Pouzdanost kao metrijska

karakteristika

Vježbe iz Psihometrije
Mr. Dženana Husremović
Filozofski fakultet u Sarajevu
Teorija pouzdanosti
• Pouzdanost je metrijska karakterisktika
koja nam govori o preciznosti mjerenja
• Na rezultat mjerenja djeluje:
– Veličina predmeta mjerenja
– Sistematski faktori
– Nesistematski faktori
• Teorija pouzdanosti se bavi uzrocima i
posljedicama djelovanja nesistematskih
faktora
Matrica bruto rezultata na
paralelenim testovima
testovi
ispitanik 1 2 3 … k M sd

1 X11 X12 X13 X1k M1. SD1.

2 X21 X22 X23 X2k M2. SD2.

3 X31 X32 X33 X3k M3. SD3.

N XN1 XN2 XN3 XNk MN. SDN.

M M.1 M.2 M.3 M.k Mtot

sd SD.1 SD.2 SD.3 SD.k Sdtot

Kako tumačimo matricu?
• 2 kvantitativna pokazatelja
pouzdanosti mjerenja:
– Ako je test savršeno pouzdan onda su
rezultati jednog ispitanika na
ponovljenim mjerenjima isti
– Koreacija među rezultatima paralelnih
testova je 1
Klasična testna teorija
• Razvili su je Thusrton, Yule, Guilford
i Spearman.
• 3 bitna pojma:
– Bruto rezultat – Xb
– Pravi rezultat – Xt
– Komponenta pogreške – Xe
Klasična testna teorija
• 3 bitne pretpostavke:
1. Predmet mjerenja je stabilan u
vremenu
2. Komponente pogreške su potpuno
slučajne
3. Bruto rezultat je zbir pravog
rezultata i komponente pogreške
Xb =Xt + Xe
Kako sada izgleda matrica bruto
rezultata?
testovi
ispitan
ik 1 2 … k M sd
bSD1.,tSD1.,eSD
1 bX11 = tX11 +eX11 bX12 = tX12 + eX12 X1k bM1.,tM1.,eM1. 1.

bSD2.,tSD2.,eSD
2 bX21 = tX21 + eX21 bX22 = tX22 + eX22 X2k bM2.,tM2.,eM2. 2.

bSD3.,tSD3.,eSD
3 bX31 = tX31 + eX31 bX32 X3k bM3.,tM3.,eM3. 3.

N XN1 XN2

M bM.1, tM.1, eM.1 bM.2, tM.2, eM.2

bSD.2,tSD.2,
sd bSD.1,tSD.1, eSD.1 eSD.2
Parametri po ispitaniku
• Aritmetička sredina komponenata
pogreške
eM.1 = eM.2=….= eM.j =0
• Aritmetička sredina pravih rezultata kod
ispitanika
tMi. = tXi.
• Aritmetička sredina bruto rezultata
bM i . = tXi.
Parametri po ispitaniku
• Varijanca pravih rezultata
tV i. = tV i. =0
• Varijanca bruto rezultata
bV i. = eV i.
Parametri po testu
• Aritmetička sredina pravih rezultata
tM.i = tM.j
• Aritemtička sredina komponenti pogreške
eM.i = eM.j = 0
• Aritmetička sredina bruto rezultata
bM.i = tM.i
Parametri po testu
• Varijanca pravih rezultata
tV.i = tV.j
• Varijanca komponente pogreške
eV.i = eV.j
• Varijanca bruto rezultata
bV.i = tV.i + eV.i
Što je koeficijent pouzdanosti
• Korelacija dva paralelna testa

•  2
 2
 XX   1
T E
 2
X  2
X
Što je koeficijent pouzdanosti
• Koeficijent pouzdanosti predstavlja
odnos između varijanci pravih
(hipotetskih) rezultata i varijance
izmjerenih (bruto) rezultata.
• On nam govori o tome koliki je dio
varijablinosti posljedica pravih
rezultata.
Mjerni modeli
• Mjerni model je skupina pretpostavki o
odnosima među mjerama, određen je
osnovnim pretpostavkama o mjerama.
Govori o odnosu između pravih rezultata
na različitim testovima, zadacima ili
mjerama.
• Na osnovu mjernog modela, kojega
izaberemo, odlučujemo se za upotrebu
postupka ocjenjivanja i interpretacije
pouzdanosti.
Kongenerični model
• Ti = a+bTj
• Pretpostavlja da su pravi rezultati na
različitim testovima (ili zadacima) u
potpunoj korelaciji testovi ili zadaci mjere
istu osobinu (pravi rezultat na jednom
testu je potpuna, prava linearna funkcija
rezultata na drugom testu.
• Mogu imati različite varijance i aritmetičke
sredine pravih rezultata.
• Samim tim imaju različite aritmetičke
sredine i varijance bruto rezultata.
Esencijalno (u osnovi) tau –
ekvivalentni model
• Ti = a+Tj
• Prepostavlja da su pravi rezultati u
potpunosti korelirani (kongenerični), da
mjere imaju jednake prave varijance, dok
varijance pogreške mogu biti različite.
Prema tome, kongenerični model, koji ima
dodanu pretpostavku o jednakosti pravih
varijanci, a dopušta raličite varijance bruto
rezultata, te različite aritmetičke sredine
pravih i bruto rezultata.
Tau – ekvivalentni model
• Ti = Tj
• U ovom modelu, sve mjere pravih rezultata
su jednake,a varijance pogrešaka različite.
Pravi rezultati na različitim mjerama su
jednaki, a samim tim i varijance pravih
rezultata. Mjere mogu imati različite
varijance bruto rezultata (zbog varijance
pogreške), a jednake aritmetičke sredine
bruto rezultata.
Paralelni model
• Sve mjere imaju jednake aritmetičke
sredine pravih rezultat, prave
varijance i varijance pravih rezultata.
• Sve je isto kao i u tau –
ekvivalentnom modelu, sa dodanom
pretpostavkom o jednakosti varijanci
bruto rezultata (zbog jednakosti
varijance pogreške.