ESE] - zadaci i rijeseni primjeri iz S5 MATEMATICKE ANALIZE za tehnicke fakultete GOLDEN MARKETING TEHNICKA KNJIGASADRZAJ Str, Predgovor 22.0... ec cee ce eee ee beet eee e ee 5 Glava I. Uvod u analizu 2w eens ll 1. Pojam funkcije .. . ll 2. Grafovi elementarnih funkcija : 16 3. Limesi 22 4. Neizmjerno male i i neizmjerno > velike veligine 33 5. Neprekinutost funkcija ................0.. 36 Glava II. Deriviranje funkcija 43 1. Neposredno izratunavanje derivacija 43 2. Tablitno deriviranje 47 3. Derivacije funkcija koje nisu - eksplicitno zadane .. 58 4. Primjena derivacija y geometrifi i mehanici ..... 62 5. Derivacije viSeg reda ....-....... 67 6. Diferencijali prvog i viseg reda 72 7. Teoremi srednje vrijednosti ...... 16 8. Taylorova formula ......... vee 77 9. L’Hospital-Bernoullijevo pravilo z za neodredene oblike .......... 79 Glava III. Ekstremi funkcija i primjene derivacija u geometriji 83 1. Ekstremi funkcije jednog argumenta .............. 2.0000. 0000 0: 83 2. Smjer konkavnosti. Tatke infleksije 91 3. Asimptote soe 92 4. Konstrukcija grafova funkeija | prema a karakteristitnim tatkama o 95 5. Diferencijal, luka. Zakrivljenost. 2.20.02... 00 cee cae nee eee 100 Glava IV. Neodredeni integral .................0..0..-0..-0.... 105 1. Neposredno integriranje 105 2. Metoda supstitucije 112 3. Parcijalna integracija . . Lae 116 4, Jednostavniji integrali s kvadratnim ¢ trinomom. 117 5. Integriranje racionalnih funkcija 22... ee ee cee ee 121wwmrADd 10. Il. 12. SADRZAJ Integriranje nekih iracionalnih funkcija ........ 6.0.00 e cece ee ee . Integriranje trigonometrijskih funkcija . Integriranje hiperbolnih funkcija . Primjena trigonometrijskih i hiperbolnih supstitucija na odredivanje integrala oblika [Re Vax?+bx-+c) dx, gdje je R racionalna funk- cija. Integriranje raznih transcendentnih ‘funkcija . Primjena redukcionih formula .. Integriranje raznih funkcija .... Glava V. Odredeni integral 1. SNAAKH AWN - 9. 10. Il. 12. Odredeni integral kao limes sume ....... . Izraéunavanje odredenih integrala pomocu neodredenih . . Nepravi integrali .. . . Zamjena varijable u | odredenom. integral . Parcijalna integracija .......... . Teorem o srednjoj vrijednosti “ Povr8ine ravninskih likova Duljina luka krivulje ........ Volumeni tijela PovrSina rotacione plohe Momenti. Te2Zista. Guldinovi teoremi see Primjena odredenih integrala na rjeSavanje zadataka iz 2 fizike sees Glava VI. Funkeije vi8e varijabli ......................0..020005 1. 2. Neprekinutost .. . . Parcijalne derivacije . Totalni diferencijal funkcije . Deriviranje slozenih funkcija . . Derivacija u zadanom smjeru i gradijent funkcije ... 7. Derivacije i diferencijali vi8eg reda................- 8. 9. 10. 1k. 12. 13. 14, 15. AunpwW Osnovni pojmovi Integriranje totalnih diferencijala Deriviranje implicitno zadanih funkcija . Zamjena varijabli Tangencijalna ravnina i normala na plohu Taylorova formula za funkcije vise varijabli Ekstremi funkcija vise varijabli .......... Zadaci za odredivanje najvecih i najmanjih vrijednosti ‘funkeija Singularne ta¢ke ravninskih krivulja 0.0.00... 0000 cece eee ee ee ee Str. 125 128 133 134 136 136 136 139 139 141 144 148 150 151 153 158 161 165 166 170 177 177 181 182 185 187 191 194 200 203 210 215 218 220 224 22616. 17. 18. 19. 20. Vf J SADR2ZAJ Ovojnica eens Duljina luka prostorne ‘krivulje . Vektorska funkcija skalarnog argumenta .. . Popratni trobrid prostorne krivulje Zakrivljenost i torzija prostorne krivulje .. . Glava VII. ViSestruki i krivuljni integrali 7. 8. 9. 10. 11. 12. Glava VIIL. Redovi 1. Redovi brojeva .. 2. 3. 4. 1 2. Zamjena varijabli u dvostrukom integralu 3. Izraéunavanje povr8ina likova 4. 5. Izraéunavanje povrSina ploha.. . 6. Dvostruki integral u pravokutnim koordinatama Tzra¢unavanje volumena tijela Primjene dvostrukog integrala u mehanici Trostruki integrali vee Nepravi integrali ovisni o parametru. Nepravi visestruki jntegrali Krivuljni integrali PloSni integrali......... sees Formula Ostrogradskog- Gaussa Elementi teorije polja .. Redovi funkcija Taylorov red Fourierovi redovi Glava IX. Diferencijalne jednadzbe 1 2. 3 4. 5. 6. 2. 0. 11, Linearne diferencijalne jednadzbe Provjera rjesenja. Sastavijanje diferencijatnih Jednadzbi porodica kri- vulja. Poéetni uvjeti been cece ee Diferencijalne jednadZbe prvog veda. Diferencijalne jednadzbe prvog reda sa separiranim - varijablama. ‘Or. togonalne trajektorije sees Homogene diferencijalne jednadzbe prvog reda . wee Linearne diferencijalne jednadZbe prvog reda. Bernoullijeva jednadzba Egzaktne diferencijalne jednadzbe. Eulerov multiplikator Diferencijalne jednadZbe prvog reda koje nisu rijegene s obzirom na derivaciju . sae . . Lagrangeova i Clairautova jednadzba Razne diferencijalne jednadZbe prvog reda Diferencijalne jednadzbe viseg reda su. 229 230 231 234 238 241 241 246 249 250 252 253 255 261 265 274 276 277 283 283 295 301 307 311 314 316 319 320 323 325 328 329 334 33810 SADRZAS 12. Linearne diferencijalne jednadZbe drugog reda s konstantnim koefi- cijentima 13. Linearne diferencijalne jednadZbe videga od srugeg reda s konstant- nim koeficijentima .. . Pe eee ee eee eee 14, Eulerova jednadZba . 15. Sistemi diferencijalnih jednadzbi 16, Integriranje diferencijalnih jedhadZbi pomocu redova potencija . 17. Zadaci za Fouricrovu metodu Glava X. Priblizni raéun . Raéunanje s pribliznim vrijednostima .. . Interpolacija funkcija ...... . Odredivanje realnih korijena jednadzbi . Numeriéko integriranje funkcija . Numeriéka integracija obiénih diferencijalnih jednadzbi . Priblizno izratunavanje Fourierovih koeficijenata . DAwWRwWnNa Odgovori ©. 0.6.0.6. eee eee tee ee eee Prilozi I. Gréki alfabet IT. Neke konstante III. Reciproéne vrijednosti, potencije, korijeni, logaritmi IV. Trigonometrijske funkcije V. Eksponencijalne, hiperbolne i trigonometrijske funkcije VI. Neke krivulje Str 340 345 346 347 350 352 355 355 359 363 368 371 378 381 475 475 476 478 419 480GLAVA I UVOD U ANALIZU 1. Pojam funkcije 1°, Realni brojevi. Racionalne i iracionalne brojeve nazivamo realnim brojevima. Pod apsolutnom vrijednosti tealnog broja a podrazumijevamo nenegativni broj |al, odreden uvjetima: Ja} = a kada je a >0, i |a! = —a, kada je a<0. Za bilo koje realne brojeve a ib vrijedi nejednadzba la+b|<|a|+|5}. 2°. Definicija funkeije. Ako svakoj vrijednosti*) varijable x koja pripada nekom skupu E, odgovara jedna i samo jedna konaéna vrijednost velitine y, tada y nazivamo (jednoznat- nom) funkcijom od x, ili zavisnom varijablom, definiranom na skupu 2; x nazivamo argumentom, ili nezavisnom varijablom, Cinjenicu da je y funkcija od x ukratko izragavamo zapisom y =f (x) ili y = F (x) itd. Ako svakoj vrijednosti x koja pripada nekom skupu £, odgovara jedna ili nekoliko vrijed- nosti varijable y, tada y nazivamo vifeznaénom funkcijom od x, definiranomna skupu E. U daljnjem éemo pod rijegju »funkcija« razumijevati samo jednoznaéne funkcije, ako ne bude izrigito drukéije reéeno, 3°. Podrudje definicije funkcije. Sve vrijednosti x, 2a koje je zadana funkcija de- finirana, nazivamo podrugjem definicije te funkcije. U jiednostavnim slugajevima podrutje definicije funkcije jest: ili odsjeéak (zatvoreni in- terval, segment) [a, b), tj. skup realnih brojeva x, koji zadovoljavaju nejednadZbu a 0, tj. ako je |x|>1. Na taj natin, podrudje definicije funkcije je unija dvaju intervala: —wcx<—-l i l2; d) |x—I]<|x +1], 4. Izratunajte f(—1), FO), Fs [Ds FB: f(s ako je f(x) = 86x" Lilx—6, 5. Izraéunajte f (0), i{-4} f(x), i{-4]. SL ako je f(x) = Ie 4 x) 7@ 6. Neka je f (x) = arccos (Ig x). Tereturaitef{ 5) > fC), Ff (10). 7. Funkcija f(x) je linearma. Nadite ovu funkciju ako je f(—1I)=2 i £(2) = —3. 8. Nadite cijelu racionalnu funkciju f(x) drugog stupnja ako je f(0) = 1, FU) =0 1 fGB)=5. 9. Poznato mam je da je f (4) = —2, (5) = 6. Izratunajte pribliznu vrijednost J (4, 3), smatrajuci funkciju f(x) na odsjetku 4 ako ie x<0 x, ako je x>0 napisite pomocu jedne formule, koristeci se oznakom apsolutne vrijednosti. *) Ig x=logiex, oznaguje dekadski logaritam broja x.POJAM FUNKCIJE 13 Odredite podrugja definicije funkcija: ae 11. 13, 14**, 16. 18. 20. 22. 23. 24", 25. 26. a) y=Vx41; ’) ya Verh 12, ye a) y= Jx?—2; b) py = xVx?-2. y= V24+x-x?. 15. yo 24x ye ix. 17. yale 2 ye pt et 19. y= arecos 2 , x+1 . l+x y = aresin (ie) a. y = Jsin 2x. Neka je f(x) = 2x*—3x3—5x*+6x—J0. Izratunajte 1 . 1 eM=SUOHE- 9] i $9) => Uf 9). Funkciju f(x) definiranu u simetriénom podrugju ~/0), i ako brojevi x4, x2) x5 ine aritmeticku progresiju, da brojevi f(x,), f (x2) if (xs) Cine geometrijsku progresiju.- Neka je ix I(x) = ‘e- _ Pokazite da je JO+S0) A(e82 san Neka je e@=L@ +a7*) i £(x) =F ea, Pokazite da je (xty) = EMOW)TVOYG) Wixty) = eo) vO) +e) ¥(.37. | 38. 39. 40. 41. 42. 43. POJAM FUNKCUE 15 Izraéunajte f(—1), f (0), f (1), ako je arcsin x za —1 0, odredite inverznu funkciju Zadane funkcije napisite u obliku lanca jednakosti u kojem svaka karika sa- drzi jednostavnu elementarnu funkciju (potenciju, eksponencijalnu, trigo- nometrijsku itd.): a) y= (2x—5)"; °) ya lta; b) y = 2°"; d) y =arcsin(3"*’). Slozene funkcije, zadane lancem jednakosti, napi8ite u obliku jedne jednakosti: a) y=u, u=sinx; b) y =arctgu, u= vo, _ | 2u, ako je u <0, or={3 ako je u>0; Napigite u eksplicitnom obliku funkcije y koje su zadane jednadzbama: a) x?—arccos y b) 10°+10" = 10; c) x+]yl = 2y. Odredite’i podrucja definicije zadanih implicitnih funkcija.16 UVOD U ANALIZU I 2. Grafovi elementarnih funkcija Grafove funkcija y= (x) konstruiramo tako da naginimo dovoljno gustu mrezu tataka 0, 1, 2,...), i te ta&ke spojimo linijom, koja njima prolazi. Za ise logaritamskim ragunalom. M; (xis vids Bdie je 9; =f (xi) ( izraéunavanje preporugamo sluzi Slika 3. Konstrukciju grafova olakSava pozmavanje grafova osnovnih elementarnih fukcija (vidi prilog VI). Polazeéi od grafa y =f), (T) pomoéu jednostavnih geometrijskih konstrukcija dobivamo ove grafove funkcija: 1. 54 = —f@) zrcaljenje grafa I’ na osi OX; 2 ys (—x) arcaljenje grafa I’ na osi OY; (x—@) graf I’, pomaknut u smjeru osi OX za veliginu a5 4. —b4+f (x) graf’, pomaknut u smjeru osi OY za veliginu 5 (slika 3). y= sin( ~3). 4 . ” Rieienje. Trazena krivulja je sinusoida y= sin x, pomaknuta u smjeru osi OX udesno za ~ (3). 4). Primjer. Konstruirajmo graf funkcije Slika 4. Konstruirajte grafove linearnih funkcija (pravci M4. yakx, ako je k=0, 1, 22 GRAFOVI ELEMENTARNIH FUNKCIJA 17 45. y=x+b, ako je b=0, 1, 2, —1, -2. 46.0 y=1,5x42. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija 2. stupnja (parabole): 47, y= ax’, ako je a=1, 2, > -1, -2, 0. 48. y=x? to, ako je c=0, 1,2, —-1. 49. y=(x—x)’, ako je x, =0, 1, 2, -1. 50. y=yot(x-1)’*, ako je yy) =0, 1,2, -1. 51%. y=ax?+bx+c, ako je. l)a=1, b=-2, c=3; 2) a=~2, b=6, c=0. 52.0 p= 2+x—x?. Odredite sjeci8ta te parabole s osi OX. Konstruirajte grafove cijelih racionalnih funkcija viseg stupnja: 53". y= x (kubna parabola), 54.0 y=24+(x-1)*. 55.0 y= x°—3x42. 56.0 p= xt, 57. y = 2x?—x*. Konstruirajte grafove razlomljenih linearnih funkcija (hiperbole): 1 1 58%, y=—. 59. =—. yry y tox x-2 60, = + , x+2 61*. y=yot m , ako je x»=1, yo=—l, m=6. X-Xo 2x-3 62%, y= . 3x+2 ., Konstruirajte grafove razlomljenih racionalnih funkcija: 63. y= xo, 64. x 1 65%. yar, 66. x 10 . a . 67*, y= (»Versierax Marije Agnesi). x +h 2 Demidovié: Zadact18 UVOD U ANALIZU 68 y= 2x (Newtonova serpentina). x+h , 6. yaxts. x 70. y=x? at + (Newtonov trozubac). x ) Konstruirajte grafove iracionalnih funkcija: m*, y= vx. 72. yaVx. 73*, y=Vx? (Neilova parabola). 74. y= +xVx (semikubna parabola). 75*. [Po 1 76. y= 4Vx?-1 (hiperbola). 77. y= =: 1-x x BY y= txy7 (Dioklova cisoida). 7%. y = txV25—x7 —x Konstruirajte grafove trigonometrijskih funkcija: 80*. y=sinx. 81*. y =cosx. 82*, y=tgx. 83*, y =cigx. 84*, y =secx. 85*. y =cosecx. 86. y=Asinx, ako je A=1, 10, > -2. 87*. y =sinnx, ako je n=1, 2, 3, 4 2 n 3n T 88 y-=sin(x—9), ako je p=0, — —, . ) Jee 2 2 4 89%. y = Ssin(2x—3). 90". » =asinx+bcosx, ako jea=6, b= —-8.