KOEFICIJENTI BRODSKE FORME

Koeficijenti brodske forme su omjeri između površina brodskih presjeka ili volumena trupa prema površinama i
volumenima geometrijskih tijela.
To su dakle bezdimenzionalni brojevi koji su veći što je brodska forma punija i obrnuto. Ovi koeficijenti
karakteriziraju oblik brodskog trupa te raspored istisnine vode po duljini i visini broda. Isti su za iste a različiti za
različite brodove.
Koeficijent punoće broda (istisnine) () je omjer volumena istisnine broda i volumena paralelopipeda čiji su
bridovi duljina Lvl, širina Bvl i gaz broda na vodnoj liniji Tvl.
Iz izraza za koeficijent istisnine vidljivo je da što je on veći to je forma trupa punija, a što je manji to je trup “vitkiji”
Prema vrijednostima koeficijenta istisnine možemo ustanoviti brzinu broda a prema njemu se može utvrditi nosivost
broda . Vrijednost koeficijenta varira od 0.38 za brze brodove i jedrenjake preko 0.85 za neke trgovačke brodove do
1.00 za pontone.

Koeficijent punoće vodne linije () je omjer površine vodne linije i površine pravokutnika čije su stranice duljina
vodne linije i širina glavnog rebra.
Iz izraza je vidljivo da što je koeficijent manji oblik teretne vodne linije je vitkiji (finiji) a što je on veći, oblik te
linije je puniji. Zaključujemo da brži brodovi imaju finije linije (znači manji ) a teretni brodovi radi većeg
skladišnog prostora imaju puniju (tuplju) formu vodne linije, znači veći .
Zaključak je da brodovi sa većom površinom vodne linije imaju tuplju formu pa im otpor kretanja kroz vodu raste.
Uzima se u obzir i kod proračuna stabiliteta, a uvjek je manji od jedan osim kod pontona gdje mu je vrijednost 1.00.

Koeficijent punoće glavnog rebra (  ) je omjer površine uronjenog djela glavnog rebra i površine pravokutnika
čije su stranice širina glavnog rebra i gaz na glavnom rebru. Ovaj koeficijent iznosi od 0.85 do 0.98.
Punoća glavnog rebra utječe na otpor broda a pokazuje nam kakve su mogućnosti krcanja tereta u skladište (oblik
skladišta).
Koeficijent je uvjek manji od 1.00, kod mamut tankera iznosi 0.98, a kod pontona je 1.00.

= FVL
BVL TVL

Koeficijent uzdužne finoće broda () je omjer između volumena broda i cilindra čija je osnovica glavno rebro
broda a duljina ista kao duljina vodne linije.
Pojednostavljeno to je ustvari omjer koeficijenta punoće broda (istisnine)( ) i koeficijenta punoće glavnog rebra ( )
Njegova je vrijednost uvijek veća od vrijednosti koeficijenta istisnine.
Ovaj nam odnos pokazuje kako je raspoređena istisnina po duljini broda. Ako je ovaj koeficijent velik, znači da je
glavno rebro oštrije izvedeno a krajevi broda su puniji.(brži brodovi) Manji koeficijent znači da je glavno rebro
punije a krajevi broda su oštriji. (sporiji brodovi)
Koeficijent vertikalne finoće broda () je omjer volumena broda i cilindra, koji ima isti gaz kao i brod a osnovica
mu je površina vodne linije za određeni gaz.
To je ustvari omjer koeficijenta punoće broda (istisnine) i koeficijenta punoće vodne linije. Njegova je vrijednost
također uvjek veća od koeficijenta istisnine.
Ovaj nam odnos pokazuje kako je raspoređena istisnina po visini broda. Ako je koeficijent velik znači da je
koncentracija istisnine bliža kobilici a mali koeficijent znači da je koncentracija istisnine bliža vodnoj liniji.

Koeficijenti brodske forme dosta točno određuju formu broda. Za iste tipove brodova oni se dosta dobro podudaraju,
ali kod raznih tipova brodova pokazuju znatne razlike.
Pravilo je da za brze brodove izabiremo oštrije i vitkije forme od sporijih brodova gdje se primjenjuje punija forma.
U praksi se pribjegava kompromisnim rješenjima kako bi se zadovoljila svojstva plovnosti, otpora, stabiliteta,
zapremine nosivosti itd.
Koeficijenti brodske forme i odnosi glavnih dimenzija za nekoliko tipova brodova prikazani su u tablici.