Professional Documents
Culture Documents
Borislav Puljić Mirela Šetka Marija Prlić Arhitekti I Graditelji U Mostaru Za Vrijeme AU
Borislav Puljić Mirela Šetka Marija Prlić Arhitekti I Graditelji U Mostaru Za Vrijeme AU
Borislav Puljić Mirela Šetka Marija Prlić Arhitekti I Graditelji U Mostaru Za Vrijeme AU
25 [2017] 1 [53]
ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUÈILIŠTE
U ZAGREBU,
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
ARHITEKTONSKI
FAKULTET Znanstveni prilozi Scientific Papers
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY 2-19 Borislav Puljiæ Arhitekti i graditelji u Mostaru Architects and Builders in Mostar
OF ARCHITECTURE Mirela Šetka Prliæ za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije during the Austro-Hungarian Monarchy
Marija Rakiæ (1878.-1918.) (1878-1918)
ISSN 1330-0652
Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper
CODEN PORREV UDK 72.03(497.6 Mostar)”1878/1918” UDC 72.03(497.6 Mostar)”1878/1918”
UDK | UDC 71/72
25 [2017] 1 [53]
1-170
1-6 [2017]
2
arhitekt architect
Austro-Ugarska Monarhija Austro-Hungarian Monarchy
graditelj builder
mjernik surveyor
Mostar Mostar
Tema su ovoga rada arhitekti, graditelji i mjernici (geometri) na prostoru grada This paper presents the Mostar-based architects, builders, and surveyors in the
Mostara u razdoblju austrougarske uprave, ali i u posljednjem razdoblju period of the Austro-Hungarian Monarchy as well as in the last phase of the
osmanske vladavine. Otkrivene su njihove biografije, pozicije koje su zauzi- Ottoman Empire. It looks at their biographies, professional positions and au-
mali u graditeljskoj strukturi i autorstvo nad objektima ili urbanistièkim po- thorship of some structures and urban planning interventions. It also analyses
tezima. Utvrðeni su uvjeti unutar kojih su radili, zakonodavno-pravni okvir i their professional work in terms of the circumstances, legislative and legal
metode rada koje su dovele do promjena slike grada. framework, and methods of work that eventually changed the image of the city.
4 PROSTOR 1[53] 25[2017] 2-19 B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ Arhitekti i graditelji u Mostaru… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
U
ophodno izvršiti daljnja istraživanja u cilju
otkrivanja novih èinjenica.
Mostaru se tek u razdoblju austrougar- U sklopu ovoga istraživanja analiziran je i do-
ske uprave pojavljuju prvi profesionalni, ško- prinos mostarskih arhitekata, graditelja i
lovani graditelji koji dolaze iz drugih razvije- mjernika u rekonstrukciji zateèene i formira-
nih centara u Monarhiji. Oni sa sobom nose nju nove urbane strukture te njihov doprinos
znanje i slike razvijenih europskih gradova i u u donošenju novih arhitektonskih formi. Po
izgradnji Mostara ostavljaju znaèajan zajed- svemu tome Mostar nije zaostajao za ostalim
nièki trag. Njihov pojedinaèni doprinos raz- srednjoeuropskim gradovima njegove veli-
lièita je opsega, ali svi zaslužuju da ih zabi- èine na razmeðu stoljeæa. Zbog ogranièenog
lježimo i uèimo na njihovim djelima. Upravo prostora u ovom je èlanku taj dio izostavljen i
njihovom je zaslugom Mostar u razdoblju predviðen za objavu kao nova tema.
manjem od èetrdeset godina od zapuštene
orijentalne kasabe postao srednjoeuropski Ovakvo istraživanje dosad nije sustavno ra-
grad. ðeno, osim rijetkih pojedinaènih osvrta ne-
koliko autora koji su istraživali arhitekturu
U tome se razdoblju urbana struktura Mosta- ovoga razdoblja u drugim gradovima Bosne i
ra znaèajno preobrazila i u formi i u sadrža- Hercegovine. Rijetki su ozbiljni osvrti i u lo-
ju. Promjene su se dogodile kroz preobrazbu kalnoj, mostarskoj literaturi na temu arhite-
zateèenih dijelova, ali i izgradnjom novih slo- kata i graditelja. Neke od arhitekata i gradite-
bodnih prostora i proširenjem grada. U raz-
lja Mostara djelomièno je obradio Ibrahim
doblju od 1879. do 1910. godine broj stanov-
Krzoviæ radeæi na pripremi izložbe Arhitektura
nika poveæao se s 10.848 na 16.392, meðu
Bosne i Hercegovine 1878.-1918. te u svome
kojima je 1910. godine bilo 2713 (16,6%)
stranaca iz mnogih europskih zemalja. Broj doktorskom radu Arhitektura secesije u Bo-
kuæa narastao je u istom razdoblju s 1909 na sni i Hercegovini. Nedžad Kurto u svojoj je
2769, a broj stanova s 2535 na 3429, od-
nosno broj se kuæa poveæao za 80%, a broj 1 Hadžibegoviæ, 1991: 26, 31, 79
stanova za 35%.1 2 Krzoviæ, 1987., 2004.; Kurto, 1988., 1998.; Vego,
2006.; Miletiæ, 1997., 2001., 2005., 2007.
Ovo je istraživanje provedeno u dva navrata: 3 Puljiæ, 2012: 107
prvi put 1988.-1989. i ponovno 2016. godine. 4 Kostof, 2007: 65
Materijali su prikupljani u Arhivu Hercego- 5 Kiel, 2004: 41
vine, Mostar; Muzeju Hercegovine, Mostar, 6 Puljiæ, 2012: 108
i Franjevaèkom samostanu u Mostaru te u 7 Brankoviæ, 2009: 58
Arhivu BiH u Sarajevu. Cilj je bio rasvijetliti 8 Kruševac, 1960: 36
dosad nedovoljno istraženu temu arhitekata, 9 Brankoviæ, 2009: 59-64
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitekti i graditelji u Mostaru… B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ 2-19 25[2017] 1[53] PROSTOR 5
PRETHODNO RAZDOBLJE
PREVIOUS PERIOD
U razdoblju osmanske uprave u BiH graditelji
su bili obièno lokalni ljudi koji su svoje umije-
æe stjecali iskustveno, uèeæi kao šegrti kod
svojih majstora. Graditelji su se dijelili na mi-
mare, neimare, dunðere (neðare) i majstore,
a majstori po hijerarhiji na majstore, kalfe,
šegrte i jirgete (argete).3
Mimari su bili voditelji gradnje složenijih ob-
jekata, nešto poput inženjera. Osim rijetkih
koji su radili na dvoru, ostali su mimari pri-
padali nižim društvenim slojevima i uvrštava-
ni su u radnu klasu.4 U Mostaru su u cijelome
èetiristogodišnjem razdoblju zabilježena dvo-
jica koji su došli iz središta Carevine: mimar
Sinan koji je gradio Karaðozbegovu džamiju i
njegov uèenik Hajrudin koji je gradio Stari skog inženjera.10 Meðutim, s obzirom na to da Sl. 2. Mostar na poèetku 20. stoljeæa
most.5 su doneseni na kraju vladavine, nikada nisu Fig. 2 Mostar, early 20th century
doživjeli svoju kompletnu primjenu i osigura-
Neimari su bili voditelji gradnje. Bili su odgo-
li željene promjene.
vorni za kontrolu i mogli su voditi gradnju
manje važnih objekata. U Mostaru do danas Pred sam kraj osmanske vladavine u Mostar
znamo za Jusufa koji je radio obnovu poèitelj- dolaze prvi školovani graditelji. Na gradnji te-
ske tvrðave i Luku koji je vodio izgradnju mo- legrafske linije Metkoviæ-Mostar, a zatim puta
starske tvrðave6, iako ih je zasigurno bilo više Mostar-Sarajevo 1862. godine, zapošljava se
u dugaèkom razdoblju osmanske vladavine. Dalmatinac Franjo Linardoviæ. Nakon njega
Iako je doba reformi i promjena u Osman- dolazi njegov brat Antun. Poslije se pojavljuju
skom Carstvu, nazvano Tanzimat, u središtu graditelji Slado i Moise iz Dalmacije, Przozev-
Carstva poèelo još na poèetku 19. stoljeæa, ski iz Poljske i Hadden iz Engleske.11 U ovome
promjene su u BiH i Mostar došle mnogo ka- razdoblju dolazi i Marko Fontana koji u Mo-
snije. Donošenjem Uredbe o organizaciji vila- staru ostaje do 1894.12 Mostarski fratri 1862.
jeta u prosincu 1864. godine i ukidanjem Her- ili 1863. donose iz Vicenze projekt za gradnju
cegovine kao pašaluka (vilajeta) 1866. godi- crkve koji je napravio Matteo Lorenzoni.13
ne poèinju administrativne promjene koje Monumentalnu pravoslavnu Sabornu crkvu
dovode do poèetka formiranja lokalne uprave Sv. Trojice u razdoblju od 1867. do 1870. go-
u gradovima, tj. uprave gradskih opæina (be- dine gradi, u to doba èuveni graditelj, Andrej
ledija). One prvi put imaju komunalne nad- Damjanov, Mijak iz Velesa (Makedonija).14
ležnosti i svoj administrativni aparat.7 Bez obzira na pojavu inženjera u posljed-
Zakon o graðenju i drumovima iz 1863.8 i njim godinama osmanske vladavine, može
Zakon o gradskim opæinama iz 1877. godine9 se nedvojbeno zakljuèiti da u ovome razdo-
trebali su uvesti red u podruèje graðenja i ko- blju u procesu gradnje nemamo školovanih
munalne uprave. Oni su djelomièno razriješili inženjera.15
organizaciju graðenja i uveli poziciju grad-
PROMJENE: DOLAZAK AUSTROUGARSKE
10 Brankoviæ, 2009: 61 UPRAVE
11 Franjo i Anton su rodom iz Sinja. Franjo 1864. odlazi
na rad u Sarajevo. Miletiæ, 2005: 330; Kurto, 1998: 287; CHANGES: THE ADVENT
Kreševljakoviæ, 1969: 62; Miletiæ, 1984: 13 OF AUSTRO-HUNGARIAN RULE
12 AHM SGV: 8.2.1894.
13 Mariæ, 2014: 31 Dolaskom austrougarske uprave 1878. godi-
14 Kadijeviæ, 2001: 475 ne u cijeloj BiH dolazi do naglih promjena u
15 Nekoliko izuzetaka na kraju èetiristogodišnje vladavi-
svim sferama života, ukljuèujuæi graditelj-
ne, o obrazovanju kojih ne znamo ništa, ne utjeèe na stvo. Odmah s vojskom dolaze geometri koji
zakljuèak. snimaju zemlju, a pogotovo gradove, s ciljem
6 PROSTOR 1[53] 25[2017] 2-19 B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ Arhitekti i graditelji u Mostaru… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Sl. 3. Kolodvorski trg sa zgradom Okružne oblasti pripreme za novi graditeljski zamah. Pojav- Rezegh.21 On je ovu dužnost obavljao do si-
i kolodvora ljuju se nove tipologije: urbana vila, najamne jeènja 1899. godine.22 Na njegovo mjesto do-
Fig. 3 Railway Station Square with the Administrative
District building and the railway station
zgrade, palaèe, tvornice, javne zgrade u his- lazi gradski mjernik iz Sarajeva Pavle Cvit-
toricistièkom stilu, željeznica... Mijenjaju se koviæ koji nakon kratkog vremena umire.23
Sl. 4. Cernica (Ul. Rizina) s poèetka 20. st. materijali, konstrukcije, mjerila, ulièni zasto- Gradska opæina nakon toga raspisuje natje-
Fig. 4 Cernica (Rizina st.), early 20th c. ri, mijenja se život. Dolaze obrazovani inže- èaj za novoga mjernika i 18.11.1899. prihvaæa
njeri, projekt postaje zakonska obveza. Gra- molbu Dragutina Köhlera iz Karlovca, za koje-
diteljska djelatnost je sredstvo za materijali- ga znamo sigurno da je na ovome mjestu bio
zaciju civilizacijske misije Austro-Ugarske sve do 1916. godine.24
Monarhije.
Gradsko je vijeæe u cilju boljega rada 1897. go-
Bosnom i Hercegovinom upravlja Zajednièko dine uspostavilo Odbor za graðevine. U ovaj
ministarstvo financija iz Beèa preko Zemalj- su Odbor ulazili gradski vijeænici, a obvezno
ske vlade u Sarajevu. Od 1879. godine ona mu je bio èlan i jedan od podgradonaèelnika,
ima svoju Državnu graðevinsku službu. U njoj nekada èak i gradonaèelnik. Funkcija Odbora
je radio jedan graðevinski savjetnik, a u sva- bila je da nadgleda graðenje i da prije svake
koj od šest okružnih oblasti, pa tako i u Mo- toèke dnevnoga reda koja se odnosi na graðe-
staru, radio je po jedan okružni inženjer. Go- nje dade svoje mišljenje Vijeæu.25 Iako je Grad
dine 1882. Zemaljska se vlada reorganizira i obavljao gradske graðevne poslove, graðenje
dobiva tri odjeljenja, a I. administrativno je i dalje ostalo u administrativno-upravnoj
odjeljenje 1884. godine dobiva Graðevinski nadležnosti Okružne oblasti.26 Graðevna dje-
odsjek (Baudepartment). Ovo odjeljenje tada latnost bila je dio državnoga administrativno-
poveæava broj službenika u okružnim ure-
-politièkog aparata. Tek pred kraj austrougar-
dima, tako da u Mostaru pored okružnog
ske vladavine pojavljuju se prvi privatni graðe-
inženjera imamo još jednog inženjera prista-
vinski inženjeri - projektanti.
va i jednog praktikanta. Godine 1890. Zemalj-
ska vlada Graðevinski odsjek diže na rang IV. Uz graðevinsku je službu u sklopu državne
graðevinskog odjeljenja sa šest Okružnih administracije, pri vojnoj komandi u Saraje-
ureda.16
U Mostaru je na samom poèetku 1879. godi- 16 Dimitrijeviæ, 1989: 23
ne okružni inženjer bio Franz Vacek, a poslije 17 Dimitrijeviæ, 1989: 23
su mu se pridružili inženjer pristav John Kell- 18 Miletiæ, 1997: 32
ner, inženjer praktikant Friedrich Schlesinger 19 MHM SGV: 10.3.1897. Odobrenje je dobiveno
23.1.1897. [Miletiæ, 1997: 32; MHM SGV: 29.5.1897.]
i honorarni inženjer Ludwig Neumeyer.17 U 20 MHM SGV: 10.8.1897. XII. sjednica 8.11.1898. Poslije
Okružni ured u Mostaru 1884. godine dolazi ovoga posla Miloš Komadina vraæa se u Okružnu oblast.
Miloš Komadina, ali se stavlja na raspolaga- 21 MHM SGV: VI. sjednica 29.5.1879.
nje i Gradskom vijeæu za obavljanje gradskih 22 MHM SGV: I. sjednica iz sijeènja 1899.; II. sjednica
graðevinskih poslova.18 12.2.1898.; XII. sjednica 8.11.1898.
23 MHM SGV: II. sjednica 16.2.1899. i 18.4.1899.; MHM
Gradsko vijeæe Mostara dobilo je na prijedlog SGV: 28.8.1899.
Okružne oblasti 23.1.1897. odobrenje od Ze- 24 MHM SGV: IX. sjednica 18.1.1899.; Miletiæ, 1997: 108
maljske vlade u Sarajevu da može imati vla- 25 MHM SGV: VIII. sjednica 5.7.1897. i 28.9.1903.
stitoga mjernika.19 Od 1884. pa do konca srp- 26 MHM SGV: 29.7.1908.
27 Krzoviæ, 2004: 204
nja 1897. poslove gradskog mjernika obav-
28 Kruševac, 1960: 94
ljao je okružni nadmjernik Miloš Komadina.20 29 Kurto, 1988: 19; Kruševac, 1960: 37
Na sjednici Gradskog vijeæa 29.5.1897. godi- 30 Kruševac, 1960: 39-41 (Graðevinski red za zemaljski
ne za gradskog je mjernika izabran Friedrich glavni grad Sarajevo)
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitekti i graditelji u Mostaru… B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ 2-19 25[2017] 1[53] PROSTOR 7
vu, postojalo i vojno-graðevinsko odjeljenje. O razini inženjerske klime unutar koje se radi-
U njemu su osim èasnika-vojnika radili i civil- lo puno govori i rezolucija Bosansko-herce-
ni inženjeri. U centrima okružnih oblasti, tj. govaèkog sabora iz 1911. godine u kojoj se
pri vojnim komandama, radio je po jedan voj- govorilo o zaštiti spomenika kulture, što za
ni tehnièar.27 U Mostaru je zabilježeno djelo- ono doba predstavlja znaèajno europsko do-
vanje dvojice inženjera: Julija Portla i Alek- stignuæe u tom podruèju.35 Rezoluciju je pred-
sandra Minarellija. ložio saborski zastupnik, arhitekt Josip pl.
Vancaš.
Zemaljska vlada u Sarajevu produžila je 1878.
godine važnost osmanskog Zakona o graðe-
nju i drumovima.28 Istovremeno mu je 1880. KRATKE BIOGRAFIJE IDENTIFICIRANIH
godine pridružila i novi Graðevinski red (Bau- ARHITEKATA, GRADITELJA I MJERNIKA
ordnung), ali samo za Sarajevo. Za ostale SHORT BIOGRAPHIES OF THE IDENTIFIED
gradove i trgovišta mogao je postati obvezan
ako ga prihvate, tj. ako za to dobiju odobre-
ARCHITECTS, BUILDERS AND SURVEYORS
nje Zemaljske vlade (èlanak 82. Graðevnog ARHITEKTI, GRADITELJI I MJERNICI
reda).29 Novi graðevni red iz 1893. vrijedio je KOJI SU DJELOVALI U MOSTARU
samo za glavni grad Sarajevo.30
Iz zapisnika sjednice Gradskoga vijeæa znamo ARCHITECTS, BUILDERS, AND SURVEYORS Sl. 5. Nova ulica, trg Musala i Most Franje Josipa,
da Graðevni red iz 1880. godine u Mostaru 1929.
IN MOSTAR Fig. 5 New Street, Musala Square, and the Franjo
sigurno nije vrijedio sve do 1901. godine. U Josip Bridge, 1929
ovome razdoblju vrijedio je osmanski Zakon Arhitekti / Architects
o graðenju i drumovima.31 Prema odluci iz
Huber, Ludvig - Roðen je 12.8.1859. u Sieg-
1879. godine, nadzor nad pripremom i pro-
hortingu kod Sohertinga u Gornjoj Austriji, a
voðenjem regulacijskih planova provodila je
Zemaljska vlada u Sarajevu, a lokalna uprava umro 17.7.1921. u Sarajevu. Završio je Državnu
(Okružna oblast) izraðuje i predlaže takve umjetnièku školu, Arhitektonski odsjek u Salz-
planove na usvajanje.32 Ovakva praksa pro- burgu 1881. U Mostaru radi kao graðevinski
voðenja planova zabilježena je i u Mostaru. crtaè u Okružnoj oblasti od 20.2.1889. do
25.2.1890., a veæ sljedeæe godine prelazi u Sa-
Inženjeri u okružnim uredima bili su obvezni, rajevo u Graðevinsko odjeljenje Zemaljske vla-
osim izrade regulacijskih planova, projektira- de, Odsjek za visokogradnju, gdje je radio kao
ti i nadzirati izvoðenje svih javnih zgrada. Oni arhitekt, Baumeister der Bauteilmieter. U Mo-
su izvršavali naredbe Zemaljske vlade, izraði- staru je projektirao žandarmerijsku kasarnu,
vali proraèune i provodili javnu nabavu rado- današnja uprava Intesa Sanpaolo banke.36
va i materijala. Takoðer, rješavali su i sporo-
ve u prvome upravnom stupnju.33 Kneschaurek, Karl - Roðen u Pernegu u
Štajerskoj 26.1.1868., a umro u Sarajevu
Iako je osmanski Zakon o graðenju i drumo- 29.4.1915. Diplomirao je 1885. na Graðevin-
vima pravno-formalno važio, on se najèešæe skom i umjetnièkom odjeljenju Umjetnièke
primjenjivao za potrebe eksproprijacije ze- škole u Grazu. Godine 1892. dolazi u Sara-
mljišta.34 U praktiènom rješavanju problema jevo, a u Mostaru je od 21.11.1902. do 13.
gradnje, projekata i dozvola, iako nije važio 11.1905. kao djelatnik Okružne oblasti. Godi-
za Mostar, jasno je da su se primjenjivali ne 1903. radio je na nerealiziranom projektu
Graðevni red iz 1880. i ostali propisi koje je u Biskupske palaèe. Kao arhitekt Okružne obla-
meðuvremenu izdavala Zemaljska vlada u sti Mostar projektira kuæu Ðorða i Riste Jelaèi-
Sarajevu. æa (današnja ljekarna u Titovoj ulici) 1904.
godine, a 1905. projektira Kastel kasarnu.37
31 MHM SGV: 5.3.1891.; MHM SGV 22.8.1894.; Isto se
može zakljuèiti iz zapisnika Gradskoga vijeæa od 28.10. Kusche, Teodor - Roðen je 1857. u Huttel-
1901. [MHM SGV: 28.10.1901.]; MHM SGV: 28.10.1901.; dorfu kod Beèa, a umro u Sarajevu 1924. Za-
MHM SGV 5.3.1891, AHM SGU 8.2.1894. vršio je nižu realnu školu, tri je godine studi-
32 Cjelokupan postupak izrade i usvajanja regulacijskih rao na Carskoj i kraljevskoj akademiji likov-
planova vidljiv je iz paragrafa 8, priloga 2 i iz paragrafa 27.
Graðevinskog reda za Sarajevo. nih umjetnosti i usavršavao arhitektonske
33 Dimitrijeviæ, 1989: 31 znanosti. Završio je Prvu austrijsku graðevin-
34 MHM SGV: XI. sjednica 22.8.1894.; 5.3.1891.; 28.10. sku školu. U Mostaru boravi od 26.8.1898. do
1901. 26.5.1899.38
35 Krzoviæ, 2004: 189
Studenièka, Alois - Projektira Zanatsku ško-
36 Krzoviæ, 1987: 248; 2004: 201; Kurto, 1998: 312,
344-345; AHM GO: k/9
lu 1897.39
37 Krzoviæ, 1987: 168, 249; Kurto, 1998: 315 (k.u.k.
Stadtsgewerbeschule); Kurto, 1998: 349; Puljiæ, 1991.; Graditelji / Builders
AHM GO: k/19
38 Kurto, 1998: 351
David, Max (Maksimilijan) - Roðen je 7.12.
39 AHM GO: k/89. Atribuciju ovoga objekta treba raz-
1859. u Alttitacheinu u Moravskoj. Završio je
jasniti izmeðu njega i Miloša Komadine te još nekih in- Visoku tehnièku školu u Brnu koju je poha-
ženjera. ðao u dva navrata od 1877. do 1879. i od
8 PROSTOR 1[53] 25[2017] 2-19 B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ Arhitekti i graditelji u Mostaru… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
Wacek, Josef (Vacek, Franc) - Rodio se u Koncem srpnja iste godine, po nalogu Vlade,
Pickauu u Njemaèkoj 1841., a umro u Èeškoj s mjesta nadmjernika u Mostaru vraæa se na
1898. Završio je Kraljevsku zanatsku akade- staro mjesto u Okružnu oblast Mostar.67 Za
miju u Berlinu. U državnoj je službi BiH od poèasnoga graðanina grada Mostara progla-
1879., kada radi kao okružni inženjer u Okruž- šen je 16.8.1897. Od 26.7.1898. godine radi
nom uredu u Mostaru. U Mostaru je do ožuj- u Travniku, a od 31.5.1905. u Banjoj Luci. U
ka 1884. Zabilježena je njegova prisutnost u Mostar se vraæa 13.1.1909. i radi do 25.4.1915.
Mostaru kao okružnog inženjera 1882. i 1898. godine. U Mostaru 1911. radi u zvanju Baurat
kao nadmjernika. Prije toga radio je u Konji- d. Kreisbehörde, a 1914. postaje Oberbaurat.
cu. Projektant je zanatske škole na Musali iz Bio je i osnivaè Vatrogasnoga i Biciklistièko-
1880.60 ga društva te èlan teniskoga kluba.68
Sl. 12. Mitropolitanska palaèa, autor: Karel Pařik Arhitektonski odsjek Umjetnièke škole u hitekata Fellnera i Helmera. Nakon toga 1882.
Fig. 12 Metropolitan’s palace, author: Karel Pařik Beèu, a zatim Akademiju likovnih umjetnosti, upisuje Likovnu akademiju u Beèu kod pro-
Sl. 13. Filijala Zemaljske banke na Glavnoj ulici, arhitektonski odsjek u Beèu 1882. kod pro- fesora Friedricha Schmidta. U Sarajevo do-
autor: Josip pl. Vancaš fesora Hansena. U Sarajevo dolazi 1884. Od lazi na poziv biskupa Stadlera 1884. U slje-
Fig. 13 Land Bank Subsidiary on Main street, kolovoza 1895. do lipnja 1905. radi kao nad- deæa gotovo èetiri desetljeæa tu æe projek-
author: Josip Vancaš inženjer kod Zemaljske vlade u Sarajevu u tirati više od 240 projekata i realizirati velik
Sl. 14. Hotel Neretva, autor: Aleksandar Wittek posebnom statusu (extra statum). Kao takav broj. Za Mostar je projektirao 1898. Vojnu
Fig. 14 Neretva Hotel, author: Aleksandar Wittek stavljen je na raspolaganje raznim okružnim komandu (Sl. 1.), danas zgradu Opæine u ru-
oblastima u BiH. Sigurno se zna da je 1900. ševnom stanju. Godine 1901. projektira još
prisutan u Mostaru. U Mostaru projektira Za- jednu vojnu zgradu, a 1910. projektira zgra-
natsku školu 1890. i Mitropolitsku palaèu du filijale Zemaljske banke u Glavnoj ulici
1904. i 1908., koja je izvedena 1910. (Sl. 12.).109 (Sl. 13.).111
Tönnies, Rudolf - Roðen je u Ljubljani Wittek, Aleksander - Roðen je 1850. godine
1869., a umro 1929. Završio je Akademiju li- u Sisku, a umro u Grazu 1894. Diplomirao je
kovnih umjetnosti, Arhitektonski odsjek kod arhitekturu u Beèu 1875. i tamo ostaje sljede-
profesora Hasenauera 1891. Poslije studija æih devet godina. U Mostaru 1890. projektira
odlazi u Zagreb, nakon toga u BiH, a u Ljub- Hotel Neretva (Sl. 14.).112
ljanu se vraæa 1918. U Mostaru je projektirao
Gradsku banju 1912. i 1913. u koautorstvu s Graditelji / Builders
Miroslavom Looseom.110
Karkoviæ, Domeniko - Roðen je na Hvaru
Vancaš, Josip pl. - Roðen je 1859. u Šopro- 1859. Završio je Tehnièki fakultet u Beèu
nu u Maðarskoj, a umro je u Zagrebu. Zavr- 1899. Na državnoj srednjoj tehnièkoj školi u
šio je Visoku tehnièku školu, odsjek arhi- Sarajevu predavao je od 1898. do 1899. U
tekture u Beèu u klasi profesora Heinricha Mostaru projektira 1910. baždarski ured, a
Ferstela 1881. Iste godine stupa u atelijer ar- 1911. neke objekte u Fabrici duhana.113
1898.
1886.
1880.
1884.
1882.
1899.
1896.
1890.
1894.
1908.
1883.
1892.
1885.
1909.
1893.
1906.
1878.
1887.
1900.
1904.
1895.
1902.
1879.
1897.
1903.
1881.
1905.
1891.
1918.
1907.
1916.
1901.
1910.
1914.
1912.
1913.
1915.
1917.
1911.
1. Blažek, Franz
2. Ivekoviæ, Æiril Metod
3. Karkoviæ, Domeniko
4. Möller, Anton
5. Niemczek, Hans
6. Pařík, Karel
7. dr. Simiæ, Jovo
8. Strange, Arman
9. Tönnies, Rudolf
10. Vancaš, Josip pl.
11. Wittek, Aleksander
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitekti i graditelji u Mostaru… B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ 2-19 25[2017] 1[53] PROSTOR 15
Dr. Simiæ, Jovo - Završio je državnu srednju 1888. do 1900. Godine 1895. pomoænik je za- Sl. 15. Secesijska zgrada u Ulici Osmana Grebe,
tehnièku školu u Sarajevu 1894., a nakon povjednika u Vatrogasnom društvu.117 nepoznati autor
Fig. 15 Secession building on Osman Grebe Street,
toga Visoku tehnièku školu. Radio je u Tuzli, Škrobiæ, Stjepan - Prvi je ovlašteni gra- author unknown
gdje je imao projektantski ured. Projektirao ðevinski poduzetnik u BiH. Poznato je da je
je Luèki most u Mostaru.114 Sl. 16. Vila Fessler na trgu Rondo, nepoznati autor
izvodio èelièno-stakleno natkrivanje atrija Fig. 16 Villa Fessler on Rondo Square,
Okružnoga suda. author unknown
Izvoðaèi radova / Building contractors
Veseler, Viktor - Graðevinski je poduzetnik
Fessler, Eduard - Zbog bolesti sina doselio koji djeluje u Mostaru 1894.118
se u Mostar nadajuæi se da æe mu pri izljeèe-
nju pomoæi mostarska klima. Fessler 1897. Venturini, Ivan - Zajedno s Petrom Butta-
gradi, u neobaroknom stilu, vilu za rezidenci- zzonijem suvlasnik je tvrtke Buttazzoni i Ven-
jalne i poslovne svrhe. Ovaj graðevinski po- turini koja se bavila izradom graðevinske
duzetnik nije dugo boravio u Mostaru. Nakon stolarije i namještaja. Sjedište tvrtke bilo je
sinove smrti obitelj prodaje vilu odvjetniku isprva u Mostaru, a nakon toga preseljeno je
Mazziju i odlazi iz Hercegovine. Godine 1900. u Sarajevo.119
nalazi se na službenoj listi poduzetnika sa
sjedištem u Mostaru.115 ZAKLJUÈAK
Giorgini, Alois - Bio je upravitelj Vodovoda. CONCLUSION
Napušta Mostar 1906. iz obiteljskih razloga.
Dva su bitna rezultata ovoga rada u sklopu
Schwartz, baron Dragutin - Inženjer po teme koja obraðuje arhitekte, graditelje i
struci, bio je graðevinski poduzetnik koji je mjernike Mostara u razdoblju austrougarske
izveo radove na Gradskom vodovodu.116 uprave. Prvi je otkrivanje gotovo svih arhite-
Stanger, Julius - Inženjer Julius Stanger, kata, graditelja i mjernika te njihovih biogra-
graðevinski poduzetnik, djeluje u Mostaru od fija, kao i autorstva nad objektima, a druga je
Tabl. II. Arhitekti, graditelji i mjernici za koje nije utvrðeno mjesto rada
Table II Architects, builders, and surveyors: employment position unknown
1888.
1889.
1898.
1886.
1880.
1884.
1882.
1899.
1896.
1890.
1894.
1908.
1883.
1892.
1885.
1909.
1893.
1906.
1878.
1887.
1900.
1904.
1895.
1902.
1879.
1897.
1903.
1881.
1905.
1891.
1918.
1907.
1916.
1901.
1910.
1914.
1912.
1913.
1915.
1917.
1911.
1. Fleischer, Norbert
2. Hant, Otto
3. Jedlièka, Hugo
4. Novak, T.
5. Nolf, Josef
6. Pokrajèiæ, Milan
7. Severin, Bernolak
8. Studenièka, Alois
9. Škrobiæ, Stjepan
10. Zadro, Petar
16 PROSTOR 1[53] 25[2017] 2-19 B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ Arhitekti i graditelji u Mostaru… Znanstveni prilozi | Scientific Papers
1888.
1889.
1898.
1886.
1880.
1884.
1882.
1899.
1896.
1890.
1894.
1908.
1883.
1892.
1885.
1909.
1893.
1906.
1878.
1887.
1900.
1904.
1895.
1902.
1879.
1897.
1903.
1881.
1905.
1891.
1918.
1907.
1916.
1901.
1910.
1914.
1912.
1913.
1915.
1917.
1911.
1. David, Maximilian
2. Fitzinger, Karl
3. Hrycak, Simon
4. Huber, Ludvig
5. Greger, Josef
6. Kellner, Johan Hans
7. Kneschaurek, Karl
8. Knežiæ, Ðorðe
9. Komadina, Miloš
10. Kusche, Theodor
11. Lerch, Hans
12. Loose, Miroslav Friedrich
13. ef. Lutvo, Ahmet Alija
14. Minarelli, Alexander
15. Neumeyer, Ludwig
16. Portl, Julije
17. Procinkiewicz, Victor
18. Rada, Eduard
19. Reddi, Oskar
20. Schlesinger, Friedrich
21. Straka, Edmund
22. Todoroviæ Petar
23. Tomsche, Josef Eduard
24. Wacek, Josef (Vacek, Franc)
1898.
1886.
1880.
1884.
1882.
1899.
1896.
1890.
1894.
1908.
1883.
1892.
1885.
1909.
1893.
1906.
1878.
1887.
1900.
1904.
1895.
1902.
1879.
1897.
1903.
1881.
1905.
1891.
1918.
1907.
1916.
1901.
1910.
1914.
1912.
1913.
1915.
1917.
1. Cvitkoviæ, Pavle 1911.
2. Fontana, Marko
3. Glavina, Franjo
4. Hawelka, Vinzenz
5. Janoèek, Anton
6. Kohler, Dragutin
7. Komadina, Miloš
8. Kusche, Theodor
9. Laziæ, Petar
10. Neubauer
11. Pagliuricci, Eugen pl.
12. Prpiæ, Bartol
13. Rezegh, Friedrich
14. Stipluschek, Josip
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitekti i graditelji u Mostaru… B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ 2-19 25[2017] 1[53] PROSTOR 17
Literatura Izvori
Bibliography Sources
1. Božiæ, J. (1989.), Arhitekt Josip pl. Vancaš, zna- 19. Markoviæ, S. (1992.), Æiril Metod Ivekoviæ, arhi- Arhivski izvori
èaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu tekt i konzervator, Društvo povjesnièara umjet-
Archive Sources
austrougarske uprave, doktorska disertacija, nosti Hrvatske, Zagreb
Arhitektonski fakultet, Sarajevo 20. Mehmedbašiæ, H. (1986.), Sto godina vatroga- 1. Arhiv Bosne i Hercegovine, Zemaljska vlada za
2. Brankoviæ, J. (2009.), Mostar 1833.-1918. up- snog društva Mostar, Mostar Bosnu i Hercegovinu [ABiH ZV BiH]
ravni i politièki položaj grada, University press, 21. Miæeviæ-Ðuriæ, T. (2017.), (Re)konstrukcija i 2. Arhiv Hercegovine Mostar, arhiv Hercegovaèko-
Sarajevo (de)strukcija, katalog izložbe, Društvo povje- -neretvanske županije, Graðevinsko odjeljenje
3. Demir, A. (2009.), 120 godina Srednje graðevin- snièara umjetnosti Hercegovine, Mostar [AHM GO]
sko-geodetske škole u Sarajevu (1889.-2009.), 22. Miletiæ, D.K. (1984.a), Mostovi Miloša Komadi- 3. Arhiv katastra Mostar [AKM]
monografija, Sarajevo ne, „Sloboda”, 9, Mostar 4. Glas Hercegovca, Arhiv Franjevaèkog samosta-
4. Dimitrijeviæ, B. (1989.), Arhitekt Karlo Paržik 23. Miletiæ, D.K. (1984.b), Put do èeliènog konja, na u Mostaru [FS G.H]
(Karel Pařik), doktorska disertacija, Arhitekton- „Sloboda”, 13, Mostar 5. Hercegovaèki bosiljak, Arhiv Franjevaèkog samo-
ski fakultet, Zagreb
24. Miletiæ, D.K. (1984.c), Žuti šljemovi Mostara, stana u Mostaru [FS HB]
5. Hadžibegoviæ, I. (1991.), Bosanskohercegovaè- „Sloboda”, Mostar 6. Muzej Hercegovine Mostar, Sjednica Gradskog
ki gradovi na razmeði 19. i 20. stoljeæa, Oslo-
25. Miletiæ, D.K. (1997.), Mostar, Susret svjetskih vijeæa [MHM SGV]
boðenje Public, Sarajevo
kultura, Zajednica opæina s hrvatskom veæinom, 7. Arhiv Centra za informaciju i dokumentaciju Mo-
6. Juriæ, Z. (2002.), Strukovni naslovi u arhitekturi Mostar star [CIDOM]
i graditeljstvu u Hrvatskoj i Slavoniji od 1870-ih
26. Miletiæ, D.K. (2001.), Veliki graditelj Miroslav
do 1918. godine, Radovi Instituta za povijest
Loose, Matica hrvatska Mostar, Mostar
umjetnosti, 26: 149-159, Zagreb
27. Miletiæ, D.K. (2005.), Glavna ulica, Crkva na ka- Internetski izvor
7. Kadijeviæ, A. (2001.), Saborna crkva Sv. Trojice
menu, Mostar
u Mostaru, u: Srbi u Mostaru [ur. Borivoje Internet Source
Pištalo, B.], Svet knjige, Beograd 28. Miletiæ, D.K. (2007.), Srednja ulica, Martino,
Mostar www.cidom.org
8. Kiel, M. (2004.), Mostar, A Bridge Story, World
bank, UNESCO, PCU City of Mostar, Mostar 29. Peez, C. (1891.), Mostar und sein Kulturkreis. Ein
Städtebild aus der Herzegowina, FA Brockhaus,
9. Kostof, S. (2007.), Arhitekta - profesija kroz
Leipzig Izvori ilustracija
istoriju, Graðevinska knjiga, Beograd
30. Puljiæ, B. (1991.), Graditeljstvo katolièke crkve Illustration Sources
10. Kreševljakoviæ, H. (1969.), Sarajevo u vrijeme
na podruèju Hercegovine u razdoblju 1878.-
austrougarske uprave 1879.-1918., Sarajevo
1918. godine, „Vrhbosna”, 2, Sarajevo Sl. 1., 7., 10., 12.-15. Fotoarhiv Æiro Raiè
11. Kruševac, T. (1960.), Sarajevo pod austrougar-
31. Puljiæ, B. (1998.), Projektant je ipak Loose, Sl. 6. Fotoarhiv Šime Strikoman
skom upravom 1878.-1918., Sarajevo
„Sloboda”, Mostar Sl. 2.-5., 8., 9., 11., 16. CIDOM
12. Krzoviæ, I. (1987.), Arhitektura BiH 1878-1918,
32. Puljiæ, B. (2012.), Urbana struktura Mostara u Tabl. I.-IV. Autori
Umjetnièka galerija BiH, Sarajevo
razdoblju osmanske vladavine (15.-19. stoljeæe),
13. Krzoviæ, I. (2004.), Arhitektura secesije u BiH, doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet,
Sarajevo Publishing, Sarajevo Zagreb
14. Kuděla, J.; Dimitrijeviæ, B.; Vacik, J. (2007.), 33. Sitte, K. (Zeit, K.) (1967.), Umetnièko obliko-
Arhitekt Karel Pařík, Èeh koji je gradio Sarajevo, vanje gradova, Graðevinska knjiga, Beograd
Ambasada Èeške Republike u BiH, Sarajevo
34. Šariæ, S. (2000.), Mostarska oaza koje više
15. Kurto, N. (1988.), Arhitektura secesije u Saraje- nema, „Èasopis Most”, 122-123, Mostar
vu, doktorska disertacija, Sveuèilište u Zagrebu,
35. Vego, J. (2006.), Das architektonische Erbe Mo-
Zagreb
stars aus der Zeit der österreichisch-ungari-
16. Kurto, N. (1998.), Arhitektura Bosne i Herce- schen Verwaltung, Verlag der Technischen Uni-
govine, Razvoj bosanskog stila, Sarajevo Publi- versität Graz, Graz
shing, Sarajevo
36. Zadro, S. (2015.), Architecture of Historicism
17. Mandiæ, D. (1935.), Osnutak Franjevaèkog sa- and Art Nouveau in Mostar, Admired as well as
mostana i bogoslovije u Mostaru (1890.-1895.), overlooked Beauty: Contributions of Historici-
Almanah Stopama otaca, 10-34, Mostar sm Art Nouveau, Early Modernism and Traditio-
18. Mariæ, A. (2014.), Franjevaèki samostan sv. nalism [ur. Galeta, J.; Ragulová, Z.], Masarykova
Petra i Pavla u Mostaru, Mostar univerzita, Brno
Znanstveni prilozi | Scientific Papers Arhitekti i graditelji u Mostaru… B. PULJIÆ, M. ŠETKA PRLIÆ, M. RAKIÆ 2-19 25[2017] 1[53] PROSTOR 19
Sažetak
Summary
Biografije
Biographies
Dr.sc. BORISLAV PULJIÆ roðen je u Mostaru 1959. BORISLAV PULJIÆ, Ph.D., born in 1959 in Mostar. He
Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sa- graduated from the Faculty of Architecture in Sara-
rajevu 1983. Doktorirao je na Arhitektonskom fa- jevo in 1983. He received his Ph.D. from the Faculty
kultetu Sveuèilišta u Zagrebu 2012. Profesor je of Architecture in Zagreb in 2012. He is currently a
na Graðevinskom fakultetu u Mostaru. Èlan je Na- professor at the Faculty of Civil Engineering in Mo-
cionalnoga komiteta ICOMOS-a u Bosni i Herce- star and member of ICOMOS National Committe in
govini. Bosnia and Herzegovina.
MIRELA ŠETKA PRLIÆ roðena je 1981. u Mostaru. MIRELA ŠETKA PRLIÆ, born in 1981 in Mostar. She
Diplomirala je 2006. na Graðevinskom fakultetu u graduated in 2006 from the Faculty of Civil Engi-
Mostaru. Ima desetogodišnje radno iskustvo na neering in Mostar. She has ten years of experience
planiranju prometa i zaštiti okoliša. in traffic planning and environmental protection.
MARIJA RAKIÆ roðena je 1984. u Mostaru. Diplomirala MARIJA RAKIÆ, born in 1984 in Mostar. She graduated
je 2009. na Graðevinsko-arhitektonskom fakultetu u in 2009 from the Faculty of Civil Engineering, Architec-
Splitu. Ima šestogodišnje radno iskustvo iz urba- ture, and Geodesy in Split. She has six years of expe-
nizma i zaštite krajolika. rience in urbanism and environmental protection.