Professional Documents
Culture Documents
Mihail Cehov Glumcu
Mihail Cehov Glumcu
GLUMCU
O tehnici glume
ISBN 953-6343-36-3
Mihail ^ehov, Dartington Hall, 1935–1938.
Georgiju @danovu
koji je zajedno sa mnom bio sudionik napornoga rada, za-
nosa i veselja u ^ehovljevu Teatru. Njegova redateljska spo-
sobnost i pedago{ki eksperimenti s principima metode koje
sam unio u ovu knjigu ostavili su poticajni utjecaj na mene.
SADR@AJ
DODATAK
PRAKTI^NI VODI^ ZA PRIMJENU PSIHOLO[KE
GESTE – Prijevod i komentari Andreja Malajeva-Babelja .. 233
SLIKOVNI PRILOG .................................................................. 267
7
GLUMCU
Suzana Nikoli}
PREDGOVOR
HRVATSKOM IZDANJU
Treba stalno imati na pameti da nije ni potrebno u~iti ono {to
ste ve} kadri kritizirati. I stoga, ukoliko netko `eli kritizirati, taj
ne mo`e nikada ni{ta ni nau~iti.
Rudolf Steiner
9
Mihail ^ehov
10
GLUMCU
2 Michael Chekhov, To the Actor, Harper & Row, New York 1953; Michael
Chekhov, To the Actor, On the Technique of Acting, revidirano i pro{ireno izdanje,
Routledge, London 2002; Michael Chekhov, Michael Chekhov's to the Director and
Playwright, Limelight Editions, Proscenium Publishers, New York 1963; Michael
Chekhov, Lessons for the Professional Actor, Performing Art Journal Publication,
New York 1985; Michael Chekhov, On Theater and the Art of Acting, 6 sati audioza-
pisa na ~etiri kasete (90 min.), Applause Theater Books, New York 1992.
11
Mihail ^ehov
12
GLUMCU
Mala Powers3
PRO[LOST, SADA[NJOST I
BUDU]NOST MIHAILA ^EHOVA
Temelj je svake istinske umjetnosti na{a sposobnost da svjesno
ili nesvjesno `ivimo u svijetu imaginacija.
13
Mihail ^ehov
14
GLUMCU
15
Mihail ^ehov
5 Plavi zaslon (engl. blue screen) je vrsta filmskog trika, kod kojega se scena
snima u studiju ispred plavog zaslona, a na koji se u kasnijem laboratorijskom po-
stupku ukopirava prizor pozadine (op. ur.).
6 Cilj dramske osobe morao bi djelovati odmah, ako ste izabrali jaki, djelo-
tvorni glagol, koji utje~e izravno na va{u volju i va{ osje}ajni svijet; npr. “Ja `elim
pobje}i”, ili “Ja ga moram uvjeriti”.
16
GLUMCU
17
Mihail ^ehov
18
GLUMCU
19
Mihail ^ehov
20
GLUMCU
^EHOV SAZRIJEVA
Ubrzo po{to se pridru`io MHAT-u, ^ehov je po~eo
igrati manje uloge na pozornici. Od samoga je po~etka
zra~io tako sna`nom energijom i unosio u svoje uloge to-
liko originalnosti, da je gledateljstvo obra}alo pozornost
na njega ~ak i tijekom prizora s glumcima koji su kreirali
mnogo ve}e uloge. Jedna je od takvih bila i uloga Caleba,
blagog, upla{enog proizvo|a~a lutaka u Cvr~ku na ognji-
{tu. Stanislavski je bio {irokogrudan u ocjeni ^ehovljeva
ostvarenja, nazvav{i ga “neosporno sjajnim”. A osim toga,
mnogo se pisalo o ^ehovljevom jedinstvenom i uvjerlji-
vom tuma~enju uloge Frazera u Poplavi.
A onda je uslijedila nezaboravna kreacija Malvolija u
Na tri kralja. Prije nekoliko godina osobno sam do`ivjela
ne{to u vezi s tom predstavom, {to me je duboko dirnulo.
Podu~avaju}i u jednoj gluma~koj radionici u Moskvi, na
Me|unarodnom skupu posve}enom Mihailu ^ehovu, po-
sjetila sam kazali{te u kojemu je ^ehov radio tijekom
svog ~etverogodi{njeg rada u svojstvu umjetni~kog direk-
tora Drugog moskovskog umjetni~kog teatra (MHAT II).9
MHAT II je poslije postao Moskovski centralni dje~ji tea-
tar i u njemu me do~ekala Anna Nekrasova, jedna starija
`ena, umjetni~ka ravnateljica kazali{ta. Kad je ~ula da
sam bila izvr{iteljica oporuke glede knji`evnih djela Miha-
ila ^ehova, po~ela mi je pri~ati o tome kako ga je gledala
u ulozi Malvolija, kad joj je bilo jedva jedanaest godina.
Opisala mi je prizore u kojima je ^ehovljeva komi~arska
invencioznost natjerala gledali{te u gr~evit smijeh, kao i
prizore u kojima je ^ehov prikazao Malvolijevu unutarnju
muku tako ganutljivo, da je gledali{te plakalo. Dok je po-
21
Mihail ^ehov
22
GLUMCU
23
Mihail ^ehov
24
GLUMCU
25
Mihail ^ehov
GODINE ISKORIJENJENOSTI
Napustiv{i Rusiju u ljeto 1928., ^ehov se najprije za-
ustavio u Njema~koj, u kojoj je iskusio i {ok egzila i bol
{to ne mo`e glumiti na svom materinskom jeziku. Max
Reinhardt, slavni njema~ki kazali{ni poduzetnik i reda-
telj, ponudio mu je ulogu klauna Skida u komadu Umjet-
nici12. Mi{a je intenzivno radio s jednim instruktorom
njema~koga jezika, i do`ivio premijeru u Be~u, u velja~i
1929. Poslije je napisao kako je bio do krajnosti pre-
stravljen. U procijepu izme|u jezi~nih pote{ko}a i njemu
stranih akrobatskih trikova, koje je morao izvoditi, osje-
}ao se kao da se strmoglavljuje u neki ponor. Posve iz-
nenada, negdje usred predstave te premijerne ve~eri,
^ehov je osjetio ono {to je poslije nazivao nadahnu}em
podijeljene svijesti. Osjetio je samoga sebe u gledali{tu, u
dramskoj osobi, kojoj je svjesno re`irao, a i u svim svo-
jim partnerima – sve to u istom trenutku. “…cijelo moje
bi}e, ba{ kao i Skidovo, bilo je ispunjeno nekom stra-
vi~nom, gotovo nepodno{ljivom snagom! I ta snaga nije
nailazila ni na kakve zapreke – prodirala je u sve, bila je
kadra ostvariti sve! Osje}ao sam se pun strahopo{tova-
nja.”13
To je iskustvo za ^ehova bilo potvrda za sve ono {to
je ve} dugo osje}ao idealom za glumca, kao istinski krea-
tivnog umjetnika – biti svjesno povezan s onime {to je
^ehov pripisivao Vi{em ja. Otada pa nadalje, nastojao je
organizirati i sistematizirati tehnike koje je razvijao, kako
bi glumca poveo na Put oduhovljenoga glumljenja.
26
GLUMCU
27
Mihail ^ehov
28
GLUMCU
29
Mihail ^ehov
30
GLUMCU
31
Mihail ^ehov
32
GLUMCU
33
Mihail ^ehov
34
GLUMCU
BUDU]NOST
Ve}i dio `ivota Mihail ^ehov bavio se istra`ivanjima,
pokazivanjem i pisanjem u svezi sa svojom vizijom jednog
Idealnog Kazali{ta Budu}nosti i idealnoga glumca. Nakon
svega, budu}nost ^ehovljeva `ivotnoga djela intimno je
povezana s vama, koji ~itate ovu knjigu, zato {to ste vi
tvorci tog Kazali{ta Budu}nosti.
Mnogo toga {to je ^ehov osu|ivao u kazali{tu svojih
dana, uklju~uju}i komercijalizam, sada jo{ vi{e prevladava.
On je bio svjestan da smo izgubili i osje}aj za ljepotu i
osje}aj za poeti~nost u na{oj umjetnosti. “Na{e je kaza-
li{te postalo puki biznis,” rekao je. “Kazali{te ne rje{ava
nikakav problem. Njega ne zanima budu}nost, ono {to }e
se dogoditi.” ^ehov je tvrdio da se u na{em Kazali{tu pre-
vi{e toga svodi na trenutak sada{njice, i da mi moramo
raskinuti te obrasce stalnog osiroma{enja i trivijaliziranja
jezika i ljudskog pona{anja, do te mjere da ono gotovo
vi{e ni ne `ivi. Mi moramo srnuti van iz tog carstva
“mrtvoga teatra” – da uporabimo izraz koji nam je Peter
Brook tako prikladno ponudio.
^ehov je prorekao da }e Kazali{te Budu}nosti krenuti
posve suprotnim putem, putem te`nje da se sve pro{iri –
35
Mihail ^ehov
36
GLUMCU
37
Mihail ^ehov
Yul Brynner
PISMO ^EHOVU
ST. JAMES THEATRE
New York, 23. srpnja, 1952.
38
GLUMCU
39
Mihail ^ehov
40
GLUMCU
UVOD
Ova je knjiga rezultat jedne molitve iza zastora krea-
tivnog procesa – molitve koja je po~ela prije mnogo godi-
na u Rusiji, u Moskovskom umjetni~kom teatru, s kojim
sam bio povezan {esnaest godina. Tijekom tih godina ra-
dio sam sa Stanislavskim, Njemirovi~-Dan~enkom, Vah-
tangovom i Suler`ickim. U svojstvu glumca, redatelja, u~i-
telja i, kona~no, voditelja Drugog moskovskog umjetni-
~kog teatra, mogao sam razvijati svoje metode glumljenja
i re`iranja, i formulirati ih u jednu odre|enu tehniku, iz
koje je niknula ova knjiga.
Po{to sam napustio Rusiju, radio sam niz godina u
kazali{tima Letonske, Litavske, Austrije, Francuske, En-
gleske i, zajedno s Maxom Reinhardtom, u Njema~koj.
Isto tako, imao sam sre}u i povlasticu upoznati i gle-
dati ugledne glumce i redatelje svih vrsta i tradicija, a
me|u njima i takve nezaboravne osobe kao {to su [alja-
pin, Mejerholjd, Moissi, Jouvet, Gielgud i ostali.
Nadalje, imao sam prigode ste}i mnogo korisnoga zna-
nja dok sam re`irao Na tri kralja u `idovskom Habima ka-
zali{tu u Europi, operu Parsifal u Rigi, i operu Soro~inski
sajam u New Yorku. Tijekom rada na ovom posljednjem
projektu, niz razgovora koje sam vodio s pokojnim Serge-
jom Rahmanjinovim, nadahnuo me za veliki broj dopun-
skih doprinosa ovoj tehnici.
Godine 1936., gospodin i gospo|a Elmhirst i gospo-
|ica Beatrice Straight otvorili su jednu dramsku {kolu u
Dartington Hallu, u Devonshireu u Engleskoj, namjerava-
ju}i stvoriti ^ehovljev Teatar. Kao voditelj te {kole, mo-
41
Mihail ^ehov
42
GLUMCU
PISMO ^ITATELJU
Ja trebam va{u pomo}.
Zamr{ena priroda ove gra|e ne tra`i samo pomno ~i-
tanje, ni potpuno razumijevanje, nego i suradnju s auto-
rom. Jer ono {to se mo`e stvoriti lako razumljivim u osob-
nom kontaktu i uz demonstraciju, ne mora nu`no ovisiti o
pukim rije~ima i intelektualnom pristupu.
Na mnoga pitanja koja se mogu pojaviti u va{im mi-
slima, o svakom pojedinom poglavlju, dok ~itate ovu knji-
gu, ili po{to je ve} pro~itate, najlak{e bi se moglo odgovo-
riti prakti~nom primjenom vje`bi koje su u njoj propisane.
Na nesre}u, nema drugog na~ina suradnje: tehnika glume
ne mo`e se nikada shvatiti kako treba bez njezina prakti-
ciranja.
MIHAIL ^EHOV
43
GLUMCU
Tehnika u svakoj umjetnosti mo`e prigu{iti, da se tako iz-
razim, iskru nadahnu}a u osrednjeg umjetnika; ali ista teh-
nika u rukama majstora mo`e tu iskru raspiriti u neugasiv
plamen.
Josef Jasser
GLUMCU
Poglavlje 1.
GLUM^EVO TIJELO I
PSIHOLOGIJA
Na{e tijelo mo`e biti na{ najbolji prijatelj ili najgori neprijatelj.
47
Mihail ^ehov
48
GLUMCU
49
Mihail ^ehov
50
GLUMCU
51
Mihail ^ehov
VJE@BA 1.
^inite serije slobodnih {irokih pokreta, koriste}i {to
vi{e prostora oko sebe. Uklopite u to i iskori{tavajte cijelo
svoje tijelo. ^inite pokrete s dovoljno snage, ali bez nepo-
trebna naprezanja mi{i}a. Izvodit }emo takve pokrete koji
}e “uklju~ivati” sljede}e:
Otvorite se potpuno, {iroko ispru`iv{i ruke, od ramena
do {ake, {iroko razmaknutih stopala. Ostanite u tom ra-
stegnutom polo`aju nekoliko sekundi. Zami{ljajte da po-
stajete sve ve}i i ve}i. Vratite se u po~etni polo`aj. Pono-
vite iste kretnje nekoliko puta. Ne zaboravljajte cilj vje-
`be, govore}i sami sebi: “Sada }u probuditi usnule mi{i}e
svojega tijela, sada }u ih o`ivjeti i upotrijebiti.”
Sada se zatvorite, prekri`iv{i ruke preko prsnoga ko-
{a, polo`iv{i dlanove na ramena. Kleknite na jednu, ili na
obje noge, oboriv{i glavu {to ni`e. Zamislite da postajete
sve manji i manji, skvr~iv{i se, skupiv{i se, kao da se `elite
svojim tijelom izgubiti u sebi i kao da se prostor oko vas
smanjuje. Takvim stezanjem probudit }e se drugi skup va-
{ih mi{i}a.
Stanite u uspravni polo`aj, a onda ispru`ite tijelo pre-
ma naprijed, oslanjaju}i se na jednu nogu, ispru`iv{i jednu
ili obje ruke. Izvedite iste, prote`ne pokrete, u stranu, na-
desno, nalijevo, zauzimaju}i oko sebe onoliko prostora
koliko god mo`ete.
^inite pokrete koji podsje}aju na pokrete kova~a koji
udara maljem po nakovnju.
^inite razli~ite, {iroke, do kraja oblikovane, pune po-
krete – kao da redom ne{to bacate u razli~itim smjerovi-
ma, podi`u}i neku stvar s tla, dr`e}i je visoko iznad glave,
ili je privla~ite, odgurujete ili odbacujete. Izvodite pokrete
do kraja, s dovoljno snage i u umjerenom tempu. Izbjega-
vajte plesne pokrete. Ne zadr`avajte dah, dok se kre}ete.
Nemojte se `uriti. Nakon svakog pokreta zastanite.
Ova }e vas vje`ba postupno pro`eti proplamsajem osje-
}aja slobode i poja~ane `ivosti. Neka taj osje}aj prodre u
va{e tijelo kao prva psiholo{ka odlika koju morate usvojiti.
52
GLUMCU
VJE@BA 2.
Po{to ste pomo}u te uvodne vje`be nau~ili izvoditi
jednostavne, {iroke i slobodne pokrete, nastavite ih izvodi-
ti na drugi na~in. Zamislite da se u sredini va{ega prsnoga
ko{a nalazi jedno sredi{te (centar) iz kojega struje stvarni
impulsi za sve va{e pokrete. Razmi{ljajte o tom imaginar-
nom sredi{tu kao o izvori{tu va{e unutarnje aktivnosti i
snage. [aljite tu snagu u va{u glavu, ruke, {ake, trup, noge
i stopala. Neka taj osje}aj snage, sklada i ugode pro`ima
cijelo va{e tijelo. Pazite da ni va{a ramena, ni laktovi, ni
ru~ni zglobovi, ni kukovi, ni koljena, ne zaustavljaju pro-
tok energije iz tog imaginarnog sredi{ta, nego neka pro-
tje~e slobodno. Shvatite da vam va{i zglobovi nisu dani
zato da va{e tijelo ~ine krutim, nego, naprotiv, zato da
vam omogu}e upotrebljavati va{e udove s krajnjom slobo-
dom i gipko{}u.
Zami{ljaju}i kako se va{e ruke i noge ra|aju iz tog
sredi{ta u va{em prsnom ko{u (ne iz ramena i kukova),
isku{ajte niz prirodnih pokreta: uzdi`ite ruke i spu{tajte
ih, pru`ajte ih u razli~itim smjerovima, hodajte, sjedajte,
ustajte, lijegajte; pokre}ite razli~ite stvari; obucite ogrta~,
rukavice, stavite {e{ir na glavu; skidajte ih i tako dalje.
Pazite da svi ti pokreti koje izvodite potje~u zapravo od
te energije koja struji iz imaginarnog centra u va{em
prsnom ko{u.
Dok izvodite te vje`be, ne zaboravljajte jedan drugi
bitni princip: neka snaga koja struji iz imaginarnog centra
u va{em prsnom ko{u i vodi vas kroz prostor, prethodi sa-
mom pokretu; to zna~i, najprije po{aljite impulse za pok-
ret, a tek onda, koji trenutak nakon toga, izvedite sam
pokret. Dok hodate, naprijed, postrance, ili natra{ke, neka
taj isti centar izlazi, da tako ka`emo, iz va{ega prsnog
ko{a, desetak centimetara prije vas, u smjeru va{ega pok-
reta. Neka va{e tijelo slijedi taj centar. To }e va{ hod, kao
i svaki drugi pokret, u~initi mekim, ljupkim i umje{nim,
jednako ugodnim samom izvr{itelju, kao i promatra~u.
53
Mihail ^ehov
VJE@BA 3.
Kao prije, ~inite sna`ne i {iroke pokrete cijelim tije-
lom. Ali, sada recite sami sebi: “Ja poput kipara obliku-
jem prostor koji me okru`uje. U zraku oko sebe ostavljam
oblike koji izgledaju kao da sam ih modelirao pokretima
svojega tijela.”
Stvarajte sna`ne i dovr{ene oblike. Da biste to mogli,
mislite na po~etak i kraj svakoga pokreta koji izvodite.
Ponovno recite sami sebi: “Sada po~injem pokret koji
stvara formu”, a po{to ste ga zavr{ili: “Sada ga zavr{avam;
54
GLUMCU
55
Mihail ^ehov
VJE@BA 4.
Ponavljajte {iroke i velike pokrete iz prethodnih vje-
`bi, upotrebljavaju}i cijelo tijelo; onda prije|ite na jedno-
stavne, prirodne pokrete i naposljetku vje`bajte samo sa
{akama i prstima.
Ali, sada probudite u sebi jo{ jednu misao: “Moji pok-
reti plutaju u prostoru, pretapaju}i se blago i lagodno je-
dan u drugi.” Kao u prethodnoj vje`bi, svi pokreti moraju
biti jednostavni i dobro oblikovani. Pustite da stvaraju pli-
56
GLUMCU
VJE@BA 5.
Ako ste ikada promatrali ptice u letu, lako }ete shva-
titi ideju ovih sljede}ih pokreta. Zamislite kako cijelo va{e
tijelo leti kroz prostor. Kao u prethodnim vje`bama, va{i
se pokreti moraju pretapati jedan u drugi, a da ne posta-
nu bezli~ni. U ovoj vje`bi fizi~ka snaga va{ih pokreta mo-
`e rasti i smanjivati se, prema va{oj `elji; ali, ipak se ni u
jednom trenutku ne smije izgubiti. Psiholo{ki morate stal-
no podr`avati svoju snagu. Mo`ete do}i do stati~ne pozici-
je izvana, ali iznutra morate zadr`ati svoj osje}aj letenja u
zraku. Zamislite zrak oko sebe kao posrednika koji poti~e
pokrete va{eg leta. Vi morate `eljeti nadvladati te`inu
svojega tijela, pobijediti zakon sile te`e. Dok se kre}ete,
mijenjajte tempo. Osje}aj radosne lako}e i neusiljenosti pro-
`et }e cijelo va{e tijelo.
Po~nite tu vje`bu tako|er sa {irokim, velikim i izra`aj-
nim pokretima. A onda prije|ite na prirodne pokrete.
Dok izvodite te svakodnevne pokrete, pazite na to da
o~uvate njihovu istinitost i jednostavnost.
VJE@BA 6.
Po~nite ovu vje`bu, kao uvijek, s izrazitim, {irokim i
velikim pokretima prethodnih vje`bi, a onda prije|ite na
jednostavnije, prirodne pokrete, na koje vas sada upu}uje-
57
Mihail ^ehov
58
GLUMCU
VJE@BA 7.
Kad se potpuno srodite s ove ~etiri vrste pokreta
(oblikovanjem, plutanjem, letenjem i zra~enjem) i kad ih
budete kadri izvoditi s lako}om, poku{ajte ih reproducirati
samo u ma{ti. Ponavljajte to tako dugo dok ne budete ka-
dri ponoviti iste psiholo{ke i fizi~ke osjete koje ste iskusili
dok ste se doista kretali.
59
Mihail ^ehov
60
GLUMCU
61
Mihail ^ehov
VJE@BA 8.
Po~nite s promatranjem sviju vrsta ljepote u ljudskom
bi}u (ostavljaju}i po strani putenost kao negativnu), u um-
jetnosti i u prirodi, koliko god nejasne i bezna~ajne crte
ljepote u njima mogle biti. A onda se upitajte: “Za{to me
to poga|a kao ljepota? Zbog same ljepote? Sklada? Istini-
tosti? Jednostavnosti? Boje? Moralne vrijednosti? Snage?
Ljupkosti? Zna~enja? Originalnosti? Nesebi~nosti? Idea-
lizma? Nadmo}i?” Itd.
62
GLUMCU
63
Mihail ^ehov
VJE@BA 9.
Razmotrite u duhu doga|aje dana koji je tek prote-
kao, nastoje}i izdvojiti one trenutke koji su sami po sebi
cjeloviti. Zamislite, da su to pojedini prizori nekog koma-
da. Odredite njihove po~etke i svr{etke. Stalno ih iznova
te iznova slijedite u sje}anju, tako dugo dok se svaki od
njih ne osamostali, kao odre|eni entitet, koji se ipak sta-
pa s ostalima u cjelinu.
Napravite isto i s dugotrajnijim razdobljima svojega
minuloga `ivota, i, na kraju, poku{ajte predvidjeti budu-
}nost u svezi s va{im planovima, idealima i ciljevima.
Napravite isto i u svezi sa `ivotima povijesnih osoba i
njihovim sudbinama. Pa napravite isto i s odre|enim ko-
madima.
Sada se okrenite prema bi}ima i stvarima koje vam se
ukazuju pred o~ima (biljkama, `ivotinjama, arhitektonskim
oblicima, krajolicima, itd.), promatraju}i ih kao cjelovite
oblike same po sebi. A onda na|ite me|u njima pojedine
dijelove koji bi mogli istupiti iz cjelovitih malih slika, za-
mislite ih kao da su umetnute u okvire, tako da budu
sli~ne fotografijama, ili dijelovima nekog filma.
64
GLUMCU
65
Mihail ^ehov
66
GLUMCU
Poglavlje 2.
IMAGINACIJA I
UTJELOVLJAVANJE SLIKA
Ne inspirira kreaciju ono {to jest, nego ono {to bi moglo biti; ne
ono zbiljsko, nego ono mogu}e.
Rudolf Steiner
67
Mihail ^ehov
68
GLUMCU
69
Mihail ^ehov
70
GLUMCU
71
Mihail ^ehov
72
GLUMCU
73
Mihail ^ehov
VJE@BA 10.
Po~nite svoju vje`bu prisje}aju}i se jednostavnih, neo-
sobnih doga|aja (ne va{ih vlastitih emocija, ili unutarnjih
`ivotnih iskustava). Poku{ajte dozvati u sje}anje {to vi{e
pojedinosti. Koncentrirajte se na ta prisje}anja, nastoje}i
ne prekidati tijek va{e koncentracije.
Istovremeno s tom vje`bom po~nite u~iti i to kako
}ete uhvatiti prvu sliku u trenutku kad se pojavila pred
va{im unutarnjim okom. Napravite to ovako: uzmite neku
knjigu, otvorite je nasumce, pro~itajte iz nje jednu rije~ i
utvrdite koju vam je sliku do~arala. To }e vas nau~iti da
74
GLUMCU
75
Mihail ^ehov
76
GLUMCU
77
Mihail ^ehov
VJE@BA 11.
Zamislite sebe kako izvodite najprije neke jednostav-
ne pokrete: kako podi`ete ruku, kako ustajete, kako sje-
date, ili uzimate u ruku neku stvar. Prou~avajte te pokre-
te u svojoj imaginaciji, a onda ih zbiljski izvr{ite. Opo-
na{ajte ih, na neki na~in, toliko vjerno koliko mo`ete. I
ako u tom izvo|enju primijetite da va{ pokret nije ba{
ono {to ste vidjeli u svojoj ma{ti – prou~ite ga jo{ jednom
u ma{ti i poku{ajte ga izvesti jo{ jednom, sve dok ne bu-
dete zadovoljni {to ste ga vjerno izveli. Ponavljajte tu vje-
`bu sve dotle dok ne budete sigurni da se va{e tijelo po-
korava ~ak i najpodrobnijoj sitnici iz imaginacije va{ega
pokreta. Nastavite vje`bu sa sve slo`enijim i slo`enijim
pokretima i radnjama.
Primijenite istu vje`bu imaginiraju}i odre|eni lik iz
nekoga komada, ili nekog romana, po~inju}i s jednostav-
nim pokretima, radnjama i psiholo{kim sadr`ajima. Neka
va{a slika izgovori nekoliko rije~i. U svojoj imaginaciji pro-
u~avajte lik s krajnjom pomnjom prema {to vi{e mogu}ih
pojedinosti, sve dok osje}aji lika ne pobude va{e vlastite
osje}aje. A onda poku{ajte utjeloviti svoju novu viziju {to
vjernije mo`ete.
Pritom biste mogli primijetiti da se ponekad udaljava-
te od onoga {to ste vizualizirali i prou~avali do u pojedi-
nosti. Ako je taj otklon posljedica iznenadne inspiracije ti-
78
GLUMCU
79
Mihail ^ehov
80
GLUMCU
Poglavlje 3.
IMPROVIZACIJA I ANSAMBL
Samo glumac uklopljen s istinskom simpatijom u ansambl koji
improvizira zna {to je radost nesebi~nog zajedni~kog stvaranja.
81
Mihail ^ehov
82
GLUMCU
83
Mihail ^ehov
84
GLUMCU
85
Mihail ^ehov
86
GLUMCU
87
Mihail ^ehov
88
GLUMCU
89
Mihail ^ehov
90
GLUMCU
91
Mihail ^ehov
92
GLUMCU
93
Mihail ^ehov
Poglavlje 4.
ATMOSFERA I
INDIVIDUALNI OSJE]AJI
Smisao komada uprizorenoga na pozornici njegov je duh; njego-
va je atmosfera njegova du{a; a sve {to se u njemu vidi ili ~uje,
to je njegovo tijelo.
94
GLUMCU
95
Mihail ^ehov
96
GLUMCU
97
Mihail ^ehov
98
GLUMCU
99
Mihail ^ehov
100
GLUMCU
VJE@BA 14.
Po~nite s promatranjem `ivota koji vas okru`uje. Tra-
`ite sustavno razli~ite atmosfere na koje biste mogli nai}i.
Nastojte ne previdjeti ili zanemariti odre|ene atmosfere
zato {to su mo`da slabe, nejasne ili jedva zamjetljive. Po-
svetite posebnu pozornost ~injenici da je svaka atmosfera
koju zamijetite zapravo raspr{ena u zraku, te obavija ljude
i doga|aje, ispunja prostore, plovi kroz krajolike, pro`ima
`ivot, kao njegov sastavni dio.
Promatrajte ljude dok su okru`eni odre|enom atmo-
sferom. Gledajte, kre}u li se oni ili govore u skladu s
njom, predaju li joj se, bore li se protiv nje ili do kojega
su stupnja osjetljivi ili ravnodu{ni prema njoj.
Nakon razdoblja promatranja, kad va{a sposobnost
zapa`anja atmosfere postane dovoljno izvje`bana ili izo-
{trena, po~nite eksperimentirati sa sobom. Poku{ajte se
svjesno i namjerno podrediti odre|enim atmosferama,
101
Mihail ^ehov
102
GLUMCU
103
Mihail ^ehov
104
GLUMCU
105
Mihail ^ehov
106
GLUMCU
VJE@BA 15.
Izvedite neku jednostavnu radnju. Uzmite neku stvar
sa stola, otvorite ili zatvorite prozor ili vrata, sjednite, us-
tanite, hodajte ili tr~ite po prostoriji. Izvedite tu radnju
nekoliko puta, sve dok je ne budete mogli izvesti s la-
107
Mihail ^ehov
108
GLUMCU
109
Mihail ^ehov
Poglavlje 5.
PSIHOLO[KA GESTA
Du{a `eli `ivjeti u tijelu jer bez njegovih dijelova ne mo`e niti
djelovati niti osje}ati.
Leonardo da Vinci
110
GLUMCU
Drugi primjer:
Ovaj put vi definirate osobu kao agresivnu, mo`da
~ak i fanati~nu, s prili~no strastvenom `eljom. Osoba je
potpuno otvorena utjecajima koji sti`u “odozgo” i opsjed-
nuta je `eljom da prima pa ~ak i name}e “nadahnu}a” tih
utjecaja. Ispunjena je misti~nim kvalitetama, ali istodobno
stoji ~vrsto na zemlji i prima jednako sna`ne utjecaje iz
zemaljskoga svijeta. Dakle, to je lik koji u sebi mo`e po-
miriti utjecaje odozgo i odozdo (vidi Crte` 2).
111
Mihail ^ehov
Crte` 1.
GLUMCU
113
Mihail ^ehov
Crte` 2.
GLUMCU
115
Mihail ^ehov
Crte` 3.
GLUMCU
117
Mihail ^ehov
Crte` 4.
GLUMCU
119
Mihail ^ehov
Crte` 5.
GLUMCU
121
Mihail ^ehov
Crte` 6.
GLUMCU
123
Mihail ^ehov
Crte` 7.
GLUMCU
125
Mihail ^ehov
VJE@BA 16.
Uzmite kao jednu ilustraciju PG mirnog zatvaranja
(vidi Crte` 7). Prona|ite re~enicu koja joj odgovara, mo-
`da: “@elio bih da me ostave samoga.” Vje`bajte i gestu i
re~enicu istodobno, tako da kvalitete ograni~ene volje i
mira prodru u va{u psihologiju i glas. Zatim po~nite raditi
male promjene u PG. Ako je, recimo, polo`aj glave us-
pravan, blago je nagnite prema dolje i bacite pogled u
istom smjeru. Kako je to promijenilo va{u psihologiju? Je-
ste li osjetili da je kvaliteti mira dodana nje`na boja
tvrdoglavosti?
Napravite tu promijenjenu PG nekoliko puta, sve dok
ne uspijete izgovoriti svoju re~enicu u punom skladu s
promjenama koje su se dogodile.
Napravite novu promjenu. Ovaj put blago svinite de-
sno koljeno, prenose}i te`inu tijela na lijevu nogu. PG sad
mo`e poprimiti nijansu predaje. Podignite ruke do brade,
pa kvaliteta predaje mo`e postati sna`nija, te }e se tako
uvesti nove blage nijanse neizbje`nosti i osamljenosti. Za-
bacite glavu i za`mirite: mogu se pojaviti bol i preklinja-
nje. Okrenite dlanove prema van: samoobrana. Nagnite
glavu u stranu: samosa`aljenje. Savinite tri srednja prsta
svake ruke: mo`e se pojaviti tra~ak komike. Izgovarajte
istu re~enicu i uskladite je sa svakom promjenom.
Zapamtite da su ovi primjeri tek malobrojna mogu}a
iskustva koja PG mo`e u vama izazvati. Raspon mo`e biti
bezgrani~an. Uvijek slobodno tuma~ite sve geste pri njiho-
vim promjenama. [to je manja promjena u va{oj gesti, to je
profinjeniji senzibilitet koji }e se u vama razviti.
Nastavite ovu vje`bu sve dok cijelo va{e tijelo – po-
lo`aj glave, ramena, vrata, pokreti ruku, {ake, prsti, lakto-
vi, torzo, noge, stopala, smjer pogleda – u vama ne pro-
budi psiholo{ki odgovaraju}e reakcije.
Uzmite bilo koju PG, uvje`bavajte je neko vrijeme u
sporom tempu, a zatim je poja~avajte po stupnjevima sve
dok ne dosegnete najbr`i mogu}i tempo. Poku{ajte iskusi-
126
GLUMCU
127
Mihail ^ehov
128
GLUMCU
VJE@BA 17.
Napravite niz improvizacija sa suprotstavljenim unu-
tarnjim i vanjskim tempom.
Na primjer: velik hotel u no}i. Nosa~i brzo, vje{to,
uobi~ajenim pokretima nose kov~ege iz lifta, razvrstavaju
ih i stavljaju u automobile koji moraju sti}i na kasni vlak.
Vanjski tempo posluge je brz, ali su ravnodu{ni prema uz-
bu|enju gostiju koji napu{taju hotel. Unutarnji tempo no-
sa~a je spor. Gosti koji odlaze, s druge strane, poku{avaju
sa~uvati vanjski mir, a u sebi su uzbu|eni jer se boje da
}e zakasniti na vlak; njihov vanjski tempo je spor, a unu-
tarnji tempo brz.
Za sljede}e vje`be unutarnjeg i vanjskog tempa mo-
`ete se poslu`iti primjerima iz 12. poglavlja.
Pro~itajte kazali{na djela kako biste prona{li razli~ita
tempa u razli~itim kombinacijama.
129
Mihail ^ehov
Poglavlje 6.
DRAMSKA OSOBA I
KARAKTERIZACIJA
Transformacija – za njom, svjesno ili podsvjesno, ~ezne glum~eva
priroda.
130
GLUMCU
131
Mihail ^ehov
132
GLUMCU
133
Mihail ^ehov
134
GLUMCU
135
Mihail ^ehov
136
GLUMCU
Poglavlje 7.
KREATIVNA INDIVIDUALNOST
Da bismo stvarali s inspiracijom, moramo biti svjesni svoje indivi-
dualnosti.
137
Mihail ^ehov
138
GLUMCU
139
Mihail ^ehov
140
GLUMCU
141
Mihail ^ehov
142
GLUMCU
143
Mihail ^ehov
144
GLUMCU
Poglavlje 8.
KOMPOZICIJA PREDSTAVE
Odvojena stvar postaje neshvatljiva.
Rudolf Steiner
Svaka umjetnost stalno te`i postati glazbom.
W. Paret
145
Mihail ^ehov
146
GLUMCU
147
Mihail ^ehov
148
GLUMCU
149
Mihail ^ehov
150
GLUMCU
151
Mihail ^ehov
152
GLUMCU
31 Vidi: KARTA, I.
153
Mihail ^ehov
KARTA
154
GLUMCU
155
Mihail ^ehov
156
GLUMCU
157
Mihail ^ehov
158
GLUMCU
159
Mihail ^ehov
160
GLUMCU
161
Mihail ^ehov
162
GLUMCU
163
Mihail ^ehov
164
GLUMCU
165
Mihail ^ehov
166
GLUMCU
167
Mihail ^ehov
168
GLUMCU
169
Mihail ^ehov
170
GLUMCU
171
Mihail ^ehov
172
GLUMCU
173
Mihail ^ehov
174
GLUMCU
Poglavlje 9.
175
Mihail ^ehov
Po~nimo s tragedijom.
[to se doga|a s ljudskim stvorenjem ako ono, iz ne-
kih razloga, do`ivi tragi~no (ili herojsko) iskustvo? Istak-
nut }emo samo jednu crtu takvog du{evnog stanja: to
stvorenje osje}a da su uobi~ajene granice njegovoga Ja ra-
zorene; ono osje}a da je psiholo{ki, a i fizi~ki, izlo`eno
nekim snagama koje su mnogo ja~e, mnogo mo}nije od
njega. Tragi~ni ga doga|aj poga|a, preplavljuje i potresa
cijelo njegovo bi}e. Njegov dojam, sveden na rije~i, mo`e
176
GLUMCU
177
Mihail ^ehov
178
GLUMCU
179
Mihail ^ehov
180
GLUMCU
181
Mihail ^ehov
182
GLUMCU
Sa`etak:
1. Tragedija je stvorena tako da ju je lak{e odigrati
imaginiraju}i nazo~nost nekog nadljudskog bi}a.
2. Drama zahtijeva posve ljudsko pona{anje i umjet-
ni~ku istinu u danim okolnostima.
3. Komedija tra`i od glumca ~etiri glavna uvjeta: isti-
canje temeljne psiholo{ke osobine osobe, osje}aj
lako}e, sna`no zra~enje radosti i sretnih trenutaka,
te brzi tempo, protkan usporenim trenucima.
4. Klauniranje zahtijeva nazo~nost veselih i smije{nih
podljudskih stvorenja.
183
Mihail ^ehov
Poglavlje 10.
184
GLUMCU
185
Mihail ^ehov
186
GLUMCU
187
Mihail ^ehov
188
GLUMCU
189
Mihail ^ehov
190
GLUMCU
191
Mihail ^ehov
192
GLUMCU
193
Mihail ^ehov
194
GLUMCU
195
Mihail ^ehov
196
GLUMCU
197
Mihail ^ehov
198
GLUMCU
199
Mihail ^ehov
200
GLUMCU
201
Mihail ^ehov
202
GLUMCU
203
Mihail ^ehov
204
GLUMCU
205
Mihail ^ehov
206
GLUMCU
Poglavlje 11.
ZAVR[NE BILJE[KE
Nema dvojbe da }e svakoga tko poku{ava organizirati
i koordinirati serije kazali{nih koncepcija upitati za{to je
talentiranom glumcu uop}e potrebna neka metoda. To je
jedno od onih pitanja na koje se mo`e odgovoriti samo
drugim pitanjem: Za{to je civiliziranom ~ovjeku potrebna
kultura? Za{to je inteligentnom djetetu potrebno obrazo-
vanje?
Svjestan toga da me iz ovoga {kripca mogu izvu}i sa-
mo ubojiti argumenti, moram po ne znam koji put pono-
viti da svaka umjetnost, pa ~ak i gluma~ka, mora imati
svoja na~ela i te`nje, i svoje profesionalne tehnike.
U sli~nim prijeporima, ~esto }ete ~uti glumce kako
prosvjeduju: Ali ja imam svoju vlastitu tehniku. Ta bi izja-
va bila mnogo korektnija kad bi se reklo: “Ja imam svoju
vlastitu interpretaciju, svoju vlastitu primjenu ve} uobi~aje-
ne tehnike.” Ali samo se po sebi razumije da ni glazbeni-
ci, ni arhitekti, ni slikari, ni pjesnici, ni bilo kakvi drugi
umje{nici, ne mogu imati samo svoju vlastitu tehniku, a
da nisu najprije izu~ili temeljne zakone umjetnosti kojima
se bave. Pravila na kojima oni bezuvjetno moraju temeljiti
te “vlastite” tehnike, koja }e im omogu}iti da budu svoji,
ako ne i neusporedivi u svojim zanimanjima, jednostavno
su neizbje`na.
Bez obzira na to koliko je glumac prirodno nadaren,
on nikada ne}e zamjetno razviti svoju umjetni~ku sposob-
nost, ili namrijeti svoj talent potonjim kazali{nim nara{ta-
207
Mihail ^ehov
208
GLUMCU
209
Mihail ^ehov
210
GLUMCU
211
Mihail ^ehov
212
GLUMCU
213
Mihail ^ehov
214
GLUMCU
Poglavlje 12.
PRIMJERI ZA IMPROVIZACIJU
U ovo je poglavlje uklju~eno nekoliko tipova pri~ica,
zapleta, situacija i doga|aja kojima je cilj iskoristiti i ispi-
tati ono {to su glumac ili redatelj stekli ovom metodom u
razli~itim fazama napretka i na kraju studija. Mogu se
iskoristiti da bi se izjedna~ila prednost u vje`bama atmo-
sfere, ciljeva, karakterizacije, kvaliteta ili bilo kojih drugih
prije spomenutih komponenata.
Nisu sve originalne, ali ne moraju biti. Skupina mo`e
izabrati materijal iz postoje}e literature i prilagoditi ga
svojim specifi~nim potrebama, ili mo`e ~ak izmisliti nove
ideje za improvizaciju. One, naravno, nisu namijenjene
javnim nastupima, osim mo`da kao demonstracije uspje-
{nosti metode, ili za ilustraciju progresivnih razlika u pri-
mjeni dok skupina napreduje korak po korak.
Broj likova u svakoj improvizaciji prirodno ovisi o ve-
li~ini grupe koja sudjeluje u vje`bi.
Napokon, u svim improvizacijama izbjegavajte suvi{ne
rije~i.
1. LOPOVI
Na napu{tenoj granici izme|u dviju zemalja nalazi se
mala pusta kr~ma. Zima je, no} je olujna i hladna.
Oskudno osvijetljena, dimom ispunjena sredi{nja pro-
storija kr~me prljava je i neuredna. Pod je posut opu{ci-
ma, a duga~ki goli stolovi prekriveni su ustajalim ostacima
hrane i pi}a.
215
Mihail ^ehov
216
GLUMCU
217
Mihail ^ehov
2. OPERACIJSKA DVORANA
Tri sata ujutro. Bolnica.
Ve~er prije ugledni je strani dr`avnik u posjetu zemlji
imao automobilsku nesre}u, vra}aju}i se s banketa u nje-
govu ~ast.
218
GLUMCU
219
Mihail ^ehov
3. CIRKUSKI TROKUT
Likovi su ~lanovi uglednog me|unarodnog cirkusa.
Njihove to~ke su vrhunske, a oni su vrlo savjesni i dugo
su se tako lijepo me|usobno dru`ili, da su postali velika
obitelj koja dijeli slavu i bogatstvo.
Prizor se odvija u malim {atorima-garderobama iza
velikog {atora. Predah je, a izvo|a~i se odmaraju ili pri-
premaju za drugi dio predstave. Ispred jednoga {atora
stoje Klaun i njegova `ena, Jaha~ica bez sedla. On joj po-
ma`e zakop~ati kostim. Na klupi uz drugi {ator sjedi Mae-
stro, koji pu{i, a zgodan Trapezist ve`e posebne cipele
provjeravaju}i ho}e li biti dobre u najuzbudljivijem dijelu
to~ke. Kod sljede}eg {atora razgibavaju se akrobat i akro-
batkinja. U blizini drugih {atora doga|aju se sli~ni prizori
iz cirkuske svakodnevice. Nema `ivotinja ni dresera, jer su
oni negdje drugdje.
220
GLUMCU
221
Mihail ^ehov
222
GLUMCU
4. NEDJELJNO POPODNE
Dom gra|anske obitelji iz ni`ega sloja, u nekom pro-
vincijskom gradu na jugu Francuske. Obitelj, jedan od
onih klanova s brojnim tetama, stri~evima, ro|acima i ku-
movima.
Dosadno nedjeljno popodne, nepodno{ljivo je vru}e.
Svi ljen~are i vuku se, trude}i se da ne budu previ{e jadni
u u{krobljenoj nedjeljnoj odje}i.
Mu{karci bi radije drijemali u hladovini stabla ili pri-
~ali pri~e uz vino u hladnom podrumu gdje nema `ena; a
`ene bi nedvojbeno radije bile u negli`eu u zamra~enim
budoarima, ali vi{e nisu mogli izbjegavati g. Pichauda, os-
tarjela mjesnog ljekarnika, kojega bi povremeno pozivali u
posjet – a svi znaju koliko }e biti beskrajno dosadan.
Za~uje se {kripa vrata, a jedan od njih se trudi poka-
zati da je g. Pichaud stigao prili~no rano. Mo`da }e i oti}i
rano, ka`e drugi pun nade.
No, nije stigao g. Pichaud, nego g. Labatte. Iznena-
|enje obitelji jo{ je ve}e kad se poka`e da g. Labatte nije
do{ao tek u pristojan posjet. Jer odvjetnik, jednako dobar
prijatelj kao i ljekarnik, nosi svoju staru aktovku.
G. Labatte je o{trouman. Ne otkriva odmah, niti jo{
neko vrijeme, razlog svojeg dolaska. Umjesto toga je taj-
novit i navodi ih da naga|aju zbog kojega ih to va`nog
razloga ometa u nedjelju i za{to se trudio izi}i po takvoj
vru}ini. Zadirkuje ih i podsje}a na to koliko im je uvijek
223
Mihail ^ehov
224
GLUMCU
5. MORSKA OBALA
Dva dana bijesni oluja na moru. Sudbina ~etiri ribar-
ska broda koji su isplovili prije vi{e od tjedan dana, i ve}
su se trebali vratiti, nije poznata.
Na obali staroga ribarskog mjesta okupljaju se obitelji
ribara i mje{tani, ~ekaju}i sumorno dok ki{a nemilosrdno
225
Mihail ^ehov
6. SUKOB
U poljodjelskom kraju, dr. Starke je jedini lije~nik u
krugu od 300 kilometara.
No, predani lije~nik nije mogao nekoliko dana obila-
ziti bolesnike i nada se da ga nitko ne}e pozvati iz njego-
226
GLUMCU
7. REDATELJEV DEBI
Julian Wells je mlad, jako iskren i jo{ neiskvaren re-
datelj. Njegov entuzijazam i bezgrani~na ljubav prema po-
slu donijeli su mu brz uspjeh – Hollywood ga je primijetio
na po~etku karijere.
Mi ga zatje~emo u studiju, kako isprobava prvi veliki
prizor za svoj prvi film. Njegova je energija zarazna.
Ohrabruje ~ak i najsporednije glumce i brine se za sve.
Na snimanju vlada ugodna, skladna atmosfera i élan vital.
Zanos glumaca sve je ve}i dok se proba ponavlja, a
kad su zadnji put pro{li cijeli prizor, toliko su ga savr{eno
izveli da su u deliriju od sre}e.
Ozra~je umjetni~ke inspiracije jo{ prevladava dok
traju pripreme za snimanje. ^ini se kao da izbija iz vo-
doskoka i sve ih zapljuskuje. Na kraju je prizor snimljen.
Blistav dragulj. Sve je teklo bez zastoja, bilo je savr{eno
227
Mihail ^ehov
228
GLUMCU
8. PRESTANITE SE SMIJATI!
Tortolino je slavni stari klaun. Njegova odrasla k}i
misli da je najsmje{niji na svijetu. A to misli i Sasso, nje-
gov {ti}enik, talentirani de~ko kojega je klaun uvje`bavao
kako bi nastavio njegovim putem. Uz tu vezu koja je oja-
~ala njihove uzajamne simpatije, Sasso i djevojka se za-
ljubljuju i vjen~aju. Stari klaun mijenja svoju to~ku kako
bi se udru`io sa zetom.
No, Sasso je toliko bolji, da na svakom nastupu starcu
ukrade predstavu. Uskoro mladi} postaje zvijezda, a stari
klaun jedva opstaje.
U ve~era{njoj improvizaciji, kao i svake ve~eri nakon
predstave, njih troje zajedno pripremaju ve~eru. Mladi
bra~ni par presretan je zbog braka i uspjeha, ali moraju
susprezati veselje jer stari klaun pati zbog svojih neuspje-
ha. Jo{ gore, iste ve~eri djevojka otkrije da otac potajno
pije, {to nikad prije nije radio. Suzdr`ano razgovaraju ci-
jelu ve~er, ali uspijevaju sakriti i zaobi}i problem.
Atmosfera je vrlo neugodna. Poku{avaju izbje}i razgo-
vor o poslu, a malo je tema koje ne}e odra`avati star~evu
stra{nu situaciju. [to mogu re}i? [to god tko ka`e, bit }e
pogre{no. [to mogu napraviti? ^ini se da nema rje{enja.
Sre}a kojoj su se nadali i koju su imali pretvara se u
gor~inu.
Za jelom, stari se klaun ispri~a i povu~e od stola ne-
koliko puta. Njegova k}i zna da pije i oklijeva to re}i Sas-
su boje}i se da }e jo{ vi{e pogor{ati njegovu dvojbu. No
Sasso uskoro pogodi {to se doga|a. Stari klaun sve je pi-
janiji svaki put kad se vrati za stol i po~inje izgledati i rea-
girati sumnji~avo na njihovu {utnju, njihove poglede i sve
{to rade. Opet odlazi i ka`e laku no}.
Tortolino odlazi, pijan je prvi put u karijeri, a ogor-
~en mladi par zna da to nije i zadnji put. Jer u trenutku
kad stari klaun stigne do vrata, okre}e se prema njima, i
u boli zbrkanih osje}aja i frustracije povi~e: “Prestanite se
smijati!”
229
Mihail ^ehov
9. U^ITELJ
Da bi zaradio ne{to novca, siroma{ni student daje in-
strukcije iz matematike bogatoj, pjegavoj tinejd`erici. Pre-
ma ocu, djevojka je drska, prema u~itelju, pakosna, raz-
ma`eno deri{te.
Sat protje~e podno{ljivo sve dok u~itelj ne zada u~e-
nici zadatak koji ona ne zna rije{iti. Ona osvetoljubivo
izaziva u~itelja da sam rije{i zadatak. Ali ni on ne zna
prona}i rje{enje! On okoli{a, ponavlja obja{njenja, ponav-
lja – ali ipak ne zna to~an odgovor. U~enica sadisti~ki
u`iva u njegovoj zbunjenosti i “voza” ga kako `eli.
Da bi mu bilo jo{ neugodnije, otac, koji pla}a satove,
ulazi i slu{a kako napreduje njegova k}i. U~itelj se poku{a
povu}i i zadati novi zadatak, ali zlobna djevoj~ica vra}a ga
na stari. On ponovno poku{ava jo{ nekoliko puta, ali bez
uspjeha. Onda otac, shva}aju}i da je u~itelj zbunjen, rje-
{ava zadatak.
Sad je u~enica toliko osramo}ena da o~ekuje od oca
da odmah otka`e u~itelju. No, otac ispada dobar, poku-
{ava zagladiti nesporazum, obja{njava da je i on kad je
bio mlad nekoliko puta pao na istom problemu i za utje-
hu poziva mladi}a na ve~eru.
U~itelj prihva}a, a otac ih ostavlja da nastave sat. No,
~im po~inju ponovno, u o~ima malog deri{ta zasja pobjed-
ni~ka iskra i jasno je da }e ubudu}e ona vladati, kao i
uvijek i u svemu.
10. ZAROBLJENI
Skupinu turista vode kroz slavni rudnik bakra u Mon-
tani, pola kilometra ispod Zemljine povr{ine. Skupina je
heterogena, skup tipova i likova koji bi se te{ko na{li na
okupu u drugim okolnostima.
Osim vodi~a, u grupi su (me|u ostalima) broker i
pronevjeritelj koji ~eka priliku da ga prevari, brokerova
`ena, dvije u~iteljice, prostitutka, par na medenom mjese-
230
GLUMCU
231
Mihail ^ehov
232
GLUMCU
DODATAK
233
Mihail ^ehov
FANTASTI^NA PG
Mihail ^ehov na{iroko je poznat ne samo kao veliki
kazali{ni majstor-u~itelj i teoreti~ar, nego i kao jedan od
najve}ih glumaca dvadesetog stolje}a. Kao glumac, ^ehov
je slijedio jedan posve osebujni smjer kazali{ne umjetno-
sti, koji je u Rusiji opisao redatelj Jevgenij Vahtangov
kao “fantasti~ni realizam”. Sve uloge koje je ^ehov krei-
rao u Moskovskom umjetni~kom teatru (MHAT) i u
MHAT-u II, naginjale su prema tome da izgledaju za-
ma{nije nego `ivot, pa ~ak i pretjerano. U isto vrijeme,
one nikada nisu postajale plo{ne ili psiholo{ki {uplje i ni-
234
GLUMCU
235
Mihail ^ehov
PRAKTI^NA PRIMJENA PG
Nekoliko originalnih ilustracija rabljenih u ovom Do-
datku nikada nisu objavljene ni u jednom izdanju M. ^e-
hova na engleskom jeziku. Nikolaj Remizov36 pripremio ih
je za izdanje na ruskom jeziku O tehnike aktjora. Nekoliko
sli~nih crte`a pojavilo se prije u knjizi To the Actor, po-
pra}eno, ipak, bitno razli~itim opisima i obja{njenjima.
(Uspore|ivanje tekstova i crte`a iz Dodatka s onima u
ovom i u drugim izdanjima M. ^ehova objavljenima na
engleskom jeziku, bilo bi samo po sebi prili~no zanimljivo
istra`ivanje.) Pogledajte kako u dijelu koji slijedi ^ehov
demonstrira proces otkrivanja i razvijanja PG, i usporedi-
te ga s opisom Crte`a 4. u Poglavlju 5.
236
GLUMCU
Crte` 1.
237
Mihail ^ehov
Crte` 2.
238
GLUMCU
Crte` 3.
239
Mihail ^ehov
240
GLUMCU
241
Mihail ^ehov
Crte` 4.
GLUMCU
Crte` 5.
Mihail ^ehov
Crte` 6.
244
GLUMCU
245
Mihail ^ehov
246
GLUMCU
Crte` 7.
Mihail ^ehov
Crte` 8.
GLUMCU
Crte` 9.
Mihail ^ehov
250
GLUMCU
251
Mihail ^ehov
Crte` 10.
GLUMCU
Crte` 11.
Mihail ^ehov
254
GLUMCU
Crte` 12.
255
Mihail ^ehov
256
GLUMCU
Crte` 13.
257
Mihail ^ehov
258
GLUMCU
259
Mihail ^ehov
260
GLUMCU
261
Mihail ^ehov
Crte` 14.
GLUMCU
Crte` 15.
Mihail ^ehov
264
GLUMCU
265
Mihail ^ehov
266
GLUMCU
SLIKOVNI PRILOG
Mihail ^ehov u nekim od njegovih uloga
Izdava~:
Hrvatski centar ITI-UNESCO
Basari~ekova 24, Zagreb
tel.: 01/4920-667, faks: 01/4920-668
e-mail: hc-iti@zg.htnet.hr
web-stranica: www.hciti.hr
Za izdava~a:
@eljka Tur~inovi}
Naslovna strana:
Janka Carev
Lektorica:
Nata{a Peji}
Crte`i:
Nikolaj Remizov
Kompjutorska obrada:
TERCIJA d.o.o., B. Magovca 15, Zagreb
tel.: 01/6678-062, faks: 6678-064
e-mail: tercija@vip.hr
Tisak:
^VORAK d.o.o., Franje Lu~i}a 23/3, Zagreb
tel.: 01/3498-653, faks: 01/3498-631
Naklada:
500 primjeraka
ISBN 953-6343-36-3