Ivan Vrkljan

16. Podzemne građevine

U ovom su poglavlju prikazani neki aspekti građenja podzemnih prostora
u urbanim sredinama te za smještaj različitih roba, radioaktivnog otpada i
slično.
 Podzemne građevine i tuneli 2

16 Podzemne građevine
16.1 Uvod

Tuneli i podzemne građevine razlikuju se po dimenzijama i namjeni. Uobičajeno je da se pod

tunelima podrazumjevaju linijski objekti kod kojih je jedna dimenzija u odnosu na druge dvije
značajno veća a služe za transport i pristup. Pod podzemnim prostorima se pak podrazumjevaju
objekti kod kojih duljine nije toliko naglašena u odnosu na širinu i visinu (sportski, kulturni i i
drugi sadržaji u urbanim područjima, podzemna skladišta,strojarnice hidrocentrala,).
Inženjerski principi za tunele i podzemne građevine su isti. Podzemne građevine mogu imati
izrazito velike poprečne presjeke pa se moraju primjeniti posebne metode projektiranja i
građenja. U englskom se govornom podrčju koriste najčešće sljedeći izrazi: underground
space, underground structure, cavern, rock chambers, underground construction, subsurface. Termin
geotehnička konstrukcija (geotechnical construction) koristi za konstrukciju kod koje se moraju
razmatrati inženjerska svojstva tla i stijena. Po ovoj definiciji temelj građevine je također geotehnička
konstrukcija.

Podzemni prostori u urbanim sredinama svakim danom postaju sve složeniji i sve većih
dimenzija. Treća dimenzija gradova je neminovnost. Kada govorimo o podzemnim prostorima
u gradovima (underground urban space, urban underground structures) obično se misli na dvije
vrste građevina:

• Prostori za skladištenje roba, parkinzi, sportski, kulturni i religiozni objekti, stanice

metroa. Po dimenzijama, ovo su podzemne građevine.
• Podzemna infrastruktura (urban underground infrastructure): tranzitni sustavi, urbane autoseste
(urban motorways, city rings), podzemne željeznice (subway), vodopskrba (water supply),
kanalizacija (sewage), kablovi, kontrola plavljenja površinskih prometnica i drugih građevina na
površini. Po dimenzijama, ove građevine pripadaju tunelima.

Međunarodna tunelska udruga (ITA-International Tunnelling Association) ima dvije radne

skupine koje se bave podzemnim prostorima: ITA Working Group No. 13, "Direct and Indirect
Advantages of Underground Structures"; ITA Working group No. 4 “Subsurface planning”
Službeni časopis udruge je časopis Tunnelling and Underground Space Technology
incorporating Trenchless Technology Research.

Podzemni prostori koristili su se za stanovanje i primitivnu industriju od davnih vremena. U

početkus su to bile prirodne špilje. Primjer ranih podzemnih građevina je neolitski rudnik
kremena (flint). Jedan od najinteresantnijih otkrića ranog korištenja podzemnih prostora je jama
izgrađena u vapnencu Zhoukoudian gdje su živjeli ljudi tijekom srednje g pleistocena prije 200
000 do 700 000 godina. Ekstenzivna gradnja podzemnih prostora može se vidjeti u Nabatean
city of Petra u Jordanu oko 2000 godina stare i razni gradovi u Turskojkao što su Derinkuyu i
Kaymakly iz šestog i sedmog stoljeća. Moderni razvoj podzemnih prostora koji nisu rudnički,
počeo je izgradnjom male hidrocentrale u podzemnom prostoru na Snoqualmie vodopadima u
Washingtonu, USA, pri kraju devetnajstog stoljeća. Danas se grade podzemni prostori s
površinom poprečnog presjeka koji premašuju 800 m2 za što postoje tehničke mogućnosti i
ekonomska opravdanost.
Podzemne građevine 3

Slika XXX stanovi ukopani u stijensku masu

Sve intenzivniju podzemnu gradnju najviše potiču slijedeći čimbenici:

• nedostatak prostora u gradovima (prometnice, parkinzi, kulturni sportski i drugi

sadržaji),
• ekološki aspekti urbane gradnje,
• stabilna temperatura u podzemlju (skladištenje hladnih roba),
• ekološki i sigurnosni aspekti (nuklearni otpad, plin, nafta, ugljen, sol).

Slika XXX Umjetička impresija podzemnih prostora u gradovima

 Podzemne građevine i tuneli 4

16.2 Podzemne građevine u urbanim područjima

U urbanim je sredinama izražen enorman nesklad između raspoloživog i potrebnog prostora

različitih namjena. Najočitiji primjer su prometnice koje postaju nerješiv prolem u gradovima
bez njegovog spuštanja u podzemlje.

U urbanim je područjima 1950. živjelo samo 10% stanovništa, 2000. se taj postotak povećao na
60%. Prirast urbane populacije je 60 milijuna na godinu. U 2015. godini 10% stanovništva
živjet će u 26 megagradova.

Kada se govori o podzemnij infrastrukturi, važno je naglasiti:

• zahtjevi prema podzemnim prostorime se stalno povećavaju,

• izvedivost ovisi o globalnoj ekonomskoj analizi (cost analyses),
• metoda građenja i tehnologija ovise o geologiji, lokaciji tunela, dužini i geometriji, lokalnoj
tradiciji i slično,
• tunelogradnja je dostigla nivo koji omogućava građenje u svim prirodnim uvjetima,
• sigurnost i zaštita moraju biti osigurani tijekom korištenja objekta.

Slika XXX Strojni iskop tunela neposredno ispod dna rijeke, jezera ili mora

Slika XXX Parkiralište u Den Haagu

Podzemne građevine 5

Urbani promet podrazumjeva površinski (u nivou ili izdignuti) autobusni i željeznički (tramvajski)
promet te podzemne željeznice (metro systems). U vćim gradovima se autobusima može prevesti do
5000 putnika na sat brzinom 12-15 km/sat, dok se u istom gradu metroom može prevesti do 60 000
putnika na sat u jednom smjeru srednjom brzinom od 60 km/sat

Slika XXX Westminster stanica podzemne željeznice u blizini Big Ben Clock Tower u Londonu (after
Burland et al, 2001, u Kavdos, 2003)

Sadržaji podzemmnih urbanih prostora:

• transport,
tranzitni sustavi,
urbane autoseste (urban motorways, city rings),
podzemne željeznice,
parkirališta,
• vodopskrba (water supply), kanalizacija (sewage), kablovi,
• skladištenja raznih roba,
• javne zgrade (rekreacija, kulturi sportski i religiozni sadržaji,
• kontrola plavljenja površinskih prometnica i drugih građevina na površini

Odnos javnosti (senzibilnost) prema podzemnim prostorima:

• troškovi građenja
predrasuda da su troškovi građenja previsoki
• period građenja
predrasuda da je vrijeme građenja predugo i da će gradnja kasniti
• sigurnost i zaštita
havarije tijekom građenja
funkcioniranje
 Podzemne građevine i tuneli 6

Uobičajeno se smatra da je odnos troškova građenja površinskih prema izdignutim prema podzemnim
prometnim sistemima 1:3:6. Jedna naliza koju je napravila Radna grupa 13, Međunarodne tunelske
udruge pokazuje da je ovaj odnos 1:2:4,5.

Odnos javnosti (senzibilnost) prema podzemnim prostorima tijekom građenja

Glavni je čimbenik u ovom slučaju geologija jer nepovoljna geologija može prouzročiti:

• teškoće u financiranju (treba procjeniti moguće dodatne troškove),

• neizvjestan vremenski plan građenja,
• havarije tijekom građenja.

Slika XXX Havarije podzemnih građevina tijekom građenja

Odnos javnosti (senzibilnost) za vrijeme upotrebe

Da bi se korisnik podzemnog prostora osjećao sigurnim , pri projektiranju i izvođenju podzemnih

prostora moraju biti zadovoljeni različiti tehnički aspekti te voditi računa o psihologiji ljudi.

• arhitektura,
• psihologija,
• osvjetljenje,
• unutarnje uređenje,
• signalizacija,
• obuka.

Korisnici podzemnih prostora uglavnom su osjetljivi an opasnost od požara. Statistika je poražavajuća

jer pokazuje da su požari sve češći i sve tragičniji
Podzemne građevine 7

Slika XXX Trend porasta brja požara u cestovnim i željezničkim tunelima

Prednosti urbanih podzemnih gradnji

Općenito, smještaj infrastrukture i drugih gradskih sadržaja u podzemlje doprinosi kvalitenijem

životu stanovništva i očuvanje okoliša. Površine treba koristiti za plemenite svrhe a
infrastrukturu treba spustiti u podzemlje.

Slika XXX Površinski promet negativno utječe na sve aspekte života u gradovima a utječe i na globalna
zagađenja okliša
 Podzemne građevine i tuneli 8

Slika XXX Krov podzemne knjižnice Sveučiliša u Delftu, ljeti park, zimi sanjkalište

16.3 Kulturni, sportski i drugi sadržaji u podzemlju

Brojni su primjeri kulturnih, sportskih, religioznih i drugih objekata koji su smješteni u podzemlje. U
ovome prednjače skandinavske zemlje jer se u tom području često pojavljuje vrlo kvalitetna stijenska
masa. Najveći podzemni prostor u svijetu izgrađen je kao hokejaška dvorana u mjestu Gjøvik u
Norveškoj za Olimpijske igre 1994. godine. Dvorana je izgrađena u prekambrijskom crvennom gnajsu.
Za potrebe projektiranja provedeni su sljedeći istražni radovi:

• Kartiranje stijenske mase u ranije izgrađenom podzemnom prostoru na udaljenosti 50-100 m od

lokacije hokejaške dvorane.
• 4 istražne bušotine.
• Mjerenje horizontalnih naprezanja.
• Mjerenje hrapavosti pukotina u velikom mjerilu.
• Cross-hole seizmička tomografija između tri istražne bušotine pokazala je da stijenska masa
neposredno iznad kalote dvorane ima brzine seizmičkih valova u području 4700-5100 m-s.
• Tijekom građenja dvorane mjerene su također brzine seizmičkih valova na isti način kao i
horizontalnih naprezanja u zoni iznad kalote kako bi se utvrdilo ponašanje stijenske mase
uslijed promjene naprezanja.
• Stijenska masa klasificirana je prema G-Q-sistemu Bartona. Dobivena je vrijednost Q=12 što
upućuje na dobru stijensku masu.

Numeričke analize provedene su uz pomoć distinct element koda UDEC-BB. Čak i bez sidara analize
pokazuju da bi luk kalote bio stabilan. Male izračunate deformacije karakteristične su za modeliranje
plitkih podzemnih prostora iskopanih u polju visokih normalnih naprezanja.

Za stabiliziranje iskopa korištena su stijenska sidra i mikro armirani mlazni beton. Iskop je izvršen
klasičnim postupkom-miniranje. Na udaljenosti od samo 40 m izmjerene su brzine seizmičkih valova
amnje od 20 m/s.
Podzemne građevine 9

Hokejaška olimpijska dvorana u mjestu Gjøvik

u Norveškoj, najveća je podzemna građevina
na svijetu. Dvorana ima raspon od 60 m,
dugačka je 90 m i visoka 25 m. Iskopana je
3
oko 130 000 m stijenske mase.

Dvorana ima kapacitet od 5 600 sjedećih

mjesta.

Slika XXX Hokejaška dvorana u mjestu Gjøvik u Norveškoj, izgrađena za zimske olimpijske igre 1994.
Raspon 61 m.; Sportski centar u Sydneyu

Slika XXX Iskop kalotnog dijela hokejaške dvorane u mjestu Gjøvik

 Podzemne građevine i tuneli 10

• 50 metarski bazen, može se

podijeliti na dva dijela
3
• volumen: 61 000 m
• godina završetka: 1993

Slika XXX Itäkeskus plivački bazen u podzemlju (Helsinki, Finska)

Podzemne građevine 11

16.4 Podzemni prostori za prihvat poplavnog vala

Tijekom jakih padalina voda se sprema u podzemne prostore. Kada se stanje na ulicama i rijeci popravi,
voda se ispumpava u rijeku

Slika XXX Privremeno spremanje vode s ciljem spriječavanja polava(Japan)

http://www.kippo.or.jp/culture/gendai/evolving/tun_e.htm

Slika XXX Cestovni tunel koji jednim svojim dijelom prima poplavni val (SMART) Kuala Lumpur

16.5 Skladištenje nafte u podzemlju

Podzemna skladišta nafte su obično velikih dimenzija i grade se u kvalitetnoj stijenskoj masi.
Skladišta se ne izoliraju u smislu da se spriječi ulaz podzemne vode u njih. Osnovni uvjet koji
se mora ispuniti je da nivo podzemne vode bude uvijek iznad kalote skladišta. Ako je prirodni
nivo podzemne vode ispod kalote skladišta, on se mora umjetnim putem povisiti i održavati
cijelo vrijeme dok je skladište u uporabi. Kako je nafta lakša od vode, jedino je moguće tečenje
vode u skladište a ne i tečenje nafte iz skladišta. Voda koja uđe u skladište skuplja se na
njegovom dnu i pumpama izbacuje na površinu.
 Podzemne građevine i tuneli 12

Slika XXX Princip skladištenja nafte u podzemlju; Kuji podzemno skladište nafte u Japanu
(prospekt tvrtka Kajima)

Primjer iz prakse: Kuji podzemno skladište nafte (Japan)

Kao primjer uspješno izvedenog podzemnog skladišta nafte, prikazat će se skladiše Kuji u Japanu.
Radove su izvele kompanija (joint venture): Kajima, Nishimatsu, Kumagai, Okumura, Aoki, Kokudo, u
periodu od 1987-1993. Skladište je locirano u granitu. Ukupno je iskopano 12 milijuna m3 stijenske
mase, utrošeno oko 410 000 m3 mlaznog betona i oko 300 000 stijenskih sidara. Širina prostorije je 18,3
m i visina 22,15 m.

Tijekom eksploatacije vrši se opažanje skladišta pri čemu se kontrolira:

• stabilnost podzemnih prostora:

o deformacije podzemnih prostora,
o pomaci stijenske mase u okolini,
o naprezanja u sidrima.

• podzeman voda:
o nivo podzemne vode,
o curenje u skladišta,
o količina vode koja se unosi u podzemlje umjetnim putem,
o ispitivanja propusnosti radi potvrđivanja oštećene zone oko podzemnih prostora.
Podzemne građevine 13

Slika xxxx Podzemno skladište nafte KUJI (Japan)

Za održavanje visokog nivoa podzemne

vode, izgrađene su podzemne galerije
iznad skladišta iz kojih su izbušene
brojne bušotine za navodnjavanje
stijenske mase

Slika xxxx Model umjetnog održavanja visokog nivoa podzemne vode Podzemno skladište nafte KUJI
(Japan)
 Podzemne građevine i tuneli 14

Slika XXX Tehnologija iskopa Kuji podzemnog skladište nafte (Japan)

Podzemne građevine 15

16.6 Skladištenje plina u podzemlju

Plin se u podzemlje obično sprema u plinovitom stanju (CGES-Compressed gas energy storage) čime se
izbjegava potreba da plin bude ohlađen ispod 00C (zahtjev za plin u tekućem stanju). Kako se radi o
niskoj gustoći plina u plinovitom stanju, za njegovo skladištenje su potrebni veliki volumeni. Podzemni
prostori su idealna alternativa površinskim skladištima. Preliminarne cost-benefit analize daju indiakcije
da bi CGES u velikim podzemnim prostorima trebao imati brojne prednosti u odnosu na LNG (Liquid
Natural Gas) na površini ili plitko ispod površine. Beckel at al., 1982, prikazuju uspješno skladištenje
plina u rudnicima soli na dubini od 650 do 1800 m, pod tlakom od 100-240 bara i volumena oko 30 000
do 400 000 m3.

Skladišta plina u podzemlju izvode se sa i bez metalne izolacije koja se ugrađuje po konturi iskopa.

stijena beton

čelik

Slika xxx Skladištenje prirodnog plina (Švedska) V=40.000 m3; p=20 MPa
 Podzemne građevine i tuneli 16

16.7 Skladištenje nuklearnog otpada

Kada se govori o skladištenju radioaktivnog otpada treba razlikovati:

• skladištenje visoko radioaktivnog otpada,

• skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Kriteriji koje ova skladišta trebaju ispuniti bitno se razlikuju.

Skladištenje visokoradioaktivnog otpada

Radioaktivno gorivo ima oblik malih cilindrića kojim se pune metalne cijevi. Kada se gorivo istroši, u
njemu ostaje značajan iznos radioaktivnog zračenja te ono postaje opasno u sljedećih tisuću i više
godina. Zbog toga se gorivo mora spremiti na sigurno mjesto koje neće biti dostupno a uvjeti
skladištenja moraju spriječiti svaki prijenos radioaktivnosti na okoliš. Redovito se radioaktivni otpad
smješta u podzemlje čime se osigurava nepristupačnost opasnoj tvari nakon popunjavanja skladišta.
Kako je uvijek podzemlje povezano s podzemnom vodom koja tečenjem može prenositi radioaktivna
zagađenja u prirodu, mora se osigurati potpuna izoliranost otpada i podzemne vode.

Po vađenju iz reaktora, skupine cijevi s otpadom, umeću se u čelični cilindar koji se zatvara poklopcem
s vijcima. Čelični se cilindar nakon toga umeće u bakreni cilindar. Bakreni se cilindar zatvara
poklopcem kji se vari. Ovako upakiran radioaktivni otpad spreman je za transport i trajno odlaganje u
podzemlje na dubine od više stotina metara.

Podzemno se skladište sastoji od niza manjih tunela u čijem se dnu strojno buše okna primjeerne dubine
i promjera. U svako od okana smjesti se po jedan cilindar (kontejner). Prostor između stijene i cilindra
popunjava se prefabriciranim elementima od kompaktiranog bentonita velike suhe gustoće. Bentonit je
prirodni materijal u kojem prevladavaju minerali glina smektitske skupine, najčešće montmorilonit.
Montmorilonit u dodiru s vodom hidratira i pri tome snažno bubri. Kako bubrenje nije podložno zamoru
tijekom dugog vremenskog perioda, bentonit je idealan i zapravo jedini meterijal primjeren za izolaciju
kontejnera.

Kada se popune sva okna u jednom tunelu, tunel se potpuno zatrpava stiejnom iz ikopa nekog drugog
tunela u iz skladišnog sustava. Kada i posljednji tunel bude zatrpan, zatrpat će se i okna te će na taj
način biti spriječen neželjeni kontakt sa kontejnerima.

Slika XXX Spremanje cijevi s radioaktivnim otpadom u čelični kontejner te čeličnog kontejnera u
bakreni
Podzemne građevine 17

tunel

bentonit

kontejner s
radioaktivnim
otpadom 1-kontrolna zgrada
2,3,4-vertikalna okna
5-pristupni tuneli
6-tuneli u čijem se podu buše mala
okna za smještaj kontejnera

Slika XXX Princip skladištenja visoko radioaktivnog otpada

U svijetu su 1999 godine vršena istraživanja za smještaj nuklearnog otpada na 9 lokacija:

1. Olkiluoto (Finland); (potencijalna lokacija)

2. Äspö (oskarshamn) (Swweden); (istraživački laboratotij)
3. Haute Marne-Meuse (France); (potencijalna lokacija)
4. Gorleben (Germany); (potencijalna lokacija)
5. Grimsel (Switzerland); (istraživački laboratotij)
6. URL (Pinawa, Manitoba); (Canada) (istraživački laboratotij)
7. Yucca Mountain (USA); (potencijalna lokacija)
8. Tono Kamaishi (Japan); (istraživački laboratotij)
 Podzemne građevine i tuneli 18

Skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada

Nisko i srednje radioaktivni otpad smješta se također u podzemlje ali na sasvim drugačijem principu.
Otpad se sprema u limene bačve a određeni broj bačava u betonski sanduk. Napunjeni se betonski
sanduci spremaju u podzemna skladišta na način da se slažu jedan na drugi. Primjer jednog takvog
skladišta dan je na priloženim slikama. Prikazano je skladište Olkiluoto u Finskoj. Skladište se može
posjetiti (tehničke ekskurzije). Jedan puta godišnje otvoreno je za posjtu svim zainteresiranima. To je
vrlo bitno kako bi se lokalno stanovništvo uvjerilo u sigurnost odlaganja radioaktivnog otpada u
njihovoj blizini. Po izlasku iz skladišta, kontrolira se radioaktivnost posjetitelja.

Skladište OLKILUOTO u Finskoj

1. Kontrolna zgrada
2. Okno
3. transpotni tunel
4. Istražni tunel, probna izrada
kana za smještaj
visokoradioaktivnog otpada na
drugoj lokaciji.
5. podzemna hala
6. nisko radioaktivni otpad
7. srednje radioaktivni otpad
8. konsztuktivni tunel

3
Iskop: 90 000 m
kapacitet (bačva od 200 l)
• niskoradioaktivni: 24 800 bačvi
• srednje radoaktivni: 17 360
bačvi
Dužina pristupnih tunela: 665 m
Dužina konstruktivnih tunela: 400 m
Cijena: 85 mil FIM

Slika XXX Skladište nisko i srednje radiaktivnog otpada OLKILUOTO u Finskoj

Podzemne građevine 19

Slika XXX Unutrašnjost skladišta nisko i srednje radiaktivnog otpada OLKILUOTO u Finskoj
 Podzemne građevine i tuneli 20

16.8 Skladištenje ugljena u podzemlju

Ako se termoelektrana na ugljen nađe u urbanom području otvara se problem deponiranja velike
količine ugljena. Kako vjetrovi raznose ugljen a deponije zauzimaju velike i obično skupe prostore,
alternativa je skladištenje ugljena u podzemlju. U Helisnikiju je u zoni termoleketrane izgrađeno
podzemno skladište ugljena Salmisaari udaljeno samo par kilometara od centra grada (Coal stock of
Salmisaari). Ugljen se skladišti u 4 velika podzemna silosa. Na donjim se slikama vidi pozicija silosa u
prostoru te unutrašnjost jednog od njih. Vidi se operma za doziranje količine ugljena koja se uzima iz
skladišta.

Pozicija termoleketrane u Helsinkiju. Vidis e vanjska deponija

ugljena. Skladište se sastoji od 4 podzemna silosa.

Slika XXX Podzemno skaldište ugljena u Helsinkiju (Finska) (Projekt: Oy Rockplan LTD)

Skladište ima kapacitet od 250.000 tona ugljena. Podzemni silosi (bunkers) imaju visinu od 75 m i
promjer od 40 m. Dno silosa je 100 m ispod nivoa mora. Iskopano je oko 550 000 m3 stijenske mase
koja se iskoristila za gradnju drugih obejkata. Skladište je izgrađeno za dvije godine (2002-2004) a
cijena mu je bila 300 milijuna FIM. Prostor na kojem je bila deponija iskoristit će se za izgradnju
zgrada, lučice za brodove, sportske objekte i slično.
Podzemne građevine 21

16.9 Skladištenje hladnih roba u podzemlju

Podzemlje je idealan prostor za spremanje hladnih roba. Niska stabilna temperatura zahtjeva minimalno
energije za stvaranje uvjeta skladištenja. Kod ovih se skladišta mogu primjeniti dva principa:

• zamrzne se stijenska masa u okolini skladišta

• formira se podgrada skladišta od leda (ledena podgrada)

Planina
Planina
Sustav vodene zavjese

bušotine

voda
Ledena
podgrada

pukotine pukotine

Zamrznuta
zona
(spriječava
istjecanje Skladišni prostor
Skladišni prostor
tekućine i
plina)

Slika XXX Skladišta hladnih roba. (a) zamrzavanje stijenske mase u okolini skladišta; (b) Skladište s
ledenom podgradom
 Podzemne građevine i tuneli 22

16.10 Strojarnice i drugi podzemni prostori hidrocentrala

Strojarnice, transformatorske hale i drugi podzemni prostori hidrocentrala poprimaju impozantne

dimenzije. Kako se obično radi o prostorima velikih dimenzija, naročito je važno utvrditi horizontala
prirodna naprezanja (in situ naprezanja).

Slika XXX Strojarnice hidrocentrala u Japanu (prospekt tvrtke Kajima)

Slika XXX Prostorni prikaz strojarnice, tranformatorske hale i ostalih podzemnih prostora na projektu
Bekhme dam (Izvoditelj Hidrogradnja sarajevo); Početak iskopa tunela na projektu Bekhme dam,
uzvodna strana.

Ministarstvo za irigacije Republike Irak pokrenulo je XXX izgradnju, u ono vrijeme, jednog od najvećih
svjetskih hidroenergetskih projekata, Bekhme dam projekt. Tender dokumentaciju izradila je japanska
tvrtka Electric Power Dewelopment Co. LTD Tokyo. Cjelovit je posao povjeren konzorciju Enka
(Turska) i Hidrogradnja-Sarajevo.Enka je preuzela na sebe gradnju nasute brane visine 220 m i
nizvodne iskope, a Hidrogradnja uzvodne iskope i sve podzemne radove.
Podzemne građevine 23

Ukupna dužina svih tunela i podzemnih prostora iznosi oko 15 km. Količina podzemnog iskopa
adekvatna je iskopu cestovnog tunela površine 70 m2 , duljine 70 km.

Uzvodni površinski iskopi dosegnuli su 2,3 milijuna m3. Na osnovi idejnog projekta, trebalo je u
podzemne prostore ugraditi više od 500.000 m3 mlaznog beetona, oko 1.200 tona armaturnih mreža i
oko 90.000 komada stijenskih sidara. Izvedene projekte osiguranja tunela, uzvodnih iskopa i sva
laboratorijska ispitivanja obavljao je Građevinski institut iz Zagreba.

Na žalost, zbog Zaljevkog rata (invazija Iraka na Kuvajt, 1990) radovi su u poodmakloj fazi prekinuti i
nikada nisu završeni.

16.11 Rječnik

16.12 Literatura

André P. Assis, Underground Structures: The Sensible Solution to Urban Problems

André P. Assis, Sensible Underground Solutions for Urban Problems
Bergman, S. M., The Development and Space Utilization of Subsurface, U.N. Progress Report,
Tunnelliag and Underground Space Technology, Vol. I. No. 2, pp. 115-144, 1986.
Besner, J., The Sustainable Usage of Underground Space in Metropolitan Areas, 2002.
Burland J.B., Standing J.R. and Jardine F.M. (2001) “Building Response to Tunnelling” Case studies
from construction of the Jubilee Line Extension, London. Thomas Telford publishers, London.
Guide to cavern engineering, Geoguide 4, Geotechnical engineering office, the government of the Hong
Kong, 1998.
ITA Working Group No. 13, "Direct and Indirect Advantages of Underground Structures", General
Considerations in Assessing the Advantages of Using Underground Space/ Prepared by J.-P.
Godard, Animateur and R. L. Sterling, Vice-Animateur, Tunnelling and Underground Space
Technology, Vol. 10, No. 3, pp. 287-297, 1995
ITA Working Group No. 13, "Direct and indirect Advantages of Underground Structures", Underground
Car Parks/ Prepared by J.-P. Tareau, Tunnelling and Underground Space Fechnology, Vol. 10,
No. 3, pp. 299-309, 1995
ITA Working Group No. 13, "Direct and Indirect Advantages of Underground Structures", Underground
or aboveground? Making the choice for urban mass transitsystems, Tunnelling and Underground
Space Technology 19 (2004) 3–28
ITA Working group No. 4 “Subsurface planning” Study of Access ways to underground space-
Examples of spatial requirement Final Report May 2004.
Johanson, E., Riekkola, R., Pekka-Salo, J., Anttila, P., 1999, State of the Art-Nuclear Waste Repository
Projects and Rock Mechanics in Finnish Program, Vail Rocks ’99,CO, USA, Int. Workshop on
the Rock Mech. of Nuclear Waste Repositories.
Kavvadas, M., J., 2003, Monitoring and modelling ground deformations during tunnelling Proceedings,
11th FIG Symposium on Deformation Measurements, Santorini, Greece, 2003.
Kovari, K., 1993, Basic consideration on Storage of compressed natural gas in rock chambers, Rock
Mech. and Rock Engng. 16(1), 1-27
Posiva Oy, 1999, An Overal Description of the Facility for Final Disposal of Spent Nuclear Fuel, A
document related to the application for a decision in principle field to the council of state.
Sterling, R. L., Godard, J-P., Geoengineering considerations in the optimum use of underground space
Podzemne građevine i tuneli 24