Chi Kung

RIJEKA 2001.
godina
udesna Energija-Chi Kung
Namik Dizdarevi
Izdava:
Karate klub Delta
Za izdavaa:
Namik Dizdarevi
Urednik i recezent:
dr. Dubravka Dominis-Miheli
Lektura:
Ankica Vuki-Niki
Tisak:
Express digitalni tisak d.o.o.Rijeka
ISBN 953-97456-0-8
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Sveuilina knjinica Rijeka
796.035
CIP 4/2001
DIZDAREVI, Namik
udesna energija-Chi Kung: kineski
put do zdravlja i vitalnosti /Namik
Dizdarevi ; <ilustracije Josip ekada>.
- Rijeka : Karate klub Delta, 2001.
- 145 str. : ilustr. ; 21 cm
Bibliografija : str. 144.

ISBN 953-97456-0-8
100420032
2
U svima nama postoji udesna Energija. Kinezi je zovu

Chi. Koliina i kvaliteta Chi-a uvjetuje da li emo biti zdravi ili
bolesni, tuni ili radosni.
Namik Dizdarevi
3
Recenzija
U dananje vrijeme koje sa sobom nosi puno stresnih

situacija, metode kineske tradicionalne medicine-psihofizikog
balansiranja, pruaju mogunost stvaranja cjelovitijeg, sretnijeg
i zdravijeg ivota.
Od svakog ovjeka zavisi dali e izabrati put rada na
sebi, odnosno duhovni put, ili potonuti u materijalistiki nain
ivota koji upravo dovodi do stresnih situacija koje su kasnije
preduvjet za mnoge bolesti koje nas mue.
Onaj koji odabere put samo razvoja i uzme sudbinu u
svoje ruke, na pravilan nain posveuje jednaku panju svim
dijelovima svoje linosti koja se sastoji od fizikog tijela i
energetskog omotaa povezanog sa Univerzumom. Cijela
ravnotea zavisi najvie od ovjekovog emocionalnog stanja,
tako da su raznim emocionalnim stanjima pridruena i
odgovarajua zdravstvena.
Bitno je nauiti gledati svijet kroz prizmu ljubavi i
tolerancije, a ova knjiga otvara put ka tome.
elim sreu svima koji krenu ovim putem samo razvoja.
Dr. Dubravka Miheli-Dominis

spec. za fiz. med. i rehabilitaciju
4
SADRAJ:
1. UVOD
1.1. ivot u harmoniji s prirodom_ 8
1.2. ovjek i Univerzum___ 10
1.3. Tao____ 11
1.4. Merdijani-Energetski kanali__ 15
2. JIN I JANG_____ 18
2.1. Objanjenje Jin-Jang simbola_____ 21
2.2. Ba Kua trigrami ____ 22
3. PET ELEMENATA_____ 24
4. IVOTNA ENERGIJA CHI____ 25
4.1. Kretanje Chia Tijelom__ 27
4.2. Generiranje i akumulacija Chia____ 28
5. DISANJE_ 30
5.1. Dan Tien______ 30
5.2. Upute za pravilno disanje____ 33
5.3. Povratak u djetinjstvo_ 34
6. CHI KUNG______ 36
6.1. Bodhidarma___ 38
6.2. Nastanak i razvoj Chi Kunga__ 41
5
6.3. 20 pravila Chi Kunga__ 47

6.4. Popratne reakcije____ 49
7. WAI DAN CHI KUNG___ 53
7.1. Teorija Wai Dan_____ 54
7.2. Statike forme Wai Dan_____ 56
8. YIN GIN CHING_______ 65
9. 8 DJELOVA BROKATA_ 73
10. NEI DAN CHI KUNG___ 89
10.1.Metoda disanja Taoista i Budista u Nei Dan
Chi Kungu_________ 93
10.2. Mala cirkulacija_____ 95
10.2.1. Vjeba male cirkulacije____ 97
10.3. Velika cirkulacija_____ 105
10.4. Metode velike cirkulacije___ 110
10.4.1. Statike vjebe____ 110
10.5. Vjeba transporta Chia____ 114
11. MASAA 128
12. AKUPUNKTURA_____ 133
13. O PISCU_ 144
6
Na poetku
Po prvi put u Hrvatskoj izlazi iz tiska knjiga koja nas

na jedan novi nain upoznaje kako ivjeti zdravo i sretno,
jer svi znamo da ne postoji srea bez zdravlja.
Kao prvo, elja mi je da sva moja iskustva glede
poznavanja kineske tradicionalne medicine prenesem na
to prihvatljiviji nain naim itateljima, i da bi ono za to
su nekad samo uli bilo pristupano i objanjeno kako bi i
sami krenuli stazom samo razvoja kroz vjebanje Chi
Kunga.
to je Chi Kung, pitanje je koje se namee svakom
itatelju. Govorom svakodnevnog jezika Chi Kung bi
znaio vjebu kojom unapreujemo bioenergiju tijela u
svrhu ouvanja zdravlja i vitalnosti. Cijeli sistem
vjebanja bazira se na tehnikama disanja i meditaciji koja
pospjeuje unutranje tokove razvoja energije. Chi Kung
je pristupaan svim ljudima jer je jednostavan, i ne
zahtijeva posebna ulaganja osim vrste volje za
vjebanjem.
Princip vjebanja Chi Kunga je taj da se kroz
duboko disanje i oputenost tijela oslobaamo zgrenosti
i stresova i na taj nain doputamo da energija
nesmetano cirkulira organizmom to nas odrava u
dobrom tjelesnom stanju.
Autor
7
1. U V O D
1.1. IVOT U HARMONIJI S PRIRODOM

elja svih ljudi je da ive dug i sretan ivot. Mnogi misle
da e to postii gomilanjem materijalnog bogatstva. Velika je
greka ljudi koji se ne interesiraju za svoje duhovno uzdizanje.
Time gube vezu izmeu svog duhovnog i tjelesnog JA, i kada
neravnotea u tijelu dozivi svoju kulminaciju, nastupa bolest
koja se u mnogim sluajevima teko izlijei.
Bolest se nikada ne pojavi iznenada. Postoje mnogi
alarmni sistemi u tijelu koji nas upozoravaju na dolazak
neuravnoteenog stanja, tj. naruavanja zdravlja. Samo ovjek
koji ne obraa panju i ne oslukuje svoje unutarnje bie, ta
alarmantna stanja ne primjeuje i nastavlja prijanjim nainom
ivota. Tako otvara vrata smirenju bolesti.
U najstarijem do sada
poznatom medicinskom djelu na
svijetu Nei King-u, car Huang Ti ili
uti Car koji je prema predaji
ivio prije 4500 godina, postavio je
pitanje svom osobnom lijeniku:
Sluao sam kako se pria da su
ljudi u stara vremena ivjeli po sto
godina.
U moje vrijeme ve smo sa
pedeset iscrpljeni. Da li to dolazi
zbog promijenjenih prilika ili je Slika 1.-Huang Ti
greka do ljudi. Ljekar Ki Pa (uti Car)
odgovorio je caru:
8
U stara vremena ljudi su ivjeli prema propisima Tao-a.

Oni su se priklanjali zakonima Jina i Janga, bili su umjereni,
ivjeli sretno i jednostavno. Zbog toga su zdravi tijelom i duhom
mogli doivjeti sto godina. U nae vrijeme ljudi piju alkoholna
pia kao to se pije voda, trae zadovoljstva, ne znaju za mjeru
pa zato i ne ive vie od pedeset godina. Mudraci nas ue da
treba voditi jednostavan i spokojan ivot. Tijelo, koje tako uva
svoju energiju, bolest nee napadati. Mudar ovjek se uva i
elja, te e njegovo srce biti mirno, njegovo se tijelo moe
zamoriti, ali ne i njegov duh. Samo ako ivi u ovoj
jednostavnosti, ovjek moe i u nae vrijeme doivjeti starost
od sto godina.
Savjete ovog mudrog ovjeka mi i danas moemo
koristiti, jer vrijeme nije utjecalo na njihovu mudrost.
U jednom drugom vremenu Kineski car Ju primijetio je
da je stojea voda mutna i neugodnog mirisa. U njoj se
gomilaju neistoe i nije za pie, dok sa druge strane planinski
brzaci teku, nebo se ogleda u njihovoj bistrini, voda je ista i
pitka. Ova svoja zapaanja car Ju je primijenio i na narod.
Primijetio je da ljudi koji se malo kreu zadravaju u sebi
nagomilane otrove koji tete tijelu i izazivaju bolesti. Zakljuio
je, da bi ovjek bio zdrav, potrebno mu je kretanje, pa je
naredio da se kreiraju tjelesne vjebe koje e voditi poboljanju
opeg tjelesnog stanja naroda.
Priroda je stalno u kretanju pa bi te principe trebali
slijediti, kako bi bili zdravi i vitalni. Lagana tjelesna aktivnost
tijela je potrebna, u vremenu kada mnoge tehnike naprave
zamjenjuju rad ovjeka.
Zato bih preporuio da svoje slobodno vrijeme koristite,
za duhovno uzdizanje, za duge etnje u prirodi, kao i za
bavljenje sportskim aktivnostima.
Kada sve sile djeluju u ravnotei, kada se slijede
prirodni zakoni, ivi se u miru i srei, zdravlju i ljubavi.
9
1.2. OVJEK I UNIVERZUM

Stari Kinezi su smatrali da Univerzumom vladaju valovi.
Dananja suvremena fizika svojim velikim dijelom poiva na toj
teoriji, pa bi se Kineski filozofi mogli smatrati tvorcima teorije o
valnoj koncepciji Univerzuma, mada je oni nisu posebno
primijenili u tumaenju fizikih fenomena.
Cijeli sistem podloan je laganim i suprotnim
pulsacijama.
Sa uzronih razina, Univerzumom djeluju dvije sile JIN i
JANG. Ova dva principa uzrokuju sve promjene u prirodi.
Rastui i opadajui utjeu na kretanje plime i oseke, na zdravlje
i karakter ljudi, na udaljavanje galaksija itd.
Sve pojave koje se deavaju u Univerzumu odreene
su prevagom Jina i Janga.
Energija je neunitiva! Znanstvenici su dokazali da su
materija i energija isto i da se materija moe pretvarati u
energiju i obratno.
to se tie ovjeka, on je svim svojim tijelom podloan
kozmikim i zemaljskim utjecajima. Razna zraenja i vibracije
dolaze iz Univerzuma i Zemlje, i utjeu na zdravlje i ponaanje
ljudi. Nema ivog oblika koji nije podloan tim vibracijama. On
se razvija, raste i umire podloan utjecajima razliitih energija.
Energija Univerzuma je Jang i sve vibracije koje dolaze
iz tog pravca su Jang. Energija koja se nalazi na Zemlji je Jin.
ovjek i sam sastavljen od tih energija ima potrebu da je
apsorbira. Kada je ta apsorpcija normalna, za ovjeka moemo
rei da je psihiki, tjelesno i zdravstveno uravnoteen. ovjek je
kroz kou izloen utjecajima energije Univerzuma i Zemlje. Kao
radar koji lovi razne tjelesne vibracije, ovjek vri izmjenu
energije, koja u usponu krui svojim vlastitim putevima u
nepromjenjenom ritmu i ravnotei. Takav kontakt izmeu
unutarnjeg bia i okoline omoguuje ivot u skladu sa
prirodom, jer je ljudsko bie neraskidivo vezano za prirodu, i
10
podlono je njezinim energetskim utjecajima. Da bi bio vitalan i

dugovjean, ovjek mora da poznaje te promjene, i da im se
prilagodi.
1.3.TAO
Premda postoji vie razliitih objanjenja i definicija
Tao-a, on je u prvom redu kineska filozofija. Tao se razvijao
paralelno s konfuijanizmom u vrijeme utog Cara prije nekih
5000 godina. Ova drevna kineska nauka nastala je i odgajana
kineskim nainom miljenja. Danas Tao pronalazimo u Kini u
svim drutvenim, kulturnim i znanstvenim strukturama, pa tako
i u Chi Kungu, ija se nauka temelji na ovoj filozofiji. Principi
Jina i Janga proizlaze iz Tao filozofije, a oni su upravo
pokretaka snaga Chi Kunga. Sile suprotnog djelovanja koje se
meusobno proimaju i privlae uzrok su djelovanja i
postojanja cijelog Univerzuma. Takva misao u novije vrijeme
prelazi granice Kine i poprima oblik irokih razmjera
interesiranja meu masama ljudi u cijelom svijetu.
Slika 2.-Lao Ce
11
Trojica najzaslunijih ljudi za pojavljivanje Tao-a u javnosti su,

Lao Ce, Chuang Ce i Lie Ce. Od ove trojice osnivaa Taoizma
najzasluniji je Lao Ce, a njegova knjiga Tao Te Jing smatra
se danas najpounijom knjigom Taoizma. Meutim, prema
drugim izvorima Tao je mnogo stariji i potjee iz vremena utog
Cara, Huang Tia. Naravno, ova se pretpostavka ne moe
provjeriti, mada je gotovo sigurno da Taoizam nije nastao
odjednom nego kao plod dugotrajnog prouavanja mnogih
mudraca, to priznaje i sam Lao Ce.
I pored minulog vremena u kome su se gubile mnoge
nauke, Tao filozofija je jo uvijek s nama to samo potvruje
njenu ispravnost.
Kako objasniti Tao, pitanje je koje se namee laicima.
Odgovor je; Tao je sveobuhvatan. Postoji u svim biima i u
svim stvarima odjednom. On je duhovni i materijalni svijet koji
ivi, umire i ponovo se raa stvarajui nezaustavljivi Kota-
Univerzum. U istom je trenu cijeli Univerzum i jedna estica.
Zato je nazoan u svim biima, stvarima i pojavama. Ne postoji
nita to se od njega ne sadri.
Tao je put koji vodi do prosvjetljenja, ali to je put bez
poetka i kraja, igra bez jasno odreenih pravila. Tao je vjeito
kretanje, on nikada ne miruje, i zato je smisao Tao-a, Put, koji
ima smisao i posljedicu. Iz tog je razloga istovremeno poetak i
kraj puta.
Slijediti Tao znai ivjeti u skladu s prirodnim zakonima,
kao i razumjeti principe po kojima se ide Putem Tao-a.
Vrhunac postizanja Tao-a je mijenjanje iznutra, to dalje vodi
stapanju s jedinstvom Univerzuma. Mijenjanje iznutra je
dugotrajan i ne uvijek lak postupak. Rije mijenjanje iznutra
predstavlja preokret u nainu ivota, koji tei odricanju mnogih
loih navika, po kojima se samo naizgled vodi lagodan ivot, ali
istina je neto drugo, to se otkriva tek samodisciplinom i
vjebom.
12
Ovo stapanje nee doi u nekom drugom ivotu ili

vremenu, jer zakoraivi putem, proces je zapoeo. To se
objanjava time to ovjek jo za ivota iskupljuje sebe,
ostvarujui Tao kroz duhovno razumijevanje.
Tri su osnovna pokretaa Tao-a; Tai Chi, Tai i Tsai hsu.
Kako je Chi Kung proet Tao-om, sam naziv Tai Chi, a tako i
njegovi principi, razraeni su po Tao filozofiji.
Kineska metoda poveanja vitalnosti i vjetine borenja
koja ini sastavni dio Chi Kunga voena je Tao principima. Tai
Chi Chuan spoj je ova dva pravca. U Taoizmu dakle pojam Tai
Chi ima znaenje Prvobitnog Uzroka, Pokretaa Svemira,
Vrhovnog Jedinstva, Sveobuhvatnosti.
Po toj teoriji svemu je prethodio jedan veliki Prapoetak
(Tai Chi), koji je uzrokovao dalje stvaranje cijelog Univerzuma.
Drugi vaan pojam u Taoizmu je Tai ili Veliki
Preobrazitelj, koji nadahnjuje pojave koje se deavaju
Univerzumom, i trei je Tsai hsu ili Velika Praznina.
Kada ovjek jednom iskusi ova znaenja, imati e
istou neba, smirenost poput zemlje, njegov e ego nestati u
dubini nitavila a ostati e samo Praznina. U Taoizmu
Praznina je stanje vrhunskog spokojstva i smirenosti.
Usavravajui se, vraate se iskonskoj vrlini u ijoj se
nazonosti poistovjeujete s ishoditem svemira, a time i
Prazninom. Praznina i Veliina su isto.
Za razliku od nekih istonih religija Taoista trai najveu
moguu jednostavnost i istou, ali samo kroz stanje unutar
sebe, a ne kroz samoodricanje i izdvajanje iz drutvenog
ivota. On je protiv nasilnog suprotstavljanja volji i samo-
muenja. uang Ce tvrdi u svojoj knjizi da onaj koji mui duh
da bi sublimirao svoje vladanje putem iste kontemplacije, kao i
onaj koji samo to se ne osui od uzdravanja, nisu nita do
obini pustinjaci brda i dolina, ili drugim rijeima ljudi koji se
usavravaju, a da se nisu povezali istinski s prirodom, koji
putuju da bi propovijedali prazne rijei, i koji su esto samo
13
naizgled sveti ljudi. Pravi sveti ovjek upoznaje unutranji mir

tako to podeava svoje postupanje prema kretanju neba i
zemlje. On nema nikakve potrebe da bjei iz svijeta, povlaei
se u samou da bi postigao stanje Praznine i prosvjetljenja,
jer je itav njegov mentalni svijet sazdan od Praznine.
Njegova je unutarnja snaga tolika da ne osjea potrebu za
izdvajanjem od drugih ljudi. Za razliku od nekih vodeih religija
koje pripremaju ovjeka za drugi ivot i po kojim je on odsutan
iz ovog svijeta, Taoista je uvijek ovdje. On moe da ivi kao
sav ostali svijet, okruen drugim ljudima i u savrenoj slozi s
njima. Njegovo se djelovanje sastoji iz ivota u krugu svoje
obitelji i uenika, prouavajui ivot i prirodne zakone i
provodei vrijeme bavei se Chi Kungom i raznim granama
umjetnosti.
Taoistiki mudraci prouavali su nain disanja kao
metodu za poboljanje i produenje ivota i razvili su posebnu
tehniku disanja. Ova se tehnika ne sastoji samo od udisaja na
nos i izdisaja na usta, ve u skupljanju dragocjenog Chia, te
kontroliranja njegovog kretanja energetskim kanalima kroz
tijelo, to se postie vizualizacijom i koncentracijom misli.
Posebno mjesto u okviru ovih postupaka pripada
embrionalnom disanju, ije e pravilno izvoenje biti detaljno
objanjeno u jednom od naslova ove knjige.
Na kraju rezimirajui poglavlje o Taoizmu primjetno je
da je Tao najdublji i najobimniji simbol kineske kulture. U tom
kontekstu svoje mjesto nalazi i u vjetini Chi Kunga kao
kineske tradicionalne vjetine za produenje i poboljanje
kvalitete ivota, dajui opi karakter i primjenu kroz izreku da je
ovjek sastavni dio svemira u kojem ivi i da je iz tog razloga
podvrgnut energijama svemira Jin i Jang, a koje pravilnim
nainom ivota odrava u ravnotenom stanju i tako zadrava
onu iskonsku vezu s prirodom i ne udaljava se od nje.
14
1.4. MERIDIJANI-ENERGETSKI KANALI

Kinezi ga popularno zovu king, dok zapadna medicina
upotrebljava naziv meridijani. Po ugledu na zamiljene linije
na globusu, moemo usporediti ljudsko tijelo kojim prolazi 12
redovitih i 2 ekstra meridijana. U novije vrijeme sve se vie
koristi termin energetski kanal pa e se u daljnjem tekstu ove
knjige upotrebljavati ovaj izraz. Jednostavnim rjenikom reeno
kanali su nevidljivi putovi u ljudskom tijelu kojima prolazi
ivotna energija. Svaki kanal ima svoju vlastitu putanju,
odreenu energetsku satnicu i pripadajui organ. Energija krui
bez prestanka kroz kanale i to uvijek u istom pravcu, idui
naizmjenino iz jednog organa Jang u organ Jin i to simetrino.
Iza toga stoji da postoji est Jang kanala, koji se nalaze na
vanjskoj strani udova i opsluuju organe Jang, koji su sredite
vanjskih energetskih tokova. To su kanali eludca, tankog
crijeva, une kese, debelog crijeva, mokranog mjehura i
trostrukog grijaa. est drugih kanala su Jin, jer prolaze sa
unutarnje strane udova. Oni odgovaraju organima Jin koji
nagomilavaju vitalnu energiju. To su kanali jetre, plua, srca,
slezene, guterae i bubrega. Dva ekstra kanala su Ren-Mei -
Sabirni kanal koji prolazi sredinom prednje strane tijela po
prirodi Jin, i Du-Mei - Upravljaki kanal koji prolazi sredinom
stranje strane tijela i po prirodi je Jang.
Za 24 sata (CHI) energija se horizontalno kree kanalima
izmeu tijela i udova, udaljavajui se i pribliavajui, i u tom
ciklusu napravi ukupno pedeset kruenja.
U isto vrijeme, svaka dva sata dolazi do promjene,
energetskog mlaza, to izaziva u drugom kanalu period
maksimalne aktivnosti. Istovremeno energija u ovjeku i
njegovim organima svaka etiri sata biva podvrgnuta promjeni
Jin - Jang i Jang - Jin organima o emu u opirnije pisati u
narednim tekstovima.
15
Slika 3.-Prikaz Ren Mei i Du Mei kanala
Glavni kanali su smjeteni u korespodenciji s arterijama i

ivcima. Uzevi knjigu iz anatomije, moemo zapaziti kako
arterijski sistem ima kao nasuprot stranu ivani sistem koji
prolazi priblino istim zonama. Arterije i ivci zatieni su
muskulatorno i teko je utjecati na njih.
Kao to se arterije granaju opskrbljujui tkivo hranom i
odnosei otpadne materije, tako i kanali imaju slinu
razgranatost to dozvoljava opskrbu tijela Chi-em i prijenos
poruka od mozga do unutarnjih organa. Dakle ovaj cirkularni
sistem energije nalazi se pod kontrolom uma, nezavisno od
nae vee i manje svjesnosti.
Uzdu kanala smjetene su akupunkturne toke ili
upljine. Ove toke se koriste u akupunkturi i u borilakim
vjetinama. Akupunktura poznaje 700 ovakvih toaka. Kada
Chi stagnira u unutranjosti nekog kanala, mogu se pojaviti
smetnje u pripadajuim organima, to e se uspjeno stimulirati
jednom od tehnika akupunkture tj. ubodom igle u odgovarajuu
16
toku to e pojaati ili smanjiti cirkulaciju Chia, ve prema

dijagnozi i mjestu uboda, vraajui tako poremeenom organu
izgubljeno zdravlje.
U borilakim vjetinama koristi se 108 akupunkturnih
toaka. Primjenjujui neku od borilakih tehnika na neku od
ovih 108 toaka, mogue je izazvati bol, utrnulost, gubitak
svijesti pa ak i smrt. Od tih 108 toaka 38 su smrtonosne. Ove
su tehnike strogo uvana tajna meu majstorima Chi Kunga.
17
Slika 4.-Tai Chi Too
2. JIN I JANG
U svemiru, na zemlji i u samom ovjeku postoji dualnost
dviju energija. U svom univerzalnom kretanju ove energije su u
stalnoj ravnotei i harmoniji. One predstavljaju suprotnost u
svim stvarima i pojavama u svemiru, pa je jedna pozitivna
energija, Jang, a druga negativna Jin. Ipak, ovu konstataciju
nemojte krivo shvatiti. Ove energije ne predstavljaju krajnosti,
nego kao to sam prije napomenuo, suprotnosti koje se
proimaju.
Jedna stara legenda kae: Sve je bilo tama. Proli su
milijuni godina. Najednom se pojavila svijetlost i zapoeo je
proces stvaranja. Beskrajna svijetlost formirala je dvije sile Jin i
Jang, koje su u svom beskrajnom proimanju nastavile proces
stvaranja.
18
Jang znai svjetlost sunca ili ono to pripada

svijetlosti. Rije Jin oznaava odsustvo svijetlosti, dakle
pripada tami. Suprotnost izmeu dana i noi, smjenjivanje
svijetlosti i tame, topline i hladnoe, sue i vlage, ivota i smrti,
naveli su filozofa Fu Hija da trideset stoljea prije nove ere
postavi teoriju Jina i Janga u kojoj jedna ne moe da postoji
bez druge. Tako je dana osnova Tao-a, jedinstvenog zakona
koji vlada itavom kineskom filozofijom.
Dakle, saznanje o energijama Jin i Jang pomae nam
da postavimo sve teorije, da ih pronaemo i objasnimo u svim
pojavama u prirodi.
U dijelu So Uen, u poglavlju, Prouavanje Svemira
ljekar Koai Ju u govori utom Caru : Prema obavjetenju o
stvaranju svijeta koje mi je ostavio u nasljee moj predak od
prije deset pokoljenja, kae se: ... U beskraju prostora postoji
jedna osnovna, prvobitna energija, koja sve elemente raa i u
njih se utapa...Na osnovu ovog stvaranja devet planeta visi i
sja na nebu, a sedam njih se okree iznad naih glava... I
zatim dodaje neto dalje: U stvari, na nebu je energija samo
apstraktna supstanca, dok se na zemlji pretvara u konkretnu,
fiziku supstancu.
Drugim rijeima, ovaj ovjek ne samo to je toliko
vjekova prije Antajna obrazlagao identitet materije i energije,
ve je govorio i o beskrajnim silama koje postoje u prostoru, o
onim istim silama koje su fiziari tek nedavno otkrili.
Univerzalna relativnost poznata kao Jin i Jang, relativna
je po prirodi i nema apsolutne klasifikacije i definicije, zbog
dinamine prirode promjena i kompletnih sustavnih dijelova
svih supstancija.
Da bi razumjeli zakone relativnog svijeta na sljedeim
primjerima iznijeti u djelovanje ovih relativnih sila koje
upravljaju svim pojavama u prirodi.
19
1. Jin i Jang se neprekidno manifestiraju u vjeitim kretanjima

beskonanog Univerzuma.
2. Jin predstavlja irenje, Jang suavanje. Zajedno stvaraju
energiju i sve fenomene.
3. Jin privlai Jang i obratno.
4. Jin odbija Jin, a Jang odbija Jang.
5. Jin se transformira u Jang, a Jang se mijenja u Jin.
6. Nita nije samo Jin ili samo Jang.
7. Sve su fizike manifestacije Jin u sredini, a Jang na povrini.
Dualistika teorija Jina i Janga ima kozmiku sutinu,
poto su Zemlja i Mjesec Jin, a nebo i sunce Jang. I iva bia
sadre ova dva principa. Jin predstavlja ono to je ensko,
pasivno, bez sjaja, mekano. To je praznina. Jang oznaava
mukost, djelovanje, sjaj i vrstinu.
Ova se suprotnost odnosi i na godinja doba. Dakle
energija Jina i Janga postoji u svemu. One rastu i opadaju.
One predstavljaju kretanje plime i oseke. Ovakav valoviti
karakter ta dva principa obuhvaa i itavu prirodu. Ne samo
zdravlje i karakter, nego i svi dogaaji u svijetu odreeni su
prevagom Jina i Janga. Danas se mogu nai mnoge
podudarnosti sa ovom starom filozofijom koja promatra svijet
kao polje djelovanja dvije suprotne sile. Osnova ovih djelovanja
i principa nalazi se u Tao filozofiji, kineskoj tradicionalnoj
medicini, akupunkturi, I Ching-u (Knjiga promjena), Chi Kungu,
Tai Chi Chuanu i unutranjim kolama kineskog boksa. Drugim
rijeima ova teorija obuhvaa cjelokupnu kinesku kulturu, a sve
vei broj poklonika nalazi i na Zapadu.
20
2.1. OBJANJENJE JIN - JANG SIMBOLA

Kinezi su iskusni praktiari. Umjesto da piu debele
knjige svojih filozofskih nazora, oni to jednostavno prikau
simbolinim crteima iz kojih proizlaze sva njihova filozofska
shvaanja ivota. Tako je simbol Jina i Janga krug sa dvije
kapi. Jedna kap je bijela, druga je crna, to oznaava
suprotnost izmeu dvije sile. Krug simbolizira svemir. Sredinja
linija u obliku slova S objanjava vjeito proimanje i dualnost
dviju sila. Bijela kap je energija Jang, dok je crna kap energija
Jin. U najirem dijelu kapi izraava se kulminacija iste
energije, dok u najuem dijelu opadanje i mijeanje energija.
Mali crni krug ili mali Jin u velikom (istom) Jangu znai da
veliki Jang privlai mali Jin, dok mali bijeli krug ili mali Jang u
velikom (istom) Jinu znai da veliki Jin privlai mali Jang. To
znai, kada jedna pojava kulminira u krajnost poinje poprimati
svojstvo njene suprotnosti. Time je jasno da su same krajnosti
nemogue. Car Fu Hi izumio je trigrame koji pokazuju
promjene odnosa Jina i Janga. Oni su sainjeni od niza punih
linija za Jang i isprekidanih za Jin. Kinezi, kao to sam napisao,
pridaju veliki znaaj ovakvim slikovnim prikazima jer u njima
vide klju za tajne svemira. U Knjizi Promjena, I Ching kae se:
Ako se sastave po tri trigrama dobiva se heksagram koji ima
64 kombinacije. Dovoljno je znati kako da se protumae pa da
se shvati opi zakon koji upravlja evolucijom svih pojava, te
mogunost da se nau snage Jina i Janga koje postoje u
prirodi i da se doe u vezu s njima.
21
2.2. BA KUA TRIGRAMI
Osim kruga koji simbolizira meusobno beskonano

proimanje Jina i Janga, postoji i drugi nain koji predstavlja
odnos ove dvije sile a koji je zasnovan na linearnim simbolima
tj. punim i isprekidanim linijama, gdje puna linija predstavlja
Jang, a prekinuta Jin. Kombiniranjem tri linije nastaju trigrami
(Ba Kua), ijih kombinacija ima ukupno 8. Svaki od ovih 8
trigrama predstavlja jedan od moguih odnosa Jina i Janga.
Dalje, spajanjem trigrama nastaju heksagrami koji imaju 64
mogue kombinacije. Ji Jing ili Knjiga Promjena, bavi se
detaljnim objanjenjem svakog od 64 heksagrama ije se
objanjenje moe odnositi na sve pojave u prirodi i svemiru.
Mnogi danas koriste ovu knjigu u svrhu proricanja budunosti,
ali je njen pravi cilj spoznaja svemira kao i razumijevanje
odnosa sila u njemu. Kako je ovjek svemir u malom Ji Jing
nam pokuava prenijeti poruku koja otprilike kae; Ne
prepustimo li se utjecaju krajnosti sila, nego slijedimo Put Tao-
a, biti emo poteeni iznenaenja sudbine.
Osnovna pokretaka ideja da je svijet relativan i da

nitko nije sasvim bijel ili sasvim crn, da dobro nije uvijek dobro,
niti zlo uvijek zlo, daje formulu prihvaanja prirodnog ritma
svijeta i zalae se za ovjeka zlatne sredine. U zapadnjakoj
misli dobro i zlo su poprimili apsolutnu smisao, pa je na tim
osnovama i sazdan ukupan moral zapada. Taoistika teorija o
Jinu i Jangu nam suprotno tome kazuje da se ovjek mora
spontano prepustiti ritmovima ivota, jer ono to je danas bilo
dobro, sutra moe biti kodljivo. Iz toga proizlazi da dobro i zlo,
srea i nesrea nisu definicije koje su konano odreene. Ovo
slijeenje i nemijeanje u spontane tokove ivota taoisti
nazivaju Vu-Vei.
22
Slika 5.-Stapanje Tai Chi Too sa

trigramima
23
3. PET ELEMENATA
Pored teorije Jina i Janga postoji druga kola koja

objanjava postanak i strukturu cijelog Univerzuma kroz 5
elemenata. U poetku su ove dvije kole bile odvojene, ali su
se kasnije sjedinile. Teorija o 5 Elemenata nastala je u 5 st.
p.n.e. Kinezi smatraju da je cijeli Univerzum i sve u ljudskom
biu i oko njega podlono utjecaju 5 Elemenata, te ravnotei
Jina i Janga.
Teorija govori da su sve stvari nainjene od 5

elemenata: drveta, vatre, zemlje, metala i vode. Pet planeta:
Jupiter, Mars, Saturn, Venera i Merkur, u vezi su s pet
elemenata od kojih su stvoreni. Ova podudarnost protee se i
na 5 tjelesnih organa: jetra, srce, slezena, plua i bubrezi., isto
tako i na 5 strana svijeta (peta je centar), na 5 boja (zelena,
crvena, uta, bijela, crna), ukusima (slano, ljuto, slatko, gorko,
kiselo ) itd. Dakle, teorija o 5 Elemenata odgovara organima
ljudskog tijela, ukusima, bojama, itd. Na sve ove elemente
utjee prevaga Jina i Janga, i njihovi odnosi nalaze primjenu u
vjebanju Chi Kunga.
U tradicionalnoj medicini, sljedei zakone 5 elemenata,

moe se poboljati zdravlje. Potreban je da vlada jedan stalan
odnos izmeu organa i tekuine s jedne, i svih pet elemenata s
druge strane da bi se odrala ravnotea.
24
4. IVOTNA ENERGIJA - CHI

Kakva je to udesna energija koja se ne moe vidjeti
niti opipati, a u isto vrijeme ispunjava cijeli svemir. Kinezi je
zovu Chi.
Chi je temeljni element kineske tradicionalne medicine i
Chi Kunga. I drugi su morali primijetiti postojanje ove energije
pa su je stari Grci nazivali Pneuma, a Egipani Sekhem. U
Indiji na sanskrsnom jeziku zove se Prana. Kada se na
naem jeziku rije Chi prevede sa kineskog ona ima vie
razliitih tumaenja kao to su zrak, energija, disanje, plin,
para, atmosfera itd. Mislim da su ovi prijevodi grubi i teko da
mogu odgovarati pravom objanjenju.
U najkraim crtama Chi oznaava cirkulaciju energije u
tijelu. To je energija koja tee u svakom ivom biu. Ponovo
mogu konstatirati da kruenje ove energije nije vidljivo, ali je
pravi majstor Chi Kunga osjea. On zna da je slijedi i pojaa
ako je potrebno. Razni tekstovi koje su naunici vrili nad
osobama koje posjeduju vjetinu projekcije Chia, pokazali su
da te osobe posjeduju jedan tip energije vrlo slian elektricitetu,
dalje pojaano infra-crveno zraenje i elektromagnetsko polje.
Raanjem, Chi se pokrene tijelom i tu aktivnost obavlja
sve do kraja ovjekovog ivota. Kada se cirkulacija zaustavi ili
prekine, kao rezultat se pojavljuje disfunkcija i prestanak
postojanja Chi-a u odnosnom ivom biu. Tada nastupa smrt.
Znai da je Chi osnovna pokretaka snaga ivota. Ona je
nosilac svih tjelesnih i psiho-intelektualnih osobina ovjeka.
Putem disanja unosimo u organizam potrebnu energiju. Ali to
znai da se disanjem u tijelo ne unosi samo kisik koji je
potreban za oksidaciju tvari u organizmu. O nainu disanja
ovisi ljudsko zdravlje, jer ono odreuje koliinu i kvalitetu Chia
koji unosimo u tijelo. S druge strane, nepravilno disanje remeti
prirodan tok energije, te energetska napajanja ovjeka. Chi
energija koja se dobiva unoenjem hrane i vode u organizam
25
stvara se i konzervira radom unutarnjih organa. Energija

ovjeka sastoji se od energije koja je postojala prije naputanja
majine utrobe i energije koja se stvara tijekom ivota. Ova
prva je u biti energija koju dijete prima od majke za vrijeme
trudnoe. To su takozvane nasljedne osobine. Energija koja se
stvara nakon raanja, zapoinje prvim udisajem. Ljudi sa
manjkom ili poremeajem Chia, mogu ovaj nedostatak ispraviti
vjebanjem Chi Kunga, odgovarajuom ishranom i pravilnim
nainom ivota. Sada je ve ope poznato da strah, premor i
negativne emocije mogu utjecati na Chi tijela i prouzrokovati
bolest. Dakle tih stanja morate se uvati.
Chi se u ljudskom tijelu kree energetskim kanalima, a
na svom putu proima sve do najsiunije elije. Na primjer
kada se povrijedi jedna ruka, Chi koji tee nervima ruke bit e
ometen. To e uvjetovati da Chi sa tom porukom doe do
mozga, na to e mozak reagirati kao bol. Mozak e dalje
poslati komandu nervima koji e uvjetovati porast cirkulacije
krvi u spomenutoj zoni povrede, sa ciljem obnove tkiva. Iz toga
proizlazi da Chi, ivani sistem, kanali koji transportiraju Chi, te
mozak, su jako povezani jedni s drugim i ne mogu djelovati
odvojeno.
26
4.1. KRETANJE CHIA TIJELOM
Kinezi su zahvaljujui svom stalnom promatranju

zakljuili da Chi neprekidno krui ovjekovim tijelom i to uvijek
u istom smjeru. Podlona zakonu suprotnosti Jin - Jang i Jang -
Jin, energija u ovjeku svaka etiri sata biva podvrgnuta
promjeni. U zoru polazi od plua i vraa se sutradan ujutro. S
tim u vezi promjene u organima mijenjaju se na sljedei nain:
3 do 5 sati plua
5 do 7 sati debelo crijevo
7 do 9 sati eludac
9 do 11 sati slezena
11 do 13 sati srce
13 do 15 sati tanko crijevo
15 do 17 sati mokrani mjehur
17 do 19 sati bubrezi
19 do 21 sati krvotok
21 do 23 sati trostruki grija
(funkcije disanja, funkcije organa za probavu i genitalne
funkcije)
23 do 1 sati una kesica
1 do 3 sata jetra
3 do 5 sati plua itd.
27
4.2. GENERIRANJE I AKUMULACIJA CHIA

Um upravlja naim tijelom. Znanost je pokazala da
koristimo samo 20% do 30% kapaciteta naeg mozga. Ako
osoba povea svoj kapacitet postat e genije. Mnoge duhovne
znanosti bave se rjeavanjem ovog problema, pa je dokazano
da se pomou raznih vjebi koje se baziraju na meditaciji i
koncentraciji moe to uiniti. Prakticiranjem Chi Kunga
kontrolira se protok Chia, kao i ostale funkcije tijela. Vjebanje
ovih vjebi nee donijeti rezultate bez kontrole uma, tj. svaki
pokret, svaka misao motivirana je umom. U trenutku
prekomjerne sree ili straha svi ste bar jednom osjetili laganu
muninu u trbuhu i onda ste to opisali da vas je neto
presjeklo. Taj efekt se moe objasniti time da se u jednom i
drugom sluaju ovjek nalazi u nesvakidanjoj situaciji i to
izaziva nagle promjene u organizmu, to je uvjetovalo poveani
dotok energije. U stvari, takvo stanje izaziva kemijsku reakciju,
stvarajui indirektno kiselinu u zgrenim miiima. Um izaziva
reakciju na fizikom nivou.
Ali um moe takoer ugodno relaksirati tijelo. Ovoj se
metodi sve vie ljudi priklanja radi uspostavljanja normalnog
rada organa bez upotrebe lijekova.
Chi Kung je izvanredna metoda koja pomae ovjeku
da doprinese poboljanju svog opeg psiho-fizikog stanja. U
ovakvom nainu vjebanja koncentracija ponovo dobiva
fundamentalnu vanost.
Princip je da izvodei odreene vjebe i usmjeravajui panju
na abdomen, generira se Chi koji protjee cijelim tijelom.
Koliina Chia koja moe biti generirana uvjetovana je najvie
stupnjem koncentracije. Postoji mnogo razliitih metoda koje
razvijaju Chi do najvieg stupnja efikasnosti. Jedne se baziraju
na vanjskom aspektu tj. konstantnom serijom napinjanja
miia, kroz ponavljanja i koncentraciju. Takve serije vjebi u
Kini se zovu Wai Dan i prakticiraju se zdruene s borilakim
28
tehnikama. Druga metoda zove se Nei Dan. Vjebanjem ove

metode Chi se akumulira u Dan Tienu, toki smjetenoj oko 3
cm ispod pupka. Upravo zbog toga u kineskoj medicini ovaj
predio se zove More Chia, jer se sav generirani Chi vodi i
akumulira u tom predjelu, od kuda se dalje cirkulacija vodi kroz
dva osnovna kanala. Ta se tehnika zove Mala cirkulacija. Kad
postignete perfekciju Male cirkulacije moete zapoeti
vjebanje Velike cirkulacije u kojoj um vodi tok Chia kroz 12
kanala. Ostale metode Chia su akupunktura, masaa, lupkanja
koe, akupresura i trljanje pojedinog dijela tijela.
29
5. DISANJE
Disanjem u tijelo ne unosimo samo kisik. Disati, znai
apsorbirati ivotnu energiju. O nainu na koji diemo ovisi
koliina i kvaliteta unoenog Chia u organizam. Prvi korak
(napredovanje u tehnikama disanja) je da uenik uvidi razliku
izmeu pravilnog i nepravilnog disanja. Nepravilno disanje
remeti prirodan dotok Chi energije iz okoline u ljudsko tijelo,
kao i samu cirkulaciju unutar tijela. Nepravilno disanje se
ispoljava u nepotpunom dahu, plitkom disanju, disanju na usta,
ubrzanom disanju i nekontroliranom zadravanju daha.
Pravilno disanje koje jo nazivamo i abdominalno,
sastoji se od trodijelnog disanja. To znai da udisaj poinje iz
baze abdomena, zatim nastavlja preko grudnog koa tj. plua i
zavrava punei nosne kanale i glavu. Izdisaj se vodi analogno
tome. Ovo disanje se vodi umnom kontrolom na toku Dan
Tien. Od poetka se ne oekuje da e se u kratko vrijeme
nauiti abdominalno disati, to vie ak se i ne preporuuje
forsiranje tog htijenja. Ovaj proces mora tei polagano i proi
e dosta vremena prije nego praktikant osjeti da se njegovo
disanje spustilo. Vjebanje abdominalnog disanja mora se
prakticirati svakodnevno barem pola sata, a kad jednom ovo
disanje, postane uobiajeno moe se rei da je uenik ovladao
prirodnim disanjem.
30
5.1. DAN TIEN
Teorija Chi Kunga tvrdi da je za ovjeka ispravno

duboko i abdominalno disanje i da se kod udisaja odnosno kod
izdisaja taj predio treba motiviran umom puniti tj. prazniti. Na
Zapadu ete uti izreku: udahni punim pluima, suprotno
tome istonjaci e rei: udahni punim abdomenom. Kako bi
se ova misao potkrijepila primjerom, polazimo od tog stanovita
da uz oznaku grudno disanje nedvojbeno ide termin, plitko
disanje, to pokazuje da takvim disanjem ovjek ne uzima
dovoljno kisika i Chi energije putem udaha, a isto tako putem
izdaha ne izbacuje dovoljno tetnih istroenih tvari. Due
vrijeme ovakvog disanja vodi bolesti.
Svaki praktikant mora biti upoznat sa jednim vanim
energetskim centrom ljudskog tijela koji se naziva Dan Tien.
Bez uvida u postojanje ovog centra nemogue je pravilno i
djelotvorno vjebati Chi Kung. Dan Tien je smjeten u predjelu
koji se nalazi oko 3 cm ispod pupka i u unutranjosti tijela na
dvije treine udaljenosti od lea. To je gravitacijski centar tijela
gdje je prirodno koncentrirana i balansirana sva teina tijela.
Dan Tien znai podruje eliksira ili centar uspavane Chi
energije. U akupunkturi se koristi termin Qihai i slikovito znai
More Chia ili More krvi. U zemljama Dalekog Istoka,
Japanu, Kini i Indiji ovaj energetski centar zauzima vano
mjesto u ivotu ljudi. U Japanu se ovaj predio zove Hara ili
Izvor ivota, a koncentracija na ovu toku koristi se da bi se
postigla harmonija izmeu uma i tijela.
Dan Tien predstavlja izvor energije za svako ljudsko
bie, jer majka za vrijeme trudnoe daje djetetu hranjive tvari i
kisik pomou pupane vrpce koja ih spaja a sve se to odvija u
podruju Dan Tiena. Dijete nakon roenja die prirodno bazom
abdomena i zato nije rijetko da e vam uitelj disanja (Chi
Kunga) na poetku rei da se vratite u djetinjstvo uei
pravilno disati kao to to rade tek roena djeca. Ali to se
31
deava da se to disanje zaboravi i da se nastavi sa

povrnim disanjem?
Vano je znati da stresna situacija uvjetuje prekid
prirodnog disanja pa tako i Chi energije. Smatramo da je u
djeteta prvi prekid pravilnog disanja uvjetovan stresom. To je
poetak zaboravljanja na svoje unutarnje Ja i prekida veza sa
prirodnim tokovima.
Chi Kung meditacija vraa praktikantu abdominalno ili
embrionalno disanje, koje uz koncentraciju na Dan Tien stvara i
akumulira energiju ili vatru pa je drugo ime za Dan Tien pe,
termin koji proistie iz taoistike alkemije.
Kao to se vidi energija
ljudskog tijela dolazi iz Dan Tiena.
Vjebanjem abdominalnih miia, te
pravilnim disanjem, ivci i kanali
Chia akumuliraju energiju stvorenu
vjebom. Ova vjeba stvaranja i
akumulacije energije nazvana je
Paljenje vatre i znatno se
poboljava koncentracijom i
usmjeravanjem panje na Dan Tien.
Dan Tien je takoer toka gdje se
meditacijom postie ravnotea
energija dva velika kanala Ren Mei i
Du Mei.
Na kraju svakog Chi Kung
vjebanja Chi se mora vratiti u svoj
izvor tj. Dan Tien.
Koncentracijom na ovu toku
jaa se Chi,to e dalje uvjetovati
normaliziranju probavnih funkcija, Slika 6.-Prikaz Dantiana
energetski se jaa donji dio tijela, te
vjebom ostvarujemo unutarnji mir.
32
5.2. UPUTE ZA PRAVILNO DISANJE
Postoje razne tehnike disanja. Jedne se izvode u

mjestu i to su tzv., statike vjebe, druge se izvode u kretanju i
zovu se vjebe u kretanju. Trei nain uenja pravilnog disanja
je meditacija. U statikim i kreuim vjebama tijelo se polako
istee i savija u svim pravcima to potie: bolju cirkulaciju Chi
energije, masiranju unutarnjih organa i irenje grudnog koa.
Tijelo mora biti oputeno i svaki udisaj i izdisaj se vodi
kontrolom uma. Zamislite da prilikom udisaja punite
abdominalni predio to e uvjetovati irenje istog. Morate voditi
rauna da diete ravnomjerno i polako. Koliina udaha ovisi o
kapacitetu plua svakog uenika pojedinano. Poslije dueg
vremena vjebanja miii dijafragme e ojaati i postati
elastini, to e poveati kapacitet plua. Izmeu pokreta i
disanja mora postojati koordinacija. U principu svako podizanje
ruku i privlaenje sebi je udisaj, svako sputanje i ispruanje
ruku je izdisaj. Podizanje tijela je udisaj, sputanje je izdisaj.
Poetak iskoraka je udisaj, zavretak izdisaj, itd. Openito,
poetak pokreta oznaava udisaj, a zavretak pokreta izdisaj.
Usta se moraju drati zatvorena dok vrh jezika mora lagano
dodirivati vrh nepca. Ako je jezik napet tok Chia je u stagnaciji.
Jezik isto tako ne bi trebao dodirivati zube jer to ne moe
izazvati pravilnu cirkulaciju energije i esto puta izaziva san.
Takoer treba izbjei da jezik dodiruje zonu iza nepca jer to
izaziva nekorisnu tenziju i bol, usporavajui tok Chia. Ako je
most adekvatno ukljuen (to znai da spaja dva ekstra kanala
Du Mei i Ren Mei i tako zatvara krug), vjeba to spoznaje po
akumulaciji pljuvake koju na kraju vjebe treba progutati da
ovlai grlo.
Vjebe pravilnog disanja ne bi trebalo prakticirati prije i
poslije seksualne aktivnost, kada ste jako umorni, ako ste
gladni ili ste se prejeli.
33
Savjet - Izbjegavajte puenje i uzimanje alkoholnih pia,

jer to nije u skladu s vjebanjem.
5.3. POVRATAK U DJETINJSTVO
Konstatirajui da je Dan Tien izvor cirkulacije Chi

energije, prve vjebe Chi Kunga orijentirane su upravo prema
ovom centru. Da bi se vjebe izvodile pravilno potrebno je
nauiti kontrolirati abdominalne miie, a to se postie irenjem
i stezanjem, tako da se trbuh moe podizati i sputati kao u
djeteta. Zato se ova vjeba zove povratak u djetinjstvo, a
njeno ovladavanje moe se jednostavno ostvariti kroz
kontinuirano vjebanje pola sata dnevno. Prakticiranje ove
vjebe omoguuje produciranje vee koliine energije i
mentalnim fokusiranjem Dan Tiena, Chi e se kondenzirati u
ovoj toki. Kada akumulacija Chia dostigne eljeni nivo,
praktikant bi trebao osjetiti toplinu u ovom podruju.
Ova abdominalna vjeba povratka u djetinjstvo
producirati e seriju blagodati, prije svega, ritmiko kretanje
abdomena masirat e eludac i crijeva, iza miia koji ih dre u
prirodnom poloaju i tako e poveati snagu. Vjebanjem
abdominalnih miia stvorit e se energija ne samo za
cirkulaciju Chia u tijelu, nego i za organe koji pridravaju i
okruuju ti miii. Ovaj energetski viak se pozitivno odraava i
na cirkulaciju krvi, koja na svoj nain pomae zdravlju
unutarnjih organa, dok e duboko disanje, dovesti plua do
maksimalnog kapaciteta, ojaati i proistiti ih. Oni koji budu
napredniji u nastavku ovog vjebanja osjetit e toplinu oko Dan
Tiena, te e primijetiti trnce i drhtanje u abdominalnim
miiima. Uzrok tog fenomena je gubitak kontrole nad ivcima i
miiima koji akumuliraju puno Chia, i nazvan je Don Chu ili
Percepcija pokreta. U simptome Don Chu moemo ubrojiti:
svrab, drhtavicu, drhtanje posebnih miia ili iznenadno
34
poskakivanje unutar tijela. Kada baza abdomena pone vibrirati

energija se mora voditi dalje da bi mogla cirkulirati.
Koncentracija na ovu toku ima veliku vanost. Vjeba mora
ostati miran i neuznemiren promjenama. Nee se svi suoiti s
tim fenomenom. Po nekima prva upljina u koju ue Chi
izazove otvaranje i energija slobodno protee bez izazivanja
Don Chu.
Slika 7.-Majstor Chu King-hung u sjedeoj poziciji za

vjebanje Povratka u djetinjstvo
35
6. CHI KUNG
Chi Kung ili Nei Kung (unutarnji Kung Fu) je kineska
vjetina stara nekoliko tisua godina kojom se postie
harmonija duha i tijela kao i vjetina disanja. Osim ovih
zdravstvenih prioriteta Chi Kungom se bave i mnogi eksperti
borilakih vjetina, kojima je cilj da ovladaju Chi energijom.
Princip njihovog uenja je da Chi mogu voditi umnom
kontrolom do bilo koje toke na tijelu i upotrijebiti je u borenju.
Znaenje Chi Kunga je u tome da rije Chi prevedena sa
kineskog jezika znai energija koja krui unutar tijela, dok Kung
oznaava rad. Chi Kung je znai vjeba unutarnje ili bioenergije
tijela. Kao i kineska tradicionalna medicina Chi Kung se temelji
na teoriji Jina i Janga. Vjebanjem Chi Kunga poinjemo
razumijevati prirodne zakone koji vladaju univerzumom iji je
sastavni dio i ovjek. Kao to ste sigurno negdje ve uli,
razlika izmeu zapadne i istone medicine je ta da Zapad lijei
posljedice, tj. samu bolest, koja se u mnogo sluajeva ponovo
vraa. Kineski medicinari tragaju za uzrokom, ali i nastoje da
do bolesti uope ne doe. Chi Kung je jedan od metoda
preventivne kineske medicine koja nastoji da tijelo ostane
zdravo, da se uspostavi ravnotea unutar tijela na relaciji tijelo-
duh i da se ivi umjerenim ivotom. Ove metode su
prvenstveno bazirane na poznavanju tehnike pravilnog disanja
i meditaciji, ime se postie aktiviranje i svjesna kontrola Chi
energije. Postoje tri poloaja vjebanja. Prvi je statiki
(ing). Drugi je kreui (ting), to povezuje neaktivnost i
aktivnost pozicije u jednu cjelinu. Statike vjebe sainjavaju
razne vjebe disanja i meditacije koje moemo izvoditi stojei,
sjedei ili leei. Aktivne ili kreue pozicije izvodimo kroz
vjebanje Tai Chi Chuana.
Ove poloaje ine i dva osnovna pravca u vjebanju Chi
Kunga. Prvi je Wai Dan ili vanjski eliksir koji potie globalnu
vanjsko-unutarnju Chi energiju. Drugi je Nei Dan ili unutarnji
36
eliksir koji predstavlja osnovnu metodu unutarnjeg Chi Kunga ili

pak metodu cjelovite cirkulacije Chia unutar tijela preko Dan
Tijena, razvijen kod Taoista i Budista.
Vaan faktor kod vjebanja Chi Kunga je poznavanje
pravilnog disanja i koncentracije. Chi se kontrolira i upravlja
kanalima to vodi samo-izljeenju. Drugi vid je projekcija Chia
prema van i slui onima koji su ga razvili za lijeenje drugih
ljudi. Disanje mora biti lagano i oputeno, kao kada se neto
njui. Udisaj je na nos, a izdisaj moe biti na nos ili na usta,
zavisno od vjebi koje se rade. Kada se pravilno disanje
povee sa viim stupnjem koncentracije, poinju se pokazivati
pozitivni efekti na zdravlje i duh. Kada je duh zdrav i tijelo
vitalno, i osjeaji e biti uzvieni. Tijelo nee biti iskvareno
negativnim emocijama i eljama, te e ono pravilno
funkcionirati. Meditacija mora biti voena iskrenim namjerama
u vjebanju, samospoznaji sebe, istog uma i istinske ljubavi.
Iako se Chi Kung stoljeima irio, ak i u Kini ima onih koji su
zbunjeni tom praksom. Postoje mnogi razlozi koji opravdavaju
takav stav. Do pred otprilike pedeset godina eksperti Chi
Kunga poduavali su ovoj vjetini samo lanove svoje obitelji i
izuzetno, osobe od povjerenja, ne dozvoljavajui irenje izvan
tog kruga. Veliki dio ovih tehnika razvili su i usavrili budistiki i
taoistiki sveenici koji su poduavali unutar svojih hramova.
Zato je Chi Kung kao privilegija malobrojnih, od mase shvaen
kao neka magija. Drugi je razlog to su pojedini praktiari krivo
razumjeli i interpretirali tehnike i nisu osjetili blagodati
vjebanja. Za one koji e shvatiti ove tehnike moram rei da
neometana cirkulacija Chia ima vanu ulogu u zdravlju ljudi.
Taj dokaz uputio je mnoge ljude na traganje za metodom koja
pomae ovu cirkulaciju. Vremenom su kreirane mnoge
efikasne metode i sistem to je utemeljilo poetak razvoja Chi
Kunga.
37
6.1. BODHIDARMA
Bodhidarma Sardili bio je princ

male kraljevine na jugu Indije. Kao
sljedbenik Budizma prihvatio se ivota
Bodhisattve. Bodhisattve su
prosvijetljeni ljudi koji su se odrekli
Nirvane da bi sluili ovjeanstvu.
Smatra se da je Bodhidarma roen
483 god. na jugu Indije. U to vrijeme
Indija je imala veliki utjecaj na Kinu, i
za Kineza je bila centar duhovnosti.
irenje Budizma navelo je mnoge
kineske vladare da alju sveenike u
Indiju, da bi studirali Budizam i vratili
se posveeni.
Isto tako oni su pozivali
indijske redovnike, a jedan od njih je
bio i Bodhidarma.
Slika 8 -Bodhidarma
Kao redovnik budistike Mahajana kole, Bodhidarma
se uputio u Kinu izmeu 526 i 527 god.. Bilo je to vrijeme
vladavine cara Liang Vu-a iz dinastije Liang. Po dolasku u Kinu
njegovo prvo svratite bio je hram Kuan Shao u Kantonu.
Guverner ove provincije Shao Yon obavjestio je cara o
njegovom dolasku, te preporuio da ga primi na dvor. Na taj
nagovor car Liang Vu je pozvao Bodhidarmu, meutim nije mu
se dopalo njegovo budistiko uenje, pa je Bodhidarma
nastavio svoje putovanje po Kini. Kao krajnje odredite na
posljetku je odabrao hram Shaolin u provinciji Henan, gdje je
ostao do kraja ivota.
Shaolin je bio budistiki hram sagraen 377 god. na
vrhu planine Sun, za vrijeme vladavine imperatora Wei, koji se
38
u religijskim pitanjima oslonio na budistu Pao Jaco-a. U to

vrijeme nisu se prakticirale nikakve borilake vjetine.
Kada je Bodhidarma doao u hram Shaolin, bio je
neugodno iznenaen, s veinom tamonjih redovnika koji su
bili u vrlo looj tjelesnoj kondiciji. U takvom zateenom stanju
redovnici nisu bili sposobni pratiti Bodhidarmino budistiko
uenje, pa je neraspoloen time to je vidio otiao u jednu
peinu blizu hrama Shaolin, gdje je ostao 9 god., meditirajui o
tom problemu. Njegova je meditacija bila tako jaka da je u
stijeni ispred koje je meditirao, ostao utisnut njegov lik, to i
danas mogu vidjeti posjetioci hrama Shaolin, koji je otvoren za
turiste.
Za vrijeme devetogodinje meditacije Bodhidarma je
napisao dvije knjige od kojih je samo jedna preivjela do
danas. To je knjiga koja opisuje razvijanje Chia i muskulaturu
(Yi Gin Ching ).
Nakon tih 9 god. provedenih u osami Bodhidarma se
vratio u Shaolin, gdje je do kraja ivota poduavao redovnike
svojim metodama vjebi, do kojih je doao za vrijeme
meditacija.
Umro je 540 god. u 57 god. ivota. Danas je ime
Bodhidarma (indijsko), Da Mo ( kinesko) ili Daruma Taishi
(japansko ime), vezano za razne legende i zapise koji ga tvore
kao tvorca unutranjih sistema borilakih vjetina. Lu Yu,
pjesnik koji je ivio u vrijeme june dinastije Sung (1131-1162
god.), napisao je stihove koji opisuju filozofiju Da Moa.
Dok se drugi bune ja ostajem miran.
Povueni svojim eljama, ja ostajem miran.
Sluajui rijei iskuenja, ja ostajem miran.
Kreem se samo svojom-jedinom stazom.
39
Slika 9.-Hram Shaolin (Provincija Henan)
Vie od 1400 god. redovnici Shaolin hrama prakticiraju

vjebanje koje ih je nauio Bodhidarma. Dugo vremena su se
te vjebe vodile u tajnosti, i tek u 19 st. postaju poznate iroj
kineskoj populaciji.
Ove jednostavne i blagotvorne vjebe Shaolinski
redovnici nisu koristili samo za zdravlje poticanje cirkulacije
Chia, ve i da razviju snagu i energiju koncentrirajui Chi u
miiima. Ali kako ove vjebe pripadaju kategoriji Wai Dan,
Shaolinski redovnici, da ne bi riskirali disperziju energije (San
Kung), prakticirali su odmah nakon vjebanja i meditaciju Nei
Dan, kako bi odrali iste i prohodne energetske kanale za
nesmetani tok energije.
40
6.2. NASTANAK I RAZVOJ CHI KUNGA
Vrlo je teko rei kako je nastao Chi Kung. Postoje

mnogi podaci da su u razliita vremena koritene pojedine
tehnike za unapreenje ljudskog ivota. Sama iskustva u
lijeenju stara su gotovo koliko i samo ovjeanstvo.
Usavravana tijekom vremena nekima se trag zagubio, a neka
su iskustva sauvana zahvaljujui pisanim tekstovima. Prema
tome njihova je upotreba velika i danas to pokazuje injenica
da se njima jo uvijek slui i lijei etvrtina ovjeanstva.
Pa da poemo korijenima ove fantastine vjetine.
Teorija o Chiu nastala je kad i kineska medicina u
CARSTVU UTOG CARA (Huang Ti, 2698-2598 p.n.e.) Nei
King So Uen (Klasika Interne medicine) najstarije medicinsko
djelo u kojem su sakupljena sva steena znanja od davnih
vremena pripisuje se utom Caru. Ovo djelo sastoji se iz dvije
knjige. Huang Ti So Uen (pitanja Huang Tia) i Sing u
(kompletno djelo o akupunkturi, moksi, dijagnostici, Chi
energiji, ishrani itd.). Nei King u obliku koji je stigao do nas,
prema najnovijim istraivanjima, napisan je u vrijeme dinastije
Han. Ovo djelo napisano je starim jezikom i po rijeima
specijalista, sadri neke skoro nerazumljive stranice. Zbog toga
je njegovo prevoenje teko kao i veine kineskih filozofskih
tekstova, zbog sugestivnog karaktera koji se gubi svakim
pokuajem tumaenja. Tumaenje daje jedno znaenje, dok
izvorni tekst moe da sadri i mnoga druga.
Drugo vano djelo, bitno za razvoj CHI KUNGA je I
Ching (Kjiga promjena) prilino stara knjiga koja datira od 2400
p.n.e. Ova knjiga analizira sve mogue varijante prirode u
njenoj materijalnoj formi. Smjenjivanje dva suprotna principa
Jina i Janga prikazano je grafiki i daje simbolina objanjenja.
Tako su prirodne sile prikazane s 8 trigrama (Ba Kua), koji se
kombiniraju u 64 heksagrama ili mogue kombinacije. Za svaku
moguu kombinaciju napisana su i dana objanjenja. Sve se
41
moe objasniti pomou Ba Kua trigrama koji proimaju svaki

aspekt kineske kulture, pa ne mora iznenaditi da se osam
trigrama koristi ak i za opisivanje cirkulacije Chia unutar tijela.
Mnogi suvremeni autori koji se oslanjaju iskljuivo na
arheoloku grau tvrde da povijest Kine poinje tek s
dinastijom Shang (1766-1154 god. p.n.e.). Za razvoj Chi Kunga
ovaj period je bitan jer se poela koristiti tehnika akupunkture
pomou odreenih kamenih iljaka (Bian Shih). Tada je po prvi
put prihvaeno miljenje da je stimulacija na akupunkturnu
toku efikasnija ako se umjesto prstiju koristi iljati predmet.
Ova se tehnika, dakle odnosila na stimulaciju toaka na
kanalima koji utjeu na cirkulaciju Chia i ublaavanje bola.
U 6 st. p.n.e. filozof Lao Tzu opisao je u Tao Te Chingu
tehnike disanja za produenje ivota. To je bilo prvi put da se
spominje tehnika disanja kao metoda poboljanja cirkulacije
Chia i produenje ljudskog ivota. U Shih Gi-ju (povijesni
izvjetaj) izvjetava se da su se za vrijeme Drave ratnika
(770-221 god. p.n.e.) jo kompletnije razvijale tehnike disanja.
Oko 300 god p.n.e., u svojoj knjizi Nan Hua Ching,
filozof taoista Chuang Tzu pisao je o postojeoj vezi izmeu
disanja i zdravlja. Upeatljiv dojam ostavlja u ovoj knjizi
uzreica da; razborit ovjek die od pete.. Ovo pokazuje da
su ve u to vrijeme neki taoisti koristili tehnike disanja u svrhu
poboljavanja koritenja cirkulacije Chia.
Za vrijeme dinastije Chin i Han (221 p.n.e.-220 n.e.) Chi
Kungom su se bavili mnogi mudraci: Nan Ching (Klasik o
bolestima), knjiga lijenika Bian Chiueha, opisuje nain
upotrebe disanja za poveanje cirkulacije Chia, dok Han Su Yi
Wu Tzu ilustrira 4 specifine tehnike vjebanja Chi Kunga.
Djelo Gin Guey Yan Siveh, autor Chang Chung Giena, opisuje
pak upotrebu disanja u kombinaciji s akupunkturom radi
odravanja dobrog protoka energije, dok Chan Yi Chan Ton
Chi, autor Vei Bo-Yanga, napada argument relacija koja
povezuju ljudska bia i Chi, te prirodne sile. U to doba
42
poznavanje anatomije je ostvarilo velik napredak zahvaljujui

tehnici kirurkog siciranja. Struktutra ljudskog tijela u razmjeru
sa sistemom kanala i ivaca tada je shvaena mnogo bolje
nego prije kao i svijest o postojanju Chi energije.
Za vrijeme dinastije Gin, u 3 st.n.e. poznati medicinar
Hua To prvi je upotrijebio akupunkturu u svrhu anestezije u
kirurgiji. Drugi vaan doprinos ovog uenjaka je razvijanje
taoistike metode Juan Gin, koja je imitirala pet ivotinja: tigra,
jelena, majmuna, medvjeda i aplju, radi generiranja cirkulacije
Chia. Ova forma predstavljala je metodu Wai Dan Chi Kunga, i
nazvana je Wu Skih Si (vjeba pet ivota). Upravo na temelju
ovih tehnika nastale su kasnije mnoge kole borenja koje se
danas vjebaju u cijelom svijetu (Wu Shu, japanski karate..).
Tako se i danas u nazivima nekih kola borilakih vjetina
nalaze imena ivotinja, ije se tehnike koriste u borbi: tigrova
aka, bogomoljka, dralova kola, kola zmija, zmajeva
kola...
U davna vremena, Chi Kung uitelji su pokrete raznih
ivotinja koristili da odre dobro zdravlje i dug ivot.
Dr. Gar Hung, u svom Bao Pah Tzu, istie vanost
pravilne upotrebe mentalne koncentracije za voenje i
poveanje protoka energije.
U periodu od 420-581 god. n.e. Yang Shen Yen Ming
Su, napisao je Tao Kung-Gin koji ponovo donosi mnoge
tehnike Chi Kunga za poboljanje zdravlja i postizanje
dugovjenosti.
U doba dinastije Liang (502-557 god.n.e.), budistiki
redovnik, Da Mo (Bodhidharma.), doao je u hram Shaolin gdje
je zatekao otupjele i mlitave redovnike. Takvo zateeno stanje
potaklo je ovog redovnika da se povue u osamu 9 godina. Za
to vrijeme napisao je dvije knjige. Knjiga Yi Gin Ching (klasika
o razvijanju muskulature), preivjela je sve do danas. Vjebe
ilustrirane u ovoj knjizi su jedan oblik Wai Dana (Chi Kung
vanjsko-unutarnji). Ove vjebe se sastoje od koncentracije na
43
pojedino mjesto tijela za razvijanje i poboljanje Chia.

Vjebajui ustrajno ove vjebe redovnici su opazili razliku
izmeu prijanjeg i sadanjeg stanja, tj. bili su sposobni znatno
poveati snagu. Svoje novo steeno znanje upotrijebili su u
vjebanju borilakih vjetina to je dalo novi pravac razvoju ove
vjetine, a to je aplikacija Chi Kunga u stilovima borenja.
Razvoj tehnika i teorija Chi Kunga nastavio se i za
vrijeme dinastije Sui i Tang (581-907 god. n.e.). Chu Bin Yun
Hou Su je prirunik koji je sastavio Chow Yun-Fan. U njemu je
opisano oko 200 razliitih tehnika za poticanje protoka Chia.
Chen Gin Fen od Sun Su-Moa prikazuje metode kontrole Chia,
uvodi upotrebu est zvukova koji se odnose na unutarnje
organe i na posljetku zbir tehnika masaa nazvane 49 tehnika
masae od Lao Cea.
Wai Tai Mi Yao od Wan Tora, analizira upotrebu disanja
i terapiju travama protiv zastoja cirkulaciju Chia. Tokom perioda
od 930 od 1368. god. n.e., za vrijeme dinastije Sing, Gin i
Yuen, sastavljena su razliita zanimljiva djela. Zu Men Shih od
Shih Tzu-Kuo, preporuuje Chi Kung za zbrinjavanje ozljeda,
posjekotina i iaenja, dok Lan Skih Mi Chan od Li Gou
savjetuje Chi Kung uz ljekovito bilje. Ge Tzu Lun od Chu Dan-
Si, teorijski objanjava upotrebu Chi Kunga u lijeenju bolesti.
Za vrijeme dinastije Sung (960-1279 god.) nastao je Tai
Chi Chuan. Smatra se da je ovaj stil kreirao Chang San-Feng,
blizu planine Wu Dan. Tai Chi Chuan je borilaka vjetina iz
Nei Dan Chi Kunga, koja generira energiju poevi od Dan
Tiena i dalje vodei je po cijelom tijelu.
Godine 1026 Wang Wei-Yi napravio je znamenitog
Mjedenog ovjeka. To je ustvari mjedeni model s nacrtanim
kanalima i akupunkturnim tokama ija je svrha da olaka
uenje akupunkture. S vremenom su tehnike Chi Kunga sve
vie napredovale i njegovi blagotvorni efekti kao i upotreba u
vjetini borenja, stekli su veliki ugled kod Kineza. Npr. general
Yueh Fei koji je ivio za vrijeme dinastije Sung (1177-1279
44
god.), bio je poznat kao tvorac mnogih stilova Chi Kunga.

Legenda koja je preivjela govori da je general saznavi da su
mnogi njegovi vojnici preslabi, upotrijebio vjebe Da Moa (Yin
Gin Ching) kao osnovu u obuci. Modificirajui ih kreirao je Shih
Er Dun Gin ili 12 Dijelova Brokata, iz kojeg se kasnije razvio
Hsing I i Lin Ho Bo Fa.
Za vrijeme dinastije Ming i Ching (1368-1911 god.)
publicirane su knjige: Chi Ling Ba Mei Kou od Li Shih-Tsina koji
analizira vezu izmeu Chi Kunga i energetskih kanala, Bao
Shen Mi Yao od Tso Yun-Bai koja opisuje statike i kreue
tehnike Chi Kunga, a Yang Shen Hou Yu od Ghein Gi-Tzu,
govori o tri esencije: Gien (sperma), Chi (unutarnja energija) i
Shen (duh), te o nainima na koji se uvaju. Prema tom uenju
ovjeku teti preveliko zadravanje kao i preveliko prosipanje
sperme, pa tako ivot mora biti briljivo reguliran u skladu s
ivotnom dobi i konstituciji.
Za vrijeme dinastije Ching (1644-1911 god.) kreiran je
stil Ba Kua Chuan (Tehnika 8 trigrama), a pri kraju dinastije
Ming (1640 god.), kreiran je stil koji se danas esto koristi u
terapeutske svrhe; For Long Kung ili Stil Vatrenog Zmaja.
Stvoreni su i mnogi drugi stilovi, ali je vei dio njih do danas
zaboravljen ili malo poznat.
U novije vrijeme, tonije od 1911 god. u Kini i izvan nje
napisane su brojne dobre knjige o Chi Kungu, bilo da su
medicinskog, energetskog ili borilakog karaktera. Praksa i
teorija Chi Kunga prema tome moe se podijeliti na
konfuijsku, medicinsku, budistiku i taoistiku. To nije kruta
podjela jer onaj tko studira nain djelovanja Chi energije moe
biti Konfuist, Taoist ili Budist. Konfuisti su zainteresirani za
grupni rad vie od postizanja autoperfekcije odvajanja od
drutva. Mnogi su smatrali da je bitni cilj Chi Kunga da
pojedinac bolje izvrava svoju funkciju u drutvu, naroito
umjetnici.
45
Medicinari nisu razvili svoj vlastiti filozofski pravac, tj. u

njihovim djelima esto se pripisuje utjecaj taoista. Oni istiu
potrebu uravnoteenja Chia. U filozofiji Budista, istie se teorija
da je ovjek duhovno bie i da je njegovo materijalno
pojavljivanje u ovom svijetu samo put kojim je upuen da se
razvijanjem svijesti oslobodi patnje od materijalnog postojanja.
Time je izreena teorija da je sve unitivo, samo je duh
neunitiv. Njihove osnovne metode su meditacije u
nepokretnom poloaju i vjebe disanja za postizanje mentalne
tiine. Premda takav nain meditiranja dovodi do znatnog
poveanja Chia, to nije njena glavna svrha.
Taoistika kola poznata je po njenoj vanosti koju
pridaje perfekciji osobe i postizanju besmrtnosti. Pri tom koriste
Chi Kung i alkemiju, zbog ega se ova dva termina esto
nalaze skupa. Dva termina koritena u knjizi (Wai Dan i Nei
Dan) koji opisuju metode razvijanja cirkulacije Chia, imaju
znaenje eliksira besmrtnosti.
46
6.3. 20 PRAVILA CHI KUNGA

Postoje brojna pravila koja vas tite prilikom vjebanja
Chi Kunga i doprinose ubrzavanju unutarnjeg procesa.
1. Na poetku vjebanja potrebno je razumijevanje i
ponavljanje vjebi.
2. Vjera u djelotvornost vjebe Chi Kunga od velikog je znaaja
za uspjeh svakog pojedinaca.
3. Upornost je jedan od osnovnih zahtjeva za vjebanje Chi
Kunga. Bez upornosti nema napredovanja ni u kom smislu.
4. Mjesto za vjebu neka bude dobro prozrano, bez jakog
vjetra i mirno, tako da vas nitko ne uznemiruje tijekom vjebe.
5. Zemaljska orijentacija - za vrijeme svih vjebi dobro je
okrenuti se prema istoku da bi se iskoristila energija rotacije
Zemlje i energija Sunca.
6. Trajanje prakse - idealno bi bilo vjebati tri puta po pola sata.
7. Vrijeme i duina vjebanja - najbolji periodi za vjebanje jesu
etvrt sata prije svanua ili 1 ili 2 sata prije ruka, te pola sata
prije odlaska na poinak.
8. Misli - za vrijeme vjebanja um mora biti fokusiran na Dan
Tien i na Cirkulaciju Chia. Treba sprijeiti kretanje misli. Ako se
panja ipak raspri i u mentalni prostor navru misli,
jednostavno panju vratite na vjebu. Chi Kung ne treba
vjebati ako osjeate zamor, jer tada neete moi postii
mirnou uma i relaksaciju, to e remetiti pravilnoj cirkulaciji
Chia. Moete ako elite napraviti nekoliko dubokih udisaja da bi
ste se opustili. Pokuaj cirkulacije Chia za vrijeme
uznemirenosti moe se negativno odraziti na praktikanta.
9. Poloaj jezika, zuba i oiju - kroz sve vjebe jezik bi trebao
dodirivati vrh nepca, oko centra. Ovo e stvoriti most izmeu
Jin i Jang energije, omoguavajui neprekinut tok Chia. Zubi se
trebaju lagano dodirivati, dok za vrijeme meditacije oi moraju
biti zatvorene ili poluotvorene, ali ako mirite, trebate ostati
pozorni da ne zaspite. U svim kretajuim Chi Kung vjebama
47
oi moraju biti otvorene usmjeravajui pogled prema ruci koja

vodi pokret.
10. Izbjegavajte puenje - budui da vjebe Chi Kunga iniciraju
duboko disanje, plua moraju biti sposobno adekvatno
funkcionirati.
11. Izbjegavajte nepotrebno uzimanje alkohola. Neumjerenost
u alkoholu otetit e ivani sistem, ometajui cirkulaciju Chia.
12. Umijte se prije vjebanja. To e potpomoi mentalno
rastereenje.
13. Obucite laganu odjeu koja vas nee stezati, posebno oko
karlinig dijela.
14. Izbjegavajte seksualnu aktivnost nekoliko sati prije i
nekoliko sati poslije vjebanja (samo za mukarce).
15. Za vrijeme menstrualnog ciklusa, ene se ne bi trebale
koncentrirati na Dan Tien, nego na solarni pleksuz. To je iz tog
razloga da bi se izbjeglo prekomjerno slijevanje Chia u donje
dijelove tijela.
16. Nemojte jesti jedan sat prije i poslije vjebanja.
17. Nemojte nikada zadravati dah.
18. Zadrite oputenost tokom cijele prakse (odnosi se samo
na Nei Dan Chi Kung).
19. Kontrolirajte negativne emocije-ljutnja, ljubomora, pouda.
20. Ako se neprestano javljaju negativne senzacije ili ako se
loe osjeate, prekinite sa vjebanjem. Nemojte dalje sami
nastaviti bez nadzora kvalificiranog uitelja.
48
6.4. POPRATNE REAKCIJE
Vjebajui Chi Kung osjetiti ete niz popratnih reakcija.

Te e reakcije pogotovo biti izraene u poetku vaeg
vjebanja. To znai da su se vjebama Chi Kunga znaajne
promjene poele deavati u vaem tijelu. Netko e se ve u
samom poetku osjeati bolje, dok e se drugi aliti na
pogoranje zdravstvenog stanja. Ova je pojava prirodna,
upravo to vjebama Chi Kunga potencirate uspavanu Chi
energiju. To u naem tijelu mora izazvati popratnu reakciju.
Stare navike (energije) se odupiru nailasku novih, pa se na to
nemojte previe obazirati, nego nastavite s vjebanjem i za
kratko vrijeme osjetiti ete da e te nelagodnosti prestati. Ako
se ipak i dalje javljaju i jo vie pogoravaju vae tjelesno
stanje, prestanite s vjebama. Obratite se kvalificiranom
uitelju, koji e vam pomoi da prebrodite krizu.
Vodei teajeve Chi Kunga i Tai Chi Chuana, imao sam prilike
raditi sa velikim brojem ljudi, u vie grupa. Obino su te grupe
sainjavale ljude oba spola razliite starosne dobi. Znalo se
desiti sa su u jednoj grupi bili aktivni sportai skupa s ljudima
koji su imali nekih zdravstvenih problema. Bilo je i ljudi kojima
doktori nisu predlagali bilo kakve (nikakve) vjebe zbog
mogueg pogoranja zdravstvenog stanja. Ja sam im naprotiv
preporuio lagane tjelesne aktivnosti, koje bi trebale
uspostaviti poremeenu ravnoteu, energije u tijelu i vlastitom
zdravlju. Kako sam napomenuo, u grupi sam imao i sportaa
koji su bili u fiziki dobroj kondiciji, meutim to nije uvjetovalo
bri napredak u odnosu na ostale vjebae. Razmiljajui o
ovom donio sam zakljuak da ljudi koji dou s steenim
predrasudama ne mogu primiti novo uenje koje govori o
neemu to je njemu strano. Razlog to ljudi dolaze vjebati
Chi Kung i Tai Chi Chuan ja za neke zbog trenutne
popularnosti ove vjetine, za druge jer su uli o upotrebi Chia
u borilakim vjetinama. Treu grupu ine ljudi koji trae nain
49
za rjeavanje svojih zdravstvenih problema. Moj savjet je da

svaki ovjek prije nego zapone vjebanje ove energetske
vjebe, potrai udbenik Chi Kunga, koji e ga upoznati sa
svrhom ovih vjebi, to e doprinijeti razumijevanju same
vjetine, a time i ispravnom pristupu radu.
Vano je znati da se u poetku vjebanja javljaju popratne
reakcije koje mogu biti:
1) prirodni odrazi na vjebe Chi Kunga, iji je uzrok stjecanje
novih navika,
2) neprirodni odrazi koji se javljaju uslijed pogrenog pristupa
vjebanju.
UTRNUTOST NOGU - Ovo je pojava koja mui veliki broj
poetnika i koja se javlja za vrijeme meditacije u sjedeoj
poziciji. Uzrok utrnulosti je sjedei stav u kojem se noge moraju
prekriiti. Problem prvenstveno proizlazi zbog smanjenog
protoka energije i krvi u donjim ekstremima, zbog specifinog
poloaja, ali postepeno taj e problem potpuno nestati. im
primijetite da vam utrnutost nogu remeti koncentraciju
usmjerenu na vjebanje, prekinite vjebu na kratko vrijeme,
ispruite noge da bi se kanali otvorili i izmasirajte ih da bi krv i
energija bre cirkulirali, radi vraanja uobiajenog stanja. im
uspostavite normalni osjet nogu, moete nastaviti s
meditacijom.
ZNOJENJE - tijekom vjebanja moe se pojaviti kao rezultat
prostornih faktora. Ako primijetite da je mjesto na kojem
vjebate izloeno toplini (neprozraenost, razne pei za
grijanje, sunce itd.) ili vlanost, zamijenite ga prozranim
mjestom , na kojem niste , direktno izloeni toplini ili jakom
suncu. Isto tako je vano, ako vjebate, u prostoriji ne smije biti
propuha, ili ako vjebate na otvorenom ne smije biti vjetra. Znoj
koji se javlja, a koji nije rezultat prostornih faktora moemo
podijeliti u dvije grupe: hladan i topli znoj. Hladan znoj moe
pokazati prisutnost problema u jednoj od upljina prijeenih
cirkulacijom. U ovom sluaju treba konzultirati nekog majstora
50
Chi Kung meditacije. Topli znoj obino je privuen

energetskom cirkulacijom koja se odvija bez koncentracije. Ta
e pojava nestati ako se uspostavi oputenost i koncentracija.
BOL U ENERGETSKIM TOKAMA - neki praktikanti kada
energija prispije u sva podruja, osjeaju bol. Bol se kao
refleksija moe javiti u podruju kria, slabina ili u podruju
trbuha i prepona.
Ovi su bolovi uglavnom prouzroeni poveanjem
pritiska energije u toku u dijelu tijela koji zbog izgubljene
ravnotee oteava povratak energije. To je normalna pojava i
trajati e dok energija ne proisti kanal tj. ovu toku.
GLAVOBOLJA - uglavnom je prouzroena napetou,
brigama ili Chiem koji prvi put dospijeva do tjemena. Ako su
uzrok glavobolje brige ili umor, bit e bolje da prekinete praksu
za taj dan. Za ovu vrstu glavobolje najbolji lijek je da se
proeete na svjeem zraku (u umi ili uz more), uradite
nekoliko dubokih udisaja i idite na spavanje. Ako je glavobolja
prouzroena dotokom Chia u glavu, koncentrirajte se i opustite
se to je vie mogue. Izmasirajte rukama glavu, i ako je bol
prestala moete nastaviti vjebu.
BOL U LEIMA - moe biti prouzroen od dugog uspravnog
dranja lea ili od ostatka Chia koji stagnira u toj zoni. Ako ste
zauzeli nestabilan poloaj ili niste pak dovoljno oputeni, tada
su miii lea preoptereeni. Da zauzmete udoban poloaj,
sjednite uspravno i istegnite se uvis to vie oputajui se bez
povijanja unaprijed. Ako je bol u leima izazvana zbog
prisustva zaostalog Chia u tom podruju, da bi se ta tegoba
otklonila potrebna je intenzivna masaa.
POSPANOST - moe biti rezultat velikog umora u tom sluaju
treba prekinuti s vjebanjem. Drugi je razlog dodirivanje zubi
jezikom. To ete rijeiti postavljanjem jezika u pravilnu poziciju
tako da vrhom dodirnete sredinu nepca.
LJULJANJE TIJELA - ljuljanje tijela kao i osjeaj rotacije
Zemlje, javlja se najee kod nedovoljne koncentracije,
51
poremeenog centra ravnotee u srednjem uhu i visokog nivoa

disanja. Ako su u pitanju samo lagane vibracije, znak je da je
Chi aktiviran. One su korisne za zdravlje u manjem obimu. Ako
poinju da se pojaavaju, treba za trenutak prekinuti vjebanje,
ispruiti se na lea, uraditi vjebu dubokog abdominalnog
disanja i vibracije e nestati. Jo je bolje ako se itavo tijelo
izmasira.
UBRZANI OTKUCAJI SRCA - Premda Chi Kung vjebe
normaliziraju rad srca i reguliraju cirkulaciju krvi i Chia, u nekim
sluajevima moe doi do ubrzanog rada srca. Uzrok tome
moe biti nervoza, napetost u grudima, neprirodno disanje. Da
bi se eliminirali ovi uzroci potrebno je opustiti se mentalno i
disati prirodnije. Ubrzani otkucaji srca mogu se javiti i u poetku
vjebanja Male Cirkulacije, dovodei Chi do toke Ming Men
koja se nalazi s lene strane nasuprot srca. Detaljan opis ove
vjebe dat je ve u poglavlju koji objanjava voenje Chia
Malom Cirkulacijom.
SVRAB - Za vrijeme vjebanja Chia moe doi do svraba.
Svrab se moe smanjiti ako se izmasira to mjesto. Ako osjeaj
svraba nije jak, treba ga ignorirati. Ako svrab poinje da se iri,
treba prekinuti koncentraciju na tu vjebu. Chi Kung majstori
kau da svrab pokazuje da se Chi nalazi na povrini tijela i da
isti Chi prolaze koji nisu dosta prohodni.
NESANICA - Uzrok nesanice moe biti psihika napetost kao i
pretjerano forsiranje Chi Kung vjebi. U tom sluaju dolazi do
vee akumulacije Chia, koji se nekontrolirano kree po tijelu,
to moe izazvati nesanicu. Poslije vjebanja Chi Kung vjebi
treba proetati nekoliko minuta, da se Chi stabilizira, zatim se
istuirajte mlakom vodom i popijte au toplog aja ili mlijeka.
52
7. WAI DAN CHI KUNG

U Chi Kung praksi postoje dva osnovna pravca
razvijanja Chi energije. Prvi pravac nazvan Eliksir ivota ili
Wai Dan na kineskom, oslanja se na razvoj Chi energije
vjebama koncentracije uma na odreenu toku tijela. U
globalnom smislu Wai Dan su vjebe koje pospjeuju
cirkulaciju Chia. U isto vrijeme tim se vjebama pospjeuju
odreene zone tijela tako da energija protjee kanalima.
Drugi pravac poznat u Chi Kungu je Unutarnji eliksir ili Nei
Dan. I dok se u Wai Dan praksi putem kratkih kontrakcija
miia, pravilnim disanjem i umnom kontrolom generira Chi
energija u odreenim nivoima, u Nei Dan praksi Chi se
generira na nivou abdomena i vodi se cijelim tijelom
mentalnom koncentracijom. Ovdje je bilo kakva upotreba tijela
izbaena, to se vidi iz samog naziva koji oznaava unutarnji
eliksir ili vjebu koja se odvija unutar nas samih.
Sada u prvo obrazloiti princip izvoenja Wai Dan Chi
Kunga. U ovom poglavlju iznijeti u po prvi puta vjebe Wai
Dan, znamenite metode Yi Gin Ching, koju je osnovao i
poduavao sam Bodhidarma.
Dalje e biti objanjena vjeba Osam Dijelova Brokata
(Ba Dun Gin), koja se temelji na istim principima i na razvoju
Chi energije.
Na poetku vjebanja ovih fantastinih metoda morate
znati da su mnogi autoriteti na ovom polju osjetili sve blagodati
ovog uenja i nisu ovo znanje zadrali krto za sebe, to je
dokaz da je ponueno svakom od Vas da se ukljui u program
uenja Chi Kunga.
Zapad je tek nekoliko decenija u dodiru sa idejom Chia,
i mnogim ljudima je teko razumjeti ove pojmove. Ima ak i
onih koji vjebaju Chi Kung, a nisu osjetili razvoj unutarnje
53
energije. To ih ini zbunjenim pa dvoumei se gledaju na

postojanje Chia. No ja Vam preporuujem neka tui neuspjesi
ne utjeu na va odnos prema vjebanju. Svim ulima
oslukujte svoje tijelo. Za poetak sva zapaanja i svaku
uoenu promjenu moete zapisati to e vam dati pravilan uvid
u napredovanje. I na kraju iskrena uma i otvorena srca,
prihvatite se vjebanja Chi Kunga. Uspjeh tada nee izostati.
7.1. TEORIJA WAI DANA

U Wai Dan Chi Kungu postoje dva naina vjebanja: u
pokretu i statikoj poziciji. Kod vjebi u pokretu tenja je
uzastopna tenzija i oputanje specifinih miinih grupa ili
odreenog dijela tijela s odreenom tenzijom i kontrolom
disanja. Tenzija mora biti to kraa, jer snana i duga tenzija,
te konstantna naprezanja suava kanale kojima prolazi Chi.
ak se i ne mora raditi uz stvarnu tenziju. Ona se moe i
mentalno projicirati na odreeno mjesto tijela. Tako je tijekom
cijele vjebe tijelo u oputenom stanju, dok se koncentracijom
misli u tom pravcu zamilja tenzija. Neki pak vjebai
dozvoljavaju tenziju samo toliko koliko je potrebno za
postojanje bolje koncentracije. Vjebajui na takav nain
odreeni dio tijela nekoliko minuta, Chi se akumulira uz porast
topline u toj zoni, zbog priliva krvi i energije. Kada se miii
opuste Chi i krv se preliju u susjedne zone s niim energetskim
nivoom, potiui tako cirkulaciju unutarnje energije. Znamo da
su kanali kojima protjee Chi povezani s unutarnjim organima i
ako Chi nesmetano cirkulira to e i organi obavljati svoju
funkciju uobiajeno, to e se odraziti i na dobro zdravlje. Ako
se protok Chia smanji, dolazi do disfunkcije organa.
Poveavajui protok Chia Wai Dan vjebama, u
korespodentnom kanalu mogue je povratiti ravnoteu, to e
opet uvjetovati poboljanje organa.
54
U Wai Dan vjebama u pokretu um djeluje u skladu s

disanjem iji zajedniki rad prenosi Chi u eljenu zonu. Sustav
energetskih kanala i mozak su u meusobnoj tijesnoj vezi, tako
da cirkulacijom Chia moemo svjesno upravljati. Ta uzajamna
veza dovodi energiju do samih miia kao krajnjih toaka tijela,
to istim omoguava maksimalno izraavanje snage. Npr., ako
elite dovesti Chi do sredine dlanova stanite jednom nogom
iskorakom naprijed i rukama ispruenim, dok su dlanovi
okrenuti od vas. Potpomognuti umnom kontrolom zamislite da
gurate veliku loptu to e rezultirati osjeajem topline locirane u
predjelu oko centra dlanova. to je umna kontrola slabija, to e
manje Chi energije doi do dlanova, tj. biti e preusmjerena na
druga mjesta. Vjebajui Wai Dan, um mora biti koncentriran,
oputen i prirodan. Kada radite vjebe miie nikada ne treba
stezati jako, jer to suava kanale i smeta normalnom protoku
Chia. Vrlo je vano da um bude koncentriran na Dan Tien i
disanje, to e doprinijeti aktiviranju Chia.
Postoji jedna tetna pojava kod vjebi koje poveavaju

snagu miia. To znai da ponavljanjem tenzije i oputanja,
obim miia se poveava, ali u isto vrijeme takve vjebe mogu
suziti energetske kanale izazivajui zastoj protoka Chia i krvi.
Simptomi koji se javljaju prilikom ovakvog vjebanja su visok
tlak, lokalni bolovi i nedovoljna kontrola motorike. U kineskim
vjetinama borenja taj fenomen se zove San Kung ili gubitak
energije. Ako vjeba izbjegava prekomjerno forsiranje vjebi
za razvoj miine mase, San Kung se ne pojavljuje.
U statikim vjebama Wai Dan Chi Kunga vjebe se

izvode relaksirano, steui samo miie potrebne za
odravanje stava u kojem se nalazimo. Kada se u ovom stavu
ostane nekoliko minuta dolazi do poveanja energetskog nivoa
u zadanim mjestima (zavisno od pozicije tijela) i kad se tijelo
opusti Chi potee u smjeru nieg energetskog potencijala. Da
bi slika o ovom bila jasna dau usporedbu s baterijom koja kad
55
je spojena u strujni krug odnosno s odreenim potroaem,

daje struju i time na odreen nain opskrbljuje energijom.
Iako statikim vjebama Wai Dan ne poveavamo
miinu masu, otpornost miia se poveava.
Wai Dan vjebe su u prvom redu namijenjene za
ouvanje dobrog zdravlja, a manje se koriste u borilakim
vjetinama, jer se ne vjeba kondicija Chia i njegovo
izraavanje kroz pokret.
7.2. STATINE FORME WAI DAN

Statine forme Wai Dana ine elemente u kojima nema
svjesne kontrakcije miia, a u isto vrijeme, miii su napeti
zbog teine stava. Prema tome teorija Wai Dana u statinoj
poziciji upuuje na zauzimanje odreenog stava u kojem se
napreu samo miii koji odravaju taj stav. Na taj se nain u
tom dijelu skuplja Chi energija to se manifestira poveanjem
topline. Nakon prestanka zadravanja stava dolazi do
poputanja napetosti i akumulirana energija tee prema drugoj
zoni koja je energetski slabija. U Chi Kungu ta pojava se zove
prelijevanje Chia (u zonu nieg potencijala).
Mnoge od ovih statinih formi nalikuju poloajima Joge, to ne
bi trebalo biti udno, jer je Kina gledala u Indiji godinama izvor
spiritualne inspiracije.
Sada u objasniti razliku izmeu Wai Dana u pokretu i Wai
Dana u statikoj poziciji. Kada poetnik pristupi vjebanju Wai
Dana ostaje zbunjen ovom podjelom jer ne uoava vidnu
razliku izmeu ova dva principa. Sama injenica da su jedan i
drugi, Wai Dan Chi Kung, tj. vanjsko unutarnji sistem vjebanja,
govori o tome da su razlike izmeu njih minimalne. Razlika je u
tome to se Wai Dan u pokretu izvodi svjesno vodei energiju u
eljenu zonu. Pa tako sve radnje koje prate ovu vjebu kao to
su tenzija, oputanje, stezanje i duboko disanje, popraeni su
56
umnom kontrolom to oznaava kretanje. S druge strane, kod

statikih formi vjebe valja izvoditi koncentrirano, uz
abdominalno disanje, zauzimajui odreeni stav.
Chi se na taj nain skuplja u mjestu najvee tenzije,
neovisno od utjecaja volje, to ukazuje na statinost pozicije
vjebaa prilikom odvijanja procesa unutar tijela.
Statine forme Wai Dan prvenstveno se rade glede
poboljanja opeg stanja tijela jer u promjenjivim stavovima
sudjeluju razliite miine grupe. Miine kontrakcije koje
doivljavamo zauzimajui neki od stavova statinog Wai Dan-a
vremenom dovode do poboljanja opeg stanja tijela koje
stjee veu sposobnost odupiranja umoru.
Ovim se vjebama ne poveava miina masa. Presjek
miia ostaje isti ali se znaajno poveava izdrljivost i snaga.
Uz to se otapaju masne naslage na rukama, trbuhu i bedrima
to e popraviti izgled tijela.
To znai, vjebajui na ovaj nain miii se pravilno
formiraju, otapaju se masne naslage i zatee koa.
U sljedeih nekoliko primjera prikazane su statine
forme Wai Dan.
57
STAV 1
Ispruite se na lea s rukama iznad glave. Podignite

glavu skupa s rukama tako da brada dodiruje grudi. U isto
vrijeme podignite stopala 20 cm od tla. Duboko diite i ostanite
u stavu u vremenu od 30 sekundi do 2 min..
Slika 10.-Poloaj podignutih nogu
STAV 2
Leei na leima s rukama uz tijelo i

dlanovima oslonjenim na pod, ponite
lagano podizati noge, podiui stranjicu i
trup, dovodei tijelo u poloaj okomit na pod.
Tako je teina potpuno prebaena na
ramena i gornji dio ruku, a ne na vrat.
Ostanite u tom poloaju oko 1 min., diui
polako i duboko. U Kini se ovaj stav zove
Poloaj ramena, dok je na zapadu
popularan naziv Svijea.
Slika 11.-Svijea
58
STAV 3
Ostanite leati na leima. Dlanovima se oslonite o pod

iza glave, a noge privucite sebi skvrivi koljeno. Iz ovog stava
podignite trup podupirui se rukama i nogama. Ostanite u
ovom poloaju oko 10 sec. u 10 podizanja. Ovaj stav je poznat
kao Most.
Slika 12.-Most
STAV 4
Zauzmite poloaj kao da radite sklekove sa rukama

razdvojenim za dvije irine ramena. Ostanite u ovoj poziciji 1
do 2 min.. Tijelo mora biti ukoeno i isprueno. Druga varijanta
je da se oslonite samo vrhovima prstiju to je namijenjeno za
naprednije vjebae.
Slika 13-Poloaj dlanova
59
STAV 5
Ova pozicija slina je prethodnoj, samo to se sada

oslanjate na laktove. Sva pravila za izvoenje ove vjebe
jednaka su prethodnoj formi. Ove dvije forme razvijaju Chi u
miiima lea i ramena.
Slika 14.-Poloaj laktova
STAV 6
Iz prethodnog stava okrenite se bono oslanjajui se

dlanom desne ruke i vanjskim bridom stopala desne noge.
Nakon 1 min. zadravanja ovog stava okrenite se bono sad u
drugu stranu pridravajui se lijevom rukom i vanjskim bridom
lijevog stopala.
U ovoj vjebi Chi se skuplja u predjelu ramena.
Slika 15.-Poloaj ramena
60
STAV 7
S nogama rairenim za irinu

ramena, savijte koljena i podignite
ruke uvis, tako da dlanovi gledaju
prema nebu. Ostanite u toj poziciji 1-
2 min.. Ova se vjeba zove Tou
Tian ili Drati nebo.
Slika 16.-Drati nebo
STAV 8
Ispravite se u prirodan stav. Ruke

stavite na kukove, podignite jednu
nogu i ispruite je paralelno s tlom.
Ostanite u ovoj poziciji 30 sec., prvo
na jednoj onda na drugoj nozi.
Naprednija tehnika sastoji se u
sputanju i podizanju noge na kojoj se
stoji. Sputajui se udiete, dok diui
se izdiete.
Slika 17.-Ispruanje noge
61
STAV 9
Prebacite sada svu teinu na

jednu nogu koljena malo savijenog, i
drugu postavite ispod tako da samo
prstima dodirujete tlo. Ova se pozicija
popularno zove Maji stav. Podignite
ruke formirajui obru ispred grudi, dok
dlanovi gledaju unutra. Ostanite u ovoj
poziciji 1 min., zatim sve ponovite
oslanjajui se na drugoj nozi.
Slika 18.-Maji stav

STAV 10
Stanite u uspravni stav. Polako

podignite desnu nogu i savijte u koljenu
tako da bedro noge bude paralelno s
tlom, a potkoljenica okomito. Obuhvatite
gleanj desne noge desnom rukom, a
lijevu ruku podignite krunim pokretom
iznad glave tako da centar dlana bude u
liniji s tjemenom glave. Dlan gleda prema
gore. Ostanite u ovom stavu od 1-2
min.,a onda zamijenite stav podiui
lijevu nogu i pridravajui se svih
prijanjih danih uputa.
Slika 19.-dralov
stav
62
Naredne dvije forme spadaju u red teih vjebi i

preporuuju se naprednijim vjebaima Wai Dana.
STAV 11
Namjestite dvije stolice jednoj nasuprot drugoj i

meusobno ih udaljite tako da se moete ispruiti naslonivi
glavu na jednu, a pete na drugu. Ostanite u ovoj poziciji
ukoenog tijela od 30 sec. do 2 min.. U Kineskim borilakim
vjetinama ova forma se naziva Most eljezne arkade (Tien
Bann Chiao).
Slika 20.-Most eljezne arkade
63
STAV 12
Za ovu vjebu stanite od zida udaljeni oko pola metra i

zauzmite stav kao da sjedite na stolici, leima se oslonivi o
zid. Noge moraju biti jedna uz drugu i savijeni u koljenima da
ine kut od 90 stupnjeva (slika 21.).
Ova forma zahtjeva sputanje tijela dok butine ne budu
paralelne s tlom.
Na prvi pogled vrlo jednostavna vjeba, ali je malo onih koji
mogu u ovoj poziciji ostati due od 2 min.. Vrlo je efikasna za
razvoj Chia u miiima nogu pa se zato preporua sportaima.
Vjeba se moe izvoditi i u paru kao to je prikazano na
slici 22.
Slika 21.-Sjedenje Slika 22.-Sjedenje u paru
64
8. YIN GIN CHING

Bodhidarmina metoda (Yin Gin Ching)
Prije samog vjebanja morate odrediti mjesto na kojem

ete redovito vjebati. Neka to mjesto bude na svjeem zraku,
skriveno od radoznalih pogleda jer to moe izazvati gubitak
koncentracije koja je neophodna prilikom vjebanja. Vjebe
izvodite okrenute prema istoku, ispravnih i oputenih lea,
stopala razmaknite za irinu ramena. Usta drite zatvorena dok
jezikom dodirujete nepce bez napora. Kad ponete s
vjebanjem formi nastojite ih izvoditi kontinuirano jednu za
drugom kako bi sauvali akumuliranu energiju. Svaku formu
izvodite 20 puta. Jedno ponavljanje sadri udah uz oputanje
miia i izdah uz laganu tenziju popraenu kratkim pokretom.
Uz to treba zamisliti kako energija tee prema toj zoni. Nakon
ponovljenih 20 udisaja i izdisaja prijeite na drugu vjebu bez
prekida. Ispoetka e vam izvoenje svih 12 formi (toliko ih
broji ova vjeba) priinjavati tekou. Poetniku je naporno
izvoditi vie od 5 formi u jednom vjebanju, ali i to daje dobre
rezultate. Ako se pridravate danih uputa i vjebate 2 puta
dnevno, cijela forma biti e savladana za nekoliko mjeseci. Ali,
nauiti formu ne znai samo nauiti pokrete. Tu se
podrazumijeva da vladate tehnikom disanja uz pravilan stav i
pravilno usmjeravanje energije putem umne kontrole. Isto tako
ovim se podrazumijeva da moete bez umaranja izvesti svih 12
formi i to u jednom vjebanju. Drugim rijeima, kad ispunite sve
navedene uvjete koje sam jo prije naznaio, tek onda moete
rei da ste savladali formu. Ovim se vjebama poveava snaga
miia ruku i ramena. Poboljava se cirkulacija to konano
otklanja utrnulosti i ostale nelagode a znatno se poveava i
snaga u akama.
Za one koji imaju probleme kao to su hladni dlanovi,
bolovi u ramenima, utrnulost ruku za vrijeme spavanja, slabost
65
odnosno nedostatak snage u rukama preporuam da izvode

ove vjebe svaki dan po 30 minuta ponavljajui za prvo vrijeme
svaku vjebu barem 5 puta. Kako vjebom napredujete
poveavajte broj izvoenja do traenih 20 udisaja.
Iskustva u radu sa grupama su pokazala da najvei
napredak postiu upravo oni ljudi koji pate od gore navedenih
problema i uspjeno ih rjeavaju za oko 3 mjeseca
svakodnevnog vjebanja.
Ako nastavite ovim tempom, za tri godine ete razviti
enormnu snagu i energiju, ali ako elite ouvati samo dobro
zdravlje dovoljno je jednom dnevno izvoditi 5 formi.
66
FORMA 1
Stanite u paralelan stav sa

stopalima rairenim za irinu ramena.
Ruke opustite uz bokove, laktove malo
savijte. Dlanovi su okrenuti prema podu,
dok prsti gledaju prema naprijed. Svakim
izdisajem zamislite da dlanovima
pritiete pod. Jo je bolje ako zamislite
imaginarnu loptu koja kao da izvire iz
vode i vi je potapate svakim izdisajem.
Dok udiete opustite se. Ova forma
stvara Chi u podruju pulsa, gdje bi
nakon odreenog vremena vjebanja
trebali osjetiti toplinu.
Slika 23.
FORMA 2
Iz prethodnog stava bez

pomicanja ruku stisnite ake s
palevima prema tijelu. Vjebajte
zamiljenu napetost u akama gurajui
paleve unazad. Opustite se dok
udiete.
Slika 24.
67
FORMA 3
Rotirajte ake tako da su

dlanovi okrenuti prema tijelu. Palevi
su poklopljeni preko prstiju kao kad
normalno stisnete ake, a opustite se
udahom.
Slika 25.
FORMA 4
Zatvorenih aka ispruite ruke

ispred tijela, u visini ramena. Dlanovi su
okrenuti jedan prema drugom. Uz
izdisaj stvarajte mentalnom projekcijom
napetost, a opustite se udahom. Ovom
vjebom energija e biti stvorena u
podruju ramena i torza.
Slika 26.
68
FORMA 5
Iz prethodne pozicije podignite ruke

uvis. Dok izdiete zamiljate da stvarate
napetost, a opustite se uz udisaj. Ova
vjeba e stvoriti energiju u vratnim
miiima, ramenima i bokovima.
Slika 27.
FORMA 6
Spustite ruke tako da njihov gornji

dio bude paralelan sa tlom. Laktovi
su savijeni dok su ake pored uiju
s dlanovima okrenutim naprijed.
Dok izdiete zamislite da steete
ake. Za vrijeme udisaja zamislite
da ih oputate.
Slika 28.
69
FORMA 7
Ne pomiui ruke do
laktova, ispruite ih u stranu
dlanova okrenutih prema
naprijed. Za vrijeme izdisaja
zamislite da steete ake, a
za vrijeme udisaja oputate
napetost. Energija koja se
stvori vezana je za ramena,
torzo i lea.
Slika 29.
FORMA 8
Ruke postavite ispred tijela sa

sueljenim akama i laktovima blago
savijenim da tvore kruni oblik ispred
vas. Zamiljajte da steete ake dok
izdiete i da vodite energiju du ruku
do aka. Uz udisaj se opustite.
Slika 30.
70
FORMA 9
Vratite ake ispred tijela

savijajui laktove. Neka se nau
ispred lica, dlanova okrenutih
naprijed. Dok izdiete steite ake i
laktove, a dok udiete oputajte ih.
Slika 31.
FORMA 10
Uspravite podlakticu vertikalno od

poda. Dlanove okrenite naprijed
paralelnih podlaktica. Dok izdiete
zamislite da steete ake i da ih
oputate dok udiete. To stvara
energiju u zoni ramena.
Slika 32.
71
FORMA 11
Savijenih laktova sputate ake

dok ne dou ispred abdomena
dlanova okrenutih prema van. Steite
ake rotirajui ih prema van i da
dovodite energiju u ruke. Ova forma
slui za vraanje ravnotee energije
tijela.
Slika 33.
FORMA 12
Ruke ispruite ispred tijela,

dlanova okrenutih na gore. Izdiui
gurajte dlanovima na gore. Opustite
se udahom.
Slika 34.
72
9. 8 DJELOVA BROKATA ( Ba Dun Gin )
Kreator Osam Dijelova Brokata je general Jueh Fei.

Njegova je namjera bila poboljati zdravlje i izdrljivost svojih
vojnika, pa je tako doao do 12 formi kasnije reduciranih na 8
koje se masovno prakticiraju u cijeloj Kini u nekoliko stilova
podjednako efikasnih.
Brokat je svila protkana sloenim i obojenim figurama
koje mogu biti od zlata ili srebra, i vrlo je dragocjena. Stoga je i
vjeba generala Yueh Feia od neprocjenjive vrijednosti jer
vjeba prakticiranjem ovih vjebi uva svoje zdravlje.
Sama vjeba sastoji se od savijanja i istezanja tijela u
svim pravcima, to masira unutarnje organe, pospjeuje protok
Chia i cirkulacije krvi. Time blagotvorno djeluje na visok
pritisak, srane i psihike smetnje, anemiju, smanjuje smetnje
probavnog trakta itd.
Prilikom vjebanja dobro je usvojiti sljedea pravila:
a) Prije i poslije vjebanja opustite se kratkom etnjom
b) Disanje mora biti abdominalno i na nos
c) Tijekom vjebanja lea zadrite uspravno osim u situacijama
kad vjeba zahtjeva da ih savijete
d) Neka mjesto na kojem vjebate bude prozrano i negdje na
osami gdje ete se ugodno osjeati
e) Pokreti se izvode kontinuirano jedan za drugim do kraja
serije.
Kako nemamo svi isti kapacitet plua, koordinaciju sa
disanjem morate podesiti prema sebi, tako da disanje bude
prirodno, bez naprezanja i u harmoniji s pokretima ruku.
Minimum izvoenja svake vjebe je 3 ponavljanja, a to
se moe progresivno poveati na 5,7,9,ll,.. ponavljanja. to je
ponavljanja u jednoj seriji vie to je uinak bolji.
73
FORMA 1
Prsti se isprepletu i namjeste kod Dan Tiena, dlanova

okrenutih prema gore (slika 35.). irokim pokretom podignite
ruke uz udisaj, zatim privlaite sebi i dole uz izdisaj (slika 36. i
37.). Sada rukama ponovo idite prema gore (slika 38.), ali ovaj
put uz tijelo, sve do iznad glave (slika 39.). Ovaj pokret ruku
prati udisaj. Iz te pozicije ruke razdvajamo i sputamo ih polako
do bokova uz izdisaj (slika 40.). Time je prvi krug disanja
zavren. U ovoj se vjebi kod udisaja miii trbuha malo
kontrahiraju, a kod izdisaja oputaju.
Korist ove vjebe je da jaa abdomen i organe probave,

da pospjeuje probavu i skida suvine naslage sala sa trbuha.
74
Slika 35. Slika 36. Slika 37.
75
FORMA 2
Stanite u jahai stav (slika 41.). Podiite ruke do grudi

uz udisaj (slika 42.). Zatim, zamislite da napinjete luk, tako da
nastavite desnom rukom horizontalno u desnu stranu uz
izdisaj, dok u isto vrijeme lijevu ruku zateete natrag u smjeru
lijevog ramena (slika 43.). Iz ove krajnje pozicije ponovo slijedi
udisaj uz vraanje desne ruke koju pratite pogledom dok se ne
nae zajedno s lijevom kod grudi (slika 44.). Tada zajedno
nastavljaju put do Dan Tiena to prati izdisaj (slika 45. i 46.).
Vjebu ponavljamo kontinuirano u lijevu i desnu stranu.
Ovom vjebom stimuliramo cirkulaciju krvi i skladno se
razvijaju grudi.
76
Slika 41. Slika 42.
Slika 43. slika 44.
Slika 45. Slika 46.
77
FORMA 3
Stanite u paralelni stav (slika 47.). Uz udisaj podiete

ruke do ramena gdje se prekrie kod zglobova (slika 48.),
okrenu dlanovi i zapone sputanje uz izdisaj (slika 49.). Kad
obadvije ruke dou do bokova, zapoinje udisaj podiui desnu
ruku bono u luku do iznad glave. U krajnjoj poziciji dlan desne
ruke je okrenut prema gore pa se stie dojam kao da se
pridrava strop iznad glave, dok je dlan lijeve ruke okrenut
prema podu i zamiljate kao da neto gurate dolje (slika 50.). Iz
ove krajnje pozicije ponite sputati desnu ruku bono dolje uz
izdisaj. To isto ponovite i sa lijevom rukom, pravei seriju od
nekoliko uzastopnih ponavljanja sa obadvije ruke.
Ako ste dobro radili osjetit ete na kraju kako vam se
toplina slijeva u dlanove to je znak poboljanja cirkulacije u
rukama.
Ova vjeba poboljava i jaa funkciju trbuha i slezene.
78
Slika 47. Slika 48.
Slika 49. Slika 50.
79
FORMA 4
Ovom vjebom uz pravilno disanje i koncentraciju

pokreemo Chi du vena i arterija, to je dobro za zdravlje i
efikasno za jaanje unutarnjih organa.
Vjebu zapoinjemo tako da iz paralelnog stava
podiete ruke uz udisaj (slika 51.). Kada tako voene dou do
visine ramena okrenite glavu u desno (slika 52.), i ponite
lagano sputati ruke uz izdisaj. Mislima pokuajte da va Chi
spustite iz abdominalnog predjela u lijevo stopalo. Kad doete
u prvobitnu poziciju ponite ispoetka podizati ruke uz udisaj,
vizualizirajui Chi koji koncentracijom sada iz desnog stopala
podiete do abdomena. Pri kraju udisaja ruke su ponovno u
visini ramena i pogled usmjeren ispred vas. Ponovno
zapoinjete sa sputanjem ruku i uz izdisaj rotirate glavu koliko
moete u desnu stranu. U isto vrijeme zamiljate Chi kako se
sputa niz lijevu stranu nogu do stopala.
Ovom se vjebom uspjeno lijee kronina oboljenja i
jaaju unutarnji organi.
80
81
FORMA 5
Zauzmite jahai stav (slika 54.). Dlanove naslonite na

bedra iznad samih koljena. Za vrijeme vjebe lea i glavu drite
pravo, a struk neka vam slui kao osovina krunih kretanja koje
izvodite prilikom same vjebe. Vjebu zapoinjete kreui
tijelom u lijevu stranu do lijevog koljena (slika 55.), pa nastavite
dalje prema desnom kao da neto uz udah (slika 56.). Kad
licem doete do desnog koljena ponite sa podizanjem tijela uz
izdah (slika 57.). Sad ponite kruiti tijelom u suprotnu stranu,
ponavljajui iste principe.
Ova vjeba masira probavne organe, otklanja bolove i
napetost, a djeluje i na smirivanje ivanog sistema. Za one
koji pate od bolova u lumbalno-sakralnom predjelu, kao i za
bolove koji se ponavljaju kod nekih ena za vrijeme mjesenog
ciklusa, ove vjebe daju dobre rezultate u otklanjanju tih
bolova.
82
Slika 54. Slika 55.
Slika 56. Slika 57.
83
FORMA 6
Paralelnog stava (slika 58. i 59.), podiite ruke uz udah

iznad glave (slika 60.). Zatim zaponite saginjanje gornjeg
dijela tijela (slika 61. i 62.), sve dok prstima ruku ne dodirnete
tlo. Ova radnja je popraena izdahom. Sada zaponite
ispravljanje gornjeg dijela tijela u prvobitan poloaj i rukama
oputenim uz tijelo (slika 63.). Za vrijeme ispravljanja tijela traje
udah. Kada se naete u poetnoj poziciji zavrite izdahom, a
onda moete ponoviti cijeli krug zapoevi udahom.
Ova vjeba slui za jaanje funkcija bubrega i struka
kao i spreavanja zatvora. Savijanje tijela prema naprijed
masira bubrege to poboljava njihovu funkciju.
84
Slika 58. Slika 59.
Slika 60. Slika 61.
Slika 62. Slika 63.
85
FORMA 7
U ovoj vjebi zauzmite jahai stav (slika 64.). Podiite

ruke uz udah do visine ramena (slika 65.). Dok izdiete lijevu
ruku ispruite, kao da njome udarate (slika 66.). Vraajui se
nazad udiete i kada je dovedete ispred grudi, zajedno sa
desnom rukom (slika 67.), radite veliki krug iznad glave
nastavljajui udah. Kada dovedete obje ruke u krajnju poziciju
iznad glave (slika 68.), nastavite kruenje prema dolje kao da
gladite veliku loptu i to kretanje prati izdah (slika 69.).
Izvodei ove pokrete razvija se veza izmeu uma i
tijela, poveava apetit kod aneminih osoba, regulira krvni
pritisak i spreava zakrenje krvnih sudova.
86
Slika 64. Slika 65.
Slika 66. Slika 67.
Slika 68. Slika 69.
87
FORMA 8
Stanite u paralelni stav sa rukama oputenim uz tijelo

(slika70.). Uz udah podiite ruke sve do ramena i u isto vrijeme
propnite se na none prste, ne savijajui koljena i isteui noge
(slika 71.). Zatim lagano sputajui ruke i pete zapoinje izdah
do krajnje pozicije koja je identina poetnom stavu (slika 72.).
Prilikom sputanja uinite lagani udarac petama o tlo. Poslije
udarca nogama osjetiti ete laganu vibraciju koja se iri leima
do potiljka, to e doprinijeti oputanju uma i tijela.
Ova vjeba stimulira cirkulaciju krvi, otklanja zamor,
spreava zatvor i pojavu hemeroida.
88
10. NEI DAN CHI KUNG

Wai Dan potie razvoj vanjsko-unutarnje cirkulacije
energije, pa tako djeluje kao Vanjski eliksir. Druga metoda koju
u ovdje objasniti je Nei Dan i za razliku od Wai Dana ona
doslovno prevedena s kineskog jezika znai Unutarnji eliksir
ili pak metoda cjelovite cirkulacije koja se kompletno odvija
unutar tijela u smjeru unutarnje-unutarnja. Drugim rijeima to je
metoda vjebanja u kojoj se Chi generira na nivou abdomena i
vodi cijelim tijelom mentalnom koncentracijom i kontrolom
disanja. Kad se uspostavi kompletna kontrola nad cirkulacijom
Chi energije to se naziva vjetina Nei Dan. Ako vjebamo
grupu miia, to e koncentrirati energiju u toj zoni, koja e
oputanjem prijei na energetski slabije potencijale, ali to nije
cjelovita cirkulacija. Samo kompletnim oputanjem razvija se
energija u svim dijelovima tijela. U metodi Wai Dana kao i u Nei
Danu panja se fokusira na Dan Tien, ali rezultati su razliiti.
Kada se energija skupi u abdomenu metodom Nei Dan, ona se
dalje svjesno vodi po itavom tijelu. Prvi korak u vjebanju
unutarnjeg Chi Kunga je taj da se vjebanjem pravilnog disanja
Chi generira u abdomenu. Kad se skupi dovoljno energije
pristupa se metodi koja ui kako se energija vodi kroz dva
glavna kanala (Upravljaki i Sabirni), to se u Nei Dan Chi
Kungu ovo znanje naziva Mala Cirkulacija (Shao Chon Tien).
Trea i najnaprednija metoda daje znanje o upravljanju
energijom cijelim tijelom kroz 12 kanala i tada govorimo o
Velikoj Cirkulaciji (Da Chon Tien).
Kako je rije o vjebi u kojoj um mora djelovati u
potpunom miru, oslukujui zbivanja u dubini organizma i
upravljajui svim procesima, moemo slobodno rei da se radi
o meditaciji.
Postoje etiri naina vjebanja ove meditativne prakse; leei,
sjedei, stojei i kreui, od kojih e svaki biti posebno opisan u
narednom tekstu.
89
Prema raspoloivim dokumentima znanje o Nei Danu

potjee jo iz prvih dana Chi Kunga. Nei Dan je u prvom redu
sluio za poboljanje fizikog zdravlja i postizanje duhovne
harmonije, a ta se smisao nije izgubila ni do danas. Prvi
praktiari ove metode su bili budistiki i taoistiki redovnici.
U 13st. taoistiki redovnici poeli su primjenjivati sistem
borenja, koji je bio kreiran tako da se u borbi umjesto fizike
snage koristila unutarnja snaga generirana praksom Nai Dan.
Iako taoisti koriste razliite tehnike disanja od budista, princip je
isti. Od ovih stilova najpoznatiji su Tai Chi Chuan, Ba Kua,
Hsing I, Sin Ho Ba Fa.
Stoljeima su Kung Fu Shaolin i Tai Chi Chuan
privilegirali, jedan tehnike Wai Dan, a drugi Nei Dan. Krajem 19
st. i poetkom 20 st. kada su ove vjetine iz okvira tajnosti
izale u javnost, praktikanti borilakih vjetina poeli su koristiti
obje tehnike. Tijekom vremena iz ove dvije vjetine proizili su
mnogi borilaki stilovi, Wai Dan i Nei Dan. Ipak veliki dio stilova
pao je u zaborav do danas, dok su Kung Fu Shaolin i Tai Chi
Chuan zadrali svoju dominaciju i dalje kao vodei stilovi to
samo potkrepljuju injenicu o njihovoj superiornosti.
U usporedbi s Wai Dan-om, Nei Dan ima neke
razliitosti od kojih su neke povoljne a neke nepovoljne. Npr.,
Nei Dan zahtjeva vie vremena da se pokrene i aktivira Chi
energija u Dan Tienu, dok se ova senzacija vjebanjem Wai
Dana moe lake postii, to e relativno u krae vremenu
vratiti poboljanje zdravlja i poboljanju vitalnosti.
Kao druga nepovoljna stavka je to da Nei Dan zahtjeva
pomo i poduku mnogo kvalificiranijeg uitelja nego u Wai Dan
metodi, koju kada shvatite principe i zapamtite formu moete
prakticirati i sami. S druge strane vjebajui Nei Dan puno je
tee osjetiti cirkulaciju Chia, zato praktikant obavezno treba
vjebati uz pomo i savjete majstora koji e ga voditi korak po
korak. Tonije kada se pojave problemi majstor Nei Dana
svojim znanjem i iskustvom pomae u aktiviranju i kontroliranju
90
Chi energije. Osim toga, Nei Dan zahtjeva smireniji um i veu

dozu strpljenja nego to je potrebno u Wai Dan metodi. Budui
da stvara veu koliinu Chia koju vodi kanalima, dio tog Chia
moe se zaustaviti u upljinama i izazvati stagnaciju kretanja
Chia energije, to se moe nepovoljno odraziti na rad organa.
No, ovo vas ne treba zastraiti. Ako pravilno slijedite sve
principe, do ove pojave nee doi.
Usprkos to su rizici vjebajui Nei Dan, mnogi vjebai
odabiru ovaj specifian trening unutarnje energije.
Nije teko objasniti ovu injenicu. Kao to sam ve
rekao, kada pristupite vjebanju Nei Dana, manje su anse da
doivite senzaciju cirkulacije unutarnje energije (nego
vjebajui Wai Dan), ali ako u tome uspijete tako stvorena
energija je u prednosti nad energijom stvorenom Wai Dan
metodom. U stvari bi rekao da se svijest o cirkulaciji Chia u
tom sluaju razvija po cijelom tijelu, suprotno Wai Dan praksi.
Chi koji je skupljen treningom Wai Dana cirkulira lokalno,
donosei blagodati na odreenim organima. Dalje, vjebajui
Nei Dan ne riskirate (San Kung), disperziju energije, jer su sve
vjebe unutarnje naravi, tj. svijest je prilikom vjebanja
okrenuta unutarnjim zbivanjima, to iskljuuje mogunost
razvoja miine mase, izuzev onih u bazi abdomena (Dan
Tiena).
Na kraju kad se savlada metoda Nei Dan, unutarnja
energija je mnogo jaa od one stvorene praksom Wai Dan.
Kod onih koji vjebaju vjetinu borenja, unutarnji Chi
Kung razvija snagu do granica nepojmljivih laiku. Meutim radi
uzajamne povezanost, praktikanti borilakih vjetina esto
prakticiraju jednu i drugu metodu, ali tko radi poboljanja
zdravlja, upranjava samo jednu, jer je to dovoljno da bi bili
zdravi i vitalni.
U Nei Dan Chi Kungu postoje metode budista i taoista
koje se meusobno razlikuju u nekim detaljima kod izvoenja
odreenih dijelova vjebi. Budistika metoda potie vanost
91
podizanja Chia (Yang Chi) s ciljem postizanja iluminacije

konzerviranjem Chia pomou stanja tiine i fokusiranjem
energije u mozak. U Kini se uvanje Chia tiinom zove Sjedea
meditacija (Tsao Chan). S druge strane, taoistika metoda
naglaava vanost disanja na nivou Dan Tiena da bi se
pojaao Chi. Ta se tehnika zove Jaanje Chia (Sien Chi).
Taoisti koriste tehniku kojom Chi cirkulira kroz tijelo, koristei
samo snagu volje. To se zove Prijenos Chia (Hsing Chi). Taj tip
prijenosa zove se uopeno Yun Kung kao i Hsing Kung, to
bi prevedeno i razumljivo naem jeziku znailo Znanje o
prijenosu unutarnje energije (Kung Fu Chi Kung). U vjebama
disanja budisti koriste normalno disanje, uvlaei abdomen dok
izdiu i izbacujui dok udiu. Taoisti suprotno tome dok udiu
uvlae abdomen i dok izdiu izbacuju ga. Ova razlika proistie
zbog injenice da su taoisti vjebajui borilake vjetine otkrili
da ekspandiranje Dan Tiena generira ogromnu energiju
omoguujui istovremeno izdah i sputanje Chia. Sistem
kanala koji se nalazi u ljudskom tijelu omoguava normalan
protok Chi energije i ta energija proima svako ivo bie od
roenja pa do smrti. Ponekad Chi krui bre a ponekad doe
do zastoja ili blokade Chia, to nakon nekog vremena izaziva
bolest na organu koji se nalazi u predjelu gdje je dolo do
blokade energije. Isto tako ako doe do neravnotee Chia u
samom organu, on e poeti energetski slabiti i na kraju e se
ovo gubljenje fiziki manifestirati kao bolest organa. Zato je
svrha Chi Kung Meditacije da otvori i oslobodi prolaze kuda
prolazi Chi energija spreavajui zastoje i blokade energije.
92
10.1. METODA DISANJA TAOISTA I BUDISTA

U NEI DAN CHI KUNGU
Postoje dvije metode disanja koje se prakticiraju u

vjebama Nei Dan Chi Kunga, a to su metoda taoista i metoda
budista. Osnovna razlika izmeu ove dvije metode je suprotno
kretanje abdomena prilikom udaha i izdaha, premda obje
metode prihvaaju isti princip razvoja Chia. Mnogi praktiari
koriste obje metode i lako prelaze s jedne na drugu.
Metoda taoista zahtjeva obrnuto kretanje abdomena od
prirodnog. Tako se kod udaha abdomen uvue, a kod izdisaja
izbaci. Treba izbjegavati zadravanje daha kao i forsiranje
unutarnjih procesa koji se dobivaju prilikom disanja. Uvlaei tj.
izvlaei bazu abdomena regulira se tok zraka. Udie se na
nos. Kada se plua napune izdie se jednakim ritmom, kao i
prilikom udaha. Ove dvije faze trebaju se ponaati kao Jin i
Jang i djelovati zajedniki formirajui se jedan u drugi
harmonino i bez napora. Za vrijeme izdaha gurne se lagano
Dan Tien i baza abdomena prema van. Na poetku ovo
ekspandiranje baze abdomena s izdahom moe biti teko, ali
kontinuiranim vjebanjem miii naue ekspandirati i ovo
disanje postaje lako. Dok se ui ova metoda, ne treba forsirati
izbacivanje Dan Tiena ve treba raditi postupno dok se ne
postigne eljeni rezultat.
Metoda taoista ima karakteristiku dubokog disanja jer
plua rade punim kapacitetom.
S druge strane imamo budistiku praksu disanja u kojoj
je kretanje abdomena suprotno od kretanja taoistike prakse.
Ovo se disanje zove prirodno jer tako diu novoroenad. Time
proizlazi da je udah na nos, a izdah na nos ili usta. Dok se
udie baza abdomena se iri prema van, a za vrijeme izdaha
uvlai se. Unutarnji proces budistikog disanja takoer se
moe opisati kao oblik dubokog disanja.
93
Kada uenik naui disati po jednoj ili po drugoj metodi

moe zapoeti razne vjebe disanja i meditacije kojima e
pokrenuti proces kruenja Chia.
TAOISTI
B-UDAH
A-IZDAH
BUDISTI
A-UDAH
B-IZDAH
Slika 73.-Prikazbudistikog i
taoistikog naina disanja
94
10.2. MALA CIRKULACIJA
Kada se postigne dobra koncentracija i kontrola disanja

u abdominalnom predjelu, dolazi do skupljanja i aktiviranja Chi
energije u tom predjelu. Da se tijelo odri u dobrom zdravlju ili
da se povrati izgubljena Chi energija, potrebno je da se
daljnjom vjebom pokrene Chi energija metodom koja se zove
Mala Cirkulacija. Prije nego zapone trening cirkulacije Chia,
uenik bi trebao razumjeti znaenje termina Put Cirkulacije
Chia. Mala Cirkulacija Chi energije prakticira se kroz dva
glavna kanala koji prolaze sredinom trupa, du prednje i
stranje strane tijela. Kanal koji prolazi prednjom stranom naz-
van je Sabirni kanal (Ren Mei), i ima funkciju kontroliranja
ravnotee Jin energije u tijelu. Ovaj kanal poinje na donjoj
usnici i od toke Morsko Dno (Hai Di), smjetene izmeu anusa
i spolnih organa. Kanal koji vodi du lea zove se Upravljaki
kanal (Du Mei), i njegova je funkcija kontroliranje ravnotee
Jang energije. Ovaj kanal poinje iz toke Morsko Dno i prolazi
du kraljenice, do tjemena, odakle ide do sredine nepca. Ova
dva kanala nisu spojena ali prilikom izvoenja vrhom jezika
treba dodirivati sredinu nepca to zatvara krug ili ujedinjuje
kanale Jin i Jang. Ova radnja se zove Konstituiranje Mosta (Da
Chiao). U svim vjebama Chi Kunga vrh jezika treba lagano
pritisnuti uz nepce, tako da jezik slui kao prekida koji spaja ili
u protivnom razdvaja tok energije u oba dva kanala. Toka u
kojoj jezik treba dodirivati sredinu nepca zove se Tien Tze ili
Lung Chuan. Kada se pokrene Chi energija Malom
Cirkulacijom, dolazi do otvaranja i ienja kanala to
omoguuje da Chi dolazi do svih dijelova tijela, to je vrlo
vano za odravanje zdravog i vitalnog tijela. Ali morate znati,
ak i ako ee vjebate, rezultati e ovisiti o stupnju
koncentracije, relaksacije i razumijevanju tehnika, pa tako bez
poznavanja principa nemogue je aktivirati i pokrenuti Chi. Vrlo
je bitno da ne ubrzate interni proces, to moe promijeniti tok
95
cirkulacije, to moe biti opasno. U poetku sigurno nee biti

lako da se pokrene unutarnja energija, ali ako se uporno vjeba
tri puta dnevno po pola sata, te slijede osnovni principi, uspjeh
nee izostati. Chi stalno tee naim tijelom, ali na svom putu
moe doivjeti usporavanje ili ak zaustavljanje. U Maloj
Cirkulaciji nailazimo na tri upljine koje oteavaju protok Chia.
Te tri toke u Chi Kungu zovu se Tri Ograde (San Guan), to
simboliki ukazuje na tri prepreke na koje nailazi Chi u toku
svoje cirkulacije kanalima. Prva se zove Wei Lu i nalazi se u
podruju sakrala. Druga ograda se zove Ming Men, i nalazi se
izmeu lenih lopatica. Trea ograda je Yu Gen i smjetena
je u bazi lubanje. Da bi uspjeno analizirali neki energetski
centar ili tok Chi energije, prilikom vjebanja Chi Kunga morate
vizualizacijom pratiti kretanje energije unutar tijela. Bilo koji
osjeaji da se pojave ne treba ih ignorirati, npr. senzacija koja
se osjeti kad Chi tee prema glavi moe se usporediti s jednom
vrstom trnjenja ili svraba. Sva zapaanja unutar tijela paljivo
oslukujte, te tanane vibracije koje vam alje tijelo. Tako ete
lake doi u harmoniju sa vaom eterinom energijom koja
povezuje tijelo i um.
96
10.2.1. Vjeba Male Cirkulacije
Stvaranje i akumulacija Chi energije u Dan Tienu

popularno se naziva meu Chi Kung praktiarima, Paljenje
Vatre.
Ova se tehnika znatno pospjeuje snanom
koncentracijom i kontrolom disanja dok za vrijeme meditacije
panju treba usmjeriti na Dan Tien. Kada miii koji okruuju
Dan Tien budu adekvatno kontrolirani, tj. kada praktiar bude u
stanju bez svjesnog napora ekspandirati i uvlaiti Dan Tien,
tada e abdomen potpomognut disanjem raditi kao mjehur,
potpirujui vatru i producirajui Chi u Penicu Dan Tiena.
Kineska izreka kae: Yi Sou Dan Tien ili Um je uvijek na Dan
Tienu.
Kada vjebajui ovladate tehnikom dubokog disanja,
moete poeti sa meditacijom. Osnovni cilj meditacije je
postizanje mentalnog mira kroz vjebu disanja, da bi se
pokrenuo proces kruenja Chia.
Unutarnji proces generiranja i akumulacije Chia u Dan
Tienu zove se Bazni Nivo Disanja, dok jednostavno udisanje i
izdisanje pluima zovemo Visoki Nivo Disanja. Ovdje se
naravno misli o povrnom ili nepotpunom disanju u kojem se
plua pune zrakom samo u svom gornjem dijelu, to veina
ljudi ini u svom svakodnevnom ivotu.
Stvaranje vee koliine Chia u Dan Tienu uzrokovati e toplinu
i vibraciju sline treperenju u tom predjelu, to je znak da je
Mjeh (misli se na duboko disanje), stvorio Vatru (akumulaciju
Chia). Chi je tada spreman da se vodi iz Dan Tiena i usmjereni
ka drugoj upljini.
Poinjui vjebu Male Cirkulacije treba paziti da Chi ne
prijee u noge jer postoji rizik da ne zaostane u nekoj od
upljina, to moe izazvati neke probleme, ako nemate
dovoljno iskustva. Ovo se mora sprijeiti jer je koncentracija u
97
Maloj Cirkulaciji usmjerena na dva kanala ne na svih dvanaest i

prelijevanja Chia u noge moe izmai kontroli Male Cirkulacije.
Ako Chi pone tei u pogreni kanal i postane izvor problema,
to se zove Devijacija Vatre. Da bi se ova pojava izbjegla,
prilikom svake meditacije treba sjediti prekrienih nogu, jer se
kanali koji idu kroz noge u toj poziciji nepropusni to
onemoguuje prolaz lutajuem Chiu.
Budui da ste upoznati sa svim bitnim pojedinostima
moete zapoeti sa treningom Male Cirkulacije.
1. Zapoevi Malu Cirkulaciju, Chi treba povesti od Dan Tiena
do toke Dno Mora (Hai Di), i nastaviti do sakralne kosti u
toku Wei Lu, koja se nalazi na vrhu sakralng podruja. Ovo je
prva upljina koja prua otpor Chiu na putu cirkulacije zbog
svoje posebne kotane strukture koja stee kanal.
Od poetka pa do kraja meditacije Chi treba biti voen
umom, bez ije pomoi cirkulacija ne bi bila konstantna i
jednolina. S vremenom ete nauiti poslati Chi iz Dan Tiena u
Wei Lu bez svjesnog napora ali tijekom vjebanja morate
zadrati mir i koncentraciju. Dobro je nita ne forsirati nego se
samo koncentrirati na slijedeu upljinu kako bi se dozvolilo
Chiu da automatski tee. Voenje Chia do toke Wei Lu sastoji
se u kontrakciji anusa za vrijeme udisaja. Ova se tehnika zove
Zatvaranje Anusa (Bi Qong). Za vrijeme izdaha kontrakcija
anusa se opusti i u tom momentu Chi putuje sve do toke Wei
Lu i to se zove Oputanje Anusa (Shon Gong).
2. Kada se Chi dovede u toku Wei Lu, krenut e dalje du
kraljenice do idue prepreke, tonije toke Ming Men. Ova
upljina je smjetena na leima tono iza srca, izmeu 6 i 7
grudnog kraljeka. Da je Chi doao do tog podruja znat ete
po tome to e srce bre zakucati. U tom momentu moe se
desiti da vaa koncentracija popusti to e izazvati pojavu
jednaku gubljenju Chia, a simptomi su hladan znoj, nervna
napetost i ubrzano disanje. Ako se opustite i koncentrirate na
98
toku Ming Men, i ne dozvolite da vas bilo to omete, Chi koji

naie u tom trenutku vjerojatno se nee susresti sa otporom.
3. Kada je Chi proveden kroz Ming Men, posljednju prepreku
predstavlja toka Yu Gen. Ova je upljina smjetena u bazi
lubanje, na vrhu potiljane kosti. Glede ovog specifinog oblika
lubanje, energetski kanal je suen. Osjeaj cirkulacije Chia koji
je doao u glavu bit e drugaiji nego onaj dok prolazi leima.
Chi koji prolazi leima uzrokuje napetost velikih lenih miia
to je lako osjetiti tijekom vjebanja, dok je na glavi vrlo tanak
sloj miia i kad Chi doe do glave nee se osjetiti napetost,
nego trnci koji idu prema tjemenu.
4. Kad Chi proe kroz ovu treu upljinu ili ogradu, um ga dalje
mora voditi preko tjemena i simetrale lica, pa dalje prednjom
stranom sve do Dan Tiena odakle krug ponovno poinje.
Sada kad znate put kruenja Chia Malom Cirkulacijom
vrijeme je da se upoznate s tehnikom disanja koja se
upotrebljava tijekom ove meditacije. Kao to sam ve napisao,
za pravilno provoenje prakse Chi Kunga tri su bitna principa
koji kada djeluju u skladu, generiraju, pokreu i akumuliraju Chi
energiju. Prvi princip koji treba slijediti je oputenost (mir), drugi
je koncentracija (um) i trei pravilno razumijevanje tehnike.
Oputenost je princip koji e vam pomoi da pristupite
vjebanju potpuno osloboeni svih vanjskih utjecaja koji mogu
ometati meditaciju. Miii tijela ne smiju imati ni najmanju
napetost jer to moe odvui panju i Chi na drugu stranu. Biti
oputen znai stei mir. To mora biti mir koji ete zadrati
tijekom cijele meditacije.
Koncentracija u Maloj Cirkulaciji je pomno praenje
kretanja Chia i svih zbivanja koja se deavaju unutar tijela.
Koncentracija dalje pomae umu koja svjesno vodi Chi du
kanala, da cijeli proces bude obavljen od poetka pa do kraja
ne zanemarujui niti jedan detalj bitan za pravilno izvoenje
meditacije.
99
Razumijevanje tehnike kao trei vaan princip u

vjebanju Chi Kunga sastoji se od etiri initelja, a to su:
-potpuno teoretsko znanje o metodi koja se vjeba
-svjesnost o postojanju kanala
-uvid o postojanju i svjesnom voenju Chia
-ponavljanje voenje tehnike disanja taosta i budista.
Disanje se mora provoditi u skladu s kretanjem Chia na
slijedei nain:
a) prilikom prvog udaha um vodi Chi od nosa do Dan Tiena
b) iz Dan Tiena, dalje do toke Wei Lu kretanje Chia prati izdah
c) kod narednog udaha Chi se vodi iz toke Wei Lu do toke
Shun Bei smjetenu u vrhu ramenog pojasa
d) u zavrnoj fazi uz udah Chi se vodi preko tjemena ponovo
do nosa, ime se zavrava jedan ciklus, pa moete nastaviti sa
sljedeim.
Ova metoda koju sam prethodno opisivao predstavlja
cirkulaciju Chia s ritmom od jednog kruga, praeno s dva
respiratorna ina. To znai da prilikom jednog kruenja jednog
Chia dva puta morate uiniti udah i dva puta izdah. Ova se
energetska vjeba preporua poetnicima zbog lakeg
praenja Chia. Nakon to ovladate tehnikom ciklusa sa dva
disanja, moete poeti vjebati ciklus od jednog disanja, koji
se poznat po tome to ini bazu koritenja Chia kao izvora
energije u vjebanju borilakih vjetina.
100
IZDAH
UDAH
UDAH
IZDAH
Slika 74.-Dva respiratorna ina
101
Ciklus od jednog disanja zapoinje:

a) udahom na nos prilikom kojeg se Chi prenosi do sakrala u
toku Wei Lu ,
b) izdahom se Chi dalje vodi iz toke Wei Su ponovo do nosa,
od kuda moe zapoeti drugi ciklus.
Tako se znai ciklus od jednog disanja, prati jednim udahom i
jednim izdahom.
Nemojte zaboraviti da Chi u oba sluaja prolazi istim
kanalima i susree se s Tri Ograde na koje se morate
koncentrirati prema uputama iz ranijeg teksta. Ovih ete se
zapreka potpuno osloboditi kada Chi pone slijediti naloge
uma, time ete usmjeriti panju i dozvoliti da Chi nesmetano
tee kroz kanale.
Kada ovladate tehnikom protoka Chia Malom
Cirkulacijom moete poeti sa vjebom obrnutog redoslijeda
disanja i kretanja Chia, tako da sada energija tee uvis du
trupa do vrha tjemena, i prema dolje du lea do Dan Tiena.
Toke zastoje energije ostaju iste.
Vjeba interne cirkulacije sa dva disanja radi se na
slijedei nain:
a) udahnite i odvedite Chi iz Dan Tiena do nosa
b) izdahnite i dovedite ga do vrha tjemena i do toke Shun Bei
c) drugim udahom Chi vodite iz toke Shun Bei do toke Wei
Lu
d) drugim izdahom iz toke Wei Lu vodite Chi do Dan Tiena
nakon ega moete zapoeti drugi krug meditacije.
Invertna cirkulacija od jednog disanja vodi se na
slijedei nain:
a) prilikom udaha vodite Chi do nosa preko tjemena, pa niz
lea, do toke Wei Lu od koje dalje poinje izdah
b) za vrijeme izdaha Chi iz toke Wei Lu ide preko karlinog
podruja i dalje simetralom tijela sve do nosa gdje zavrava
izdah i jedan ciklus disanja, nakon ega udahom zapoinje novi
ciklus.
102
Dva najpogodnija poloaja za meditaciju Male

Cirkulacije su Lotos i Seiza. Izmeu ova dva poloaje
moete izabrati one koje vam vie odgovara. U oba sluaja je
bitno da je kraljenica prava, dok su ramena oputena, a brada
malo uvuena to uvjetuje pravilno dranje glave. Ako vam
sjedenje na podu predstavlja tekou moete sjesti na
strunjau ili jastuk. U sluaju da vam noge utrnu prilikom
vjebanja, prekinite meditaciju za kratko vrijeme da bi ste se
odmorili, nakon ega moete nastaviti.
Nekoliko tjedana konstantne prakse uinit e da ete
moi sjediti na oba naina dugo i bez osjeaja nelagode. Za
vrijeme meditacije ruke su poloene ispred Dan Tiena,
sklopljene jedna na drugu, s palevima koji se dodiruju. U
ovom poloaju lake ete osjetiti kretanja Chia u podruju Dan
Tiena i u isto vrijeme pojaana vam je koncentracija usmjerena
u taj dio.
Kad zavrite vjebu Male Cirkulacije ostanite neko vrijeme u
stavu u kojem su ruke oslonjene na koljena, dlanova okrenite u
vis s palcem i srednjakom koji se dodiruju u obliku prstena.
Vane toke za cirkulaciju Chi-a na Ren Mei i Du Mei

kanalima :
A Dan Tien 3 cm ispod pupka
B Hai Di Pelvika zona
C Wei Lu Sakralna kost
D Ming Men Na kimi iza srca
E Shun Bei Podruje iznad lea
F Yu Gen Potiljak
G Tien Line Gai Vrh tjemena
H Bi Nos
I Du Gi Pupak
103
UDAH
IZDAH
Slika 75.-Mala cirkulacija-jedan respiratorni in
104
10.3. VELIKA CIRKULACIJA
Meditacija Velike Cirkulacije predstavlja visoki stupanj

ovladavanja Nei Dan Chi Kunga. Tek kad ste uspjeli pokrenuti
Chi unutar tijela Malom Cirkulacijom i kada teoretski usvojite
ope zakone Velike Cirkulacije, moete pristupiti praktinom
vjebanju. To je razlog to Malom Cirkulacijom kontrolirate tok
Chia kroz dva osnovna kanala i mjesta na kojima Chi tei
usporiti ili se zaustaviti, to je osnova za postizanje Velike
Cirkulacije koja je sloenija i zahtjeva vii stupanj kontrole
Chia. Tako onaj koji ne vlada potpuno tom kontrolom nee
moi iskusiti principe ove prakse. Poznavanje opeg zakona je
bitno radi razumijevanja tehnike.
Chi se u Velikoj Cirkulaciji generira u Dan Tienu da bi
se dalje vodio po cijelom tijelu i svim kanalima. Dakle, tom se
meditacijom um dovodi u specifino stanje, koje uz pomo
koncentracije i kontrole disanja svjesno aktivira Chi i alje ga
kanalima po cijelom tijelu to se povoljno odraava na tjelesno i
mentalno stanje cijelog organizma. Ta pozitivna energetska
promjena dovodi do uravnoteenja energija tijela, akumulacije,
mogunosti samo-izljeenja, a u najviem stadiju do
projiciranja energije van tijela, a time i izljeenja drugih oboljelih
osoba. Isto tako, visokim stupnjem kontrole ove prakse
energija se dovodi u najkraem roku u eljenu zonu to razvija
enormnu snagu, pa je to razlog zbog kojeg ovu energetsku
vjebu prakticiraju majstori unutarnjih kola Kung fua. Za
razliku od ostalih vjebi Chi Kunga, Velika Cirkulacija je jedina
vjeba kompletne cirkulacije Chia, u kojoj se cijelo tijelo puni
energijom, slijedei kozmike principe Jin i Jang. Uzimajui
zemaljsku energiju Jin preko stopala, tonije toke Yangquan,
a kozmiku energiju Jang preko vrha tjemena ili toke Tien
Line Gai, Velikom Cirkulacijom postiemo skladan odnos
izmeu ove dvije energije u tijelu. Na taj nain odravamo
prirodnu ravnoteu tijela, to nam ono uzvraa snagom,
105
zdravljem, ljepotom i vedrinom. Kroz ovu meditaciju tijelo se

opusti da bi se pokrenule iscjeljujue sile kroz putove energije
(kanale), u namjeri da ih oiste i oslobode zastoje (blokade
energija), to e u tijelu uspostaviti normalan tok energija. to
je vii stupanj ovladavanja Chi energijom to je njeno
ispoljavanje potpunije i intenzivnije to kod laika stvara
predodbu da se radi o nekoj mistinoj moi. U poetku vae
nastojanje da pokrenete Chi vie e biti imaginarno nego
stvarno, ali ustrajnou, tok e postati jasniji i evidentniji. Ne
zaboravite da Chi u svakom trenutku tee tijelom, inae ne bi
bili ivi. Ali zato onda svjesno pokretanje Chia. Jo u jednom
ponoviti, to je zato to u kanalima koji idu tijelom moe doi do
nedovoljnog protoka energije i u ekstremnim situacijama do
potpunog zastoja. To e se odraziti boleu na tjelesnom
nivou. Da bi to sprijeili kanale morate odravati prohodnim.
Drugi razlog vjebanja Chi Kunga je to svatko od nas eli biti
vitalan, a vjebanje Chi Kunga stvara energiju koja je daleko
iznad one koju ispoljuju sami miii. Govori se o tome da je
snaga miia svega 30 % ukupne snage koju ovjek moe
upotrijebiti.
Preko Velike Cirkulacije moete razviti sposobnost
trenutne ekspanzije Chia u sve dijelove tijela to dalje daje
mogunost :
a) transporta Chia izvan tijela
b) asimiliranja Chia iz okoline
c) voljnog upuivanja Chia u dio tijela kojem je potrebna
energija.
Ako se naui uputiti Chi van tijela ili apsorbirati ga iz
okoline, moe se koristiti za lijeenje bolesti i smetnji vezanih
za poremeaje energetske cirkulacije kod drugih ljudi.
Da je pokrenuta Velika Cirkulacija kaemo najprije kad
se uspije svjesnom kontrolom dovesti Chi do ruku i nogu. Da bi
ovaj princip bio jasan dati u po jedan klasian primjer Velike
Cirkulacije. Npr. ako elite projicirati Chi preko ramena u ruke,
106
moete koristiti siedeu ili stojeu poziciju. Chi se vodi od krsne

kosti do vrha ramena, dok se u prednjem dijelu tijela energija
priprema za iniciranje novog ciklusa. Za vrijeme izdaha, Chi se
vodi preko ramena i ruku do dlanova, dok se istovremeno Dan
Tien iri inicirajui novi ciklus koji se konkretizira prenosei
energiju na krsnu kost. U iduem udahu Chi se vodi do baze
vrata pripremajui se za novi krug koji e angairati prednji dio
trupa. U praksi Velike Cirkulacije energetski tok ne zavrava u
poetnoj toki, nego u zamiljenoj crti koja zavrava u rukama.
Ovaj se ciklus kontinuirano ponavlja sve dok ne osjetite tok
energije koji pristie u dlanove. Da je energija dola do dlanova
znati ete po pojavi topline u tom predjelu.
Kanali koji idu nogama iri su nego oni koji idu rukama i
zbog toga je u njima lake postii cirkulaciju Chia. Za svjesno
voenje Chia u nogama moete izabrati leeu ili stojeu
poziciju. Izabravi jednu od ovih pozicija udahnite i kontrolirajte
abdomen, te vodite Chi du nogu do toke uborei Izvor
(Yongquan), koja se nalazi u sredini tabana.
Ona je inae glavna toka

bubrega u akupunkturi. Stari
prirunici Ta Chi Cuana, Pa Kua i
Hsing I kau da kroz ove toke
na tabanima u tijelo ulazi Jin
energija zemlje. Kad Chi doe do
tabana osjetit ete toplinu u tom
predjelu i neku vrstu utrnulosti.
Zbog pojaane cirkulacije Chia
ovaj bi osjeaj mogao trajati i
nekoliko dana ako vjebate prvi
put.
Slika 76.-Yongquan
107
Neki majstori savjetuju da slijedite odreene tokove

energije prema rukama i nogama ali to nije ba neophodno.
Pod uvjetom da uspijete poslati Chi do dlanova i stopala,
energija e sama pronai put punei energijom udove preko
kanala.
Postoje razliite forme Velike Cirkulacije od kojih su sve
kreirane da pospjeuju kruenje Chia kroz tijelo. Te forme su
podijeljene u dvije osnovne grupe od kojih je prva Statiki Chi
Kung ili metoda Velike Cirkulacije u mirovanju i druga je Chi
Kung u pokretu.
Statiki Chi Kung sadri forme koje se mogu raditi
leei, sjedei i stojei bez pomicanja bilo kojeg dijela tijela.
Ova se praksa jo naziva i Meditacija u mirovanju.
Chi Kung u pokretu ini forme koje se izvode u kretanju,
a najpoznatiji je od njih Tai Chi Chuan.
108
IZDAH
UDAH
Slika 77.-Velika Cirkulacija
109
10.4. METODA VELIKE CIRKULACIJE
10.4.1.Statike vjebe
1. Sjedea meditacija - ove se vjebe mogu izvoditi sjedei na

podu, stolici ili ivici kreveta. Da bi izbjegli neudobnost koja se
javlja u poetku, to moe remetiti koncentraciju, dobro je
staviti na sjedite manji jastuk. Sjedenje na podu moe biti u
poziciji Lotosa i to u dvije varijante ukrtanja nogu i poziciji
Seiza.
a) Stav Lotosa je jedan od osnovnih poloaja za meditaciju u
Chi Kungu. To je sjedea pozicija sa ukrtenim nogama. Lijeva
noga je ukrtena preko desne. Lea moraju biti prava, kako bi
Chi energija cirkulirala bez problema. Dlanovi su u ovoj poziciji
skupljeni kod Dan Tiena jedan preko drugog tako da gledaju
uvis dok se palevi dodiruju.
b) Stav Seiza ili kleea pozicija
je jedna od najstarijih pozicija za
meditaciju Chi Kunga. U ovom
stavu tijelo se spusti na pete, a
ruke su postavljene kao u
prethodnom stavu.
c) Sjedenje na stolici ili ivici
kreveta spada u jednostavniju
varijantu sjedee pozicije laka
je za poetnike. U svim ovim
pozicijama lea moraju biti
uspravna, a cijelo tijelo
relaksirano. Dalje vae svi
principi Velike Cirkulacije.
slika 78.-Sjedea meditacija u Lotosovom stavu, demonstrira

dr.Yang Jwing-Ming
110
2.Stojea meditacija U stojeoj meditaciji velika cirkulacija

Chia se ostvaruje tako da se zauzme jedan od slijedeih
stojeih stavova:
a)stav spojenih stopala,
b)stav irine ramena,
c)raskorani stav
d)maji stav,
e)jahai stav
Princip vjebanja sastoji se u tome da zauzmemo jednu od
pozicija kao to su: dranje lopte, guranje lopte, grljenje lopte.
Osim ovih stavova moete vjebati zauzimajui stavove
iz Tai Chi Chuana primjenjujui tehniku Velike Cirkulacije. Vrh
nosa se dri u vertikularnoj centralnoj liniji tjela poravnatoj sa
tokom Dan Tien, to e doprinijeti oputanju napetosti u
centralnom ivanom sistemu.
Slika 79.-Stojea meditacija Velike cirkulacije
111
Za jo efikasnije pojaavanje Chia generiranog

praksom Nai Dan Chi Kunga, upotrebljava se tehnika zvana
Jaanje Chia (Lien Chi). Glede toga to ovu metodu
vjebanja ne pokree niti jedan dio tijela svrstan je u grupu
Statistikih meditacija. Dat u tri primjera vjebi koje opisuju
upotrebu tehnika za jaanje Chia.
1. Prva metoda zove se Toenje Chia (Chaun Chi). Vjeba se
moe izvoditi sjedei ili stojei. Konstantnom praksom ove
vjebe ojaavate zonu Dan Tiena, punei je energijom da bi
baza abdomena odolila snanom napadu. Sama tehnika se
sastoji od gaenja svijee izdahom s poetne udaljenosti od 50
cm i poveanjem razdaljine kad to postane lako. Dok se
koncentrirate na Dan Tien prislonite vrh jezika na nepce i
opustite se. Usne su jedva malo razdvojene, tek toliko da
moete puhati zrak prema svijei. Puite polako i zamiljajte
mlaz zraka usmjeren pravo prema plamenu. Pazite da za
vrijeme vjebe, mentalnom kontrolom vodite zrak do svijee,
koji se ne bi smio raspriti. Dok puete zamislite da Chi
ekspandira akumuliran u Dan Tien. Kad ugasite svijeu s
lakoom, pokuajte to uiniti s vee udaljenosti. Puite dugo,
ali bez napora, pazei da sve principe vrite ispravno.
2. Sljedea metoda koju u opisati zove se Vibrirajui dlan, i
dobro je poznata tehnika u borilakim vjetinama. Za ovu
praksu takoer ete si pomoi svijeom. Stav u kojem ete
vjebati moe biti sjedei ili stojei. Ovom vjebom Chi svjesno
vodite do centra dlana koji je ispruen prema svijei na
udaljenost od 10 do 20 cm. Dok izdiete projicirajte Chi iz dlana
prema plamenu i nastojite ga pokrenuti, vizualizirajui energiju
koja ide prema plamenu. Ruka koja izvodi vjebu mora biti
smjetena ispod trbuha. Tokom vjebanja morate paziti da ne
diete u plamen, nego ga pokreite samo energijom (iz dlana).
Ako uspijete pokrenuti plamen na udaljenosti od 1 m,
majstorirali ste tehniku Vibrirajueg Dlana. U borilakim
vjetinama upotrebom ove tehnike, dovoljno je samo dodirivati
112
protivnika da se onesposobi za borbu. U teim sluajevima,

ovom tehnikom mogu se zadati teke unutarnje povrede koje
dovode do izljeva krvi, to moe uzrokovati u krajnjem sluaju
smrt povrijeene osobe.
3. Trea metoda zove se Ekspanzija Chia (Kuar Chi) i
prakticira se tek nakon to se ovlada Velikom Cirkulacijom. Cilj
ove meditacije je da dok izdiete vizualizirate energiju koja se
iri iz tijela u svim pravcima i oblikuje izvan njega energetsko
jaje. Ova energetska sfera za centar ima Dan Tien. Potpuno
ovladavanje ovom tehnikom smatra se kada meditant uspije
vidjeti svoje tijelo nestalim, tj. transformiranim, u sferu iste
energije koja se skuplja udahom i iri izdahom. Ova vjeba ne
potie samo simetrino irenje Chia, nego omoguava da
energija prispije do najudaljenijih djelova tijela. Ovo znanje se u
Chi Kungu zove Transport Chia (Yun Chi). Yun Chi se koristi
preteno u vjetinama borenja, gdje se za napad, energija
koncentrira u dlanovima. Ako elite, s druge strane, Chi moete
provesti u bilo koji dio tijela da moete odoljeti udarcu. Tehnika
Transporta Chia moe se koristiti u svim formama Statikog
Chi Kunga. Npr. u formi Grljenja stabla ruke formiraju
krunicu ispred tijela, ali se vrhovi prstiju ne dodiruju. Izdiui
prenosite Chi do ruku i prstiju, zamiljajui razmjenu energije iz
jedne ruke u drugu preko prstiju. Chi treba tei rukama
prelazei istovremeno kroz obije ruke i cirkulirajui u oba
smjera.
Ovu izmjenu energije moete vjebati i u poziciji kad se
dlanovi lagano dodiruju ispred tijela tako da izdahom mogu
razmijeniti Chi. Naprednija forma od ove je kada dodirujete
samo prste razmjenjujui energiju dok izdiete.
113
10.5. VJEBA TRANSPORTA CHIA
Kada ste postigli vjetinu protoka Chi energije putem

Male i Velike cirkulacije u statinim pozicijama meditacije,
vano je pokrenuti tijelo kako bi se taj protok pojaao. To e se
u prvim satima vjebanja pokazati vrlo zabavnim jer ete imati
osjeaj kako oblikujete figure od zraka koji se zgusnuo u vaim
rukama. To zgunjavanje zraka znak je pojaane
koncentracije koja dozvoljava irenje Chia.
Vano je napomenuti da vjeba za Transport Chia
pored uspostave energetske ravnotee unutar tijela ima ulogu
da vjebaa uputi u prve znaajne korake ka uenju Tai Chi-a.
To se vidi u kretnjama ruku. Prvo uenje vezano je za
oputenost pokreta, drugo za usporeno gibanje tijela, tree
uenje otkriva tehniku koja povezuje pokret i disanje u jednu
cjelinu to znai da odreeni pokret rukom prati udah odnosno
izdah. Konkretno svako podizanje ruku prati udah, svako
sputanje prati izdah. Svako irenje ruku od sebe prati izdah
dok svako privlaenje ruku sebi prati udah. Dok izvodimo
vjebu pogledom pratimo dlanove jer na taj nain drimo
koncentraciju u okviru vjebe.
Svaku od vjebi za transport Chia moete vjebati
minimalno 3 puta, ali se najbolji rezultati oituju ako se svaka
vjeba izvodi 9 puta. Na slijedeim slikama prikazane su vjebe
za Transport Chia u stojeem-jahaem stavu premda se mogu
vjebati i u Lotosovom sjedeem poloaju.
114
1. POTAPANJE LOPTE
Stanite u prirodnu stojeu poziciju, ruku oputenih niz

tijelo i blago povijenih koljena (slika 80.). Vrh jezika drite na
nepcu da moete uspostaviti pravilno kruenja energije.
Udisajem podiite ruke do visine ramena (slika 81.), odakle ih
poinjete lagano sputati uz izdisaj, zamiljajui imaginarnu
loptu koju gurate pod vodu (slika 82. i 83.). To e stvoriti
osjeaj pritiska na dlanove popraenog toplinom, to znai da
je energija dovedena do eljenog mjesta. Vjebu ponovite
najmanje tri puta.
115
Slika 80. Slika 81.
Slika 82. Slika 83.
116
2. GURANJE DLANOVA ( gore-dolje)
Ne prekidajui vjebu, nastavite udisaj podizanjem ruku

uz tijelo, s dlanovima okrenutim jedan od drugoga (slika84. i
85.). Udisajem vodite dlanove sve do glave, od kuda poinje
izdisaj. Dlanove rotirajte prema van i gore podiui ruke do
ispruanja (slika 86.). Time je zavren i izdisaj. Ponite sa
sputanjem ruku i rotiranjem dlanova prema dolje (slika 87.), uz
ponovni udisaj koji e trajati dok ruke ne dou do visine lica
odakle do poetne pozicije nastavljate izdisajem (slika 88. i
89.). Vjebu ponovite najmanje tri puta.
117
Slika 84. Slika 85.
Slika 86. Slika 87.
Slika 88. Slika 89.
118
3. RAZILAENJE DLANOVA
Ovo je vjeba slina prethodnoj samo to sada ne idu

istovremeno obje ruke u istom pravcu nego se jednom rukom
ide prema stropu a drugom prema tlu. Princip disanja je isti kao
u prethodnoj vjebi. Ruku koju podiete prati udisaj do lica, a
onda izdisaj do krajnje pozicije (slika 90.). Vraajui je okreete
dlanove jedan prema drugom to pratite udahom do lica, pa
dalje izdahom (slika 91. i 92.). U momentu kada se ruke
mimoiu zapoinje udisaj voenjem druge ruke prema gore do
iznad glave, dok prva ostaje u poloaju kod Dan Tiena, dlanom
okrenutom prema tlu (slika 93. i 94.). Ponovite vjebu svakom
rukom najmanje 3 tri puta.
119
Slika 90. Slika 91.
Slika 92. Slika 93.
Slika 94. Slika 95.
120
4. KRUENJE RUKAMA ( prema van-unutra )
U ovoj vjebi ruke se podiu iznad glave, a onda

nastavljaju irenjem u stranu, do visine ramena (slika
96.,97.,98. i 99.), a onda dalje do poetne pozicije (slika 100.).
Ovo kretanje rukama popraeno je udisajem. Iz ove pozicije
zaponite kruenje rukama u suprotnu stranu (slika
101.,102.,103.,104. i 105.), to ete popratiti izdisajem. Vjebu
ponovite najmanje tri puta.
Slika 96. Slika 97.
Slika 98. Slika 99.
121
Slika 100. Slika 101.
122
5. GURANJE DLANOVA ( u stranu )
Iz poetnog stava podiete ruke do grudi uz udisaj (slika

107.), irei ih dalje u lijevu i desnu stranu kao da neto
razdvajate ili gurate (slika 108. i 109.). Kod guranja u stranu,
dlanovi su okrenuti prema van. Gurajui ih do krajnje pozicije
izvodite izdisaj. Vraajui ruke do grudi udiete (slika 110.), i
sputajui ih izdiete, nakon ega moete zapoeti drugi krug,
ponavljajui vjebu najmanje tri puta.
123
124
6. GURANJE DLANOVA ( prema naprijed )
Ruke u ovoj vjebi dolaze uz udisaj do grudi (slika

113.), od kuda se dlanovi okrenu od tijela i zapoinju guranje
prema naprijed uz izdisaj (slika 114. i 115.). U krajnjoj poziciji
(slika 116.), napravite okret dlanovima tako da sada okrenete
prema vama sa sueljenim prstima. Privlaei ruke radite
udisaj i kada dou do grudi, zapoinje sputanje do Dan
Tiena uz izdisaj. Kada ruke dou u poetnu poziciju (slika
117.), moete zapoeti novi krug ponavljajui vjebu najmanje
tri puta.
125
126
Prije poetka vjebanja ostanite nepokretni u mjestu

nekoliko minuta da bi se opustili i izbacili nepotrebne misli,
usmjeravajui koncentraciju na Dan Tien. Svaku od ovih vjebi
morate vjebati vizualizirajui energetsku loptu koju, gurate,
privlaite, podiete, prenosite, potapate ili gladite. Ukoliko
izvodite vjebu pravilno rezultirati e pojavom topline u
podruju dlanova, kao i osjeaj laganog pritiska ili bubrenja
sredine dlanova. Zapamtite to je broj ponavljanja vei, uinak
e biti bolji. Prostranost nonih kanala relativno lako
omoguuje cirkulaciju energije u stojeem stavu. Zbog toga
praktikanti Tai Chi Chuana (Meditacije u pokretu), mogu
ostvariti Veliku Cirkulaciju laganim pokretima.
127
11. MASAA
Masaa je vrlo stara tehnika Chi Kunga. U knjizi Nei
King spominje se kao vrlo efikasna u lijeenju plunih i trbunih
oboljenja. Danas je masaa sigurno najrasprostranjenija
tehnika za oputanje miine napetosti i otklanjanje zamora
miia. Ovo efikasno djelovanje na miinu masu nalo je
veliku podrku u sportovima koji iziskuju veliku tjelesnu
kondiciju. Tako svaki vei sportski klub ima svoga masera. U
sportu se masaa koristi kao metoda kojom se pospjeuje
funkcija miia, pogotovo pred nastup. Masiranjem cijelog tijela
potie se cirkulacija Chia koji dolazi do miia.
Chi Kung praktiari pak koriste masau nakon
meditacije ili vjebanja Transporta Chia.
Osnovna svrha masae u Chi Kungu je sputanje
miia koji su dugo provodili Chi. Isto tako, masaa dovodi do
mentalnog mira, kao i do eliminiranja mogue zaostale energije
u nekoj upljini, koja ako zaostane u nekoj energetskoj toki,
moe izazvati bolove u tom predjelu.
Postoje brojne tehnike masaa koje slijede tok miinih
vlakana tehnikom trljanja, stiskanja, pritiskanja, glaenja,
udaranja i drmanja. Neki praktiari borilakih vjetina koriste
drveni eki ili drvenu palicu kojom se svakodnevno udaraju po
cijelom tijelu, dovodei tako Chi do miia i koe da bi odoljeli
jakim udarcima prilikom borenja. Vjebanje poinje s lupkanjem
po dijelovima tijela pokrivenih veim slojem miia (trbuh,
ruka, lea, noge) da bi kasnije preli na osjetljivije dijelove tijela
(vrat, slabine, pleksus).
Ako imate partnera, bolje je da masau izvodite udvoje,
jer se moete bolje opustiti kad vas netko drugi masira, a pored
toga, neka mjesta na tijelu kao na primjer lea teko moete
masirati sami.
Ipak, ako niste u mogunosti da radite s partnerom, od
velike koristi e biti i samomasaa.
128
Samomasaa pinje od glave:

1. Poloite prste na sredinu tjemena, oko 1 cm od
centralne osi lubanje i masirajte lagano kou.
2. Premjestite prste na potiljak i vrat masirajui u pravcu
gore-dolje i lijevo-desno.
3. Trljajte arkade poevi od nosa, pokreui ruke prema
gore i prema van masirajte elo i sljepoonice.
4. Premjestite ruke ispred oiju i trljajte obraze, prislonivi
paleve ispred oiju i pokreite ih lagano na nie do
brade.
5. Prijeite na masau ruku, prvo gnjeenjem, pa trljanjem
od ramena prema akama.
6. Dlan ete masirati palcem suprotne ruke, polazei od
sredine dlana i prolazei zamiljenom linijom izmeu
svakog prsta pritiskom palca. Masau poinjete na liniji
izmeu malog i domalog prsta.
7. Nakon toga protrljajte dlanove i izmasirajte centar dlana
palcem druge ruke. U centru dlana se nalazi jedna
upljina na kanalu srca i masiranje te toke stimulira
rad srca.
8. Spustite ruke na trbuh. Dlan desne ruke pritisnite na
pupak, a lijevi dlan preko desnog. Uinite lagani pritisak
rukama na trbuh i zaponite kruenje u pravcu kazaljke
na satu, postepeno poveavajte krugove. Kada uradite
najvei krug, ponite masau u suprotnom pravcu. Za
razliku od mukaraca, ene masiraju trbuh suprotno od
kazaljke na satu.
9. Stisnite ake i postavite ih na lea, tonije na vrh kria.
Masirajte ovo mjesto krunim pokretima u jednu i drugu
stranu.
10. Bedra masirajte rukama sueljenih paleva kojima
pritiete u pravcu koljena, prvo unutarnju stranu,
izmeu dva velika miia, pa zatim vanjsku.
129
11. Tokom meditacije koljena se mogu ukoiti jer

apsorbiraju hladan zrak kroz pore. Da bi ugrijali ta
mjesta i ublaili krutost, masirajte ih palevima i
dlanovima.
12. Donji dio nogu (potkoljenica i listove) masirajte po istom

sistemu kao i bedra.
13. Glenjeve masirajte okretanjem stopala prvo u jednu

stranu deset puta pa u drugu deset puta.
14. Stopala masirajte tako to ete prvo stiskati njihovu

donju stranu primjenom tehnike pritiska palevima i
izmeu prstiju po zamiljenoj liniji. Nakon toga istrljajte
palevima sredinu tabana. To e stimulirati meridijan
bubrega.
Kad nas bole miii ili su napeti instinktivno masiramo

tu zonu da bi se oporavili. Vremenom je ustanovljeno da se na
ovaj nain moe lijeiti velik broj poremeaja od: migrena,
bolova zglobova, eludca, a naroito oslabljenja organizma.
Postoje razne tehnike masae irom svijeta. U Japanu se
stoljeima koristi digitopresura koja potjee od kineske
masae. U Grkoj se razvila tehnika koja se sastojala od
lupkanja malim prstom po tijelu, to olakava neke poremeaje.
Kinezi su pak kreirali sistem masae koji se u savrenom
skladu poklapa s teorijom cirkulacije Chia. Razvijanjem prakse
steena su znanja o tri lagane kategorije masae. Prva sadri
masiranje miia, druga masiranje energetskih toaka i trea
masiranje ivaca i zavrnih kanala. Svaka kategorija kanala
ima posebnu primjenu a najee se kombiniraju.
130
Slika 118.-Masaa tjemena
Slika 119.-Masaa potiljka
120.-Masaa lica
131
121.-Masaa ela 122.-Masaa trbuha
123.-Masaa lea 124.-Masaa nogu i stopala
132
12. AKUPUNKTURA
Kako se Chi Kung i akupunktura baziraju na rezultatima
istraivanja akupunkture, ovaj kratki prikaz pomoi e vam da
bolje razumijete teoriju na kojoj poiva ova nauka.
Akupunktura je metoda koja moe sluiti kao preventiva
u ouvanju zdravlja ili kao terapija u sluaju kad bolest ve
nastupi. Akupunkturom se lijee funkcionalne smetnje, za
razliku od nekih drugih metoda koje lijee oteenja tijela.
Provoenje ove prakse vri se prvo uspostavljanjem dijagnoze
koja se dijeli u etiri faze; promatranje, sluanje i mirisanje,
propitivanje i opipavanje. Kineski lijenici gledaju tijelo kao
cjelinu i analiziraju uzrok bolesti promatrajui ponaanje
pacijenta. Kad se ustanovi uzrok bolesti, odredi se nain
lijeenja. Upravo jedan od naina je akupunktura. Akupunktura
dolazi od rijei acus-igla i punctura-ubod. U globalnom
znaenju to je metoda lijeenja ubodom igala na akupunkturne
toke, kojih u akupunkturi ima oko 750. Drugim rijeima, svaka
smetnja na organizmu ili njegovom radu izaziva u odreenoj
toki tijela posebnu osjetljivost. Otuda se svako djelovanje na
ove toke odraava na organu ili oteenoj funkciji, tako to se
na odreeni nain vri stimulacija koja dovodi do vraanja
izgubljene ravnotee, a time i zdravlje organa. Akupunkturne
toke smjetene su du kanala i svaka od njih moe djelovati
na nekoliko bolesti.
Chi Kung meditaciju i akupunkturu ine srodnim
uzajamna povezanost koja zahtijeva dobro poznavanje
akupunkturnih toaka, kanala, kruenja energije i potpuno
poznavanje Jina i Janga. Treba znati da je poremeaj
ravnotee posljedica tetne energije koja je dola s polja ili
iznutra. tetne energije koje djeluju s polja su: vjetar, hladnoa,
vlaga, toplina, sua, vatra. Energija koja razara tijelo iznutra je
psihosomatske naravi. Sav proet psihosomatskom
medicinom, ljekar Ki Pa govori utom Caru:
133
...Suvie briga smeta duhu. Oboljenja oteuju vitalnost,

pretjerana uivanja mogu otupiti duh, uznemirenost moe
sputavati tok energije, ljutnja moe dovesti do smrti, a od
straha se moe poludjeti. Ako srce ima suvie briga, ili pone
da slabi, ten se mijenja. Bolesnik kojeg pritiu mnoge brige,
umrijet e na zimu. Akupunktor treba dobro da poznaje ove
stvari u tijelu i dui... Brige i nemir nagrizaju tijelo iznutra. Zbog
toga e rad zamarati tijelo. Ako ovjek oboli od neke lake
bolesti i ona se pogorava on postaje zabrinut i uznemiren jer
ga energije naputaju. Ljekar Ki Pa kae dalje u svom govoru
utom Caru : Energija krui nebom po svojim zakonima kao
to su zakoni prirode. Ako je ovo kruenje poremeeno-ovjek
je bolestan... Time ova tvrdnja dokazuje vezu izmeu neba i
zemlje. ovjek je dakle sjedinjen sa nebom (energijama
Kozmosa). Ova neraskidiva veza uspostavlja se preko koe na
kojoj se sudaraju vanjski i unutranji ritmovi. Zato se preko nje
treba ustanoviti ravnotea koja moe biti poremeena raznim
iniocima. Vezu koja postoji izmeu koe i organa ostvaruju
kanali.
Postoje 12 kanala sa svake strane tijela, njima
odgovara 12 organa na koje majstori Chi Kunga ralanjuju
organizam, koji vre sve tjelesne funkcije. Energija u njima
krui bez prestanka i uvijek u istom pravcu, idui naizmjenino
iz jednog organa Jin u organ Jang, i to simetrino. U stvari 6
ovih kanala su Jin, jer se nalaze s unutarnje strane udova, a 6
su Jang, jer prolaze vanjskom stranom udova. Isto tako 6
kanala poinje u rukama i 6 u nogama.
Iz tog proizlazi sljedee:
Jin kanali su:
a) Za gornje udove (ruke)
kanal plua
kanal Gospodar srca (krvotok i spolni organi)
kanal srca.
b) Za donje udove (noge):
134
kanal jetre
kanal slezene
kanal bubrega.
Jang kanali su:
a) Za gornje udove:
kanal tankog crijeva
kanal debelog crijeva
kanal trostrukog grijaa, koji obuhvaa funkcije organa
za disanje, probavu i genitalne funkcije.
b) Za donje udove:
kanal mokranog mjehura
kanal une kesice
kanal eluca.
Pored 12 kanala, postoje jo 2 koji na grudnom kou
zauzimaju sredinji poloaj, sabirni kanal ili Ren Mei i
Upravljaki kanal Du Mei. Ova dva kanala odgovaraju
posebnim funkcijama. Postoji jo 6 kanala ili sudova koji djeluju
kao kanali ravnotee i zajedno sa 2 prethodna zovu se
Neobini Chingovi Osam Kanala ( Chi Ching Ba Mei). Od njih
su Ren Mei i Du Mei svakako najvaniji. Ovi kanali imaju vlastiti
tok i indikacije, ali su njihove toke isto kao i kod kanala sa
njima se ukrtavaju.
U narednom tekstu u u najkraim crtama objasniti
poloaj i podruje djelovanja u akupunkturi svakog od 12
dvanaest, i dva osnovna kanala. To je radi boljeg uvida o
njihovom smjetaju i znaenju u ovjekovom tijelu, ije e vam
poznavanje pomoi da pravilno usmjerite Chi voen umnom
kontrolom u Chi Kung meditaciji.
135
1. KANAL PLUA
To je kanal jin. Polazi od

podkljune jame i tee
unutarnjom stranom ruku.
Zavrava na vanjskoj strani
palca. Njegovo podruje
djelovanja utjee na ukupnost
dinih putova.
Slika 125.-Kanal plua
2.KANAL DEBELOG
CRIJEVA
Ovo je kanal Jang. Poinje

na vrhu kaiprsta i zavrava na
nosnom krilu. Njegovo
djelovanje obuhvaa osnovni
promet materija.
Slika 126.-Kanal debelog crijeva
136
3.KANAL TRBUHA
( eluca)
Kanal Jang. Poinje

ispod oka i tee prema dolje,
du prednjeg dijela tijela, niz
noge i zavrava na drugom
nonom prstu. Djeluje na
energiju tijela.
Slika 127.-Kanal trbuha
4. KANAL SLEZENE
Kanal Jin. Polazi od

nonog palca i ide unutarnjom
stranom noge i zavrava se
pod pazuhom u visini sedmog
rebra. Njegovo djelovanje
odnosi se na inteligenciju.
Slika 128.-Kanal slezene
137
5.KANAL SRCA
Kanal Jin. Poinje u

dubini pazune jame i zavrava
se na vrhu malog prsta. Djeluje
na srce krvotok i mozak.
Slika 129.-Kanal srca
6. KANAL TANKOG CRIJEVA
Kanal Jang. Poinje na

unutarnjem uglu malog prsta i
zavrava se pred uhom.
Njegova djelatnost odnosi se
na probavu i asimilaciju
namirnica.
Slika 130.-Kanal tankog crijeva
138
7. KANAL MOKRANOG
MJEHURA
Kanal Jang. Poinje
blizu unutarnjeg ugla oka, vodi
preko tjemena i potiljka,
razdvaja se u dva kanala koji
prolaze leima. Ovaj kanal ima
jednu karakteristiku; nakon 35
toke naglo nestaje na repu i
prema tradiciji njegova energija
se ponovno javlja na lopatici.
Poevi od 59-te toke
meridijan prolazi zadnjom
stranom noge pa zatim
vanjskom stranom stopala i
zbog ovog razloga nastavlja se
na lijevoj nozi i zavrava se na
vrhu malog prsta noge. Slika 131.-Kanal mokranog
Njegovo djelovanje odnosi se mjehura
na duevni ivot.
8. KANAL BUBREGA
Kanal Jin. Kree iz toke

na malom prstu stopala, vodi
unutarnjom stranom noge, da
bi zavrio put blizu kljune
kosti. Ovaj kanal djeluje na
energiju i pomae
proiavanju krvi.
Slika 132.-Kanal bubrega
139
9. KANAL GOSPODAR
SRCA (perikard)
Kanal Jin. Poinje na

grudnom kou u visini dojke,
ide prednjom stranom trupa i
sredinom ruke i zavrava se na
vrhu srednjeg prsta. Njegovo
djelovanje odnosi se uglavnom
na krvotok, srce i spolne
organe.
Slika 133.-Kanal gospodar

srca
10. KANAL TROSTRUKI

GRIJA
Kanal Jang. Poinje na
vrhu do malog prsta, ide
vanjskim djelom ruke prema
ramenu i oko vrata, i zavrava
na sljepoonici na kraju obrve.
To je kanal disanja, probave i
genito-urinalnih funkcija.
Slika 134.-Kanal trostruki grija
140
11. KANAL UI
Kanal Jang. Polazi od

vanjskog ugla oka, prolazi
glavom, sputa se preko
ramena vanjskom stranom
noge, zavrava u etvrtom
prstu stopala. Pored djelovanja
na u i jetra, djeluje i na
bolove.
Slika 135.-Kanal ui
12. KANAL JETRE
Kanal Jin. Poinje

od nokta nonog palca i
zavrava se na osmom
meurebranom prostoru.
Njegovo djelovanje se odnosi
na psihiki ivot.
Slika 136.-Kanal jetre
141
UPRAVLJAKI KANAL - Du Mei
Kanal Jang. Upravljaki kanal poinje na vrhu repne

kosti. Na svom putu prolazi du kime, preko sredine tjemena i
centralnom linijom ela i nosa do toke na gornjim desnima u
kojoj zavrava. Njegovo je djelovanje dvostruko. U svom
donjem dijelu, tj. od poetka pa do estog vratnog prljena
kime djeluje uglavnom na fiziku energiju. Djelovanje
njegovog gornjeg dijela, tj. od sedmog vratnog kraljeka do
gornjih desni, utjee naroito na moralnu snagu, na
intelektualnu energiju. Njegova uloga je da harmonizira funkcije
meu njima.
Slika 137.-Kanal Du Mei
142
FUNKCIONALNI KANAL - Ren Mei
Kanal Jin. Funkcionalni kanal predstavlja prednju

srednju liniju. Poinje na perineumu (izmeu anusa i spolnih
organa) i zavrava se na bradi, kod donje desni. Ovaj kanal
odgovara itavoj grupi funkcija. Njegovo djelovanje je razliito,
u zavisnosti od svakog od ova tri sektora:
1. Od perineuma do pupka akupunkturne toke djeluju
naroito na genito-urinarne organe.
2. Od pupka do baze grudne kosti, toke naroito djeluju
na probavu.
3. Od grudne kosti do brade, ove toke djeluju na disanje.
Toka koja otvora ovaj kanal je 7-ma toka kanala plua. Ona
omoguava da se djeluje na seksualnu energiju.
Slika 138.- Kanal Ren Mei
143
13. O PISCU
Namik Dizdarevi roen je 07. studenog 1961. godine u
Rijeci. Borilake i energetske vjetine neprekidno prouava od
1978. godine. Nosilac je majstorskog pojasa u karateu 4. DAN,
a uz to uitelj je kobudoa (borenje s orujem), Chi Kunga i Tai
Chi Chuana. Vii je sportski trener karatea i struni voditelj
kole za izobrazbu trenera karatea pri Hrvatskoj Olimpijskoj
Akademiji.
Glavni je instruktor za ove vjetine u Tai Chi Klubu
Rijeka.
S poduavanjem Chi Kunga i Tai Chi Chuana zapoeo
je u 1988. godine, i to upoznavanjem ljudi kroz predavanja,
seminare i vjebanje u klubu. Od tog dana do danas Chi Kung
je preko tisuu ljudi.
Knjiga udesna Energija-Chi Kung, njegovo je prvo
djelo vezano za tu temu. Cilj pisanja knjige bio je u prvom redu
upoznati potencijalnog vjebaa sa svim onim prednostima
koje prua vjebanje Chi Kunga. Drugi razlog je da postojei
vjebai imaju udbenik koji e im olakati uenje ove drevne
kineske vjetine.
144
LITERATURA:
Cheng Man-Ching: Tai Chi Chuan-A Simplified Method of

Calisthenics, 1988.
Georges Beau.:La medecine chinoise, 1965., Paris
Yang Jwing-Ming:Chi Kung, 1987., Roma
www.dinamik.hr
145

Chi Kung

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Chi Kung

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Chi Kung

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJEKA 2001.

Bibliografija : str. 144.

U svima nama postoji udesna Energija. Kinezi je zovu

U dananje vrijeme koje sa sobom nosi puno stresnih

Dr. Dubravka Miheli-Dominis

6.3. 20 pravila Chi Kunga__ 47

Po prvi put u Hrvatskoj izlazi iz tiska knjiga koja nas

1.1. IVOT U HARMONIJI S PRIRODOM

U stara vremena ljudi su ivjeli prema propisima Tao-a.

1.2. OVJEK I UNIVERZUM

podlono je njezinim energetskim utjecajima. Da bi bio vitalan i

Trojica najzaslunijih ljudi za pojavljivanje Tao-a u javnosti su,

Ovo stapanje nee doi u nekom drugom ivotu ili

naizgled sveti ljudi. Pravi sveti ovjek upoznaje unutranji mir

1.4. MERIDIJANI-ENERGETSKI KANALI

Slika 3.-Prikaz Ren Mei i Du Mei kanala

Glavni kanali su smjeteni u korespodenciji s arterijama i

toku to e pojaati ili smanjiti cirkulaciju Chia, ve prema

Slika 4.-Tai Chi Too

Jang znai svjetlost sunca ili ono to pripada

1. Jin i Jang se neprekidno manifestiraju u vjeitim kretanjima

2.1. OBJANJENJE JIN - JANG SIMBOLA

2.2. BA KUA TRIGRAMI

Osim kruga koji simbolizira meusobno beskonano

Osnovna pokretaka ideja da je svijet relativan i da

Slika 5.-Stapanje Tai Chi Too sa

Pored teorije Jina i Janga postoji druga kola koja

Teorija govori da su sve stvari nainjene od 5

U tradicionalnoj medicini, sljedei zakone 5 elemenata,

4. IVOTNA ENERGIJA - CHI

stvara se i konzervira radom unutarnjih organa. Energija

4.1. KRETANJE CHIA TIJELOM

Kinezi su zahvaljujui svom stalnom promatranju

4.2. GENERIRANJE I AKUMULACIJA CHIA

tehnikama. Druga metoda zove se Nei Dan. Vjebanjem ove

5.1. DAN TIEN

Teorija Chi Kunga tvrdi da je za ovjeka ispravno

deava da se to disanje zaboravi i da se nastavi sa

5.2. UPUTE ZA PRAVILNO DISANJE

Postoje razne tehnike disanja. Jedne se izvode u

Savjet - Izbjegavajte puenje i uzimanje alkoholnih pia,

5.3. POVRATAK U DJETINJSTVO

Konstatirajui da je Dan Tien izvor cirkulacije Chi

poskakivanje unutar tijela. Kada baza abdomena pone vibrirati

Slika 7.-Majstor Chu King-hung u sjedeoj poziciji za

eliksir koji predstavlja osnovnu metodu unutarnjeg Chi Kunga ili

Bodhidarma Sardili bio je princ

u religijskim pitanjima oslonio na budistu Pao Jaco-a. U to

Slika 9.-Hram Shaolin (Provincija Henan)

Vie od 1400 god. redovnici Shaolin hrama prakticiraju

6.2. NASTANAK I RAZVOJ CHI KUNGA

Vrlo je teko rei kako je nastao Chi Kung. Postoje

moe objasniti pomou Ba Kua trigrama koji proimaju svaki

poznavanje anatomije je ostvarilo velik napredak zahvaljujui

pojedino mjesto tijela za razvijanje i poboljanje Chia.

god.), bio je poznat kao tvorac mnogih stilova Chi Kunga.

Medicinari nisu razvili svoj vlastiti filozofski pravac, tj. u

6.3. 20 PRAVILA CHI KUNGA

oi moraju biti otvorene usmjeravajui pogled prema ruci koja