INFORMACIJSKE DJELATNOSTI

SADRAJ

1. UVOD........................................................................................................................... 3
1.1. Cilj rada ................................................................................................................. 4
1.2. Hipoteza ................................................................................................................. 4
1.3. Metoda rada ........................................................................................................... 4
1.4. Metodologija rada .................................................................................................. 4
2. INFORMACIJSKA ZNANOST .................................................................................. 5
3. INFORMACIJSKI SUSTAVI ..................................... Error! Bookmark not defined.
4. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA ZA UPRAVLJANJE ZNANJEM .......... Error!
Bookmark not defined.
5. INFORMACIJSKE DJELATNOSTI .......................... Error! Bookmark not defined.
6. ZAKLJUAK.............................................................. Error! Bookmark not defined.
LITERATURA ................................................................ Error! Bookmark not defined.
1. UVOD

Razvoj informacijskih tehnologija napreduje nezaustavljivom brzinom na svim poljima

ljudskog djelovanja. Veina znanstvenika, informatiara, managera i strunjaka smatra
da su promjene izazvane novim tehnologijama koje pokreu duboke promjene u drutvu
kakvo poznajemo danas i juer.

Fizika lokacija postaje nevana i sve e se vie aktivnosti pri radu, stjecanju znanja,
trgovini i komuniciranju obavljati pomou informacijskih tehnologija. Koritenje on-
line informacijskih znanja omoguilo je do sada neviene mogunosti, elektronike
publikacije u pravilu postaju nekakav standard i polako istiskuju tiskane. Knjinice,
arhivi, muzeji oslanjaju se na predmete fizikog oblika, tako da se razvojem
informacijskih znanja i tehnologija uvelike mijenja i pristup i strategija ovih ustanova
kad je u pitanju sama bit posla kojim se bave i djelokrug poslovanja. Osnovni cilj je
njihova komunikacija sa okolinom, odnosno drutvenom zajednicom u kojoj su
osnovani i za koju djeluju, dakle i funkcija im je informacijska.

Raunalne mree i informacijske tehnologije predstavljaju pravo bogatstvo novih

mogunosti za pruanje pristupa informaciji, ali pravo je pitanje kako osigurati najbolji
pristup informaciji u umreenom svijetu i kako najbolje sluiti tritu ideja. Knjinice,
arhivi i muzeji u demokratskim drutvima, pa i u onim manje demokratskim, dio su
drutvene strategije za promicanje uenja i stvaranja, te osiguravaju informiranost
zajednice. Metode stvaranja, traenja i koritenja informacija digitalnim dokumentima u
umreenom okruenju dovodi u pitanje metode za odravanje tih drutvenih vrijednosti.
Znanje postaje oblikom kapitala, naela otvorenoga pristupa informaciji takoer su
dovedena u pitanje.

Knjinice, arhivi, muzeji i ostale informacijske ustanove imaju dugu povijest teorija,
naela i prakse za rukovanje tiskanim informacijama. Kada su nastali novi mediji,
navedene ustanove mijenjaju svoje pristupe, to se oituje situacijom u kojoj se
informacijske ustanove razlikuju vie po svojoj praksi i naelima, nego po vrsti grae
kojom upravljaju. Svi ili barem veina njihovih pristupa upravljanja fizikim jedinicama
mogu se prilagoditi digitalnim dokumentima. Knjinice, arhivi i muzeji posebno igraju
presudnu ulogu u informacijskim infrastrukturama svojih drava, jer one odabiru i
nabavljaju izvore kad su oni dostupni, organiziraju ih, uvaju i zatiuju, te pruaju
pristup za svoje korisnike zajednice. Surauju u oblikovanju virtualnih zbirki, te
uspostavljaju ravnoteu izmeu nabavljanja grae u pravo vrijeme i nabave za svaki
sluaj.

Odnosi izmeu informacijskih ustanova i korisnike zajednice takoer se mijenjaju,

pruaju razliite usluge i esto su u sreditu pozornosti javnosti. Donose vane odluke
da bi postigle ciljeve. Uz svoje tradicionalne odgovornosti proiruju svoje djelovanje na
nova podruja, poput elektronikog izdavatva i uenja na daljinu. Znanstvene knjinice
usluuju najjasnije definirane korisnike zajednice i pruaju prilagoene usluge, u tome
se uvelike oslanjaju na raunalne mree, digitalne dokumente i znanstvene zbirke kako
bi ispunile informacijske potrebe svojih korisnika.

1.1. Cilj rada

Cilj rada je prikazati vanost informacijskih djelatnosti u suvremenom ivotu kada se
digitalizira sve vie segmenata znanosti, poslovnog svijeta, drutvenih mrea i slino.
Informacijske djelatnosti donose bogatstvo novih mogunosti za pruanje pristupa
informaciji te osiguravaju najbolji pristup informaciji u umreenom svijetu.

1.2. Hipoteza
Pretpostavlja se da e informacijske djelatnosti imati kljuni znaaj u prilagoavanju
tehnolokog razvoja u svim podrujima drutvenih djelatnosti.

1.3. Metoda rada

Pri izradi ovog diplomskog rada je koritena relevantna domaa i strana literatura, a u
izradi su koritene ope znanstvene metode prihvaene u svim znanstvenim
disciplinama. Metode koritene pri izradi ovog rada su analiza sadraja primarnih i
sekundarnih publikacija i deskriptivna metoda.

1.4. Metodologija rada

Pri izradi ovog rada koristit e se europski stil navoenja pozitivnih biljeki.
2. INFORMACIJSKA ZNANOST
Informacijska znanost razvila se pod utjecajem novih informacijskih i
telekomunikacijskih tehnologija u suvremenim postindustrijskim drutvima i relativno
je mlada znanstvena disciplina, mada ima veoma dugu tradiciju. Postoje razne definicije
u interpretaciji i definiranju ciljeva, predmeta i podruja djelovanja informacijske
znanosti ali najee upuuje na:1

- informacijsku tehnologiju,
- dokumentaciju i pretraivanje informacija i
- komunikacijske znanosti (kljune teorijske i praktine izvore)

Informacijska znanost je znanost o organizaciji, uvanju, obradi, diseminaciji i

koritenju znanja. Problem razmjene i organizacije znanja openito, odnosno,
preciznije, na probleme nabave, organizacije, obrade, diseminacije, koritenja i
vrednovanja obavijesti.2

Znanosti koje su prethodile stvaranju i jo uvijek utjeu na informacijske znanosti,

svima je komunikacija zajedniko podruje iako su im metode i predmeti razliiti: 3

- Semiotika (1938., Charles Moris)

- Teorija odluivanja (1939.)
- Teorija igara (1944. John von Neuman, Oskar Morgenstern)
- Kompjutorske znanosti(John von Neuman, Alan Mathison Turing)
- Dokumentalistika (1945)
- Teorija informacija (1948. ClaudeShannonWarrenWeaver)
- Kibernetika (1948. NorbertWiener)
- Opa teorija sustava (1950. Ludvig von Bertalanffy)
- Strukturalna lingvistika (1951. NoamChomsky, Zellig S. Harris
- 1950-ih komunikacijske i bihavioristike znanosti
- informacijska znanost

1
Informacijske znanosti, http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm
(15.10.2017.)
2
Tuman M., Boras D., Dovedan Z. (1993) Uvod u informacijsku znanost kolska knjiga, Zagreb, str.
28
3
Razvoj informacijske znanosti,
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog2.htm (16.10.2017.)
Od poetaka informacijske znanosti prikupljanju se znanja ostalih disciplina o
informacijama i doe do opepoznate i valjane definicije obavijesti. Jedan od moguih
zakljuaka je da je informacija osnovni fenomen, odnosno primitivni pojam koji se ne
moe definirati. Zasigurno se moe ustvrditi da su informacijske znanosti jedna od
kljunih znanosti u eri digitalizacije svega to nas okruuju i zasigurno e u budunosti
zauzeti jo vei znaaj napretkom tehnologije.

Postoji mnogo definicija ali ne postoji opeprihvaeno odreenje. Wersig est tipova
odreenja obavijesti:4

1. strukturalni pristup: Struktura svijeta je informacija. Informacija je odnos koji

postaje vidljiv kad se promijeni stanje fizikog predmeta
2. pristup putem znanja: Znanje nastaje na temelju informacije. Informacija je
znanje koje se prenosi komunikacijom
3. Pristup putem poruke: Informacija je poruka. Informacija je simbol proizveden
za komunikaciju.
4. pristup putem znaenja: Informacija je znaenje pridrueno podacima.
Informacija je znaenje koje ovjek pridruuje podacima pomou poznatih
konvencija koje slue za prikazivanje podataka.
5. pristup putem uinka: informacija je uinak komunikacijskog procesa.
Informacija je promjena znanja i redukcija neizvjesnosti.
6. pristup putem procesa: Informacija nije nigdje ni subjektivno ni objektivno
smjetena nego je proces. Informacija je proces u ljudskom umu kada se spoje
problem i podatak.

Trojako odreenje informacije:5

Ovakav pristup naglaava razliku izmeu znanja kao neeg subjektivnog, pojmovnog u
smislu onoga to pojedinac doista zna i zapisanog znanja, odnosno razlika izmeu
znanja kao neopipljivog i njegova prikaza.

- Informacija kao znanje: ono to se prenosi u procesu informiranja; to je dano

kao rezultat informacije kao procesa, ono to je reeno, komunicirano, novost
koja smanjuje ili poveava neizvjesnost.

4
Wersig, InformationTeory, www.inf.fu-berlin.de/infwiss/papers/wersig/infthe (17.10.2017.)
5
Buckland, M., (1991) Information and information sistems, ACM Digital library,
https://dl.acm.org/citation.cfm?id=532286 (23.10.2017.)
 - Informacija kao proces: sam in informiranja, komuniciranje znanja, proces
kojim se mijenja ono to netko zna kada postaje informiran.
- Informacija kao stvar: fiziki izraena informacija kao znanje, kao znak,
zabiljeka, tekst, komuniciranje, odnosno podatak dokument.

Informacija (eng. information) je poruka koja se rabi u komunikacijskom procesu kako

bi predstavila skup podataka ili pojmova sa svrhom smanjivanja neizvjesnosti, odnosno
poveanja znanja primatelja.

S razvojem sustava za pretraivanje informacija javlja se i problem pretraivanja

informacija. Kako i na koji nain relevantne informacije odvojiti od irelevantnih s
obzirom na odgovarajuu informacijsku potrebu. Sustavi koji pokuavaju ovaj problem
rijeiti automatski nazivaju se sustavima za pretraivanje informacija.

Pojmom informacija nastoje se objediniti znakovi tj. podaci i njihovo znaenje.

Podatkom se smatra injenica, zamisao ili uputa prikazana znakovima tj. na
formaliziran nain pogodna za prijenos, tumaenje, te za ljudsku i strojnu obradu.6

Hoe li se podatak shvatiti kao informacija uvelike ovisi o primatelju poruke koji
utvruje moe li od primljenog podatka neto doznati, utvrditi ili odrediti. Ukoliko
elimo da primljena informacija ue u sferu znanja potrebno je da je u potpunosti
razumijemo i dovedemo u usku vezu sa znanjem kojim raspolaemo.

6
Seni, D., Informacijska sluba u knjinici. Rijeka: Naklada Benja, 1995., str. 11.