Professional Documents
Culture Documents
Projiciranje, Presjeci, Kotiranje, Toleranci PDF
Projiciranje, Presjeci, Kotiranje, Toleranci PDF
a b c
A Kosa aksonometrija
A. Kosa projekcija 30° 45° 0° 1 1 1/2 ... 2/3
1
1
A. Frontalna (kavalir) 30° 45° 0° 1 1
2 aksonometrija
B Ortogonalna aksonometrija
1
B. Izometrijska projekcija 30° 30° 1 1
1
1/2
B. Dimetrijska projekcija 42° 7° 1 1
2
B. Trimetrijska projekcija 30° 45° <30° proizvoljne
3
Kocka s ucrtanim kruž nicama u kosoj (a) i
dimetrijskoj projekciji (b)
Kocka s ucrtanim kruž nicama u trimetrijskoj (a)
i izometrijskoj projekciji (b)
Prostoruč
na skica predmeta u kosoj (a), dimetrijskoj (b)
i izometrijskoj (c) projekciji
Neomeđene zamišljene ravnine projekcija dijele prostor
na osam dijelova koji se zovu oktanti. Ravnine
projekcija sijeku se u osima x, y, z koje idu ishodištem O
i međusobno su okomite .
- na horizontalnoj ravnini π1 (osnova 1 ili tlocrtna ravnina) crta
se tlocrt (pogled odozgo),
- na okomitoj ravniniπ2 (osnova 2 ili nacrtna ravnina) crta se
nacrt (pogled sprijeda),
- na ravnini π3 (osnova 3 ili bokocrtna ravnina) crta se bokocrt
(pogled slijeva).
Na slici je istaknut 5. prostorni oktant s pravilnim rasporedom ravnina π1 ,
π2 i π3 za prikazivanje, tj. crtanje objekata koje zamišljamo da se nalaze u
5. prostornom oktantu:
Duž ina AB se u ravnini π1 projicira kao dužina jednake velič ina jer
je s njom usporedna,a u ravnini π2 kao toč ka jer je na nju okomita.
c) Dužina je usporedna s ravninom π2 a okomita na ravninu π1
Duž ina AB se u ravnini π2 projicira kao dužina jednake velič ina jer je s
njom usporedna,a u ravnini π1 kao toč ka jer je na nju okomita.
ina je usporedna s ravninom π1, a kosa prema π2
d) Duž
Pri projiciranju nekih tijela često nisu dovoljne samo dvije ravnine
projiciranja, većje potrebne i treć a. To u prvom redu vrijedi za
slož ena i nesimetrič na tijela .
ine okomite na ravninu 1Projiciranje
Projiciranje duž
dužine okomite na ravninu 1
ine okomite na ravninu 2
Projiciranje duž
ine okomite na ravninu 3
Projiciranje duž
Projiciranje dužine na tri ravnine
Na slici a) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , dužina je
usporedna sa π1 , a kosa prema π2 i π3 . Bokocrt i nacrt su usporedni s osi x, tlocrt
je u pravoj veličini.
Na slici b) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) , dužina je
usporedna sa π2 , a kosa prema π1 i π3 . Bokocrt je okomit na os x, tlocrt je
usporedan s osi x, a nacrt je u pravoj veličini
a) b)
Na slici c) su prikazane tri projekcije dužine AB ( nacrt, tlocrt, bokocrt ) ,
dužina je usporedna sa π3, a kosa prema π2 i π1 . Bokocrt je jednak pravoj
veličini dužine, a nacrt i tlocrt su okomiti na os x.
c)
Projiciranje dužine paralelne s ravninom 1, a kose u
odnosu na ravnine 2 i 3
ine paralelne s ravninom 2, a kose u
Projiciranje duž
odnosu na ravnine 1 i 3
ine paralelne s ravninom 3, a kose u
Projiciranje duž
odnosu na ravnine 1 i 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 1
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 2
Projiciranje lika ravnine paralelne s ravninom 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 1, a
kose u odnosu na ravnine 2 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 2, a
kose u odnosu na ravnine 1 i 3
Projiciranje lika ravnine okomite na ravninom 3, a
kose u odnosu na ravnine 1 i 2
Smjerovi pogleda, nazivi i analiza projekcija
d) Sklop se najč
ešć
e crta u polož
aju koji on zauzima tijekom uporabe.
Na jednom crtež u koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za
prijenos svih važ nih informacija o dimenzijama i obliku
objekta.Najčešće su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda
(nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one
poglede koji na najzorniji nač in prikazuju predmet.
Znač
ajka Metoda projiciranja 1. kvadranta Metoda projiciranja 3. kvadranta
Simbol na crež
ima
Raspored projekcija
Osnovna pravila za predočavanje oblika
Položaj u kojemu se predmet crta
Polož
aj u kojemu se predmet crta (1)
Brid nikada ne mož e biti granica izmeđ u djelomič nog presjeka i pogleda na predmet,
(a), crta loma ne smije se povlač iti paralelno s bridom predmeta (b).U sluč aju da je
predmet simetrič an, ne obič ava se crtanje popreč nog presjeka jer se oblik mož e bolje
prikazati polovič nim presjekom (c), kod nesimetrič nih predmeta, kod kojih nije moguć e
primijeniti polovič an presjek, dopuš ta se prikaz djelomič nim presjekom (d)
Zakrenuti ili zaokrenuti presjek je popreč
ni presjek strojnog dijela,
zakrenut (zaokrenut) za kut 90° oko središ
njice
Nač
elo nastajanja zakrenutog presjeka
Zakrenuti presjek nosač
a
Strojni dio s različ
itim poprečnim presjecima koji su prikazani
kao zakrenuti presjeci u nacrtu
Slika 6.94. Rebra (a) i ramena (paoci) (b) se ne sijeku iako se zamiš
ljena
presječna ravnina vodi preko njih
Slika 6.97. Profili i limovi (ploč
e) ne sijeku se uzduž
no
Slika 6.101. Matica, podlož na pločica i vijak ne sijeku se (a), a ako se želi prikazati maticu u
presjeku, tada se presječna ravnina vodi preko už eg dijela matice (b)
Slika 6.104. Osovine i vratila, te klinovi i pera u spoju s glavinama se ne sijeku
(na slici a i d nisu nacrtani nasloni za glavinu)
Slika 6.105. Zakovice se crtaju u presjeku samo u popreč
nom presjeku
Slika 6.117. Predoč
avanje detalja u presjeku
Slika 6.118. Provrti u prirubnicama i slič no prikazuju se obič no primjenom tzv. djelomič
nog presjeka
u istoj ravnini crtanja u kojoj je nacrtana osnovna projekcija
(zakrenuta projekcija nadoknađ uje propisanu)
Slika 6.120. Zakretanje provrta u ravninu crtanja
Kada se želi uštedjeti na prostoru, dugi predmeti jednolič nog i jednolič no promjenjivog presjeka
mogu se crtati prekinuti. Prekidi se mogu primijeniti i u sluč ajevima predmeta s jednolič no
promjenljivim presjecima, npr. kod suž enja (d), konusa (e) i nagiba (f). Dijelovi unutar kojih ima
promjena ne smiju se prekidati.
Pomoć
ne mjerne crte produljuju se malo izvan svoje
mjernice (od 1 do 3 mm) (slike 9.4. i 9.5.).
Slika 9.6. Slika 9.7. Slika 9.8.
Pomoć ne mjerne crte crtaju se okomito na značajku (crtu) koja se kotira. Međ utim,
gdje je to potrebno, one mogu biti nacrtane koso, ali paralelne jedna drugoj (slika
9.6.).
Konture i pomoć na mjerna crta produljuju se malo izvan sjeciš
ta
(slika 9.7.)
Opć enito, pomoćne mjerne crte i mjernice ne smiju sjeć
i druge crte,
osim ako je to neizbjež
no (slika 9.8.)
Slika 9.9. Slika 9.10.
• Vrijednosti dimenzija ili izmjera smješ taju se tako da one mogu biti č itljive slijeva
nadesno. Mjernice koje nisu horizontalne prekidaju se u srednjem dijelu, tako da
se vrijednost mož e upisati (slike 9.19. i 9.20.).
• Vrijednosti dimenzija kutova moraju biti orijentirane kao š to je prikazano na
slikama 9.18. ili 9.21. Smješ tanje vrijednosti dimenzija ili izmjera č esto treba
prilagoditi različ itim slučajevima.
U svezi s tim vrijednosti mogu biti:
• upotrijebljene na dijelu mjernice s kojom je moguć e jasnije definirati dimenziju ili
izmjeru (slika 9.22.),
• upotrijebljene izvan prostora za upisivanje u sluč aju kada je prostor ogranič en
(nedovoljan)(slika 9.23.),
• upotrijebljene na kraju glavne crte (pokazne crte) koja se odnosi na mjernicu koja
je prekratka za upisivanje vrijednosti dimenzije na uobič ajeni nač in (slika 9.23.),
• upotrijebljene iznad vodoravnog produljenja mjernice u sluč aju da prostor ne
dopuš ta smješ taj u prekidu mjernice koja nije horizontalna (slika 9.24.).
Slika 9.19. Slika 9.20.
Slika 9.25.
Kombinirano kotiranje
Slika 9.42.
Slika 9.43.
Gdje velič
ina polumjera mož e biti izvedena od drugih dimenzija, ona mož
e biti
označena polumjerom, strelicom i simbolom R bez oznake vrijednosti kao na slici 9.39
i 0, 45
3
D 0,001
D
• gdje je D geometrijska sredina granič nog područja nazivnih izmjera u mm.
• Vrijednosti temeljnih tolerancija i temeljnih odstupanja izmjere za svako
područ je nazivnih izmjera izrač
unavaju se iz geometrijske srednje vrijednosti D
granič nih područ ja D1 i D2
D D1
D2
D1 - 3) 6) 10) 18) 30) 50) 80) 120) 180) 250) 315) 400)
D2 3 6 10 18 30 50 80 120 180 250 315 400 500
gdje je: D1 - poč
etak područ ja, D2 - kraj područ
ja
Za izbor stupnja temeljneto lerancijemogu posluž
iti sljedeć
e iskustvene preporuke:
A. IT01 IT4 - za precizni mjernipr ibor,
B. IT5 IT7 - za mjernipr ibor radionič ke kontrolei najfinijedosjede,
C. IT6 IT9 - za fini dosjed,
D. IT7 IT10 - za prosječ
no dosjedanje,
E. IT9 IT11 - za grubo dosjedanjei
F. IT12 IT18 - za izmjere i površ ine koji nisu u dosjedu (npr. kovani ili valjani
dijelovi).
Polož
aj i označ
avanje tolerancijskih polja
Slika 4.12. Dosjedni sustav provrta (a) i dosjedni sustav rukavca (b)
Slika 4.13. Dosjedi kod dosjednog sustava rukavca (DSR)
Paralelnost
Tolerancije
orijentacije Okomitost
Kut (nagib)
Polož
aj (pozicija)
Povezane
Tolerancije
značajke Koncentrič
nost i koaksijalnost
smještaja
Simetrič
nost
Kruž
nost vrtnje
Tolerancije
vrtnje
Ravnost i kruž
nost vrtnje
Tablica 4.36. Dopunske oznake za kombiniranje s osnovnim oznakama tolerancija oblika, orijentacije, smješ
taja i
vrtnje
Opis Simbol
izravno
izravno
Oznaka referentnog elementa
(osnovice)
slovom
Teorijski toč
na izmjera
Projicirano područ
je tolerancije
Okvir tolerancije
Tablica 4.37. Neka pravila kombiniranja osnovnih i dopunskih oznaka tolerancija oblika, orijentacije, smješ
taja i
vrtnje
Pravilo Simbol
1) Kod tolerancija oblika crtaju se samo dva pravokutnika.
2) Kod tolerancija položaja stavljaju se i slovne oznake
izabranog referentnog elementa prema kojemu se svojstvo
uspoređ uje (D – E: način za oznaku odvojenih osnovica).
3) Dopunske oznake riječ ima, npr. 6 provrta ili 6x piš
u se
iznad okvira tolerancije.
4) Oznake ostalih svojstava elemenata vezanih za područ je
tolerancije piš u se uz okvir tolerancije ili se pokaznom crtom
povezuju s njime.
5) Ako je potrebno označ iti više toleriranih svojstava jednog
elementa, oznake se upisuju u posebne okvire postavljene
jedan ispod drugog.
6) Vrijedi li tolerancija na ogranič enoj duž ini, duljina se
odvaja kosom crtom od tolerancije (lijevo). Kada se neka už a
tolerancija na ogranič enoj duž ini doda toleranciji cijelog
elementa, tada se to upisuje u donjem dijelu okvira (desno).
7) Ako za navedenu toleranciju vrijedi uvjet maksimuma
materijala (DIN ISO 2692), upisuje se odgovarajuć i simbol iz
tablice 4.36. na jedan od mogućih nač ina.
Tolerancija pravocrtnosti definirana je kao odstupanje koje je ogranič
eno s dva paralelna pravca na udaljenosti t,
paralelepipedom osnovice t1 x t2 ili valjkom promjera t.
Definicija područ
ja tolerancije Primjeri (prikaz i pojaš
njenja)
Definicija područ
ja tolerancije Primjeri (prikaz i pojaš
njenja)
Definicija područ
ja tolerancije Primjeri (prikaz i pojaš
njenja)
Tolerancija oblika plohe definirana je kao odstupanje koje je ograničeno dvjema plohama koje obuhvać
aju kugle
promjera t, čija su središ
ta na plohi koja ima pravilan geometrijski oblik.
Definicija područ
ja tolerancije Primjeri (prikaz i pojaš
njenja)
1 m
Pc, Rc,Wc Zt i
m i 1
a) osnovni grafič
ki simbol za prošireni grafič
ki simboli
teksturu površine b) obrada odvajanjem č estica c) obrada bez odvajanja č
estica
potpuni grafič
ki simboli
d) svi postupci dopušteni e) obrada odvajanjem č
estica f) obrada bez odvajanja č
estica
Polož
aj c - postupak obrade.
Polož
aj d - smjer obrade
Primjena oznaka hrapavosti na crtež
ima i drugoj tehnič
koj
Kao opć e pravilo, grafički simbol ili pokaznu crtu koja završ ava strelicom (ili
nekim drugim odgovarajuć im završ etkom) treba pokazivati na površ inu materijala
izratka s vanjske strane, bilo da je to kontura (koja predstavlja površ inu) ili njezin
produž etak (vidi slike 4.45.,4.46. i 4.47.)
a) b)