TEHNOLOGIJA SPAJANJA

MATERIJALA
(definicije koje bi se mogle nai na ispitu)

Denis Ljuma
0
 TEHNOLOGIJA SPAJANJA MATERIJALA
I KOLOKVIJ

Zavarivanje je spajanje dvaju ili vie metalnih dijelova u jednu cjelinu.

Navarivanje je nanoenje dodatnog materijala po odreenoj povrini topljenjem radi poveanja

volumena, ili radi zatite od korozije i habanja.

Osnovni materijal je materijal od kojeg su izraeni dijelovi koje treba spojiti zavarivanjem.

lijeb je prostor izmeu dijelova pripremljnih za zavarivanje.

Zavar je ovrstnuti rastopljeni materijal nastao topljenjem osnovnog i dodatnog materijala samo u
jednom prolazu.

av je ovrsnuti rastopljeni materijal, koji je nastao topljenjem osnovnog ili dodatnog materijala, pri
zavarivanju u jednom ili vie zavara.

Dodatni materijal je materijal koji prije zavarivanja ne pripada dijelovima koji se spajaju.

Pripajanje je pomono zavarivanje metalnih dijelova samo na pojedinim mjestima.

Zavareni spoj je cijelina ostvarena zavarivanjem, koja obuhvata dodirne dijelove zavarenog
osnovnog materijala.

Vrste zavarenih spojeva:

-Sueoni spoj
-Preklopni spoj
-Ugaoni spoj
-Kutni spoj
-Krstasti spoj

Zavarljivost je sposobnost materijala da se moe zavarivati. Najznaajniji uticaji su: uticaj

materijala, uticaj postupka zavarivanja i uticaj konstrukcije.

Najei izvori energije koji se danas koriste su:

-Elektrini luk u jonizirajuem gasu
-Gasni plamen
-Elektrini otpor
-Trenje
-Energija zraenja

Koeficijent korisnog dejstva predstavlja odnos toplote koja se koristi za zagrijavanje i rastapanje i
sveukupne primljene toplote. = Qk / Qp

1
Zavarivaki postupak karakteriu slijedee karakteristike:
-Osnovni princip i izvor energije
-Nain zatite spoja za vrijeme zavarivanja
-Vrsta i nain dovoenja ddatnog materijala
-Mogunosti primjene postupka (sa aspekta osnovnog materijala, sa aspekta zavarene konstrukcije)
-Produktivnost (uinak postupka)
-Mogunost postupka sa aspekta kvaliteta
-Mogunost mehanizacije, automatizacije i robotizacije postupka
-Poznavanje opreme i instalacija
-Poznavanje zahtjeva vezanih za obuku i rad operatera

GASNO ZAVARIVANJE

Gasni plamen nastaje sagorjevanjem smjese gorivog gasa i kisika (najee koriteni gasovi su:
acetilen, propan, butan, vodik i zemni gas).

Vrste acetilenskog plamena:

-Normalni (jednak odnos acetilena i kisika)
-Oksidirajui (vei procenat kisika od acetilena)
-Redukujui (manji procenat kisika od acetilena)

Oksidirajui plamen se koristi kada je potrebna vea temperatura za zavarivanje (deblji materijali).

Redukujui plamen koristi se kada je potrebno dobiti kvalitetniji zavar.

U plamenu postoje etiri zone:

-Zona 1 (predstavlja zagrijanu smjesu kisika i acetilena; temperature od 400-500C)
-Zona 2 (predstavlja jezgro plamena, nastaje nepotrunim sagorjevanjem acetilena; temperatura 1500C )
-Zona 3 (nastaje potpunim sagorjevanjem acetilena; temperatura 3500C)
-Zona 4 (predstavlja sagorjevanje zaostalog acetilena sa kisikom iz atmosfere)

Razlikujemo dvije tehnike gasnog zavarivanja:

-Zavarivanje ulijevo
-Zavarivanje udesno

Zavarivanje ulijevo karakterie ga kretanje gorionika sa desna u lijevo. Pri tome je plamen
usmjeren ispred kupke to dodatno grije osnovni materijal.
Zavarivanje udesno karakterie ga kretanje gorionika sa lijevo u desno. Kod zavarivanja udesno
plamen je usmjeren na rastop to titi av jer je izloen jednom obliku termike
obrade.

2
Osnovni dijelovi aparata za gasno zavarivnje:
-Boca sa acetilenom (crvene boje)
-Boca sa kisikom (plave boje)
-Crijevo za acetilen (crvene boje)
-Crijevo za kisik (plave boje)
-Regulacion ventil (smanjuje pritisak u boci koji iznosi i do 150bar na radni pritisak, ima dva
manometra koji pokazuju stanje pritiska u boci i u gorioniku)
-Nepovratni ventil (onemoguava povratni plamen u bocu i tako titi od eksplozije)
-Gorionik (omoguava kontrolisano mjeanje gasova)

Primjena gasnog zavarivanja:

Gasni postupak zavarivanja primjenjuje, uglavnom, za zavarivanje tanjih dijelova u svim poloajima
zavarivanja. Najvie se primjenjuje za zavarivanje elinih cijevih manjeg prenika i debljina, kao i
tankih limova, posebno od niskouglenjinog nelegiranog elika.

Prednosti gasnog zavarivanja:

-Moe se koristiti za zavarivanje, rezanje, termiku obradu, pregrijavnje
-Moe se primjeniti za zavarivanje svih zavarljivih metala i legura kvalitet.
-Omoguuje zavarivanje u svim poloajima, kao i u skuenim prostorima
-Niska cijena ureaja
-Jednostavno rukovanje ureajima
-Jeftino i jednostavno odravanje

Nedostaci gasnog zavarivanja:

-Nedovoljna zatita istopljene mase osnovnog i dodatnog materijala
-Neprimjenljiv za visokolegirane elike
-Nezadovoljavajui kvalitet za odreene materijale
-Relativno spor proces zavarivanja
-Unoenje znatne koliine toplote u zavareni spoj
-Kvalitet zavarenog spoja uveliko zavisi od zavarivaa
-Viskoa opasnost pri radu

Elektrini luk predstavlja stabilno elektrino pranjenje u gasovima relativno visokog pritiska.
Karakterie se visokom gustinom struje i niskim naponom meu elektronima.
Temperatura luka se kree u intervalu 50008000C. Chrenov obrazac Tl = 810 Uef.
Karakteristine veliine: duina luka, napon luka i jaina struje

Katodna oblast je podruje neposredno uz elektrodu. Duina katone oblasti lk = 10-4 10-5 cm.

Anodna oblast je podruje neposredno uz materijal. Duina katone oblasti le = 10-3 10-4 cm.

Stub predstavlja podruje izmeu anodne i katodne oblasti. To je podruje kroz koje prolaze elektroni
sa katode na anodu te pozitivni joni sa anoe na katodu. U stubu se odvijaju glavne
fizikalno-hemijske reakcije.

3
Osnovni parametri stuba:
-Prenik
-Temperatura
-Jaina polja

Stabilnost odravanja luka i stabilnost reima zavarivanja zavise od fizikih uslova odravanja
luka i od svojstava i parametara izvora napajanja i svih ostalih
elemenataelektrinog kola.

Korisni dio energije u procesu zavarivanja predstavlja samo onaj dio koji se troi na topljenje i
potrebno zagrijavanje osnovnog materijala.

Koeficijent korisnog dejstva elektrinog luka se definie kao odnos efektivne snage i ukupne
elektrine snage elektrinog luka.

Postoje dva tipa prenosa metala:

-Impulsnom strujom
-Tehnikom kratkog spoja

Postoje tri tipa prenosa metala u elektrinom luku:

-Kratki spoj
-Prelazno podruje
-Rasprskavajui luk

Kratki spoj se koristi za zavarivanje tankih limova, zavarivanje korjena, kao i zavarivanje u prisilnim
poloajima. Prelaz kapi se odvija u kratkom spoju i kapljice su velike.

Rasprskavajui luk se koristi za zavarivanje debljine vee od 2mm, za ugaone spojeve kao i za
spojeve u H i V poloaju. Prelaz kapljica se odvija bez kratkog spoja i kpljice
su sitne. Karakterie ga visok napon i velika struja.

Prelazno podruje prestavlja kombinaciju dva prehodna stanja.

Prednosti primjene impulsnog luka:

-Prelaz kapljica bez kratkog spoja i bez prskanja
-Primjena debljih, jeftinijih pogodnijih ica
-Ravnomjeran izgled ava

Nedostaci primjene impulsnog luka:

-Skuplji ureji u poreenju a standardnim izvorima
-Oten izbor optimalnih parametara zbog velikog broja uticajnih faktora
-Morju se koristiti aargonom bogate gaasne mjeavine sa max 18% CO2

Razlikujemo tri tipa luka:

-Normalni luk (duina luka odgovara preniku elektrode)
-Dui luk (napon vei, viak toplote)

4
-Krai luk (napon manji, manjak toplote)
Izvori struje za zavarivanje su aparati koji elektrinu struju prilagoavaju struji za zavarivanje.

Vrste izvora su:

-Transformatori
-Ispravljai
-Pretvarai

Transformatori su aparati koji se sastoje od transformatora i sistema za regulisanje jaine struje

zavarivanja. Primarni namotaj transformatora je spojen na napon mree, a
sekundarni na osnovni i dodatni materijal. Ovi aparati koriste naizmjeninu struju i
nisu preporuljivi za masovnu upotrebu.

Ispravljai su izvori istosmjerne struje. Sastoje se od transformatora napona i ispravljaa, te

elemenata za regulaciju jaine struje zavarivanja.

Pretvarai imaju primjenu kao i ispravljai. Sastoje se od trofaznog elektromotora i generatora

istosmjerne struje. Upotrebljavaju se tamo gdje ne postoji mogunost prikljuenja na
elektromreu.

Statika karakteristika izvora struje je kriva koja predstavlja zavisnost jaine struje i napona.
Razlikujemo: strmu, blago padajuu, ravnu i blago rastuu.

Karakteristina stanja prilikom zavarivanja:

-Prazan hod (napon velik, struja nula)
-Kratak spoj (napon nula, struja vrlo visoka)
-Zavarivanje (napon izmeu 20 i 30V, struja varira oko izabrane vrijednosti)

Intermitencija je odnos vremena trajnja optereenja izvora maksimalnom jainom struje i vremena
itavog intervala koritenja izvora. Izraava se u procentima i tei se da je 100%.

RUNO ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE REL

Elektroda slui istovremeno za uspostavljanje elektrinog luka kao i dodatni materijal. Sastoji se od
metalnog jezgra i obloge. Pri topljenju elektrode topi se i jezgro i obloga.

Obloga na elektrodi obezbjeuje zatitu istopljene mase. Takoer reaguje sa kisikom iz okoline i
tako titi istopljeni materijal i omoguuje bolje odravanje elektrinog luka.
Pomou obloge moe se izvriti legiranje ava, takoer pomae i dezoksidaciji
kupke.

Troska (ljaka) je materija koja je nastala vezivanjem elemenata iz elektrode i osnovnog materijala
za kisik. Potrebno je ukloniti ljaku nakon zavarivanja jer je podlona koroziranju.

5
Prema hemijskom sastavu obloge dijelimo elektode na:
-Kisele (oksidne, mineralno-kisele i rutilne, ostvaruju stabilan luk)
-Bazine (najbolje, stim da upijaju vlagu iz okoline i potrebno suenje, nezgodne za rad)
-Neutralne (celulozne, mnogo ime to omoguava dobru zatitu kupke)

Obloene elektrode treba da zadovolje tri grupe zahtjeva:

-Zavarivako-termike zahtjeve
-Ekonomske zahtjeve
-Metalurke zahtjeve

Prednosti elektrolunog postupka:

-Najjeftiniji postupak
-Jednostavno rukovanje
-Pogodan za koritenje na terenu
-Moe se primjeniti za zavarivanje i navarivanje svih metala i legura

Nedostaci elektrolunog postupka:

-Velik otpad od elektrode (810%)
-Niska produktivnost
-Javlja se velika troska
-Kvalitet vara zavisi od varioca
-Obuka varioca traje relativno dugo
-Javlja se intenzivno ssvjetlo i opsni plinovi

ZAVARIVANJE TOPLJIVOM ELEKTRODOM U ZATITNOJ

ATMOSFERI - MIG/MAG POSTUPAK

MAG postupak je elektroluni postupak zavarivanja kod kojeg se elektrini luk uspostavlja izmeu
dodatnog materija-ice, koja se kontinuirano dovodi i topi i osnovnog materijla.
ica se vee na plus pol i izvor struje je istosmjerni. Luk se uspostavlja u atmosferi
aktivnog gasa (CO2).

ica je dodatni materijal kod ovog postupka. Moemo je nai u rasponu od 0.8, 1.0, 1.2, 1.6, 2.0, i 2.4.
Svaki tip ice se presvlai bakrom radi bolje provodljivosti i zatite ice od korozije. Punjene ice
su punjene materijalom slinim kao kod REL elektroda.

Prema nainu izvedbe, icu moemo podjeliti na:

-icu punog presjeka
-Punjena cijevna ica
-Punjena savijena ica

Autoregulacija je pojava da se luk sam uravnoteuje ponajvie zbog kontinualnog dovoda ice.

6
Primjena MAG postupka:
Postupak je namjenjen za zavarivanje nelegiranih elika. Primjenjuje se za zavarivanje i niskolegiranih
elika zatezne vrstoe 560 N/mm2, kotlovskih elika, toplootpornih elika. Zatim za zavarivanje
sitnozrnastih mikrolegiranih elika.

Prednosti MAG postupka:

-Kontinuirano dovoenje ice i zbog toga neprekidan ra
-ienje troske skoro u cjelosti otpada
-Vee brzine toplenja (radi sa veim gustinama struje)
-Vea penetracija (manji ugao otvora lijeba)
-Velika brzina zavarivanja
-Relativno lagana automatizacija postupka
-Dobra produktivnost postupka

Nedostaci MAG postupka: (Odstranjeni nedostaci upotrebom modernijih ureaja)

-Komplikovan ureaj
-Osjetljiv na kvarove
-Znatni gubici rasprskavanjem
-Gruba povrina lica ava

MIG postupak je elektroluni postupak zavarivanja, kod kojeg se elektrini luk uspostavlja izmeu
dodatnog materijala-ice, koja se kontinuirano dovodi i topi i osnovnog materijala u
zatiti inertnog gasa (argon ili helij).

Primjena MIG postupka:

Postupak se najee koristi za zavarivanje aluminija i njegovih legura, niskolegiranih i visokolegiranih
elika.

Osnovni dijelovi ureaja za MIG/MAG zavarivanje:

-Izvora struje (istosmjerna struja)
-Boca sa gasom (MIG-argon ili helij, MAG-ugljendioksid)
-Kablovi za zavarivanje
-Zarija gasa
-Mjera protoka
-Komadni ormar
-Kotur sa icom
-Pogon ice
-Sistem za hlaenje (zrano, vodeno)
-Tokovi za ravnanje
-Gorionik

Moderne tehnologije MIG/MAG postupka:

-MAG zavarivanje impulsnom strujom (svakim impulsom struje dobijamo kapljicu metala)
-MAG zavarivanje tehnikom kratkog luka (koristi se za zavarivanje tankih limova)
-MAG STT (Surface Tension Tranfer)
-MAG CMT (Cold Metal Transfer, ica ima i povratni hod)
-T.I.M.E. postupak (koriti gas sa 4 komponente, razlikujemo rapid melt,rapid arc.)

7
-MIG/MAG zavarivanje sa vie ica istovremeno
Synergic ureaji su ureaji koji proizvode impulsnu struju. Kod ovog ureaja vri se regulacija
jednog parametra u odnosu na druge.

ZAVARIVANJE NETOPLJIVOM ELEKTRODOM U ZATITI INERTNOG

GASA - TIG (WIG) POSTUPAK

TIG postupak je elektroluni postupak zavarivanja kod kojeg se elektrini luk uspostavlja izmeu
materijala i netopive elektrode u zatiti inertnog gasa argona. Dok se dodatni materijal
dodaje sa strane. Kod ovog postupka je neophodno vodeno hlaenje.

TIG Elektroda je izraena od istog volframa ili legiranog sa torijumom ili cirkonijumom. Izrauje
se u rasponu prenika 0.8 2.4, duine 175mm. Elektroda se spaja na (-) pol (elik)
ili nekad na naizmjeninu struju (za aluminij).

Prednosti TIG postupka:

-Jedan od najuniverzalnijih postupaka
-Odlino se zavaruju svi metali
-Velika stabilnost luka
-Veoma podesan za zavarivanje visokolegiranih elika, lakih i obojenih metala.
-Nema ienja troske
-Vrlo lijep izglede ava
-Vrlo visoke mehanike osobine zavarenih spojeva

Nedostaci TIG postupka:

-Niska produktivnost
-Skup zatitni gas
-Zavarivanje relativno sporo
-Ne mogu se zavarivati debeli materijali
-Obuka zavarivaa je dugotrajna

Primjena TIG postupka:

TIG postupak se moe primjenjivati za sve vrste materijala, stim da za elik elektrodu spajamo na (-) pol
istosmjerne struje, a za aluminij elektrodu spajamo na naizmjeninu struju. Jedini uslov je da su
materijali tanjih dimenzija. Primjenjuje se takoer i kod zavarivanja korjena ava, a onda se nastavi
nekim drugim postupkom.

ZAVARIVANJE POD ZATITOM PRAHA - EPP POSTUPAK

EPP postupak je elektroluni postupak zavarivanja koji se koristi za zvarivanje debelih limova u
jednom prolazu. Jaina struja se kree o 20-200A/mm2. Prah se pospe po lijebu i luk
se uspostavlja ispod praha. Debljina elektrode kree se od 2,4 6mm.

8
Podjela praha prema nainu dobijanja:
-Topljeni
-Sinterovani
-Aglomerirani
Podjela praha prema hemijskom sastavu:
-Kiseli
-Bazini
-Neutralni

Podjela praha prema namjeni:

-Za velika strujna optereenja
-Za veliku brzinu zavarivanja
-Za penetracije
-Za navarivanje

Osnovni dijelovi ureaja za EPP zavarivanje:

-Glava za zavarivanje sa koturom ice i elektromotorom koji pokree mehanizam za dotur ice
-Rezervoara sa prahom
-Gumena crijeva za dovo praha
-Ureaj za automatsku kontrolu napona zavarivanja
-Izvora struje
-Mehanizma za pomjeranje glave za zavarivanje
-Ureaja za usisavanje neiskoritenog praha

Prednosti EPP postupka:

-Vrlo visok uinak topljenja
-Veilka dubina penetracije, to direktno smanjuje lijeb
-Ne zahtjeva posebnu pripremu lijeba za debljinelima i do 15mm
-Znajna uteda dodatnog materijala
-Rasprskavanje svedeno na nulu
-Odlina zatita kupke
-Postupak pogodan za automatizaciju
-Nema neugodnog bljeska
-Velika brzina zavarivanja

Nedostaci EPP postupka:

-Primjena samo u horizontalnom poloaju
-Visoka cijena ureaja
-Odravanje ureaja je sloeno
-Uklapanje u proces proizvodnje je sloeno

Primjena EPP postupka:

Koristi se za zavarivanje materijala veih debljina. Proce se ne moe izvoditi runo. Priprema lijeba
mora biti precizna, a esto se kombinuje sa REL postupkom za provar korjena.

ZAVARIVANJE PLAZMA POSTUPKOM

9
Plazma postupak je elektroluni postupak zavarivanja kod kojeg se plazmoviti elektrini luk
uspostavlja izmeu materijala i netopive elektrode u zatiti inertnog gasa argona.
Stim da se moe uspostaviti izmeu gorionika i elektrode. Ovakav nain
uspostavlja neophodan je kod finog i preciznog zavarivanja. Kod ovog postupka
je neophodno vodeno hlaenje.

Plazma predstavlja visoko predgrijanu smjesu gasova kod koje u molekule disocirane i jonizirane.

Varijante plazma postupka:

-Zavarivanje prenosnim ili direktim lukom
-Zavaraivanje neprenosnim ili indirektnim lukom
-Zavarivanje poluprenosnim lukom

Primjena plazma postupka:

Ovaj postupak koristi se za vrlo debele materijale bez pripreme lijeba.

Mikroplazma je vrsta plazma postupka sa indirektnim lukom koji slui za zavrivanje vrlo tankih i
preciznih avova malom strujom.

Plazma rezanje se moe primjenjivati za sve materijale debljina i do 125mm (mainsko) i 50mm
(runo). Radi na principu topljenja materijala (T=30000C), a ne izgaranja kao kod
gasnog rezanja.

Gas koji se koriti za plazma rezanje je Ar-H2-N2. Argon slui za zatitu elektrode od oksidacije, vodik
poveava otpor elektrinog luka i toplotu energije luka, a duik pomae boljem izbacivanju
rastopljenog metala, kao i poveanju kinetike energije.

Efekt kljuanice je pojava kod plazma zavarivanja koja se javlja zbog malog iranja plazma luka
(samo 6).

10