Feminizam Bibliografija

Jasm inka Pešut
v
Ženska perspektiva
- odabrana bibliografija
R a d o v i a u to r ic a 1 9 6 8 . - 1 9 9 7 .
C entar za ženske studije

Z agreb, 1998.
b ibliografijske je d in ic e p o p ra ć e n e anotacijam a. Kriterij za anotaciju, p re m d a ne
cjelovit, pokazao se “prav e d an ” . N aim e, u izbor su ušli radovi objavljeni u Hrvatskoj.
V ažno je napom enuti, isključivo zbog dostupnosti. Veliki dio tekstova autorica koje
objavljuju u inozem stvu, kao i izvora, nije mi bio dostupan. Širi kriterij, koji bi
uključio anotaciju izdanja u ino zem stvu zadovoljio bi samo je d a n dio autorica, čiji
su tekstovi dostupni. Tako radovi objavljeni u inozemstvu, sadrže sam o bibliografske
podatke bez anotacije.
O sim toga, svaku bibliografsku jedinicu prate ključne riječi koje pobliže određuju
temu o kojoj se govori. Kriterij za odabir ključnih riječi vezan j e uz fem inističku
perspektivu i ne koristi se općenitim odrednicam a poput fem inizam , rod, feministička
književ na teorija i si. Ž elja m i j e bila odabrati uži pojam koji preciznije “otklju ča v a”
sadržaj pojedinog teksta.
N a kraju knjige nalazi se abecedni indeks autorica/autora kao i indeks ključnih riječi.
Tako ključne riječi uključuju pojmove, npr., seksualnost, marksistički feminizam, rodne
uloge, nacionalizam, nasilje nad ženama, i dr., prema čemu se također može pratiti interes
i promjene u optici v ažnoga ili nam etnutog ženama. K roz izmjenu ključnih pojm ova
ocrtavaju se vrijeme i događaji koji se odvijaju na ovim prostorima, a onda i interesi žena
da o tome pišu. Gotovo je m oguće jasno podvući crtu kada neki pojmovi “ izlaze”, a drugi
“ulaze” u diskurs relevantan B ibliografiji. Sm jena godina donosi sm jenu tema i imena.
No, iako broj bibliografskih jedinica nije mali, nesrazmjeran je broju autorica koje pišu o
ženskoj problematici. Želja je B ibliografije, pored ostalog, i poticanje novih autorica na
pisanje i objavljivanje tekstova iz ženske perspektive.
Za kraj, ostaje mi zahvaliti se autoricam a koje su poslale svoje bibliografske
podatke, A nam ariji Starčević Š tam buk na nesebičnoj stručnoj pom oći, su radn icam a
C entra za ženske studije, Z agreb, na podršci, Institutu O tvoren o društvo H rvatske
za financijsku p om oć pri objavljivanju.
1969
A L IN Č IĆ , Mira:
Položaj žene u svjetlu primjene članova 65. i 66. Osnovnog zakona o braku, u: Zbornik
radova sim pozija Položaja žene u porodičnom p ra v u , Sarajevo, 1969, str. 23-24.
* obitelj i žene, ženska prava
B O S A N A C , G ordana:
Ž e n a i svakidašnji život, Ž ena, Zagreb, 1969, 5, str. 15-20.
A utorica polem izira sa stavovim a H enrija L efebvrea iznesenim u knjizi “ Kritika
svakidašnjeg živ o ta” , II. knjiga, (Critique de la vie quotidienne, II, Paris, L 'A rche
éditeur, 1961). Kritički razm atra L efebvreovu analizu položaja žene u modernom
društvu izvedenu na prim jeru fenom ena ženskog tiska i L efebvreovom odnosu prema
p o jm u sv a k o d n e v ic e i m a so v n o g tiska. Z a m je ra m u što ženu p o sta vlja na dno
sv akodn evice dajući joj ulogu zagovarateljice lažnih potreba u kulturi potrošačkog
društva. Također, p rem a mišljenju autorice, L efebvre banalizira fenom en ženskog
tiska, a ne uviđa da ženski tisak nije kreiran isključivo od žena za žene.
* m arksistička teorija i žene, mediji i žene, predrasude o ženam a
FIRST, Ruža:
Što mladi sa sela misle o ravnopravnosti m u ža i žene u braku, Ž e n a , Zagreb,
1969, 5, str. 41-43.
U članku su prikazana istraživanja provedena u Vojvodini i na Kosovu, koji, prema
mišljenju autorice, predstavljaju dva pola jugoslavenske društvene stvarnosti uslijed
specifičnog razvoja, ruralnih običaja i kulture. Prema rezultatima, autorica nalazi da
su mladi Vojvodine spremniji priznati jednakost m eđu spolovima. Ženski dio ispitivane
populacije, u većem postotku nego muškarci, vjeruje da muškarac i žena moraju zajedno
donositi odluke. Autorica analizira razlike u stavovim a što se pojavljuju u ova dva
geografska područja.
* obitelj i žene, participacija žena
M E Ž N A R IĆ , Silva:
A m erič k a žena u nauci i tehnici, Jacqueline M attfeld, Carol Van A ken. Women
in the Scientific Professions, (zbornik), Mitpress, C am bridge, 1965, Ž ena, Zagreb,
1969, 3, str. 47-57.
A utorica prikazuje teme nav edene u zborniku i kom entira priloge za koje smatra
da su najinteresantniji kao, npr., tekst Alice S. Rossi, koja govori o za prekam a na
koje nailazi am eričk a žena pri izboru zvanja u tehnici, medicini ili znanosti. S
M ežnarić ističe primjedbu autorice o nekonzistentnim zahtjevim a am eričkoga društva
spram potreba žena za takvim tipom i stupnjem obrazovanja.
* ob raz ovanje i žene
9
P O Č E K -M A T IĆ , Mirjana:
Ž ene - odbornici, zastupnici i poslanici o izbornom sistemu i izbornoj funkciji,
Ž e n a , Zagreb, 1969, 2, str. 14-31.
T ekst je p rik a z rez u ltata anke te p r o v e d e n e na u zo rk u od 308 z a s tu p n ic a i
poslanica. Autorica ističe pad broja žena u reprezentativnim tijelima odlučivanja.
V ećina ž e n a isp itiv a n o g u z o rk a kao ra z lo g to m u n a v o d i iz b o rn u p r o c e d u r u i
očekivanost da profesionalni poslanik bude muškarac. Iako je d n a k o sposobne za
političku profesiju, žene se smatraju odgovornijim a za funkcioniranje obitelji te ih
to priječi u prihvaćanju političkog angažm ana. K ao rješenje, autorica predlaže brži
i učinkovitiji rad političkih tijela, a sam e ispitanice žele konkretniju društvenu brigu
za obitelj,
* participacija žena, politika i žene
1970
U zdržavanje bračnog druga nakon razvoda, Ž ena, Zagreb, 1970, 2, str. 83-94.
A utorica propituje kodifikaciju obiteljsko-pravnih odredbi p rem a kojim a bračni
partner ima pravo na uzdržavanje, pri razvodu braka, ako je nesposoban za rad ili
nezaposlen a nije kriv za razvod braka. K ako se primjećuje, za razvod se teže odlučuju
žene koje pripadaju skupini uzdržavanih osoba. U oča va se v až nost propitivanja
imovinsko-pravnih odredbi o izdržavanju bračnog partnera. Prema mišljenju autorice,
ove bi odredbe, pri razvodu, trebalo prim jenjivati i na osigurane b rač ne partnere. To
bi bilo korisno posebno za žene, je r praksa pokazuje da žene im aju niže kvalifikacije
i stupanj obrazovanja od muškaraca, a time i niže prihode, što im smanjuje mogućnosti
za sam ostalan život. O sim toga, u 80% slučajeva žene su te k ojim a nakon razvoda
pripadaju djeca na uzdržavanje i odgoj, što im dodatno poveć av a troškove. Trebalo
bi om ogućiti podnošen je zahtjeva za u zd rž avan jem i nakon b rakorazvodn e parnice,
j e r naputci su dovim a o tom pitanju nisu jednoznačni.
* zakonodavstvo, ženska prava
1972
P O P O V I Ć - Z A D R O V I Ć , Šonja:
P r o b le m a u te n tič n o s ti u e tič k o m s m is lu u d je lim a S im o n é d e B e a u v o ir ,
magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu, 1972, 134 str.
U m agistarskom radu autorica prati teorijski rad S. de B eauvoir kao značajno
mjesto u propitivanju bitnih pitanja suvrem ene epohe. Književni i filozofski rad S.
de B eauvoir susreću se na prom išljanju etičkih pitanja suvrem enih intelektualki i
intelektualaca. Osvjetljava pitanje slobode, odgovornosti, angažm ana, koegzistencije
svijesti, tj. p o stojan ja drugoga, p osebice žene kao drugoga. O vakv o p o im a nje žene
autorica ističe značajnim , jer, p rem a njezinu mišljenju, svaki pisac, definirajući ženu.
o dređuje svoju opću etiku i izražava svijest o sa m o m e sebi, a tim e etički izbor postaje
politički izbor. Ocjenjujući v ažnom i tezu S. de B eauvoir o ulozi čovjeka u definiranju
s m is la s v o g a ž iv o ta i lju d s k e p riro d e , p o ja m slo b o d e p o s ta je z a h tje v sv a k o g a
a uten tičnog egzistiranja. Također, p roblem starosti i starenja, kojim se bavila S. de
Beauvoir, autorica ističe iznim no važnim u shvaćanju kulturalno odredivih činjenica.
* egzistencijalizam , teorije subjektiviteta
ŠT A M P A R , D ubravka:
Ispitivanje ishoda trudno će žena k ojim a kom isije za dozv o lu p rek ida trudnoće
nisu odobrile pobačaj, Ž e n a , Z agreb, 1972, 6, str. 23-31.
P rik a za n o je istraživanje p ro v e d e n o na širem p o d ru čju Z agreba. N a temelju
d o b iv e n ih p o d a ta k a , a u to ric a z a k lju č u je da j e 80 % že n a, k oje su o d b ije n e na
k o m is ija m a za do zvolu prekida trudnoće, vjerojatno prekinulo trudnoću ilegalno.
T im e j e potvrdila svoju hipotezu da žene, bez obzira na zakone o pobačaju, nalaze
m og u ć n o sti prek id a n ja neželjene trudnoće.
* pobačaj, že nska prava, žensko zdravlje
1973
M A T K O V IĆ , Ljiljana:
Ž e n e i C rkva, K ršćan sk a sadašnjost, Zagreb, 1973, 144 str.
A u torica kn jige preispituje slike o ženi, uvjete d jelovanja že n a u Crkvi i društvu
te odnos žene i Crkve. P ojam žene izvodi iz raznovrsnosti ženskih identiteta, a Crkvu
p o im a kao k ršća nsku zajednicu, a ne hijerarhijsku instituciju. U svom radu služi se
išč ita v a n je m S ta ro g i N o v o g zavjeta, te a n a liz o m c r k v e n e p rak se , n a z n a č u ju ć i
perspektiv e odno sa žene i Crkve, proizašlih iz ovih uvida.
* religija i žene
Š T A M P A R , D ubravka:
Ilegalni i legalni prek id trudnoće, Ž en a , Z agreb, 1973, 5, str. 20-29.
U članku su prezentirani podaci dobiveni an k e to m koju j e autorica p rovela m eđu
ženam a. U stv r d ila je održivost prakse ilegalnog pobačaja i nakon liberalizacije zakona
o p o b a č a ju . N a v e d e n i p o d ac i, p r e m a m iš lje n ju a u to ric e , trebali bi biti poticaj
propitiv a n ju ove pojave.
* p o b ačaj, že nsk a prava, žensko zdravlje
1974
C E R JA N - L E T I C A , G ordana:
Tri oprečna znanstvena stava o profesio nalnom položaju žena, Ž en a , Zagreb,
1974, 4, str. 42-48.
Autorica prikazuje i komentira empirijske radove znanstvenica o profesionalnom
p o lo ž a ju žena. Z n a n s t v e n ic e ističu e p i s te m o lo g ijs k u v a ž n o s t k o n f r o n ta c i je s
nedovoljno provjerenim znanstvenim rezultatima.
* m etodologija, obrazovanje i žene
FIR ST -D IL IĆ , Ruža:
A n drée M ichel, Family Issues o f E m pioy ed W om en in E urope and A merica,
R evija za socio lo g iju , Zagreb, 4, 1974, 1, str. 89-92.
Č lanak je kratak osvrt na tekst A. Michel, koji, prema riječima autorice, govori
iz predrasude, jer ženu smješta u reproduktivno-obiteljsko okruženje, dakle, izvan
sfere rada.
* p redrasude o ženam a, tržište rada i žene
F IR S T -D IL IĆ , Ruža:
Ž ena - aktivni poljoprivredni proizvođač. Ž e n a , Zagreb, 1974, 2, str. 18-26.
U članku autorica objašnjava kako je žena postala supstituirajuća radna snaga.
Fem inizacija ovog zanim anja govori, u stvari, kako m uškarci napuštaju p o slove s
dna ljestvice zanim anja.
* tržište rada i žene
1975
C E R JA N - L E T I C A , Gordana:
Zašto i otkud u Jugoslaviji, P ita n ja , Zagreb, 7, 1975, 7-8, str. 12-15.
A utoričin osvrt nastao je p o v o d o m p roglašavanja 1975. za m e đ u n aro d n u godinu
žena R ezolucijom G eneralne skupštine UN od 18. prosinca 1972. Prom atra j e u
kontekstu m ogu će analize sociokulturnog statusa žene u Jugoslaviji. U p ozorava i na
prepreke pri toj analizi.
* em ancipacija žena, ženska prava
K O D R N J A , Jasenka:
S eksualna revolucija (M arginalije na temu), R evija za so c io lo g iju , Zagreb, 5,
1975, 3, str. 46-53.
A utorica se osvrće na pitanje seksualne revolucije, koja osim pozitivnih prom jena
donosi i izvrnuto poim anje seksualne slobode s negativnim p osljedicam a po ženu.
* predrasude o ženam a, seksualnost
E m a n c ip a c ija že n e u porodici i d ruštv u (s prim je rim a iz S FR J), N a še te m e ,
Z agreb, 19, 1975, 7-8, str. 1139-1149.
E m ancipaciju žena autorica prom atra kao fenom en na p odručja rada, seksualnosti
i obitelji. U o č a v a i obja šn ja v a p ara d o k s isto v re m en o g nestajanja patrijarhata iz
p r iv a t n e i d a l jn je g o d r ž a v a n j a u j a v n o j sferi d ru š tv a . U k a z u j e na n e g a tiv n u
m anipulaciju sim bolikom koja se crpi iz slika o ženstvenosti.
* em an c ip ac ija žena, p redrasude o že nam a
1976
C E R J A N - L E T I C A , G ordana:
N eki do m inan tni stavovi s uvrem e nog fem inizm a o porodici, Ž e n a , Zagreb, 1976,
3, str. 100-103.
A u to rica analizira stavove nekih am eričkih autorica o obitelji. Z aključuje kako
sve one n avode obitelj kao glavno m jesto opresije žene, te ističu isprepletenost pojave
potlačenosti djeteta i žene. Spolnost sm atraju p olitičkom kategorijom , a uvode u
analizu psiho lo ške i antropološke razine obiteljskog života.
* obitelj i žene, seksualnost, ženska antropologija
A m e rič k i fem inistički pokret, Ž ena, Z agreb, 1976, 5, str. 60-64.
Rad j e pregled p red a v an ja i nekih radova Sheile Tobias, sveučilišne profesorice
i aktivistkinje. Iznosi se njezino mišljenje da su neofem inistkinje u glavnom fakultetski
ob raz o v an e žene, koje su pridonijele boljoj p ovezano sti ženskih grupa, poboljšanju
uvjeta za žene u sferi rada i obrazov anju uv ođ en jem ženskih studija na sveučilišta.
* fem inistička teorija, ženski studiji
N a tragu radikalizm a šezdesetih godina, P ita n ja , Z agreb, 8, 1976, 7, str. 6-8.
A u to ric a o p isu je v rije m e, u v jete n astan k a i v rije d n o sti a m eričk o g a
neofe m in ističk o g pokreta. S m atra ga n ejed instvenim u orijentaciji, strategijam a i
taktikama djelovanja. Postavlja pitanje njegove djelotvornosti zbog mogućeg etabliranja
u postojeći ograničavajući sustav, no iščitava i njegovu subverzivnu ulogu u odnosu
na am erički način života.
* d ru štvene p ro m je n e i žene, neo fe m iniz am
Č A Č IN O V I Č - P U H O V S K I , N adežda:
R avn o p ra v n o st ili oslo bođen je - Teze o teorijskoj relevantnosti su v rem e n o g
fem inizm a, Ž ena, Zagreb, 1976, 3, str. 125-128.
A utorica govori o relevantnosti su vrem e no g fem inizm a, kao p raktičkog temelja
osvješćivanja i okupljanja žena pom oću novih sadržaja ali i teorijskoga, tem eljenog
na reinterpretaciji općevažećih istina koje se odnose na ozbiljenje ljudske slobode.
* fem inistička teorija, ženski identitet
Č U L I N O V I Ć - K O N S T A N T IN O V IĆ , Vesna:
P orodica n ev jen čan og para, Izv je šć a , Zagreb, 1976, 5-6, str. 55-67.
Središte je autoročinog interesa tradicijska utem eljenost braka putem svadbe,
što za posljedicu ima različit pristup tradicijskog društva, s je d n e strane, a tim e i
n ev jenčanog supruga, i države s druge strane, u v rednovanju raspada n ev jenčanog
braka. U ozračju toga, autorica p redviđ a neg ativne posljedice raspa d a takvog braka
na status žene, tj. nevjenčane supruge. N av odi i pokušaje ta d ašnjega poslijeratnoga
ju goslave n sko ga pravnog sustava u rješavanju problem a proizašlih iz datih društvenih
činjenica.
* obitelj i žene, ženska antropologija, ženska prava
E m a n cip a cija kroz i po m o ć u rada - Suvrem eni fem inizam i u loga rada kao
em ancipatorske vrednote, Ž e n a , Zagreb, 1976, 3, str. 115-118.
U članku se govori o prom išljanju am eričkih fem inistkinja na temu kategorije
rada. A utorica se slaže s tvrdnjom o ulozi rada kao em ancipacijske vrijednosti za
žene, ali dodaje da rad treba shvaćati u širem kontekstu kapitalističkog društva.
* em anc ipac ija žena, tržište rada i žene
P U S IĆ , Vesna:
0 nekim asp ektim a fem inizm a u su v rem e n o m društvu, Ž en a , Z agreb, 1976, 3,
str. 120-123.
U tekstu se govori o fem in istič k im p o k re tim a kao m je stim a n o vih pristu pa
suprotstavljanja realitetu. Sadržaj i m etode fem inističke kritike autorica naglašava
kao alternativu postojećem političkom i društveno m sustavu.
* fem inistička teorija
SK.LEVICKY, Lydia:
O d b orbe za prava do prave borbe, Ž ena, Zagreb, 1976, 3, str. 92-99.
A utorica prikazuje i k om en tira neke tipologije neofem in ističkog pokreta, što su
ih sačinile am eričke autorice. Prom atra ih u odnosu na m oguć e koherentne vizije
budućnosti kao i m o g u ć n o st sa m oprom jene nositeljica sa m og a pokreta.
1977
L aw and the Status o f W om en in Yugoslavia, Centre for Social D evelopm ent anc
H um anitarian Affairs, U N , C olum bia H um an R ights R e v ie w , 1977, str. 345-371.
*zakon odav stvo, žensk a prava
O p red b rač n im i b rač n im savjetov alištim a s p r av n o g aspekta, K o m u n a , Beograd.
1977, str. 7-8.
* ž e n sk a prava
0 vanbračnoj zajednici žene i m u šk a rc a po nacrtu za k o n a o p o rodičnim odnosim a
S R H , P ra vn ik, Z agreb, 1977, 12-13, str. 55-61.
A u to rica uspo ređuje učinke obiteljsko-pravnih odredbi n a izvanbračne zajednice
u z a k o n im a H rvatske i Slovenije, s p osebnim osvrtom n a status žene, izvanbračne
partnerice. U p u ć u je prigo vore sastavljačim a N ac rta za k o n a o obiteljskim odnosim a
j e r p rije d o n o š e n ja p rije d lo g a n o v ih o d r e d a b a n ije p o s tig n u t so c io lo šk i u v id o
izv anbračnim zajednicam a. N a osnovu temeljite analize p okazuje da izvanbračna
zajednica nije u potpunosti izjednačena sa bračnom , p ose bno u o d red b a m a koje se
o dno se na diobu im ovine nakon p restanka takve zajednice (m ora trajati bar tri godine
da bi se p rim ijenio isti zakon o braku p rilikom raspada izv anbračne zajednice).
Z aključuje da i hrvatski i slovenski zako n traže ispunjenje istih osobnih i im ovinskih
pretpostavki pri razvodu braka kako bi se ostvarila prava, ali se u slovensk om zakonu
od izvanbračn ih p o d no sitelja traži da budu isto vrem eno roditelji zajed ničke djece,
koja će im biti pov je re n a na odgoj, kako bi ostvarili pravo na u zdržavanje. Budući
da se zna d a su u takvoj sitaciju v elikom v eć inom žene, žene izvanbračnih zajednica
su tim e disk rim in iran e u odn o su n a b rač n e p artne rice koje n e m oraju ispunjavati
u vjet o roditeljstvu kako bi im ale p ravo na uzdržavanje. F o rm a ln o trajanje braka uz
istodobnu izvanbračnu zajednicu, u SR H rvatskoj nije bio zaprek a izvanbračnom
partneru u ostv arivan ju prava na u zdrž av anje sudskim putem .
* zak o n o d av stv o , ženska prava
I V E K O V IĆ , Rada:
Ž en a u Indiji, Ž ena, Z agreb, 1977, 3, str. 93-105.
U članku se govori o uobičajenoj slici indijske žene koju odlikuju kontradiktorni
likovi, što proizlazi iz indijske društvene strukture koja istovrem eno odražava i prošlo
i sadašnje. A utorica navodi prim jer isto v re m en o g po sto jan ja p re d o d ž b e o ženi kao
vedskoj boginji ali i ženi čiji cijeli svijet predstavlja kuća.
* društvo, ženska antropologija, že n ska duhovnost
PRPIĆ, Katarina:
N egativ na selekcija u zapošljavanju žena u SR Hrvatskoj, Ž en a , Z agreb, 1977,
2, str. 19-28.
A utorica govori o negativnoj selekciji po spolu pri zapošljavanju kao prisutnoj i
nedovoljno istraženoj pojavi koja se generira na raznovrsne načine.
* negativna selekcija i žene, tržište rada i žene
S K L E V IC K Y , Lvdia:
Kad žena kaže ne - to znači ne!, P itanja, Zagreb, 9, 1977, 8, str. 25-35.
P o v o d o v o m e č la n k u j e ta d a n o v o u s v o je n i k a z n e n i z a k o n H r v a ts k e koji
sankcionira tzv. seksualne delikte. Autorica članka smatra d a j e silovanje najdrastičniji
izraz nasilja među spolovima. Razotkriva šutnju koja obavija taj problem , kao mjesto
potpore m arginaliziranju problem a. Govoriti o silovanju za nju znači razotkrivanje
svih p redrasuda koje se tu isprepliću: sudske prakse, kaznenog zakona, teorijskog
instrum entarija i viktim izacije, što za kraj nj: ishod ima podržavanje slike o krivnji
silovane žene za nasilje izvršeno p rem a njoj.
* nasilje nad ženam a, silovanje, ženska prava
T K A L E C , Jasna:
D olazak i događaj fem inizm a, N a še tem e, Zagreb, 21, 1977, 5, str. 1160-1167.
A u to r ic a p r ik a z u je M o r in o v u an a liz u f e n o m e n a f e m in iz m a ( E d g a r M orin:
“D olazak i događaj fem in izm a” , iz knjige “ Punoljetna ž e n a ” objavljene 1979) koji
on p rom atra kao posljedicu akcije žena intelektualki, m a so v n o g u k ljučenja žena u
proizvodnju te ženske kulture i ideologije. U prikazu se ističe i M orinov stav d a j e
neo fe m in iz am težnja za form iranjem ženskog subjektiviteta p roizašlog iz fenom ena
pojavljivanja žena kao nove društvene grupe.
* n eofem inizam , ženski subjekt
1978
B O S A N A C , G ordana:
U čem u se sastoji spolni rasizam?, Ž ena, Zagreb, 1978, 1, str. 26-30.
U tekstu se govori o različitim predrasuda m a o ženi, u privatnoj i javnoj sferi,
što proizvodi i pom a že obnavljanju dom inirajućeg oblika moći na štetu žena.
* predrasude o ženam a, spolni rasizam
Socijalizacija spolnih uloga, Bemard C. Rosen i Carol S. Aneshensel, The Chameleon
Syndrome, A Social Psychological D im ension o f the Fem ale Sex Role, Journal o f
Marriage and the Family, 38, 1976, 4, Ž ena. Zagreb, 1978, 4, str. 93-94.
Riječ je o prikazu članka u kojem se propituju postojeći tipovi socijalizacije, gdje
razlike muških i ženskih spolnih uloga nisu rezultat bioloških razlika. Autorica pokazuje
da se u navedenom tekstu izdvajaju tri komponente sindroma kameleona: stereotipizaci
spolnih uloga, percepcija m oguće reakcije okoline i izvođenje spolnih uloga.
* p redrasude o ženam a, spolne uloge, ženski identitet
O d g o v o r na pitanje kakva je sudbina ženstvenosti s obzirom na em ancipaciji
Ž en a , Zagreb, 1978, 4, str. 18-24.
Ž enstvenost autorica problematizira u ozračju filozofskih i psihoanalitičkih teorij.
Raspravlja o sudbini ženstvenosti u privatnoj sferi ukoliko dođe do m veliranja razlik
u sferi rada. Pojam ženstvenosti dovodi u vezu s ideologijom koja naglašava oprek
izm eđu priro d n o g a i društvenoga.
* p redrasude o ženam a, ženstvenost
LEIN E RT , Smiljana:
Ž ene u d elegatsk om sistemu, Ž ena, Zagreb, 1978, 3, str. 53-60.
Č lanak j e analiza p od atak a dobivenih em pirijskim putem. A u to rica j e došla d
zaključka da su žene zainteresirane za funkcioniranje društva, ali j e logika delegatsko
sustava takva da ih isključuje je r zahtijeva v isok stupanj inform iranosti i angažm an
iz čega proizlazi o dluka žena o udaljenosti iz sustava odlučivanja.
* društvo, participacija žena, politika i žene
S U P E K - Z U P A N , Olga:
Živjeti kao antropolog - In m e m óriám M argaret M ead, E tn o lo ška tribina, Zagrel
7-8, 1978, 1, str. 106-110.
U ov o m prisjećanju, opisujući profesionalni rad M. M ead, autorica navodi je d n
od najbitnijih te m a njezina interesa: kulturološki o dređen odnos m e đ u spolovim;
razrađen u djelima “ Sex and T em perament in Three Primitive Societies” , objavlje
193 5, i “Male and Fem ale” , objavljen iza D rugoga svjetskog rata. Daje popis najvažni j i
radova M. M ead kao i listu djela prevedenih do 1978.
* spolne uloge, ženska antropologija
Š A F R A N E K , Ingrid:
M arguerite Duras ou le lieu du désir (Une premiere lecture des rom ans durassiens
Studia R o m anica et A nglica zagrabiensia, Zagreb, 23, 1978, 1-2, str. 137-152.
E rotska želja j e istovrem eno ključna tem a u djelu M. D uras i d ub o k a logik
njezinog a teksta. D a j e apsolutna ljubav m ogu ć a, ona bi bila m jesto bitnog dijalog
m eđu ljudim a, je d in i lijek protiv sam oće i m etafizičke boli. Ali kako “nijedna ljuba
na svijetu ne m o ž e nadom jestiti L ju b a v ” , erotska se želja u k az uje kao p ro m a ša j,
likovi nalaze sam oizraz u ludilu ili smrti. N a ru šev in a m a ljyfeaVÍ, poč1hj‘e~mzaianj
odnosa koji veže svijest i svijet, pa i razaranje subjekta káo ta k v p g a f s a ž e ta k preuze
iz n a v e d en o g časopisa]. |í У ’. . , \ ?^
* žensko p ism o « =•
ŠTA M PA R, D ubravka:
Reciclivizam prekida trudnoće u SR Hrvatskoj, Žena, Zagreb, 1978, 6, str. 51-56.
Autorica prezentira rezultate istraživanja prema kojim a je očito d a j e recidivizam
p o b a č a ja u H rvatskoj visok. N jez in je z a k lju č ak da to rez ultira iz n e d o v o ljn e
popularizacije kontracepcije ali i d a j e izraz stavova zdravstvenih radnika vezanih
uz tu problematiku.
* pobačaj, žensko zdravlje
0 “ k onačnom rješen ju” ženskog pitanja, N a še tem e, Zagreb, 22, 1978, 1, str.
187-199.
Č lanak je autoričin osvrt na interpretaciju Hilde Lass o “k o n ač n o m rješenju”
ženskog pitanja u socijalističkim sustavim a. A utorica p održa v a stav koji zagovara
potrebu stalnoga i p on ovog p ro m išljanja žen sk o g p itanja kako u socijalističkim
društvima, tako i u zem ljam a tipa Švedske.
* m arksistička teorija i žene, žensko pitanje
ZU PPA, Jelena:
Mjesto žene u društvu predm et živih kontroverza, Ž ena, Zagreb, 1978, 2, str.
23-42.
Autorica daje prikaz problem atike vezane uz žene Trećega svijeta. P robuđena
svijest tih žena vodi prepoznavanju stereotipa koji priječe em ancipaciju žena.
* društvo, predrasude o ženam a
1979
D R A K U L IĆ -IL IĆ , Slavenka:
Spolni odgoj i seksizam , M arijan K ošiček, “ Spolni o d g o j” , Š k o lsk a knjiga,
Zagreb. 1972, Ž ena, Zagreb, 1979, str. 65-70.
Sociolingvističkim pristupom autorica analizira priručnik spolnoga o dg oja za
nastavnike. Iščitava seksizam u sam om pristupu koji se očituje u proglašavan ju
bioloških razlika između m uškarca i žene za povijesne razlike.
* predrasude o ženam a, seksualnost
F IR S T -D IL IĆ , Ruža:
Inger Koch Nielsen, Nevjenčani brak kao budućnost (budućnost braka u Danskoj),
The Danish N ational Institute o f Social Research, C openhagen, 1978 ,45 str. (Booklet
No. 7), A rg u m en ti, Rijeka, 1979, 1, str. 236-239.
A u to r ic a p r ik a z a istič e z n a č a j n a v e d e n e m o n o g r a f i j e z b o g n a g l a š a v a n j a
ustanovljenja novih pojm ovnih određenja alternativnih oblika habitacije, te prava
koja iz toga proistječu za ženu. Smatra da nove odnose iz m eđu m ušk a rc a i žene
treba konceptualizirati na odgovarajući način.
* m etodologija, obitelj i žene, ženska prava
IV E K O V IĆ , Rađa:
Ž en sk a kreativnost i kreiranje žene, A rg u m en ti, Rijeka, 1979. 1. str. : 3--
A utorica prom išlja pojam kreativnosti, pa tako i ženske kreativnost: ■
' aljanost o dređenja prokreacije kao kreativnog čina i objašnjava stajalište r
kojem kreativnost predm nijeva m ogućnost slo bodnog izbora. Propituje značaj tek:'.:-:..
ženskog stvaralaštva kao izraza sloboda pojedinke nastalih iz potrebe k o n s tru ira n ::;
ženskog subjektiviteta u povijesti.
* teorije subjektiviteta, um je tn ič k a proizv odnja
M I L A N O V IĆ , Đ urđa; S K L E V IC K Y , Lydia:
Sadašnji trenutak zapad n o e v ro p sk o g fem inizm a - novi institucionalni oblici za
o slobođenje že n e, A rg u m en ti, Rijeka, 1979, 1, str. 209-224.
A utorice članka objašnjavaju nastanak i značaj neofem inizm a pretežito na temelju
z a p a d n o e u r o p s k e s it u a c ije . G o v o r e ć i o s t v a r a n j u a l t e r n a t i v n i h i n s t i t u c i j a i
nehijerarhičnih grupa, n avode prim jere onih koje se bave nak lad n o m djelatnošću.
Č lanak donosi i ra z govo r koji su autorice vodile s pred sta v n ic o m nakladne kuće
" D e s f e m m e s ” iz F ra n c u sk e , p r e d s ta v n ic o m ča so p isa “ E m m e ” iz N je m a č k e te
aktivistkinjam a fem inističkog pokreta iz Velike Britanije.
* civilne inicijative i žene, fem inistička teorija, ženski studiji
M IL JA K , A rjana; SPAJIĆ, Vedrana:

F u nkcija pred šk o lsk o g odgoja u hum anizaciji o d n o sa m e đ u spolovim a, Ž ena,
Z agreb, 1979, 6, str. 47-55.
A u to rice članka ob ja šn ja v aju stav da h u m a n iz a c ija odnosa m e đ u spolov im a
pretpostavlja poštovanje različitosti m eđu spolovima a ne iskorištavanje te razlike u
smislu pod čin jav a n ja je d n o g spola drugom e. Tekst j e rezultat em pirijske analize
provedene u zagrebačkom dječjem centru.
* pred rasu d e o žen am a, spolne uloge
O K L O B D Ž I J A , M irjana:
M uški šovin izam i ženski pokret, A rg u m en ti, Rijeka, 1979, 1, str. 148-153.
U članku se govori o oblicim a patrijarhata i naznačuju njegove pojavnosti u
privatn oj i javnoj sferi. U p ro m išlja n ju m o g u ć ih su b je k a ta u p ro n o še n ju novih
vrijednosti, autorica ističe ulogu žena, glavnih nositeljica em ancipacije.
P O L IĆ , Rajka; P O L IĆ , Milan:
Dječji udžbenici o (ne)ravn opravno sti m eđ u spolovim a, Ž en a , Z agreb, 37, 1979,
1, str. 12-28.
N a p rim jeru udžb enika, važnog nositelja odgojnih i obrazovnih poruka, autori
ž ele istražiti p o sto ja n je s te re o tip a spolnih u lo ga , kao izraza spolnih stereotipa
d ruštv ene prakse. A naliziraju ud žbenike za treći razred o sno vne škole, iz 1946.,
1963. i 1978. godine. N a osnovu uvida u udžben ik je d n o g godišta, g d j e j e učestalost
p o ja vljiv a nja m uških osoba i do 78% , zaključuju o postojan ju m u šk e obilježenosti
društva. Nadal je, analiza je pokazala očigledno prim stvo pripisanih osobina i zanimanja
posebno po spolu. Tako su, primjerice, muškarci ratnici, “glave” obitelji, a žene su
majke, domaćice, neaktivne su, a u udžbenicima kasnijih godišta posebno se naglašava
važnost ženske ljepote. Iz onoga što nude udžbenici, prema mišljenju autora ove analize,
dalo bi se zaključiti da između muškarca i žene postoji nepremostiv jaz.
* predrasude o ženam a, rodne uloge, spolne uloge
PUSIĆ, Vesna:
Žensko pitanje: između cilja i strategije, A rgum enti. Rijeka, 1979, 1, str. 135-138.
A utorica se zalaže za izučavanje ženskog pitanja kao posebnog teorijskog pitanja
radi istraživanja mogućnosti ukidanja podjele rada po spolu i podjele rada uopće.
Prema njezinom mišljenju, posebnost ženskog pitanja pokazuje se, također, iz analize
fenom ena svakodnevice. bilo privatne ili jav n e sfere, gdje se iščitava dom inacija
m u škarca nad ženom.
* feministička teorija, m etodologija
RO IĆ, Sanja:
D jevojčice i odgoj, Z b o rn ik Trećeg p ro g ra m a R a d io Z a g re b a , Z agreb, 3, 1979,
str. 400-405.
U tekstu autorica polazi od propitivanja temelja na kojim a počiva životni put
žene. U socijalizaciji i obrazovanju djevojčica i dječaka temelje određuje kao različite.
Ističe u logu ženskog pokreta u razotkrivanju m itova koji prate različitu socijalizaciju
dva spola. Prezentira istraživanje objavljeno u časopisu “Les Tem ps M o d e rn e s ”
(svib anjski broj iz 1976). P rikazuje stav au to rica istraživanja, koje p osta vlja ju
radikalan zahtjev izmjene nejednakih socijalizacijskih uvjeta kako bi žene prestale
biti nijeme lutke. Usto smatraju da bi same žene trebale dati novi identifikacijski
uzor, ali i tražiti izmjenu suvrem eno ga obrazo vnog sustava.
* obrazovan je i žene, p redrasude o ženam a
Š A F R A N ПК, Ingrid:
C'olelle ili ženstvena feministkinja, [predgovor knjizi], u: C olelte i Willy, C laudine
u školi. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1979.
Autorica opisuje isprepletenost iskustva privatnog života i spisateljskog puta
književnice koja je stvarala na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće, Sidonie
Gábriel le Colette. Njezin život je pun simbolike; poput mnogih žena, živjela je u sjeni
svoga muža, koji je istodobno iskorištavao njezin talent, potpisujući njezine romane.
N akon napuštanja braka, Colette piše kako bi preživjela, i osvajanjem samostalnosti
ostvaruje ciljeve feministkinja devetnaestoga stoljeća, prevladavajući sudbinu žrtve.
Pisanjem, kaže autorica, Colette postaje aktivna sudionica u mijenjanju svijeta. Seriju
rom ana o Claudine autorica predgovora, naziva rom anim a inicijacije i razvoja.
* ženska književnost, žensko pismo
Fem inistička pitanja i marksistički odgovori, N a še tem e, Z aereb. 24. 19X0.
str. 1970-1974.
F em in iza m se u tekstu objašnjava kao “ teorijski diskurs i kao socijalno-politi
te n o m e n ” . A utorica govori o anatem iziranju fem in izm a u medijim a. Razlikuje str
fem in izm a: sje verno am eričk i, za p ad n o e v ro p s k i i socijalističko-fem inistički, k
m arksističkoj teoriji m o ž e dati vrijedne te orijske uvide.
* fem inistička teorija, m arksistička teorija i žene
D ruštveni sadržaj očinstva, Ž e n a , Zagreb, 1980, 3, str. 2-6.
K rizu očin stva autorica p ro m atra kao socijalnu činjenicu koju dovodi u vez
p rocesom transfo rm acije obitelji, procesom em ancipacije žena, o pćeg d ruštvcr
razvitka te razgradnjo m p atrijarhalnog morala.
* em an c ip ac ija žena, spolne uloge
Č A Č I N O V I Č - P U H O V S K I , N adežda:
Aspekti povijesti patrijarhata i m atrijarhata, Ž e n a , Zagreb, 1980, 3, str. 7-11
T em e m a tr ija r h a ta i p a trija r h a ta a u to ric a p o v e z u je s p ita n je m identiteta
fu n kcion ira n jem i m o guć im razvojem suvrem enih društava. K ao prilog razvijai
svojih teza, donosi prijevod dijela F ro m m o v e argum e ntac ije o m a terinsko m pravi
k o n t e k s t u p r o g r e s i v n o g m i j e n j a n j a d r u š t v a ( E r i c h F r o m m : “ A n aly ti.s c
S ozialpsych ologie und G esellschafts T h e o rie ”, S uhrkam p, F rankfurt ara M., 19'
u d ije lu k n jig e p o d n a z iv o m “ D ie s o z ia l p s y c h o lo g i s c h e B e d e u tu n g d
M u tte rre c h ts th e o rie ” ).
* m a terinsk o pravo, teorije identiteta
Pokušaj teorijskog o dređenja fem inističke pozicije i proturječnosti položaja n;
žene, Ž e n a , Zagreb, 1980, 4-5, str. 56-58.
A utorica objašn java napor fem inističkog pokreta za legitim nim propitivanje
izjednačavanja općeljudskoga i muškoga, odnosno nastojanja da pojam građana poč
uključivati i ženu. S toga stajališta o bjašnjav a i težnju za preispitivanjem žensk
identiteta, m im o lažne h arm onije koja p održav a strogo razlikovanje privatnog;
ja v n o g a , p ose bice radne sfere.
* fem inističk a teorija, ženski identitet
D E S P O T , Blaženka:
K že nsk om pitanju, L ica , Sarajevo, 9, 1980, 1-2, str. 15-19.
* žensko pitanje
D E SP O T . Blaženka:
Povijest i priroda žene, D om eti, Rijeka, 13, 1980, 2, str. 51-63.
U članku autorica konstatira kako odnos povijesti i prirode žene pretpostavlja
promišljanje povijesti i prirode, jer je u filozofiji žena poistovjećena s prirodom. Ženski
pokreti su zahtjevi izmjene takvog stava kako bi se žena mogla definirati povijesnim
bićem. Razumijevanje prirode posredovano je građanskom kulturom, a time i znanošću.
Znanost je postala sinonimom “ tehne” , način iskorištavanja prirode. Autorica zagovara
''ukidanje z na nosti” , koja svojom autoritarnom i hijerarhijsk om strukturiranošću
korespondira s političkim odnosima. Proces “dokidanja znanosti” m ogućnost je ženama
za konstituiranje subjektiviteta. Žene su zainteresirane za ukidanje razlike povijesti i
prirode i stoga što su njezinu “prirodu” sveli na spolnost. Za svoja prava žene se trebaju
izboriti unutar radničkog pokreta kao nositeljice oslobođenja svih ljudi. Borba nije
dovršena, je r deklarirana prava ne ja m če stvarnu jednakost između muškarca i žene.
* em ancipacija žena, m arksistička teorija i žene
D R A K U L 1Ć -IL IĆ . Slavenka:
Žena i seksualna revolucija. D o m eti, 13, 1980, 2, str. 45-50.
U članku autorica izražava neslaganje sa značenjem po jm a seksualne revolucije,
u o b ič a je n im u javnoj u p o ra b i. A u to r ic a nudi p r im je re n iji izraz: lib e r a liz a c ija
seksualnog života, je r pojam seksualne revolucije ukazuje na korjenitu prom jenu
među spolovima. Kako se m ože vidjeti, o tome nije riječ, osobito u m edijim a, gdje
se spolni život izdvaja iz stvarnog života na taj način da se spolnost poistovjećuje s
tije lo m , p o s e b ic e ž e n s k im i tim e ž e n a p o s ta je se k s u a ln i o b je k t, a seks r o b a
p o t r o š a č k o g d r u š tv a . D ru g a j e s ir a n a s li k e o n a k o ja r a z d v a j a d u h i tijelo ,
podržavanjem mita o romantičnoj ljubavi, kao autentičnog odnosa m uška rc a i žene.
Z bog toga žena sam a mora imati m ogu ć n o st reći što znači njezina seksualnost.
* pred rasu de o ženam a, seksualnost
IV E K O V IĆ , Rada:
Ljubav za Sofiju - Softjin jezik, Filozofska istraživanja, Zagreb, 1, 1980, 1, str. 31 -42.
Autorica problematizira odnos žene i jezika. Govori o jeziku kao mjestu formiranja
ženskog identiteta. Razvija ideju o problem u žena kao jezičnom e i društvenome, jer
se stereotipne uloge prenose na različite načine. Pledira za razvijanje identiteta “mi
žene" kao preduvjeta stvaranja nove kulture.
* jezik i rod, teorije subjektiviteta, ženski identitet
Ž ena i jezik. Ž e n a , Zagreb, 1980, 3, str. 70-78.
Autorica daje prikaz rasprave o odnosu žena i jezika (održane u Zagrebu, 28.
veljače 1980, u organizaciji sekcije “Ž ena i d ru štv e” , S ociološkog društva Hrvatske).
Dva su te m eljna aspekta ovog odnosa: jezik kao prenositelj sadržaja stereotipa o
ženam a i kao različitost m uškog a i ženskog jezika, odnosno jezik kao sustav i jezik
kao diskurs, iz čega proizlazi i većina prijepora u diskusiji.
* je zik i rod, p redrasude o ženam a
K O N T R E C , Anita: v
L ik že n e kao glavnog prip o v je d ača - izm eđu sa m odestrukc ije i sam oostvarcnja.
Ž e n a , Z agreb, 1980, 3, str. 51-55.
A u to r ic a p r o g o v a r a o n o v o m tipu že n e a n a liz o m že n sk ih likova u djelim a
spisateljica Doris Lessing, Sylvie Plath i Sim o né de Beauvoir. S m atra da navedene
spisateljice redefiniraju pojam ženskosti te problem atiziraju poriv ka samodestrukciji
ali i sam oostvarenju.
* že n ska književnost
M I L A N O V I Ć , Đ urđa:
Teze za drugačiji pristup žene i masovnih medija, Žena, Zagreb, 1980, 6, str. 2-12.
U članku autorica istražuje vezu žena, kao dijela m a so v n e publike, i sadržaje
p r o d u k ata m asovnih medija. Situaciju žene o z n a ča v a istovrem eno i kao m arginalnu
poziciju d ru štv enog kretanja ali i sredstvom m anipulacije. Z bog toga položaj žene
p r o m atra kao p aradigm atičan za društvenu ulogu m asovnih medija.
* mediji i žene
M IL A N O V IĆ , Đ urđa:
P rik a z literature o odnosu žene i m asovnih m edija, Ž e n a , 1980, 6, str. 32-40.
N a k a n a j e a u t o ric e p r ig o d n im p r ik a z o m lite r a tu r e o b u h v a titi d v a a s p ek ta
propitivanja predodžbi o m jestu i ulozi žene u m aso vnim m edijim a, a tim e i u kulturi:
sagledati šire povijesne uzroke stereotipnih predodžbi i pokazati novu optiku i svijest
o ženi u literaturi iz SA D -a, Velike Britanije, Italije i Francuske.
* mediji i žene, predrasude o žen am a
O K L O B D Ž I J A , Mirjana:
A n d ro c e n triz a m nove ljevice, P ita n ja , Z agreb, 12, 1980, 3, str. 40-44.
A utorica govori o ženskim pokretim a u A m erici kao izvorima kritike nove ljevice,
po se bno kritike njezina androcentrizm a, smatrajući ga p o jm o m usporedivim pojm u
mačizam. Pitanja ravnopravnosti spolova pripadnice nove ljevice smatraju legitimnim,
te n a taj način otvaraju nove pravce fem inističkom pokretu. A utorica prikazuje i
uspo ređ u je organizacijsku strukturu i načine k o m unik a cije u pokretu nove ljevice i
fem inističkom pokretu. Posebno ističe anarhofeminističke zahtjeve za preispitivanjem
odn osa moći i sa m oga p o jm a autoriteta.
* m oć i žene, n eofem inizam , političke stranke i žene
O K L O B D Ž I J A , Mirjana:
U v o d [tem atskoj cjelini P okret žena i revolucionarni procesi], D o m eti, 13, 1980,
2, str. 4.
Sve jasnija problematika ženskog pitanja u teorijama i praktičnim akcijama pokazuje
u svim suvrem enim društvima niži, drugorazredan status žene. Z bog toga j e važno,
p rem a mišljenju autorice, kritički propitivati odnos ženskih i drugih političkih pokreta.
* žensko pitanje
P U S IĆ , Vesna:
Protiv psihologije odgađanja ili o ženskom pitanju. P ita n ja , Zagreb, 12, 1980,
6-9. str. 65-67.
Članak je autoričina polem ika s te zam a Slavena Letice objavljenim a u časopisu
■'Pitanja’ (br. 1-2. iz 1980). N a početku, autorica pravi razliku izm eđu " s ta r o g ”
feminizma (koji sc borio za ravnopravnost) i neofem inizm a, čiji je cilj em ancipacija.
U spoređuje ženski pokret s rasnim i ostalim manjinskim pokretima, jer je u njima
značajna uloga depnvilegiranih, pa tako i žena u prokazivanju eksploatacije. Upućuje
i a r g u m e n tir a p r ig o v o re S. L etici, koji, p r e m a m iš lje n ju a u to rice, tvrdi da j e
socijalistička revolucija dovršena pa njome i žensko pitanje. A utorica zaključuje da
je m oguća istovrem ena borba za različite oblike emancipacije.
* em ancipacija žena, fem inistička teorija
R I H T M A N - A U G U Š T I N , Dunja:
M oć žene u patrijarhalnoj i suvrem enoj kulturi, Ž e n a , Zagreb, 1980, 4-5, str.
83-85.
Autorica uspoređuje položaj žene u tradicionalnoj i suvremenoj kulturi. Zaključuje
da su žene u tradicionalnom društvu imale, de fa c to , izvjesnu moć, iako j e nisu
imale formalno, dok je u suvrem enom društvu situacija obrnuta, naročito u postojanju
tradicijskog m odela moći u obitelji, koji se ne m ože smatrati m arginalnim .
* obitelj i žene, participacija žena, že nska antropologija
S K L E V IC K Y , Lydia; PAPIĆ, Žarana:

K antropologiji žene, R evija za so c io lo g iju , Zagreb, 10, 1980, 1-2, str. 29-45.
Specifična problem atizacija statusa žene u okviru antropologije, izlazak je, prem a
mišljenu autorica, iz “ nevidljivosti” žena u znanosti, a dio je šire kritike postojećeg
seksizm a. A ntropologija, koja želi om ogućiti nove horizonte analize spolnosti u
društvu, utem eljena na ženskoj perspektivi, dobila je naziv antropologija žene. Ovaj
tekst pregled je i na jrelevantnije literature s tog područja. A utorice su prikaz izložile
u četiri dijela: razm atranje prirode i kulture, problem društvene podjele rada, odnosi
moći i pitanje poim anja privatnoga i javnoga. A ntropologija žene pravac je koji
razotkriva idologizirani poredak.
* ženska antropologija, ženska perspektiva
Z U PP A , Jelena:
Ž ena pisac i suočenje s vlastitim položajem žene, Ž en a , 1980, 6, str. 50-62.
Tekst j e rezultat predavanja “Ž ena danas, ovdje i u svijetu” , održan og 1980.
godine u Centru za kulturu i inform acije u Zagrebu. A utorica govori o spisateljicam a
u potrazi za vlastitim identitetom kroz autobiografije i jav n e iskaze, a tim e i o nastanku
nove poetike putem vizije svoje, ženske prisutnosti u povijesti.
* ženski identitet, žensko pism o
1981
Pitanje sa m oupra v lja nja i žensko pitanje, M a rksistič ka m isa o , B eograd, 8, 1981,
4, str, 54-56.
* m arksistički fem inizam
Ž en a i sam oupravljanje, D elo , B eograd, 27, 1981, 4, str. 5-20.
Ž e n a i sam oupravljanje, O A S, B eograd, 1981, 3.
* m arksistička teorija i žene
“Ž en sk o p ita n je ” u socijalističkom sam oupravljanju, S o cija liza m , B eograd, 24,
1981,11, str. 1859-1971.
* m a rksistič ka teorija i žene
Ž ena u kulturi socijalističkog samoupravljanja, Ž ena, Zagreb, 1981, 5-6, str. 9-23.
U članku autorica polazi od k o nkretn og društva i ženu analizira kao društveno
biće, a ne kao prirodno biće, j e r j e redukcija bilo kojeg bića na razinu prirode -
rasizam . Pri toj analizi kulturu shvaća kao način p ro izvođe nja k o nk retnog života te
interpretaciju toga života. A nalizira m ogućnosti ulaženja žena u povijest.
* m arksistički fem inizam , spolni rasizam
Indija j e nije m a žena, D elo, Ljubljana, 1981, 4, str. 88-106.
* teorije subjektiviteta
L uce Irigaray, A m an te m arine, De Friedrich N ietzsche, F ilo zo fska istra živa n ja ,
Zagreb, 2, 1981, 3, str. 88-97.
A u to rica član ka izlaže shvaćanje psihoanalize L. Irigaray kao put osvješćivanja
i p r a k ti č n e p r im je n e p s ih o a n a liz e , g d je se ž e n e is k a z u ju k ao z a to č e n ic e n ek e
e k o n o m sk e i sim boličke strukture. P okazuje da Irigaray dovodi u pitanje i samu
filozofiju i to u o no m e dijelu u kojem se filozofija poistovjećuje s patrijarhatom.
* je z ik i rod, teorije subjektiviteta
Studije o ženi i ženski pokret, M U S , Beograd, 8, 1981, 8-9: Studije o ženi i
ženski pokret (ur. Rada Iveković), [tematski broj], str. 5-49.
* ženski studiji
JELAVIĆ, Željka; K A ŠIĆ , Biljana:

0 radu sekcije “Ž ena i društvo” , R evija za socio lo g iju , Z a g r e b , l l , 1981, 3-4,
str. 235-237.
U članku autorice ustvrduju da je najčešći oblik rada sekcije “Ž ena i društvo”
tematski razgovori. Njihovo polazište je u analizi stvarnog položaja žene, kao mogućeg
predloška teorijskog promišljanja ženskog pitanja. Ostale aktivnosti sekcije su izdavanje
tematskih brojeva časopisa, i napisi u dnevnom tisku. T em e o k o jim a se razgovaralo
na s k u p o v im a b ile su: m it o m a te r in stv u , tzv. m u š k o p ita n je , ž e n a i zn a n o st,
psihoanaliza i libido, Mirjana Gajski o svojem likovnom djelu o ženi, homoseksualnost
i biseksualnost, potlačene i pretučene žene i nasilje u obitelji. Drugi dio prikaza
sadrži sažetke problem atike najinteresantnijih skupova, što ih je sekcija organizirala.
* sekcija “Ž ena i d ruštvo” , žensko pitanje
K E S E R IĆ , Biljana:
Žensko pitanje kao klasno pitanje, Kulturni radnik, Zagreb, 34, 1981, 6, str. 227-231.
Članak je osvrt na način n astan k a knjige “ Priče iz s v a k o d n e v n o g živ o ta i nacrt
je d n e teorije o socijalizaciji že n e” (izdanje A rgum ent Verlag, Berlin, 1980). A utorica
raz m atra n e o b ičn u k once pciju knjige koju čine intim ne ispovijesti žena p o p rać en e
statistikom i a n g a žira n o m k ritiko m bitnom za o s lo b o đ e n je žena.
* em ancipacija žena, ženski studiji
L E IN E R T -N O V O S E L , Smiljana:
Ž ena i ostvarivanje sam oupravljanja, Ž ena, Zagreb, 1981, 4, str. 46-50.
Autorica govori o zastupljenosti žena u sustavu odlučivanja o sam desetih godina
te analizira razine odlučivanja u odnosu na dob, radni staž, stručnu sprem u i tip
naselja u kojem u žene žive.
* participacija žena
0 ženskoj subkulturi u slavonskoj zadruzi, Ž ena, Zagreb, 1981, 2, str. 25-31 =
u: Ž en a u se o sk o j ku ltu ri P anonije, E tn o lo šk a tribin a , poseb no izdanje, Zagreb,
1982, str. 3 3 -3 8 .'
A utorica govori o p o stojanju že nske subkulture u z a d r u ž n o m živ o tu k ao iz voru
n e fo rm aln e m oći žena. O sv rće se i na p re d ra su d e a n tro p o lo g a pri pro u ča v an ju
z a d ru g a . U oča va zanem ariv an je privatne sfere te n e ra zliko va nje zam išljen o g a i
ostvarenog reda, kategorija koje je rabio Levi-Strauss pri analizi neke društvene pojave.
O tk riva z a je d n ičk e strategije že n a u p rak ticiranju svoje g a utjecaja u okruženju
zadružnog života.
* predrasude o ženam a, ženska antropologija
S K L E V IC K Y , Lydia:
Ž enski svijet (reprint), K onferencija za društvenu aktivnost žena u društvenom
raz vo ju R K S S R N J i Izdavački savjet časop isa “Ž e n a ” , Z agreb, 1979, (reprint),
Č a so p is za su v rem en u p o v ije s t, Z agreb, 13, 1981, 2, str. 176-179.
A utorica daje pregled sadržaja časopisa tiskanoga ponovo nakon četrdeset godina.
G ovori i o njeg o v u značaju za p rom ic anje ravnopravnosti žene. N av odi da pitanje
r a v n o p r a v n o s t i č a so p is r a z m a tr a u o k v ir u k la s n o g p ita n ja , ali se isto v re m e n o
razotkriva i specifičnost ženske problem atike.
* ž e n sk a povijest
U lo ga i položaj žene u tradicijskoj kulturi, Č asopis za su vrem en u p o v ije s t, Zagreb.
13, 1981, str. 187-194.
Tekst j e izvještaj s R edovito g g odišnjeg sastanka H rv a tsk og etnološkog društva
(o drž ano g u Z agreb u 26. i 27. siječnja 1981.). A utorica daje pregled m eto dološko-
-epistem ologijskih i teorijskih razm atranja o ženi u tradicijskoj kulturi. N avodi i
k onk retn e aspekte p o lož aja žene u podjeli rada te u um jetničkoj proizvodnji.
* m e to d o lo g ija
U G R E Š I Ć , D ubravka:
Š te fic a C v e k u ra lja m a živ o ta , P a tc h w o r k sto r y , G ra fič k i z a v o d H rv a tsk e ,
B ibliotek a “ O g led a la” , Zagreb, 1981, 96 str.
N a m je ra je ovog rom ana, p rem a riječim a sam e autorice, ispričati priču, istkanu
iz niza p rip ovje dn ih kom adića, kako bi afirm irala pripovjedni žanr, sličan ženskoj
usm enoj prozi, nastaloj u nedovoljno vidljivim situacijam a u k o jim a sudjeluju žene.
Oblikujući lik tipkačice, autorica “šiva” skriveno i razasuto žensko iskustvo, posluživši
se p re d lo šk o m ljubavnih rom ana.
* ž e n sk a književ nost, žensk o pism o
V R K L J A N , Irena:
S ta tio n en , M ariannenpresse, Berlin, 1981.
p je s m e
* že n sk o pism o
1982
Č U L I N O V I Ć - K O N S T A N T IN O V IĆ , Vesna:
A naliza položaja žene u društvu i porodici (na prim jeru p akračke regije), u:
Žena u se o sko j kultu ri P anonije, E tn o lo ška tribina, posebno izdanje, Zagreb, 1982,
str, 51 -57.
Autorica polazi od konstatacije postojanja tradicijske kulture u ruralnim i urbanim
po d ru čjim a, u poslijeratn o m razdo blju, uslijed d r u štv en e p okretljiv osti. Proces
raspadanja zadruga označava kao vid poboljšanja položaja žena. Z aključuje da žena
ravnopravnije sudjeluje u odlučivanju u obitelji, a mlade žene iz seoskih sredina postaju
nositeljice emancipatorskih vrijednosti spram starijih seoskih žena iako same ne uzimaju,
u značajnijoj mjeri, učešće u ja v n o m životu urbanih sredina u kojim a rade.
* participacija žena, tržište rada i žene
D E SP O T , Blaženka:
R apport entre la “ Q uestion fem inine” et celbe question de classe, S o cia lism in
the World, Beograd, 6, 1982, 29, str. 233-235.
* m arksistička teorija i žene, žensko pitanje
S m isao ž e n sk o g pitanja, N a še tem e, Z agreb, 26, 1982, 6, str. 1044-1048. =
Ž ena, Zagreb, 1982, 2-3, str. 74-79.
Autorica ističe spoznaju o nem ogućnosti podvođenja ženskog pitanja pod klasno.
Žensko pitanje treba moći izvesti metodološki, teorijski i praktički. Za autoricu članka
kritika etatističkog um a m o g u ć a je posta v lja n jem žen sk o g pitanja kao teorijski
legitim noga.
* feministička teorija, marksistička teorija i žene, žensko pitanje
D E SPO T , Blaženka:
Treba li ili ne posebna ženska organizacija?, Žena, Zagreb, 1982, 1-2, str. 74-79.
Konstatacija o ženskom pitanju kao klasnom pitanju, za autoricu je nedjelotvorna
pri argumentaciji o nepostojanju potrebe za p osebnom ženskom organizacijom . Ako
se poseb na organizacija mladih izvodi iz njihova dob nog identiteta, autorica se pita,
ne bi li i žene m ogle imati posebnu žensku organizaciju proisteklu iz posebnog
spolnog identiteta.
^m arksistička teorija i žene
Ž ensko pitanje o dijalektičko-spekulativnoj metodi filozofije slobode, P olja, Novi
Sad, 27, 1982, 277, str. 135-137.
* žensko pitanje
D ru g a In d ija , Š kolska knjiga, Z agreb, 1982, 204 str.
Riječ je o knjizi filozofskih eseja o literaturi, društvu, filozofiji i povi jesti Indije.
Do izražaja dolazi način pisanja koji proizlazi iz iskustva, nesvjesnoga i potisnutoga.
* teorije subjektiviteta, žensko pism o
O ženi koja šuti i ženi koja govori, Z b o rn ik Trećeg p ro g ra m a R a d io Z a g re b a , 8,
1982, str. 170-177.
A u to r ic a g o vori o sudb ini ž e n sk o g g la sa n a k o n u s p o s ta v lja n ja razlike izm eđu
m isli i tijela: ž e n a ostaje n ijem a, ili n je z in a m is ao ostaje n e p r io p ć iv a kao kod žena-
-m ističarki. A u torica sm a tra da se u onostranosti religije i u općenitosti religije gubi
že nska specifičnost. Kritizira tvrdnje o sudbini žene kao n epov ijesn e te one tvrdnje
koje lažno n am eću univerzalni interes.
* teorije subjektiviteta, ženska du h o v n o st
0 že n sk o m pitanju kod E rnsta B locha, R u ko v et, 1982, 2-3, str. 238-255.
* m a rk sistič k a teorija i žene, žensko pitanje
D a li klasno pitanje iscrpljuje žensko pitanje, Žena, Zagreb, 1982, 2-3, str. 82-83.
U č lan k u se govori o razlici p se u d o z n a n stv e n e , o d n o sn o d n e v n o -p o litič k e i
zn anstvene analize ženskoga i klasnog pitanja.
* m etodologija, predrasude o ž e n am a
IV E K O V IĆ , Rada: -
K lasn o i že n sk o pitanje, N a še tem e, Z agreb, 26, 1982, 6, str. 1050-1052.
P o seb n o st žen sk o g p itan ja autorica izvodi iz činjenice da žensko pitanje prethodi
klasnom te smatra da aktualnost ženskog pitanja proistječe iz spoznaje o patrijarhalnoj
s v ij e s ti k a o n a j t v r đ e g m j e s t a o t p o r a p o s t a v l j a n j u ž e n s k o g p ita n ja . U z to, u
su v rem e n o m društvu prisutni su i novi oblici diskrim inacije i zlostavljanja žena.
P roizvoditi m anje a bolje, K u ltu rn i ra d n ik , Z agreb, 35, 1982, 6, str. 138-145.
A u to rica propituje po ja m novih političkih subjekata pozivajući se na analizu
C arle R avaioli, koja n aglaša v a pitanje p rivatnoga i ja v n o g a , te raz m atra podv o đ en je
ženskog pitanja p od neko općenitije. A u torica teksta ističe da svi politički subjekti
nisu klasno odredivi, a suprotstavljaju se i državi i historijskoj ljevici.
Sm isao su v rem e n o g braka, Z b o rn ik Trećeg p ro g ra m a R a d io Z a g reb a , Zagreb, 8,
1982, str. 184-191.
A utorica govori o društvenim funkcijam a tradicionalnoga i su v rem e n o g braka.
U modelu suvrem enog braka ističe njegov em ocionalni aspekt te pro m jene formalno-
-pravne regulacije u području seksualnosti i vjernosti. Pri analizi braka, naglašava
važnost odnosa m uška ra c - žena. M izoginiju sm atra najun iv erza ln ijim oblikom
društvene diskriminacije.
* obitelj i žene
PR PIĆ, Katarina:
Ž ena u znanosti, Ž ena, Zagreb, 1982, 4, str. 53-67.
A u to rica članka iscrpno analizira p ojavu neg ativne selekcije za p o šljav an ja i
v redno va nja rada žena u znanstvenoj djelatnosti i ukazuje na prisutnost nedovoljn og
propitivanja razloga te pojave.
* obrazovanje i žene, predrasude o ženam a, tržište rada i žene
PUS1Ć, Vesna:
Ž en sko pitanje - da, ne, kako?, N a še teme, Zagreb, 26, 1982, 6, str. 1037-1039
= Ž ena, Zagreb, 1982, 2-3, str. 62-64.
U članku se iznosi mišljenje o pokušajim a negiranja žen sko g pitanja proizašlim
iz n ed o s ta tn o sti p o sto je ć e g te o rijskog instrum en tarija. Ž e n sk o se p itanje m o ž e
definirati na razini praktične akcije, a dijelom uz p om oć teorije srednjeg dometa.
* fem inistička teorija, žensko pitanje
SK L E V IC K Y , Lydia:
Ž enske studije u o sam desetim godinam a, R evija za so cio lo g iju , 12, 1982, 1-4,
str. 157-162.
T ekst je inform acija o Prvoj m e đunarodnoj konferenciji o istraživanju i nastavi
nam ijenjenoj ž e n am a (održanoj u M ontrealu od 25. 7. do 4. 8. 1982). A u torica daje
podatke o inicijatoricam a ovog skupa koji se odnosio na ženske studije te kaže da se
radi o fem inistk injam a koje su se pod p okroviteljstvom U N -a odvojile od Svjetske
konferencije žena u K openhagenu.
* ženski studiji
Tochter zw isch e n S u e d u nd West, R ogners Edition, Ullstein, Berlin, 1982.
* žensko pism o
V R K L JA N , Irena:
U ko ži m o je sestre, N aprijed, Zagreb, 1982.
Z a ovu knjigu pjesam a autorica j e dobila nagradu D ruštva književnika H rvatske
za najbolju knjigu poezije u 1982. godini.
* žensk o pism o
1983
P orodica: brak u n o v o m p o rodičnom zakonod avstvu, Ž e n a , Z agreb, 1983,
str. 41-58.
U dijelu n av edenog teksta, n a str. 52-55, autorica govori o izvanbračnoj zajedni
i boljem p ra v n o m tretm anu žena koje napuštaju takvu zajednicu.
* obitelj i žene, zakonodavstvo, ženska prava
Ž e n e i rad, Ž ena, Zagreb, 1983, 5, str. 59-66.
P rik a z nezn atn o skraćenog teksta izlaganja autorice Sheille Allen, “K ontinuit
i p ro m je ne u produkciji i reprodukciji” , govori o p roblem u neadekvatnosti društven
znanosti u opisivanju i objašnjavanju pro b lem a žena u sferi rada.
* fem inistička teorija, m etodologija, tržište rada i žene
D E S P O T , B laženka:
Filozofski aspekti h u m a niza cije o d n o sa m e đ u spolovim a, P o lja , N ovi Sad,
1983, str. 442-443.
G JU R G JA N , Ljiljana:
A u to r u raljam a je z ik a (O prozi D u b ra v k e U grešić), R ep u b lika , 1983. 11-11
str. 254-257,
A u torica sm atra p rozu D. U grešić p oku šajem razbijanja okvira postojeće kulturi
kao feministički izbor uz stav: “O sjećam , dakle - j e s a m . ”
* ž e n sk a književnost, žensko pism o
G J U R G J A N , Ljiljana:
D v o z n a č n o st funkcije m ita “ d o m a će g a n đ e la ” u r o m an u Virginije W o o lf “ K
sv jetioniku” , R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 156-162.
M it o pisanju kao m uškoj privilegiji autorica o dređuje o s n o v n im problem oi
tradicije spisateljstva i pita se ima li m jesta za Electru, o d nosn o za ženu koja piš
ulazeći u dijalog s tradicijom . K ao p rim jer ta k v o g pisa n ja navodi V. W oo lf koja
djelu “V lastita so b a” p rogovara o teškoći konstrukcije ž e n sk o g a lika unutar zadan
m u šk e tipologije.
* ženska književnost, žensko pism o
A leksandra Kollontaj, Ž enska v socijalizm u, KRT; Ljubljana, 1982, R e p u b lik a ,
Zagreb. 1983, 11-12, str. 252-253.
U recenziji knjige A. Kollontai “Ženska v socijalizmu” , R. Iveković smatra upitnim
odnos klasnoga i ženskoga, te tvrdnju o državi kao isključivom mjestu emancipacije.
Autorici predgovora, Mojci Dobnikar, zamjera previđanje ovih činjenica.
* feministička teorija, teorije subjektiviteta
Ida M agli, Gesii di N azaret. Tabu e T rasg ressione (Isus iz N azareta. Tabu i
prekoračenje), Rizzoli, Milano, 1982, R epublika, Zagreb, 1983, 11-12, str. 253-254.
Autorica recenzira knjigu Ide Magli, koja tumači Isusa kao društvenog reformatora,
koji odbacuje patrijarhalni poredak te se zalaže za slobodu žene, a Mariju prikazuje
oslobođenu istočnog grijeha i kao personifikaciju Prirode.
* ženska antropologija, ženska duhovn ost
U w e Vesel, M it o m atrijarhatu, R ep u b lika , Zagreb, 1983,1 1-12, str. 251-252.
U recenziji autorica ističe po državanje mita o m atrijarhatu u službi o p rav da vanja
patrijarhata. Taj stav m ože se vidjeti i kod spisateljice Ide Magli.
* predrasude o ženam a, ženska antropologija
Povijest i potrebe, K u ltu rn i radnik, Zagreb, 36, 1983, 4, str. 146-154.
Polazeći od ideje Agnes Heller o teoriji radikalnih potreba, autorica razvija njezinu
tezu o odgovornosti kao mjestu rađanja novih subjekata. R. Iveković tom u nadodaje
i teorijsko mjesto utem eljenja žena kao novih subjekata.
JA K O B O V IĆ , Slavica:
Američka antologija francuskog neofeminizma, (ed. Melanie Marks i Isabele de
Courtivron, The Harvester Press Limited, G. B., 1981), Republika, 1983, 11-12, str. 248-250.
A utorica govori o knjizi “N e w F rench F e m in ism ” uspoređujući ga s am eričkim
n eo fe m iniz m om . Zajednički im je utjecaj žensko obrazovanje i m etoda društvenih
znanosti dok ih razlikuje religijsko naslijeđe, koje u francuskom fem inizm u kao
vrijednost nije prisutno.
* n eofem in izam , ženski studiji
JA K O B O V I Ć , Slavica:
U pit(a)nost ženskog a pisma, R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 4-6.
U članku se govori o ženskom pismu kao svojevrsnoj subverziji koja oslabljuje
moć i nasilje i predstavlja, prema mišljenju autorice, potragu za autentičnim doživljajem
vlastitog tijela. Ukazuje na važnost konteksta nastanka ženskog pisma.
* žensko pism o
'h !/
JA K O B O V I C , Slavica:
“Z m ijski je z i k ”, R e p u b lik a , Z agreb, 1983, 11-12, str. 147-152.
A utorica govori o “zm ijskom je z ik u ” , kao ženskom jeziku u bajkama. Interpretira
njegovo značenje na p rim je ni bajki Ivane B rlić-M ažuranić, te p onovn o analizira
mitsko u n jezinom u djelu. “Z m ijski je z i k ” shvaća kao nijemi je zik za m uškarce, jer
ga j e n e m o g u ć e k o r is tit i u o k v ir u p a t r i j a r h a l n e k u ltu r e k o ja p r iz n a je sa m o
rep rod uktivnu ulogu žene i šutnju kao njezinu sudbinu.
* je z ik i rod, ženski identitet, ženska književnost
J A K O B O V I Ć Slavica:
B ibliografija o že n sk o m pism u, R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 258-260.
B i b l i o g r a f i j a č a s o p is a i te m a t s k i h n a s l o v a v e z a n i h u z ž e n s k o k n již e v n o
stvaralaštvo.
* bibliografija
K A Š P A R , Libuše:
D o m inacija žena u m edičarstvu H rvatskog zagorja i Podravine, E tn o lo ška tribina,
Z agreb, 1983, 4-5, str. 105-109.
A u to rica o bjašnjava što čini zanat m e diča rstva i konstatira njego vu prisutnost u
¥ a ra žad in sk o m kraju od polovice 17. stoljeća. Iako taj posao tradicionalno obavljaju
m uškarci, uz u d o v ic e m e d iča ra , o sa m d e se tih g o d in a d v a d e s e to g a stoljeća žene
postaju glavne nositeljice zanata i dobivaju ugled um jetnica. O vu pojavu autorica
o bjašnjava em anc ipac ijom žena u društvu.
* tržište rada i žene, u m jetnička proizvodnja, ženska antropologija
K.ESERIĆ, Biljana:
I reče G o sp o d in Bog, R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 153-155.
U tekstu autorica analizira predodžbu o ženi na p rim jerim a prvih poglavlja Knjige
?;<stanka, preko enciklopedista i teoretičara prirodnog a prava. Te slike ženu prikazuju
uronjenu u prirodu, gdje se različitost m u šk a ra ca i že n a iščitava kao prirodna. Pri
•crne se ne uzim aju u obzir socijalizacijski uvjeti za kulturno oblikovan je identiteta
ier.a i m uškaraca. P re m a n jezinom mišljenju, spolni re duk c ioniza m i dalje postoji u
u i a š n j e m ju g o sla v e n sk o m društvu, b ez obzira na fo rm a lno-pra vnu je d n ak o st žena,
* fem inistička teorija, predrasud e o žen am a
■CESERIĆ, Biljana:
E llen S u m m erfield, D ie A uflo esu n g der F igur in der R o m a n “ M a lin a ” , Bonn,
:9~6, R ep u b lika , Zagreb, 1983, 11-12, str. 243-245.
A u to r ic a g o v o ri o p rik a z u E lle n S u m m e r f ie ld r o m a n a I n g e b o r g B a c h m a n ,
j a v l j e n o g a 1971. u Frankfurtu am. M. N aglašava se zaokret feminizma ka estetskome.
Ičr.ske vrijednosti ko je ne uspijevaju u stvarnosti, uspijevaju u književnosti.
K E S E R IĆ , Biljana:
N ov ija ostvarenja autorica s njem ač k o g govornog područja, R ep u b lika , Zagreb,
1983, 11-12, str. 260.
* bibliografija
Ž ene u delegatsk om sistemu, Ž ena, Zagreb, 1983, 2-3, str. 67-68,
Autorica iznosi usporedne statističke podatke za godine 1977. i 1980. o sudjelovanju
žena u sustavu odlučivanja, te se zalaže za osvjetljavanje nedovoljne uključenosti žena
u sustav odlučivanja na svim njegovim razinama.
L U K IĆ , Jasmina:
U spavana lepotica i princ (proza D. U grešić), K n jiževn a reč, B eograd, 12, 1983,
213, str. 20.
* žensko pismo
Radnički pokret i feminizam, Izvještaj iz četrnaest zemalja, (ur. Ernest B om em an),
Frankfurt am ML, Berlin, Wien, 1982,2595 str., Č asopis za suvrem enu p o v ij est, Zagreb.
15, 1983, 2, str. 212-216.
A utorica prikazuje knjigu koja sadrži analizu naslovljene problematike iz četrnaest
zemalja. K njigu sm atra dobrom je r ističe dodirne točke g rađansk oga i proleterskoga
ž e n sk o g pokreta, dok se kritika o dnosi na auto ro v u težnju da građansk i pokret
razmatra tek kao zahtjev za seksualne slobode. A utorica tvrdi da ženski građanski
pokret analizira sim boličko ustrojsvo patrijarhata. P oziva na veću osjetljivost pri
povijesnoj analizi aktivnosti žena.
* ženska povijest
N u žn o st “ že nske” perspektive u etnologiji, E tn o lo ška tribina, Z agreb, 1983, 4-
5, sir. 1 2 1-126.
Autorica ukazuje na važnost ženske perspektive u znanosti u kontekstu kritike
etnološke znanosti. Tako, etnološku znanost smatra oblikom intelektualne kolonizacije,
tj. onom, koja zapostavlja marginalne društvene grupe, pa tako i žene. Autorica ističe
da je napor oko uključivanja ženske perspektive u znanosti sastavni vid borbe za
društvenu emancipaciju žena.
* m etodologija, ženska antropologija
Ž enska književnost i žensko pismo, R ep u b lika , Z a g reb , 1983, 11-12, str. 7-28.
Tekst je rezultat sn im lje n o g pred a v an ja od rža n o g a u okviru sekcije “Ž ena i
društvo” ( 1 3 .5 . 1983). A utorica naglašava m e todološke teškoće pri razgraničavanju
pojm ova žensko pism o i ženska književnost. Ž ena m ože biti subjekt koji piše, no
žensko pism o odnosi se i n a stil, kao pism o razlike. U pisivanja ženskosti u vlastiti tekst
nam eće prom išljanje o ulozi književnog stvaratelja.
* m etodo logija, že nska književnost, žensko pism o
V ID A N , G abrijela:
Cvijeta Z uzorić i D ubrovčani, R ep u b lika , Zagreb, 1983, 11-12, str. 170-180.
T ekst j e posv e će n profesorici Z denki M a ko vić autorici djela “ Pjesnikin je starog
D ubrovnika, od sredine 16. do svršetka 18. stoljeća u kulturnoj sredini toga vremena",
gdje se n a v o d e rijetka sv je d o ča n stv a o su dje lov a nju C. Z u zo rić u d u brovač kim
u m je tnič k o-filozofskim kru g o v im a i njezinom prijateljstvu s M a ro m Gundulić.
* že nska k njiževnost
V ID O V IĆ , K atarina:
P laid oyer za drugu - R ada Iveković, “D ruga Indija” , Školska knjiga, Zagreb.
1982, R e p u b lik a , Zagreb, 1983, 6, str. 120-124.
Prikazom knjige R. Iveković i njezinih stavova datih u intervjuu časopisu “D ometi”,
{broj 4 iz 1982), autorica želi naglasiti princip jednakovrijednih razlika, nehijerarhičnosti
i nedistanciranosti metodologije, koje j e R. Iveković izvela na primjeru tantrizma, koji
om ogućuje prizivanja druge u teorijskoj analizi.
* m eto dologija, teorije subjektiviteta
Z E Č E V IĆ , Divna:
O d n evn iku D ragojle Jarnević, R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 163-169.
U tekstu se govori o formi dnevnika kao književnom zapisu proizašlom iz odnosa
p rem a iz van jskom e svijetu. U pravo j e ova form a najčešća u že n sk o m književnom
stvaranju.
* ž e n sk a književnost
ZU PPA, Jelena:
D an a šn je “ čitan je” Virginije Woolf, R ep u b lika , Z agreb, 1983, 11-12, str. 29-43.
Sadržaj članka je st razgovor koji je Jelena Z uppa vodila s Ivom V idanom na tribini
održanoj u čitaonici “V lad im ir N a z o r ” (17. 5. 1983). O sn o v n a j e m isao autorice
uočavanje i interpretacija potrebe V. W oolf da žene počnu pisati kao žene, “ a ne videói
se kao žene” . Dakle, autorici je važno nastojanje spisateljica o zapisu svoje strasti.
1984
D E S P O T Blaženka:
Marx i em ancipacija žena. G led išta , Beograd, 25, 1984, 1-2, str. 51-52.
D ESPOT, Blaženka:
M ogućnost utem eljenja m arksističkog feminizma, N a še te m e , Z agreb, 28, 1984,
i 0, str. 1940-1946.
U tekstu se polazi od konstatacije osporavanja marksističkog feminizma od strane
suvrem enog m arksizm a i radikalnog feminizma. Autorica uviđa potrebu utemeljenja
marksističkog feminizma. Da bi utemeljenje bilo moguće, potrebno je shvatiti da misao
jedne epohe, a tako i njezine kritike, nije samo misao vladajuće klase već i vladajućeg
spola. Tako, pored ostaloga, marksistički feminizam razotkriva suvremeni patrijarhat
kao oblik autoritarne socijalizacije djece, budućih poslušnih podanika države.
* fem inistička teorija, marksistički fem inizam
Le fém in in en p h ilo s o p h ie , u: F em m es, fé m in is m e e t r e c h e rc h e s, A F F E R ,
Toulouse, 1984, str. 693-699.
N och einmal zum M arxism us und F cm inism us, u: G esc h lech terverh a eltn isse
u n d F ra n en p o litik, Berlin - H am burg, A rgum ent AS 110, 1984, str. 103-113.
* feministička teorija, marksistička teorija i žene
T V E K O V IĆ , Rada:
0 ženskom u grčkoj filozofiji prije Platona, Polja, Novi Sad, 1984, 299, str. 45-47.
* feministička teorija
Yugoslav N eofem inism , u: Sisterh o o d is G lob a l (ed. Robin M organ), A nchor
Press/Doubleday, N e w York - G arden City, 1984, str. 734-736.
* n eofem inizam
K O T U R -K N E Ž 1 Ć , Maja:
Ida Magli, M atrijarhat i vlast žena, G ian c ia co m m o Feltrinelli, M ilano, 1978,
Ž ena, Zagreb, 1984, 1-2, str. 71-78.
Članak je recenzija knjige koju je većim dijelom napisala Ida Magli. Autorica
recenzije prevela je i nekoliko stranica iz pojedinih poglavlja knjige u kojoj se, prema
njezinom mišljenju, raspravlja o matrijarhatu i materinskom pravu kao m uškom mitu.
* predrasude o ženam a, ženska povijest
M I L A N O V IĆ , Đ urđa:
Ž en ska šta m p a kao fe n o m e n m a so vn e kulture, magistarski rad, Filozofski fakultet
Zagreb, 1984, 182 str.
Cilj m agistarsk og rad a je razotkrivanje prikrivenih m e h an iz am a ideologijskog
utjecaja, kao prezentacije “ općih istina o že n i” , što prid o n o se plošnosti ženskog
tiska. N a prim jeru ženskih časopisa (“ Svijeta” , “B a za ra” i “N a d e ”), prom atranih u
vrem enskoj projekciji, autorica je pratila prenošenje predodžbi o ženi od m asovnog
tiska ka rea ln o m društvu i obratno. P okazalo se da p o n u đ e n e p redo dž be u tisku ne
prate stvarni položaj žene u društvu, iskazan sljedećim param etrim a: zaposlenost,
o b r a z o v a n j e i p r i s u t n o s t u n iž im s t r u k t u r a m a d r u š t v e n o - p o l i t i č k o g sis te m a .
Istovrem eno, autorica analizu u p o tp u n ja v a k ratkim p o v ije snim preg le d o m ženskog
tiska u Jugoslaviji, za razdoblje od prije D ru g o g a svjetskog rata do suvremenosti.
* mediji i žene
M I L A N O V IĆ , Đ urđa:
Ž enski listovi u Jugoslaviji, Ž ena, Zagreb, 1984, 3, str. 49-64.
A u to rica analizira odno s žene i m a so v n o g tiska i to na p r im je a i rom antično
idealiziranih m itskih sadržaja u ženskim listovim a koji su izlazili na području bivše
Jugoslavije.
* m ediji i žene, pred rasu d e o ž e n am a
M I L A N O V I Ć , Đ urđa:
Ž enski listovi u Jugoslaviji, Ž ena, Zagreb, 1984, 4, str. 64-81.
U članku je riječ o prikazu i tum ačenju sadržaja praktičnih savjeta iz ženskih
šistova. K roz povijesni uvid, p ronalaženje prisutnosti analizirane teme u suvrem enim
listovima, usporedbu sa sličnim sadržajima ženskoga tiska u svijetu, autorica propituje
potrebu žena za p raktičnim sadržajim a u ženskim listovima.
* mediji i žene
M O R O K V A Š IĆ , Mirjana:
Z ašto že n e odlaze, N a še tem e, Zagreb, 28, 1984, 6, str. 975-984.
A u torica govori o načinu i razlozim a e k o n o m sk e m igracije žena. P oseb no su
interesantne one žene koje odlaze zbog o d bija nja patrijarhalne sredine u kojoj žive.
* tržište rada i žene
A ntro p o lo g ija žene, zbornik, (ur. Ž aran a Papić i L ydia S klevicky), Prosveta,
Beograd, 1983, 396 str., Ž ena, Zagreb, 1984, 3, str. 77-79.
P o jam antropologije žene autorica recenzije shvaća kao novi p rava c društvene
Hianosti. N je z in o j e m išljenje da se u n av e d e n o m e zbo rnik u daje ženski uvid u
.Cilturu. A utorica ističe i važnost sljedećih tem a u Zborniku: odrednice spolnih uloga,
: i n o s priroda-kultura, E ngelsovo nekritičko prihvaćanje M o rganovih stavova.
* ženska antropologija
Modeli obitelji u etnologiji i sociologiji, R evija za so c io lo g iju , Zagreb, 14, 1984,
3-4, str. 333-337.
U prikazu problem atizira se nekon zistentna u porab a općih p ojm ova iz p odručja
sociologije i etnologije, posebice naroda i zadruge. A utorica ukazuje na potrebu
istraživanja obitelji u razvojnom smislu te stvaranje tipoloških određenja suvremenih
i ruralnih korijena obitelji.
* metodologija, obitelj i žene, ženska antropologija
S K L E V IC K Y . Lydia:
Antifašistička fronta žena - kulturnom m ijenom do žene “novog tipa” , Gordogcm,
Z agreb, 6, 1984, 15-16, str. 73-111.
Tekst je dio m agistarskog rada “Ž ene i m oć - povijesna g eneza j e d n o g interesa” .
E m a n cip a ciju od stega patrijarh alne kulture auto rica vidi kao je d a n od g lavnih
ciljeva k u lturne prom jen e, što se počeo odvijati u o k v irim a A n tifašistič k e fronte
ž e n a H rv a ts k e . R e k o n s tr u k c i jo m o r g a n iz a c ijs k o g u s t r o j s t v a A F Ž - a , a u t o ric a
p o s ta v lja h ip o te z u k ako ta o r g a n iz a c ija nije b ila m je s to a r tik u la c ije k u ltu r n e
e m a n c ip ac ije kao p r ed u v je ta k o rište nja te k ovina p o litičke e m an c ip ac ije . To se,
p re m a njezinu m išljenju, nije dogo dilo je r nije p r o v ed e n o e k splic itno osp o rav a n je
p atrija rh a ta , a i ta m o gdje su v rije d n o sti bile e m a n c ip a c ijs k e n isu j e slijedile
strategije d r u štv en e akcije.
* antifašistička fronta žena, društvene p rom je ne i žene, participacija žena
Ispred m ogućnosti r e c e p c i j e - n e k i uvidi Vere Stein Erlich, R evija za so cio lo g iju ,
Zagreb, 14, 1984, 3-4, str. 309-317.
U članku autorica ističe značaj radova Vere Stein Erlich u p rom išljanju odnosa
m e đ u s p o lo v i m a . N a g l a š a v a v a ž n o s t n je z in i h d je la za s u v r e m e n a e t n o lo š k a
istraživanja, koja u vrijem e nastanka nisu imala adekvatnu recepciju sredine.
* obitelj i žene, ženska antropologija
O dnos spolova u znanstvenom i publicističkom radu Vere Stein Erlich, Zena,
Zagreb, 1984, 5-6, str. 62-74.
Rad je prošireni tekst referata održanoga na zna n stv e n o m e skupu “ Sociologija,
antropologija i etnologija” (prosinac, 1982). Autorica članka polazi od pretpostavke
da je problem atika odnosa m eđu spo lovim a vezivno tkivo brojnih radova V. Stein
Erlich, koji su bili ispred recepcije tadašnje sredine, bilo da se radi o z na n stve n om ili
publicističkom radu.
* m etodologija, predrasude o ženam a, ženska antropologija
Z e n e i m o ć - p o v ije s n a g e n e za je d n o g in teresa, m ag ista rsk i rad, Filozofski
fakultet u Z agrebu, 1984, 173 str.
A u to rica organizaciju (u ov o m slučaju Antifašistički front žena) prom atra kao
m jesto m oći s ob ziro m na m o g u ć n o st artikulacije interesa žena. O sn o v n u vrijednost
A FZ -a, em ancip aciju žena, širi društveni politički kontekst prihvatio je fo rm a ln o ,
koliko m u j e bilo potrebno za m obilizaciju žena u antifašističkom pokretu. N o v o
uspostavljajući sustav vlasti sve j e više potiskivao autonom no djelovanje organizacije,
kako b i j e to ja če podredio svojoj ideologiji, koja se nije odrekla naslijeđa patrijarhata.
* ženska povijest
S U P E K -Z U P A N , Olga:
U tjecaj am eričke antropologije na rad Vere Stein Erlich, R evija za so c io lo g iju ,
Zagreb, 14, 1984, 3-4, str. 319-326.
U tje ca j K ro e b e r a i R e d fie ld a na rad Vere S. E rlich a u to ric a č la n k a sm atra
o d lučujućim u njezinoj poteškoći pri objašnjavanju unutarnje d in a m ike p rom jena u
patrijarhalnom društvu.
* ž e n sk a antrop ologija
Svila, škare, G rafički zavod H rvatske, Zagreb, 1984.
Riječ j e o prvom izdanju knjige, autobiografske proze, za koju je autorica dobila
Nagradu “Gjalski” , za najbolji roman/prozu 1984/1985. godine. Drugo izdanje pojavilo
?e zajedno s “M arinom” u knjizi “O biografiji”, upisanoj kao posebna bibliografska jedinica
a Bibliografiji i u čijem se bibliografskom opisu nalazi i opis prvoga izdanja.
* žensko pismo
1985
C E R JA N -L E T IC A , Gordana:
Fem inistički pokret - organizacija, oblici i sadržaj borbe. R evija za so cio lo g iju ,
Zagreb, 15, 1985, 3-4, str. 167-181.
Autorica analizira feministički pokret s obzirom na različite teorije, organizacijske
strukture i sadržaje borbe. F em inizam se shvaća kao je d a n od pokreta koji om ogućuje
I m š tv e n e prom jene.
* neo fe m in iz am
DESPOT, B laženka:
Fem inistički pokreti i m arksizam , P o g led i, Split, 15,1985, 2, str. 60-64.
Problem odnosa m arksizm a i fem inizm a određuje se, s je d n e strane, kao odnos
r*irksizma spram novih društvenih pokreta uopće i, s druge strane, kao pitanje koje
: i i ila z i taj odnos. Žensko pitanjejavlja se kao borba za emancipaciju žena u građanskim
društvima t u radničkom pokretu, a kao specifično pitanje feminističkog pokreta tek s
novim društvenim pokretima. Autorica tvrdi da je ukidanje ženskog pitanja u općenitosti
klasnog pitanja, ideologija nastala reinterpretacijom M arxove teorije. N a taj način
o nem ogućuje se sam oosvješćenje m uško g proleterijata o patrijarhatu kao sustavu
dom inacije. Podjelu fem inizm a na konzervativne, političke i radikalne, autorica
preuzima od Shulamite Firestone. Kritizira konzervativne, koje se bore za je d n ak a
prava s m uškarcim a i time pristaju na postojeći sustav. Radikalni feminizam vidi kao
onaj koji traži promjenu svijeta utemeljenu na spolnoj revoluciji. M arksistička teorija
ne može ući u dijalog s radikalnim fem inizm om je r svojim apstrakcijam a zatvara
povijesnu mogućnost socijalističkim feministkinjama, koje su svjesne d a j e patrijarhat
istodobno oblik podčinjavanja žene i klasni oblik dominacije.
* feministička teorija
F E L D M A N , A ndrea:
Eine alternative Frauengrupp e in Zagreb: Z w isch e n A ktivism us und Frauen-
forschung, u: D ie ungeschriebene G eschichte, Beč, 1985.
* civilne inicijative i žene
Visions o f History, MAFIRO, T he Radical H istorians O rganization, P antheon
Book, N e w York, 1984, 323 str., H isto rijsk i zb o rn ik, 38, 1985, 1, str. 304-307.
Prikaz knjige upo zn a je publiku s am eričk o m o rg an iz ac ijo m M A H R O : Mid-
-Atlantic Radical H istorians Organization. U knjizi, koju prikazuje, autori i autorice
govore o svom z na nstve nom i političkom radu, a A. F eldm an ističe, npr., Sheilu
Rovvbotham i L indu G ordon kao fem inističke teoretičarke.
* političke stranke i žene, ženska povijest
F E L D M A N , A ndrea; S K L E V IC K Y , Lydia:
U p o v o d u še sto g m e đ u n a r o d n o g su sre ta h isto rič a rk i, B o n n , 2 8 - 3 1. 5 . 1985,
Č asopis za su vrem en u p o v ije st, Zagreb, 17, 1985, 2, str. 139-146.
A utorice govore o značaju suvrem enog ženskog pokreta za razvoj ženske povijesti
i ženskih studija. U svezi sp om e nutog m e đunarod nog susreta povjesničarki, autorice
o pisuju n je g o v u g la v n u p r o b le m a tik u - že n sk u kritiku tr a d ic io n a ln e p o v ije sn e
znanosti. R azm atraju m o gućno st institucionalizacije takve kritike, kao i m etodološke
k o n ze k v en c e perspektiv e no v o g tipa po vijesnog istraživanja.
* ženska povijest, ženski studiji
F ilozofija Luce Irigaray, R ep u b lika , Zagreb, 1985, 7-8, str. 80-94.
Za filozofiju L. Irigaray autorica kaže da kritički reinterpretira cjelokupnu povijest
filozofije, pogotovo u istraživanju uzroka i načina ženine isključenosti iz spekulativnog
m išljenja sredstvim a poststrukturalističke filozofije.
* teorije identiteta
K A ŠIĆ , Biljana:
V jeran K atunarić, Ž enski eros i civilizacija smrti, M a rksistič ka m is a o , Beoszra-
1985, 3, str. 233-240.
* sociologija, ženska perspektiva, ženski subjekt
R I H T M A N - A U G U Š T I N , D unja:
S lav e n k a D rakulić-Ilić, Smrtni grijesi fem inizm a, Z nanje, Z agreb, 1984, Žetn
Zagreb, 1985, 1, str. 113-114.
Autorica govori o knjizi S. Drakulić-Ilić kao duhovitim člancima nastalim njezinu
p u b l i c i s t i č k i m r a d o m ; k n jig a se b av i a n a l i z o m i r a z o t k r i v a n j e m m o d e r n o g
patrijarhalizma u odgoju, npr., dječjim slikovnicama, analizom prikazivanja muških
ženskih likova u publicistici, te iščitavanjem značenja grafita o reproduktivnim pravim;
* m ediji i žene, pred rasu d e o ženam a, se ksualnost
V je r a n K a tu n a rić , Ž en sk i eros i c iv iliz ac ija sm rti, N a p rije d , Z ag reb , 198-
F ilo zo fska istra živ a n ja , Zagreb, 5, 1985, 15, str. 853-856.
Autorica ističe d a j e knjiga doprinos razradi teorijskog utemeljenja emancipacijsko
subjekta, odnosno uloge ženskog u civilizacijskom obratu i analizi ženske svakodnevic<
* fem inistička teorija, že nska perspek tiva
Tradicija i društveni položaj žene, N aše tem e, Zagreb, 29, 1985, 4-6, str. 412-41 i
P o v o d o svrtu j e s t o b ja v ljiv a n je knjig e D u n je R i h tm a n -A u g u š tin “ Struktu r
tradicijskog m išlje nja” . A utorica osvrta tvrdi da se iz sp o m e n u to g djela m ože iščita
kontinuitet odrednica o ženi kao specifičnoj grupi unutar tradicijske kulture, odnosn
radi se o otkriću ženske subkulture.
* ženska antrop ologija
S U P E K - Z U P A N , Olga:
D u n ja R i h tm a n -A u g u š tin , S tru k tu ra tra d ic ijs k o g m iš lje n ja , Š k o lsk a knjige
Z agreb, 1984, E tn o lo šk a trib in a , Z agreb, 1985, 8, str. 126-127.
A u to rica prik aza knjige p o kazuje kako je D unja R ihtm a n -A u g u štin osvijetli I
dvije razine tradicijskoga m išljenja, odn osn o prakse: kao za m išljeno ga i ostvareno
reda, t e j e iz nav e d en e činjenice govorila o e k o n o m sk o m doprinosu žena u zadruz
i p o k a z a la že n sk u sub ve rz ivno st u p ro ce su rasp a d an ja zadruga.
* že nska antrop ologija
“L juba vnik” Marguerite Duras ili portret um jetnice u mladosti, R ep u b lika , 1985
1, str. 39-41.
N a prim jeru biografije M arguerite D uras i n jezinoga djela, p ok azu je se žensk
su dbina kao o p će v až eć e m jesto života žena.
1986
BE L JA N , Ruža:
G udrun L u kasz Aden; Christel Strobel, “Ženski film ” , H ey n e F ilm bibliothek
M uenchen, Ž e n a , Zagreb, 1986, 6, str. ! 0 2 - 104
Riječ je o prikazu prikaza knjige o razvoju ženskog filma s utjecajem feminističkog
pokreta i M ladog n jem ačkog filma. Prom atraju se kao preduvjet za rad redateljica i
novih tema koje problem atiziraju autentični svijet žene na filmu. P rom iče se ženski
lik u glavnu p o k r e ta č k u zbivanja u filmu, pokazujući novu perspektivu - filmove o
ženam a za žene.
* ženski film
B L A Ž E V IĆ , N eda Miranda:
Poetika ženskog čitanja, poetika ženskog pisanja ili: da se Orfej nije okrenuo,
Ž e n a , Z agreb, 1986, 2-3, str. 91-97.
A u t o r i c a t e k s t a na p r i m j e r u m it a o O r f e j u i E u r i d i c i , p o m o ć u m e t o d e
r e k o n stru k c ijsk o g čitanja, ispituje m ogu ći E uridikin govor, dajući jo j p ravo na
potpunu ljudsku sudbinu, tako da tijekom priče Euridika biva sve vidljivija.
* žensko pism o
B U L JA N , Mirjana:
Z ašto biblioteka “ Ž e n a ” , Ž e n a , Z agreb, 1986, 3-4, str. 62-65.
O svrt j e nastao povodo m pokretanja b iblioteke “Ž e n a ” , u okviru n ak ladničk og
pro g ra m a G lobusa. A utorica p ojašnjava d a j e to b iblioteka koja bi prezentirala djela
spisateljica različitih kultura radi afirmacije autentičnog stvaralaštva žena.
* že nsk a duhovnost, ženska književnost
C E R JA N -L E T IC A , G ordana:
Ž ene i zdravlje, Ž ena, Z agreb, 1986, 1, str. 23-61.
Autorica uvodi u problem atiku ženskoga zdravlja sljedećim tem am a: medicinski
problem i, zdravlje i zaposlenost žena, liječnička profesija i spol, p sihosom atske
teškoće vezane uz menstruaciju, m enopauzu, porođaj, rep ro duktivno zdravlje, te
nasilje nad ženam a. N avodi i im ena nekih autorica koje se bave p ro b lem o m ženskog
zd ra v lja i n ag laša v a da že nski z d ra v stv en i pokret n ad ilazi trad icio n a ln i model
zdravstva. Donosi prijevode pojedinih tekstova vezanih uz naznačena pitanja te stranu
literaturu koju su u svom radu koristile strane autorice baveći se pro b lem o m zdravlja.
* žensko zdravlje
Marksistička teorija/praksa i feministički pokreti, F ilo zo fska istraživanja, Zagreb,
6, 1986, 16, str. 5-15.
A utorica izražava m išljenje da ideologija on espo so b lja v a ženu da nađe svoj
identitet. S ukladno tomu, sm atra da m arksistička teorija/praksa ne m o g u osigurati
e m an c ip ac iju žena. G o v o ri o nejedinstvenosti ra dik a lnih fem inističkih p o k reta zbog
n e p o stoja n ja zajedničk e stvaralačke teorije/prakse.
D e r V erband U n iversitae tsgebildeter F rauen ju g o s la w ie n s 1927-1937. u: D ie
F ra u e n m a c h t in d e r G eschichle, D uesseldorf, 1986, str. 125-133.
* ženska povijest
P rilo g istra živa n ju historije ž e n sk ih o rganiz ac ija - U d ru ž e n je univerzitetski
obrazovanih žena, Ž en a , Zagreb, 1986, 3-4, str. 49-55.
A u to rica govori o ciljevim a i z a d ac im a ovo g u dru že n ja kao em ancipacijskog
m je sta o b raz ov anih žena. 0 radu ove sekcije prilaže nav o d e samih članica D ore
M ajer-V inski, M a re Zuber, A nice M ag ašić i A n k e Matić.
* ž e n sk a povijest
GRU EN FELD ER , Anna M ana:

Oslobođena žena - mit ili stvarnost svakidašnjice, Žena, Zagreb, 44, 1986,4, str. 55-65.
U eseju se govori o povijesnim temeljima i problem im a em ancipacije žene. Unutar
eseja autorica se osvrće i na utjecaj socijalističkog sustava na patrijarhalni ustroj, kao
i na problem e prakse institucija tadašnjeg sustava i ženskih grupa u različitom rješavanju
pitanja em ancipacije žene.
* em ancipacija žena
Interes i razlika, (predgovor), F ilozofska istraživanja, Zagreb, 6, 1986, 16, str. 3-4.
A utorica razvija tvrdnju da p oja va fem inističke kritike u filozofiji označava i
.rražava krizu kategorije subjekta u filozofiji.
* fem inistička teorija, teorije subjektiviteta
P rim ijenjena filozofija i prizivanje d rugoga, F ilo zo fska istra živ a n ja , Zagreb, 6,
1986, 16, s tr 104-116.
Riječ je o filozofiji koja baštini postm odemističke ideje na temelju psihoanalitičkoga,
ta lro p o lo šk o g a te političkog iskustva kao mjesta ute m eljenja koncepta drugog/druge.
■Autorica govori o asimetričnom položaju drugog/druge u odnosu na subjekt u filozofi ji.
TVEKOVIĆ, Rada:
Je dna filozofska izložba, G ordogan, 8, 1986, 20-21, str. 212-227.
Tekst je osvrt povodom manifestacije “Les Im m ateraux”, u Centru Pom pidou u
Parizu. Autorica ističe interesantan naziv manifestacije “Imaterijalni” i interesantnoga
novog medija za filozofiju. A utor filozofske koncepcije izložbe bio je Jean-Franpois
Lyotard, a autorica osvrta mu prigovara da zanem aruje model razlike, tj. žene, jer
prema njezinom mišljenju, tek u postm odernoj za taj model ima mjesta.
* teorije subjektiviteta, vizualna praksa
A lice Walker, Crna boja grim izna, Globus, B iblio teka “Ž e n a ” , Zagreb, Ž ena,
Zagreb, 1986, 3-4, str. 73-75.
Autorica recenzije predstavlja knjigu “ Boja grim iz a” kao govor o isključivanju
drugih iz već postojećih drugih (žena, feministkinja, crnkinja, lezbijki). Radi se o pravu
na slabost kao i pravu na svijet bez dom inacije do kojeg se neće doći nasiljem.
* žensko pismo
Doris Lessing, K ako sam preživjela, Globus, B iblioteka “Ž e n a ” , Ž en a , Zagreb,
1986, 3-4, str. 75-77.
Junakinju rom ana zanima promjena svijeta i zapisivanje doživljaja kroz konkretnu
situaciju i pogled izbliza. Junakinja je svjedokinja in dividualnog sazrijevanja ali i
stvaranja novog društva. Vrednuje sebe kroz prom atranje druge osobe (djevojčice
koja joj je povjerena na čuvanje).
* žensko pism o
M arie Cardinal, Riječim a kojim a se to iskazuje, G lobus, B iblioteka “ Ž e n a ” ,
Z agreb, 1980, Ž ena, Zagreb, 1986, 3-4, str. 65-77.
Autorica recenzije o naslovljenoj knjizi govori kao postupku p raćenja unutarnjeg
glasa ali i svjedočenja o otvaranju p rem a izv anjskom u svijetu. U analizi se raspliće
i nekoliko klasičnih psihoanalitičkih tema kroz rad na sebi.
* je zik i rod, žensko pism o
N ie h H u aling, D vije K in eskin je , G lo b u s, B ib lio te k a “ Ž e n a ” , Z ag reb , Ž en a ,
Zagreb, 1986, 3-4, str. 73-75.
Tekst je recenzija navedene knjige. Prema mišljenju R. Iveković, radi se o presjeku
povijesti K ine datom u sudbini žene, od 1945. do osam desetih godina. U knjizi
struktura v rem e na j e m noštvena, a raskol ličnosti prati građanski rat.
* ženska književnost, ženska povijest
JA K O B O V IĆ , Slavica:
S u b v e rz iv n a m o ć “ L ju b a v n ik a ” ( n az n ak e za tip o logiju m o d e rn o g ro m an a ),
M arguerite Duras, “ L ju ba vnik ” , Svjetlost, Sarajevo, 1985, Ž ena, Zagreb, 1986, 4,
str. 77-83.
A u torica drži da se u n av e d en o m rom anu radi o autobiografskoj formi i da ovaj
rom an tvori novu političku svijest. G ovori o sličnosti i razlik am a ovog ro m an a s
r o m an im a M. Prousta.
* že n sk o p ism o
J A K O B O V I Ć , Slavica:
O svrt na televizijski ciklus G rete G arbo, Ž e n a , Z agreb, 1986, 5, str. 79-80.
A u to rica govori o kontrastu konteksta u kojem su filmovi snim ani i realnih
povijesnih situacija. L ikove koje glum i G. G arbo, autorica iščitava kao utopijski
zahtjev za ljubavlju, kao istinskim dijalogom dvaju spolova m im o pravila borbe za
egzistenciju.
* u m je tn ič k a p ro izvod nja
K E SIĆ , Vesna:
Ingeborg D rew itz, Ju č er j e bilo danas, G lobus, Biblioteka “Ž e n a ” , Zagreb, Ž e n a ,
Zagreb, 1986, 3-4, str. 71-73.
Autorica predstavlja knjigu kao autobiografski roman koji ima i dokumentarističku
dimenziju. R om an je priča o životu nekoliko žena je d n e njem ačke obitelji. Govori o
mučnim putovim a ali i o putovim a osvješćivanja iz generacije u generaciju.
* že nska književnost
K N E Ž E V IĆ , Snješka:
Irm traud Morgner, Ž ivot i pu stolov ine trubadurke Beatriz, G lobus, Biblioteka
' Ž e n a ” , Z agreb, Ž ena, Zagreb, 1986, 3-4, str. 69-71.
A u torica daje prik az p o v ije sn og m itsk og ro m an a a je d n a ratna priče odnosi se
r.a život običnih ljudi u bivšoj N jem ačko j D em okratskoj Republici. O životu glavne
junakinje priča njezina družbenica Laura, a pom aže joj zamišljena ženska intemacionala
o s t a v l j e n a od fem inistkinja od antike do gotike.
S.ODRNJA, Jasenka:
N e k a so c io d em o g ra fsk a obilježja u m jetnica S R H rvatsk e, Ž en a , Z ag reb, 1986,
}-4, str. 56-61.
A utorica analizira p od atk e brojnih u m je tnič kih u d ru že n ja za 1979. i 1985/6. i
konstatira da žene čine je d n u četvrtinu od u kupnog broja članova brojnih umjetničkih
. d r u ž e n ja , no ip a k s n e j e d n a k o m z a s t u p l j e n o š ć u u p o j e d i n i m u m j e t n i č k i m
Kkuženjima. Z aključuje k ako su u analiziranim udruženjim a brojnije žene koje se
rive reprodukcijom postojećih djela. U spoređuje ocjene sam ih um jetnica o svojim
. v e t i m a rada s ocjenam a m uškaraca te ocjenam a žena drugih zanim anja. Pri analizi
is đ a ta k a autorica u zim a u obzir i određene sociodem ografske parametre.
* u m je tn ič k a p roizvodnja
Ž ene u delegatskom sistemu, Ž ena, Zagreb, 1986, 6, str. 54-61.
A utorica govori o kvaliteti sudjelovanja i položaja žena u d elegatsk om sistemu.
I straž ivanje m u tv rđ u je da žene i dalje ne za u zim aju više p o lo ž a je u hijerarhiji
odlučivanja.
PEIĆ, D ubravka:
P rv e n a p o m e n e o s tv a r a la š tv u ž e n a u H rv a ts k o j iz m e đ u d v a rata, Ž e n a ,
Zagreb, 1986, 2-3, str. 33-48.
U članku je prezentirano istraživanje o oblicim a institucionalnog rada hrvatskih
u m jetnica s ciljem afirmacije žena kao stvaralačkog subjekta i izlaska iz privatne
sfere. O sim spolnoga, autorica u analizu uključuje i klasno određenje. N av o d i brojna
im ena književnica kao i nazive udruženja hrvatskih spisateljica.
* ženska književnost
PO L IĆ, Rajka:
Ilustracija ideologije - o likovnom m aterijalu u d žbe n ika povijesti za V razred,
U čitelj, Beograd, 2, 1986, 4, str. 104-109.
* predrasu de o ženam a, spolne uloge
P O L IĆ , Rajka:
Povijesni sukob mitova o ženskoj emancipaciji, Ž ena, Zagreb, 1986, 6, str. 73-87.
Članak se temelji na rezultatim a kvantitativne analize u d žb e n ik a za o snovne
škole. A utorica zaključuje kako je m it o p o tp u n o m oslob ođen ju žene u dnevno-
-poliličkom e govoru u srazu s m itom o inferiornosti i nepostojanju žena koji se
pojavljuje u udžbenicim a povijesti.
* predrasude o ženam a
Inform acija o M eđunarodnoj konferenciji o povijesti žena, Č asopis za su vrem en u
p o vijest, Zagreb, 18, 1986, 1, str. 195-199.
Autorica iznosi problem atiku prisutnu na navedenoj konferenciji. Govori općenito
o ženskom pokretu, že nskom pokretu i Trećem svijetu te novim m etod ologijskim
pristupim a koji se koriste u ženskoj povijesti, kao teorijskoj disciplini.
* m etodologija, ženska povijest
S K L E V I C K Y Lydia:
N atalie Z em o n D avis - p rem a povijesti nade, G ordogan, Zagreb, 8, 1986, 22,
str. 85-91.
A utorica članka p redstavlja kreatoricu novog pristupa u povijesti; u n jezin om je
radu tijekom dugoga istraživačkog rada, kategorija roda došla postup no u uporabu.
* ženska povijest
F anie Feneion, Ženski orkestar, G lobus, Biblioteka “ Ž en a” , Zagreb, Ž e n a , Zagreb,
1986, 3-4, str. 67-69.
Z a a utoricu recenzije, knjig a j e rijetko m e m o a r s k o djelo o p ro g o n u Židova;
te m eljna j e razina nestajanje ljudskosti. P ripovjedačica je žrtva koncentracijskog
logora i u jedno pjevačica logoraškog orkestra.
* ž e n sk a književnost
Z U PP A , Jelena:
Zbiljske saveznice, Ž ena, Zagreb, 1986, 2-3, str. 142-143.
Č lanak je kratak osvrt na susret um je tn ic a N iv es K avu rić -K u rto v ić i Vesne Parun
u sam o borsko j galeriji “M a tija š” . A utorica osvrta iznosi p otrebu V. P arun da nađe
oslonac i u slikarstvu, a za N. K a vurić -K urtov ić kaže da dem istificira horizontalnu
povijest žene koja se uobičajeno vrednuje kao inferiorna.
* u m je tn ič k a p roizvodnja
1987
P rofesija liječnice, u: Ž en a i d ru štvo - ku ltiv ira n je d ija lo g a (zbornik), Biblioteka
R evije za sociologiju i So ciološkog društva H rvatske, Z agreb, 1987, str. 91-97.
U članku se govori o n ač in im a etabliranja liječničke profesije i m edicine tijekom
povijesti i njihovoj ulozi u potiskivanju značaja žena iscjeliteljica. U suvrem enom
društvu prim jeću je se sm anjenje statusa liječničke profesije uz njegovu istodobnu
feminizaciju. U v id o m u statističke podatke o udjelu žena u p o je din im m edicinskim
specijalizacijama, autorica zaključuje o njihovoj brojnijoj prisutnosti u specijalnostima
p o slo v im a koji im aju niži ugled. K o n sta tira da liječnice nisu prisu tn e u višim
razin am a m edicinskih institucija. K ao o d g o v o r na pitanje igraju li žene lošiju ulogu
sa m ore preze nta cije od m u šk a ra ca i nisu li m anje am b icio zn e u liječničkoj profesiji
a tim e i nižeg statusa, autorica nudi zaključak o utjecaju položaja, koji pojedinac
zauzim a u nekoj organizaciji, na stvaranje ambicije.
* profesije i žene
D E S P O T , B laženka:
Ž en sk o pitanje u sa m o u p ra v n o m so cijalizm u, u: Ž en a i d ru štvo - ku ltiv ira n je
d ija lo g a (zbornik), Biblioteka R evije za sociologiju i S o cio lo šk o g društva Hrvatske,
Zagreb, 1987, str. 39-48.
U č lan k u se p r o m iš lja m o g u ć n o s t artik u lac ije ž e n s k o g p ita n ja i e m a n c ip a c ije u
uv je tim a kultu re s o c ija listič k o g sa m o u p ra v lja n ja . Pri to m e se p o ja v lju je filozofski
p r o b le m o d n o s a o p ć e g a i p o s e b n o g a , te o d n o s a d u h a i p r iro d e , pri č e m u j e žena
izjednačena s po se b n im i prirodnim. Drugi problem vezan u z određenje em ancipacije
že n e j a v l j a se n je g o v im p o v e z iv a n je m uz, p o g r e šn o , r a z u m ije v a n je e m a n c ip a c ije
rad n ič k e k la se kao p o litič k e e m a n c ip a c ije . M o g u ć n o s t a u to n o m n o s ti ž e n s k o g
pitanja a u to ric a vidi u n o v o m o d n o su p r e m a priro d i i d r u g a č ije m p o im a n ju m oći.
T ako bi se u ž e n s k o m p ita n ju , kao o p ć e m i p o s e b n o m is to d o b n o , p re s ije c a o
o d n o s p r iro d n o g a i kla sn o g a.
Žensko pitanje i socijalističko sam oupravljanje, CE K A D E, Zagreb, 1987, 148 str.
T e m a t s k i m c j e l i n a m a k n j i g e , “ Š to ž e n e i m e n u j u m u š k i m m i š l j e n j e m ” ,
“Emancipacija i tehnologija”, “Povijest i priroda žene” i “Žensko pitanje i socijalističko
samoupravljanje” , autorica, kako kaže, pokušava utemeljenje marksističkog feminizma.
O vaj p o ja m is k l ju č u je r a d ik a ln i f e m in iz a m , koji p r e m a n je z i n o m m iš lje n ju ,
em ancipaciju žena shvaća kao borbu spolova, ali i m arksizam , koji sm atra da je
f e m in iz a m p o d r e đ e n p o jm u m a rk siz m a . Pri tim p o k u š a jim a služi se isc rp n o m
a na liz om H egela, M a rc u se a i M a rx a te k ritik om id e ologije realso cijalizm a . Za
po ja m m a rk sistič k o g fem in iz m a au torica kaže da se isprepliću k lasno i spolno
pitanje, o d n osno pitanje proleterijata i patrijarhata.
G R U E N F E L D E R , A n n a Maria:
Ž ene u crkvi iz m eđu razočaranja i nade, B o g o slo v ska sm o tra , Zagreb, 57, 1987,
3-4, str. 240-253.
A u to rica polazi od p re p o z n a v a n ja p ro b le m a s ko jim a se susreću že n e spram
m u šk a ra ca laika i u od nosu p rem a Crkvi, i postavlja pitanje nedovoljne p articipacije
vjernica. O sv je šć iv a n je n e lag o d a žena u Crkvi koje p očinje s e d a m d e se tih godina,
povezuje s osobnim vjerničkim iskustvima i nadahnućim a fem inističkom teologijom.
O snovni p roblem p a trijarh aln o g p og leda C rkve na ž e n in o p o sla n stv o pronalazi u
teološkoj antropologiji koja poistovjećuje ženu i pojam grešnosti. Povijesno-biblijska
istraživanja feminističke teologije autorica vidi kao doprinos potisnutoj povijesti žena
i n je g o v o g a p o zitiv n o g v redo vanja. F em inistič ku teolo g iju sm a tra d ije lo m ženskih
studija koji razotkrivaju plošne slike žene što ih nude i socijalistička i teološka vizura.
N jih o v im kritičk im p rop itiv a n jem o m o g u ć u je individualnoj ženi n a la ž e n ja svojega
p o sla n stv a u Crkvi i društvu.
* fem inistička teologija, participacija žena, ženski identitet
Stranačka politika i žensko pitanje u Austriji, Žena, Zagreb, 45, 1987, 6, str. 61-72.
A utorica uočava pojačan interes austrijskih stranaka za žensko pitanje, p otakn ut
v e ć im u la s k o m žena u svijet rada 70-ih g odina. U r a z d o b lju vlasti K re isk y sk o g a ,
vidljivi su m ali, ali n e d o v o ljn i p o m a c i u z a k o n o d a v s tv u i p o d r u č ju e k o n o m s k e
sfere u p o b o ljš a n ju u v je ta u la sk a že n a u j a v n i i p o litič k i život. Iako sve s tran k e
im a ju ž e n s k e o r g a n iz a c ije , tad ašnji p o d ac i g o v o r e o d e s e t p o s to ž e n a u v r h o v im a
p o litič k ih stran a k a i trid e set posto na sred njoj razini. Z a k lju č a k j e da niti sam
m odel kvo ta nije d ovo ljan, j e r ž e n am a ned ostaju ja v n i id entifikacijski uzori. U sto,
že n e se rije tk o n a la z e na lis ta m a iz b o rn ih k a n d id a ta i to, o b ič n o , pri kraju liste.
A u to r ic a v je ru je da bi se tek p o k r e ta n je m ž e n s k ih stu d ija stv o r ila p r e tp o s ta v k a
sv r s is h o d n o s ti p o litik e i za žene.
* p articipacija žena, političke stranke i žene
Studije o ženi i ženski pokret, u: Žena i društvo - kultiviranje dijaloga (zbornik).
Biblioteka Revije za sociologiju i Sociološkog društva Hrvatske, Zagreb, 1987, str. 9-28.
Riječ j e o članku koji ima m jesto u voda u zborniku “Ž ena i d r u š tv o - k u ltiv i r a n je
dijaloga” . P o jam ženskih studija autorica p ovezuje s n eofem in ističk im pokretima.
U tekstu slijedi pregled teorijskih pogleda o ženi u Europi, od prosvjetiteljstva do
m od ernog doba. Poznati teoretičari i filozofi ne problem atiziraju uopće žensko pitanje
kao opće, ili ga svode na neko općenitije. U povijesti se zabo ravlja na značajne žene.
Z a to a u t o r i c a č l a n k a p o d s je ć a n a O ly m p e d e G o u g e s , k o ja j e 1791. n a p is a la
“ D eklaraciju o p rav im a žene i g ra đ a n k e ” , te zbog svog političkog djelovanja bila
sm aknuta, na M a ry W ollstonecraft i njezin utjecajan rad iz 1792. “ A Vindication of
the Rights o f W o m a n ” , kao i na žene koje su djelovale unutar radničkog pokreta.
Rosu L u x e m b u rg i A leksan dru Kollontai.
* n eofe m in iz am , ženski studiji
D ér leere Platz des A nderen. P o stm o d e rn e s D en ken u nd F ra u enbefreiung, u:
Viele O rte U eberall? F em in ism u s in B ew egung, (hrsgg. von Kornélia Kiinger), Berlin-
H a m burg, A rg u m en t, 1987, str. 94-107.
P roblem žensk og kod A ristotela, O d je k, Sarajevo, 1987, 22-23, str. 11; 24, str. 7.
P ro b le m ž e n sk o g kod Platona, O d jek, Sarajevo, 1987, 20, str. 4-5.
f U S I Ć , Vesna:
Ž ene i zaposlenost, u: Ž en a i d ruštvo - ku ltiv ira n je d ija lo g a (zbornik), Biblioteka
I .e vije za sociologiju i Sociološkog društva H rvatske, Z agreb, 1987, str. 337-347.
U članku autorica istražuje em ancipaciju žena putem stupnja njihove zaposlenosti
.^poredbom zarada žena i muškaraca za obavljanje istoga posla. Iz proučavanih podataka
x : ž e se uočiti p otp laćenost žena u odno su na m uškarce, neplaćeni ženski rad u
icrr.aćinstvu, drugačiji motivi traženja zaposlenja (dodatni izvor prihoda), izlazak žena
c radne snage u vrem enu krize, govore o ženam a kao rezervnoj radnoj snazi. Stoga,
i»^zak u svijet rada, smatra autorica, za žene nem a u potpunosti emancipacijske učinke.
* em ancipacija žena, tržište rada i žene
Z ene i ž a n r Divna Zečević, Dragojla Jarnević, Zavod za znanost o književnosti i
Liber, Zagreb, 1985, Stanko Lasić, Književni počeci Marije Jurić Zagorke, Znanje,
Zagreb, 1986, G o rd o g a n , Zagreb, 9, 1987, 26-27, str. 153-159.
K njiževnice Dragojlu Jarnević i Mariju Jurić Z agorku autorica naziva že n am a
čiji su život i književni rad posljedica muškog književnog društva. Mišljenje je autorice
da književne kritike njihova doba zanem aruju razliku roda, od nosno, da se obje
spisateljice izražavaju, tada, nepriznatim žanrom, ističe m isao D ivne Zečević da
dnevnik D. Jarnević svjedoči o dramatičnoj borbi književnice da pisanjem zadobije
cjelovitost ljudskog iskustva, a da Lasić otkriva prešućen feministički aktivizam
Z agorke, te navodi sve žanrove u kojim a se okušala.
Praznina koja to nije ili paradok salno pism o M arguerite D uras, u: Ž en a i društvo
- kultiviran]e dijaloga, (zbornik), Biblioteka Revije za sociologiju i S ociološkog
društva H rvatske, Zagreb, 1987, str. 153-163.
Paradoksalnost doživljaja svijeta kod M. Duras, autorica promatra kao strukturalnu
figuru cjelokupnog opusa što se očituje na razini žanra, tema, karakterizaciji liko'
uporabom glagolskog načina, a time se, u spiralnoj kompoziciji, ujedinjuje prošlost i
sadašnjost. Iščitavanje stvaralaštva M. Duras treba, prem a mišljenju autorice, izvoc
u svjetlu feminističkog nazora, je r D urasovu zanim a tematika ženstva ali i žens
izražajnost, odnosno upisivanje razlike u pismo.
* žensko pism o
Š P O R E R , Žeijka; TAD1Ć, Vesna:

P rofesionalni položaj veterinarki, u: Ž ena i d ru štv o - k u ltiv ir a n je dija lo g a ,
(zbornik), Biblioteka Revije za sociologiju i S ociološkog društva Hrvatske, Zagreb,
1987, str. 99-112.
U istraživanju, prezentiranom u članku, želi se ispitati m ijenjaju li se stereot
unutar v eterin arsk e p ro fesije s p ro m je n o m spolnih u lo g a u n u ta r nje. Iz anal:
britanskih istraživanja, pokazuje se sve veća prisutnost žena u veterinarskoj profesiji,
unatoč n egativim stav ovim a p rem a veterinarkam a. U d om aćim prilik a m a autorice
u oča v aju stalan p o ra st ž e n a u p o p ula ciji d ip lo m ira n ih veterin ara , ali i n jihov o
zapošljavanje u marginalnim , manje plaćenim veterinarskim djelatnostima. Zaključuju
da je radna uloga veterinarki određena stereotipima, koji se o snivaju na percipiranju
važnosti fizičke snage u obavljanju zanimanja.
* predrasude o ženam a, profesije i žene
Ž en sk o pism o - da ili ne?, Ž ena, Zagreb, 1987, 3, str. 72-73.
U članku je riječ o pregledu tem a prezentiranih na sim poziju “P ism o i je z ik -
etika i poetika prakse i teorije fem inističke kritike” , održanog u Interuniverzitetskon
centru u D ubrovniku od 9.-14. svibnja 1988. Autorica ističe različitost pristu pa u
određenju ž e nskog pism a, p o se b no autorica francuske i am eričke škole. Ističe i šn
znanstveni značaj ovoga skupa o kojem j e ja v nost nedovoljno informirana.
* že n sk o pism o, ženski studiji
M a rin a ili o b io g ra fiji, G rafički zavod H rvatske, Z agreb, 1987 = M a rin a o.
a b o u t b io g ra p h y , D urieux, Z agreb, 1991.
U tekstu j e riječ o stilskom po stup ku u ko m e se kroz g o v o r drugoga, odnosne
druge, govori o sebi. U kratko, autorica živo tnom p ričom ruske pjesnikinje Marine
C ve ta jev e p ro g o v ara o osobnoj priči, gdje že nska oso b n o st postaje zalog ženskoj
p ism a i identifikacijsko m jesto ž e n sk e subjektivnosti. A utorica j e za knjigu dobili
N agradu “G jalsk i” za najbolju p ro zu 1984/1985. godine.
* že n sk o p ism o
O biografiji: Svila, škare; M arina, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987, 288 str
N a v e d en o djelo drugo j e izdanje knjiga “ Svila, škare” i “M arina” , sada objavljenih
u jednoj knjizi. U prv o m dijelu (“ Svila, škare”), autorica, svjedočeći o vlastitom
životu, p rogovara o d ru gom e/drugoj, propitujući postojeće književne i društvene
stereotipe. K ad a biografijom d ruge že n e (M arine Cvetajeve), govori o sebi, opisuje
zajedničnost rodnih iskustava kao univerzalnih pitanja, afirmirajući prisutnost osobnih
i, naoko, m alih tem a u autentičnom pism u hrvatske p ripovje dne proze.
* že n sk o pism o
ZLATAR, A ndrea:
Retrospekcija kao introspekcija - Drakulić Slavenka, “ Hologrami straha”. Grafički
zavod Hrvatske, Zagerb, 1987, G ordogan, Zagreb, 9, 1987, 26-27, str. 148-151.
A utorica navedeni roman označava primjerom postm odernističkog postupka “j a ”-
pisanja, u k o m e dolazi do izražaja introspekcijska potraga za smislom. O pisuje se
svijet žen sko g subjekta koji piše i na taj način fokusira h ologram é o univerzumu.
* žen sko pism o
1988
B O S A N A C , Gordana:
“ Ž ensko pitanje” - K roz novo čitanje H egela i M arxa, K u ltu rn i ra d n ik , Zagreb,
41, 1988, 3, sir. 223-233.
Autorica govori o značaju problematiziranja ženskog pitanja na tragu promišljanja
B l a ž e n k e D e sp o t. Istič e te o rijs k i d o p r in o s o v e a u t o r i c e u p r o b l e m a t i z i r a n j u
posredovanja slobode žene u djelima M arxa i Hegela. U z to, navodi kategoriju Despot
B laženke “volja za m o ć ” , kao kriterij za ocjenjivanje novo ga u novim društvenim
pokretima, pa tako i u feminizmu.
* marksistički fem inizam , metodologija
C E R JA N - L E T I C A , G ordana:
Nasilje prem a žen am a u obitelji, Ž e n a , Zagreb, 1988, 6, str. 28-38.
Problem nasilja kao i pretučenih žena, autorica objašnjava u svjetlu fem inističke
te o r ije i p r a k s e , n e p o v je r e n ja u p o s to j e ć e i n s t i t u c i j e te z a h t j e v o m za
deprofesionalizacijom usluga. Govori o opsegu nasilja nad ženam a u obitelji i opisuje
nastanak i funkcioniranje skloništa za pretučene žene kao m jesta neinstitucionalizirane
pomoći. U analizi osvrće se na podatke razvijenih zapadnih zemalja.
* nasilje nad ženam a, sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja
Marksizam i emancipacija žena, M arks i suvrem enost, Beograd, 1988,10, str. 26-33.
Ž ensko pitanje i fe m in iza m , R e v ija , Osijek, 18, 1988, 6-7, str. 5 8 3 - 5 9 J .
A utorica govori o n esp ora zum im a odnosa “ ženskog pitanja” unutar m arksističke
teorije i feminizma; nesporazum i proizlaze iz stavljanja ženskog pitanja u n av odn ik e
što označava podređ enost tog pojm a višem pojm u em ancipacije. Skidanje navod nika
pretpostavka j e m eđuso bnog razum ijevanja fem inizm a i ženskog pitanja kao dijelova
šireg po jm a em ancipacije. N eofem in izam , kao novi socijalni pokret, najradikalniji
je, j e r k r itiz ira p a trija r h a t kao k u ltu r n u os v o lje za m oć. U krizi c iv iliz a c ije ,
o p tim is tič a n tro k u t čine fe m in iz a m , ek o lo šk i p o k r e t i b az ič n a d e m o k ra c ija , a
potiskivanje ženskog pitanja u partikularitet izraz je društva koje ne vidi u zroke
vlastite krize.
* m arksistička teorija i žene, neofem inizam , žensko pitanje
D R A K U L IĆ -IL IĆ , Slavenka:
H o lo g ra m istra h a , Grafički zavod Hrvatske, Biblioteka “Z o ra ” , [drugo izdanje],
Z agreb, 1988, 235 str.
U knjizi autorica govori o spoznavanju i osjećanju vlastite samopromjene i propitivanju
smisla života, koji su potekli iz zastrašujućeg iskustva bolesti. Doživljava sebe kao drugoga,
nepoznanicu, upisujući se u strah koji postaje mjera iskustva, prepoznatljiva u Drugome.
Ona postaje subjekt koji se mijenja: introspekcijom i pisanjem iz “ja ”-pozici je. Višesiojnost
odnosa ja-drugi i j a kao drugi kroz iskustvo straha, omogućuje svijest o promjeni, ali i
duboko empatičko iskustvo u kojem se ona zrcali.
* žen sko pism o
Feministička teologija ili Smrt patrijarhalnoga Boga, B o g o slo vska sm o tra , Zagreb,
58, 1988, 1, str. 29-58.
N a m j e r a j e a u t o ric e kritič k i p re is p ita ti d o p r in o s e f e m i n is tič k e te o lo g ije i
feminističkih teorija artikuliranju bitnih suvrem enih pitanja u društvenom ozračju
postk oncilske Crkve. D oprinos fem inističke teologije vidi u senzibiliziranju javnosti
o prisutnim n ed o re čen o stim a teoloških disciplina i ukazivanju na odsutnost ženskog
is k u s tv a u k r šć a n sk o j tradiciji. P rig o v o ri f e m in istič k o j te o lo g iji o d n o s e se na
ep iste m o lo šk o -m eto d ičk e nedostatke, koji se, posebice, ogled aju u pozivanju na
mit o m atrijarhatu. F em inistička herm eneutika, koja će povezivati naše vrijeme sa
?pontanim p o sred o v a n jem iskustva davnog v rem e n a (a to j e herm eneutika o slo b o
dilačkih pok reta), p rem a m išljenju autorice, trebala bi prožim ati svaku teološku
disciplinu u cilju posred o v a n ja vjere ženi, kao e m an c ipatorske snage u oblikovanju
njezinog identiteta.
* fem inistička teologija
B laž en k a D espot, Ž en sk o pitanje i socijalističko sam oupravljanje, C E K A D E ,
Zagreb, 1987, N a še tem e, Z agreb, 32. 1988, 10, str. 2589-2593 .
A utorica recenzije smatra d a j e knjiga B. D espot alternativna u odnosu na tadašnje
službene ideologije. Ističe tezu o poziciji žene ispod razine em an cipacije klase kojoj
p ripad a , za to što se ž e n s k o p ita n je svodi p o d opće. R. I v e k o v ić s m a tra da bi
marksistički fem inizam trebao uzeti u obzir tekovine ženskih studija i neke kategorije
kao što je razlikovanje spola/roda.
S p o ro st — oporost, G rafički zav od H rvatske, 1988, 147 str.
Riječ je o knjizi koja se ne m o že je d n o z n a č n o uvrstiti u određeni žanr. U knjizi
se p roblem atizira odnos m ajka-kći kao teško iskaziv odnos u jeziku. S druge strane,
otac se prikazuje kao izraz autoritarnog svjetonazora vrem ena. To je, kroz osobnu
priču, politička i intelektualna biografija autoričine generacije. Z a svoje misli nalazi
niz referentnih m jesta u literaturi različitih disciplina.
Žena i daištvo - kultiviranje dijaloga, Biblioteka Revije za sociologiju i Sociološkog
društva Hrvatske, Zagreb, 1987, N aše tem e, Zagreb, 32, 1988, 6, str. 1594-1597.
Kritički promatrajući zbornik radova “Žena i društvo - kultiviranje dijaloga”, autorica
ocjenjuje kolektivni napor niza autorica i autora (G. Cerjan-Letica, S. Drakulić, B. Despot,
R. Iveković. V. Katunarić, Ž. Papić, V. Pusić, L. Sklevicky, I. Šafranek, J. Z up pa i dr.)
ka utem eljenju tzv. ženskog pitanja osam desetih godina u Jugoslaviji, poseb no u
kontekstu marksističke dom inantne paradigme.
* društvo, marksistički fem inizam , žensko pitanje
L E 1N E R T -N O V O S E L , Smiljana:
Uzroci prem alog ang ažm ana žena u društveno-političkom životu, Ž en a , Zagreb,
1988, 6, str. 3-8.
K ao glavni uzrok nedovoljne participacije žena u društv eno-političkom životu
autorica izdvaja patrijarhalni m entalitet kao i obiteljske obveze žena. G ovori i o
percepciji sposobnosti potrebnih za društveno-politički an gažm an. O vo su rezult;
samo prelim inarnih istaživanja.
O K L O B D Ž IJA , Mirjana; Š V O B , Melita:

M igracije i porodica, R evija za so cio lo g iju , Zagreb, 19, 1988, 1-2, str. 243-251.
Autorice naglašavaju postojanje em ancipatorske tendencije migracijskih situacija
i nje zin a utjecaja na tradicio nalnu sredin u m ig ra n ata i m ig ra n tic a što rezult;
pozitivnom prom jenom u o dnosa m uškaraca i žena.
* društvene pro m jene i žene, obitelj i žene
Claudia K oonz, M other in Fatherland. Wornan, the Fam ily and N azi Politics,
Č asopis za su vrem en u p o v ije st, Zagreb, 20, 1988, 1-2, str. 233-235.
U prikazu autorica inform ira o glavnim tem am a knjige: uzrocim a prihvaćanja
nacističke ideologije među ženam a kao i analizu otpora žena fašizmu. Z a nju, ova je
knjiga primjer nastojanja da se rod uvede kao kategorija povijesne analize.
* m etodologija, ženska povijest
D esanka Stojić, Prva partizanska četa, RK S S R N H , H istorijski arhiv Karlovac,
1987, 294 str. Č asopis z a su vrem en u p o v ije st, Z agreb, 20, 1988, 1-2, str. 235-237.
N a v e d e n u knjig u auto rica o cjenju je kao prilog protiv d isk rim in ac ije že n a u
novijoj povijesti. To a rg u m e n tira m je stim a u knjizi k o ja go v o re o u č e šć u že n a u
partizan skoj četi, a što je d o ta d ašn ja p o v ije s n a analiza zan em ariv ala. P rig o v o r se
odnosi na n e d o v o ljn o p rid rž av a n je z n a n stv e n ih uzusa.
* ženska povijest
Die blaue M a u er und das Meer, u: M a rg u erite D u ra s, S uh rk am p, Frankfurt am
M „ 1988, str. 192-208.
* žensko pism o
U G R E Š IĆ , D ubravka:
S urovo žensko pism o, R e p u b lik a , Z agreb, 1988, 5-6, str. 163-166.
A u to rica govori o ruskoj “ženskoj obilježenoj pro zi” starije i m lade generacije.
S m a tr a da j e r u s k a f e m i n is tič k a k n již e v n o s t n ik la iz k r š ć a n s k o - f e m i n i s t i č k c
orijentacije. Ističe značaj ženskog pism a, bliskog m odelu “crne p ro z e ” Ljudmile
P etruševske, koja oblikuje su v rem e n e urbane žene.
* žensko pism o
V ID O V IĆ , K atarina:
Ž en a i društvo - kultiviranje dijaloga, (zbornik), Biblioteka R evije za sociologiju
i Socio lošk o društv o H rvatske, Zagreb, 1987, F ilo zo fska istra živa n ja , 8, 1988, 24,
str. 322-325.
U p rik a z u z b o rn ik a , au to ric a o b ja v lje n e rad o v e p ro m a tra kao rezu ltat
više godišnje g d je lov anja sekcije “Ž e n a i d ru štv o ” i p ok az ateljem teorijskoga dosega
na polju b a v lje n ja ž e n sk im stu dijim a, te kao pokušaj sen zib iliza cije h u m a n ističk e
z na nosti za že n sk u persp e k tiv u .
* fem inistička teorija, ženski studiji
V ID O V IĆ , K atarina; K O D R N J A , Jasenka:
SOS te lefon za djecu i žene žrtve nasilja, Ž en a , Z agreb, 1988, 5, str. 68-77.
A u t o r i c e g o v o r e o S O S - t e le f o n u , in ic ija tiv i iz ra slo j iz p r o b u đ e n e ž e n s k e
sam osvijesti, nastaloj u okviru Ž en sk e grupe “ T re šn je v k a ” . K azuju o aktivizm u
članica SO S-telefona i njegovom sadržaju polazeći, kako sam e kažu, od feminističkog
shvaćanja nasilja, a p oku ša vaju i specificirati uzroke m u šk o g nasilja nad ženama.
O pisuju i odn os S O S -tele fon a i drugih institucija u društvu.
* nasilje nad ženam a, S O S -telefon
M a rin a , im G enelich t, D rosch l Verlag, G raz, 1988.
proza
* že n sk o pism o
1989
B L A Ž E VJ Ć N e da M i r a n d a :
A m erič ka predigra, G rafički zavod Hrvatske, B iblioteka “ K ru g ” , Zagreb, 1989,
255 str.
K n jig a j e p r o z a što prela zi ž a n r o v s k e o d r e d n ic e r o m a n a . Prvi dio k n jige ,
faktografski putopis, osobnim iskustvom spisateljice govori o razlici senzibiliteta
između došljaka, intelektualki i intelektualaca, i am eričkoga načina života. Drugi
dio knjige je fikcionalna pripovijest. Spona, koja p ovezuje oba dijela knjige je st
tekst u kojem se iščitava mit o Orfeju na način da Euridika iskoračuje iz pozicije
žrtve i postaje glavna protagonistkinja u mitu i nositeljica sim boličke moći u romanu.
D E SPO T , Blaženka:
Anja M uelenbelt, S cheide Linien, U eber Sexism us, Rassism us und K lassism us,
Row ohlt, H am burg, 1988, N aše le m e , Zagreb, 33, 1989, 9, str. 2422-2424.
Za autoricu prikaza knjige, središnja tema o kojoj se govori je st o visnost stupnja
podčinjenosti i zapostavljanja određene društvene grupe o društvenoj strukturi ali i
0 odgoju i socijalizaciji. A utorica n aglašav a da je ova knjiga interesantna zbog
dem istifikacije “ bijelih stereotipa” . U pućuje primjedbu autorici knjige da ne ulazi u
spoznaju uzroka predrasuda i moći, i naglašava da poniranje u uzroke podčinjenosti
pridonosi m ogućnosti form iranja grupnog identiteta.
* m etodologija, ženski identitet
Christa Bast, Weibliche A uto nom ie und Identitaet, Juventa Verlag, W einheim und
M uenchen, 1988, N aše tem e, Zagreb, 33, 1989, 9, str. 2420-2422.
A utorica prikaza objašnjava da se u knjizi radi o p o kuša ju form iranja “ženske
autonom ije i identiteta” t e j e izazov fem inističkom prom išljanju ženskog identiteta.
K ritič k i se o s v r ć e na te o r i js k o - m e to d o l o š k i p o k u š a j C h r is t e B a s t da ž e n s k u
autonom iju identiteta pronađe u p ed agoškim principim a.
* metodologija, ženski identitet
D ESPOT, Blaženka:
E m a n cip a cija i novi so cija ln i p o kreti, M eđu općin ska konferen cija SKH i Centar
za idejno-teorijski rad, O sijek, 1989, 114 str.
U knjizi se promišlja odnos između ženskog pitanja i neofeminizma; njihovo susretište
autorica nalazi u marksističkom feminizmu. Pojam emancipacije analizira u okviru starih i
novih paradigmi. Stara paradigma daje emancipaciji političko i općeljudsko određenje a u
vezi je s tim i određenje slobode kao volje za moć. Nove socijalne pokrete (ekološke, mirovne
1dr.), a posebno feminističke, autorica vidi kao nositelje novog utopijskog potencijala unutar
nove paradigme. Ističe važnost njihova emancipacijskog potencijala, je r oni slobodu ne
vežu uz volju za moć. Stajalište koje polazi od nove paradigme autorica knjige naziva
ekološki materijalizam. On podrazumijeva svijest o postindustrijskom društvu, svijest o
podrazum ijeva svijest o postindustrijskom društvu, svijest o problem u odnosa čovjeka
i prirode. S pom inje predstavnike nove paradigm e u znanosti, T h o m a sa Kuhna i Fritjofa
Capru. U nutar feminističkog pokreta žene ukazuju na volju za m oć i u prirodnim
znanostim a ali se i općenito zalažu za novi svjetonazor koji će iskazivati drugačiji
odnos izm eđu čovjeka i prirode, odnos koji se neće temeljiti na dominaciji. Iako uviđa
antinomije novih socijalnih pokreta, koje proizlaze iz odnosa građanskog društva i
države, oni ipak predstavljaju odm a k od vladajuće paradigm e moći.
* n eo fe m in iz am , novi društveni pokreti
P a p in s k a o k r u ž n ic a “ M u lie ris D ig n ita te m ” - d o k u m e n t koji stvara dileme,
O b n o vljen i živ o t, Z agreb, 1989, 3-4, str. 294-308.
A u torica kritički p rom atra apostolsk o pism o koje j e u feminističkoj i teološkoj
javn osti dobilo o prečan prijem. P ism u up u ću je p rig o v o re nastale iz h erm e n eu tičk o g
p ro b lem a izvođenja zaključaka, p roizišlo g iz m iješanja razina tum ačenja i preuskih
argum entacijskih osnova, što nam se nadaje kao p o im a nje o nepovijesnosti realnih
ž e n sk ih e g z is t e n c i ja i, im p lic itn o g , m iz o g in o g stava. A u to r ic a j e m iš lje n ja da
d e fin ira n je p o z iv a za že n e, iz v e d e n o g iz p o is to v je ć iv a n ja v a ž e n ja u n iv e rz a ln e
ontologije i socijalnog konteksta, ostavlja nedovoljno prostora teološkom utemeljenju
etičkog djelovanja, o d nosn o slobod e čovjeka (žene) prem a svojoj prirodi. Osim
toga, M a rija ne ja m č i prototip ženskog poziva, j e r K raljevstvo Božje zahtijeva druge
vrijednosti od ovozem aljskih.
* fem inističk a teologija
K lišei i n jihovo p revladavanje, Ž ena, 47, 1989, 3, str. 69-85.
Autoričin napor usm jerenje na propitivanje slika o ženi u djelima likovne umjetnosti;
otkriva niz stereotipa u prikazivanju žena, ali i napore u m jetnika i umjetnica, koji
konkretnim radovim a traže m ogućnosti drugačijeg o dnosa p rem a ženi.
* u m je tn ič k a proizvodnja
D ie P o s t m o d e r n e u n d d a s W e ib lic h e in d e r P h ilo s o p h ie , u: F e m in is tis c h e
P h ilo s o p h ie , (hsgg. v on H e r ta N a g l- D o č e k a l) , O l d e n b o u r g - W ie n e r R e ih e der
P hilosophie, Wien, 1989, str. 125-135.
Julia K risteva, D ru ga scena psihoanalize, [pogovor], u: J u lia K risteva : M o ći
užasa, N aprijed, Z agreb, 1989, str. 245-261.
U p o g o v o ru autorica daje pregled cjelok upnoga teorijskog napora J. K risteve
pri p ro m išljanju izgrađiv anja subjektiviteta i u lo g e spola u sljedećem izvođenju:
kategorije d ru g o g a i se m io tič k o g a kao p r ed sim b o lič k o g a. K ritič k im o sv rtom na
teorijsku poziciju Kristeve i prijepore različitih filozofskih i psihoanalitičkih polazišta,
autorica razastire složenost pitanja postm ođernog subjekta. U knjizi “Moći u ž a s a ”
ta pitanja progovaraju putem dva obrasca drugoga: ženskog i Istoka, kao “ potisnuto
zapadnog vladajućeg diskursa”, gdje se drugo pojavljuje kao zazomo, odvratno, ali moćno
i opasno, zbog neiskazivosti u simboličkome. Na postupku istraživanja J. Kristeve
tradicijskih, posebno azijskih društava, i njezina fokusiranja rituala žrtvovanja, autorica
pokazuje razložan ali i kontradiktoran slijed njezinih teorijskih postavki.
Ontology o f the Sexual Difference: or Nagarjuna vvith the Feminists, u: The Subject
in P ostm odernism (ed. Aleš Erjavec), Slovensko društvo za estetiko, Ljubljana, 1989,
str. 125-135.
JA N E K O V IĆ -R O E M E R , Zdenka:
Pristup p ro blem u obitelji i roda u stranoj i domaćoj medijevistici, H isto rijski
zb o rn ik, 42, 1989, I, str. 171-182.
A utorica govori o no vom u povijesnom pristupu koji šire zahvaća u prostor i
vrijem e, p ose bno u istraživanju društvenih grupa. Ističe razne te m e i aspekte u
proučavanju obitelji, posebno važne za položaj žena, obiteljskih odnosa, te ženidbenu
politiku srednjovjekovnog društva. N avodi im ena dom aćih i stranih autora/autorica
koji su se bavili tom temom.
* obitelj i žene, ženska povijest
K A ŠIĆ, Biljana:
N egiranje problem a - na prim jeru incesta, Ž ena, Zagreb, 1989, 1-2, str. 66-67.
Kao prilog osvjetljavanju problem a incesta u obitelji, autorica se zalaže za nuždu
im enovanja nasilnika, koji je, p rem a svjetskim uvidim a, najčešće m uškarac odnosno
otac ili partner; istodobno objašnjava razloge (patrijarhalne, psihologijske, socijalne)
ignoriranja i zastiranja problema.
* incest, nasilje nad ženam a, obitelj i žene
SOS - drugačije o institucijama, Ž ena, Zagreb, 1989, 1-2, str. 71-72.
Autorica iznosi podatke o dobu i spolu onih koji se javljaju za p om oć SOS-
telefonu za žene i djecu žrtve nasilja. Govori o razlici u pristupu i m etodologiji
između SOS-telefona i drugih institucija i drukčijoj distribuciji moći izm eđu davatelja
i korisnika usluga unutar institucija i onoj na SOS-u.
* nasilje nad ženam a, SOS-telefon
K O V A Č E V IĆ , Ljiljana:
Vera Mackie, Fem inist Politics in Japan, N ew Left Review, 1988, 168, N aše
lem e, Zagreb, 33, 1989, 10, str. 2721-2725.
Autorica prikazuje sadržaj studije Vere Mackie, u kojoj ona daje pregled povijesti
J apana ali i povijesti fem inističkog djelovanja, naklade, te govori o m ogućnostim a
ženske kritike politike Japana, i navodi neke od najistaknutijih žena japanskoga
fem in izm a - Saito Chio i A tsum i Ikuko.
* politika i žene
L E IN E R T - N O V O S E L , Smiljana:
Z ašto j e prem alo žena u društven o-p olitičko m životu?, Ž en a , Z agreb, 1989, 1-
2, str. 3-15.
A utorica prezentira i kom entira rezultate proved enog k om parativnog i s t r a ž i v a n j a
o politički aktivnim m uškarcim a i ženam a, a odnosi se na sociodem ografske značajke,
sta v o v e o v la stito m d r u š tv e n o - p o litič k o m radu, n ač in u izv rše n ja o b v e z a , tc o
organizaciji života u obitelji. Što se tiče ovih param etara, nem a razlike po spolu već
se one pojavljuju u percepciji društv eno-po litičkog angažm ana.
* p articipacija žena
L U L IĆ , Jasenka:
O dn os m uška ra c - žena u svadben im o b ičajim a sjeverne D alm acije, E tn o lo ška
trib in a , Z ag reb, 1989, 19, str. 33-39.
N a m je r a je autorice osvijetliti od noso m spolova u svadbi položaj pojedinca, je r
zagovara tezu da m oć p o jedinca određena spolom o m o g u ć av a i svaku drugu moć.
Ističe da se ovaj odnos spolo va u kulturi sjeverne D alm acije sporo m ijenjao, pa se
može pratiti povlašteni položaj m u ška rc a od p rv o g a upozn a v an ja do ritualnih radnji
za v rije m e svadbe; do određenih p ro m je n a došlo je u drugoj polovici dvadesetoga
stoljeća.
* že nska antropologija
0 O sm o m m artu bez patosa, Ž en a , Zagreb, 1989, 1-2, str. 9-13.
A utorica polazi od konstatacije o ideologiziranom e je z ik u koji se služi patosom
pri go v o ru o M e đ u n aro d n o m danu žena. Ispituje više razina značenja O sm o g a marta:
kao stvaranja n ove tradicije te kao susreta s p ostojećim tradicijam a i društveno-
-kulturnim stru kturam a s p osebnim osvrtom na O sm i m a rt u u vje tim a potrošačkog
društva, ali i p u čk e kulture.
* ž e n sk a antropolog ija
F ig u rá d o n du désir: L a p lé n titu d e du vide ou l ’écriture p aradoxaié de Marguerite
D uras, (F ig u ra c ija žudnje: P u n o ć a p ra z n in e ili p a r a d o k s a ln o pism o M arguerite
Đ uras), S tu d ia R o m a n ica et A n g lic a za g ra b ien sia , Zagreb, 34, 1989, str. 29-50.
Pisanje M. Duras, jedinstveno unatoč formalnom diskontinuitetu njezina opusa,
:spisuje putanju žudnje, tek djelom ično ostvarive, ali potpune. Ta j e žudnja bitna
karakteristika ženskog ( i “pjesničkog” stvaralaštva). Njezina je umjetnost ženska utoliko
što se sm ještava između dva registra biološkoga i simboličkoga, prirode i kulture,
m eđ u kojim a uspostavlja dijalog. Ona na svakom koraku utvrđuje podvojenost, aii
teži susretu, uvijek odgođenom , između m uškarca i žene, erosa i logosa, žudnje i
smisla, koji su manje u suprotnosti nego se obično smatra. Pisme Durasove, intenzivno i
svedeno, moguće je, tako, shvatiti kao metaforu samog Pisma. Dvo(s)polno, ono oscilira
između razdaljina (sustav praznina) i povezanosti svojih suprotnih polova (sustav
o k s i m o r o n a na sv im r a z in a m a ) . S u s t a v n o n a r u š a v a n j e b i n a r n e o p o z i c i j e j e
posimodemistička kritika logocentričnog um a i monocentrizma uopće [sažetak preuzet
iz navedenog časopisa].
* žensko pismo
L 'ćcriture paradoxaié de Marguerite Duras, u: Femme.s su jeis des d isc o u rs. Les
cahiers de CED REF, 1989, 2, s tr 111-122.
* žensko pismo
M arguerite Duras, ljeto ’80., Z b ornik Trećeg p ro g ra m a R a d io Z a g reb a , 25-26,
1989, str. 309-311.
A utorica analizira tekst M. Duras i tvrdi da se i u novinskom članku p oput ovoga
ispisuje skrivena osobnost. Za pism o D urasove kaže d a j e to pism o žudnje kako bi
se prepoznala u D rugom e. Iščitava svjesno pisanje između žudnje i je zik a uz svjestan
odabir figura dvosmisla.
* žensko pism o
V ID O V IĆ , Katarina:
Pitanja bez odgovora, Ž ena, Zagreb, 1989, 1-2, str. 65-66.
Autorica objašnjava polazište feminističkog pristupa nasilju u obitelji, a kao odgovor
na nasilje ističe vrijednost SOS-telefona. Z alaže se za aktivniji pristup pri govoru o
nasilju u obitelji tako da se imenuje rod nasilnika i da se inzistira na traženju odgovora
zašto društvo ta pitanja negira, ili nasilje eventualno sankcionira prim je n o m na niže
društvene slojeve.
* nasilje nad ženam a, SOS-telefon
1990
A N IĆ , Rebeka:
Ž e n a - slika Božja, B o g o slo v ska sm o tra , Zagreb, 60, 1990, 3-4, str. 290-301.
U p rv o m dijelu članka autorica nudi kratak p rikaz učenja o ženi kao slici Božjoj,
oslanjajući se na istraživanje E lisabeth G oessm ann , u razdoblju zapadne teološke
tradicije od ranoga srednjeg vijeka do 18. stoljeća. Svoju tezu autorica potkrjepljuje
i is t r a ž iv a n je m T h e o d o r a S c h n e i d e r a o te m i m u š k a r a c - ž e n a u d o g m a ts k im
udžbenicim a. Drugi dio članka govori o iščitavanju učenja Ivana Pavla II, temeljenom
na P apinom tu m a če nju triju glava K njige Postanka, te njegovu učenju sadržanom u
trećem poglavlju okružnice “ Mulieris D ig nita te m ” (O dostojanstvu žene).
Ž arana Papić, S ociologija i fem inizam , Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.
1989, N a še te m e, Zagreb, 34, 1990, 6, str. 1545-1547.
U recenziji knjige autorica ističe nastojanje Ž. Papić za senzibilizacijom društvenih
z n a n o s ti g le d e id e ja o p o k r e tu za o s lo b o đ e n je ž e n a ; P a p ić e v a se z a u z i m a za
dvosmjernost feminističkog pokreta i tim e razrješava dilemu karaktera ženskih studija
isključivo kao ideološko-aktivističkih, odnosno akadem sko-intelektualnih. Vrijednost
j e knjige, p rem a m išljenju autorice recenzije, i u nav e d en im p rim je rim a seksizm a u
sociologiji. Z b o g toga se otvara m o gu ć n o st propitivanja stare m etodologije znanosti.
* fem inistička teorija, m etodologija, ženski studiji
Balet danas: Dijalog, Ž ena, Zagreb, 1990, 3-4, str. 97-104.
Polazeći od ambivalentne uloge baleta, autorica pokušava pokazati detabuizirajuću
ulogu suvrem enog plesa pri razotkrivanju klasičnog baleta kao mim eze, i terora nad
plesačevim tijelom. Uz Johhana Kresnika i Gerharda Bohnera, autorica vidi pokretačicama
so v e kazališno-plesne estetike tri njemačke koreografkinje: Pinu Bausch, Susanne Linke
i Reinhild Hoffmann. Ironizirajući identitete klasičnih plesnih uloga, one ironiziraju
aam etnute identitete m uškaraca i žena, pokazujući dijalektički odnos između kazališta
i stvarnosti.
* suvrem eni balet i žene, u m jetn ička pro izv o d n ja
Biti cjelovita, dobra, lijepa: Kritički pokušaj o feminističkoj teologiji, B ogoslovska
ism otra, Z agreb, 60, 1990, 3-4, str. 209-228.
U članku se kritički prom išljaju povijesni razvoj i pretp o stav k e em ancipatorskih
rer.skih p o k r e ta te doprinosi fem in istič k e teolog ije u tim p ro ce sim a . Pri tome se
i::če važnost potrebe približavanja građanskih i m arksističkih feminističkih pokreta.
T drugom d ijelu člank a autorica p o sta v lja n a č e ln a pita n ja fe m in istič k e teologije,
prom atrajući j e kao teološku disciplinu k o ja se zalaže za dokidanje rascjepa čovjeka,
:;r .o s n o d o k id a n je p o d je le na seksus i plo d n o st, tijelo i duh, su č eljav an je svetice
i grešnice, prisutnih u tradicijskoj struji kršćanstva. U p u ću je m e todič ki p rig o v o r
usm jerenju fem inističke teologije koja, d ovodeći u pitanje sliku p a trija rh a ln o g
a n t r o p o m o r f n o g B o g a , h i p o s t a z i r a ž e n s k e o s o b i n e B o g a i tim e o t v a r a p u t
spo z n ajn o g solipsizm a. N ag la ša v a v ažnost teolog iziranja iz že nske p ersp e k tiv e
je r ono otk riv a pred rasu d e teologije p rem a ko jim a su ž e n sk a iskustva iz gnan a iz
ak a d e m sk e teologije i tradicijski sh v a ć e n o g kršćanstva. P rim jer onto lo g iziran ja
ženskih osobina, autorica nalazi i u p a p in sk o m d o k u m e n tu “ M u lieris D ig n ita te m ” .
* em ancipacija žena, fem inistička teologija
L uce Irigaray: Govoriti nikad nije neutralno, u: F ilo zo fski g o d išn ja k, Institut za
filozofiju, Beograd, 1990, str. 171-188.
* jezik i rod
N ous som m es en traduction, u: F em m es su je ts d es d isco u rs 2, C E D R E F , 1990,
str. 37-39.
V rijem e razlike: Indija i žene, F ilo zo fsk a istra živ a n ja , Z agreb, 10, 1990, 35,
str. 553-559.
Rad je osvrt na dva rada Luce Irigaray: “Le tem ps de la différenee” , u izdanju Le
livre de poche, Paris, 1990, te “ Le temps de la vie in Présences de Schopenhauer” , u
izdanju Grasset, Paris, 1989. L. Irigaray je predstavljena kao feministička teoretičarka
koja istražuje mogućnosti izmjene simboličkog poretka kako bi žene m ogle kreirati
svoj identitet. R. Iveković replicira na tvrdnju L. Irigaray o razlozim a mizoginog
Schopenhauerova stava te nudi svoj odgovor.
* predrasude o ženam a, teorije subjektiviteta, ženski identitet
JELAVIĆ, Željka; P O V R Z A N O V IĆ , Maja:

In m e m ó riám Lydia Sklevicky (1952.-1990.), E tn o lo šk a trib in a , Z agreb, 1990,
13, str. 135-136.
U sv o m p risje ća nju autorice L. S k lev ic ky im e n u ju ute m e ljite ljic o m že nske
perspektive u etnologiji. G ovore o njezinom profesionaln om doprinosu i vido vim a
njezinoga angažmana. D onose i podatke o objavljivanim tekstovim a Lydie Sklevicky.
SOS telefon za žene i djecu žrtve rata i institucije, u: N a silje n a d žen ska m i,
Institut za krim inoiogijo pri Pravni fakulteti v Ljubljani, veljača 1990, str. 42-47.
* nasilje nad ženam a, S O S-telefon, ženska podrška
K A Š IĆ , Biljana:
Lydia S klevicky 1952.-1990., Č asopis za su vrem en u p o v ije s t, Zagreb. 22, 1900
1-2, str. 257-260.
U članku koji je napisan u povodu spom ena poznatoj povjesničarki, antropologinji
i feministkinji, L. Sklevicky, analizira se autoričin doprinos novom pristupu povijesnoj
znanosti, tradicijskom diskursu i arhivskim čin jenicam a o ulozi žena u povijesti. Uz
o b zn a njiva n je tzv. praz n o g m jesta žena u povijesti, ističe se, kako L. Sklevicky na
pred lošku kulturnih m ijena A ntifašističkog fronta žena H rvatske, zorno dem onstrira
isto d o b n o novi m odel up isiv an ja žena u pov ije st i s u v rem e n e m e to d ič k e uvide
relevatne za istraživanje.
* antifašistički front žena, em ancipacija žena, ženska povijest
K E R O V A C , Nada:
P oložaj žene u zapošljavanju, Žena, 1990, 1-2, str. 87-97.
U članku autorica p okazuje nedostatnost kvantitativne m etode praćenja stope
zaposlenosti žena, što j u j e autorica pratila za razdoblje od pedesetih do osam desetih
godina. Tek k valitativnom m e to d o m praćenja utvrdilo se da ženska radna snaga
f u n k c io n ira kao rez erv na. Tako se p o k a z a lo da že n e jo š u v ije k im a ju i m a n je
m o gućno sti za o dabir zanim anja od muškaraca.
* n egativna selekcija, tržište rada i žene
R o m a n tiča rn (e)a , O prosti n ikada više, D ruštvo književnika H rvatske, Biblioteka
“B r a z d e ” , 1990, 138 str.
R iječ je o ro m an u u k ojem žensko pism o nije sa m o stil, već istodobno oslikava
i p o s e b a n d is k u r s . P o s tu p k o m i n tr o s p e k c ij e a u t o r i c a d o la z i do m je s ta s v o g a
djetinjstva. O na kao dijete, D ruga, govori o odnosu p rem a obitelji. Tako diskurs
D ru g o g a (ja-djeteta) supostavlja diskursu obiteljskog poretka.
L E ÍN E R T - N O V O S E L , Smiljana:
Ž ene u novim višestranačkim sistem im a u Evropi i kod nas, Ž en a , Zagreb, 1990,
3-4, str. 3-10.
P o litič k e p r o m je n e u Isto čn o j E u ro p i p o s ta v lja ju p ita n je p o lo ž a ja ž e n e u
višepartijskim sustavima u središte interesa. Autorica navodi prve analize koje pokazuju
da žene, iako u većem broju uključene u predizbom e aktivnosti, teško dobiju nominaciju
svojih stranaka. Z b o g toga ih je m alo m eđu kandidatim a, pogotovo onim izabranim a.
Poseban osvrt autorice odnosi se na stanje u H rvatskoj; postoje n aznak e perspektive
sudjelovanja žena u višestranačkom sustavu u budućnosti.
* participacija žena, politika i žene, političke stranke i žene
Ž en a u p o litičk o m o d lu č iva n ju (analiza odred n ica p o litič k e a ktiviza cije že n a u
ju g o sla v e n sk o m društvu), doktorska disertacija, Fakultet političkih znanosti Zagreb,
1990. 29 I s tr .
G lavna je n am jera autorice ov og rada odgovoriti na pitanje o n e d ovoljnom
s u d j e lo v a n ju ž e n a 11 p o lit i č k o m o d l u č iv a n j u u situ a c iji d r u š t v e n e i u s ta v n e
zajam čenosti i ravnopravnosti. A utoricu zanim a zašto se u istim uvjetim a neke žene
odlučuju, a druge ne, na politički angažm an. Konstatira mali postotak žena na svim
mjestima društvene moći u socijalističkim zemljama, a sličn o je i u zem ljam a Latinske
A m erike i S rednjeg Istoka, te u ze m ljam a p arlam entarne dem okracije. Postotak žena
koje sudjeluju u vlasti na nižim razinam a je veći i to se nije m ijenjalo od pedesetih
godina. Slična situacija j e i u E uropskom parlamentu, gdje j e postotak nešto viši, ali
su žene birane u ona područja koja se tradicionalno smatraju nam ijen jenim a ženi.
Bez obzira da li se m arginalizacija žene sm atra univ erzalnom i vječnom pojavom ili
p o ja v o m n as talo m z b o g različitih uvjeta, za autoricu su ro dne u lo g e o d ređ e n e
kulturom i o dnosim a moći pa tako i odnos p rem a ženi u politici ostaje konstantom
sve do suvrem enosti. Slijedi analiza povijesti žen sk o g pitanja u Jugoslaviji tijekom
dva razdoblja: nakon Ustava 1963. i nakon uvođenja delegatskog sistema. U oba
razdoblja autorica uočava razlike u lokalnim i višim razinam a odlučivanja kada je
ri ječ o sudjelovanju žena. Prilog disertaciji j e istraživanje p ro vedeno na u zork u žena
koje su društveno-politički aktivne na višim razinama i onim a koje uopće nisu aktivne.
O bje g rupe im aju izraženu obiteljsku socijalizaciju v e z a n u u z svoju pasivn ost,
odnosno aktivnost u društveno-političkom životu. U uvjetim a višestranačkog sustava,
zbog borbe za članstvo, p rem a m išljenju autorice, povećat će se interes za žene kao
značajni dio izbornog tijela.
* participacija žena, politika i žene, rodne uloge
Ž en e - p o litič k a m anjina. P ersp ektive su d jelo va n ja žen a u ja v n o m ž iv o tu , N IR O
“ R adničke n ovine” , Biblioteka ‘i s k u s t v a ” , Zagreb, 1990. 247 str.
Riječ je o knjizi u kojoj je sadržaj doktorske disertacije S. Leinert-Novosel priređen
za tisak. Problem atiziraju se odrednice sudjelovanja žena u procesim a političkog
odlučivanja u uvjetim a proklam irane ravnopravnosti, te razlike politički pasivnih i
aktivnih žena.
* participacija žena, politika i žene, rodne uloge
L U L IĆ , Jasenka:
O dnos m u ška ra c - žen a sim b o lizira n u svad b en im o b iča jim a u K a lim a (o to k
U gljan), magistarski rad. Filozofski fakultet Zagreb, 1990. str. 87.
U m agistarskom radu autorica prom atranjem svadbenih običaja istražuje odnos
m uškarca i žene na individualnom i društveno m planu. O ve kulturalno određene
o d n o s e p r o u č a v a u v id o m u o b ič a je u p o z n a v a n j a m la d ić a i d je v o jk e , z a r u k a i
svadbenih običaja. S vadbene običaje, shvaćene kao obred prijelaza sa višeslojnim
značenjem , p ok uša v a razumjeti iz k ulture k az iv a ča i o so b n o g kuta
g le d a n ja . Z a a u to ric u n a jv a ž n ije m je sto p r e d s ta v lja išč ita v a n je p a trija rh a ln
v r ije d n o s n o g sustav a, kao p o k a z a te lja d o m in a c ije m u šk a rc a nad že n o m . Izv<
pod atak a za njezin rad su intervjui s kazivačim a, osobni uvidi (i sam a je od 19R:
1987. godine živjela u Kalima), te arhivska i folklorna građa (od 1910,-1987. godin.
A n alizo m d obivenih podataka, zaključuje o poželjnoj i postojećoj prednosti kc
imaju m ladići u odnosu na djevojke, u patrijarhalnoj kulturi u K alim a, no utjecaje
elem e nata tržišnog društva, ipak se p rim jećuju neki pomaci.
M A T K O V IĆ -V L A Š IĆ , Ljiljana:
Ž ena u S tarom i N o v o m zavjetu, B o g o slo vska sm o tra , Zagreb, 60, 1990, 3-
str. 155-160.
A u to r ic a člana k za p očinje o b ja šn je n je m intim nih raz lo ga tu m a č e n ja biblijsk
tek stov a s agled avajući pri tom e p otrebu u v až av a n ja povijesn o -k u ltu rn o g kontekst
P okazuje značaj feminističke teologije u razotkrivanju patrijarhalno-androcentričkc
p ristu p a u tu m a č e n ju b iblijsk ih tekstova. Izvore a n tifem in istič k e k ršća n sk e stru
a u t o r i c a v id i u p r o t u r j e č n o s t i k r š ć a n s k o g n a s l i j e đ a , k a k o id e j n o g a , ta k o
d r u š tv e n o g -p o v ije sn o g a .
P O L IĆ , Rajka:
“M u šk a op tik a” i “životinjski sin d ro m ”, A n aliza položaja žena u udžbenicim
povijesti osn ovne škole, Ž en a , Zagreb, 48, 1990, 4, str. 11-30.
U spoređiv anjem kvantitativne analize ilustriranih sadržaja i kvantitativne analiz
tekstualnih sadržaja udžbenika za osn ovne škole za 1989.-1990. godine, m o ž e s
vidjeti, tvrdi autorica, da se nije n apre dovalo u uključiv anju povijesne uloge žene
Iščitava se k onze rvativn a svijest koja važnim a sm atra sam o one djelatnosti vezan
uz bo rbu za vlast, a tim e se, općenito, p oveć ava nevidljivost žena u društvu.
* predrasude o ženam a, spolne uloge
P ism o žu d n je M arguerite D uras, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Zagreb
1990, 350 str.
U radu auto rica p ro m išlja doprino s M. D u ra s p r o n o še n ju p o lim o rfn e ženski
kulture, a p ro tiv an tro p o lo g o -fa lo c e n trič n e d o m in a c ije Jedn oga. K ro z k n již evn icu
o pus p ro p itu ju se puto v i d o la sk a do pism a, o d n o sn o p u t od vlastitog užitka dc
o so b n e subjektivizacije je zik a kao k reativnog izraza kolektivne povijesne frustraciji
žena, proiste k le iz ž e n sk e odsutnosti iz povijesti. Z a autoricu dok to rsk e disertaci je
cijeli op us D u ra so v e treba čitati kao hipertekst na kojem se želi pokazati stilizaci ji
p o e tik e žu d n je na te m atsk o m , stru k tu raln o m i s im b o lič k o m planu. Bitne odrednici
ž e n sk e razlike u p ism u D ura sove, za autoricu se poja v lju ju iz ž u d n je i ženski
.povijesne šutljivosti, koja se uzdiže do z n a k a spolnosti u transform aciji. Istraživan
:«pus, u f ilo z o fsk o m sm islu, išč ita v a se kao trag a n je za sm islom , identitetom ;
ifraženjem sklada izm eđu p o lo v a b io lo š k o g a i d ruštvenoga . Z a I. Š afra n ek pojam
ženskog pism a nije je d n o zn a čn a kategorija, zato što postoji raznolikost suvrem eno g
ž e n sk o g stvaralaštva. N a kraju rada autorica prilaže biblio grafije r ad o v a M. Duras
i tekstova koji go vore o njezinu pismu.
* žensko pismo
Sizigije pisma - prilog poetici M arguerite Duras, Izraz, Sarajevo, 1990, 2-3, str.
322-339.
* žensko pismo
Ljetopis je d n o g ljeta, G ordogan, Zagreb, 11, 1990, 31-32-33, str. 192-194.
A utorica članka upoznaje nas s M. D uras kao autoricom k o ja form u kronike (u
kojoj su političke činjenice u pozadini teksta) dovodi u vezu sa osobnim iskustvom
spisateljice. U analizi teksta ističe fascinantne metafore mora, znak onostranoga, ali
i ž e n sk o g a i stvaralačkoga, gdje k rhkost žen sk o g p ism a odlu č n o sm jera prem a
promjeni svijeta.
* žensko pismo
Dora. ove jeseni, Grafički zavod H rvatske, 1990.
Proza.
* žensko pismo
Seta, torbici, Edizione Hefti, Italija, 1990.
Riječ je o talijanskom izdanju knjige “ Svila, škare” .
* žensko pism o
1991
W o m e n ’s H istory in Yugoslavia, u: W riling W o m e n ’s H istory, In tern a lio n c
P ersp ec tive s, (ed. K arén Offen, Ruth R oach Pierson, Jane Rendall), Bloom ingto
and Indianapolis, 1991, str. 417-423.
* že nska povijest
G O JA , Jadranka:
B laž en ka Despot, E m a ncipa cija i novi socijalni pokreti, IC SSO H , R evija z ,
so c io lo g iju , Z agreb, 22, 1991, 1-2, str. 218-220.
A utorica recenzije knjigu B. D espot drži doprinosom prom išljanju starih i novi!
društvenih p o kreta i do prinoso m žena u em ancipatorsk im kretanjima.
* em an c ip ac ija žena
Julia K risteva m e đ u disciplinam a, Izraz, Sarajevo, 1991, 6, str. 461-493.
P ohvala neposlušnosti, Ž ena, Zagreb, 49, 1991, 1, str. 76-77.
Rad j e kratki esej o nem oći i neposluhu, određujućim a u životu žene, kako opisam
u “B ibliji” tako i one u realnom životu. Razni oblici ženskog neposluha vide se kai
sustavna subverzija m uškog reda stvari.
* društvene pro m je n e i žene, kultura otpora
L U K IĆ , Jasm ina:
“P ut otk rić a” (V. Krm potić: B hagavatar), K n jižev n a reč, 1991, 370, str. 13.
* žensko pism o
R o m an kao go le m a m atrjoška I (proza D ubravke Ugrešić), K n jiževn o st, Beograd
1991, 7-8, str. 938-950.
* ž e n sk a književno st
R o m an kao golem a matrjoška II (proza D ubravke Ugrešić), K njiževnost, Beograd
1991, 9, str. 1278.
P E T R O V IĆ , A. Jasna:
Ž ene u sindikatim a, Ž ena, Zagreb, 49, 1991, 1, str. 27-35.
A nalizu uključenosti žena u rad sindikalnih tijela i organizacija autorica uzimć
za m o d e l s tv a rn ih p o z i c ij a ž e n a u j a v n o s ti. P r i m j e r sin d ik a ta , k a o in te resn i
drži valjanijim od uzimanja za primjer političkih partija i udruženja. U z naglašavanje
ograničenja u mogućnosti prikupljanja podataka, autorica zaključuje o negativnim
trendovima slabog ulaska žena u javnost i javne funkcije.
* participacija žena, sindikati i žene
P O P O V I Ć 'Z A D R O V I Ć , Š o n ja :
N ova dem okracija - nova diskrim inacija, Ž e n a , Zagreb, 49, 1991, 1, str. 36-41.
U analizi autorica polazi od političkih i društvenih promjena u zem ljam a Istočne
i S rednje E urope kao p re tp o sta v k e ja s n ije g d efinira nja interesa žena, o d n o sn o
djelovanja pokreta za prom icanje društvenog statusa žena. Z aključuje o postojanju
proturječnih realnih situacija, vidljivih na prim jerim a Poljske, M ađarske i bivšeg
SSSR-a. N a prostorim a bivše Jugoslavije, za autoricu je, uz naslijeđenu političku
marginalizaciju žena, uočljiv i konzervatizam nositelja vlasti. Slaže se sa zahtjevim a
za proporcionalnu zastupljenost žena u predstavničkim tijelima i prav om žena na
raspolaganje svojim tijelom, a Deklaraciju prvoga Ž en sko g sabora H rvatske vidi
kao njihov izraz.
T rubadurska ljubav - istine i zablude, Ž e n a , Zagreb, 49, 1991, 4-6, str. 65-74.
Rad je književno-povijesni i sociološki pristup naslovljenoj temi. N a prim jeni
trubadurske ljubavi autorica pokazuje stereotipne fenom ene što ih oni pronose. Jedan
od tih je i divinizacija žene, pa autorica raz o tkriva izvore toga p ostup ka, iako
trubadurskoj poeziji pridaje pronošenje ne-asketske kulture.
M a rin a o r a houl biography, Durieux, Zagreb, 1991 = M a rin a ili o b io g ra fiji,
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987.
* žensko pism o
1992
Femmes, nationalisme et guerre, Peuples M ćditerranćes 61 (Yougoslavic: Logiqi
et I’exclusion), 1992, str. 185-201 = Woman, Nationalism and War, “ Make Love >
War” , H ypatia (Special Cluster on Eastem European Feminism), 8, 1993, 4, str. 11
126 = Žene, nacionalizam i rat, Ženske studije, Beograd, 1996, 2-3, str. 9-23.
* nacionalizam , rat i žene
J A K O B O V I Ć F R IB E C , Slavica:
O d že n sk o g p ita n ja do fe m in izm a (tematski bilten), K njižnica M edveščak, 1%
1, 56 str.
Bilten sadrži izbor knjiga za feminističku zbirku Knjižnice M edveščak u z anotac:
svake jedinice.
* fem inistička zbirka knjiga
Le cinquieme point Cardinal: jalons pour une topographie de l’imaginaire durassic
(Peta strana svijeta: naznake za topografiju imaginarija kod Marguerite Duras) Stud
R om anica et A nglica zagrabiensia, Zagreb, 36-37, 1991-1992, str. 321-332.
Cjelokupni opus M. Duras razuđen je etičko-poetički projekt, a ne sam o pjesnič
p o d u h v a t b ez p r e m c a . Z a h v a lju ju ć i finoj i gustoj m rež i s k riv e n ih an a lo g ija
intertekstualnih alegorija kao i svom hijerarhičnom i palim psestičkom pismu, oi
prom išlja, form alizira i sim bolizira nov dinamički suodnos izm eđu subjektiviteta
h isto ric ite ta koji se, oboje, m ije n ja ju u zoni dodira. U m je stu o sm o z e izmed
(vlastitog) života, i (vlastitog) stvaralaštva [sažetak je preuzet iz naved enog časopisa
* že nsk a književnost, žensko pism o
0 m rav cim a i ljubavnicima, Z b o rn ik Trećeg p ro g ra m a H rva tsko g ra d ija , Zagrel
36, 1992, str. 169-170.
A u to ric a daje p re g le d te m a koje se o d n o s e n a iščita v an je spo ln e razlike
k n jiževnom tekstu, če m u je, 1990. godine, bio p osve će n veliki m eđunarodni semine
u Parizu, a organizirala ga j e H élene C ixous, teoretičarka i direktorica O dsje k a z
ženske studije na Sveučilištu u Parizu, z agovornica upisivanja u pism o ženske razlik
70-ih. N a S em inaru j e H. Cixous vodila dijalog sa Jacquesom Derridaom . Z a pisni
H. C ix o u s autorica članka kaže da v r em e n o m postaje ublaženo, tj. nadilazi opozici j
tjelesnoga i misaonoga.
* žensko pismo
B u c h u e b e r Dóra, D roschl, Graz, 1992
Proza.
* žensko pism o
1993
IV E K O V IĆ , Rađa:
B riefe von F rauen u eh er K rieg u n d N a tio tu d ism u s, Suhrkam p, Frankfurt am
M., 1993, str. 226.
S égrégation sexuelle des savoirs: Le paradigm e indien du rapport á l ’Autre,
S in g u liers 11, 1993, str. 171-181.
* spolne uloge
IV E K O V IĆ . Rada:
W om an. N ationalism and War, “ M ake Love Nőt War” , H yp a tia (Special Cluster
on Eastern European Feminism), 8, 1993, 4, str. 113-126 = F em m es, nationalism e
et guerre, Peuples M éditerranées 61 (Yougoslavie: Logiques et l ’exclusion), 1992,
str. 185-201 = Žene, nacionalizam i rat, Ženske studije, Beograd, 1996, 2-3, str. 9-23.
Die Z ukunft nach dem Krieg: Versuchungen des fem inistischen Paradigm as, u:
F ra u en in O s t-u n d M ilte le u r o p a , D o k u m e n ta r io n d e r K o n f e r e n z d er F ra u e n -
-Anstiftung in J i lovište bei Prag, 16.-19. O któ ber 1992, F rauen-A nstiftu ng e.V ,
H a m burg-P rag Januar 1993, str. 10-14.
* feministička paradigm a, rat i žene, ženski subjekt
Fuer die Wuerde der Frau, u: S u sa n n e K a p p e le r; M ira R en ka ; M ela n ie Bever,
V ergew altigung K rieg N ationalism us, E m e F em in istisch e K ritik, F rauenoffensive,
M uenchen, 1993, 177 str., str. 9-12.
* mediji i žene, pornografija rata, silovanje
KA ŠIĆ, Biljana:
Fuer die Wurde der Frau (einige Bemerkungen ueber Hilfe, Politik und das Problem
der sexuellen M isshandlung im Krieg), Sukaina e. V,, Aprii 1993, Hamburg, str. 63-67.
* mediji i žene, pornografija rata, silovanje
W om en O verco m in g Violence: W hat '.he W o m e n ’s World L ooks Like, P ea ce
N ew s, London 1993, January, str. 2.
* mir, nenasilje, rat i žene, ženski subjekt
K E S IĆ , Vesna:
T he H igh Priče o f Free Speech: Confessions o f a Croatian Wiích, The Home,
R e v ie w o /B o o k s , 1993, 10-11 = A b 40, [N jem ačka], 1994 = A n a 's Land, Sisterho-
in E a stern E urope, W estview Press, 1997.
* mediji i žene, predrasude o ženam a
K O L E Š N IK , Ljiljana:
Ž enska um jetnost kao fenom en unutar kom pleksa hrvatske suvrem ene umjetnos
K o lo , Zagreb, studeni-prosinac, 1993, 11-12, str. 1121-1125.
Č lan a k j e nastao p o v o d o m izložbe “N o v a hrvatska u m jetnost” što ju je 199
g o d in e p r ire d ila M o d e rn a galerija. A u to ric a uviđ a p r isu tn o st cijele generaci
um jetnica, zastupljenih i na ovoj izložbi. U objašnjavanju p ojm a ženske umjetno:
po ziva se na A dorn o v o određenje umjetnosti kao form e s pripadajućim filozofski
smislom. Pojam ženskoga izvodi iz postm ode rn istič ko g diskursa o jednako vrijedni
istinam a d o m in a n tn o g a i m arginalnog subjekta, kojem pripadaju i žene. U naš
su v re m e n o j u m je tn o sti o v a k a v disku rs koji u s p o sta v lja d ija lo g s dom in a n tn i
diskursom u umjetnosti, a ja vlja se 70-ih godina, propituje opću, popularnu predodžl
o ženi u društvu, m odele identifikacije i m ogu ć n o st k o m u nikacije m eđ u spolovim
Tako je Vlasta D elim ar predstavnica radikalnog preispitivanja osobne ženske sudbin
a kao medij odabire vlastito tijelo. Sanja Iveković uspostavlja analitičniji prišli
ovom prop itivanju te s kom entara prelazi na rekonstrukciju njegova značenja. Bia;
kritika i ironiziranje m o g u se vidjeti u djelima Lidije Šeler i M arine Benić. Soci jah
fen o m e n e prek rivaju aluzijom u d aljen om od radikalne ideološke pozicije. Rado
D u b r a v k e R a k o c i u m e d iju slike, stru k tu r a ln im f o r m a m a p o k a z u ju sh v a ća n
um jetnosti kao procesa, što autorica vidi kao uključivanje ženske pozicije u proce;
nastajanja djela.
* v iz ualna praksa
U sp o n silovatelja: etnicitet, rod i nasilje, R evija za so c io lo g iju , Z agreb, 24, 199
3-4, str. 119-128.
A utorica raspravlja o silovanju kao izrazu politike koja im a za cilj teritorijalr
ograđivanja, pri če m u se ukrštaju rod, nasilje i etnicitet. Takav politički diskurs
silovanju, za spisateljicu ov og članka, priječi interakciju izm eđu etničkih grup
utjelovljuje dinamiku muškog rivaliteta jačajući identitet, dok u cijelom procesu žensk
iskustvo ostaje nevidljivo.
* nasilje nad ženam a, silovanje
D ie U to p ie d e r totá lé n S c h rift im W erk von M a rg u e rite D u ra s, Zagrebe
g erm a n istise h e B eitra g e, 1993, 1, str. 109-118.
* žensko pism o
1994
B E L IĆ , Martina:
G rupe sam opom oći, u: C entar za žen e žrtve rata, Z b o rn ik , Centar za žene žrtve
rata i Ženski inform ativno-dokum entacijski centar. Zagreb. 1994, str. 57-64.
Grupe za samopomoć jedan su od glavnih načina rada Centra za žene žrtve rata, a
slijede dugu tradiciju sličnih grupa nastalih u Americi početkom 60-ih godina. One su
opreka birokratiziranom načinu rada zdravstvenih i socijalnih ustanova, a formiraju se
na lokalnoj razini iz potrebe pripadnica grupe za podrškom. U Centru za žene žrtve
rala dvije su grupe samopomoći, ona za edukaciju o samopomoći aktivistkinja Centra
i grupe čije su pripad nice p rognanic e i izbjeglice. Z avršni dio članka govori o
organizacijskoj strukturi Centra, modelima komunikacije i sistemima odlučivanja.
* Centar za žene žrtve rata, ženska podrška
BO R IĆ , Rada:
Moje prve ženske radionice, u: C entar za žene žrtve rata, Z bornik, Centar za žene
žrtve rata i Ženski informativno-dokumentacijski centar, Zagreb, 1994, str. 92-93.
Pojam ženske radionice za autoricu se pokazuje kao mjesto razlikovanja gotovih i
zacrtanih institucionalnih te kreativnih načina i mjesta učenja. O sobno iskustvo autorice
govori o ženskoj radionici kao sigurnom mjestu ženske podrške, samoosvješćivanja,
kreativne energije, dijeljenja em ocija i znanja.
* obrazovanje i žene, ženska podrška
Č A P O Ž M E G A Č , Jasna; S U P E K , Olga:
Effects o f Emigration on a Rural Society: Demography, Family Structure and
Genđer Relations in Croatia, u: R oots o f the Transplanted, N ew York, 1994, 1, str.
31 1-339.
* obitelj i žene, rodne uloge
D U BLJEV 1Ć, Maja:

Z a zbunjenost nije bilo vremena, u: C entar za že n e žrtve rata, Z b o rn ik, Centar
za žene žrtve rata i Ženski in form ativno-dokum entacijski centar, Zagreb, 1994, str.
107-111.
Autorica opisuje svoj volonterski rad u okviru Centra za žene žrtve rata, kao
stalan proces učenja proistekao iz susreta s p rogn anicam a i izbjeglicam a te njihovim
osobnim pričam a. Rad u neslužbeno organiziranim k a m p o v im a i ind ividualnom
smještaju, p okazao je potrebu drugačijeg pristupa i načina rada.
* C entar za žene žrtve rata, ženska podrška
G R U E N F E L D E R , A nn a Maria:
P ostcom m unist Europe. T he Suspension o f W om en Rights, Convergence, R eview
o f "P ax R o m a n a ” - In iern a lio n a l M o ve m e n t o f C a tko lic Intellectuals, (m o vim ien to
in tern a cio n a l de los in tellectuales C atolicos), 1994, 1.
A d d re ss to the East E u ro p e an F em in ist C o nfere nce: W h a t Can We Do i
O u rselv e s, u: W hat C an We D o F o r O u rse lv e s, East E u ro p e an F em inist C onferen
C e n te r for W o m e n ’s S tudies, R esearch and C o m m u n ic a tio n , B e lg rad e 1994
121 - 122 .
* fem inistička parad igm a
Vjetar ide na ju g i obrće se na sjever, Beograd, R adio B92, Apartridi, 1994, 320
G u erre et violen ce sexuelle, Lignes, 1995, u: Violence e t p o litiq u e. Colloque
Cerisy, 1994, str. 218-223.
* nasilje nad ženam a, rat i žene
L es fem m es dans l ’ex-Y ougoslavie, P olitis, 1994, 7, str. 97-101.
J A N E K O V I Ć - R O E M E R , Z denka:
R o d i grad, D u b ro va čka o b itelj o d X III. do X V sto lje ć a , H rvatska akadem
znanosti i umjetnosti u Zagrebu, 1994, 170 str.
A utorica istražuje povijest sredn jovjeko vnog društva D ubrov nika, usredsredi'
se na p o je d in ca i obitelj kao o sn ovnu za je d n icu kojoj j e d in k a pripada, a k o ja u h
u širu m rež u dru štv en e zajednice. U p rv o m dijelu k njige bavi se stru k tu ro m obite
i k u ća n stv a , a u d ru g o m dijelu p ro u č a v a o so b n e o d n o s e u ob itelji kao što s
r o d b in sk e veze, b rač n e veze, im o vinski odnosi u b raku, o sobni o dnosi u brak
o dno si u ku ća n stv u , položaj že n e u obitelji i društvu.
* obitelj i žene
K A Š IĆ , Biljana; M A R U N IC A , M ilena; P E T O -K U JU N D Ž IĆ , Lana:

Ž en ska p ra va : P ravni vo d ič za zlostavljanu ženu, A uton om na ženska kuća Zagre
Z agreb , 1994, str. 121.
R iječ je o p r v o m p r a v n o m v o d ič u za zlosta v ljan u že n u - žrtvi m u š k o g nasil
u obitelji. Vodič sadrži term inolog ijska o b jašnjenja o snovnih pojm ova: zlostavljar
žene, p r a v n i sustav, k riv ič n o p rav o , ob ite ljsk o p ravo , so cija ln a p o m o ć , te koriš:
in form acije i načine kako, u okviru z a konskih norm i u H rvatskoj i te m eljem žensk
p o s tig n u ć a u svijetu, že n a m o ž e izići iz k ru g a nasilja.
* nasilje nad ženama, sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, ženska pra
Feminisme et Pacifisme (Mon propre choix ou celui des femmes?), u: La Croatie
depuis l ’effondrem ent de la Yougoslavie, LTIarmattan, Paris, 1994, str. 85-101, 127 str.
* arhetipovi žena, pacifizam, teorije identiteta
Prosinački dani 1992. - početak, U m jesto predgovora, u: C en ta r za že n e žrtve
rata. Z b o rn ik , Ženski inform ativno-dokum entacijski centar i C entar za žene žrtve
rala, Zagreb, 1994, str. 11-16 = D ec em be r 1992 - the Beginning, u: W hat Can We
D o F o r O u rse lve s, Centre for W o m e n ’s Studies, Research and C o m m unic ation,
Belgrade, 1994, str. 123-128.
U članku, koji u knjizi ima ulogu predgovora, analiziraju se razlozi osnutka
Centra za žene žrtve rata u Hrvatskoj .u zim a ju ć i u obzir ratni kontekst i feminističko
iskustvo u radu sa ženam a koje su preživjele muško nasilje u obitelji. A utorica
posebno ukazuje na vezu podrške ženam a koje su preživjele ratničko silovanje i
potrebe da se silovanje žena kritički osvijetli s feminističke perspektive koja silovanje
analizira u kontekstu m uško-ratničke kom unikacije i u odnosu spram teoritorija.
* Centar za žene žrtve rata, rat i žene, silovanje, ženska podrška
December 1992 - the Beginning, u: What Can We Do F or O urselves, Centre for
W omen’s Studies, Research and Communication, Belgrade, 1994, str. 123-128 = Prosinački
dani 1992. - početak, Umjesto predgovora, u: Centar za žene žrtve rata, Zbornik, Ženski
informativno-dokumentacijski centar i Centar za žene žrtve rata, Zagreb, 1994, str. 11-16
* Centar za žene žrtve rata, rat i žene, silovanje, ženska podrška
W om en in War, Croatia, A sso cia tio n o fW o m e n o f the M ed iterra n ea n R e g io n , 1,
1994, 1, str. 2-3.
* politika i žene, rat i žene
K E S IĆ , Vesna:
A Response to Catharine A. M acK innon’s Article “Tuming Rape intő Pomography,
Postmodern G enocide” , H astings Women 's L aw Jo u rn a l, (California), 5, 1994, 2.
* pornografija rata, silovanje
K E SIĆ, Vesna:
Žene su žrtve rata. Ali žene znaju i 1000 načina kako preživjeti. Žene m ogu mijenjati
svijet, u: C entar za žen e žrtve rata, Z bornik, Ženski informativni-dokumentacijski
centar i Centar za žene žrtve rata, Zagreb, 1994, str. 43-56.
Središnja je tema teksta prikaz angažm ana žena, okupljenih oko Centra za žene
žrtve rata, na pom oći i p o d u p iran ju žena koje su p reživjele ratničko nasilje, u
iskoračivanju iz tradicijski pripisanih identiteta nemoćnih mučenica. U z osnovnu temu
icnrpnlić.e, se i oois strukture, grupne dinamike ove organizacije, vrijednosti, m etoda i
strategija djelovanja, u datom društvenom okruženju, te postignuća i prepreka prisutn
u angažm anu, koji, autorica, između ostalog, ocjenjuje značajnim mjestom izgrađr
civilnog društva.
* C e n ta r za žene žrtve rata, rat i žene
K E S IĆ , Vesna:
O d štovanja do silovanja, K ruh i r u že , Z agreb, 1994, 1 = W arreport, Institute f
W ar and Peace Reporting, 1995.
U članku autorica polazi od feminističkog istraživanja države-nacije spram žen;
njihovog socijalnog položaja. Pri tomu se poziva na razmatranje Floye Anthias i Ni
Yuval, u knjizi “Ž ene - nacija - država” (London, M acmillan Press, 1989). Kal
sama kaže, nam jera joj je “pokazati kako kratak m ože biti put, od uporabe žena (žei
shvaćenih simbolički i metaforički) u nacionalističkom-državnom diskursu, do socijah
i političke realnosti koje takav diskurs priprema za žene”. Pri tome osobito razmat
silovanje žena u ratu.
* nacionalizam , predrasude o ženam a, silovanje
K E S IĆ , Vesna:
T h e H ig h P riče o f F re e S peech: C o n f e s s io n s o f a C r o a tia n W itch, A b 4 у
[ N jem a čk a ], 1994 = T he W o m e n ’s R e v ie w o f B o o k s ,l9 9 3 , 10-11 = A n a s Lant
S isterh o o d in E astern E urope, Westview Press, 1997.
* mediji i žene, predrasude o že nam a
1995
B A L A B A N IĆ , Jelena:
A n n e Fausto-S terling: M y ths o f Gender, Biological Theories about M en an
W om en, B asic B o oks, N e w York, 1992, 310 str., R evija za so cio lo g iju , Zagreb, 2<
1995, 1-2, str. 110-111.
A utorica prik aza sm atra knjigu osvježen jem na području znanosti zato što s
autorica knjige zalaže za odustajanje od redukcionističkog pristupa u znanosti. N aum
ona sm atra da ljudsko biće određuje suodnos biologije i kulture. Isto tako tvrdi d
bez fem inističke teorije znanost n em a perspektivu. U knjizi se radi o dekonstrukci
predodžbe “o vječnim zakonim a prirode” koji određuju razliku muško-žensko.
* feministička teorija, metodologija, rodne uloge
B J E L A C , Branka:
Sušan B row nm iller, Protiv naše volje, Zagorka, Z agreb, 1995, 475 str., R evij
za so c io lo g iju , Z agreb, 26, 1995, 3-4, str. 253-256.
Autorica problematizira silovanje kao najdrastičnije nasilje nad ženom, a silovanj
u ratu kao odnos dominacije. G ovori i o p redrasu dam a vezanim uz silovane žene
što su p o sljedic a seksističke ideologije koja m anipulira po jm o m ženstvenosti.
* nasilje nad ženam a, silovanje
G R U E N F E L D E R , A nna Maria:
S o m e T h ese s on “ F e m in isa tio n o f C u l tu r e ” , P re s u m p tio n s for a F e m in in e
(Feminist'.’) Spirituality, C o n veya n ce, Barcelona, 4, 1995.
* ženska duhovnost
Le pouvoir nationaliste et les femm es, D ém o cra tie et représentation, so u s la
responsabilité de M ichéle Riot-Sarcey (Actes du colloque d ‘Albi des 19 et 20 novembre
1994, Centre Culturel de l’AIbigeois), Editions Kimé, Paris, 1995, str. 203-211.
* nacionalizam
Lvdiji začinjavki, K ruh i ruže, Zagreb, 1995, 3, str. 26-27.
U sjećanju autorice isprepliću se prijateljstvo i zajednički intelektualni rast L.
S klevicky i R. Iveković. Z a S klev ic k y kaže da je bila je d n a od n ajistaknutijih
pripadnica sekcije “Žene i društvo” oko koje su se okupljale feminističke intelektualke
i poneki intelektualac.
* ženska povijest
JU K IĆ , Tatjana:
Variants o f Victoriana in the Postm odern English N övel, (Viktorijansko naslijeđe
u e n g l e s k o m p o s t m o d e r n i s t i č k o m r o m a n u ) , S tu d ia R o m a n ic a et A n g lic a
za g ra b ien sia , Zagreb, XL, 1995, str. 1-12.
S r e d i š n j a te m a o v o g č l a n k a j e s t a n a l i z a s l i k e v i k t o r i j a n s k e e p o h e u
postm o d ern ističk o j poetici. “Ž e n sk a francusko g p o r u č n ik a ” Joh na F o w le sa otvara
p o stm o d ern ističk u d eba tu o p o v ije sn o m naslijeđ u britanske k n již evnosti, te nudi
vlastiti pogled na prob lem atiku koja se obično veže uz postm odernističko shvaćanje
historicizm a. Cilj m u je bio raščlaniti m e đ u o d n o s F o w le so v a p rik az a vikto rijan sk e
ere i viktorijanaca, na način na koji ih prikazuju neki postm odernistički romanopisci.
Tako “ drugi v a l” en g lesk o g a p o stm o d e rn istič k o g ro m an a (Julián B arnes, P ete r
A ck ro y d ) o d b ac u je d o k u m e n ta ris tič k u i o n to lo šk u p o ziciju F o w leso v e
historiografije, te u prvi plan stavlja m e tatek st i m etafikciju. “N e o v ik to rija n s k a ”
p ro z a d e v e d e s e t i h (A. S. B y a tt, E m m a T e n n a n t, Is a b e l C o l g a te ) , iz b je g a v a ,
m e đ u tim , k a k o F ow leso v u restauraciju vikto rijanaca, tako i n jihovu destrukciju,
kakvu im nudi A ckroyd. N a su p ro t tom e, ove spisateljice u povijesti vide prije
svega j a k u g rađu za tvorbu m o g u ć ih svjetova, za p u n o k rv n u ro m a n e s k n u fikciju
[sažetak preu z et iz n av e d e n o g časopisa].
* britanski postm odernistički roman
JU K IĆ , Tatjana:
P obješnjela gom ila čistih žena, R epublika, Zagreb, 1995, 9-10, str. 179-182.
Autorica govori o tekstualnim vezam a između tekstova koji pripadaju povijesti,
tradiciji i teksta koji nastaje u suvremenosti, gdje se tekstualnost pojavljuje kao rezultat
ženske tjelesnosti koja se preko m uško g fantazma, kako kaže autorica, prevodi na
je z ik um a, logosa, historije, gdje postoji g enetska veza p ripovjedača s predmete
s vo jega pripovijedanja.
* žensko pismo
JU K IĆ , Tatjana:
Jeanette Winterson - Strasti nove Eve, Republika, Zagreb, 1995, 11-12, str. 150-1 i
Mišljenje je autorice članka da se kod J. Winterson radi o posizanju za ideologije
r ad ik a ln o g a fem in izm a u kojoj se ističu, kao važni, ženski povijesni likovi i žens
glas a m agijski realizam i pov ije sn a fantazija dov o d e u p itanje izvjesnost sva
po v ije sn e istine ali i sam e spolne izvjesnosti.
* žensko pism o
JU K IĆ , Tatjana:
A. S. Byatt, Posjedovati “Possession” , R epublika, Zagreb, 1995, 3-4, str. 165-16
Z a autoricu članka bitna odlika djela A. S. B yatt je st intertekstualnost, odnosi
p o v ez iv a n je različitih konteksta u sa m o m e tekstu. D ruga bitna odlika j e vraćanje i
pitanje tjelesnoga, spolnoga pri govoru o po sje d o v an ju znanja.
* že n sk o pism o
JU K IĆ , Tatjana:
Ž enski p o g le d u britansku povijest, R ep u b lika , Zagreb, 1995, 3-4, str. 155-16
Autorica govori o trećem valu britanske povijesne proze čijem nastanku i oblikovan
pridonose spisateljice sa specifičnim pogledom na povijesni i književni svijet.
* ženska književnost, žensk o pism o
JU K IĆ , Tatjana:
Isabel C olgate, R ep u b lika , Z agreb, 1995, 5-6, str. 152-155.
Tekst j e go vor o engleskom e ženskom pismu. T. Jukić izražava mišljenje da se ;
Isabel Colgate pitanje spola nadaje jednako relevantnim poput pitanja vjere i religijskog
posebno oblikovanjem lika bake, odnosno afirmacijom lika m udre žene, starice.
* že n sk o pism o
J U K IĆ , Tatjana:
M a rin a Warner, R ep u b lika , Zagreb, 1995, 7-8, str. 192-194.
A n a liz o m d jela M arine Warner, autorica članka p rob lem atiz ira način na ko
funkcioniraju žene nositeljice m itov a zapadne civilizacije. M. W arner očitava žensk
subverziju m ušk og mita, ali s istodobnom sviješću o relativnosti ženske subverzije ka
i s a m o g a m u š k o g mita.
* že n sk o pism o
N atio n alism and F em in ist D iscourse, N e w F em in ism R eview , Tokyo, 1995, *
str. 88-97.
* fem inistički diskurs, nacionalizam , ženski subjekt
Ž ene i modeli ženskosti u prozi Miiice M ićić D im ovske, P ro F em in a , Beograd,
1995, 2, str. 161-168.
* žensko pismo
Ljubić kao arhetipski žanr, proza D ubravke Ugrešić, Ž en sk e stu d ije , Beograd,
1995, 2-3, str. 213-227.
* žensko pism o
L U K IĆ , Jasm ina:
W o m en-C entered Narratives in C o ntem po ry Serbian and Croatian Literature, u:
E n g e n d e r in g S la v io L ite r a íu r e s , (ed. P a m e la C h e s te r an d S ib e la n F o rre ste r),
B loom ington & Indianopolis: Indiana U niversity Press, 1995, str. 223-245.
Svila sjećanja, škare rata (ili Marina, D ora i Irena pred crvenim zidom); Vrkljan
Irena: Pod crvenim zidom, Durieux, 1994, R epublika, Zagreb, 1995,7-8, str. 205-212.
A utorica recenzije ukazuje na žensko pism o, ženski stvaralački subjekt u knjizi I.
Vrkljan “P od crvenim zid o m ” . Knjigu, prem a m išljenju autorice, očitava problem
osporavanja ljudske prirode žrtve te kaže da knjiga stoji na raskrižju žensk og i ratnog
pism a, gdje se rat doživljava kao prekid stvaralačkog bitka.
* žensko pism o
1996
B O R IĆ , Rada; M L A D IN E O D E S N IC A , Mica:
Croatia: Three Years After, u: Woman in a Violent World, Feminist Analyses Across
Europe, (ed. Chris Corrin), Edinburgh University Press, Edinburgh, 1996, str. 132-150.
* kultura otpora, nenasilje
FALIŠEVAC, Dunja:
Ž ena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18.stoljeća), G ordogan, Zagreb,
16-17, 1995-1996, 41-42, str. 123-146.
Članak je pregled viđenja žene u pretežno muški obilježenoj književnosti Hrvatske.
Slika je to religiozne, naivne, djetinjaste žene iskazane oblikom neprom jenjive ženske
sudbine. Iako j e proces uključivanja žena u hrvatsku književnu kulturu tekao sporo,
ipak j e književnost žena i književnost za žene osvajala svoj prostor, teme, načine
izražavanja, publiku. Intezivnije sudjelovanje žena u književnosti 18. stoljeća, tvrdi
autorica, označava početak ženskog pism a u nas.
F E L D M A N Č A L E , Lada:
Postoji li suvrem eno hrvatsko d ram sko žensko pism o ?, R ep u b lika , Zagreb, 19
3-4, str. 29-39.
A u to ric a p r o u č a v a že n sk o pism o kao sp e cifič n o st gen e ričk o g roda ali i 1
p o se b n u knjiž ev n u vrstu v ezanu u z žensku kritiku, koja uo ča v a različitost žensl-
d r u štv e n o g statusa. P osebno izdvaja ženski doprinos dram aturgiji te ističe radi
A sje Srnec, L ade K aštelan kao i radio d ram sk ih autorica M aje Gregl, K atje Šimu
i N ives M adurić.
* u m je tn ič k a p roizvodnja, žensko pism o
G R G IĆ , Iva:
II genere e la storia: le don ne in poesia sulle due spo nde (Rod i povijest: žer
poezija na dvije obale), S tu d ia R o m a n ica e tA n g lic a za g ra b ien sia , Z agreb, 41, 19'
str. 29-38.
Č lanak j e autoričin prilog izučavanju ženske kreativnosti p rom atra njem roc
p ro b le m a tik e i uklapanja žen sk o g d oprinosa u tzv. univerzalnu kulturu. Prouče
od nos žene (kao autorice i objekta u književnosti) te poezije na p rim jerim a talijansl
i d u b ro v ač k ih autorica 16. i 18. stoljeća.
* ž e n sk a književnost, ženski petrarkizam
G R O S S , M irjana:
Ulazak žena u povijest, u: Suvrem ena historiografija, Korijeni, postignuća, tragan
Novi Liber; Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, 1996, str. 343-349.
P r o u č a v a n je povije sti že n a uslijed ilo j e n ak o n u v o đ e n ja ž e n sk ih studija
sveučilišta, osobito u SA D -u. U v o đ en je m p o jm a sv ako d n ev ic e u p ovijesnu znane
otv ara se m o g u ć n o st i za p r o u ča v an je povijesti žena, do tada “n evid ljiv ih ” . Osi
toga, o m o g u ć u je se kritika povijesti kao discipline, koja je inzistirala na objektivno
i hijerarhizaciji spozn aja i ispuštanjem nepoželjnoga. Javila su se pitanja: treba
povijest žena biti sam ostalna grana ili sastavni dio opće povijesti. 80-ih godina rješer
j e nađ e n o u u k ljučivanju rodnih studija, koji istražuju raznolikost m ušk ih i žensk
identiteta, u opću povijest. O no, što autorica ističe kao bitno je st da ni danas
postoji k o n se n z u s o osnovn im okvirim a povijesti žena, i pita se nije li za to potreb
prom jena dosadašnjih temeljnih normi historiografije.
* ženska povijest
Sveta K lara A siška kao izazov su v rem e n o m svijetu i Crkvi, u: S K la r o m A siško
z a sv o je vrijem e, Z b o rn ik rad o v a dv an a esto g red o v n ič k o g a tjedna, Z agreb, 1996
S veta Klara Asiška, prem a mišljenju autorice, svjedoči kako su mistika žena
njezina višestoljetna tradicija nepoznati ali nadahnjujući izvor koji pothranjuje teološl
rasprave. Ž ivot Klare A siške uzim a za p rim jer kao izvorni zahtjev Evanđelja o idea
sam opredanja p om ire n o g a sa svjetovnim životom, a da to ne bude zlorabljeno <
crkvenih autoriteta. Iako j e današnje poimanje mistike često romantičarsko, autom
ukazuje na težnju za iskustvim a i čulnim doživljajima u vjeri, što je Sveta Klara uspjel
Potrebu samoostvarenja subjekta, prema mišljenju autorice, ona je postigla sebedarjem,
koji je cilj autonomnosti subjekta. Izazov je to suvremenoj Crkvi i društvu.
* ženska duhovnost, ženska povijest
IV E K O V IĆ . Rada:
K ako nacionalizem in vojna prizadenata ženske. D e lta , Ljubljana. 2, 1996, 1-2,
str. 7-12.
* n acionalizam , rat i žene
Spol m aterinjeg jezika, seksualna gram atika, K ruh i n iž e , Zagreb, 1995-1996,
5-6, str. 4-11.
Autorica članka imenuje jezik apstrakcijom koja proizvodi razliku i ujedno smjera
obnavljanju cjeline, proizašlu iz im anentnog paradoksa totaliteta i njegova poimanja.
Polazi u argumentaciji od sociolingvističkih i psihoanalističkih teorija koje pojam
nesvjesnoga određuju kao drugo, poprim ajući različite figure (žena, Istok, itd.). U
tom se odnosu jasno pokazuju odnosi moći; stoga je govor drugog ili neartikuliran ili
reprezentiran subjektom koji govori, a procesom subjektivizacije se stječe identitet,
ali se prenosi i hijerarhija. Feministički (i ostali) prigovori zbog osjećaja nelagode u
je z ik u subjekta, za autoricu znače otkrivanje istine o lažnim u n iv e rz aliza cija m a
provedenih u jeziku, u čemu se ogleda povijesno iskustvo žena o isključenju po spolu.
D ok neki psihoanalitičari (Deleuze, Guattari) sugeriraju m im etičko proizvođenje
s u b v e r z i v n e r a z lik e u j e z i k u , o d n o s n o “ p o s t a j a n j e ž e n o m ” , o v u m o g u ć n o s t
kompenzacije autorica odriče ženam a jer - društveno okruženje uvijek otkriva realnu
ženu. Isto tako, upućuje prigovor i kom unikološkim teorijama (H abermas), kao onim a
koje p re tp o sta v lja ju sim etrič n e o d n o se u k o m u n ik a c iji i u k a z u ju na po sto jan je
m etarazine subjekta koji postavlja uvjete komunikacije. D va su bitna vida feminističke
kritik e je z ik a : onih koji o tk riv a ju u je z ik u p o s to ja n je u s p je le u n iv e rz a liz a c ije
partikulamog kao neutralnog i otkrivanje društvene hijerarhije spolova koju jezik prenosi
kao neupitnu.
* jezik i rod, teorije subjektiviteta
Žene, nacionalizam i rat, Ž enske studije, Beograd, 1996, 2-3, str. 9-23 = Femmes,
nationalisme etguerre, Peuples Méditerranées 61 (Yougoslavie: Logiques et l’exclusion),
1992, str. 185-201 = Woman, Nationalism and War, “M ake Love N őt War”, H ypatia
(Special C lusteron Eastem European Feminism), 8, 1993, 4, str. 113-126.
* n acionalizam , rat i žene
J A K O B O V I Ć F R IB E C , Slavica:
Sušan Brow nm iller, Protiv naše volje - muškarci, žene, silovanje, D ru štven a
istra živanja, Zagreb, 1996, 22, str. 488-491.
A utorica predstavlja knjigu kao prim jer najpoznatije fem inističke literature o
c-;i™,or,in n re v e d e n u na hrvatski j e z ik , d v ad e se t g o d in a n a k o n p r v o g a iz d anja
i z v o r n i k a . K n j i g a j e p o d i j e l j e n a n a d v a n a e s t c j e l i n a u k o j i m a se o b ra d u j
psihoanalitičk a tum a če nja silovanja, povijesni d ok u m e n ti o prisutnosti silovanj
p ro b lem ratničk og silovanja, profil silovatelja sačinjen n a tem elju policijskih zapis
p ro b le m z a tvo rskog silovanja, silovanje djece u nu ta r obitelji. U knjizi se ukazuje i
p roblem žen sk o g m entaliteta žrtve, n asuprot mentalitetu koji p ovezuje silovanje
ju n a štv o , i n ag lašavaju se pokušaji relativizacije krivičnog djela silovanja.
* silovanje
J A M B R E Š I Ć K IR IN , Renata:
O n G e n d e r- a f f e c te d W ar N arra tive s: S o m e sta n d p o in ts for fu rth e r analysi
N a ro d n a u m jetn o st, Zagreb, 33, 1996, 1, str. 25-40.
R a d j e pokušaj da se etnografski prikažu različiti ženski glasovi za v rijem e ra
u H rvatskoj kao glasovi svjedokinja različitih iskustava, a n g a ž m a n a i nejednak
m ogućnosti oblikovanja ja v n o g diskursa o ratu. A utorica se koristi ratnim d nev nicin
že n a, e s e jim a , p r ič a m a , s n im lje n im isk a z im a i p s ih o a n a litič k im in te rv ju im a i
že nam a.
* je z ik i rod, rat i žene
JU K IĆ , Tatjana:
G la s šu tn je - m o g u ć e čitan je s o n e ta X X V I I I E liz a b e th B a r r e tt Brow n ins
K n jižev n a sm o tra , Z agreb, 1996, 100, str. 57-66 = Sou nd o f Silence, A Reading c
E lizabeth B arrett B r o w n in g ’s S onnet X X V III, G ram m á , T hessaloniki, 4, 1996.
Središnja tema u eseju jest erotsko i njegova reprezentacija u Sonetu XXVIII (“Sonne
from the P ortugu ese”) E. B. Browning. Cilj eseja jest pokazati nesvodivost poetike Г
Barrett Brow ning na viktorijanski stereotip tijela i erotike, posebice njezinog motiv
žene - anđela, koji predstavlja izraz promišljanja prirode umjetnosti, jezika, ženskos
i žudnje. A naliza Soneta X X V III posebice pokazuje reprezentaciju žudnje i erotskog
kod pjesnikinje, kao novo svjetlo na njezin utišani glas u drugim djelima, npr., “ Auror
L eigh ” . Takvo iščitavanje “Portugalskih soneta” (naslova zanem arenoga u suvremeni
književnoj kritici), moglo bi redefinirati prevladavajući kontekst njezinog pjesničkog opus
[opis je prijevod sažetka u z članak u n avedenom časopisu].
J U K IĆ , Tatjana:
S o und o f Silence, A R e ading o f E lizabeth B arrett B r o w n in g ’s Sonnet, G ram m c
Thessaloniki, 4,1996 = G las šutnje - m og uće čitanje soneta X X V III Elizabeth Barre
B ro w n in g , K n jiže v n a sm o tra , Z agreb, 1996, 100, str. 57-66.
* ž e n sk a književnost, žensko pism o
JU K IĆ ,T atjana:
Ponad povijesti - most od malina. R ep u b lika , Zagreb, 1996, 11-12, str. 153-16C
G o v o re ć i o r o m an u “ M a lin a ” Ingeborg B a ch m an , autorica član k a objašnjav
kako se u n a v e d en o m e rom an u tehnika u n utrašn jeg m o n o lo g a ja v lja kao ekspresivn
nužnost. N arativni postupci p rela m aju se kroz vizuru ženske subjektivnosti a ž e n s k
pism o ja v lja se kao sam osv ojna a ne samo stilska i ideološka poetika, gdje povijest
biva isključena kao gradivno tkivo priče.
* žensko pism o
JU K IĆ , Tatjana:
Plovidba, Sargaškim m orem , G ord o g a n , Zagreb, 16-17, 1995-1996, 41-42, str.
147-166.
Autorica upoznaje čitatel jstvo sa Jean Rhys. književnicom koja je gotovo utonula
u zaborav književne kritike. N jezin rom an "Široko Sargaško m o r e ” (napisan 1966)
kao predložak koristi rom an “Jane Еуге” (1847) Charlotte Bronte. Tako je d a n ženski
tekst služi kao dijaloška partnerica d rugom ženskom tekstu. U pravo takav književni
p o stu p a k n aslu ću je u ovom m o d e rn istič k o m ro m an u in te rte k stu a ln o st
postm odernizm a. Fem inistička književna kritika izvukla je ovaj rom an iz zaborava.
Glavni lik ovaj put nije Jane Eyre, već Bertha M ason, prva žena bogato g R ochestera,
jo š je d n a “ luđakinja iz p o tkrovlja” .
Ženska povijesna priča, K ruh i ruže, Zagreb, 1995-1996, zima-proljeće, str. 36-37.
T e k s t , n a p i s a n L. S k l e v i c k y u s p o m e n , n a t r a g u s i n t a g m i - p o v e z n i c a
krono(bio)logije i krono(bio)grafije, ocrtava sponu feminističkih u v e r e n j a i životnog
is k u s tv a L. S k le v ic k y . A u to r ic a p o s e b n o u k a z u j e na d o p r in o s L, S k le v ic k y
feminističkoj teoriji i za čecim a feminističkih okupljanja u Z ag rebu i na prostorim a
bivše Jugoslavije p oče tk om osam desetih godina.
* fem inistička epistem ologija, ženska povijest
LU KIĆ, Jasmina:
Protiv svih zabrana (proza Biljane Jovanović), P r o F e m im , Beograd. 1996, 7.
* žensko pism o
M A G D A , Ksenija:
S ch reib l P a u lu s den I K o r an die P ropheiinnen in K o i i m h f £ а к A u sein a n d er-
s e tz u n g m it d e m B u ch von A n to in e tte Wire, C o rin th ia rt W bm en P r o p h e ts : A
R e c o n stru c tio n T hrough P a u l ’s R h e to ric , m agistarski rsd. E v a n đ e o sk i teološki
fakultet u O sijeku, 1996, 125 str.
U magistarskom radu autorica polemizira stav A. Wire : te m o sv. Pavlu, kojeg
smatra ženom rscem i krivcem za rano okoštavanje Crkve. E gzezezu A. Wire drži
prihvatljivom u onim dijelovima gdje pokazuje da se sv. P av ae c r n ć a ženama, ali
kritizira pozivanje A. Wire na dijelove Poslanice koji su o s p o m z z : c d egzegeta kao
neautentični. K. Magda smatra d a je prihvatljivije tu m a čiš з г se r-, Pavao obraća i
ženam a i muškarcima, te da kod Proročica prije svega kritizira m agijsko shvaćenje
proroštva, ali i predkršćansko shvaćenje odnosa religije i se km ataesii. Naim e, autorica
magistarskog rada tumači da biblijsko shvaćanje afirm ira čovjeka kao spolno biće,
za razliku od m agijskoga, kojem je važna seksualna apstinencija u religijskoj praksi.
U razotkrivanju ženske povijesti, ona drži bitnim kršćansko iskustvo, a ne ontolc
izvođenje slika o ženam a žrtvama.
* religija i žene
R A D M A N , Viyijana:
Ivana BrTić Mažiiranić, K ruh i ruže, zim a 1995-proljeće 1996, 5-6, str. 31-
U stvaralaštvu Ivane Brlić M ažuranić iščitavaju se tri vrste teksta: biogre
“ pisane m uškim p e r o m ”, naručene autobiografije i stvarna autobiografija. Ovu zac
a u t o r i c a p r o n a la z i u p r ip o v ije tc i “ K a k o j e P o tje h traž io is t in u ” , kao supti
su p ro tsta v lja n je p a trija rh a ln o m d ru štvu likom Potjeha i p o stu p k o m nijansira
zn a če n ja po jm a istine.
* že n sk o pism o
P redgovor, u: L ydia Sklevicky, K onji, žene, ra to v i, Ž en ska infoteka, Zagreb, 1S
str. 7-9.
“ Kritički dijalog s d om inantnim g ovorom m oći” označava se bitnom poveznic
c jelo k u p n o g o pusa i a n g a ž m a n a Lydie Sklevicky. N jez in a svestranost i feministi
angažiranost ogled aju se u znanstv enim i publicističkim radovim a iz područja žen
povijesti, antropolo gije žene, političke antropologije i književne kritike. Primj
k ategorije roda u m etodologiji istraživanja, pridonijela je , p rem a m išljenju autor
r a z o tk riv a n ju id eoloških m a n ip u la cija idejom ženske em an c ip ac ije (poseb no
izučavanju A FŽ -a). Zato d oprinose L. S klevick y drži j o š uvijek inspirativnim , i.
je djelovala u d rugač ijem d ruštv eno-po litičkom okruženju.
* že nska antropologija, ženska povijest
L yd ia Sklevicky, K onji, žene, ra to v i, (ur. D u n ja R ih tm a n -A u g u š tin ), Ž en
in foteka, Z agreb , 1996, 311 str.
R iječ j e o knjizi te k sto v a L ydie S klevicky, koje j e o d a b ra la D unja Rihtm
A u g u štin . K n jig a j e iz dana u znak sje ća n ja na L. Sklevicky. P re zentirani su rad
o b ja v ljiv a n i u z n a n stv e n im č a so p isim a, ž e n sk im r e v ija m a i n o v in a m a , ali su d:
oni koje a u to rica nije dovršila. T em atski j e k njig a p o d ije lje n a u tri dijela. Prvi c
N e v i d l j i v i p r e d m e t , d o n o s i, p o r e d o s t a lo g a , d i j e l o v e n e z a v r š e n e d o k to r:
d i s e r t a c i j e E m a n c ip a c ija i o r g a n iz a c ija : U lo g a A n tifa š is tič k e fr o n te že n i
p o s tr e v o lu c io n a r n im m ije n a m a d r u š tv a i k u ltu r e (N R H r v a ts k a 1 9 4 5 -1 9 5
A ntifašističku frontu že n a (A F Ž ) L. Sklevicky prikazuje kao je d in u legitim nu žen:
o rg an iz ac iju u p r o m a tra n o m razd oblju, koja baštini tradicije g rađ a n sk ih i radnič
ž e n s k ih p o k r e ta n a p ro sto ru b iv še Jug o slav ije . Ispituje raz lo g e zb o g ko jih je c
o rgan iz ac iju instru m e n ta liz ira la tadašnja vlast, č im e j e o rganiz ac ija sve više gufc
a u to n o m n i p r o sto r e m a n c ip a c ijsk e v rije dnosti žena. D rugi dio, O d an tro polog
že n e do p o litičk e an tropo logije, sadrži pet te kstova koji se bave n u ž n o s tim a žens
p e r s p e k tiv e u antro p o lo g iji, p ro p itiv a n je m u te m eljen o sti teorije o m atrijarhatu,
i iskoristivosti u to pijskih ele m e n a ta u njim a. N e sta ja n je starih i iz m išljanje no\
tradicija tema je koja, kao odraz političkih zbiv anja, zao k u p lja p až nju etnologinje.
Treći dio n azvan je Ž e n sk a povijest, a o b u h v a ć a te k sto v e o b ja v lje n e v e ć in o m u
ženskim revijama i političkim tjednicima. Uvrštanjem tih tekstova u rednica je željela
p o k a z a t i r a z n o v r s n o s t in te r e s a i f e m i n i s t i č k u o s v j e s t e n o s t L. S k l e v i c k y pri
p ro m išljan ju povijesnih , knjiž ev n ih i um je tn ič k ih tema.
* antifašitički front žena, ženska antropologija, ženska povijest
S T A R Č E V IĆ Š T A M B U K , A namarija:
B ibliografija radova Lydie Sklevicky, u: L ydia Sklevicky, K onji, žene, ra to v i,
Ž en ska infoteka, Zagreb, 1996, str. 296-303. = K ruh i ruže, Zagreb, 1995-1996,
zim a-proljeće, str. 14-19.
U bibliografiji su kronologijski navedeni svi radovi L. Sklevicky, podijeljeni u
nekoliko skupina: knjige, izvorni znanstveni, preglečni i stručni članci, radovi predani
za tisak, radovi prezentirani na znanstvenim skupovim a, sudjelovanje na Radio i TV -
emisijama, recenzije, prikazi i osvrti, novinski članci, dokumentacijska građa pohranjena
u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U bibliografiju su uključene recenzije
knjige “ Antropologija žene” , za koju je L. Sklevicky napisala predgovor i uredila je,
zajedno sa Ž aranom Papić, te bilješke, do tada napisane, o L. Sklevicky.
* bibliografija
Z E Č E V IĆ , Divna:
Ž ensko pism o i pism o za ženu u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća, K ru h i ruže,
zima 1995-proljeće 1996, 5-6, str. 13-29.
D o p rin o s sp is a te ljic a k ulturi p r o m a tra se u o d n o su na k u ltu r n o - p o v ije s n o
o k ru že n je u kojim a su živjele, a pov ijest k n již ev nosti, ko ja o n jim a piše ili ne,
s a sta v n i je dio to g a k u ltu r n o g k o n te k s ta . K u ltu r a 19. s to l je ć a p o d r ž a v a l a je
vrijednosti čistoće, nevino sti i m a rljivo sti, kao ž e n sk ih vrije d n o sti i u ta k vom
kontekstu bilo je malo m jesta za žene spisateljice. H rvatskim n aro d n im p reporodom
počinju se ja vlja ti i spisateljice, k ao što su Julijana Gaj, A na V idović, Ja g o d a B rlić
i D ra go jla Jarnević. “ D n e v n ik o m ” D. Ja rn e v ić u hrv atsk u k n již e v n o s t u la z e novi
m otivi z a p o sle n e žene, ali i form a d n ev n ik a kao izraz s u b je k tiv n o g p re ž iv lja v a n ja
sv oga vrem e n a. N a prijelazu u 20. stoljeće ja v lja ju se M a rija Jurić Z a g o r k a te
A d ela Mi 1ičević, koja j e ob ja v ila studiju o životu D ra g o jle Jarnević. N adalje, tu su
Z d e n k a M a rk o v ić , Ja g o d a T ru helka, D o ra P fanova, M ila M ih o lje v ić i M a ra Švel-
G am irše k . K ao d o d atak člank u, D. Z eč ev ić donosi b ib lio g ra fs k e prilo g e o Ani
V idović i D ragojli Jarnević.
* žensko pism o
ZLATAR, Andrea:
Oblici au tobiografskog pripovijedanja u suvrem enoj hrvatskoj književnosti (s
posebnim osvrtom na prozu Irene Vrkljan i Slavenke Drakulić), R ep u b lika , Zagreb,
1996, 3-4, str. 5-17.
A u to ric a razvija tezu o pisanju o sebi kao pisanju o dru g o m e. Z a autoricu
spoznavanje sebe kroz pisanje znači p repo znavanje sebe u d rugo m e ili pojavljivanje
d r u g i h ljudi k a o p r o j e k c i j a s u b je k ta , d a k le , s u b je k t sam s e b e o b je k tiv iz ii
A rg u m e n ta c iju p otkrjepljuje osvrtom na prozu I. Vrkljan i S. D rakulić i ustvrđuje
autorice n apuštaju pripo vjedne obrasce o b likovanja teksta tako da tekst obliku
p u te m sjećanja i m onologa.
* teorije subjektiviteta, žensko pism o
1997
B O R IĆ , Rada:
The Oasis, u: The Suitcase: R efugee Voices fr o m B osnia a n d Croatia, (ed. by Jul
Mertus et al.), University o f Califomia Press, Berkeley and Los Angeles; London, 1997
* rat i žene
B O R IĆ , Rada:
Ž e n e osm išljavaju mir, u: Ž en e i p o litik a m ira, P rilo zi že n sk o j ku ltu ri o tp o r,
C e n ta r za že nsk e studije, Z agreb, 1997, 304 str., str. 136-142.
U p rv o m dijelu teksta, na primjeru okupljanja žena u Banjoj Luci, autorica govo
o važnosti osm išljavanja m irovnog procesa. N avodi riječi Ronit Lentin koja ustvrđu
da m iro vni proces ispražnjuje svoj po ja m bez sudjelovanja žena u njemu. R. Bor:
ističe m ale, ali v až ne korake žena u izgradnji civilnog društva kao m jesta promican;
kultu re nenasilja. U d ru g o m e dijelu teksta, n a p rim je ru C entra za žene žrtve rat;
govori o že n sk im organ izacijam a kao odgo voru na ratno nasilje te prim jeru žensk
solidarnosti p odrške žena že nam a preko granice svih podjela radi uspostavljani
k o ntrole nad svojim životom i učenja kako se suprotstaviti nasilju.
* C entar za žene žrtve rata, kultura otpora, ženska podrška
B O R IĆ , Rada:
A g ain st the War: W om en O rganizing A cross the N atio nal D ivide in the Countrie
o f the F o rm e r Y ugoslavia, u: G en d e r & C atastrophe, (ed. R onit Lentin), Zed Book
Ltd., L ondo n, N e w York, 1997, str. 36-49.
* k ultura otpora, nenasilje, pacifizam
Prijep or o pobačaju: (n e)m o g u ćn o st dijaloga pokreta za izbor i za život, R evij
za so c io lo g iju , Zagreb, 28, 1997, 1-2, str. 1-17.
Pitanje reprodukcije se p rom atra kao uporišta dvaju, p rem a m išljenju autorice
snažnih i suprotstavljenih pokreta. A utorica se članka pri analizi služi sociološkor
teorijo m društvenih pokreta i te orijom o m obilizaciji resursa. Isto tako, anaiizir
strategije, politiku i djelatnosti tih pokreta na p rim je rim a iskustvenih podataka i
S A D -a i H rvatske.
* pobačaj, ženska prava
C V IT A N , M irna; R A D E K , Gabrijela:
S polne razlike u stavovim a p rem a permisivnosti i odgovornosti: H rvatska i SAD,
R evija za so c io lo g iju , Zagreb, 28, 1997, 3-4, str. 221-228.
Članak je prikaz rezultata istraživanja provedenog na prigodnom uzorku studentske
populacije 1997. i usporedbe rezultata sa sličnim istraživanjem u SAD-u. Permisivnost
se definira kao odobravanje specifičnih spolnih ponašanja i spremnosti na promjenu
partnera, a odgovornost podrazumijeva spolno obrazovanje koje uključuje kontrolu
rađanja, komunikaciju i zdravlje vezano uz seksualni život. Rezultati pokazuju da
postoje spolne razlike u stavovima o permisivnosti i odgovornosti.
* seksualnost, spolne uloge
D A M J A N O V I Ć , Sunčica:
Razvoj E-m aila na prostoru bivše Jugoslavije, K ruh i ru že, Zagreb, 1997, str. 4-5.
U pivom dijelu teksta autorica objašnjava tehničko-tehnološke podatke koji se odnose
na sustav elektronske mreže, s posebnim osvrtom na APC - Association for Progressive
Communication, čijeg je sastavni dio ZA M IR , čvorišni podsustav kojim se služe brojne
nevladine humanitarne, mirovne i ženske organizacije u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.
Drugi dio teksta, osvrće se na rad navedenoga Z A M IR podsustava, gdje se pozitivnim
ocjenjuje postojanje zasebne Z A M IR /W O M E N konferencije, prisutne na prostoru bivše
Jugoslavije od 1992, kao ženskog projekta koji podupire lakšu komunikaciju ženskih
organizacija i stručno obrazovanje žena o uoprabi e-maila i rada na mreži.
* civilne inicijative i žene, mediji i žene, obrazovanje i žene
D E LA L IĆ , Snježana; B A N D A , Mirjana; V U K E L IĆ , Krunoslav; V E R G IĆ , Dušanka:

U tvornici seksualnih snova, D ruštvene dim enzije spolnih razlika u konzum iranju
pornografije, R evija za so c io lo g iju , Zagreb, 28, 1997, 3-4, str. 211-219.
Č l a n a k j e p r ik a z te o r i j s k o g i e m p i r i j s k o g is t r a ž i v a n j a k o je p o k a z u j e da
p o r n o g r a f i ja , s h v a ć e n a kao m e d ijs k i k o n s tr u k t fik cije, im a d v o ja k u č i n a k u
razrješavanju ko m p le tn e društvene organizacije spolnosti je r detabuizira ljudsku
seksualnost ali i transcedira društveno definirana obilježja m ušk e i ženske spolnosti.
Autorice i autor zaključuju o prisutnosti m u šk e i ženske percepcije pornografije.
* nasilje nad ženam a, predrasu de o ženam a, seksualnost
L e se x e d e la P h ilo so p h ie . E ssa i s u r J e a n -F r a n g o is L y o ta rd et le fé m in in ,
L’H arm attan, Paris, 1997, 111 str.
* teorije identiteta
U v o d n e n a p o m e n e , u: Ž e n e i p o litik a m ira, P r ilo z i ž e n s k o j k u ltu r i o tp o ra
(zbornik), C entar za ženske studije, Z agreb, 1997, 304 str., str. 7-19.
O dnos žena p rem a politici mira iskazuje se putem slojevitosti pristupa, uvid a i
perspektiva, o čem u svjedoče prezentna izlaganja s m e đ u n aro d n o g ženskog forum a
“Ž ene i politika m ira” (Zagreb, listopad 1996). U U vodn im n a p o m e n a m a riječ j e o
o s n o v n im te m a m a i p ita n jim a iz n ije tim u d atim te k s to v im a , ali isto d o b n o
p rije p o rim a m iro v n o g angažm ana, pitanjim a artikulacije mira, pacifizm a, nasii
m iro v n o g procesa, p ro b le m im a identiteta, p u to v im a alternativne politike i susi
n ovih vrijednosti. U v o d n e n a p o m en e sadrže i osnovne inform acije o Forumu k.
o koncepciji i sadržaju rada.
* ku ltu ra otpora, m eđ u n aro d n i forum , m ir
K E S IĆ , Vesna:
T he High Priče o f Free Speech: C o nfessions o f a Croatian Witch, A n a 's La
S iste rh o o d in E astern E urope, W estview Press, 1997 = T h e W o m e n ’s Review
B ooks, 1993, 10-11. = A b 40, [N jem ačka], 1994.
* m ediji i žene, predrasud e o ž e n am a
K N E Ž E V IĆ , Đurđa:
E-mail: sub verzivn a m o gu ć n o st za direktnu dem o kraciju, K ru h i ru že , Zagr
1997, 7, str. 12-13.
N am jera j e autorice teksta objasniti pojam , smisao, doseg p rim jen e i prednc,
e lek tro nske kom un ik a cije kao j a v n o g m edija, gdje se osnov ne prednosti u odnc
na k o n v en c io n a ln a sredstva ja v n o g p rio pća v anja vide u brzini prenošenja porul
j e d n a k ih uvjeta uporabe svih korisnika i korisnica, neograničeno g broja i vrijednosr
sa d rž a ja p o ru k a. A u to ric a te k sta n a v e d e n o sm a tra zn a ča jn im o d red n ic ar
e le k tr o n s k e po šte , p o s e b ic e u r a z m je n j iv a n j u p o r u k a b itn ih za že n e i njiho
m o g u ć n o st sud jelovanja i o blikovanja ja v n o g a mišljenja. Svoj stav o učinkovito
e - m a ila , p o tk r je p lju je p r im je r i m a k o m u n ik a c i je ž e n a u ratu i iz v je š ta v a n ja
K onfe re ncije U N o ženi, u Beijingu.
* civilne inicijative i žene, mediji i žene
K N E Ž E V IĆ , Đ urđa:
N estajanje žena iz javnosti - paradoksi d em okratskih prom jen a u Istočnoj Evrof
u: V last b ez že n a ili d u g i m arš, (grup a autorica), Ž e n sk a infoteka, Z agreb, 1997, s
1-5.
Riječ je o tekstu koji u knjizi im a mjesto uvoda. U njemu autorica govori o utjeca
političkih prom jena u Istočnoj Europi devedesetih godina i njihovom utjecaju na pitan
socijalne pravde. U tom kontekstu autoricu zanim aju pitanja vezana uz položaj žen
osobito ženskih ljudskih prava, koja su iznova ugrožena.
* d ruštvene p ro m je n e i žene, politika i žene, ženska prava
K O L E Š N IK , Ljiljana:
Intuitivna u m je tn o st V laste Delim ar, Q uorum , Z agreb, 1997, 4, str. 194-201.
A u to rica govori o o p reč nostim a recepcije koja prati u m jetnost V laste Delima
N jez in u kreativnost sm atra autentičnim i feminističkim diskursom . V. D elim ar puter
m e d ija fotografije, a poslije i vlastitog tijela d eko nstruira m u š k e slike pogleda n
žensk o tijelo, a tim e d etabuizira seksualnost. N jez in a u m jetnost je feministička je
intervenira u do m in a n tn e oblike u m jetničk e prakse i određenje spolnih i seksualni
razlika. Intuitivna je, je r u njezinom djelu nem a dodatne analize. A utorica teksta
upozorava na opasnost ovakvo g izlaganja vlastitog tijela je r takav oblik umjetnosti
m ože skliznuti u pornografiju.
* vizualna praksa
K R U H O N JA , Katarina:
Preko granica m ogućeg, u: Ž e n e i p o litik a m ira. P rilo zi že n sk o j k u ltu ri o tp o ra
(zb o rn ik), C entar za ženske studije, Zagreb, 1997, 304 str., str. 74-77.
Riječ je o izlaganju koje je autorica održala na m e đ u n aro d n o m že n sk o m forum u
“Žene i politika m ira” (Zagreb, listopad 1996.). Svoja p o im anja n enasilja i izgradnje
m ir o lju b iv ih o d n o s a a u to rica iznosi g o v o re ć i o sv o m a n g a ž m a n u u m ir o v n im
o r g a n iz a c ija m a , a v r ije d n o s n a p o la z iš ta nalazi u is k u s tv im a p a s to r a C h risto fa
Z im m era, koji p o m a k e u civilizacije moći vidi u uspostavljanju drugačijih odnosa
iz m eđu m u šk a ra c a i žena. A u to rica u o č a v a veću o d v a ž n o st žena u p ro n o še n ju
vrijednosti nenasilja u njihovom radu u civilnim m irovnim inicijativama, na području
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ratnom i p oratnom razdoblju.
* civilne inicijative i žene, m eđunarodni forum, nenasilje
L A Ž N JA K , Jasm inka:
Julia Evets, G ende r and C a re er in Science and E ngineering, T aylor and Francis,
Gender, C ha n ge and Society, L ondon, 1996, 172 str., R evija za so c io lo g iju , Zagreb,
28, 1997, 1-2, str. 145-147.
N apor J. Evets autorica recenzije predstavlja kao otvaranje pitanja o m ogućem
postojanju razlika između spolova u karijerama u velikim industrijskim organizacijama,
posebno u upravljačkim strukturama. U navedenoj knjizi analiziraju se obrasci odabira
karijere m uškaraca i žena, njihovih tijekova unutar organizacije, te odnos preferencija
vrijednosti vezanih uz privatni život i radnu karijeru. Z a autoricu recenzije, m ogu se
iščitati tri glavne teme: privatni aspekti karijere, menadžerski aspekti te kultura karijere
i osobne promocije. Upućuje na postojanje različitih rodnih stilova u radnoj kulturi i
stilovima vođenja.
* rodne uloge, tržište rada i žene
Politička participacija žena u razdoblju tranzicije, u: Vlast b ez že n a ili d u g i m arš,
(grupa autorica), Ž enska infoteka, 1997, str. 18-24.
U članku autorica polazi od pretpostavke da ideologija nekog društva utječe na
društveni status žena, vidljiv i zastupljenošću žena u najvišim razinam a odlučivanja.
U razdoblju tranzicije u FIrvatskoj postotak zastupljenosti žena na višim razinam a
odlučivanja znatno je smanjen (sa 16-18% na svega 5,2%). R azlog tom u nije smanjen
interes žena za politiku. A utorica ovu tvrdnju potkrjepljuje istraživanjem što g a j e
detaljno izložila u članku objavljenom u časopisu “ Politička m is a o ” (2-3, 1996).
Z aključuje da se žene teže odlučuju usmjeriti svoj interes za politiku na politički
angažm an. O vu temu detaljnije obrađuje u članku “Ž ene u politici: je li intervencija
potrebna'.’” (“ P o litič k a m is a o ” , 4, 1994). Iako se, p r e m a m iš lje n ju au to rice, u
h rv a tsk o m društvu legislativom žene ne prisiljavaju na p o v ra ta k u kuću, obnavlj
se p atrijarhaln a shvaćanja. P re m a njim a žene se sm ještaju izvan p o dručja javr
d je lo v an ja, no a u to rica z a k lju č u je k ak o su u d e m o k ra ts k o m d ruštv u sve opc
o tvoren e, pa tako i izbor izm eđ u priv atn o g a i ja v n o g života.
* p articipacija žena, politika i žene
M U D R O V Č I Ć , Željka:
S ta r o s t i s ta re n je lju d s k o g roda: ž e n s k o - m u š k i a s p e k ti sta re n ja , R e v ija
so c io lo g iju , Zagreb, 28, 1997, 3-4, str. 193-203.
A u to r ic a p r o b le m a tiz ir a sta re n je kao s o c io -b io lo šk i f e n o m e n koji uključuj
ž e n s k o i m u š k o s t a r e n j e ( “ g e n d e r a g e i n g ” ). I z a n a l i z e se r a z a b i r e k a k o
isp re p le te n a sta ro s n a i s p o ln a d isk rim in a c ija p o g u b n ija za žen e, p rela ze ći pre
n je z in a tijela k a o r e p r e z e n ta c ijsk o g m je sta p r e m a starenju i starosti. A u to rica d
kako bi starenje, kao rezultat socijalne konstrukcije, trebalo dekonstruirati i osmis
na razini lju d s k o g roda.
* starenje i žene, žensko zdravlje
P E I Ć - Č A L D A R O V I Ć , D ubravka:
O snovne karakteristike djelatnosti žene u Hrvatskoj iz m eđu dvaju svjetskih rate
( 1 9 18.-1941.), Č a so p is za su v rem en u p o v ije s t, Zagreb, 29, 1997, 3, str. 491-50
U članku autorica daje pregled profesionalnih udruženja s obzirom na spoli
r o dna određenja. D o D rugo ga svjetskog rata većina žena radila je na slabije plaćen
poslovim a u poljoprivredi i industriji. O ne žene koje su imale viši stupanj obrazovan
p ripadale su p ro fesijam a iz područja obrazovanja, socijalne i m ed icinske skrbi
um jetnosti, kao tradicijski nam ijen jenim u lo g a m a že n a u društvu. U pregledu
zastupljene organizacije u koje su bile uključene isključivo žene. K ao zanimlji
činjenicu autorica ističe da se uz postojeća udruženja koja okupljaju predstavni
pojedinih struka različitog spola javljaju alternativna strukovna udruženja isključi
sa ženskim članstvom: likovne umjetnice, književnice, učiteljice, m edicinske sest
tkalje i vezilje, što, prem a mišljenju autorice, dokazuje da se profesionalizacija zanimai
m o ž e odvijati drugačije za m uškarce i žene.
* profesije i žene
S P E H N J A K , K atarina:
M a ss R ape. T h e War against W om en in B o sn ia-H erze g o v in a, (ed. A lexant
S tiglm ayer, translations M arion Faber, F orew ord by R oy G u tm an), U niversity
N e b r a sk a Press, Lincoln and Londo n, 1994, 232 str., Č a so p is z a su v rem en u p o v ije
Z agreb, 29, 1997, 2, str. 413-419.
A utorica daje opširan prikaz knjige u redakciji A. Stiglm ayer koja ističe ka
svjetska zajednica zanem aruje problem ratnog silovanja. U rednica knjige j e vod
razgovore sa žen am a koje su preživjele ratno silovanje, ali i s počiniteljim a silovan
Knjigu čine prilozi i ovih autora/autorica: novinara R. G utm ana (koji j e prvi progovoi
o silovanjima), Paula Parina, Ruth Seifert koja govori o silovanju u prošlim vremenin'
a silovanje vidi kao izraz podsvjesne mizoginje. Catharine A. M a cK innon piše
p re tv a ra n ju s ilo v a n ja u p o r n o g ra fiju , a u d ru g o m te k stu za la že se za izm je n u
m eđunarodnog zakonodavstva koji bi ženska prava držao dijelom ljudskih prava. Kraći
tekst A zre Z alihić-K aurin raspravlja o ulozi m uslim ansk e žene u društvu, a Vera
Folnegović-Smalc iznosi stručna opažanja terapijskog rada sa ženam a koje su preživjele
ratno silovanje. Svoj prilog u knjizi dala je i Süsan Brow nmiller govoreći o pretvaranju
ženskih tijela u polje bitke. Rhonda Capelon zalaže se za rekonceptualizaciju zločina
protiv žene za vrijeme rata, a Cynthia Enloe ističe ulogu feminističkih organizacija
koje upozoravaju javnost na silovanje ali i pomažu žrtvama silovanja,
* nasilje nad ženam a, rat i žene, silovanje, ženska podrška
Š 1 K IĆ -M IĆ A N O V IĆ , Lynette:
S ocialization and Gender, T he Significance o f Sociocultural Context, D ru štven a
istra živ a n ja , Zagreb, 6, 1997, 4-5, str. 577-595.
S v rh a č l a n k a j e p o k a z a ti z n a č a j s o c i o k u l t u r n o g k o n t e k s t a pri o p is i v a n ju
socijalizacije, poseb no socijalizacije roda. A utorica se zalaže da b u d u ća istraživanja
socijalizacije roda u većoj mjeri budu usm jerena na izučavanje specifičnosti konteksta,
s pojedincem u središtu.
* rodne uloge, ženska antropologija
T E R Š E L IČ , Vesna:
Širenje našeg civilnog prostora: Ž ene u m irovnim inicijativama, u: Ž en e i p o litika
m ira, P rilo zi že n sk o j ku ltu ri otp o ra (zbornik), C entar za že nske studije, Zagreb,
1997, 304 str., str. 19-23.
N a početku teksta autorica govori o osobnim m otivim a za pokretanje Antiratne
k am p an je H rv a tsk e , m reži m iro v n ih o rg a n iz a c ija , n astalo j u o k ru že n ju
rasplamsa vaj ućeg rata u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini. O pisuje načine
kom uniciranja iz m eđu mirovnjačkih grupa i angažm ana volontera i volonterki na
pom aganju ljudima pogođenim ratom. Autorica ističe kako se odabiranjem vrijednosti
nenasilja širio i civilni prostor koji je ženama omogućio iskorak iz pozicije žrtve i
preuzimanje odgovornosti za vlastiti život.
* civilne inicijative i žene, nenasilje, pacifizam
INDEKS AUTORICA/AUTORA
ALINČIĆ, Mira 9 , 1 0 , 1 5 , 3 1
ANIĆ, R e b e k a 61
B A L A B A N I Ć , Je lena 75
B A N D A , M irjan a 86
BEL1Ć, M a rtin a 72
B E L J A N , R už a 42
B J E L A C , B ra n k a 75
B L A Ž E V I Ć , N e d a M ir a n d a 42, 56
B ORIĆ, Rada 72, 78, 85
B O S A N A C , Gordana 9, 16, 52
B U L J A N , M ir ja n a 42
C E R J A N - L E T I C A , G o rd a n a 12, 13, 16, 21, 31, 39, 42, 47, 52, 85

C V I T A N , M irna , 86
Č A Č IN O V IČ -P U H O V SK I, Nadežda 14, 17, 21

Č A P O Ž M E G A Ć , Ja sna 72
Č U L I N O V I Ć - K O N S T A N T I N O V I Ć , V esna 14, 28
D A M J A N O V I Ć , Sunčica, 86
D E L A L I Ć , Snježan a, 86
D E S P O T , B laž en k a 21, 22, 25, 28, 31, 36, 39, 42, 47, 48, 52, 56, 61
D R A K U L I Ć - I L IĆ , S la v en k a 18, 22, 52
D U B L J E V I Ć , M a ja 72
F A L IŠ E V A C , D unja, 78
F E L D M A N , Andrea 40, 43, 67
F E L D M A N Č A L E , L ađa 79
FIR S T, R u ž a 9
F I R S T -D I L IĆ , R u ž a 12 ,1 8
G J U R G J A N , Ljiljana 31
G O JA , Jadranka 67
G R G I Ć , Iva, 79
G R O S S , M irjan a , 79
G R U E N F E L D E R , A n n a M a ria 43, 4 8, 53, 57, 61, 72, 76, 79
IV EKO VIĆ , Rada 15, 19, 22, 25, 26, 29, 32, 36, 40, 43, 44, 49, 53, 57, 58, 62, 67, 69, 70,
73, 76, 80, 86
J A K 0 B 0 V 1 Ć FR1B EC, Slavica 69. 80
J A K O B O V I Ć , Slavica 32, 33, 44, 45
J A M B R E Š I Ć K JRIN , Renata 81
JA N E K O V IĆ -R O E M E R , Zdenka 58, 73
JELAVIĆ, Željka 26, 62
JU K IĆ , Tatjana 7 6 ,7 7 ,8 1 ,8 2
KA Š IĆ , Biljana 26, 41 54, 58, 62, 63, 70, 73, 74, 77, 82, 86
KA ŠPA R , L ib uše 33
KEROVAC, Nada 63
K E S E R IĆ , Biljana 26, 33, 34
K E S IĆ , Vesna 4 5 ,7 1 ,7 4 ,7 5 ,8 7
K N E Ž E V I Ć , Đ u rđ a 87
K N E Ž E V I Ć , Snješka 45
K O D R N J A , Jasenk a 12, 13, 45, 55, 58. 63, 67
K O L E Š N I K , Ljiljana 71 ,8 7
K O N T R E C , Anita 23
K O T U R - K N E Ž 1 Ć , M aja 36
K O V A Č E V IĆ , Ljiljana 58
K R U H O N J A , Katarina 88
L A Ž N J A K , Ja sm in k a 88
LEIN ERT , Sm iljana 17
L E I N E R T - N O V O S E L , Sm iljana 26, 34, 46, 54, 59, 63, 64, 88
L U K IĆ , Ja sm in a 34, 39, 67, 78, 82
L U L IĆ , Ja se nk a 59, 64
M A G D A , Ksenija, 82
M A R U N I C A , M ilen a 73
M A T K O V I Ć , L jiljana 11
M A T K O V IĆ -V L A Š IĆ , Ljiljana 65
M E Ž N A R I Ć , Silva 9 ,1 4 ,7 1
M I L A N O V I Ć , Đ urđa 19, 23, 37
M IL JA K , A rjana 19
M L A D I N E O D E S N IC A , M ica 78
M O R O K V A Š IĆ , M irjana 37
M U D R O V Č 1 Ć , Željka 89
O K L O B D Ž I J A , M irjana 19, 23, 54
PA PIĆ, Ž arana 24
PE1Ć, D ub ra vka 46
PEIĆ -Č A L D A R O V IĆ , D u b ra v k a, 89
PETO -K U JU N D ŽIĆ , L ana 73
P E T R O V I Ć , Jasna A. 67
POČEK -M AT1Ć, M in an a 10
P O L I Ć , M ilan 19
P O L I Ć , R ajk a 1 9 ,4 6 ,6 5
P O P O V 1 Ć - Z A D R O V I Ć , Šon ja 10. 3©. 6S
P O V R Z A N O V I Ć , M aja 62
P R P IĆ , K a tarin a 16, 30
P U S I Ć , Vesna 14, 20, 24, 30, 49
R A D E K , G a b rije la 86
R A D M A N , Vivijana 83
R I H T M A N - A U G U Š T I N , D u n ja 24, 26, 37, 38, 41 59, 83
R O IĆ , S a nja 20
S K L E V I C K Y , Lydia 14, 16, 19, 24, 27, 30, 34, 38, 39, 40, 41, 46, 50. 54.
S P A JIĆ , Vedrana 19
S P E H N J A K , K a tarina 89
S T A R Č E V I Ć Š T A M B U K , A n a m arija 84
S U P E K , O lga 72
S U P E K - Z U P A N , O lg a 1 7 ,3 9 ,4 1
Š A F R A N E K , In grid 17, 20, 34, 41, 47, 50, 55, 59, 60, 65, 66, 69, 71, 78
Š I K I Ć - M I Ć A N O V I Ć , L ynette 90
S P E H N J A K , K a tarin a 89
Š P O R E R , Ž eljk a 50
ŠTAM PAR, D ubravka 11,18
Š V O B , M e lita 54
T A D IĆ , Vesna 50
T E R Š E L I Č , Vesna 90
T K A L E C , Ja sna 1 6 ,1 8 ,5 0
U G R EŠIĆ , D ubravka 27, 55
V E R G I Ć , D u š an k a 86
V I D A N , G a b rije la 35
V I D O V I Ć , K a tarina 35, 55, 60
V R K L J A N , Irena 27, 30, 39, 51, 55, 66, 68, 69
V U K E L I Ć , K r u n o s la v 86
Z E Č E V I Ć , D iv n a 35, 84
Z L A T A R , A ndre a 51, 84
Z U P P A , Jelen a 1 8 ,2 4 ,3 5 ,4 7 ,
INDEKS KLJUČNIH RIJEČI
* antifašistički front žena 38, 63, 84

* arhetipovi žena 74
* bibliografija 33, 34, 84
* britanski postmodernistički roman 76
* Centar za žene žrtve rata 72, 74, 75, 85
* civilne inicijative i žene 19, 40, 86, 87, 88, 90
* društvene promjene i žene 13, 38, 54, 67, 87
* društvo 1 5 , 1 7 , 1 8 , 5 4
* egzistencijalizam 11
* emancipacija žena 12, 13, 14, 21, 22, 24, 26, 36, 43, 48, 49, 52, 62, 63, 67
* feministička epistemologija 82
* feministička paradigma 70, 73
* feministička teologija 48, 53, 57, 61, 62, 65
* feministička teorija 13, 14, 19, 20, 21, 24, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 36, 40, 41, 43, 49,
53, 55, 57, 58, 61, 62, 73, 75
* feministička zbirka knjiga 69
* feministički diskurs 77
* incest 58
* jezik i rod 2 2 , 2 5 , 3 3 , 4 4 , 6 2 , 8 0 , 8 1
* kultura otpora 67, 78, 85, 87
* marksistička teorija i žene 9, 18, 21, 22, 25, 28, 29, 36, 48, 52
* marksistički feminizam 25, 31, 36, 48, 52, 54
* materinsko pravo 21
* mediji i žene 9, 23, 37, 41, 70, 71, 75, 86, 87
* međunarodni forum 87, 88
* metodologija 12, 18, 20, 27, 29, 31, 34, 35, 38, 46, 52, 54, 56, 61, 75
* mir 70, 87
* moć i žene 23
* nacionalizam 69, 70, 73, 75, 76, 77, 80
* nasilje nad ženama 16, 52, 55, 58, 60, 62, 71, 73, 75, 86, 90
* negativna selekcija 16,63
* nenasilje 70, 78, 85, 88, 90
* neofeminizam 13, 16, 23, 32, 36, 39, 49, 52, 57
* novi društveni pokreti 57
* obitelj i žene 9, 13, 14, 18, 24, 30, 31, 38, 54, 58, 72, 73
* obrazovanje i žene 9, 12, 20, 30, 72, 86
* pacifizam 74, 85, 90
* participacija žena 9, 10, 17, 24, 26, 28, 34, 38, 46, 48, 49, 54, 59, 63, 64, 68, 89
* pobačaj 11, 18, 85
* političke stranke i žene 23, 40, 49, 63
* politika i žene 10, 17, 46, 54, 59, 63, 64, 74, 87, 89
* pornografija rata 70, 74
* predrasude o ženam a 9, 12, 13, 16, 17. 18. 19. 2ft, 22.. 13.. 2?.. : - v :- -
3 8 ,4 1 ,4 6 ,5 0 ,6 2 ,6 5 ,7 1 ,7 5 ,8 6 ,8 7
* profesije i žene 47, 50, 89
* rat i žene 69, 70, 73, 74, 75, 80, 81, 85, 90
* religija i žene 11,83
* rodne uloge 20, 64, 72, 75, 88, 90
* sekcija “Ž ena i društvo” 26
* seksualnost 12, 13, 18, 22, 41, 86
* silovanje 16, 70, 71, 74, 75, 81, 90
* sindikati i žene 68
* sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja 52, 73
* sociologija 41
* SOS-telefon 55, 58, 60, 62
* spolne uloge 17, 19, 20, 21, 46, 65, 70, 86
* spolni rasizam 1 6,25
* starenje i žene 89
* suvremeni balet i žene 61
* teorije identiteta 2 1 , 4 0 , 7 4 , 8 6
* teorije subjektiviteta 11,19, 22, 25, 29, 32, 35, 43, 44, 58, 62, 67, 80, 85
* tržište rada i žene 12, 14, 16, 28, 30, 31, 33, 37, 49, 63, 88
* umjetnička proizvodnja 19, 33, 45, 47, 57, 61, 79
* vizualna praksa 4 4 , 7 1 , 8 8
* zakonodavstvo 10, 15, 31
* ženska antropologija 13, 14, 15, 1 7 , 2 4 , 2 6 , 3 2 , 3 3 , 3 4 , 3 7 , 3 8 , 3 9 , 4 1 , 5 9 , 6 2 , 6 5 , 8 3 ,
84, 90
* ženska duhovnost 15, 29, 32, 42, 76, 80
* ženska književnost 20, 23, 27, 31, 33, 35, 41, 42, 44, 45, 46, 47, 50, 53, 56, 63, 67,
69, 77, 78, 79, 81, 82
* ženska perspektiva 24,41
* ženska podrška 62, 72, 74, 85, 90
* ženska povijest 27, 34, 36, 39, 40, 43, 44, 46, 54, 58, 63, 67, 76, 79, 80, 82, 83, 84
* ženska prava 9, 10, 11, 12, 14, 15, 16, 18, 31, 72, 73, 85, 87
* ženski film 42
* ženski identitet 14, 17, 21, 22, 24, 33, 48, 56, 62
* ženski petrarkizam 79
* ženski studiji 13, 19, 26, 30, 32, 40, 49, 51, 55, 61
* ženski subjekt 1 6 , 4 1 , 7 0 , 7 7
* žensko pismo 17, 20, 24, 27, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 39, 4 1 , 4 2 , 4 4 , 4 5 , 50, 51, 53,
55, 56, 60,' 63, 66, 67, 68, 69, 71, 77, 78, 79, 81, 82, 83, 84, 85 -
* žensko pitanje 18, 21, 23, 26, 28, 29, 30, 52, 54
* žensko zdravlje 11, 18, 42, 89
* ženstvenost 17

Feminizam Bibliografija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Feminizam Bibliografija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Feminizam Bibliografija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Jasm inka Pešut

C entar za ženske studije

M IL JA K , A rjana; SPAJIĆ, Vedrana:

S K L E V IC K Y , Lydia; PAPIĆ, Žarana:

JELAVIĆ, Željka; K A ŠIĆ , Biljana:

GRU EN FELD ER , Anna M ana:

Š P O R E R , Žeijka; TAD1Ć, Vesna:

O K L O B D Ž IJA , Mirjana; Š V O B , Melita:

JELAVIĆ, Željka; P O V R Z A N O V IĆ , Maja:

D U BLJEV 1Ć, Maja:

K A Š IĆ , Biljana; M A R U N IC A , M ilena; P E T O -K U JU N D Ž IĆ , Lana:

D E LA L IĆ , Snježana; B A N D A , Mirjana; V U K E L IĆ , Krunoslav; V E R G IĆ , Dušanka:

C E R J A N - L E T I C A , G o rd a n a 12, 13, 16, 21, 31, 39, 42, 47, 52, 85

Č A Č IN O V IČ -P U H O V SK I, Nadežda 14, 17, 21

O K L O B D Ž I J A , M irjana 19, 23, 54

U G R EŠIĆ , D ubravka 27, 55

* antifašistički front žena 38, 63, 84

You might also like