Prostor između zgrada

Odmah po dolasku na lokaciju, identifikovan je prvi problem za

koji će se ponuditi rješenje u sklopu ovog zadatka. Naime, radi se o
prostoru između zgrada smještenih prekoputa hotela „Ero“.

Neki od problema koji su evidentni za dato područje:

-prestanak asfalta
-rupe/lokve
-parking (nedostatak parking mjesta i neuređenost postojećih)
-zelene površine (mali dio ovog međuzgradnog prostora su zapravo zelene površine,
a i one koje već postoje, su jako zapuštene ili su zatrpane građevinskim otpadom)
-pristup haustorima u zgradama su jako bazni i nefunkcionalni
-loša rasvjeta.

Sljedeća fotografija otprilike sumira sve gore navedeno.

Ovo je zona dominantnog kolektivnog stanovanja, što

je glavni razlog zbog čega bi sređivanje ovog prostora
bilo prioritetno. Dakle, najveća koncentracija
stanovništva je upravo u ovom dijelu ulice Alekse
Šantića.
S obzirom da je naša kultura takva da se najviše koriste
automobili kao prijevozno sredstvo, sigurno bi
sređivanje parkinga između ovih zgrada doprinijelo kvalitetu života stanovnika. Također bi
prvenstveno estetski bilo prihvatljivije da su zelene površine u ovom dijelu sređene. Da ne
spominjemo ekološke, zdravstvene i druge vrijednosti urbanog zelenila.
Imajući u vidu da se ipak moraju osigurati hodne linije za ljude, prolaz za automobile i
vatrogasna i druga vozila u slučaju nezgoda, te nedostatak prostora za druge kvalitetne sadržaje
kao npr.dječiji park, onemogućava primjenu većih intervencija.

Parkiralište
Pošto je praktično nemoguće uvesti nova parking mjesta zbog nedostatka prostora, predlaže
se uređenje već postojećih tj.obilježavanje mjesta gdje
ljudi već parkiraju automobile.
S obzirom da visoke ljetne temperature u Mostaru, samo
asfaltiranje nije najidealnije rješenje, pa bi se pristup ovim
prostorima sa glavne ceste mogao izvesti popločavanjem
betonskim elementima, između kojih bi se zasadila trava.
I ostali međuzgradni prostor urediti po istom principu, dakle parkirališta izvesti popločavanjem,
a ostalu površinu asfaltiranjem, kao na primjeru ispod. Time bi se dakle razbila monotonija
asfalta, a ujedno bi se riješila i odvodnja.

Zelene površine
Zelenih površina nema puno, međutim jako su zapuštene što dodatno narušava dojam.
Većina ih je u neposrednoj blizini zgrada, blizu balkona ili prozora na prizemlju, što je još jedan
faktor koji ograničava eventualne intervencije.

Postojeće zelene površine bi se mogle prvenstveno očistiti, jer je na nekima čak odložen i
građevinski otpad. Samoniklo žbunje posjeći, srediti travu ili posaditi novu. Također posaditi
cvijeće i možda na adekvatnom mjestu, postaviti klupe. (slike ispod)

Stvar koja bi se mogla okarakterisati kao pozitivna su raznolike fasade zgrada i murali na
istima koje doprinose identifikaciji zgrada, i naravno, cjelokupnom dojmu ulice.