SAOBRA]AJ POQACI

Prvi Preci
kru`ni nisu
tok zaboravqeni
strana 3 strana 9

Prwavor, novembar 2017. Broj 49 Godina lV Cijena 1 KM

NATALITET
GOST NA[EG ZAVI^A
JA
Dva
Slobodanka poroda
VASI], - ~etiri
direktorica bebe
strana 4
dje~ijeg vrti}a
Na{a radost
u Prwavoru

FUDBAL @IVOT

Kad
zavlada
bijeda
strana 5
Napokon
krenulo
Zajedno kako
treba
strana 16

posti`emo
ciqeve strana3

ATLETIKA
RO\ENDANI
Medaqe
kao
strana 15 Kolo puno
opsesija qubavi strana 5
2 DOGA\AJI

Modernizacija Saobra}ajnica koja se nalazi izme|u hotela
u`e gradske zone #Siti# i prodajnog objekta pekare #Cvijeta#
zavr{ena je u planiranom roku, odnosno za
Novoj ne{to vi{e od pedeset radnih dana. Sada je taj
dio gradske zone, na Trgu srpskih boraca dobio
mnogo qep{i izgled, a na~elniku Darku Toma{u
ulici prvi na ovom projektu ~estitali su atleti~ari i
rukovodstvo kluba #Prwavor#, jer je to prostor
dati ciqne ravnine martovske Uli~ne atletske trke,
koja se organizuje povodom obiqe`avawa Dana
op{tine. Ulica je neobi~na zbog ~iwenice da
ime! nosi ime Trg srpskih boraca, pa inicijativom
na{ih ~italaca `elimo da apelujemo kod
nadle`ne komisije Skup{tine op{tine da mod-
Ulica u centru ernizovanoj ulici dodijeli ime. Imamo, opet
grada koja ~eka ime cijene}i mi{qewe ~italaca, i konkretan pri-
jedlog. Rade Tomi} Beli, na{ sugra|anin, za
`ivota je bio ugledno estradno ime na prostoru
biv{e Jugoslavije. Istinski virtuoz na gitari
ostavio je iza sebe veliko djelo, sa~uvano u
starim audio-snimcima. Komponovao je i Prwa-
vorsko kolo, kao poklon gradu u kome je stasavao
i sticao iskustvo, odmalena vje{to barataju}i
ovim instrumentom. Cijenili su ga i voqeli svi
oni koji su imali priliku da ga upoznaju i
u`ivaju u wegovoj svirci.
Zbog toga zaslu`io je Rade Tomi} Beli da
dobije ulicu s wegovim imenom u wegovom i
na{em Prwavoru. Uvijek i svugdje, tokom
vi{ednevnih turneja, bilo gdje da se na|e na
prostoru Jugoslavije, s ponosom je pomiwao
svoj rodni grad. (nz)

KOD ZANATSKOG CENTRA U PRWAVORU Tradicija NOB-a

Po~iwe izgradwa Veterani na

prvog kru`nog toka Ravnom brdu Borci iz Drugog svjet- -Ovo je mjesto koje ne
Radove }e izvoditi mogu da kona~no po~nu - skog rata, pripadnici smijemo zaboraviti.
rekao je na~elnik op{tine Narodnooslobodila~ke Volio bih da je sa nama
MG MIND iz Darko Toma{, koji je tako|e borbe i po{tovaoci par- vi{e mladih qudi, istin-
Mrkowi} Grada, a prisustvovao potpisivawu tizanskog pokreta iz skih po{tovalaca parti-
ugovora. Prwavora, organizovali zanskog pokreta, kojima
zavr{etak posla Rok za zavr{etak su obilazak spomenika na bi ratni veterani, dok su
dogovoren za 90 posla na ure|ewu Ravnom brdu, na planini jo{ `ivi, prenosili
radnih dana raskrsnice kod Qubi}. Obiqe`avaju}i sje}awa na Narodonooslo-
Zanatskog centra je 90 godi{wicu osnivawa bodila~ku borbu - rekao
akon prepreka radnih dana, pa treba Prve partizanske ~ete, je Rade Radowi}, koji je sa
kakve su uzroko- o~ekivati da }e najdaqe ~iji je ratni put po~eo u delegacijom polo`io vi-

N vane nerije{enim
imovinsko-
p r a v n i m
odnosima, izgradwa prve
do kraja aprila kru`na
saobra}ajnica biti u
funkciji. Do tada sao-
bra}aj }e se odvijati al-
jesen 1941. godine, na ovoj
lokaciji, prwavorski vet-
erani odr`ali su ~as is-
torije, podsje}aju}i na
jenac na spomenik.
Redovni u~esnik
ovakvih skupova je i
Marko Spasojevi}, koji je
kru`ne raskrsnice u Prwa- ternativnim pravcima. veliko djelo formacije apelovao na prosvjetne
voru trebalo bi uskoro da Na~elnik Toma{ ka`e na ~ijem ~elu je bio radnike da kod u~enika
po~ne. U Bawaluci su ugovor da }e kru`na saobra}ajnica Novak Piva{evi}, koji je osnovnih i sredwih
o izgradwi nove raskrsnice biti izgra|ena i na tako|e progla{en za narodnog {kola razvijaju smisao za
potpisali direktori in- izuzetno frekventnom put- heroja, dok je ulogu po{tovawe velike uloge
vestitora, #Puteva Repub- nom pravcu u prigradskom politi~kog komesara partizana, ali i da weguju
like Srpske# Nenada nasequ Vijaka, ali pre- imao @ivojin Pre- uspomene na protekli
maraka.
Ne{i}a i izvo|a~a radova, parcele ciznijih rokova jo{ nema. radovi}. otaxbinski rat.
-Za
firme #MG MIND# gdje se Mnogo toga zavisi}e od Najstariji u~esnik Spomenik na Ravnom
na{u op{tinu
Radovana Zeqkovi}a. Vrijed- nalazi dio sao- planova preduze}a #Putevi ovog pohoda bio je 96- brdu finansirao je prije
ovo je izuzetno zna~ajan
nost projekta, za koji novac bra}ajnice. Sada su otk- Republike Srpske#, u ~ijoj gogodi{wi \or|o tri godine, vlastitim
projekat. Izgubili smo neko-
obezbje|uju #Putevi RS#, je lowene sve prepreke, nadle`nosti je i ova sao- Jankovi} iz Prwavora, a novcem i entuzijazmom,
liko mjeseci, jer nije bio
266.000 konvertibilnih potpisan ugovor i radovi bra}ajnica. (nz) spomenik su posjetili i Brane [u{ak, penzioner
rije{en spor sa vlasnikom
Rade Radowi}, aktuelni iz Prwavora.
potpredsjednik Op{tin- U~esnici pohoda pos-
skog odbora SUBNOR-a, jetili su i grobno mjesto
zatim Milorad Topi}, Milana Salami}a, 16-
Ranko Vukajlovi}, @ivo- godi{weg pripadnika
jin Cvijanovi}, Du{an partizanskog pokreta,
\aji}, Rajko Savi}, rodom iz Lakta{a, koji je,
Marko Vo}ar, Marko Spa- kao najmla|i borac, na
sojevi}, Brane [u{ak, Qubi}u izgubio `ivot u
Milovan \uki} i jo{ borbama protiv nepri-
petnaestak Prwavor~ana. jateqskih snaga. (nz)

U~esnici pohoda
na Ravnom brdu
na{ZAVI^A
J INTERVJU
Dje~iji vrti}
Na{a radost u
Prwavoru, sa
direktorom ove
pred{kolske
ustanove
Slobodankom Vasi}
na ~elu, uspje{no
sprovodi sve
aktivnosti koje
podsti~u
socijalizaciju i
razvoj raznih
potencijala kroz
igru i dru`ewe,
obezbje|uju}i tako
kvalitetan i
siguran boravak
mali{anima.
Razgovarao:
Marijan POPADI]
Vrti} #Na{a ra-
dost# Prwavor ima
bogat istorijat.
Prije nekoliko godina ob-
javqena je i monografija.
Mo`ete li nam re}i ne{to
vi{e o istorijatu ove
pred{kolske ustanove u na{em
gradu?
VASI]: Usqed ekonomskog
razvoja na{e sredine, otvarawa
novih radnih mjesta i
zapo{qavawa kako mu{karaca
tako i `ena, pojavila se potreba
za vrti}em gdje bi boravila
djeca zaposlenih roditeqa. Po
kazivawu Rade Rakuqa,
tada{weg rukovodioca
Samoupravne interesne zajed-
nice (SIZ) za obrazovawe, kul-
turu i socijalnu dje~iju za{titu
op{tine Prwavor, a na zahtjev
Udru`ewa zaposlenih `ena
krenulo se u izgradwu vrti}a
kao prve ustanove ovog tipa.
Tako je 1973. godine izgra|en
ovaj namjenski objekat, po stan-
dardima propisanim za vrti}, od
tri radne sobe i prate}im pros-
torijama za tri vrti}ke grupe
kapaciteta za 75 polaznika.
Vrti} je po~eo sa radom
12.12.1973. godine sa dvije
vaspitne grupe i oko 40 djece, da
bi se za dva mjeseca rada broj
djece pove}ao na 80. Najvi{e
djece, oko 130, poha|alo je vrti}
od 1983. do 1991. godine, ras-
pore|eno u ~etiri vaspitne
grupe, a kori{tene su i adapti-
rane i preure|ene prostorije u
stambenoj zgradi zvanoj
#[ipadova# gdje je bilo
smje{teno oko 30 djece. Zah-
vaquju}i autoru kwige #40 god-
ina na{e radosti 1973-2013#
objavqene 2013. godine u Prwa-
voru Milovanu Vasili}u,
biv{em direktoru ove ustanove,
imamo uvid u hronologiju
razvoja i izgradwe na{e us-
tanove.
Imate li dovoqno
stru~nog kadra i ko
~ini strukturu za-
poslenih u vrti}u?
VASI]: Na{a pred{kol-
ska ustanova od oktobra ove go-
dine zaposlila je jo{ pet
vaspita~a jer se kapacitet
pro{irio i sada smo bogatiji za
jo{ dvije mje{ovite vaspitne i
Zajedno
posti`emo
ciqeve
jednu jasli~ku grupu, pored pet
vaspitnih grupa koje smo do sada
imali. U na{oj ustanovi za-
posleni su direktor, pomo}nik
direktora, sekretar, ra~unovo|a,
16 vaspita~a raspore|enih u osam
vaspitnih grupa, ekonom ku}ni
majstor, tri kuvara i radnik na
odr`avawu ~isto}e. Na`alost,
na{a ustanova jo{ nema stru~nog
saradnika koji bi se bavio
pitawima i problematikom
vezanom za tu oblast, a po Zakonu
o pred{kolskom vaspitawu i
obrazovawu RS sve ustanove koje
imaju vi{e od pet vaspitnih
grupa obavezne su imati stru~nog
saradnika. U planu je da za-
poslimo pedagoga koji nam je od
krucijalnog zna~aja za rad sa dje-
com, vaspita~ima i roditeqima,
a {to je vezano za vaspitno-obra-
zovni rad koji se sprovodi po
planu i programu u na{oj us-
tanovi.
Koje aktivnosti se
odvijaju u Va{oj
pred{kolskoj us-
tanovi, kako izgleda jedan dan u
vrti}u?
VASI]: Osnovni ciqevi
vaspitnih, fizi~kih i
zdravstvenih aktivnosti djece
pred{kolskog uzrasta su zadovo-
qavawe osnovnih potreba djece
za u~ewem, pokretom i igrom,
razvojem, o~uvawem i ~esto organizujete razne ak-
unapre|ivawu svih potencijala
djeteta, te razvijawe i formi-
rawe pravilnog razvoja,
stvarawe zdravog okru`ewa,
navika, socijalizacije itd.
Pored u~e}ih aktivnosti koje se
realizuju svaki dan po vaspit-
nim grupama, a koje su vezane za
psihofizi~ki i cjeloviti razvoj
djeteta tu su i slobodne i usm-
jerene aktivnosti u grupi koje
vaspita~i rade sa mali{anima.
Re`im dana u vrti}u obuhvata:
od 6.30 do 8 ~asova okupqawe
SLOBODANKA VASI],
direktor Dje~ijeg vrti}a
Na{a radost u Prwavoru
djece, jutarwe vje`bawe, igra,
rad po centrima i priprema za
doru~ak; od 7.45 do 8.45 ~asova
doru~ak, razvoj kulturno-higi-
jenskih navika; od 9 do 11 ~asova
zajedni~ki planirane ak-
tivnosti, slobodno odabrane ak-
tivnosti, spontane situacije,
igrolike aktivnosti, igra, rad
po centrima, kra}i interesni
program, aktivnosti sa cijelom
grupom, grupni rad, rad u paru,
individualne aktivnosti, bo-
ravak na vazduhu, pokretne igre,
{etwa, razvoj kulturno-higijen-
skih navika; od 10.45 do 11.45
~asova ru~ak, razvoj kulturno-
higijenskih navika; od 12 do 14
~asova popodnevni odmor,
bu|ewe djece, spremawe sobe,
razvoj kulturno-higijenskih
navika; od 13.30 do 14.30 ~asova
u`ina; od 14.30 do 16.30 ~asova
igra, igrolike aktivnosti i od-
lazak djece ku}i.
Sa kojim kapacite-
tom raspola`e novi
dio vrti}a i da li je
u funkciji?
VASI]: Novi, nadogra|eni
dio vrti}a u funkciji je od
NIKOQDAN
Povodom krsne slave
vrti}a, Svetog Nikole,
mali{ani }e zajedno sa
svojim vaspita~ima
prirediti priredbu u
duhu ovog praznika.
Tako|e, pored priredbe
bi}e organizovana ra-
dionica za roditeqe i
mali{ane kao i razne
aktivnosti koje }e
vaspita~i realizovati u
svojim grupama gdje }e
djeca u~iti o vrijednos-
tima na{e tradicije i
obi~ajima na{eg naroda.
23.10.2017. godine, a u tim pros-
torijama borave dvije mje{ovite
vaspitne grupe koje broje 50
mali{ana i jedna jasli~ka koja
broji 16 mali{ana.
Mjese~na naknada za
boravak djece u
vrti}u #Na{a ra-
dost# mawa je u pore|ewu sa
drugim op{tinama u RS. Da li
}e ovakve cijene ostati i daqe?
VASI]: Mjese~ne cijena
naknade za boravak u Pred{kol-
skoj ustanovi u okru`ewu kre}e
se od 150 KM (Gradi{ka, Der-
venta, Lakta{i, Prijedor) i
Bawa Luka, Bijeqina i Doboj od
160 do 185 KM. Prijedlog na{eg
Upravnog odbora i Uprave
vrti}a upu}enog osniva~u na sa-
glasnost je da cijena vrti}a i
jaslica bude pribli`na cije-
nama u okru`ewu. Razlog za izm-
jenu cijene je pro{irewe
kapaciteta vrti}a u Dowoj
Ilovi i dogra|enog dijela u cen-
tralnom vrti}u, novi Pravil-
nik o ishrani, kvalitet usluge
koja pru`a sama ustanova, struk-
tura samih zaposlenih i na~in i
kvalitet rada sa djecom.
Boravak djece u
vrti}u igra va`nu
ulogu u wihovom kas-
nijem razvoju. Sa mali{anima
tivnosti u krugu vrti}a, ali i
izvan wega. Koje su aktivnosti
obiqe`ile ovu godinu?
VASI]: Na{a ustanova
ima odli~nu saradwu sa na{om
dru{tvenom sredinom kao i sa
institucijama u na{oj op{tini.
Tokom radne godine
obiqe`avaju se razni datumi
koji se zajedno sa na{om
lokalnom zajednicom realizuju.
Djeca u~estvuju u mnogim ak-
tivnostima kako u ustanovi tako
i izvan we. Pored redovnih
vacija podrazumijeva?
Vasi} i
Popadi}
PROSTOR
Danas, nakon 44 godine,
vrti} raspola`e koris-
nom povr{inom od
1.150 metara kvadrat-
nih i dvori{tem od
5.027 metara kvadrat-
nih, a rad zaposlenih i
boravak djece odvija se
u prostorijama koje su
renovirane ovoga qeta.
Pored centralnog
vrti}a, renovirana je i
podru~na jedinica
vrti}a u Dowoj Ilovi. U
vrti}u boravi 182
mali{ana raspore|enih
u osam vaspitnih grupa i
26 zaposlenih.
u~e}ih aktivnosti koje se
sprovode svaki dan po vaspitnim
grupama na{i mali{ani zajedno
sa svojim vaspita~ima
obiqe`avaju: Svjetski dan bez
automobila te posje}uju polici-
jsku stanicu i u~e o osnovnim
saobra}ajnim pravilima i
pona{awima; zajedno
obiqe`avamo Dje~iju nedjequ
koja je veoma bitna za svako di-
jete, gdje isti~emo koja su prava
i obaveze svakog djeteta; zatim
tu je Svjetski dan prawa ruku
gdje u~estvujemo u raznim projek-
tima i takmi~ewima koji se or-
ganizuju za ovaj dan; slava na{e
ustanove Sveti Nikola; zatim
obiqe`avamo na{e tradi-
cionalne praznike Badwe ve~e i
Bo`i} gdje mali{ane u~imo i
wegujemo na{u tradiciju i
obi~aje; zatim tu je Sveti Sava,
Maj~in dan 8. mart; Svjetski dan
voda, pozori{ta, obiqe`avawe
Vaskrsa i obilazak vjerskih in-
stitucija, Dana planete Zemqe,
Me|unrodni dan kwige gdje
posje}ujemo biblioteku, itd.
Obiqe`avamo sve va`nije da-
tume i isti~emo wihove vrijed-
nosti, a samim tim na{oj djeci
pored u~ewa pru`amo i dobar
primjer kako se prave vrijed-
nosti weguju i da treba sve da ih
po{tujemo.
3
U vrti}u se prim-
jewuje novi pravil-
nik o ishrani. Od
kada je on na snazi i {ta ova ino-
VASI]: Pravilnik o
ishrani u pred{kolkim us-
tanovama #Standardi ishrane#
koji su propisali Ministarstvo
zdravqa i socijalne za{tite RS,
Ministarstvo prosvjete i kul-
ture RS i Institut za javno
zdravstvo RS je na snazi od kraja
oktobra pro{le godine.
Kvalitetna ishrana djece u
vrti}u je veoma va`an preduslov
za pravilan rast i razvoj. Svrha
primjene ovog pravilnika jeste
da se dobije na kvalitetu. Svaki
dan u na{em jelovniku
obezbje|uje se vo}e, povr}e, mli-
jeko ili ne{to iz grupe
mlije~nih proizvoda, zatim
meso, jaja, riba...
Na
Imate li dovoqno
didakti~kog materi-
jala i na koji na~in
ga nabavqate?
VASI]: Didakti~ki ma-
terijal
po~etku
kontinuirano
nabavqamo tokom radne godine.
septembra
nabavqamo sve {to je potrebno
po vaspitnim grupama, a {to je
neophodno da bi se realizovale
aktivnsti koje su predvi|ewe po
Planu i programu Ministarstva
za pred{kolsko vaspitawe i
obrazovawe RS. Me|utim,
roditeqi tako|e u~estvuju u
nabavci didakti~kog materijala
kao i wihovom izboru. Ciq nam
je da sva sredstva koja ula`emo
budu iskori{tena na najboqi
mogu}i na~in. Ovom prilikom
zahvaqujemo svim roditeqima
{to u~estvuju u donacijama i
{to se maksimalno zala`u za
na{u ustanovu, kao i svim dona-
torima koji su na bilo koji
na~in pomogli u opremawu
na{ih prostorija i opremawu
dogra|enog centralnog dijela
vrti}a i vrti}a u Ilovi, a sve s
ciqem {to kvalitetnieg bo-
ravka na{ih mali{ana u vrti}u.
Kakva je uloga Sav-
jeta roditeqa u radu
vrti}a i da li su
roditeqi generalno zadovoqni
boravkom wihove djece u vrti}u?
VASI]: Savjet roditeqa
kao savjetodavno tijelo u us-
tanovi ima ravnopravnu ulogu u
dono{ewu odluka i rje{avawu
teku}ih problema zajedno sa Up-
ravnim odborom na{e ustanove.
Na{ savjet roditeqa broji po
dva ~lana iz svake vaspitne
grupe. Roditeqi su zadovoqni
uslugom koju pru`a ustanova a to
vidimo i po broju prijava za pri-
jem djece u vrti}. Imamo dobru
saradwu sa roditeqima koje nas-
tojimo ukqu~iti u sve ak-
tivnosti i `ivot i rad vrti}a.
Da li je op{tina,
kao osniva~, zadovo-
qna Va{im radom,
odnosno godi{wim izvje{tajima
koje Skup{tina razmatra?
VASI]: Za na{ trud, rad i
zalagawe najmjerodavniji su
zadovoqstvo djece i roditeqa
kao i osniva~a za ono {to smo
postigli i ono {to planiramo
za naredni period. U toku radne
godine nastojimo da sve ciqeve i
planove realizujemo u saradwi
sa na{im roditeqima i
dru{tvenom zajednicom i da za-
jedno posti`emo ciqeve.
4 DOGA\AJI
NA[ ZAVI^AJ U DOMA]INSTVU KRASI]A, U GUSAKU
Djeca najve}e
bogatstvo
Ovo je pri~a o
porodici sa
~etvoro djece,
bogatstvu `ivota,
ali i neuobi~ajenoj
duploj blizana~koj
trudno}i majke
Marijane u samo
godinu i po dana.
domu Krasi}a iz
U Gusaka kod Prwa-
vora od prije tri
mjeseca je veoma
`ivo. Ovu ku}u krasi
~etvoro mali{ana, tri
djevoj~ice i jedan dje~ak.
Mo`da pri~a i ne bi bila
neobi~na da nije ~iwenice
da su ova djeca blizanci.
Teoretski je mogu}e, ali u
praksi neouobi~ajeno da je za
samo 18 mjeseci majka Mari-
jana, u dvije trudno}e, oba
puta rodila blizance. Mari-
janu ^erketu prva
blizana~ka trudno}a, kada je
prije 19 mjeseci rodila
blizanke Anu i Miju, nije
iznenadila. Ali jeste druga,
kada je prije tri mjeseca,
ponovo rodila blizance -
Marinu i Marija.
- Razlika izme|u wih je
osamnaest mjeseci. Ana i
Mija su ro|ene 22. marta, a
Marina i Marijo 8. avgusta -
pri~a dvadesetsed-
mogodi{wa Marijana ^er-
keta, majka ~etvoro
djece.
Dan u domu
Krasi}aizgleda burno,
ali i zanimqivo, ka`u
~lanovi doma}instva.
Sa ~etvoro male djece
kako bi druga~ije i
moglo da bude.
Dvije starije
blizanke su
prava ra-
zonoda,
ali i ve-
l i k a
obaveza
uku}anima.
- Burno je
od ujutru kad
ustanu.
Mali se
bude oko
{est,
one
PRO SLA VIM O ZAJE DNO
oko pola osam. I onda kre}e
dramaturgija, izvrtawe,
prosipawe... Svekrva i ja
idemo i za wima sklawamo.
Svekrva je sa starijim bliz-
nakiwama, a ja sam sa mal-
ima. Dan pro|e brzo s wima.
Mo`emo se odmoriti ali
samo uve~e, kad djeca zaspu -
pri~a, s osmijehom, majka
Marijana.
U ku}i i ispred ku}e
puno dje~ijeg smijeha i `iv-
otne radosti, ali i posla u
~uvawu i odgoju starijih
djevoj~ica. Majka ka`e da je
starija blizankiwa Ana
`ivahnija, pa i kolovo|a za
sitne dje~ije nesta{luke.
Sestra Mija, iako mirnija,
Anu prati u stopu.
Dok se otac trudi da
zaradi za porodicu, u pomo}
u ~uvawu mali{ana priska~u
i baba i deda, povremeno
PORODILI[TE
U oktobru je u prwa-
vorskom porodili{tu na
svijet stiglo 13 beba,
od ~ega sedam djevoj~ica.
Od po~etka godine do
kraja oktobra
ro|eno je 113
beba.
^ESTITAJTE BO@I]NE I NOVOGODI[WE
PRAZNIKE U SVE^ANOM BROJU NA[EG ZAVI^AJA
50.
stric, strina, wihova djeca...
Ipak, glavna je baka Branka
Krasi}, koja je i sama majka
~etiri sina i ima ukupno de-
setoro unu~adi.
- Baba kada ka`e ne{to -
slu{aju. Oni ne mogu bez
babe `ivjeti, baba im je prva
meta. Ujutro ustajem,
obla~im ih, poma`em majci,
dok je ona sa najmla|im be-
bama. Redovno idem u {etwu
s djevoj~icama. Naporno je
tr~ati za wima, umorim se,
ali se osje}am boqe kad sam s
wima. Imala sam mu{ku
djecu i sad kad su se one
rodile ja sam presretna -
pri~a ponosna baka
Branka Krasi}, do-
daju}i da ostale
obaveze koje
ima obavqa
kad Ana i
Mija spavaju.
Mla|i
blizanci
Marina i
Marijo
imaju
ne{to
BRO J JED INO G PRW AVO RSK OG [TA MPA NOG GLA SIL
postoqa
vi{e od dva i po mjeseca.
Majka ka`e da dobro napre-
duju, mirni su, imaju svoju,
bebe}u rutinu i ne zadaju
mnogo glavoboqe rodite-
qima. Jedina te{ko}a je
hrana, jer im je zbog ne-
dostatka maj~inog mlijeka,
potrebna zamjenska hrana za
bebe.
- Najmawe 300 maraka
mjese~no ide za hranu za
bebe, plus maramice, pam-
pers, kremice. Onda i za
starije tako|e treba
pone{to. Treba puno novca,
ali neka su `ivi i zdravi -
pri~a Marijana.
Ciq ove porodice je,
ka`u, da svojoj djeci koju su
ponosom smatraju
najve}im bogatstvom u
skladu sa mogu}nostima
pru`e najboqe i
izvedu ih na
pravi
put.
J. D.
Marijana sa
starijim bebama
A!
Sa pobjedni~kog
U Sportskom centru Borik
Praznik za
mali{ane Nevena
Udru`ewe roditeqa djece stvarawe boqih smje{tajnih
sa smetwama u fizi~kom i uslova za mali{ane #Nevena#.
psihi~kom razvoju #Neven# i -Zadovoqni smo efektima
rukovodstvo Atletskog kluba ovog krosa, koji bi trebalo da
#San# organizovali su postane tradicionalan. Uz to
pro{log mjeseca prvi Jesewi `eqa nam je da anga`ujemo i
humanitarni kros. Za hendikepiranu djecu iz drugih
mali{ane je organizovan mjesta. Do oktobra naredne go-
jednodnevni izlet u prigradsko dine imamo dovoqno vremena
izleti{te Borik, a dru`ewe je da osmislimo jednu ovakvu man-
iskori{}eno i za takmi~ewe u ifestaciju - istakao je pot-
atletici, koje se odvijalo na predsjednik AK #San# Dalibor
trim-stazi. Vrhovac.
Prodefilovalo je neko- Svi u~esnici trke, ras-
liko stotina trka~a, me|u ko- pore|eni po starosnim gru-
jima su bili i ~lanovi klubova pama, dobili su nagrade.
iz drugih gradova. Tako je iz Trka~i koji su osvojili neko od
Doboja stigla peto~lana ekipa prva tri mjesta dobili su robne
predvo|ena uglednim nagrade, majice, medaqe i
dugogodi{wim trenerom Lazom diplome.
Pej~i}em, nekada vi{estrukim -Iskreno nas raduje in-
prvakom Jugoslavije u brzom ho- teresovawe koje je kod gra|ana
dawu. izazvala ova priredba u
-Iako radimo u skromnim prirodi. Novac koji je
tehni~kim i finansijskim prikupqen bi}e iskori{}en za
uslovima, rado dolazimo i na rje{avawe problema zagri-
ovakve skupove. @elimo da javawa prostorija na{eg
damo skroman doprinos i udru`ewa tokom zimskog peri-
uveli~amo jednu ovakvu mani- oda - rekla je za na{ list pred-
festaciju- istakao je Pej~i}. sjednica Udru`ewa #Neven#
Sli~no su razmi{qali i Novka Du{ani}.
drugi gosti, a nedjeqno popodne Primopredaji
ostalo je u dragoj uspomeni prikupqenog novca prisustvo-
mali{anima kojima je ovo bilo vao je i predsjednik Skup{tine
ne{to {to razbija monotoniju op{tine @eqko Simi},
wihove svakodnevice. nagla{avaju}i da }e lokalna
Kotizacijom u~esnika i zajednica, kao i do sada,
donacijama prwavorskih pru`ati sve oblike podr{ke
privrednih kolektiva mali{anima sa psihofizi~kim
prikupqeno je 1.800 konvert- smetwama u
ibilnih razvoju.
maraka, (nz)
koje }e
b i t i
ulo`ene
Novka
u Du{ani} i
Dalibor
Vrhovac
na{ZAVI^A
J DOGA\AJI
^lanice
prwavorskog
kola
Dobrotvorno
dru{tvo Kolo
srpskih sestara
u Prwavoru
sve~anom
akademijom
obiqe`ilo 25
godina rada i
postojawa, a 14.
oktobra
proslavilo je i
krsnu slavu
Pokrov presvete
Bogorodice
rwavorsko Kolo
srpskih sestara rad
P je obnovilo ratne
1992. godine. Dvije
i po decenije
radilo je na tome da po-
mogne svom napa}enom i
siroma{nom stanovni{tvu,
a povodom 25 godina rada i
postojawa organizovalo je
sve~anu akademiju.
Predsjednica Kola
Qubinka Rapi} podsjetila
je da je potreba za posto-
Takmi~ewe osnovaca u Prwavoru
Pehar osvojila
gradi{ka ekipa
Op{tinska organizacija
Crvenog krsta u Prwavoru
bila je u razmaku od desetak
dana doma}in i organizator
dva interesantna dru`ewa i
takmi~ewa osnovaca. Na
op{tinskom takmi~ewu u
poznavawu pokreta Crvenog
krsta nastupale su ekipe
sedam {kola, a najuspje{niji
su bili |aci Osnovne {kole
KOLO SRPSKIH SESTARA OBIQE@ILO JUBILEJ
Sloga ku}u gradi
jawem ovakvog dru{tva
nastala tokom proteklog
rata u BiH, kada su nose}i
pomo} obi{le rati{ta od
zapadne Slavonije preko
Dervente, Broda, Doboja,
Br~kog, Vozu}e, Ozrena...
- Tih ratnih godina
nismo posustale u namjeri
da pomognemo {to vi{e ko-
risnika, brinu}i za
rawenike, ratnu siro~ad,
izbjeglice i raseqene. Sve
te godine bile su te{ke i za
na{ narod i za nas same, ali
najte`a nam je bila 1995. go-
dina. Zbog mnogo ~ega.
Najvi{e zbog mora izb-
jeglica, qudi koji nisu
imali kuda, ali i Ozrena, za
nas Prwavor~ane tako
te{kog i krvavog Ozrena -
rekla je Rapi}eva
obra}aju}i se prisutnima
na sve~anoj akademiji
povodom 25 godina rada
Kola, koje je najprepoz-
natqivije po gradwi ku}a
socijalno ugro`enim
porodicama.
Rapi}eva je istakla da
#Me{a Selimovi}# iz
Naseobine Li{we.
-Intenzivno smo se
pripremali nekoliko dana,
a trud i zalagawe donijeli
su nam zvawe najboqeg u
na{oj op{tini. Dobrim
poznavawem ove tematike
stekli smo pravo nastupa na
regionalnom takmi~ewu.
U~enica sam devetog
su ~lanice Kola ponosne na
svoj rad iza koga je uvijek
stajala sestrinska sloga, na
Svetosavsku humanitarnu
zabavu i na to {to je Kolo
postalo neka vrsta do-
brotvorne institucije koja
djeluje onda kada drugi
ni{ta vi{e ne mogu da
urade za socijalno ugro`ene
porodice.
- Kao {to sam rekla,
radile smo i gradile, kad
god smo i koliko god smo
mogle. Iza svake ku}e koju
smo podigle, svake pomo}i
koju smo uru~ile stajala je
sestrinska sloga, ali i
voqa na{ih donatora da po-
mognu. Vjerujte, nije nam
bilo lako. Da hodamo od
vrata do vrata i molimo za
pomo} da bismo je dali ovim
qudima. Pri tome, gradwa
nije bila jedina na{a ak-
tivnost - naglasila je
Qubinka Rapi}, presjed-
nica KSS Prwavor.
Kolo danas broji
{ezdesetak ~lanica, a za
dvije i po decenije posto-
jawa Kolo je imalo samo
dvije predsjednice sada{wu
Qubinku Rapi} i prvu pred-
sjednicu Nadu Vejinovi}.
- ^etvrt vijeka nije
malo. To ne bismo mogle mi
same, da nije bilo donatora,
pomo}i op{tinskih vlasti,
sve{tenstva, naroda
op{tine Prwavor. Da nije
bilo mojih vrijednih ses-
tara ja sama nista ne bih
mogla uraditi. I zato je
meni velika ~ast {to sam
bila na ~elu takve jedne or-
ganizacije. Ovo je jedno od
najboqih kola u Republici
Srpskoj - poru~ila je Nada
ZAHVALNICE
Povodom jubileja
uru~ena su i priznawa,
odnosno zahvalnice
~lanicama sa najdu`im
humanitarnim sta`om u
Kolu. Povodom jubileja
prire|ena je i izlo`ba
fotografija iz ak-
tivnosti Kola na terenu.
Ekipa iz N. Li{we
Vejinovi}, prva predsjed-
nica KSS Prwavor.
O radu KSS u protek-
lih 25 godina na sve~anoj
akademiji govorili su i i
sve{tenici Srpske
pravoslavne crkve i pred-
stavnici lokalne vlasti od
1992. godine do danas.
- Proteklih 25 godina
~lance KSS su u~inile
mnogobrojna dobra djela u
ratnim godinama, ali ni{ta
mawe truda nije ulo`eno i u
poslijeratnom periodu pa
sve do dana dana{weg -
rekao je protojerej Du{ko
Drini}, arhijerejski nam-
jesnik prwavorski.
Protojerej Rade
Savi~i}, koji je od prvog
dana obnavqawa rada Kola,
bio uz ovo dobrotvorno
dru{tvo, naglasio je da je
a`urnost Kola bila jednako
djelotvorna i u ratu i u
miru, ~ine}i dobra djela.
Nemawa Vasi}, ratni
predsjednik op{tine Prwa-
vor, prisjetio se ratnog
vremena kada su ~lanice
razreda, a ve} tri godine
sam u podmlatku Crvenog
krsta - rekla je ~lanica
li{awske {kole Alisa
Halili}.
Regionalno takmi~ewe
odr`ano je tako|e u Prwa-
voru, a najboqe rezultate
imala je ekipa {kole
#Danilo Borkovi}# iz
Gradi{ke. Druga je bila
{kola #Petar Petrovi}
Wego{# iz Maslovara, kod
Kotor Varo{a, dok je tre}u
poziciju osvojila {kola iz
Naseobine Li{we.
- Konkurencija je bila
jaka, ali smo uspjeli sti}i
5
SLAVA
Dobrotvorno
dru{tvo KSS
Prwavor, osim
humanitarnog
rada, posve}eno
je i o~uvawu
tradicije.
Sara|uje sa
svim organi-
zacijama koja
rade na
o~uvawu
tradicije,
poput horova i
kulturno-um-
jetni~kih
dru{tava. Osim
toga, od ob-
navqawa rada,
svake godine
obiqe`ava i
krsnu slavu -
Pokrov presvete
Bogorodice.
Kola za samo ~etiri dana
isplele 250 xempera i 500
vunenih ~arapa za vojnike.
- Godine 1995. ne bih ni
spomiwao, 250.000 izb-
jeglica, {est punktova
pored puta, podjela hrane,
danono}na de`urstva. To su
sve srpske sestre iznijele
na svojim ple}ima. Zato su i
one, kao i na{i borci, bile
heroji tog vremena - rekao
je Vasi}.
^estitke povodom 25
godina rada Kolu srpskih
sestara uputio je i Miro
[ikarac, potpredsjednik
SO Prwavor.
- ^estitam vam za sve
godine koje ste radile samo
svojom voqom, od srca. Sa
Kolom sam zajedno od wi-
hovog osnivawa. Prwa-
vorskom Kolu u goste,
specijalno, povodom
akademije stigli su i pri-
jateqi i donatori iz San
Franciska, prota Du{an i
protinica Qiqana Buw-
evi}.
J. D.
do pobjedni~kog pehara i
prava da predstavqamo
na{u regiju na prvenstvu
Republike Srpske, krajem
mjeseca u Palama. Zahvalni
smo Prwavor~anima koji su
bili dobri doma}ini i or-
ganizatori jednodnevnog
skupa - kazala je Anastasija
Kati}, ~lanica ekipe iz
Gradi{ke.
Sekretar OO CK Prwa-
vor \ura| Stoj~i} imao je
samo rije~i pohvala na
znawe koje su mladi
takmi~ari pokazali, kako na
op{tinskom tako i na re-
gionalnom nivou. (nz)
6 DOGA\AJI

Iz Dru{tva Korak vi{e

Planinari ure|uju
napu{tenu {kolu
Objekat osnovne {kole nizovali akciju
u prwavorskom selu po{umqavawa Qubi}a.
Popovi}i, koji od prije U~estvovalo je ~etrdese-
nekoliko godina nije u tak planinara, koji su za
funkciji nastave, dobi}e jedan dan zasadili vi{e
korisniju namjenu. od hiqadu sadnica crnog
^lanovi Planinarskog bora.
dru{tva #Korak vi{e# Iako je do ro|endana
dobili su zgradu na ove organizacije ostalo
kori{}ewe. tri mjeseca, planinari
-Ovo }e biti prvi ve} razmi{qaju o na~inu
planinarski dom na proslave wihovog danaa,
podru~ju na{e op{tine. koji }e biti obiqe`en u
Imali smo razumijevawe drugoj polovini febru-
op{tinske uprave, pa smo ara. Pro{le godine
ve} organizovali neko- okupili su na ro|endan-
liko akcija na ure|ewu skom slavqu vi{e od 600
krovne konstrukcije i un- planinara, kojima su
utra{wosti objekta. predstavili kompleks
Nekada{we u~ionice manastira Stupqe, do
mnogo }e nam zna~iti, koga su, u zimskim
pogotovo u zimskom peri-
odu, kada ~esto organizu-
jemo pohode na obli`wi
Qubi} - ka`e predsjednik
uslovima stigli nakon
{to su prepje{a~ili
vi{e od petnaestak
kilometara. Sa plani-
Dru{tva Sr|an Staki}.
Planinari su zahvalni
svim institucijama koje
su im pomogle u ure|ewu
nekada{we {kole, a
narima je na mjestu
zavr{nog okupqawa,
pro{le godine, odnosno
u februaru, bila i ekipa
#Na{eg zavi~aja#, pa smo
posebno op{tinskoj up- imali priliku da vidimo
ravi i na~elniku kako se mladi i nakon
op{tine Darku Toma{u. napornog i iscrpquju}eg
Zahvalni su i svima koji v i { e ~ a s o v n o g
su nedavno u~estovali u pje{a~ewa, dru`e i
akciji pomo}i za vesele na na~in kakav je
lije~ewe bolesne samo za wih karakter-
djevoj~ice Elme isti~an. Ekonomija i ob-
Mu{inovi} iz Kowuho-
vaca, kada je prikupqeno
oko 1.400 konvertibilnih
maraka.
U ovoj slo`noj
jekti manastira Stupqe
predstavqaju prekrasan
dekor i donose gostima
trenutke maksimalne
opu{tenosti i u`ivawa.
dru`ini nedavno su orga- (nz)
Susret Simi}a
GODI[WI SUSRET U DOWOJ ILOVI
Bogato porodi~no
stablo Simi}a
U zabavnom dijelu programa
prozvani su i nagra|eni oni
koji su me|u prisutnima
nosili epitet naj:
Najstariji
Bo{ko Simi} (1932)
sin \or|e i Dragiwe,
Najmla|a
Emilija Peri} (5 godina)
Najstariji unuk
Milan Simi} (1945)
Najvi{e sinova
(pet) Milorad Tubowi}
Najvi{e unu~adi
(devet) Milenko Tubowi}
S najve}e udaqenosti
(iz Pariza, 2.680 km)
Qubica Dra`i}
Najve}a visina
Mile Aksenti} (1,9 m)
Najvi{e kilograma
Renata Moric (130)
Zahvalnica za organizaciju
dobila je Dragana Simi}
Ideja o porodi~nom okupqawu potomaka \or|e i Dragiwe
Simi}, koji su `ivjeli u Dowoj Ilovi, potekla je minulog
qeta, bila je prihva}ena i za kratko vrijeme realizovana.
Obavje{tavawe je lako i jednostavno izvedeno preko
dru{tvenih mre`a gdje je usagla{en datum i mjesto okupqawa.
o{to su supru`nici Najstariji potomak
\or|o i Dragiwa Bo{ko Simi}
P (ro|ena Trivali})
`ivjeli u Dowoj
Ilovi, mjesto
okupqawa bilo je dvori{te
u kojem su `ivjeli, i u svom
braku dugom 40 godina
izrodili desetoro djece,
~etiri sina i {est k}eri, od
kojih je `iv jo{ samo Bo{ko
(1932). Informacija, a
ujedno i pozivnica za
okupqawe stigla je i do naju-
daqenije unuke Dragosave
Vrbawac, koja `ivi sa
porodicom u ameri~kom
gradu Sijetlu, koja iz ba{
tih razloga nije mogla do}i.
Odazvali su se i prisustvo-
vali okupqawu potomci koji
`ive u Holandiji, Parizu,
Cirihu, Velsu, Hamburgu,
Visbadenu, Krawu, Postojni,
Trentu, Beogradu, Sarajevu,
Tuzli, Prwavoru i okolnim
selima, [tivoru, Velikoj
Ilovi, Okolici i Dowoj
Ilovi.
Okupi{e se potomci,
do|o{e u ta~no odre|eno
vrijeme, prepozna{e se, neki ispri~aju svoje do`ivqaje babi Dragiwi, koja je do`iv-
se prvi put upozna{e, vezane ba{ za ovo dvori{te jela svoju 81. godinu.
dru`i{e se ~itav dan uz u kojem su se taj dan okupili, Da sje}awe na okupqawe
pri~u, jelo, pi}e i zabavne a u pro{losti ~esto ostane dugo, napravqeno je
sadr`aje pripremqene za taj dolazili u posjetu djedu i desetine fotografija pojed-
susret. Uz obavezno ina~nih i zajedni~kih na ko-
podsje}awe na `ivotni put IZVOR jima su Simi}i, Tubowi}i,
babe i djeda, uz pomiwawe Aksenti}i, Dra`i}i,
Svi okupqeni dobili su Trivali}i. Viloti}i,
wihovih k}eri i sinova, tj.
pakovawe izvorske vode. Peri}i, Ne{i}i, Mahmu-
svojih tetaka, stri~eva, ujaka
Prirodna bistra tovi}i, Morici, Vin~i}i,
a zatim wihovih potomaka,
izvorska \or|ina voda, Hatixi}i, Stani}i, Kaeheni,
kojih ukupno ima 150.
sa originalnom naqep- Kuzmanovi}i, Mali}i,
Dru`ewe je trajalo do kraja
nicom, sa izvora koji su Vukovi}i, djeca, omladina,
dana. Svako od prisutnih
koristili preci neko- sredovje~ni, stari, crni, bi-
dobio je {emu porodi~nog
liko vijekova unazad, jeli, sijedi, sme|i, ri|i,
stabla, da na|e svoje mjesto
budila je kod svih mu{ki, `enski, svih vjerois-
tj. #granu# ili #gran~icu#,
posebne uspomene. Ta povijesti...
predstavi se, ispri~a poneku
voda se i danas koristi. Dragana B. SIMI]
anegdotu, podsjeti i druge da
na{ZAVI^A
J SELO
@ENE NA PRWAVORSKOM PODRU^JU VODE ^ETRDESETAK DOMA]INSTAVA
@ene na selu,
poqoprivrednice,
majke, doma}ice,
hraniteqke
porodice, jedan
su od najbitnijih
stubova dru{tva.
Radni vijek su
posvetile obradi
zemqe i uzgoju
stoke. Iako se
bave najte`im
zanimawem, `ene
poqoprivrednice
svakodnevno imaju
pune ruke posla,
ali vrlo rijetko
dobijaju platu
ijekovima su `ene
V na selu stajale rame
uz rame
mu{karcima. Orale,
sa
kopale, sijale, brale, uzgajale,
prehrawivale porodicu,
vaspitavale i odgajale djecu.
Procjewuje se da u svijetu
`ene predstavqaju skoro 43
odsto ukupne radne snage u po-
qoprivredi. @ene proizvode
i prera|uju ve}inu dostupne
hrane i spasavaju svijet od
gladi. U proizvodwi hrane
u~estvuju od 60 do 80 odsto,
svega jedan odsto primawa, ne-
maju benefite i posjeduju
svega dva odsto vlastite
zemqe.
Na teritoriji op{tine
Prwavor ima oko 40
doma}instava ~iji su nosioci
`ene. Radne i vrijedne `ene
sa sela na taj na~in zara|uju
za `ivot i prehrawuju porod-
icu. Jedna od wih je Rada
Moravac iz [arinaca kod
Prwavora. Rada ka`e da se od
djetiwstva bavi poqoprivre-
dom. Iako su joj roditeqi
omogu}ili {kolovawe, za wu,
sa sredwom stru~nom spre-
mom, geodezijom, petnaest go-
dina na birou nije bilo
posla, pa je nastavila da se
bavi onim {to joj je u krvi -
Rade
Kovjani}
Poqoprivrednice
stub zajednice
poqoprivredom.
Rada danas sa mu`em,
svekrvom i djecom u svom
doma}instvu uzgaja krave,
pili}e, sviwe, obra|uje
zemqu... I tako sti~e za sebe i
svoju porodicu.
- Sad trenutno imamo pet
muznih krava, pedestak
Prva planta`a {ipaka
Proizvodwa #doma}eg#
{ipka, u narodu poznatog i kao
{ipurak, divqa ru`a, divqi
{ipak, pasja dra~a ili
{epurika, tako|e i po ~aje-
vima i xemu od plodova divqeg
{ipka, na ovda{wim pros-
torima je nepozanata, pa ~ak i
nevjerovatna ideja. Me|utim,
zahvaquju}i pojedincima koji
imaju `equ i voqu da se
oprobaju u tom poslu, za neko-
liko godina, upravo takva
ideja mogla bi da daje velike
rezultate.
Zasadom {ipaka na teri-
toriji prwavorske op{tine
bavi se mo`da tek nekoliko
pili}a, sviwe - ka`e Rada.
Iako je poqoprivredni
rad te`ak, rezultati ~esto
neizvjesni, kao recimo ove go-
dine, kada je su{a uzela danak
na prinosima kukuruza, Rada
ka`e da je zadovoqna rezulta-
tima rada i ponosna na svoje
doma}instvo.
U doma}instvu Rade Kovjani}a
doma}ina. Jedan od wih je Rade
Kovjani} iz Dowih [trbaca.
Motiv za proizvodwu {ipka,
koji je ina~e na na{im pros-
torima poznat samo kao divqa
biqka koja sama raste, ~ista je
radoznalost. Zasijao ga je,
ka`e, da vidi kako }e i
{ta }e biti.
- Nabavio sam
sadnice i zasi-
jao na tri
dunuma. Treba
da po~ne da
r a | a
nakon
tri go-
dine.
Rada Moravac DATUM
Povodom Me|unarodnog
dana `ena na selu, koji
se od 2008. godine u
svijetu obiqe`ava 15.
oktobra, Op{tinski
odbor Saveza nezavis-
nih socijaldemokrata
Prwavor organizovao je
posjetu nekim od
doma}instava, ~iji su
nosioci upravo `ene. U
Aktivu `ena SNSD-a
Prwavor poru~ili su da
se obilaskom doma}in-
stava na ~ijem su ~elu
`ene, poku{avaju pri-
bli`iti tim `enama, da
vide kako one `ive i
pokazati da neko misli
o wima.
Bosiqka
Dragojevi} sa
sinom i unukom
Najvi{e sam se odlu~io jer nisko ogradio {ipke, a sad
nije komplikovano - ka`e na{ moram podizati ve}u ogradu.
doma}in, Bar dva metra - pri~a Kov-
Iako, dodaje, svaki posao jani}.
ima svoju te`inu, ovaj sa Kovjani} dodaje da je
{ipcima i nije toliko zahti- wegov ogled sa {ipcima jo{
jevan. proba. Jo{ se, ka`e, ni{ta ne
- Mora se paziti na zna. A rezultate }e vidjeti
insekte, posjed mora kada do|e vrijeme za plodove.
biti ogra|en zbog Udarni posao na planta`i
divqa~i, {ipka je u jesen.
poput srne - Vidje}emo kada do|e vri-
k o j a jeme za berbu. Kad se berba
preska~e zavr{i onda slijedi |ubrewe,
ogradu. priprema za zimu, {i{awe i
Nisam tako daqe... - dodaje na{ sagov-
znao ornik, kome u doma}instvu, ne
pa sam samo oko ove planta`e,
7
- Poqoprivredom se
te{ko baviti. Nekad je na-
porno, kad ima puno posla,
nekad nije. Ali, kad je ~ovjek
na selu odrastao, kad to voli i
kad se navikne na to, onda
nije. Meni sada nije te{ko.
Uspijevamo proizvesti hranu
i za sebe i za svu familiju u
gradu. Ne vidim sebe sada na
nekom drugom mjestu ili u
nekom drugom poslu - ka`e
Rada.
I u doma}instvu Bosiqke
Dragojevi} tako|e puno
te{kog, ali po{tenog posla.
Primarna proizvodwa je uzgoj
krava i obrada 70 dunuma
zemqe. Iza Bosiqke je 45 god-
ina rada u poqoprivredi.
- Imam {est krava.
Muzem krave, proizvodim sir,
mlijeko, kajmak... Poma`u mi
sin, snaha, unu~ad. Te{ko
jeste, ali sve se uradi kad se
ho}e. Imamo sedamdeset
dunuma zemqe, p{enice, zobi,
kukuruza, povr}e... - pri~a
Bosiqka Dragojevi} iz
Hrva}ana.
Priznaje, `ivot na selu je
te`ak, ali qudi istrajavaju.
Dodaje da se narod ne
vra}a selu kako bi radio na
oranicama, ali kupuju doma}e
proizvode.
- Da ho}e omladina da se
vrati bilo bi sve druga~ije i
mnogo boqe. Ali ne}e... - ka`e
Bosiqka.
Statistika, studije,
dr`ave ni dru{tvo, na`alost,
ne ohrabruju mlade, pogotovo
`ene, da ostaju ili se vra}aju
radu na selu. Iako je uloga
`ena u dru{tvu velika,
posebno `ena poqoprivred-
nica koje su stub zajednice,
`ene na selu ~ak i u 21. vijeku
i daqe su, neopravdano, u
sjenci. U mnogim zemqama
wihov rad i trud nepriznat je
i nedovoqno vrednovan od
dr`ave i dru{tva. Tek prije
nepunih desetak godina do-
bile su svoj, simboli~ni,
me|unarodni dan, koji je 2008.
godine ustanovila Generalna
skup{tina Ujediwenih nacija.
Mali, ali ipak, nekakav
korak.
Jelena DEMOWI]
poma`u supruga, sin, unuk...
U doma}instvu Kovjeni}a
je, osim {ipka, puno truda
ulo`eno i u jesewu sjetvu.
- Ove jeseni sijali smo
je~am, zob, dvadeset dunuma
p{enice, kukuruz je podbacio
pa moramo posijati vi{e, jer
se ne zna kakva }e biti
sqede}a godina. Imam i {est
krava za sada i to je vi{e nego
dovoqno - ka`e Kovjani}.
Dodaje i da se mihoqsko
qeto iza nas pokazalo ideal-
nim za jesewu sjetvu, pa ne}e
biti odstupawa od realizacije
planiranih jesewih poslova.
J. D.
8
Ve li ko
srce @iv ke
Te {a no vi}
Penzionerka @ivka poklonila sopstveno
imawe kom{iji Miroslavu Popovi}u, a
gest propra}en narodnim veseqem
Na imawu Radojice Popo-
vi}a u prwavorskom selu Pros-
jek organizovano je veseqe za
rodbinu i prijateqe, kojim je
ozvani~en nesvakida{wi gest
jedne mje{tanke. @ivka Te{a-
novi} penziju je zaradila u
[vajcarskoj, a wena ku}a u Pro-
sjeku, koju je izgradila sa pokoj-
nim suprugom Pericom, prazna
je vi{e od 40 godina. Sa svojim
sinovima dogovorila se da
imawe u Prosjeku pokloni mje-
{taninu Miroslavu Popovi}u.
-Prona{la sam vrijednog
mladi}a iz Prosjeka, iz skro-
mne i vrijedne porodice, koji
Prepoznali su
golubovi wegovu
dobrotu. A on je u
potrazi za mjestom
na ovoj zemaqskoj
kugli gdje bi mogao
mirno i tiho da
provodi svoje
stara~ke dane. Zove
se Slavko Duda. Ve}
godinama `ivi sam.
U sredi{tu Prwavora, u
parku kod dvorane Sloga, mo`e-
te ga vidjeti gotovo svakodne-
vno. Miran, tih, dru`equbiv, sa
blagim osmijehom na usnama,
okru`en golubovima. Kao da se
stopio sa slikom jeseweg kolo-
rita prwavorskog parka.
Slavko Duda za relativno
kratko vrijeme postao je zanim-
qiv za oko prolaznika. Iako ga
donekle svi poznaju iz vi|ewa
kao dobro}udnog starca koji
hrani golubove, rijetko ko je
zastao kako bi saznao ko je za-
pravo Slavko.
-Do|em ovdje, sjedim, sa
qudima i pri~am. Volim golu-
bove. Oni su sastav na{e priro-
de i umiqate ptice, ja ih
obo`avam. Donesem im jedan
hqeb svaki dan, nahranim i bu-
dem sa wima - pri~a Slavko svo-
je uobi~ajene navike.
Stalno hrani golubove, ni
zimsko vrijeme mu nije prepreka
da napravi svoju dnevnu rutu {e-
tawa. Ni ki{a mu nije izgovor
da zajedno sa svojim {tapom
ispi{e korake i korake {e-
tawa.
-Oni su se navikli na
mene, ali ne `elim im dava-
ti vi{e, jer oni moraju i sa-
mi ne{to da rade, da bi
`ivjeli, kao sva `iva bi}a -
dodaje on.
Poneki gra|anin
Prwavora zastane, pri|e mu,
uputi pogled, toplu rije~ kada
osjeti tu vrstu samo}e, dok po-
smatra kako sam sjedi na jednoj
Nesvakida{wi primjer iz sela Prosjek
nije u srodstvu ni sa mojom po-
rodicom ni sa porodicom mog
pokojnog mu`a. Poznavali su se
na{i stari, po{tovali i uva-
`avali - ka`e @ivka.
Ova `ena je materijalno
situirana, istinski opredije-
qena da pomogne drugima. Wena
`eqa je da se Miroslav, kome je
25 godina, {to prije o`eni, da
stvara porodicu, da radi i bude
za primjer na novom imawu, ko-
je mu je pokloweno.
-Moji sinovi Branislav i
Zoran, koji su o`eweni, imaju
djecu, ku}e i stanove u [vajcar-
skoj i u Bawaluci, predlo`ili
od svojih klupa u prwavorskom
parku. ^esto ide Svetosavskom
ulicom, prolazi pored kesteno-
va i puba #Pet lampi#, gdje pra-
vi svoju putawu
{etawa.
-Slo-
bodno vri-
j e m e
provodim u
Domu
pen-
su da nekome poklonim imawe.
Rekli su: Mama, daj to nekome
ko }e biti sre}an i tu graditi
svoju budu}nost, vatru lo`iti,
odgajati djecu - isti~e @ivka,
koja je u [vajcarsku otputovala
jo{ 1970. godine.
Otac presre}nog Mirosla-
NA[I SUGRA\ANI: SLAVKO DUDA
Golubovi
najvjerniji
drugari
zionera i u mojim privatnim
{etwama. Idem jednu rundu pre-
ko Babanovaca, ovdje pored ka-
toli~ke crkve i vra}am se kraj
ukrajinske crkve. Potom dola-
zim ovdje u park, bacim ne{to
golubovima, nahranim ih i onda
odlazim ku}i na ru~ak - ka`e
Slavko.
U Prwavor se doselio pri-
je nekoliko mjeseci. Najprije se
nastanio u privatnom stanu, pa
je zbog velike buke oti{ao
u stara~ki dom. Nakon
tri mjeseca bo-
ravka, oti{ao je
i iz doma, jer
nije mogao da
bude u sobi
sa tri ~o-
vjeka. Tre-
n u t n o
`ivi u je-
dnom
stan-
~i}u.
Slavko Duda
va Radojica Popovi}, koji ima
jo{ dva sina, ka`e da je impre-
sioniran @ivkinim potezom.
Za `enu koja im je poklonila
imawe Popovi}i su organizo-
vali veseqe, a novi doma}in za
plemenitu `enu ka`e da mu je
kao druga majka.
-Mjesto je dobro, samo je ve-
lika vlaga u stanu, pa mislim da
}u biti prinu|en da ponovo tra-
`im novi smje{taj, zbog vlage -
ka`e on.
Kada ga pitate gdje je `ivio
ranije ka`e da je svoj `ivotni
vijek proveo u Wema~koj, gdje je
radio kao bravar i varilac, te
stekao penziju, sa kojom sasvim
pristojno `ivi. Nakon toga je
`ivio u Trnu, te se preselio u
Prwavor gdje danas `ivi samos-
talan `ivot.
Tihim glasom pri~ao je
svoju `ivotnu pri~u. Od 12 godi-
na prepu{ten je mnogim i te-
{kim `ivotnim bitkama. Majka
mu se preudala, osnovala novu
porodicu, a on je nakon toga, kao
dje~ak u to vrijeme, nastavio
sam, hrabro i odlu~no.
-Nije mi srce ba{ najboqe,
zato ja pravim ovu {etwu. Bez-
grani~nu {etwu, jer je to ne{to
najzdravije, po mom mi{qewu -
ka`e on.
Jedno od prijateqstava ko-
je je sklopio od kada je u
Prwavoru je i prijateqstvo sa
@ivka
Te{anovi}
i Miroslav
Popovi}
Vesequ je prisustvovao i
doskora{wi sve{tenik poto-
~anske parohije Zlatko Gata-
ri}, koji je istakao da je prije
25 godina krstio Miroslava, a
sada mu je u posebnoj zdravici,
po`elio sre}u, zdravqe i svaki
napredak. (NZ)
Vezirom Ekme~i}, nekada je-
dnom od najqep{ih i naj{kolo-
vanijih Romkiwa, koja danas
`ivi sama u baraci i dane pro-
vodi na ulici hrane}i pse.
-Ona hrani svoje pse i onda sam
ja jedanput dao ne{to za pse i ta-
ko smo po~eli da pri~amo. To je
jedna jako, jako po{tena i prija-
tna `ena. Meni wena nacional-
nost ne smeta, svi su qudi -
qudi, nema veze kakve su naci-
onalnosti, ako su qudi, a ako ni-
su qudi, onda sve pada u vodu -
pri~a on o ovom prijateqstvu.
Kada ide u grad i prolazi
me|u mnogo qudi, golubovi pre-
poznaju put do wegovog srca i
idu ka wemu.
-Vi{e nemam o ~emu da ra-
zmi{qam, znam da sam za #staro
`eqezo#. Ako bi Bog pomagao i
dao da se `ivi jo{ makar pet,
{est, deset godina, bilo bi do-
bro, ako ne, {ta }u, to je priro-
dno da svi qudi koji `ive
moraju da umru - ka`e on dok os-
taje u nesmetanom miru i spoko-
ju sa svojim golubovima.
@. KNE@EVI]
Dijana Miji} posve
Kreativno
Po principu
sam svoj majstor
uredila je svoju
radwu, Poklon
galeriju
- Poklon~e, koja
se nalazi u
prizemqu
hotela City".
Renovirawe traje
stalno, jer se
nove ideje
svakodnevno
javqaju.
Dijana Miji} ponosna je
vlasnica ove radwe ve} tri go-
dine, u kojoj za svakoga ima po-
ne{to. Uglavnom je ku}ni
dekorativni program zastup-
qen u wenoj radwi. A tu je ta-
ko|e i {areni program, nakit,
torbe, ve{.
- Radila sam u banci neko
vrijeme, dok nisam ostala tru-
dna sa blizancima. Tada sam os-
tala bez posla. Kasnije sam
dobila jo{ jedno dijete, naj-
mla|eg Simona. Tako da se u
banku nisam ni vra}ala. A zat-
vorenost u ku}i, dok sam se
brinula o svojim mali{anima,
me je dovela do neke vrste de-
presije. Gu{io me zatvoren
prostor. Osoba sam koja radi
sto na sat i osje}ala sam vi{ak
energije - ka`e Dijana na sa-
mom po~etku razgovora.
Nakon nekoga vremena,
wen suprug Qubo, koji joj je
najve}a podr{ka i oslonac u
svemu, upisao je na kreativnu
Qudi,
Udru`ewe prwavorskih
Poqaka je najmla|a organizaci-
ja neke od nacionalnih zajedni-
ca na{e op{tine. Osnovano je
prije tri godine, ali je i ranije
imalo organizovane oblike ak-
tivnosti. Ove jeseni bili su an-
ga`ovani na ure|ewu nekoliko
grobaqa Poqaka u bawalu~koj
regiji, pokazuju}i, kroz wegov-
awe kulture sje}awa, da ne zabo-
ravqaju svoje pretke.
U selu Devetine, na razme-
|i prwavorske i lakta{ke op-
{tine, gdje danas gotovo da
nema nijednog Poqaka, uredili
su i obiqe`ili grobqe, koje je
decenijama bilo zapu{teno i
gotovo neprimjetno.
-Tokom akcije ure|ewa za-
 na{ZAVI^A
J
etila se neobi~nom poslu
ost pobje|uje dosadu
radionicu, kako bi je na neko
vrijeme izvukao iz ku}e.
-Bio je u pitawu dekupa`,
gdje sam se prvi put susrela sa
tom vrstom kreativnog rada. I
upravo tada se javila ideja da
ne{to sli~no bude posao kojim
bih nastavila da se radim u bu-
du}nosti. Idu}i na te radioni-
ce, sve kockice su se poslo`ile,
tako da sam do{la na ideju - po-
klon galerija - dodaje ona.
Od ideje pa do realizacije
bio je dug put, a Dijana ka`e da
joj je u to vrijeme malo qudi
iza{lo u susret i pomoglo. Ve-
}inom je nailazila na komenta-
re da ne}e uspjeti u svojoj
namjeri. Nakon tri godine od
kada je vrata svoje #Poklon ga-
lerije# otvorila za sve zainte-
resovane gra|ane, kona~no je sve
dobilo svoj smisao i ritam ko-
jim svakodnevno te~e.
Inspiracija i ideje ~esto
dolaze naizgled niotkuda, pred-
mete izra|uje sama, a uvijek je u
potrazi za nekim novitetima.
A, motivaciju za rad pronalazi
svakodnevno u osmijesima dra-
gih qudi koji se odu{evqavaju
wenim radom.
- Sama izra|ujem predmete.
Imam trgovca, i to veoma do-
brog trgovca. Kada ne{to zabo-
ravim u moru silnih ideja,
uvijek me podsjeti.
Trude}i se da uvijek bude
van stereotipa i utabanih sta-
za, ova mlada `ena ka`e da uvi-
jek ima ideja. Ali, nedostaje joj
vremena da sve postigne.
- Meni fali vremena, ne
mogu da stignem sve {ta bih ht-
jela. Ali imam dobru radnicu,
koja me ~esto podsje}a ako ne-
{to zaboravim. Ali opet upor-
vrijeme, sje}awa
pu{tene grobqanske parcele,
imali smo punu podr{ku na~el-
nika na{e i lakta{ke op{tine
Darka Toma{a i Ranka Karape-
trovi}a, koji su prisustvovali
prigodnom skupu, kojim smo na
na~in kako to na{i preci za-
slu`uju, obiqe`ili ovu loka-
ciju. Dobili smo mnogo
kvalitetniji putni pravac od
nost je najbitnija te dodaje:
-Mislim da tek sada, u tre-
}oj godini da su me ba{ primi-
jetili. Ali i daqe ima qudi
koji ka`u da nikada nisu u{li u
moju radwu. Mada, rijetko ko
iza|e iz radwe da ne na|e ne-
{to, ima i raspon cijene, i jef-
tinije i skupqe, za svakoga
pone{to, i za mu{ko, `ensko,
dijete.
Nakon tri uspje{ne godine
poslovawa u Prwavoru, prije
otprilike mjesec dana otvorila
je radwu i u susjednoj Derventi.
-U Derventi je po~etak, tek
mjesec dana od kada sam otvori-
la radwu. Dio grada zna, ali ne
znaju svi. Istog je tipa kao ovdje
i nadam se da }e za`ivjeti jed-
nako kao u Prwavoru.
Dijana ka`e da je zado-
voqna prometom, te da je to mo-
`da i jedini posao koji bi
uspijevala da radi pored troje
male djece. Svi su prije svega,
odu{evqeni izgledom radwe, a
woj komentari mnogo zna~e.
-Nedavno je bio [ako Po-
lumenta, nakon nastupa u #In-
dustri baru#. Ka`e da je to ve~e
bio pred izlogom sat vremena,
divio se kako onome {to je mo-
gao da vidi na izlogu, tako i ci-
jeloj radwi. Ujutro je do{ao
ne{to da kupi, odu{evqen kako
izgleda i pitao da li imamo di-
zajnera za radwu - sa smijehom se
prisje}a Dijana.
Zahvaquju}i rasko{nom
talentu i radoznaloj prirodi
Dijana uspijeva da ostavi sna-
`an pe~at u svemu ~ime se bavi,
pa tako trenutno radi na jednom
novom projektu, koji bi trebalo
da za`ivi u bliskoj budu}nosti.
@. K.
magistralnog puta Kla{nice -
Prwavor, odnosno od sela
Hrva}ani do Devetine. Zahval-
ni smo i `upniku prwavorskom
Vladi Lukendi i svima drugi-
ma, koji su imali razumijevawa
za realizaciju projekta ure-
|ewa grobqa, kao i na{em ve-
likom prijatequ, profesoru u
penziji Milo{u Mi{kovi}u iz
Iz ku}e
@igi}a
Za~arani krug
neima{tine
@ivot porodica
Vuji~i} i @igi} je
te`ak, povremeno
surov. Koliko god
neko mislio da
postoji neki drugi
izlaz, za~arani krug
siroma{tva,
te{ko}a, besparice
te{ko se prekida...
ako `ivot, pogotovo
K `ivot u starosti, bez
ikog svog, mo`e da bu-
de i te kako te`ak i
surov, dokaz su dvije
sestre, starice Nedeqka i Pe-
tra Vuji~i} iz Dowih Vija~ana
kod Prwavora.
Nedeqka, starica od 81 go-
dine i wena gluhonijema sestra
Petra od 78 qeta, u zaseoku To-
polova u Dowim Vija~anima, u,
sada ve} oronuloj ku}ici davno
nagri`enoj zubom vremena, pro-
vele su cijeli `ivot.
U mladosti, kada su mogle
da odu negdje u inostranstvo u
potrazi za boqim uslovima, os-
tale su zbog oca, logora{a
wema~kog Au{vica.
- Otac je rekao da }e se
objesiti ako ja wega ostavim i
odem. Cijelo djetiwstvo bila
sam `eqna oca, da ga vidim, zar
da ga ostavim kad je iza{ao sa
robije. I tako sam ostala s
wim. Dohranila ga i sahranila
obli`weg sela Prosjek i svim
akcija{ima - ka`e Igor
Kawski, predsjednik prwavor-
skog Udru`ewa Poqaka.
Sve~anom zavr{etku rado-
va na ure|ewu grobqa prisus-
tvovalo je i {ezdesetak gostiju
iz poqskog grada Boleslavjeca,
koje je predvodio gradona~el-
nik Pjotr Roman. Stalni gost
Prwavora je i predsjednica
Udru`ewa Poqaka reemigra-
nata Halina Vawak, koja isti~e
da se ovdje, na prwavorskom po-
dru~ju, osje}a kao kod ku}e.
Dobru saradwu op{tinske
uprave u Prwavoru sa naci-
onalnim mawinama pohvalila
je i Agata Grapska, konzul Re-
publike Poqske u Sarajevu, do-
- po~iwe svoju `ivotnu pri~u
starija Nedeqka.
Danas, decenijama kasnije,
sestre Vuji~i} su bez ikog
bli`weg, same, prepu{tene su-
dbini. Kraj s krajem sklapaju uz
pomo} kom{ija, koju zovu svo-
jom djecom, povremeno uz pomo}
qudi dobre voqe. U skromnom
doma}instvu, sem pokoje koko-
{ke, krave, ne{to dotrajalog i
pohabanog namje{taja, nema bog
zna {ta, ~ak ni vode. Naviknute
na skroman `ivot, povremeno
toliko surov, sestre hrabro po-
dnose neda}e.
- Kako vidite tako pi{ite.
Da nije kom{ija koje nam pomo-
gnu i sestrine socijalne pomo-
}i, to nam je sve `ivota. Sad ne
mogu nikuda, sad sam dotrajala -
ka`e Nedeqka.
Me|utim, nau~ene da rade
i bore se sa `ivotom, Nedeqka
i Petra se ne predaju. Ne
oslawaju se samo na pomo} dru-
Sestre Vuji~i} i
Qubinka Rapi}
daju}i da je posebno raduje ini-
cijativa o uvo|ewu materweg ,
poqskog jezika za mlade pripa-
dnike ove zajednice, ali i pri-
padnike drugih naroda, koji
`ele da nau~e taj jezik.
Prwavorski i Poqaci su-
sjednih op{tina planiraju nove
9
POMO]
Porodice Vuji~i} i @igi} su {ti}enici Dobro-
tvornog dru{tva Kolo srpskih sestara Prwavor.
Osim prehrambeno-higijenskih paketa, Kolo je
od sredstava prikupqenih na ovogodi{woj Sve-
tosavskog zabavi nabavilo gra|evinski materi-
jal za gradwu ku}e @igi}a. Za sestre Vuji~i}
obezbijedilo je novi {poret na drva i kau~.
- Za sestre Vuji~i} smo sredstva obezbijedili od
donacije KSS iz San Franciska. Odlu~ili smo
da to bude kau~ i {poret, da lak{e prebrode zi-
mu pred nama - ka`e predsjednica KSS Prwavor
Qubinka Rapi}.
gih. Hranu, uprkos godinama, sa- li - pri~a Nedeqka svoju muku,
me obezbje|uju. Svojim stara- nesigurna da li }e pribavqene
~kim rukama. koli~ine drveta biti dovoqne
- Radimo ko robiwe. Zara- za ovu zimu, da ugriju hladnu ku-
dimo i mi sebi malo. Posijem }icu sa zemqanim podom, bez
malo kukuruza, malo p{enice, po{tenog krova, {upqih pro-
malo povr}a... Nisam kadra i}i zora i zidova.
na dnevnice, da stvorim zalihe. Na `a lost, pri mjer te -
Ove godine nema ni pe~enice {kog `ivota sestara Vuji~i}
ni rawenika, tako se dogodilo - nije jedini. [esto~lana poro-
ka`e Nedeqka. dica @igi} iz Vr{ana tako|e
Jedina primawa su od soci- `ivi te{ko. Majka Zorica i
jalnog, koje dobija Petra, 160 otac Rajko, poku{avaju da za
maraka. Od toga pla}aju struju, troje maloqetne djece, Jovanu,
reprogramom, jer im je bila Nevenu, ~etvorogodi{weg Ne-
iskqu~ena pro{le godine. Od deqka i staru majku obezbije-
toga su skuckale i za drva za
ogrev. Dosad su ih same cijepa-
le, ove godine ne znaju kako }e.
- Nema. [ta da se radi.
Uzmi gorivo, uzmi mazivo, da se
de ko li ko-to li ko boqi
`ivot.
@igi}i su po~eli gradwu
nove ku}e, jer je `ivot u staroj
nemogu}, a uslovi za djecu lo-
usijeku drva, plati struju... Na- {i. Me|utim, ubrzo je zafali-
ma {ta ostane. Ovi {to su vo- lo i novca i materijala za daqe
zili drva nisu naplatili. Do radove. Za~arani krug neima-
lani sam i sama cijepala drva, {tine se nastavio. Sada im je
ove godine ne mogu, rame me bo- najpotrebniji krov za novu ku-
}u.
- Sad nam je potreban krov
i crijep da je zavr{imo. Do sa-
da su nam u gradwi pomogli Ko-
lo srpskih sestara i Sini{a
Male{evi}. Vodu smo doveli,
ali nema kupatila. Hrane bar
imamo dovoqno, dr`imo kravu,
treba nam mlijeko i sir za dje-
cu, ako ima vi{ka predam u ot-
kup, pa kupimo {ta nam treba -
pri~a Zorica, ~iju porodicu
prati i zdravstveni problem
mla|e k}erke, kojoj je rast pres-
tao prije dvije godine.
J. D.
Sa grobqa
u Devetini
akcije, i to na lokalitetima ovog naroda. Od 1974. godine na
Gumjera, Rakovac, Jadovica, No- snazi je Poveqa o bratimqewu
vi Martinac, Stara Dubrava i Boleslavjeca i Prwavora, a sa-
drugim selima bawalu~ke regi- radwa bratskih op{tina dobi-
je, gdje je do 1946. godine i maso- ja}e i naredne godine jo{ {ira
vnog odlaska ovda{wih obiqe`ja, zajedni~ki je
Poqaka u mati~nu zemqu, `iv- zakqu~ak na~elnika ovih gra-
jelo vi{e od 18.000 pripadnika dova. (nz)
10 @IVOT
Tro~lano
doma}instvo
porodice
Kuzmanovi} nije
zadovoqno
ovogodi{wim
rodom, ali ih ni to
ne}e pokolebati da
ponovo nastave sa
obarawem rekorda.
Na raznim sajmovima
rakija iz sela Gusak
dobila 15 zlatnih
medaqa i raznih
drugih, tako|e,
vrijednih priznawa
a 2.670 stabala imawe
S porodice Kuzmanovi}
u prwavorskom selu
Gusak Gajevi svrstava
se me|u najve}e vo}wake u
bawalu~koj regiji. Ova godina,
zbog proqe}nog mraza, nije bila
rodna, jer }e u procesu
proizvodwe rakije biti tek
sedamdesetak kazana.
-To je simboli~no u odnosu
na 630 kazana, koliko sam imao
prethodnih godina, ali nema ra-
zloga za brigu, jer na zalihama
imam oko 12.000 litara rakije.
Najzastupqenija je {qivovica,
a proizvodim i rakiju od
gro`|a, smokava, kru{ke,
vi{we... - ka`e doma}in Radi-
voje Kuzmanovi}.
U ovoj nadaleko poznatoj
porodici ponosni su na tradi-
ciju kazanxijskog posla, koji je
jo{ 1853. godine zapo~eo pradjed
Te{o. Kasnije su posao nasli-
jedili wegovi potomci Vid,
Branko i Radivoje. Petu gen-
eraciju predvodi}e Radivojeva
k}erka Bojana, student tre}e go-
Me|unarodni
dan u~iteqa
obiqe`ava se
5. oktobra svake
godine, po~ev od
1994. godine, kada
ga je UNESKO
proglasio
praznikom,
rukovode}i se
ranije potpisanom
Preporukom o
statusu u~iteqa
od 1966. godine.
JUBILARNA KAZANIJADA NA IMAWU PORODICE KUZMANOVI}
ZLATNE KAPI
ne}e presu{iti
dine Pravnog fakulteta. Da bi
{to boqe upoznala ovu djelat-
nost Bojana se upisala na
Tehnolo{ki fakultet.
-Odmalena sam od roditeqa
stekla zdrave radne navike, pa
sa zadovoqstvom odlazim na
cjelodnevni posao u
vo}wak. Ima mnogo sta-
bala, svako treba obi}i,
vidjeti treba li
nekakva intervencija.
Kada se posao zavoli,
kao {to je kod mene
slu~aj, onda mi niko ne
treba govoriti {ta da
radim.
Radivoje sa
suprugom i
k}erkom
U~iteq
Ferdinand
O{ti i
Dragana
Simi}
Taj dan je prilika da se
spomene lik i djelo svih
u~iteqa i vrednuje wihov rad
koji je veoma bitan za razvoj
dru{tva i wegovu budu}nost.
Dru{tvo ~ine pojedinci koji,
kao djeca treba da usvoje sve
ono {to im u~iteqi pru`aju,
sva znawa i vje{tine, koje mar-
qivo u~e}i poma`u da {ire
svoje vidike, usvajaju nova
znawa, primjewuju u radu i
`ivotu uop{te.
U `ivotu svakog djeteta
{kolskog uzrasta, odmah nakon
roditeqa tj. oca i majke, ne-
sumwivo veliku ulogu ima
u~iteq(ica). U~iteq je
li~nost koja se po{tuje, kojoj
se vjeruje i u kojoj se vidi ve-
Roditeqi znaju na pravi na~in
cijeniti moje htijewe, {to me
samo jo{ dodatno motivi{e.
Mo`da je malo mojih vr{waka
koji rade ove poslove, ali ja se
na to ne obazirem - pri~a
k}erka
Bo-
Vremeplov
Dobri u~o Ferdinand
- legenda {ibova~ke {kole
lika sigurnost u tom uzrastu.
U~iteq svakodnevno |acima
nudi nova znawa i sam
neprestano u~i da bi |acima
obezbijedio boqe obrazovawe
i podsje}a na #svije}u koja
tro{i svoj plamen da drugima
osvijetli put#. Na sqede}em
nivou {kolovawa, u predmet-
noj nastavi, u~iteq je taj koji
redovno biva upoznat sa uspjes-
ima, ali i preprekama s kojim
se sre}e #wegov |ak#. U~iteq
inspiri{e i podsti~e |ake da
uvijek idu naprijed, da {ire
svoje vidike, razvijaju pozi-
tivne osobine i poglede na
svijet, kako bi lak{e savla-
davali i prevazilazili
prepreke koje ih ~ekaju u
`ivotu.
Sve ovo napisano i ja
li~no mogu da potvrdim i da
primijenim na svog u~iteqa iz
osnovne {kole koji me je opis-
menio, dao mi osnovna znawa i
vaspitawe i nakon ovoliko go-
dina, odnosno decenija taj stav
po{tovawa se sve vi{e
u~vr{}uje, nagla{ava i poten-
jana, koja ima mnogo obaveza na
dva fakulteta, pripremaju}i se
da preuzme vo|ewe brige oko
vo}waka.
Zajedno sa majkom
Gordanom poma`e na
doma}instvu, a
povremeno
ide sa
rodite-
qima i
na razne
sajmove.
- je na-
Slovo o mom i u~itequ mog u~iteqa
cira. Imam potrebu da se i u
pisanoj formi obratim svom
u~itequ koji `ivi iza sedam
gora i jednog mora (Jadran-
skog), u Italiji, u pokrajini
Trento, u gradu Trento sa
~lanovima svoje porodice.
Nebitno gdje `ivi, nekima
blizu, od nekih daleko, ali
uvijek u mom lijepom sje}awu,
ali i u sje}awu svih onih koje
je u~io, i danas kad odavno
nismo u {kolskim klupama
kao |aci (poneki u svojstvu,
opet, u~iteqa), ve} ispra}eni
na vlastiti put u `ivot.
Znamo da se raspituje za svakog
od nas i obraduje svakom
na{em uspjehu ili sa`ali u
situaciji koja tako zahtijeva.
Neka lik i djelo svakog
u~iteqa ne izblijedi iz
sje}awa wegovih u~enika bez
obzira na godine i decenije!
U^ITEQU NA[, FER-
DINANDE, SRE]AN TI
DAN U^ITEQA!
A evo {ta je moj
u~iteq Ferdinand svo-
jevremeno govorio o
Imamo do sada 201 pred-
stavqawe, a ve} se pripremamo
i za bawalu~ki Velesajam, koji
}e uskoro po~eti - ka`e Bojana.
Na porodi~nom imawu Kuz-
manovi}i organizovali su i
minulog oktobra, sada jubiu-
larnu, desetu #Kazanijadu#,
koja je i ovaj put, na narod-
nom vesequ, okupila ve-
liki broj gostiju iz
gradova Republike
Srpske. Posebno
svom u~itequ Pavlu:
#...Istina je da se svaki
~ovjek u svako doba sje}a svog
u~iteqa, pa i ja nikad ne mogu
zaboraviti svog u~iteqa,
Pavla Bo`i}a, (i ovom pri-
likom moram ga spomenuti,
ali ovo }e ostati zapisano,
{to mi je veoma drago), koji me
je u~io i koji mi je omogu}io
da nastavim {kolovawe
poslije zavr{ene osnovne
{kole u [ibovskoj. Smjestio
me u Dom za ratnu siro~ad u
Te{wu, gdje sam bio ~etiri go-
dine. Tu sam zavr{io Ni`u re-
alnu gimnaziju (tako se onda
zvala, a danas je to os-
mogodi{wa {kola). Upisao
sam U~iteqsku {kolu ba{ iz
tog razloga, zavr{io je 1962.
godine i kada sam stekao zvawe
u~iteqa, vratio sam se u svoj
rodni kraj, nestr-
javqena delegacija novoformi-
rane op{tine Stanari, sa kojom
Kuzmanovi}i weguju tijesnu
saradwu. Ve}ina gostiju su
stalni posjetioci.
-Ovdje redovno dolazim od
za`ivqavawa #Kazanijade#. Gazda
Radivoje uvijek zna {ta ho}e i ko-
liko mo`e. Potreban je tu veliki
trud i odricawe, a sre}na okol-
nost je i {to ima u ku}i dvije vri-
jedne dame, koje se ne uste`u ni
najve}ih obaveza u vo}waku. Po
mnogo ~emu gazda Kuzmanovi}
predwa~i, pa mo`e drugima
slu`iti za primjer - ka`e Ti-
homir Qubojevi}, nekada{i di-
rektor Turisti~ke organizacije
Republike Srpske, koji sada pen-
zionerske dane provodi naj~e{}e
u rodnom selu Husrpovci.
Zajedno sa desetinama pune
buradi, Kuzmanovi}i su u
porodi~noj ku}i otvorili i
trofejnu salu, sa velikim bro-
jem pehara, priznawa i 15 zlat-
nih medaqa, osvojenih u
proteklom periodu.
-Sva ta brojna priznawa i
nagrade nisu slu~ajno osvojeni.
Na{ kom{ija je odavno imao
viziju kako da organizuje ovu
vrstu proizvodwe, pa ni rezul-
tati nisu mogli izostati. Svaka
mu ~ast, a mi kom{ije mo`emo
se sa jednim tako vrijednim
doma}inom, kao i do sada, samo
ponositi - rije~i su kom{ije
@ivka Jotanovi}a.
Sli~no razmi{qaju i u sus-
jednim selima ovog dijela prwa-
vorske op{tine, a Radivoje
isti~e da je stekao i veliki broj
poznanika i prijateqa u raznim
gradovima Republike Srpske i
Srbije. Rakija #gusa~anka#, koja
nosi ime po wegovom rodnom
selu, postala je brend koji se
tra`i i svugdje rado prihvata.
Bogatu tradiciju, koju je
davno zapo~eo predak Te{o,
ima}e ko da naslijedi.
B. R.
pqivo i{~ekuju}i susret sa
u~iteqem Pavlom. Na{ prvi
susret i razgovor dugo je tra-
jao, a izme|u ostalog mi je
rekao: #U~iteq treba da u~i i
da vaspitava, ali ne zaboravi
na jo{ jedan, veoma va`an za-
datak, a to je dru{tveni rad#.
Nakon pet godina rada na
terenu, 1967. godine do{ao sam
da radim kao u~iteq u {koli u
kojoj sam ja nekad bio |ak, a
Pavle moj u~iteq...#
(Iz kwige #Na{e godine#,
monografija {kole u
[ibovskoj, D.
Simi}, 2010.
godine)
Dragana
B. SIMI]
na{ZAVI^A
J UMJETNOST
Prwavorska glumica Kristina [ikani}
Na pozornici od vrti}a
Svoje prve korake na po-
zornici Kristina je naprav-
ila jo{ u vrti}u, a kroz
osnovnu i sredwu {kolu zah-
vaqu}i gluma~kim sekci-
jama, pozornica postaje wen
izbor. Trenutno je student
~etvrte godine na
Akademiji umjetnosti, a
kako ka`e, podr{ku u
izboru studija imala je u
Brankici Radowi}, koja
QUBO GAJI], LIKOVNI PEDAGOG I SLIKAR IZ NASEOBINE LI[WE
Neprolazne slike
krajinskog egzodusa
U staroj
porodi~noj ku}i u
Naseobini Li{woj,
kod Osnovne {kole
Me{a Selimovi},
`ivi Qubo Gaji},
penzionisani
likovni pedagog i
slikar. Ro|en je u
Lakta{ima, 1946.
godine, gdje je
zavr{io osnovno
{kolovawe. Godine
sre}nog `ivota
bile su mu obojene
kistovima raznih
boja, koje je
ispoqavao kao
nastavnik likovne
kulture u
li{awskoj {koli
i{e od tri decenije
V bavi se umjetno{}u.
Slikarstvo je uvijek
bilo dio wegovog
bi}a, koje su primi-
jetili {kolski drugovi i pro-
fesori u osnovnoj i
u~iteqskoj {koli, a qubav,
kao i svaka druga, rodila se u
srcu ovog umjetnika.
- Po~elo je tako {to sam
svake godine, za Dan {kola u
kojima sam radio pripremao
izlo`be u~eni~kih likovnih
radova u jednoj u~ionici pa sam
jednom do{ao na ideju da u dru-
OD 20. DECEMBRA NA PRODAJNIM MJESTIMA [TAMPE U PRWAVORU POTRA@ITE NOVOGODI[WE IZDAWE NA[EG LISTA
NA POVE]ANOM BROJU STRANA:
REPORTA@E, PRI^E, OSVRTI,
INTERVJUI, ZAPISI SA TERENA,
PORTRETI NA[IH KOM[IJA...
vodi Dramsku scenu #Prosv-
jete# iz Prwavora.
Nagradu publike za
glumca ve~eri [ikani}eva
je dobila za ulogu u pred-
stavi Kraq Ibi.
- Trenutno sam ~etvrta
godina na Akademiji umjet-
nosti u klasi profesorice
Elene Trepetove Kosti}. U
nedjequ sam dobila nagradu
publike za glumca ve~eri na
goj prostoriji izlo`im svoje
radove. Prethodno sam neke
svoje radove odnio na veri-
fikaciju stru~noj likovnoj
kritici i kada sam dobio
stru~ni sertifikat da moji
radovi zadovoqavaju i imaju
umjetni~ku vrijednost, onda
sam po~eo da se ozbiqnije
bavim slikarstvom i izla`em
radove - prisje}a se Qubo svo-
jih po~etaka.
U po~etku je radio
tempera bojama, a
kasnije uqanim bo-
jama na platnu.
Najvi{e slika su
pejza`i u svim
godi{wim dobima i
raznim vremenskim
prilikama:
- Od preko 70
slika koje sam
naslikao, ve}inu
predstavqaju
pejza`i,
Qubo Gaji}
festivalu #Zaplet#, za ulogu
u predstavi Kraq Ibi. Radi
se o me|unarodnom festivalu
mladih glumaca, a svake
ve~eri dodjequje se nagrada
publike za najboqeg glumca
ve~eri. Dobila sam tu na-
gradu, i to mi je na neki na~in
prva profesionalna nagrada -
kazala je [ikani}eva.
Predstava Kraq Ibi
ra|ena je u sklopu Stu-
zimske idile, mrtve prirode,
biserni lavirinti,
izbjegli~ke kolone, enterijeri
- ka`e Qubo.
U situaciji kada se na|e
#jedan na jedan# sa praznim
slikarskim platnom, in-
spiracije ne mawka.
- Putuju}i kroz prirodu
zapazite interesantan detaq i
jednostavno ga
uokvirite i sm-
jestite u glavi ili
zapazite neki
dru{tveni
problem za
koji smatrate
da treba
zabiqe`iti i
u k a z a t i
dru{tvu na
wega, pa up-
dentskog pozori{ta #Vlado
Zeqkovi}#, koju je re`irao
Goran Damjanac.
- Veliko mi je zadovo-
qstvo {to zajedno sa svojim
kolegama sa scene mogu da
progovorim o nekim
stvarima, o kojima se danas
}uti. Sam tekst predstave je
odli~an i opomiwe na mnoge
prqav{tine i anomalije u
dru{tvu. Sa redateqskim
amtite glavne detaqe i kasnije
to slikate. Ponekad to ne bude
kako ste zamislili, a nekada
pak i mnogo boqe. Svakako
prilikom slikawa, sliku treba
vi{e puta posmatrati izbliza
i izdaleka, kako bi se na{li
idelani odnosi izme|u
likovnih elemenata - ka`e
Gaji}.
Interesantan umjetni~ki
podvig jeste slika
#Izbjegli~ka kolona#, koju je
najdu`e stvarao. Bila je to
slika velikog formata 100
puta 80 centimetara, na kojoj je
bilo vi{e desetina qudskih i
dje~ijih figura sa kravama i
kozama.
- Svaka qudska i dje~ija
figura imala je svoju patwu i
IZLO@BA
- Ponekad sam na {kolskim
izlo`bama, kolektivno mini-
jatrunim slikama predstavqao
svakog u~enika u odjeqewu na
izlo`bama, jer i svaka
u~eni~ka slika, ma kakva ona
bila, ima svoju du{u i nekome
}e se dopasti, nekim priklad-
nim motivom kao Mi smo cv-
jetovi svijeta, Mi smo srce
{kole, Mi smo veseli lep-
tiri}i i sli~no.
Kristina [ikani}
prima nagradu
rje{ewima i na{om igrom,
mislim da je to na jednom
solidnom nivou - isti~e
mlada prwavorska glumica.
svoj zave`qaj. Slikaju}i ovu
sliku do`ivqavao sam wihovu
tugu i patwu pa su mi nekoliko
puta suze same padale na sliku.
Za vrijeme rata ja sam `ivio
kraj magistralnog puta
Bawaluka - Prwavor i vidio
sam starca i babu gdje vode kravu
kanalom kraj ceste sa zamotanim
nogama i papcima, jer su papci
prokrvarili putuju}i iz
Kninske Krajine do Li{we i
daqe. Trebalo je svu tugu i
osje}awa prenijeti sa wihovih
lica na sliku, a istovremeno
ispo{tovati pravila slikawa -
pri~a Qubo o ovom djelu.
Beskrajna qubav prema
pokretu kista, ovog umjetnika
doveli su i do izlo`bi. Imao
je tri samostalne izlo`be,
koje su dobro
prihva}ene od
likovne publike i
pozitivno ocijewene
od likovne kritike.
- Qudi, kao {to se
razlikuju po izgledu,
tako se razlikuju i
po naravi i ukusu.
Ipak, moje izlo`be
su bile dobro posje}ene,
i barem po onom {to je za-
pisano u kwigama utisaka,
ve}ini se dopadaju moje slike.
Svakako da i slikari ~ije
slike spadaju u remek-djela sv-
jetskog slikarstva, su svjesni
da se te iste slike nekome ne
dopadaju - dodaje Gaji}.
Mladima poru~uje da se
bave bilo kojom umjetno{}u
ili sportom u svoje slobodno
vrijeme, jer }e uspjeh na kraju
do}i:
- Stari gr~ki filozof
Heraklit je rekao #Panta
rei#, {to zna~i: sve te~e, pa i
PROSLAVIMO ZAJEDNO
50. BROJ
11
Festival #Zaplet# prvi
put je organizovan 2009. go-
dine, a ove godine trajao je
od 20. do 26. oktobra.(nz)
PROQE]E
Za sliku Proqe}e,
naslikanu 1994. godine,
likovni kriti~ar Danka
Damjanovi} je 1998. go-
dine napisala:
Slikana je sigurnom
rukom, pro~i{}ena,
~vrste kompozicije, sig-
urnog crte`a, znala~ki
biranog kolorita, slo-
bodnog poteza, {to
Gaji}evu sliku prezentuje
kao zrelo djelo.
vrijeme. Nikada se ne mo`ete
okupati u istoj vodi u rijeci,
niti biti u istom vremenu. A,
ameri~ki mislilac Alan
Lekejn ka`e da onaj ko
uspje{no vlada vremenom,
uspje{no vlada svojim `ivotom
i da treba na vrijeme i korisno
iskoristiti vrijeme, ka`e on,
te dodaje da vrijeme potro{eno
u kafanama i u igricama za
ra~unarom i mobilnom tele-
fonu je najgore utro{eno slo-
bodno vrijeme imaju}i u vidu
rije~i gore navedenih mis-
lilaca.
Slike koje su se
namno`ile ovih godina, dokaz
su o jednom umjetni~kom
stvrala{tvu ove umjetni~ke
du{e. Na prwavorskoj um-
jetni~koj sceni ostavqa svoj
neizbrisivi trag. A za rad u
{koli sa u~enicima
u~estvuju}i na desetinama
u~eni~kih takmi~ewa i na
raznim izlo`bama u~eni~kih
radova, dobio je mnoga priz-
nawa, kako on sam, tako i we-
govi u~enici.
Sa svojim slikama nije
u~estvovao na izlo`bama
takmi~arskog karaktera, ve} je
dobio visoke ocjene stru~ne
likovne kritike i na osnovu
toga dobio zvawe nastavnik i
mentor likovne kulture od
strane Ministarstva prosvjete
i kulture Republike Srpske.
@eqka KNE@EVI]
12 KOLA@
Jesen protkana
mno{tvom boja,
`uto-crvenim
pla{tom
Svetosavskom
ulicom dovodi nas
do Alekte,
novootvorene
radwe starih
stvari, a na samom
ulazu do~ekuje nas
Tijana Kova~evi},
vlasnica ove
radwe.
ubiteq an-
tikviteta i
Q wihov restau-
rator, zah-
vaquju}i ovom,
prvenstveno
hobiju, mnogim starinama, koje
bi vjerovatno bile uni{tene
udahnula je `ivot. Svojih
po~etaka Tijana se dobro sje}a:
- Razmi{qala sam dugo i
do{la na ideju da otvorim
ne{to novo u Prwavoru,
ne{to {to se izdvaja iz
svakodnevice. Prvo sam se
bazirala na ru~ne radove,
vezeni stolwaci, starinski
pe{kiri za svadbu i onda sam
po~ela da ure|ujem razne an-
tikvitete - ka`e ona.
PROFESIJE:
^uva kolijevku iz
pretpro{log vijeka
Zanimqive eksponate
stare i po mnogo vijekova,
Tijana je po~ela da
sakupqa jo{ prije godinu
dana, pa se danas u bogatoj
kolekciji wene jedinstvene
radwe mo`e vidjeti veliki
broj eksponata razli~itih
namjena.
Neki predmeti dati-
raju od davnina i rijetko
gdje se mogu vidjeti:
-Puno truda, vremena
i novca sam ulo`ila kako
bih danas imala ovu radwu,
a najvi{e sam ulo`ila
qubavi - rije~i su sa kojima
je ova mlada kolekcionarka
starih stvari opisala svoju
nesebi~nu kolekcionarsku
qubav.
Me|u brojnim ekspona-
tima izdvajamo kolijevku,
koja je stara 120 godina, a
koju je Tijana nabavila u
Sarajevu.
-Prvi moj rad bila je
kolijevka, koju sam na{la u
Sarajevu. Poslije toga sam
sirala ih - ka`e ona.
na{la satove, oni su isto sa
Ilixe, stari 10 godina, koje
peglu, koja je radila na `ar,
sam otkupila i preuredila, ni-
nadovezuje se Tijana, ~iju
TIJANA KOVA^EVI] OBO@AVA STARINE
koju je sre|ivala, jer je to nije hemija - ka`e ona, te
bila u raspadu sistema, dodaje da je najvi{e usre}uje
fla{e sa narodnim sam fini{ izrade odre|enog
no{wama, koje nisu predmeta.
klasi~ne fla{e. - U po~etku se hvatam za
-Kolijevka mi je naj- glavu, jer ne znam kako }e is-
dra`a od svega {to posje- pasti - sa smijehom govori, te
dujem u svojoj radwi. Cijena dodaje da joj je najve}a podr{ka
je 150 KM. Kada neko do|e majka:
i gleda, ja nervozna, pro- -Imam maminu podr{ku,
dala bih je, ali bih ipak kao i podr{ku najboqih pri-
sa druge strane voqela da jateqa. Ali mama je mama, bila
i daqe krasi dio moje ra- je podr{ka u odre|enim
dionice - dodaje Tijana.
Dosada{wim radom je
prezadovoqna:
-Prvi moj kupac je
uzeo {arenu powavu, sa dva
trenucima, kada sam htjela
odustati od prvobitne ideje -
ka`e ona.
Svjesna da se qudi kratko
zadr`avaju u ovakvim radwama,
i po metra. Prije su mi vrijeme prekra}uje ~itawem
govorili nemoj to kwiga.
nabavqati, to ti ne}e Tijana je zavr{ila wegu i
trebati i pokazalo se up- za{titu starih i nemo}nih
ravo suprotno - ka`e ona. lica.
Tijana Za restauraciju Uvijek gleda da ubaci
Kova~evi}
ve}inom koristi laneno ne{to novo, a tako i sa
uqe, jer ono ~uva drvo: nadolaze}om zimom, kada je
-To su materijali Svetosavska ulica u kojoj se
koji nisu skupi, ali dosta nalazi wena radwa pomalo
jan- kolek-
vremena treba da sredim jednu pusta i vlada dobro poznato i
ciju starih stvari ne bi mogli
stvar, nekada ~ak i nekoliko ne ba{ omiqeno zimsko
-U kolekciji imam i prvu tako brzo da nabrojimo jer je
mjeseci. Ve}inom se baziram #mrtvilo#.
poprili~no velika.
na prirodnim materijalima, @ . K.
Tu su tako|e i singerica,
AKCIJE Izlo`ba u [trpcima
Elma sa
majkom
Indirom Let pametne ptice
U [trpcima je odr`ana izlo`ba i takmi~ewe
ukrasnih golubova. Organizator ove zanimqive
manifestacije bio je Stanko Kovjani}, u saradwi
sa asocijacijom golubara Bosne i Hercegovine.
Prvo mjesto je osvojio golub lepezan u Kovjani}e-
vom vlasni{tvu.
Na izlo`bi su svoje pernate qubimce pred-
stavili golubari iz Federacije Bosne i Hercego-
vi ne i Re pu bli ke Srpske, a su di je su bi le iz
srbijanskog Dru{tva golubara. Me|u posjetioci-
ma su se na{li i poznavaoci uzgoja golubova iz
susjedne Hrvatske.
Pomozimo Zanimqivo je da je jedan od izlaga~a, iz Ma-
glaja, tokom izlo`be pustio svoje golubove pis-
mono{e ispred Spomen-doma u [trpcima, gdje je
Elmi! izlo`ba i uprili~ena, a oni su za 59 minuta pre-
{li put od 70 kilometara do svog legla u Magla-
Elma Mu{inovi} (4) lije~i se
du`e vrijeme, stalno je pod terapi- ju.
jom i ima ~este epi napade. Zah- Stanko Kovjani}, svima poznatiji kao ]ane,
vaquju}i humanim qudima, Elma je u organizator izlo`be golubova, obe}ao je prisut-
avgustu uspjela da ode na lije~ewe i nima da ovo ne}e biti posqedwe dru`ewe goluba-
pretrage u klinici u [vajcarskoj. ra, ko je }e os ta ti u li je pom sje }awu svim
Prema nalazima qekara, Elma bi qubiteqima ove vrste ptica.(mp)
ponovo u januaru trebala na
lije~ewe u [vajcarsku, za {ta je
potrebno 32.800 franaka. Pomozite
da pomognemo maloj Elmi - sakupimo
novac za weno lije~ewe!
Hvala od srca! Roditeqi Mirsad
i Indira Mu{inovi}
Broj `iro ra~una u NLB banci je:
5621008019249823
Devizni ra~un u NLB banci je:
IBAN: BA395620028132826687
SWIFT: RAZBBA22
INDIRA(REXEP)
MU[INOVI]
KOWUHOVCI BB
78 430 PRWAVOR
Sa izlo`be u [trpcima
na{ZAVI^A 13
J

JKP "PARK", PRWAVOR,

@IVOJINA PRERADOVI]A BB,

ZAJEDNO SA GRA\ANIMA
ZA ^ISTIJI I QEP[I GRAD!

KUSI] PUTEVI
d.o.o, KREMNA,
PRWAVOR, 065/993-233
14 ^ITUQE

Dana 20. novembra 2017. godine navr{ava se godina Tu`no sje}awe na na{u voqenu
dana od kada nije sa nama na{ sin, brat i ujak

NOVAK GRUMI] MARICU - MACU GRBI]

Nema te ve} godinu dana, a jo{ nas boli svako sje}awe. Iz srca
teku na{e suze. Te~e bol i boli du{a. Neizmjerno zahvalni Tvoje veliko srce, dobrota i plemenita du{a zaslu`uju da te vje~no
za qubav i dobrotu kojim si nas obasjavao. pamtimo.

O`alo{}eni: otac Goran Grumi}, Majka, sestre, bra}a, djever i porodice Mari}, \uri}, Radulovi},
majka Slavojka, sestra Zora, zet i sestri}i Cvijanovi}, Hota, Grbi}, Srdi}, Baji}, Tripi} i Laki}

Tu`no sje}awe na voqenu suprugu i mamu Tu`no sje}awe na voqenu majku

BOSU MARI] BO@ICU BAJI]

I godine pro|o{e, ali nijedan dan bez sje}awa na tebe, bez bola u Draga majko, du{a nam je prazna od kada te nema,
grudima. Zauvijek si nam u mislima, voqeni an|ele na{. volimo te do neba.

Tvoji Ranko, Sandra i Sawa Tvoji: Smiqa, Pero, Mira, Rada, Ru`a, Vinka i Slavi{a

Na{em voqenom suprugu i tati Na{em voqenom

BORISLAVU MARI]U ZORANU - ZOKI GRBI]U

Vrijeme je prolaznost, a ti si vje~nost i nezaborav.
Hvala ti za qubav i dobrotu.
S tugom i bolom nosimo te u srcu. Tvoji: brat Ne{o i porodice Mari}, \uri}, Radulovi},
Cvijanovi}, Hota, Tripi}, Baji}, Srdi} i Laki}
Supruga Petra, sinovi Ranko i Mile, k}erke Lela i Goga
na{ZAVI^A SPORT 15
J

Zla tni okvir

POBJEDA SLOGE

Ru ko me ta {i Slo ge (na
sli ci) po bi je di li su u
uta kmi ci Dru ge re pu -
bli ~ke li ge dru gi tim
Mlijekoprodukta iz Ko-
zarske Dubice sa 49:31.
Najefikasniji u redovi-
ma Prwavor~ana bili su
Crnoga}a sa 14 i Auli}
sa de set go lo va, dok je
golman [qivi} imao 19
odbrana. U narednom ko-
lu #slo ga {i# pu tu ju u
Pri je dor, a ovih da na
odigra}e i ranije odgo-
|enu utakmicu sa drugim
sas ta vom bawalu ~kog
Borca.

KONDI]

AK Prwavor
PREDSJEDNIK

^lanovi Atletskog kluba #Prwavor# imali
su 12. novembra okupqawe u hotelu #Siti#, gdje su
na sve~an na~in obiqe`ili zavr{etak jo{ jedne
uspje{ne takmi~arske sezone. Mlade selekcije os-
vojile su tokom 2017. godine stotinu medaqa, a sti-
gli su i do pet titula prvaka Bosne
i Hercegovine.
Pred sje dnik klu ba @eqko Pe tro vi} s po - -Na{ klub i grad dobili su zlatnu zvjezdicu
no som je go vo rio o re zul ta ti ma ta kmi ~a ra ko - za organizaciju Uli~ne atletske trke, a sada smo Na re do vnoj sje dni ci
le kti va ko ji }e na re dne go di ne obiqe`i ti 25 na dobrom putu da dobijemo tri zvjezdice, ~ime se Skup{tine za predsjed-
go di na pos to jawa. Svi osva ja ~i me daqa do bi - ne mo`e pohvaliti mnogo gradova na Balkanu - re- ni ka ovog or ga na Op -
li su pri go dne za hval ni ce, a za naj boqe se ni - kao je predsjednik Petrovi} i dodao da }e klub {tin skog spor tskog
ore pro gla {e ni su i na gra |e ni Je le na Ga ji} i nastaviti da weguje tradiciju koja je u zna~ajnoj saveza izabran je Milo-
Ni ko la Pe tro vi}. mjeri afirmisala na{u op{tinu. rad Kondi}. Izabrano je
i se dam ~la no va Upra -
vnog odbora, koji }e na
na re dnoj sje dni ci iza -
bra ti ~el nog ~o vje ka
Solidarnost xudista ovog operativnog tijela.

Sokolovi za lije~ewe Elme NEUSPJEH

U pros to ri ja ma Xudo
kluba #Soko M# u Prwavoru
organizovana je humanitar-
na prezentacija dostignu}a
mladih ~lanova ovog sport-
skog ko le kti va. Pri -
kupqeno je 650 ma ra ka
na mi jewenih za li je ~ewe
trogodi{we Elme Mu{ino-
vi}, ko joj je ne op ho dno
32.000 fra na ka za spa so no -
sni ope ra ti vni za hvat na
klinici u [vajcarskoj.
-Na{i mladi takmi~ari
iz tri starosne grupe, zaje-
dno sa svo jim ro di teqima,
rado su se odazvali ovoj ak-
ciji, pokazuju}i solidarnost
pre ma na {oj mla doj su gra -
|anki. Ovakvim akcijama ma-
li{ani na{eg kluba pokazu-
KO[ARKA[A
ju plemenitost i spremnost
da poma`u drugima u nevoqi
- rekao je predsjednik Xudo
kluba #Soko M# @ivko Mil-
ija{.
U akciju su se ukqu~ili
i prwavor ski ru ko me ta {i,
kao i ~lanovi Planinarskog
dru{tva #Korak vi{e#.(nz)

Eki pa Mla dost-Bul do -

gsa pora`ena je na doma-
}em par ke tu od Ko za re
iz Gradi{ke rezultatom
90:76. Po sli je du `eg
vre me na Prwavor ~a ni
Trka solidarnosti su do `i vje li ne us pjeh.
Iako su u fini{u me~a
^lanovi Atletskog kluba #San# iz Prwavora (na smawili vo|stvo proti-
slici) nastupali su u Novom Gradu na drugoj humanitar- vnika na samo dva poena
noj trci pod nazivom #Tr~i za dje~iji osmijeh#. Prwa- prednosti, mladi}i tre-
vor~ani su se nov~anom kotizacijom tako|e ukqu~ili u nera Aleksandra Bokura
realizaciju ovog projekta, namijewenog novogradskom na fer na~in ~estitali
Udru`ewu #Iskra#. U takmi~arskom dijelu Dejan Ivi} su rivalu na zaslu`enom
Sa humanitarne
je na 3.000 metara osvojio drugo, a Aleksandar \uri} prezentacije tri jum fu. U na re dnom
tre}e mjesto.(nz) prwavorskih kolu #buldogsi# putuju u
xudista Drvar.(NZ)
 FUDBALERI QUBI]A DOBRIM REZULTATIMA OBIQE@ILI FINI[ JESEWE SEZONE
Segi} trese
mre`u Dobojlija

SUBI] I SEGI] PETA LIGA

U prili~no sumornoj jesewoj

sezoni skromna ostvarewa

po to pi li Vrawak
Dvojica prvotimaca
postigli su za 60
minuta igre, protiv
Vrawaka, {est golova,
~ime su ekipu Qubi}a
doveli u bezbjedniju
poziciju na
drugoliga{koj tabeli.
Strijelci radili punom
parom i protiv rivala
iz Doboja, koji je u
prvih 60 minuta imao
na stadionu Sini{a
Peuli} nerije{en
rezultat (0:0)
rnoj seriji jesewih re-
zul ta ta fu dba le ra
ekipu nema #zime#.
PODMLADAK Qubi} ima u~inak od 13 bodo-
va, uz gol-razliku 23:24, a slabije
su plasirani BSK i @eqezni~ar,
koji imaju po 5 i srba~ka Sloga sa
8 bodova. Slabija gol-razlika os-
tavila je iza Qubi}a i tim Omar-
ske, ko ja ta ko |e ima 13 bo do va.
Dno ta be le iz gle da ta ko uo~i
posqedweg jeseweg kola, koje se
igra na kon zakqu~ewa ovog iz-
dawa na{eg lista. Pred Qubi}em
je gostovawe timu BSK-a i dobra
prilika da se na{ liga{ usidri
Kadeti Qubi}a (na slici) osvojili su u jesewoj sezoni drugo mjesto, na bezbjednoj poziciji i opu{te-
sa 15 bodova, koliko ima i jesewi prvak Lakta{i, ~ija je gol-razli- nije ~eka martovski start, kada }e
ka 27:6, dok su Prwavor~ani postigli 17, a primili pet golova. Se-
lekciju je tokom sedam kola vodio trener Dragomir Prodanovi}.
prvi rivali biti novajlija Dubra-
ve, a potom }e uslijediti dolazak
Pioniri Qubi}a, koje vodi, u ulozi trenera Boris @i`ak, tako|e su Sloge iz Trna.
osvojili drugo mjesto, sa 12 bodova, odnosno tri mawe od vr{waka Eki pu je, na kon ras tan ka sa
Lakta{a. U ligama podmlatka jo{ su igrali Lijev~e, Dubrave, Sloga Dra go mi rom Pro da no vi }em, sa
iz Srpca, dubi~ki Borac i Jedinstvo iz @eravice. klu pe vo dio Ni ko la Zeqko -
vi}, 34-godi{wi stru~wak,
koji je od klupskog rukovod-
imali su i dva predstavnika
na{e op{tine u Petoj ligi.
Biseri iz Li{we i Budu}nost
iz Dowih Gaqipovaca osvoji-
li su, sa po {est bodova, se-
dmo i osmo mjesto. Jesewi
{ampion je Crni vrh iz Jaru-
`ana kod Lakta{a, a u ovom
rangu takmi~ewa su i neka-
da{wi prvoliga{, Crvena
zemqa iz Nove Vesi i svoje-
vremeno poznati drugoliga{,
@upa iz Milosavaca.
ekipa zna~ila bi nepovoqniju si-
tuaciju za drugoliga{e iz doweg
dijela tabele.
U gorwem di je lu ta be le su
Alfa Modri~a, koja ima {ampi-
onske ambicije, Mladost iz Dowe
Slatine i novogradska Sloboda, a
prijatno iznena|ewe jeseni pred-
stavqaju ve oma do bri pla sma ni
Lakta{a, Jedinstva iz @eravice i
Sloge iz Trna.
Nemirnu zimsku pauzu ima}e
fu dba le ri Bor ca iz [i bov ske.
Od sezone su se oprostili susre-

C Qubi }a do {ao je kraj

21. okto bra. Taj da tum
dobi}e svoje mjesto u bu-
du}em godi{waku #plavih#, jer je
na{ dru go li ga{ na gos to vawu u
Petrovu ostvario prvu prvenstve-
nu pobjedu (4:1) u ovoj sezoni. Ju-
nak me ~a bio je tros tru ki
strijelac Danko Segi}, koji je bio
ner je {i va eni gma za zbuwene
igra~e doma}eg Ozrena. Prije ove
utakmice Qubi} je ostvario tek
~etiri mr{ava remija u 10 odigra-
nih me~eva.
Novo sjajno izdawe bilo je se-
dam dana kasnije. U Prwavoru je
gostovao novajlija Vrawak, koji je
is pra }en sa po la tu ce ta go lo va
(6:1). Kuriozitet je ~iwenica da
su sve golove postigli dvojica pr-
vo ti ma ca, ka pi ten Dan ko Se gi}
(4) i Du{ko Subi}, koji je dva pu-
ta zatresao mre`u gostiju. Rezul-
tat se nije mijewao u posqedwih
pola sata, ~ime su Prwavor~ani
pro pus ti li pri li ku da do |u do
trijumfa izra`enog dvocifrenim
rezultatom.
Prvo novembarsko isku{ewe
okon~ano je o~ekivanim porazom u
Dowoj Slatini (1:3), a 11. novem-
bra u Prwavoru je deklasiran i
dobojski #@eqo#. Odolijevali su
gos ti pu nih 60 mi nu ta, ~ak je i
udarac Danke ]irkovi}a sa bijele
ta~ke, u 38. minutu, golman gostiju
odbranio, a onda su bra}a @i`ak,
Boris i Aleksandar postigli go-
lo ve ko ji ma su stva ri do {le na
svoje mjesto. Posao je sa jo{
dva gola zakqu~io kapiten
Segi}. Interesantno je
da je ovaj igra~ na ~e-
ti ri uzas to pna
stva dobio prolaznu ocjenu,
pa }e najvjerovatnije i na
proqe}e imati ulogu {e-
fa stru~nog {taba.
tom protiv Mladosti iz Bajinaca.
Gosti iz srba~ke op{tine imali
su neobi~no uspje{an po~etak, jer
su ve} poslije petnaestak minuta
vodili sa 3:0. Do kraja me~a doma-
nas tu pa pro ti - Pre ma tre -
nu- }i su uspjeli izbje}i poraz. Dvos-
vni~ke mre`e truki strijelac Jasminko Kova~
za tre sao ~ak i Milan Ma{i} donijeli su [i-
10 pu ta. bov~anima bod (3:3). Bio je to tek
O~i gle dno osmi bod Bor~evog pogona, a sla-
je, ka da tnoj
si tu aci ji u Pre mi jer biji u~inak imaju samo Borac iz
lopta Maglajana sa ~etiri i posqedwe-
#slu{a# ligi Bosne i Hercego-
vine i Prvoj ligi Re- plasirani Ratar iz Stare Topole,
ovog ko ji u svom sal du ima tek je dan
na pa - pu bli ke Srpske,
ugro `e ni su prvo li - bod. Ohrabruju}a okolnost za tim
da ~a, na {eg pred sta vni ka u ^et vrtoj
onda ga{i Kozara iz Gra-
di {ke i do boj ska ligi je da }e prva dva proqe}na
z a Trener nastupa imati pred svojim navija-
seniorske Slo ga, a even tu al na
ekipe se oba je dne od ovih ~ima. (NZ)
Nikola
Zeqkovi}

MI SMO I U [ESTOJ

GODINI POSTOJAWA

Dio qep{eg
Rje{ewem Ministarstva prosvjete
: i kulture Republike Srpske,
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
:

Prwavora!
Na{ zavi~aj Prwavor, upisan je
: , u Registar javnih glasila pod
. 4, rednim brojem 630. Prvi broj
:51/660-707, 65/520-590 iza{ao je 15. marta 2012. godine.
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com S,