EVROPSKI UNIVERZITET

DISTRIKT BRKO

SEMINARSKI RAD :
ISLAMSKA ARHITEKTURA

Profesor: Prof. dr. sc. Ivan Balta Student: Jovi Milenko

Brko 16.06.2017
 SADRAJ

1.
 UVOD

Islamska arhitektura je zbir umjetnikih stilova u arhitekturi koji su snano

obiljeeni islamom, a mogu se pronai po cijelom svijetu gdje ive muslimani.
Nekoliko je relativno jednostavnih obreda islama pospjeilo jedinstvenu religijsku arhitekturu,
koja ukljuuje damije (moeje), mjesta drutvenog okupljanja i molitve, i medrese, ili kole
religioznosti. Vani meu razliitim svojstvenim oblicima islamske sekularne arhitekture
su palae, karavan-saraji, i gradovi, ije je planiranje uvijek ukljuivalo brigu o prevanim
izvorima vode te o stvaranju prikladnih zaklona od vruine. Trei tip zgrada koje su bile
znaajne u muslimanskom svijetu su mauzoleji, koji su sluili kao grobnice za vladara ili sveca,
ali i kao simboli politike moi. Sve te strukture, religijske i sekularne, dijele mnotvo svojstava.

Sadraj
[sakrij]

1Damije
2Sekularna arhitektura
3Grobnice i mauzoleji
4Ukraavanje u arhitekturi
5Poveznice
6Vanjske poveznice
o 6.1Sestrinski projekti
o 6.2Mrena mjesta
 Tradicionalna islamska arhitektura
Klasina, tradicionalna islamska arhitektura svojom ljepotom, skladom, uravnoteenou
dimenzija i proporcija, skladom izmeu izvanjskog izgleda i unutarnjeg ureenja, grandizionou
ali nepretencioznou i netendencioznou, stoljeima ve izaziva divljenje projektanata.
Spomenutim karakteristikama klasina islamska arhitektura svrstava se u red graditeljskih uda
tradicionalnog i klasinog svijeta ije tajne savremeni graditelji uzaludno nastoje razotkriti,
rekonstruirati i restaurirati. Kaemo uzalud jer, do danas, nijednom savremenom projektantu
nije polo za rukom ni projektirati a kamoli izgraditi graevinu koja bi po svim elementima
predstavljala svojevrsnu repliku a, opet originalno graevinsko djelo koje prezentira sve skrivene
a podrazumijevajue koncepte islamske arhitekture.

(Svrzina kua je privatna kua u Sarajevu izgraena u tradicionalnom bosanskom stilu)

Islamska arhitektura je, nedvojbeno, jedinstveno graditeljsko dosegnu- e koliko zbog

konceptualnog okvira unutar kojeg je nastala, toliko i zbog naina objedinjavanja tradicionalnog
i onovremenog savremenog i inovativnog pristupa graditeljskim tehnikama ime se istovremeno
i svejednako uklapa i izdvaja i razlikuje od ostalih tradicionalnih graditeljskih izraza. Ta naela
koja ine jedinstven konceptualni okvir islamske arhitekture su, poimenice: tevhid (Boije
Jedinstvo); ovjek kao Boiji namjesnik (halifa) na Zemlji i njegov dvostruki odnos i veza sa
Bogom kao Stvoriteljem i njegovim okruenjem kao (dijelom) Boijeg stvaranja za koje je, kao
namjesnik, zaduen i odgovoran te, obuhvatna izvanrednost (ihsan) ovjeka te, islam kao
posljednja i univerzalna Objava svjetovima. Prouavanje islamske arhitekture nemogue je bez
usvajanja, prihvatanja i priznavanja najvanijih naela islamskog vjerovanja koji su najznaajniji
dio vjero i svjetonazora jednog muslimana i to, iz jednog osnovnog razloga: poznajui,
usvajajui i primjenjujui osnovna islamska naela muslimanski projektanti i graditelji
uspostavili su vrst i nepromjenjiv osnov/temelj autentine islamske arhitekture neovisno o tome
je li u pitanju graevina profanog ili sakralnog tipa, njeno neposredno okruenje, urbanistiko
rjeenje jedne etvrti ili, pak, cijelih gradova. Samo tako, na tim temeljima, mogue je
promiljati i graditi paradigmu o emu se, ustvari, u islamskoj arhitekturi i radi kojae
izroditi graevinsko djelo usklaeno sa islamskim naelima, vrijednostima i sistemom
vjerovanja.Samo tako promiljena i izgraena graevina e se potpuno uklopiti u matricu
svakodnevnih i posveenih ivotnih potreba i i aktivnosti muslimana bez naknadnog
interveniranja u bilo kojem smislu, od potrebe za dodatnim sutinskim ili funkcionalnim
definiranjem prostora do redefiniranja u smislu stila i unutarnjeg i izvanjskog izgleda. U
protivnom, ako projektanti, graditelji i tehniari nisu upoznati sa konceptom islamske arhitekture
ili, pak, korisnicima nisu bliska naela na kojima poiva ta arhitektura, graevina e,
nedvojbeno, biti ne samo izvanjskim izgledom strana muslimanskom duhovnom biu pa ak ni
ne samo nefunkcionalna, nego i nekompatibilna sa islamskim etosom i uenjima, to je danas
est sluaj.

Sekularna arhitektura
Tijekom vremena omejida i ranih Abasida, muki lanovi kalfiskih obitelji gradili su brojne
palae u Siriji i Iraku. Neki su imali perivoje za lov, kao kod Sasanida, i kupke, koje su se razvile
iz kasnorimskog tipa zgrada. Te palae prikazuju sintezu zapadne i istone kulture koja je bila
glavna znaajka rane islamske umjetnosti, ali i relativnu slobodu izraavanja prije
uvoenja proskripcija na figurativne prikaze. Palae su bile mjesta gdje su se mogli nai mozaici,
zidne slike, i reljefi koji su tradicionalno prikazivali dvorjane, ivotinje, a ponekad i
samog kalifa.
U srednjem je periodu islamski svijet proizveo najvei
procvat urbane civilizacije u povijesti. Graeni su planirani
gradovi (npr. Samarra1, Al Fustat (Stari Kairo), Okrugli
grad kod Bagdada) koji su dolaskom Mongola zajedno sa
svojim vodnim sustavima uniteni ili svedeni na sela.

U Iranu su u posljednjem dobu islamske umjetnosti graena

najvea djela sekularne arhitekture: mostovi,
palae, fontane, trkalita, pa ak i prve umjetnike
galerije. Karavan-saraj (ili turski han) su donijeli Selduci.
To su bila odmorita za putnike koja su se gradila uz
puteve karavana, imala su otvoreni hodnik i mjesto za
napajanje ivotinja. Uz njih se spominju i kupke,
trgovita, vrtovi i prednji garnizoni. nefunkcionalna

(Velika damija u Samarri) - Arheoloki ostaci iz tog vremena svjedoe o arhitektonskim i

umjetnikim inovacijama koje su se odavde proirile irom islamskog svijeta.

1
https://hr.wikipedia.org/wiki/Samarra
 Arheoloki ostaci iz tog vremena svjedoe o arhitektonskim i umjetnikim inovacijama koje su
se odavde proirile irom islamskog svijeta