Nastavni Plan I Program Historija

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru
Fakultet humanističkih nauka
Odsjek za historiju
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
Mostar, april 2015.

Odsjek / Smjer: Odsjek za historiju
Nastavni plan: 2015/2016.
Obavezni predmeti Godina: I
RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

1 Uvod u historijisku nauku 6 2 2
I semestar
2 Opća historija starog vijeka I 8 3 2

3 Arheologija I 6 2 2
4 Pedagogija 5 2 0
5 Bosanski, hrvatski, srpski jezik I 5 2 0
Ukupno: 30 11 6
Obavezni predmeti Godina: I

1 Opća historija starog vijeka II 8 3 2
II semestar
2 Latinski jezik 6 2 2
3 Arheologija II 6 2 2
4 Psihologija 5 2 0
5 Bosanski, hrvatski, srpski jezik II 5 2 1
Ukupno: 30 11 7
Obavezni predmeti Godina: II

1 Opća historija srednjeg vijeka od V do XI st. 8 3 2
III semestar
Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku

2 do XI st. 6 2 2
Historija Bosne u srednjem vijeku od V do XI
3 st. 8 3 2
4 Pomoćne historijske nauke 4 2 2
5 Historija relegije 2 2 0
Ukupno: 28 12 8
2
Obavezni predmeti Godina: II
1 Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st. 8 3 2

IV semestar
Historija jugoistočne Evrope u srednjem

2 vijeku od XII do XV st. 6 2 2
Historija Bosne u srednjem vijeku od XII do XV
3 st. 10 3 2
4 Historija umjetnosti 4 2 0
5 Izborni predmet 4
Ukupno: 32 10 6
Izborni predmeti (student bira 1 predmet) 1 Godina: II

semestar
1 Njemački jezik 4 1 3
IV
2 Historija civilizacija 4 2 0
Ukupno: 8 3 3
Obavezni predmeti Godina: III

1 Opća historija novog vijeka (do 1648.) 6 3 2
Jugoistočna Evropa pod mletačkom i
V semestar
2 habsburškom vlašću (do 1918.) 6 2 2

Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu (do
3 1606.) 6 3 2
Historija Bosne i Hercegovine u osmanskom
4 periodu (do 1580.) 8 2 2
5 Arhivistika i arhivska praksa 2 1 1
Ukupno: 28 11 9
Obavezni predmeti Godina: III

1 Opća historija novog vijeka (1648-1789) 6 3 2
VI semestar
Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu

2 (1606-1791) 6 3 2
3 Bosanski ejalet (1580-1791) 8 2 2
Historija Bosne i Hercegovine u XIX st. (do
4 1878.) 8 2 2
5 Izborni predmet 4
Ukupno: 32 10 8
3
Izborni predmeti (Student bira 1 predemeta) 1 Godina: III
VI semestar
1 Ligvostilistika 4 1 2
2 Frazeologija 4 2 0
Ukupno: 8 3 2
Obavezni predmeti Godina: IV

1 Opća historija novog vijeka (1789-1918) 6 3 2
VII semestar
Historija monarhističke Jugoslavije (1918-

2 1941) 8 3 2
Historija BiH u sastavu Austro-Ugarske
3 monarhije (1878-1918) 8 2 2
4 Metodika nastave historije 6 2 2
5 Izborni predmet 4
Ukupno: 32 10 8
Izborni predmeti (Student bira 1 predemeta) 1 Godina: IV

VII semestar

1 Savremena književnost BiH 4 2 2
2 Selimović u engleskom jeziku 4 2 0
Ukupno: 8 4 2
Obavezni predmeti Godina: IV

VIII semestar
1 Opća historija savremenog doba 6 3 2

2 Historija socijalističke Jugoslavije (do 1992g.) 6 3 2
Historija BiH u jugoslavenskim državnim
3 okvirima 8 3 2
4 Završni rad 8
Ukupno: 28 9 6
4
UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“ U MOSTARU
FAKULTET HUMANISTIČKIH NAUKA
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Arheologija I Šifra predmeta: 0000
Nivo ciklusa, godina studija,
Prvi ciklus Prva godina / prvi
semestar
Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Busuladžić
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: z.muzej@zemaljskimuzej.ba
Kontakt detalji:
Tel.:
Sati predavanja sedmično:
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: 2 Sati vježbi sedmično:2
polaganje ispita: 4
Bodovna vrijednost ECTS-a: 6 ECTS
Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za
Matična kvalifikacija:
historiju
Status predmeta: Obavezan
Peduslovi za polaganje
Nema
predmeta:
Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historije
Obrazloženje bodovne Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu
vrijednosti: vrijednost
Studenti stiču temeljna znanja iz opće arheologije od najranijih postojanja
Cilj predmeta: ljudske vrste.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja o
kompetencija (znanja i vještina) arheološkim metodama i najsavremenijim tehnikama koje se primjenjuju u
/ishod učenja: ovoj naučnoj disciplini.
Pojam arheologije
Metode arheoloških istraživanja
Podjela kvartnog doba u Europi
Paleolit, Mezolit, Neolit
Okvirni sadržaj predmeta:
Pojava metala
Bronzano doba
Megalitski spomenici bronzanog doba u Europi
Željezno doba ( Halštat, Laten )
Antropološka istraživanja
Oblici provođenja
Predavanja, vježbe, demonstracija itd.
nastave/metode učenja:
Ostale obaveze studenta (ako se
-
predviđaju):
Način provjere znanja/ način
Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u pismenoj
polaganja ispita i % težinskog
formi.
faktora provjere znanja:
Popis osnovne literature i B. Gavela, Praistorijska arheologija, Sarajevo 1979; Kevin Green, Uvod u
Internet web referenci: arheologiju, 2003.
Način praćenja kvalitete i
Anonimna anketa među studentima o uspješnosti nastave.
uspješnosti izvedbe predmeta:
5
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Arheologija II Šifra predmeta: 0000
Prvi ciklus Prva godina / drugi
semestar
Kontakt detalji:
Tel.:
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 4
historiju
Nema
predmeta:
Studenti stiču temeljna znanja o razvoju arheologije u BiH, najznačajnijim
Cilj predmeta:
arheolozima i nalazištima.
Opis općih i specifičnih
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja
kompetencija (znanja i vještina)
prahistorijskim kulturama na području BiH.
/ishod učenja:
Arheologija Bosne i Hercegovine
Paleolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini
Neolitska nalazišta u Bosni i Hercegovini
Bronzanodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini
Željeznodopska nalazišta u Bosni i Hercegovini
Oblici provođenja
-
predviđaju):
Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u usmenoj
formi.
ARHEOLOŠKI LEKSIKON BIH, Sarajevo 1988.; Gavela, Praistorijska
arheologija, Sarajevo 1979; Grupa autora ( A. Benac; Đ. Basler; B. Čović ),
Kulturna istorija BiH, Sarajevo 1984; B. Čović, Od Butmora do ilira,
Popis osnovne literature i
Sarajevo 1976; grupa autora ( E. Imamović ), Bosna i Hercegovina od
Internet web referenci:
najstarijih vremena do kraja II svjetskog rata, Sarajevo 1994; Grupa autora,
Arheologija, Beograd 1995

6
ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI
Naziv predmeta: Šifra predmeta:
JEZIK I
Prvi ciklus studija Prva godina/Prvi semestar
semestar
Doc.dr. Elvira Dilberović
Voditelj predmeta:
v.asst.Edim Šator
kabinet: u prostorijama Arapskog studija E-mail: elvira.dilberovic@unmo.ba
Kontakt detalji:
Tel.: 036 571 559
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 0
polaganje ispita: 2
Primarno izrađen predmet na Odsjeku za b,h,s jezik i književnost, a namijenjen
studentima Odsjeka za engleski jezik i književnost
Status predmeta: Obavezni predmet
Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih
Ograničenja pristupa predmetu: Nema ih.
Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i zadataka koje studenti
Obrazloženje bodovne vrijednosti:
trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja i opću pismenost.
Cilj predmeta jeste da studente upozna sa:
- pravopisnom normom b,h,s jezika,
Cilj predmeta:
- principima fonetsko-fonološkog sistema b,h,s jezika,
- prozodijskim osobinama b,h,s jezika
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o:
- pravopisnoj normi b,h,s jezika,
- principima fonetsko-fonološkog sistema i
- prozodijskim osobinama bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.
/ishod učenja:
- supstandardnoj ortoepskoj normi (sticanje kompetencije za primjenu ortografskih
pravila na novim primjerima)
1. Pojam i predmet fonetike i fonologije;
2. Terminološko određenje osnovnih jedinica
3. Podjela glasova po mjestu
4. Podjela glasova po načinu tvorbe
5. Artikulacijska i akustička obilježja fonema
6. Pojam alternacije i glasovne promjene
7. Fonološki uvjetovane alternacije fonema
8. Test
9. Morfološki uvjetovane alternacije fonema
10. Prozodijski sistem;
11. Akcenti, postakcenatska dužina, akcenatska cjelina,
12. Naglašene i nenaglašene riječi
13. Raspodjela akcenata i prenošenje na proklitike
14. Ortografska pravila
15. Test
Oblici provođenja nastave/metode
Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konsultacije.
učenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), kolokvij,
završni pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja
predviđaju):
ostvarenih ishoda ).
- obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (20%)
- kolokviji (40%)
- završni pismeni ispit (40%)
Način provjere znanja/ način Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način:
polaganja ispita i % težinskog Bodovi Ocjena
faktora provjere znanja: 60 – 64 6
65 – 74 7
75 – 84 8
85 – 94 9
7
95 – 100 10
1. Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić: Gramatika bosanskoga jezika,

Dom štampe, Zenica, 2000.
2. Ibrahim Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo,
2001.
Popis osnovne literature i 3. Asim Peco: Osnovi akcentologija srpskohrvatskog jezika, Naučna knjiga,
Internet web referenci: Beograd, 1971.
4. Stjepan Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog
jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagerb, 1991.
5. Mihajlo Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I, Naučna knjiga, Beograd,
1986.
8
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI
Naziv predmeta: Šifra predmeta:
JEZIK II
Prvi ciklus studija Prva godina/Drugi semestar
semestar
Doc.dr. Elvira Dilberović
Voditelj predmeta:
V.asst.Edim Šator
kabinet: u prostorijama Arapskog studija E-mail: elvira.dilberovic@unmo.ba; Tel.: 036
Kontakt detalji:
571 559
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 45
Primarno izrađen predmet na Odsjeku za b, h, s jezik i književnost, a namijenjen
studentima Odsjeka za njemački jezik i književnost
Status predmeta: Obavezni opći predmet
Preduslovi za polaganje predmeta: Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I
trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja i opću pismenost.
Cilj predmeta jeste da studente upozna:
- sa principima morfo-sintaksičkog sistema bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.
Poseban naglasak stavit će se na:
- izučavanje flektivne morfologije,
Cilj predmeta:
- odnosno morfoloških i semantičkih kategorija promjenjivih i nepromjenjivih riječi,
dok će se u sklopu sintakse studenti upoznati sa:
- osnovnim načelima povezivanja sintaksema u više sintaksičke jedinice,
- pitanjem funkcije rečeničnih članova i strukturom proste i složene rečenice.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanja o:
- principima morfo-sintaksičkog sistema b/h/s jezika;
- izučavanju flektivne morfologije, odnosno morfoloških i semantičkih kategorija
promjenjivih i nepromjenjivih riječi;
/ishod učenja:
- osnovnim načelima povezivanja sintaksema u više sintaksičke jedinice;
- funkciji rečeničnih članova i strukturom proste i složene rečenice.
1. Pojam i predmet morfologije
2. Terminološko određenje osnovnih jedinica morfološke strukture jezika
3. Kriteriji podjele vrsta riječi
4. Morfološke i semantičke kategorije promjenjivih riječi
5. Morfološke osobine nepromjenjivih riječi
6. Pojam i predmet sintakse
7. Terminološko određenje osnovnih jedinica sintaksičke strukture jezika
Okvirni sadržaj predmeta: 8. Kriteriji podjele sintaksički punoznačnih i nepunoznačnih riječi i dalja
potpodjela
9. Sitaksema – definiranje, tipovi, vrste
10. Sintagma – definiranje, tipovi, vrste, tip veze
11. Rečenica
12. Prosta i složena rečenica
13. Tipovi i vrste rečenica
14. Međurečenični odnosi
15. Test
Predavanja, vježbe, samostalni zadaci, konsultacije.
učenja:
predviđaju):
- obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (20%)
Način provjere znanja/ način - kolokviji (40%)
polaganja ispita i % težinskog - završni pismeni ispit (40%)
faktora provjere znanja: Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način:
Bodovi Ocjena
9
60 – 64 6
65 – 74 7
75 – 84 8
85 – 94 9
95 – 100 10
1. Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić: Gramatika bosanskoga jezika, Dom
štampe, Zenica, 2000.
2. Ibrahim Čedić: Osnovi gramatike bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo,
Popis osnovne literature i 2001.
Internet web referenci: 3. Stjepan Babić i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog
jezika, Nacrt za gramatiku, HAZU, Zagerb, 1991.
4. Mihajlo Stevanović: Savremeni srpskohrvatski jezik I, Naučna knjiga, Beograd,
1986.
10
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Latinski jezik Šifra predmeta: 0000
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Ivan Balta
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail:
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: 2 Sati vježbi sedmično: 2
polaganje ispita: 4
historiju
Nema
predmeta:
Cilj predmeta: Upoznavanje antičke kulture i historije, kroz latinski jezik.
Studenti će kroz učenje ovog predmeta upoznati osnove latinskog jezika koji
će im poslužiti za rad sa historijskim izvorima na latinskim jeziku.
/ishod učenja:
1. Latinsko pismo
Okvirni sadržaj predmeta: 2. Latinska morfologija
3. Deklinacije imenica i pridjeva
4. Glagoli
Oblici provođenja
-
predviđaju):
formi.
1. Šonje Šimun, Puratić Željko, Osnovi latinskog jezika.
2. Smičiklas-Hum, Chresthomathia Latine
Popis osnovne literature i 3. Gorten-Gorski-Pauš, Latinska gramatika, Zagreb, 1987.
4. Gorten-Gorski-Pauš, Elementa Latina, Zagreb, 2004.
4. Onesar J.G., De bello Gallico, prigodni tekstovi.

11
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka I Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji:
Tel.:
Sati predavanja sedmično: 3 Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Sati vježbi sedmično:2
Seminari: 1 polaganje ispita: 6
Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za historiju
Peduslovi za polaganje predmeta: Nema
Obrazloženje bodovne vrijednosti: Dovoljan broj sati predavanja i vježbi omogućava ovakvu bodovnu vrijednost
Upoznati osnove iz historije, arheologije i umjetnosti drevnih civilizacija
Istoka, od pojave pisma do njihovog gašenja. Isti cilj odnosi se i na staru
Cilj predmeta:
Grčku od početka II milenijuma p.n.e. do uspostave rimske vlasti na
prostoru helenskog svijeta.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će spoznati osnovna znanja o
kompetencija (znanja i vještina) civilazacijama starog istoka, zatim o značaju i ulozi grčkih mitova, te sagledaju
/ishod učenja: kulturno historijski značaj stare Grčke i helenističke kulture.
Mezopotamija-Sumer, Akad, Babilon, Asirija
Egipat-Stara, Srednja i Nova država, Saisko doba
Hetiti, Fenikija-kultura, doprinos čovječanstvu
Okvirni sadržaj predmeta: Perzijsko carstvo
Stara Grčka-minojska civilizacija,Troja i Mikena, Arhajsko doba, Atena i
Sparta, Grčko-perzijski ratovi, Peloponeski rat, Aleksandar Makedonski i
stvaranje helenističkih država

učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit je u pismenoj formi.
V.I. Avdijev, Istorija Starog Istoka, Beograd 1952; G.Novak, Egipat,
Popis osnovne literature i Zagreb 1967.; V.V. Struve-D.P. Kalistov, Stara Grčka Sarajevo, 1959;
Internet web referenci: Oksfordska istorija Grčke i helenističkog sveta, Beograd 1999; R. Grevs,
Grčki mitovi, Beograd 1969.

12
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Opća historija starog vijeka II Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji: z.muzej@zemaljskimuzej.ba
Tel.:
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 6
Seminari: 1
historiju
Nema
predmeta:
Upoznavanje sa historijom, arheologijom i umjetnošću Starog Rima od
Cilj predmeta: osnivanja grada Rima do propasti carstva. Isti cilj odnosi se na Ilirsku
etničku zajednicu, s akcentom na prostor BiH u antičko doba.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će spoznati osnovna znanja o
kompetencija (znanja i vještina) civilazaciji antičkog Rima, te o prostoru Bosne i Hercegovine u antičkom
/ishod učenja: periodu.
Predrimska Italija
Rim u doba kraljeva
Doba Republike
Rimska osvajanja i uspostava Carstva
Rimska ekonomija, kultura, religija i umjetnost
Porijeklo Ilira, ilirska plemena na tlu BiH
Rimsko prisustvo na tlu BiH
Materijalna kultura i duhovni život Ilira
Oblici provođenja
-
predviđaju):
formi.
N.A. Maškin, Istorija Starog Rima, Beograd 1951.; Oksfordska istorija
Rimskog sveta, Beograd, 1999; A. Stipičević, Iliri, Zagreb; Kulturna istorija
BiH, Sarajevo,1966 ( doba prahistorije i antike) ; Ivo Bojanovski, BiH u
antičko doba 1988.

13
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Uvod u historijsku nauku Šifra predmeta: 0000
semestar
Voditelj predmeta: Prof. Dr. Adnan Velagić
Kontakt detalji:
Kabinet za historiju
Ukupan broj sati
Sati predavanja Sati vježbi
Ukupan broj sati predmeta: za polaganje
sedmično: 2 sedmično:2
ispita: 4
Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku
za historiju
Nema
predmeta:
Ograničenja pristupa
Samo studenti historije
predmetu:
Studenti će se upoznati sa razvojem historijske nauke kroz različite
Cilj predmeta:
historijske epohe.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da
kompetencija (znanja i sagledaju procese koji su se dešavali u historijskim epohama, pravcima
vještina) /ishod učenja: u razvoju historijske nauke i njihovim glavnim predstavnicima.
1. Historiografija antike.
2. Historiografija srednjeg vijeka.
3. Humanistička historiografija.
4. Reformacija i protivreformacija.
5. Historijska erudicija.
6. Prosvjetiteljska historiografija.
7. Evropska i američka historiografija u 19. st.
8. Historiografija između dva svjetska rata.
9. Savremena evropska historiografija.
10. Socijalna i intelektualna historiografija
11. Historiografija između dva svjetska rata.
12. Savremena evropska historiografija.
13. Socijalna i intelektualna historiografija
14. Rusko-sovjetska historiografija.
Oblici provođenja
Ostale obaveze studenta (ako
-
se predviđaju):
Način provjere znanja/ način Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50% . Ispit je u
polaganja ispita i % težinskog pismenoj formi.
14
1. Gross Mirjana, Suvremena historiografija, Zagreb, 2002.
2. Kožar Azem, Uvod u historiju, Tuzla 1998.
3. Đurđev Branislav, Stupnjevi u razvitku istoriografije, Godišnjak
Popis osnovne literature i Društva istoričara BiH, godina X, Sarajevo 1959
Internet web referenci: 4. Isti, Ponovo o stupnjevima u razvitku istoriografije, Godišnjak
Društva istoričara BiH, godina XI, Sarajevo 1960
6. Isti, Esej o istorijskim izvorima, Godišnjak Društva istoričara BiH,
godina XII, Sarajevo 1961

15
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija Bosne u srednjem vijeku od V
Naziv predmeta: Šifra predmeta: 0000
do XI st.
Prvi ciklus Druga godina / treći
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Salih Jalimam
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E- mail:salihjalimam@yahoo.com
Sati predavanja sedmično: 3
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Seminari: 1 Sati vježbi sedmično: 2
polaganje ispita: 6
Matična kvalifikacija: Kvalifikacija za koju je predmet primarno izađen
Status predmeta: obavezni
Peduslovi za polaganje predmeta: nema
Studenti bi trebali steći temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz
bosanske historije ranog srednjeg vijeka kako bi ista mogli primjenjivati u
Cilj predmeta: svom budućem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje
historiografskih rezultata.

Nakon uspješno položenog predmeta studenti će ovladati znanjima iz političke,
privredne, kulturne historije Bosne u ranom Srednjem vijeku.
/ishod učenja:
- Propast antičke civilizacije i seoba naroda na prostoru na kojem
kasnije nastaje srednjovjekovna Bosna
Okvirni sadržaj predmeta: - Doseljavanje Slavena
- Prvo pominjanje Bosne u izvorima
- Bosna u okvirima vizantijskog commonvelta

učenja:
-
predviđaju):
Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60%. Ispit se polaže u pismenoj i
usmenoj formi.
S. Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; N.
Klaić, Srednjovjekovna Bosna; D. Kovačević-Kojić, Gradska naselja
srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978; Povijest Bosne i
Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo 1991; D. Kovačević,
Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961
16
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija Bosne u srednjem vijeku od
XII do XV st.
Prvi ciklus Druga godina / četvrti
semestar
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Seminari: 1 Sati vježbi sedmično: 2
polaganje ispita: 6
Studenti bi trebali steći temeljna znanja i ovladati osnovnim pojmovima iz
bosanske historije razvijenog srednjeg vijeka kako bi ista mogli
Cilj predmeta: primjenjivati u svom budućem radu te se osposobiti za kritičko vrednovanje
historiografskih rezultata.
Opis općih i specifičnih Nakon uspješno položenog predmeta studenti će ovladati znanjima iz političke,
kompetencija (znanja i vještina) privredne, kulturne historije Bosne u razvijenom i kasnom Srednjem vijeku, sve do
/ishod učenja: propasti državne samostalnosti.
- Bosna za vrijeme bana Borića i historijski izvori koji govore o tom
periodu
- Bosna za vrijeme bana Kulina i historijski izvori koji govore o tom
periodu
- Bosna za vrijme bana Mateja Ninoslava i historijski izvori koji govore
o tom periodu
Okvirni sadržaj predmeta: - Period sabljenja bosanske banovine, prevlast Šubića i historijski izvori
koji govore o tom periodu
- Uspon Bosne za vrijeme bana Stjepana II i historijski izvori koji
govore o tom periodu
- Ban i kralj Tvrtko I i prilike u državi za vrijeme njegove vladavine
- Prevlast vlastele i posljedice njihove dominacije
- Propast bosanskog kraljevstva u XV vijeku

učenja:
-
predviđaju):
usmenoj formi.
S. Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964; J.
Šidak, Studije o »Crkvi bosanskoj« i bogumilstvu, Zagreb 1975; D.
Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države,
Sarajevo 1978; Povijest Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do
1463, Sarajevo 1991; P. Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo
1973; P. Živković, Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981; S. Ćirković, Rusaška
gospoda, Istorijski časopis 21, Beograd 1974, 5-17; M. J. Dinić, Državni
sabor srednjevekovne Bosne, Beograd 1955; D. Kovačević, Trgovina u
srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961
17
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija jugoistočne Evrope u
srednjem vijeku do XI stoljeća
Prvi ciklus Prva godina / treći
semestar
Konsultacije: Adresa (broj kabineta)
Kontakt detalji:
E-mail: salihjalimam@ yahoo.com
Sati predavanja sedmično: Ukupan broj sati za
2 polaganje ispita: 4
Status predmeta: obavezan
nema
predmeta:
Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija
Studenti će steći osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu uz historiju
jugoistočne Evrope u ranom srednjem vijeku, te znanja o problemskim
Cilj predmeta:
istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i kako ih tumače.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći spoznaje o procesu
kompetencija (znanja i vještina) prrastanja plemenskih zajednica u narode i formiranje prvih slavenskih država
/ishod učenja: na Balkanu.
- Seobe naroda
Okvirni sadržaj predmeta: - Narodi sa prostora jugoistočne Europe u ranom srednjem vijeku
- Uticaj Franaka na prostorima jugoistočne Europe
- Uticaj Bizanta na prostore jugoistočne Europe
Oblici provođenja
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% .
K. Frensis, Sloveni I-II, Beograd 1989; T. Živković, Južni Sloveni pod
vizantijskom vlašću (600-1025), Beograd 2002; Historija (Istorija) naroda
Jugoslavije I, Zagreb (Beograd) 1953; I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana
1994; M. Kos, Istorija Slovenaca, Beograd 1960; T. Raukar, Hrvatsko
srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S. Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd
1995; Istorija Crne Gore I, Titograd 1967; Istorija makedonskog naroda I,
Skopje 1970.

18
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija jugoistočne Evrope u
srednjem vijeku od XII do XV st.
semestar
Ukupan broj sati predmeta: Sati vježbi sedmično: 2
polaganje ispita: 4
Studenti će steći osnovna znanja i osnovnu terminologiju vezanu za historiju
Cilj predmeta: jugoistočne Evrope u razvijenom srednjem vijeku, te znanja o problemskim
istraživanjima i načinima na koje historičari koriste izvore i kako ih tumače.
Opis općih i specifičnih Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem koje im je neophodno
kompetencija (znanja i vještina) u procesu sagledavanja društveno-političke i ekonomske situacije na području
/ishod učenja: jugoistoka evrope.
- Narodi jugoistočne Europe u vrijeme razvijenog feudalizma
- Srednjovjekovne države u jugoistočnoj Europi
- Prilike za vrijeme prodora Osmanlija na jugoistok Europe
učenja:
-
predviđaju):
usmenoj formi.
I. Voje, Nemirni Balkan, Ljubljana 1994; M. Kos, Istorija Slovenaca,
Beograd 1960; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997; S.
Popis osnovne literature i Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd 1995; Istorija Crne Gore, II/1-2,
Internet web referenci: Titograd 1967; M. Šunjić, Dalmacija u XV stoljeću, Sarajevo 1967; V.
Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808., I, Dubrovnik 1980.

19
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Historija religija Šifra predmeta: 0000
semestar
Voditelj predmeta: Doc.dr. Faruk Taslidža
Kontakt detalji: Konsultacije: faruk.taslidza@unmo.ba
Seminari: polaganje ispita: 2
Proširivanje znanja o nastanku i razvoju politeističkih i monoteističkih
Cilj predmeta: religija, koje su imale značajan uticaj u razvoju i oblikovanju velikih
svjetskih civilizacija.
Nakon položenog ispita studenti će se bolje razumijeti nastanka religija, njihov
značaj u životu ljudi, kao ulogu vjerskih zajednica u modernom društvu. Bit će im
jasnija religijska praksa, značaj raznih vjerovanja i rituala koje postoje u raznim
ljudskim kulturama. U današnje vrijeme povezivanja ljudi i naroda, ta znanja
/ishod učenja:
dobivaju sve veći značaj.
1. Hinduizam
2. Budizam
3. Konfucionizam
4. Taoizam
5. Judaizam
6. Šintoizam
7. Zoroastrizam
8. Mitraizam
9. Kršćanstvo (nastanak, razvoj, učenje, crkveni raskol)
10. Islam (nastanak, razvoj, širenje, pravci)
11. Protestantske religije u Evropi
učenja:
-
predviđaju):
1. Povijest svijeta, Novo izdanje, 2002.
2. John Bowker, Religije svijeta, Zagreb, 2004.
Popis osnovne literature i 3. Ivan Cvitković, Riječnik religijskih pojmova, Sarajevo, 2005.
Internet web referenci: 4. Mustafa Spahić, Povijest islama, Sarajevo, 1996.

20
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Historija umjetnosti Šifra predmeta: 0000
Ciklus studija: prvi Godina studija II / Semestar IV
semestar
Kontakt detalji: E-mail: faruk.taslidza@unmo.ba
Seminar: polaganje ispita: 2
Predmet je primarno urađen za Odsjek za historiju, ali i za ostale humanističke i
društvene profile
Ograničenja pristupa predmetu: Nema
Bodovni saldo je urađen prema iskazanom sedmičnom fondu sati i potreba
samostalnog rada studenta (1+1+1+1)
Osnovni ciljevi ovog studijskog predmeta odnose se prije svega na upoznavanje sa
osnovnim umjetničkim pravcima u historiji, njihovim karakteristikama i odrazom na
Cilj predmeta:
društveni stil življenja. Također, jedan od ciljeva jeste i proučavanje razvoja
umjetnosti i njene uloge u nastanku i razvoju svjetskih civilizacija.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će imati zaokruženu cjelinu koje će im
pomoći da upotpune svoje znanje iz osnovne humanističke grane.
/ishod učenja:
1.Stari svijet (prahistorija, egipatska umjetnost, stari Bliski istok, grčka umjetnost,
rimska umjetnost)
2. Srednji vijek (islamska umjetnost, ranofeudalna umjetnost, romanička
umjetnost, gotička umj.,
Okvirni sadržaj predmeta: 3. Renesansa
4. Barok
5. Neoklasicizam i romantizam
6. Realizam i impresionizam
7. Postimpresionizam
8. Slikarstvo i vajarstvo XX st.
predavanja, vježbe, demonstracija.
učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Prisustvo nastavi – 25%, Seminarski rad – 25%, Usmeni ispit – 50%
B. Gavela, Istorija umetnosti aničke Grčke, Beograd, 2002.
Luka Mozzati, Islamska umjetnost: arhitektura, slikarstvo, kaligrafija, keramika
stakla, tepisi, Sarajevo, 2010.
Internet web referenci: H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umijetnosti, Varždin, 2005.
E. Ihsanoglu, Historija osmanske države i civilizacije, Vol. II., Sarajevo, 2008

21
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Naziv predmeta: Njemački jezik Šifra predmeta:

Prvi ciklus studija II godina studija / IV semestar
semestar
doc.dr.Belma Šator;
Voditelj predmeta:
Dženita Drljević, asist.
Kontakt detalji: Belma.Sator@unmo.ba Dzenita.Drljevic@hotmail.com
Ukupan broj sati za
Matična kvalifikacija: Odsjek za njemački jezik i književnost
Status predmeta: Izborni predmet
Studenti Odsjeka engleski jezik i književnost/engleski jezik i
Ograničenja pristupa predmetu: književnost/bosanski,srpski,hrvatski jezik i književnost /komunikologiju/turski jezik
I književnost
Obrazloženje bodovne vrijednosti: 10% učešće (0, 5 ECTS); 90% završni ispit (3,5 ECTS)
Cilj je da kandidat razumije i koristi poznate, svakodnevne izraze i posve
jednostavne rečenice, da zna predstaviti sebe i druge, i drugim ljudima postavljati
pitanja o njihovoj osobi te odgovarati na pitanja takve vrste, te da se može
Cilj predmeta:
sporazumjeti na jednostavan način, ako poslovni partneri govore polagano i
razgovjetno i ako su spremni pomoći.
Studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju poznate riječi, upotrebljavaju

Opis općih i specifičnih jednostavne fraze i rečenice i da opišu neke stvari ili pojave i da pitaju za njih. Mogu
kompetencija (znanja i vještina) učestvovati u jednostavnim komunikacijskim situacijama-kupovina, prijevoz
/ishod učenja: sredstvima javnog saobraćaja, ispunjavanje formulara. Na ovom nivou mogu napisati
razglednicu, kratak mail, poruku, te pročitati kratak i jednostavan tekst.
1-3 Lekcija 1 Hallo! Wie geht's?
Komunikacija Vokabular Gramatika
Sich begrüßen Pozdravne fraze; Position des Verbs: Aussage, W-
und vorstellen ◆ Upoznavanje; na Frage und
per Sie und „ti“ , Ja/Nein-Frage; Artikel die, der, das
per du ◆ das na „Vi“; zemlje i Wortfeld
Herkunftsland kontinenti; Länder; Berufe; Sprachen
nennen ◆ den zanimanje; Wortbildung
eigenen Beruf brojevi od 1-100; Berufsbezeichnungen auf -in 7
nennen ◆ Zahlen jezici; Lerntechnik
von 1–100 ◆ internacionalizmi Nomen mit Artikel lernen 12
sagen, welche .
Sprache man
spricht ◆ Wörter
Okvirni sadržaj predmeta: aus anderen
Sprachen
Der Ton macht
die Musik
Der „Tag, wie
geht’s“-Rap 11
Zwischen den
Zeilen
Familienname
und Vorname 10
4-7 Lekcija 2 Begegnungen
Adresse und Adresa i broj W-Frage;
Telefonnummer telefona; Konjugation Präsens;
angeben ◆ Njemačka Nominativ:
Alphabet ◆ abeceda; bestimmter,
Buchstabieren ◆ spelovanje na unbestimmter
22
Bestellen im njemačkom und negativer Artikel;
Restaurant ◆ jeziku; Akkusativ:
Angaben zur naručivanje u unbestimmter und
Person machen ◆ restoranu; znati negativer
Zahlen bis 1 000 navesti lične Artikel
◆ Vermutungen podatke (godište, Wortfeld
anstellen bračni status, Kleine Speisen und
Der Ton macht državljanstvo, Getränke
die Musik itd.); brojevi do 1 Lerntechnik
Beamten-ABC 27 000; znati Wortakzent mit Geste
Zwischen den formulacije za lernen 23
Zeilen izražavanje
Vermutungen pretpostavki
äußern 24
8-11 Lekcija 3 Guten Tag, ich suche...
Zahlen über 1 brojevi od 1 000; Adjektive; Akkusativ-
000 ◆ statistische statistički podaci; Ergänzung;
Angaben znati navesti Artikel als Pronomen
machen ◆ Preise cijnu; snalaženje Wortfeld
angeben ◆ Im u robnoj kući. Möbel; Währungen
Kaufhaus: Wortbildung
sich orientieren, Pluralformen
sich informieren Lerntechnik
Der Ton macht Nomen mit Plural
die Musik lernen 37
Der
Einkaufsbummel-
Rap 39
Zwischen den
Zeilen
erst, schon, fast,
über, etwa 41
12-15 Lekcija 4 Im Supermarkt
Einkaufen im Odlazak u Dativ-Ergänzung:
Supermarkt und kupovinu; Personalpronomen
im Feinkostladen snalaženje u und
◆ Im kupovini; Ortsangaben;
Supermarkt: sich formulisanje Imperativ
orientieren ◆ savjeta i molbi. Wortfeld
Ratschläge und Lebensmittel;
Bitten Maßeinheiten und
Der Ton macht Verpackungen
die Musik Lerntechnik
Bruder Jakob im Nomen mit
Supermarkt 51 Wortakzent lernen 43
Zwischen den
Zeilen
Tut mir Leid –
Entschuldigung
53
1. ex katedra 70%
2. diskusije 10%
3. prezentacije 10%
učenja:
4. gosti predavači 10%
5. ......................
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), završni pismeni
i usmeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja ostvarenih
predviđaju):
ishoda).
Način provjere znanja/ način 1. obavezni dolazak 5%
polaganja ispita i % težinskog 2. grupni rad _____
23
faktora provjere znanja: 3. domaća zadaća 10%
4. seminarski rad _____
5. kviz _____
6. prezentacija _____
7. test (finalni) 85%
........................ ..........
Dallapiazza, Rosa-Maria (2010): Tangram aktuell 1. Kursbuch und Arbeitsbuch,
Lektion 1 – 4, Hueber.
24
ODSJEK ZA HISTORIJU
Opća historija srednjeg vijeka od V
do XI stoljeća
Prvi ciklus Prva godina / treći
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.:
nema
predmeta:
Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti historija
Studenti stječu osnovna znanja iz povijesti ranog srednjeg vijeka Zapadne
Cilj predmeta: Europe, od kraja Zapadnog Rimskog Carstva 476. do sredine XI st., u
vremenu transformacije antičkih u srednjovjekovne društvene strukture.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći spoznaje o ratarskoj
kompetencija (znanja i vještina) evropskoj srednjovjekovnoj civilizaciji, tj društvenom i privrednom
/ishod učenja: nazadovanju Evrope nakon propasti antičke civilizacije.
- Seobe naroda i propast rimskog svijeta na Zapadu
- Uspon Bizanta
- Nove srednjovjekovne kraljevine na Zapadu u ranom srednjem vijeku i
Okvirni sadržaj predmeta: doba Merovinga i Karolinga
- Širenje islama, Emevijski i Abasijski hilafet
- Mađari, Bugari i Vikinzi i njihova pojava u Europi
- Feudalna Europa
- Rat za investituru i križarski ratovi
Oblici provođenja
predviđaju):
M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980; M.
Šunjić, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo 1980;
M. Šunjić, Narodi i države u ranom srednjem vijeku, Sarajevo 2003; H.
Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeća, Zagreb 1956; R.
Popis osnovne literature i Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; J. Le Goff, Srednjovjekovna
Internet web referenci: civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974; G. Ostrogorski, Istorija
Vizantije, Beograd 1959; M. Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J.
Kalmet, Feudalno društvo, Sarajevo 1957; F. Hiti, Istorija Arapa, Sarajevo
1967;; Prokopije, Tajna istorija, Beograd 1988.

25
ODSJEK ZA HISTORIJU
Opća historija srednjeg vijeka od XII do
XV stoljeća
semestar
polaganje ispita: 5
Studenti stječu osnovna znanja o historiji Europe i mediteranskog svijeta u
navedenom razdoblju, obilježenom procesom modernizacije društvenih
Cilj predmeta: struktura koje će u tom obliku dočekati sljedeći period modernizacije
koncem XVIII stoljeća.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje vezano za
kompetencija (znanja i vještina) razvoj Evrope na Zapadu, prelazak iste iz ratarske u gradsku civilizaciju. Na
/ishod učenja: Istoku je značajna smjena Vizantije novom osmanskom civilizacijom.
- Formiranje građanstava
- Počeci zapadno-europskih država
Okvirni sadržaj predmeta: - Prevlast papinstva i francuske u XIII vijeku
- Europska kriza ( 1300-1450 )
- Osmanska država
- Humanizam i renesansa
učenja:
-
predviđaju):
usmenoj formi.
M. Šunjić, Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Sarajevo
1980; H. Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI stoljeća, Zagreb
1956; R. Lopez, Rođenje Evrope, Zagreb 1978; g. Ostrogorski, Istorija
Vizantije, Beograd 1972; J. Le Goff, Za jedan drugi srednji vek, Novi Sad
1997; J. Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998; M.
Bloch, Feudalno društvo, Zagreb 1958; J. Kulischer, Opća ekonomska
povijest, Zagreb 1957; N. Morton, Istorija Engleske, Sarajevo 1955; Peroa-
Duse-Latrej, Istorija Francuske I, Beograd 1961; Povijest Mađarske, (ur. P.
Hanak), Zagreb 1995; B. Tuchman, Daleko zrcalo (Zlosretno XIV stoljeće),
I-II, Zagreb 1984.

26
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Pomoćne historijske nauke Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel: 061 528 163
polaganje ispita: 4
Proučavanje pomoćnih historijskih nauka, njihov značaj i kompariranje sa
Cilj predmeta: naučnom metodologijom.
Nakon uspješno položenog ispita studenti će ovladati vještinama čitanja različitih vrsta
pisama na dokumentima, poznavaće strukturu historijskih dokumenata, potom će znati
različite vrste datacija i upoznaće se sa različitim vrstama i načinima pečaćenja
/ishod učenja:
dokumenata.
1. Paleografija (razvoj, grčka, latinska)
2. Diplomatika
3. Hronologija
4. Sfragistika
5. Heraldika
6. Arhivistika
7. Genealogija
učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.
1. Stjepan Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.
2. Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985
3. Ljiljana Čolić, Osmanska diplomatika sa paleografijom, Beograd 2005.
4. Gregor Čremošnik, Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju
Popis osnovne literature i južnih Slavena, Sarajevo 1976.
Internet web referenci: 5. Bartol Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, Zagreb 1971.
6. Pavao Anđelić, Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo
1970.
7. Gregor Čremošnik, Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, GZM,
Sarajevo 1948-1952
27
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija BiH u osmanskom periodu
(do 1580)
Prvi ciklus Treća godina/ peti
semestar
Voditelj predmeta: Doc. dr. Faruk Taslidža
Konsultacije: E-mail: faruk.taslidza@unmo.ba
Kontakt detalji:
Tel.: 061 242507
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 4
Seminari: 1
nema
predmeta:
Upoznavanje sa stanjem i prilikama u srednjovjekovnoj Bosni u prvoj
Cilj predmeta: polovici XV vijeka, te uzrocima njene propasti i dolaska pod sultanovu
vlast. Cilj je ukazati na specifičnosti osmanske uprave i institucija u Bosni
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o promjenama
kompetencija (znanja i vještina) koje su na prostorima BiH nastale kao posljedica uspostave osmanske i
/ishod učenja: učvršćivanja osmanske vlasti.
1. Osmansko-bosanski odnosi do 1463.godine
2. Od sandžaka do ejaleta
Okvirni sadržaj predmeta: 3. Osmansko administartivno-upravno i vojno uređenje
od 1463. do 1592. godine
4. Društveni odnosi
5. Gradovi i gradska privreda
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1.H.Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.
2. Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog
rata, (poglavlja koja se odnose na osmanski period), Sarajevo, 1994.
Popis osnovne literature i 3. A.Handžić, Studije o Bosni, Istanbul, 1994.
Internet web referenci: 4. H.Kreševljaković, Izabrana dijela I-IV, Sarajevo, 1991.
5. M.Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 1997.
6. B. Zlatar, Gazi Husrev-beg, Sarajevo, 2010.

28
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Historija BiH u XIX stoljeću (do 1878) Šifra predmeta: 0000
Prvi ciklus treća godina / šesti
semestar
Voditelj predmeta: prof. dr. Senaid Hadžić
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.: 061 711 902
Upoznavanje sa historijskim razvojem Bosanskog ejaleta (vilajeta) u
Cilj predmeta: periodu od mira u Svištovu (1791) do Berlinskog kongresa (1878).
Po uspješnom polaganju ovog predmeta studenti će imati osnovno znanje o

specifičnom razvoju Bosanskog ejaleta u XIX vijeku. Steći će znanje o reformskom
periodu kroz koji je tada prolazilo Osmansko carstvo i o posljedicama koje je taj
/ishod učenja:
proces izazvao u Bosni.
Reforme u Osmanskom carstvu i Bosni od 1791. do 1839.
Pokret za autonomiju Bosne 1831/32. godine
Uprava Ali-paša Rizvanbegovića u Hercegovini (1833-1851)
Okvirni sadržaj predmeta: Omer-paša Latas u Bosni
Uređenje Bosanskog Vilajeta od 1865. do 1878.godine
Organizacija vojske u Bosanskom ejaletu(vilajetu)
Tekovine osmanske vladavine u Bosni

učenja:
-
predviđaju):
usmenoj formi.
A.S.Aličić, Uređenje Bosanskog ejaleta od 1789 do 1878. godine,
Sarajevo, 1983.; isti, Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832.
Popis osnovne literature i godine, Sarajevo, 1996; H.Kapidžić, Ali-paša Rizvanbegović i njegovo
Internet web referenci: doba, Sarajevo, 2001. , I. Tepić, BiH u ruskim izvorima (1865-1878),
Sarajevo,1988.; G. Šljivo, Omer-paša Latas u BiH 1850-1852, Sarajevo,
1977.
29
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Bosanski ejalet (1580-1791) Šifra predmeta: 0000

Prvi ciklus Treća godina / šesti
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) Tel.:
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:2
polaganje ispita: 4
Ukazati na najznačajnije procese koji su uticali na osobenosti osmanske
Bosne. Cilj je sagledati sličnosti i posebnosti Bosanskog ejaleta u odnosu na
Cilj predmeta:
druge teritorije pod sultanovim suverenitetom, ali i teritotorije koje su u isto
vrijeme bile po vlašću austrijskog cara i mletačkog dužda.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći osnovna znanja o Bosnaskom
kompetencija (znanja i vještina) ejaleta u XVII i XVIII vijeku. To se odnosi na sve društveno-političke prilike koje su
/ishod učenja: se razvijale u okolnostima slabljenja Osmanskog carstva
1. Odžakluk timari
2. Kapetani i kapetanije
Okvirni sadržaj predmeta: 3. Specifičnosti bosanskog ajanaluk
4. Ratovi vođeni na prostoru Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII vijeku
5. Društveni i privredni odnosi u Bosanskom ejaletu do kraja Dubičkog rata
6. Kulturne prilike u osmanskoj Bosni
učenja:
-
predviđaju):
Predavanja – 20%, seminarski rad – 20%, ispit - 60% . Ispit se polaže u pismenoj i
usmenoj formi.
1.E. Pelidija, Banjalučki boj 1737.uzroci i posljedice, Sarajevo 2003.
2. isti, Bosanski ejalet od Karlovačkog do Požarevačkog mira, Sarajevo
3. A. Sućeseka, Ajani, Sarajevo, 1965.
4. N.Filipović, Odžakluk timari, POF V, 1955.
5. A. Aličić, Pokret za autonomiju Bosne od 1831 do 1832, Sarajevo, 1996.
30
ODSJEK ZA HISTORIJU
Jugoistočna Evropa pod mletačkom i
habsburskom vlašću (do 1918)
semestar
Voditelj predmeta: doc. dr. Faruk Taslidža
Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: faruk.taslidza@unmo.ba
Sati predavanja Ukupan broj sati za
sedmično:2 polaganje ispita: 4
Status predmeta: izborni
nema
predmeta:
Proučavanje historije južnoslovenskih naroda u periodu od XVI st. do kraja
Prvog svjetskog rata. Spoznaja o položaju južnoslavenskih zemalja tokom
Cilj predmeta: perioda predominacije Mletačke republike i Habsburške monarhije na
Balkanu, kao i o nastanku i razvoju ideje jugoslavenstva.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o specifičnom

društveno – političkom razvoju jugoslavenskih prostora (Dalmacija, Banska
Hrvatska, Slavonija, Istra, Dubrovnik, Vojna Krajina i Slovenija) pod
/ishod učenja:
habsburškom i mletačkom vlašću.
1. Uspon Dubrovnika međunarodni položaj; privreda i društvo.
2. Mletačka republika i Dalmacija u XVI st.
3. Vojna krajina.
4. Dubrovačka republika između velikih sila u XVII st.
5. Hrvatske zemlje pod Habsburgovcima u XVII st. – Vlaška prava.
6. Hrvatske i slovenačke zemlje u doba Marije Terezije.
7. Ilirski pokret
8. Jugoslovenska ideja
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1. Fransis Dvornik, Sloveni u evropskoj istoriji i civilizaciji, Beograd, Clio,
2000.
Popis osnovne literature i 2. Milorad Ekmečić, Stvaranje Jugoslavije 1790-11918, Beograd, knj. I i II,
Internet web referenci: 1989.
3. Božić, Ćirković, Ekmečić, Dedijer, Istorija Jugolavije, Beograd, 1972.
4. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd, 1999.
5. Grupa autora, Istorija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1959
31
ODSJEK ZA HISTORIJU
Jugoistočna Evropa u osmanskom
periodu (do 1606)
semestar
Kontakt detalji:
Tel.: 061 242 507 faruk.taslidza@unmo.ba
nema
predmeta:
Cilj predmeta je upoznati studente sa najvažnijim procesima koji su uticali
na nastanak i razvoj osmanske države i društva, te njihov uticaj na
Cilj predmeta: stanovništvo zemalja jugoistočne Evrope koje su došle pod sultanovu vlast.

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje vezano za
širenje osmanske vlasti, kulture i civilizacije na prostoru Balkana.
/ishod učenja:
1. Maloazijski bejluci do vremena nastanka Osmanske države
2. Osmanska država od prvih vladara do kraja Dugog rata (1593-1606)
Okvirni sadržaj predmeta: 3. Timarski sistem
4. Administrativno-upravna organizacija osmanske države
5. Vojno uređenje osmanske države
6. Dometi osmanske kulture i civilizacije u klasično doba Carstva
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.
2. H. Inaldžik, Osmansko carstvo, klasično doba, 1300- 1600, Beograd,
Internet web referenci: 3. R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd, 2002.
4. Historija osmanske države i civilizacije, ppr. E.Ihsanoglu, Sarajevo, 2004.
5. Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1959.
32
ODSJEK ZA HISTORIJU
Jugoistočna Evropa u osmanskom
periodu (1606-1791)
Prvi ciklus Treća godina/ šesti
semestar
Konsultacije: E-mail:
Kontakt detalji:
Tel.: 061 242 507 faruk.taslidza@unmo.ba
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 5
Nema
predmeta:
Upoznati se sa svim procesima kroz koje je prolazila osmanska država tokom
Cilj predmeta:
XVII i XVIII stoljeća, sve do Svištovskog mira iz 1791. godine.
Opis općih i specifičnih Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti će spoznati uzroke koji su
kompetencija (znanja i vještina) doveli do krize i opadanja moći Osmanskog carstva tokom XVII i XVIII
/ishod učenja: vijeka.
1. Osmanski grad na prostorima jugoistočne Evrope
2. Opći pogled na stanje lokalne uprave
3. Opadanje moći i kriza Osmanskog carstva (1606-1791)
4. Ratovi Osmankog carstva iz XVII i XVIII stoljeća i njihove posljedice
4. Uloga i značaj ajana u historiji Osmanskog carstva
4. Osmanske obrazovno-kulturne institucije do kraja XVIII vijeka
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb, 1992.
2. R. Mantran, Istorija Osmanskog carstva, Beograd,2002.
3. Historija naroda Jugoslavije II, Zagreb,1959.
Internet web referenci: 4. Historija osmanske države i civilizacije, prr. E.Ihsanoglu, Sarajevo,
2004.
5. A. Sućeska, Ajani, Sarajevo, 1965.

33
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Arhivistika i arhivska praksa Šifra predmeta: 0000

Prvi ciklus Treća godina / peti
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Adnan Velagić
Kontakt detalji: Konsultacije: adnan.velagic@unmo.ba
polaganje ispita: 2
Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim karakteristikama i važnostima

Cilj predmeta: arhivske građe kao historijskog izvora, neophodnog za rekonstrukciju prošlosti. Uz
to, studenti bi trebali razviti vještine kritičkog odnosa prema izvorima, te spoznati
značaj istih za uspješan rad historičara.

Nakon uspješno položenog ispita studenti će teoretski ovladati vještinama arhivskog
rada, poznavaće strukturu historijskih dokumenata.
/ishod učenja:
1. Arhivistika kao nauka (pojam , predmet, zadaci).

2. Arhivska građa (pojam , zadaci i vrste arhivske građe, arhivski fond,
arhivska zbirka).
3. Arhivi (pojam, uloga, vrsta, zadaci).
4. Arhivski propisi (međonarodna pravna i društvena akta, nacionalno
zakonodastvo).
5. Arhivski kadrovi.
6. Arhivska zgrada, smještaj i oprema.
Okvirni sadržaj predmeta: 7. Arhivska građa u nastajanju.
8. Kancelarijsko poslovanje.
9. Arhivistiko poslovanje.
10. Kulturno obrazovna djelatnost arhiva.
11. Tehnološko-tehnička zaštita arhivske građe (mikrofilmiranje i
digitalizacija).
12. Vredovanje arhivske građe.
13. Korištenje arhivske građe.
14. Izdavačka djelatnost arhiva.
15. Međunarodne arhivske institucije i asocijacije.

učenja:
Ostale obaveze studenta: -
polaganja ispita i % težinskog Predavanja – 25%, seminarski rad – 25%, ispit - 50%. Ispit se polaže u pismenoj formi.
1. Grupa autora, Priručnik iz arhivistike, Zagreb 1977.
Popis osnovne literature i 2. Azem Kožar, Arhivistika u teoriji i praksi, knj. I,Tuzla 1995.
Internet web referenci: 3. Lucijano Durati, Arhivski zapisi (u teoriji i praksi), Zagreb 2000.
4. Charles Dolar, Arhivi i informacione tehnologije, Zagreb 1997.
34
ODSJEK ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Naziv predmeta: Lingvostilistika Šifra predmeta: 0000

I ciklus studija III godina studija / VI semestar
semestar
Doc.dr Elvira Dilberović
Voditelj predmeta:
v.asst. Edim Šator
Konsultacije: Adresa (broj kabineta):
Kontakt detalji:
E-mail: edim.sator@unmo.ba Tel.:
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 1 Sati vježbi sedmično:2 Ukupan broj sati: 45
Matična kvalifikacija: Odsjek za bosanski jezik
Status predmeta: Izborni
Preduslovi za polaganje predmeta: /
Obrazloženje bodovne vrijednosti: Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i obima gradiva.
Upoznati studenta sa temeljnim pojmovima stilistike i lingvostilističkom analizom
Cilj predmeta:
teksta.
Nakon što odslušaju modul i izvrše svoje obaveze studenti će:
 Znati analizirati tekst sa lingvostikističkog aspekta
 Biti u mogućnosti povezati znanja iz lingvostilistike sa nastavom iz oblasti
književnosti
/ishod učenja:
 Moći u toku rada primijeniti stečena znanja iz oblasti lingvistike
Stačena znanja moći iskoristiti u metodičkoj praksi
1. Priroda jezičkog znaka;
2. Ostali tipovi znakova;
3. Definicija stila i stilistike;
4. Stilistika i ostale nauke
5. Razvoj stilistike
6. Lingvistička stilistika;
7. Pojam stilema
8. Fonostilistika
9. Morfostilistika
10. Leksikostilistika
11. Sintaksostilistika
12. Različite forme pojačanja ekspresije
13. Funkcionalni stilovi
14. Interferencija specijalnih stilova
15.Nove ideje u proučavanju stila
Predavanja, vježbe, prezentacije, itd.
učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Parcijalni ispit – 25% zadaća i seminarski rad – 25%; finalni ispit - 50% .
Antica Antoš, Osnove lingvističke stilistike, 1974

Popis osnovne literature i Marina Katnić-Bakaršić: Stilistika, 2001.
Miloš Kovačević: Stilistika i gramatika stilskih figura, 1995 Branko
Tošović: Funkcionalni stilovi, 1988.

35
ODSJEK ZA HISTORIJU
Opća historija novog vijeka
(1648-1789)
Prvi ciklus Treća godina/ šesti
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Senaid Hadžić
Kontakt detalji:
Tel.: 061 711 902
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 5
Nema
predmeta:
Cilj predmeta: Usvajanje temeljnih historijskih činjenica u naznačenom periodu.
Opis općih i specifičnih Uspješnim polaganjem ovog predmeta studenti će spoznati ključne historijske procese
kompetencija (znanja i vještina) od 1648. do 1789. godine. Razumjet će osnovna obilježja europske i svjetske
/ishod učenja: historije u tom periodu, te će o istim moći samostalno prosuđivati.
1. Uspon Rusije do velesile
2. Evropska kolonizacija od kraja XVI do kraja XVIII st.
Okvirni sadržaj predmeta: 3. Apsolutizam- glavna obilježja, faze razvoja
4. Francuska kao uzorak apsolutističke države
5. Merkantilizam u teoriji i praksi
6. Prosvjetiteljstvo
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1. Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.
Popis osnovne literature i 2. Metju S. Anderson, Evropa u XVIII vijeku, Beograd, Clio, 2002.
3. Donald H Penington, Evropa u XVII vijeku, Beograd, Clio, 2002.
4. Grupa autora, Povijest svijeta – od početka do danas, Zagreb, 1990.
36
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (do 1648) Šifra predmeta: 0000
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Senaid Hadžić
Kontakt detalji:
Tel. : 061 711 902
Nema
predmeta:
Spoznati procese koji su doveli do tranzicije evropskog društva iz
Cilj predmeta:
srednjovjekovnog u novo doba.
Opis općih i specifičnih Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će biti sposobni da sagledaju
kompetencija (znanja i vještina) historijske procese koji su se dešavali u periodu od velikih geografskih otkrića
/ishod učenja: do sredine 17 vijeka, odnosno Vestfalskog mirovnog ugovora iz 1648.
1. Velika geografska otkrića
2. Humanizam i renesansa
3. Počeci evreopske kolonizacije
4. Reformacija i katolička reakcija
5. Evropska politička historija XVI vijeka
6. Tridesetogodišnji rat
7. Vestfalski mir
Oblici provođenja
-
predviđaju):
1. Dragoljub R. Živojinović, Uspon Evrope 1450. – 1789., Beograd, 1995.
Popis osnovne literature i 2. Metju S. Anderson, Evropa u XVIII veku, Beograd, Clio, 2002.
3. Donald H Penington, Evropa u XVII veku, Beograd, Clio, 2002.
5. Grupa autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb, 1990.
37
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija Bosne i Hercegovine u sastavu
Austro-Ugarske monarhije
Prvi ciklus Četvrta godina / sedmi
semestar
Voditelj predmeta: Prof. dr. Adnan Velagić
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: adnan.velagic@unmo.ba
Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente na Odsjeku za historiju
Proučiti značajna politička, privredna i kulturna kretanja bosanskohercegovačkog
Cilj predmeta: društva u periodu austro-ugarske vladavine.
Opis općih i specifičnih Nakon što uspješno polože ovaj predmet studenti će steći potrebno znanje o položaju
kompetencija (znanja i vještina) naše zemlje unutar dualističkog sklopa Monarhije, spoznati sve pravne, političke i
/ishod učenja: ekonomske posljedice novonastalog stanja.
1. Osnovne karakteristike bosanskohercegovačkog društva u vrijeme dolaska
Ausro-ugarske monarhije
2. Državnopravni odnosi i administrativna organizacija
3. Vojni zakon i ustanak u Hercegovini
4. Pravni poredak;
5. Austro-ugarska vojska u BiH
6. Demografski razvoj BiH s posebnim osvrtom na Mostarski okrug
Okvirni sadržaj predmeta: 7. Skolstvo u a-u periodu
8. Ekonomski razvoj BiH u austro-ugarskom periodu
9. Borba za vjersko-prosvjetnu autonomiju
10. Osnivanje političkih stranaka
11. Priprema ustavnog perioda u BiH 1908-1910.;
12. B-h sabor i Ustav
13. Austro-ugarska politika u BiH i jugoslavensko pitanje
14. BiH u periodu Prvog svjetskog rata.

učenja:
-
predviđaju):
 Božo Madžar, Pokret Srba BiH za vjersko-prosvjetnu autonomiju,
Sarajevo 1982.
 Branko Pavičević, Aneksija BiH i Rusija, Titograd 1984.
 Dževad Juzbašić, Neke karakteristike privrednog razvitka BiH u periodu
od 1878 do 1914, Pregled 74/3, Sarajevo 1984 (str 233-244).
 Enciklopedija (Separat za BiH), Jugoslavenski leksikografski zavod,
Popis osnovne literature i Zagreb 1983.
Internet web referenci:  Enver Redžić, Bosanskohercegovačke jedinice austrougarske vojske u
Prvom svjetskom ratu, Vojnoistorijski glasnik VII/3, Beograd 1991, 192-
206.
 Grupa autora, BiH od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata,
Sarajevo 1994.
 Hajrudin Ćurić, Muslimansko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1983.
 Hamdija Kapidžić, BiH pod austrougarskom upravom, Sarajevo 1968.
38
 Mitar Papić, Hrvatsko školstvo u BiH do 1918, Sarajevo 1982.
 Nusret Šehić, Autonomni pokret Muslaimana za vrijeme austrougarske
uprave, Sarajevo 1980.
 Risto Besarović, Iz kulturne istorije BiH, Sarajevo 1987.
39
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija BiH u jugoslavenskim državnim
okvirima
Prvi ciklus Četvrta godina / osmi
semestar
Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Jahić
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: Tel.: husnijak@bih.net.ba
Ukupan broj sati za
Ukupan broj sati predmeta: Seminari: 1 Sati vježbi sedmično:2
polaganje ispita: 6
Peduslovi za polaganje predmeta: Historija Bosne i Hercegovine u sastavu Austro-Ugarske monarhije
Proučavanje položaja BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije, njenog
Cilj predmeta:
geopolitičkog položaja, privrednih karakteristika i kuluturoloških osobina.
Opis općih i specifičnih Nakon uspješno položenog predmeta studenti će spoznati pravno-političke i
kompetencija (znanja i vještina) ekonomske promjene, te razvitak nacionalne ideje i nacionalističkih animoziteta unutar
/ishod učenja: novog državotvornog koncepta.
1. BiH u Prvom svjetskom ratu
2. BiH u sastavu monarhističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke
prilike, ekonomsko stanje, kulturni razvoj)
3. BiH u Drugom svjetskom ratu (BiH u sastavu NDH, djelovanje okupatora i
njegovih domaćih pomagača, I i II ZAVNOBiH, I i II AVNOJ, BiH na kraju
Drugog svjetskog rata)
4. BiH u sastavu socijalističke Jugoslavije (administrativni okvir, političke prilike,
ekonomsko stanje, kulturni razvoj)
5. Parlamentarni izbori u BiH 1991.
učenja:
-
predviđaju):
Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.
1. Antonić Zdravko, Organizatorske djelatnosti KPJ za pripremanje i
pokretanje ustanka u BiH 1941., Sarajevo 1973
2. Donia R. – Fine J., Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali, Sarajevo
1995
Popis osnovne literature i 3. Filandra Šaćir, Bošnjačka politika u XX stoljeću, Sarajevo 1998;
Internet web referenci: 4. Gaković Milan, Rješavanje agrarnog pitanja u BiH 1918-1921, Prilozi, 6,
1970;
5. Isti, Savez zemljoradnika u BiH od 1929-1941, Sarajevo 1982;
6. Malcolm Noel, Povijest Bosne – Kratki pregled, Zagreb-Sarajevo 1995;
7. Redžić Enver, BiH u Drugom svjetskom ratu, Sarajevo 1998;
40
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija monarhističke Jugoslavije
(1918-1941)
semestar
Voditelj predmeta: prof. dr. Adnan Velagić
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: adnan.velagic@unmo.ba
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 5
Upoznavanje sa razvojem nacionalnih, kulturnih, općedruštvenih formi kod
južnoslavenskih naroda. Spoznaja o pojavi i razvoju ideje integralnog
Cilj predmeta: jugoslavenstva, realizaciji te ideje i karakteru društveno-političkih formi prve
zajedničke države južnoslavenskih naroda.
Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem o razvitku

nacionalnih individualiteta kroz nacionalne preporode i afirmaciju nacionalizma, zatim
spoznati ključne segmente državno-pravnog rezultata jugoslavenske ideje s posebnom
pažnjom na stavljanje akcenta na unošenje disoluirajućih elemenata u njen
/ishod učenja:
državotvorni oblik, te posebno implikaciju tih elemenata na političke i ekonomske
odnose.
1. Južnoslavenski narodi krajem XIX i početkom XX st.
2. Balkanski ratovi
3. Južnoslavenski narodi u Prvom svjetskom ratu (1914-1918)
Okvirni sadržaj predmeta: 4. Nastanak i razvoj južnoslavenske ideje
5. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije (Šestojanuarska diktatura, Oktorisani ustav,
Sporazum Cvetković – Maček)
6. Kraljevina Jugoslavija pred Drugi svjetski rat
učenja:
-
predviđaju):
1. Božić, Ćirković. Ekmečić, Dedijer, Istorija Jugoslavije, Beograd 1972.
2. Banac Ivo, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji – Porijeklo, povijest, politika,
Zagreb, 1988.
3. Guzina Ružica, Državnopravni razvitak Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije
(1918-1941), Beograd, 1978.
4. Popović Vasilj, Istočno pitanje, II izdanje, Sarajevo 1965.
5. Todorova Marija, Imaginarni Balkan, Beograd 1999.
6. Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, Zagreb 2002.
7. Petranović Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.
8. Krizman Bogdan, Vanjska politika jugoslovenske države 1918-1941, Zagreb,
1975.
41
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Metodika nastave historije Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: salihjalimam@yahoo.com
polaganje ispita: 4
Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente Odsjeka za historiju
Peduslovi za polaganje predmeta: Najprije se polaže čas, a nakon uspješno položenog časa slijedi usmeni ispit
Općeniti pogled na zadatke predmeta, razvoj historije kao nauke, saradnja u školi sa
Cilj predmeta: učenicima, nastavnicima, realizaciji nastavnih sadržaja, planiranju nastave, vođenje
i tok časa, motivaciji u nastavi itd.
Opis općih i specifičnih Nakon uspješno položenog predmeta studenti historije će biti upućeni u nastavni
kompetencija (znanja i vještina) proces, od vremena pripreme za samostalno izvođenje školskog časa do njegove
/ishod učenja: realizacije.
1. Predmet i zadaci metodike nastave historije
2. Nastava historije
3. Vrste savremene nastave
4. Planiranje nastave
5. Didaktički principi i pravila nastave
6. Učenik u nastavnom procesu
7. Nastavnik kao faktor nastave
učenja:
-
predviđaju):
Predavanja – 25%, rad u nastavi – 25%, ispit - 50%. Ispit je praktičan (polaganje časa)
i usmeni.
1. Hadžić, Kožar, Metodika nastave historije, Tuzla, 2006.
2. Filipović s., Didaktika, Sarajevo, 1980.
Popis osnovne literature i 3. Gordon T., Kako biti uspješan nastavnik, Beograd, 1998.
4. Popović Z., Metodika nastave istorije, Beograd, 1971.
5. Slatina M., Nastavni metod, Sarajevo, 1998.
6. Stevanović M., Didaktika, Tuzla, 1998.
42
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Opća historija novog vijeka (1789-1918) Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: adnan.velagic@unmo.ba
Ukupan broj sati za
polaganje ispita: 5
Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika
Cilj predmeta: Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu novog vijeka, od Francuske revolucije do
kraja Prvog svjetskog rata.
Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem koje im je neophodno
u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske situacije na području
pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije sveukupnih previranja i
antagonizama koje su bile međusobno povezane na određene načine tokom razdoblja
/ishod učenja:
novog vijeka od 1789. do 1918. godine. Također, studenti će steći mogućnosti da
sagledaju sve posljedice historijskih događaja na današnje stanje u Evropi i svijetu.
1. Evropa krajem 18. i početkom 19. stoljeća;
2. Američka revolicija i postanak SAD;
3.Francuska buržoaska revolucija;
4. Evropa u periodu buržoaske revolucije u Francuskoj;
5. Pojava i uspon Napoleona Bonaparte;
6. Bečki kongres i njegove posljedice na stanje u Evropi i svijetu
Evropske zemlje u prvoj polovini 19. stoljeća;
Okvirni sadržaj predmeta: 7. Revolucija u Evropi 1848/1849. godine i njen značaj; 3. Drugo carstvo u
Francuskoj;
8. Ujedinjenje Italije;
9. Ujedinjenje Njemačke;
10. Engleska 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća;
11. Od Habsburške monarhije do Austro-ugarskog carstva – zavođenje dualizma;
12. Rusija 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća;
13. Evropske zemlje od polovine 19 st. do Prvog svjetskog rata;
14. Prvi svjetski rat
učenja:
Ostale obaveze studenta: -
 Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. I, Novi Sad 1989;
 Hamer Jozef, Historija Turskog (Osmanskog) carstva, dio treći,
Zagreb 1979;
 F. Fire, O francuskoj revoluciji, Sremski Karlovci-Novi Sad 1990;
 Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila. Ekonomska promjena ratovanja
1500-2000, Podgorica 1999;
 Filip Dženkins, Istorija SAD, Filip Višnjić Beograd 2002;
 Hari Herder, Evropa u XIX vijeku, Beograd, Clio 2002;
 Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Clio 2002;
 Šarlota Đuranović, Opća Povijest od Pariške komune do kraja Prvog
svjetskog rata (1870-1918), Zagreb, 1956.
43
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: Opća historija savremenog doba Šifra predmeta: 0000
semestar
Kontakt detalji: Konsultacije: E-mail: adnan.velagic@unmo.ba
polaganje ispita: 5
Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za studente Odsjeka za historiju
Peduslovi za polaganje predmeta: Opća historija novog vijeka (1789-1918)
1. Evropa u periodu između dva svjetska rata (Versajski sporazum, Rađanje fašizma
– Italija i Njemačka, Rusija – SSSR: od Lenjina do Staljina, SAD – Nju Dil i uspon
ka svjetskoj moći, Čuvari Versaja – Engleska i Francuska, Jačanje militarizma –
Daleki istok, Velika ekonomska kriza, Put prema svjetskom ratu),
2. Drugi svjetski rat (1939-1945);
Cilj predmeta:
3. Svijet nakon Drugog svjetskog rata (Suđenje ratnim zločincima, Stvaranje OUN-
a, Hladni rat, Njemačka – disolucija i stvaranje interesnih zona, Palestinsko pitanje,
Komunizam u Evropi i svijetu, Simbol hladnog rata – Berlinski zir i raspad
socijalističkog lagera, SSSR – Gorbačov, Perestrojka i disolucija, SAD najmoćnija
sila svijeta, Neokolonijalizam u uvjetima globalizacije.
Opis općih i specifičnih Proučavanje društveno-političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih karakteristika
kompetencija (znanja i vještina) Evrope i ostalog dijela svjeta u periodu savremenog doba, nakon Prvog svjetskog
/ishod učenja: rata.
Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati znanjem koje im je neophodno
u procesu sagledavanja ne samo društveno-političke i ekonomske situacije na području
Okvirni sadržaj predmeta: pojedinih zemalja i regija, nego i prilikom komplementacije sveukupnih previranja i
antagonizama koje su bile međusobno povezane na određene načine, tokom razdoblja
savremenog doba od 1918. godine. Također, studenti će steći mogućnosti da sagledaju
sve posljedice historijskih događaja na današnje stanje u Evropi i svijetu.
učenja:
-
predviđaju):
Predavanja – 20%, rad u nastavi – 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.
 Džon M. Roberts, Evropa 1880-1945, Beograd, Clio 2002;
 Volter Laker, Istorija Evrope 1945-1992, Beograd, Clio 1999
 Čedomir Popov, Građanska Evropa, knj. II, Novi Sad 1989;
 Čedomir Popov, Od Versaja do Dancinga, Beograd 1976;
 Jerzy Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb 2002;
 Jacques Le Rider, Mitteleuropa, Zagreb 1998;
 David S. Painter, Hladni rat; Zagreb 2002.
44
ODSJEK ZA HISTORIJU
Historija socijalističke Jugoslavije (do
1992. godine)
semestar
Voditelj predmeta: Doc. dr. Adnan Velagić
Konsultacije: Adresa (broj kabineta) E-mail: adnan.velagic@unmo.ba
Kontakt detalji:
Tel.:
polaganje ispita: 5
Peduslovi za polaganje predmeta: Historija monarhističke Jugoslavije (1918-1941)
Upoznavanje sa početkom i tokom II svjetskog rata na području Jugoistočne
Cilj predmeta: Evrope, nastankom socijalističke Jugoslavije, njenim razvojem, slabljenjem i
raspadom.
Nakon uspješno položenog ispita studenti će raspolagati neophodnim znanjem o
okolnostima koje su ponovo afirmirale jugoslavensku ideju, spoznati karakter
nacionalnih i društveno-ekonomskih odnosa, te steći znanje o političkoj monolitnosti i
/ishod učenja:
njenim posljedicama po ukupne odnose unutar jugoslavenskog državotvornog sklopa.
7. Južnoslavenski narodi u Drugom svjetskom ratu
8. Stvaranje socijalističke Jugoslavije
9. Obnova i privredni razvoj
10. Jugoslavija u pokretu nesvrstanih
11. Titova uloga u opstojnosti zemlje
12. Pitanje položaja Kosova
13. Jačanje nacionalizma
14. Titova smrt i kriza Jugoslavije
15. Parlamentarni izbori 1991. i raspad SFRJ
učenja:
-
predviđaju):
polaganja ispita i % težinskog Predavanja – 20%, seminarski rad– 20%, ispit - 60%. Ispit je pismeni i usmeni.
1.Čulinović Ferdo, Okupatorska podjela Jugoslavije, Beograd, 1970.
2. Bilandžić Dušan, Historija SFRJ. Glavni procesi, Zagreb, 1985.
3. Dizdarević Raif, Od smrti Tita do smrti Jugoslavije, Sarajevo, 1999.
Internet web referenci: 4. Hurem Rasim, Kriza NOP-a krajem 1941 i početkom 1942, Sarajevo, 1972.
5. Matković Hrvoje, Povijest Jugoslavije (1918-1991), Zagreb, 2003.
6. Petranović Branko, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Beograd, 1980.

45
Šifra predmeta: Naziv predmeta: Savremena književnost BiH
Nivo: dodiplomski studij Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 4

Status: izborni predmet Broj sati sedmično: 2+2 Ukupan broj sati: 30+30
Nastavnik: prof. dr. Dijana Hadžizukić/ Jezik: bosanski
V. ass. Lejla Žujo
Kontakt detalji: Dijana.hadzizukic@unmo.ba

Lejla.Zujo@unmo.ba
Konsultacije u kabinetu nastavnika
Matična Odsjek za bosanski jezik i književnost
kvalifikacija:
Obrazloženje Bodovna vrijednost je definisana na osnovu broja časova i oterećenosti
bodovne studeneta, kao i značaju modula u konačnim kompetencijama.
vrijednosti:
Opis općih i Nakon što odslušaju modul i izvrše svoje obaveze studenti će:
specifičnih  Znati karakteristike književnog stvaranja u vrijeme i neposredno
kompetencija nakon Drugog svjetskog rata.
(znanja i vještina)  Znati temeljne poetske tokove i moći prepoznati njihove
/ ishod učenja: osobenosti unutar konkretnih pjesničkih opusa
 Pročitati i koristeći ranije stečena znanja moći analizirati
reprezentativna književna ostvarenja
 Biti u mogućnosti da navedena djela interpretiraju u skladu sa
metodičko-didaktičkim principima u nastavi književnosti
 Biti sposobni za komparativno proučavanje
književnoumjetničkih tokova u svjetskoj i južnoslavenskim
književnostima
 Biti u mogućnosti da prate recentna književna ostvarenja
1. CILJ Predmet Književnost BiH IV, kao obavezni predmet na studiju, ima za
PREDMETA: cilj informisati studente o najvažnijim tokovima u književnosti
savremenog doba kroz rad na najznačajnijim književnim ostvarenjima
druge pol. XX vj.
1 a. Predmeti koji
su preduslov:
2. Osnovne 1. Drugi svj. rat i njegove refleksije u bh. književnosti;
tematske jedinice poeme S.Kulenovića; Branko Ćopić; Pokretanje časopisa
koje se obrađuju i listova: Odjek, Brazda, Život; period modernizacije knj.
izraza (1953-1960) i dominacija poezije
2. Poezija I.Sarajlića; pjesnici lirske apstrakcije:
H.Tahmišćić, M.Pašić, V.Koroman, A.Vuletić, I.Kordić;
poetski svijet Ilije Ladina
3. Poetski opus Maka Dizdara
4. Soneti i Ponornica S.Kulenovića
5. Tvrđava i Derviš i smrt Meše Selimovića
6. Pobune i Uhode Derviša Sušića
7. Poezija Abdulaha Sidrana
8. Novohistorijski romani N.Ibrišimovića, Ć.Sijarića i H.
Bašića
9. Poezija M.Vešovića, D.Trifunovića, Ž. Ivankovića i
M.Stojića
10. Romani A.Isakovića, Dž.Alića, V.Lukića, I.Lovrenovića,
46
A.Vuletića
11. Poezija Dž.Latića, H.Hajdarevića i H.Demirovića
12. Pripovijetke M.Kondžića, Ć.Sijarića, A. Isakovića,
S.Fetahagića, M.Novalića
13. Romani Dž.Karahasana, I.Horozovića, M.Jergovića,
J.Musabegović, A.Lazarevske, N.Kurspahić
14. Dramsko stvaralaštvo u BiH od 1945. do danas
15. Putopis u BiH: T.Kulenović, Z.Džumhur, Alija Isaković
3. NASTAVA/
OCJENJIVANJE
Opis aktivnosti Učešće u nastavi (%)
3.1. Način 1. ex katedra 1. 60%
izvođenja nastave 2. diskusije 2. 20%
3. prezentacije 3. 20%
Opis aktivnosti Učešće u ocjeni (%)
3.2. Način 1. obavezni dolazak 1. 5%
ocjenjivanja – 2. grupni rad 2. 5%
uključivanja 3. esej 3. 5%
studenata 4. seminarski rad 4. 5%
5. test (parcijalni) 5. 15%
6. test (parcijalni) 6. 15%
7. test (finalni) 7. 25%
8. usmeni ispit (finalni) 8. 25 %
4. LITERATURA 1. Savremena knjiž. naroda i narodnosti BiH, knj. I
2. Bošnjač. knj. u knj. kritici, Novija knj.-poezija, prir. E. Duraković
3. Enes Duraković, Riječ i svijet: studije i eseji o bh.pjesnicima XX
vijeka
4. Hanifa K.Osmanagić, Pjesnici lirske apstrakcije
5. Midhat Begić, Raskršća knj. IV
6. Muhsin Rizvić, Panorama bošnjačke književnosti
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe predmeta
47
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: PEDAGOGIJA Šifra predmeta: 0000
Prvi ciklus studija 2. godina studija / 3. semestar
semestar
Voditelj predmeta: prof.dr. Husejn Musić
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati za
Matična kvalifikacija: Prvi ciklus studija na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka – opći predmet
Preduslovi za polaganje predmeta: Psihologija
Ograničenja pristupa predmetu: Studenti svih Odsjeka FHN-a
Predmet podrazumijeva oko 60 sati rada. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu
koja će im omogućiti sticanje planiranih kompetencija.
Osposobiti studente za razumijevanje praktične obrazovnog i odgojnog aspekta njihove
Cilj predmeta:
buduće profesije u savremenom kontekstu bh. obrazovanja
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći:
- Razumjeti cjelovit i sistematiziran uvid u pedagogijsku znanost, njezino
Opis općih i specifičnih utemeljenje i terminologiju
kompetencija (znanja i vještina) - kritički promišljati i propitivati probleme suvremene pedagoške teorije i
/ishod učenja: prakse
- razumjeti smisao i sadržaj empirijskih i drugih istraživanja, na temu
učinkovitosti prakticiranih oblika odgajanja
1. Pedagogija kao znanost
2. Predmet pedagogije
3. Interdisciplinarnost u pedagogiji
4. Socijalizacija, akulturacija, edukacija, odgoj i obrazovanje
5. Odgojno obrazovni sustav
6. Opće i stručno obrazovanje
7. Cjeloživotno obrazovanje
8. Proces, subjekti i čimbenici odgoja
9. Odgojni ciljevi
10. Kulturno-povjesna uvjetovanost odgoja
11. Odgoj kao manipulacija
12. Humanistički pristup odgoju
13. Subjekti odgojnog procesa
14. Učenik kao subjekt odgoja
15. Nastavnik
Predavanja, auditorne vježbe, dijalog, diskusija, samostalni zadaci.
učenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (dozvoljeno je 30% izostanaka), test, završni
pismeni ispit (primjena stečenih kompetencija, u svrhu potvrđivanja ostvarenih
predviđaju):
ishoda ).
Način provjere znanja/ način Na polovini semestra studenti polažu parcijalni ispit. Dolasci 5%; zadaće 5%; referat
polaganja ispita i % težinskog 10%, parcijalni ispit 30%; finalni ispit 50%
1. A. Vukasovid: Pedagogija, VII izdanje, Zagreb, 2001.
Popis osnovne literature i 2. N. Giesecke: Uvod u pedagogiju, 1993.
Internet web referenci: 3. Grupa autora: Pedagogija (Temeljnja znanja iz opde pedagogije, didaktike,
školske pedagogije i andragogije), Dom štampe, Zenica, 2002.
48
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Naziv predmeta: FRAZEOLOGIJA Šifra predmeta:

semestar
Voditelj predmeta: Doc.dr. Belma Šator
Kontakt detalji: belma.prndelj@unmo.ba
Ukupan broj sati za
Matična kvalifikacija: Njemački jezik i književnost
Status predmeta: Obavezni
Peduslovi za polaganje predmeta: Nema preduslova za polaganje ispita
Ograničenja pristupa predmetu: Samo studenti Odsjeka za njemački jezik i književnost
10% učešće (0, 5 ECTS); 40% seminarski rad (1,5 ECTS); 50% završni ispit
(2 ECTS)
Cilj nastave je
teoretsko upoznavanje sa ključnim pojmovima frazeologije,
praktično vladanje frazemima njemačkog jezika,
Cilj predmeta:
osposobljavanje studenata za komparativna istraživanja,
upoznavanje studenata s tehnikom rada na tekstu i određivanju/ odabiru, upotrebi i
prevođenju frazema uz pomoć frazeoloških rječnika.
Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će
vladati osnovnim pojmovima iz oblasti frazeologije,
Opis općih i specifičnih te će u pismenom i usmenom komuniciranju razumjeti i koristiti frazeme njemačkog
kompetencija (znanja i vještina) jezika,
/ishod učenja: studenati su sposobni za komparativno istraživanje,
prepoznavanje pojmova iz frazeologije, njihovo određivanje u različitim vrstama
tekstova i savladavanje tehnike upotrebe rječnika pri prevođenju.
- Uvod
- Definicija frazeologije;
- Historijski razvoj njemačke frazeologije (poređenje sa razvojem frazeologije u b,
h, s lingvistici);
- Pojam i definicija frazema (upoznavanje sa mnogostrukosti različitih naziva za
označavanje frazološke jedinice);
- Osnovne karakteristike frazema
- (idiomatičnost, polileksičnost, stabilnost i reproduciranje);
Okvirni sadržaj predmeta: - Struktura i klasifikacija frazema i srodnih vrsta;
- Morfosintaktički opis frazema
- (imenički, pridjevski, priloški i glagolski frazemi);
- Semantički opis frazema
- (stepen idiomatičnosti frazema; frazeološka antonimija, sinonimija i polisemija);
- kontrastivna frazeologija (pojam i predmet proučavanja)
- problem ekvivalencije
- (potpuna ekvivalentnost, ekvivalentnost sa razlikama i nulta ekvivalentnost);
- ponavljanje i pripremanje za ispit

predavanja, vježbe, samostalni rad, demonstracija, diskusija, dijalozi.
učenja:
predviđaju):
-obavezni dolasci i aktivnost u nastavi (10%)
-seminarski rad (40%)
Način provjere znanja/ način -završni pismeni ispit (50%)
polaganja ispita i % težinskog Konačna ocjena se utvrđuje na osnovu ukupno osvojenih bodova na slijedeći način:
faktora provjere znanja: Bodovi Ocjena
55 – 64 6
65 – 74 7
49
75 – 84 8
85 – 94 9
95 – 100 10
Burger, Harald (1998): Phraseologismen. Eine Einführung am Beispiel des
Deutschen, Erich Schmidt Verlag, Berlin.
Fleischer, Wolfgang (1997): Phraseologie der deutschen Gegenwartssprache, Max
Niemeyer Verlag, Tübingen.
Hrustić, Meliha (2001): Kontrastivna analiza frazeoloških izraza sa komponentom
„Kopf“/“Glava“ u njemačkom i u b/h/s jeziku, Tuzla.
Tanović, Ilijas (2001): Frazeologija bosanskog jezika, Dom štampe, Zenica.
50
ODSJEK ZA HISTORIJU
Naziv predmeta: PSIHOLOGIJA Šifra predmeta: 0000
semestar
Voditelj predmeta: prof. dr. Jasna Bogdanović-Ćurić
Kontakt detalji:
Ukupan broj sati za
Matična kvalifikacija: Prvi ciklus studija na svim odsjecima Fakulteta humanističkih nauka – opći predmet
Ograničenja pristupa predmetu: Studenti svih Odsjeka FHN-a
Predmet podrazumijeva oko 60 sati rada. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu
koja će im omogućiti sticanje planiranih kompetencija.
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s teorijskim i aplikativnim
spoznajama iz značajnih područja psihologije. U toku izučavanja student tiče
sposobnost razumijevanja i ispravnog korištenja značajnih pojmova kojima se mogu
Cilj predmeta:
pravilno obrazložiti kognitivni, emocionalni i konativni procesi. Studenti će se
upoznati i sa savremenim spoznajama iz psihologije ličnosti i posebno o agensima
razvoja i socijalizacije ličnosti.
Opis općih i specifičnih - Razumjeti i prepoznati osnovne probleme opće psihologije
kompetencija (znanja i vještina) - Identificirati probleme u nastavnoj praksi i pravilno reagovati na njih
/ishod učenja: - Shvatiti psihološke procese na nosnovu savremenih shvatanja te dalje
proučavati probleme tipične za školu i nastavu iz oblasti psihologije
1.Predmet i razvoj psihologije.
2. Psihološke metode istraživanja . Psihološki testovi : vrste i psihometrijske
karakterstike
3. Osjeti i percepcije
4. Uticaj fizičkih, fizioloških , psiholoških i socijalnih faktora na percepciju. Iluzije,
paslike i predstave
5. Učenje i pamćenje. Transfer učenja. Teorije zaboravljanja
6. Racionalizacija procesa učenja.
7. Mišljenje. Inteligencija : tumačenja, faktorske teorije sposobnosti.
8. Emocije.
9. Motivi.
10. Frustracija i reagiranje na frustraciju.
11. Struktura, dinamika i razvoj ličnosti.
12. Temperament.
13. Karakter.
14. Agensi socijalizacije ličnosti.
15. Mentalno zdravlje
predavanja, auditorne vježbe, eksperimentalne vježbe, demonstracija itd.
učenja:
///
predviđaju):
Način provjere znanja/ način Kolokviji (30%)
polaganja ispita i % težinskog seminarski rad 20%
faktora provjere znanja: usmeni ispit 50%.
1. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Kretch, D., Crutchfield, R.S. (1978). Elementi psihologije. Beograd:
Naučna knjiga.
Popis osnovne literature i 3. Pečjak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost
Dodatna i preporučena literatura
1. Lawrence, A., Pervin, A.L., John, P.O. ( 2008). Psihologija ličnosti: teorije i
istraživanja. Zagreb: Školska knjiga
51
2. Dizdarević, I. ( 2002). Agensi socijalizacije ličnosti. Sarajevo: Prosvjetni
list
3. Petz, B. ( 2003). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap
4. Bootzin,R.R., Bower, H.G., Crocker. J., Hall, E. ( 1991). Psychology
Today. New York: McGraw-Hill, Inc.
Hartley, J., Branthwaite. A. ( 2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko : Naklada Slap
52
ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Naziv predmeta: Selimović u engleskom jeziku Šifra predmeta: 0000

Ciklus studija I Godina studija IV / Semestar I
semestar
Voditelj predmeta: Doc. dr. Edina Špago-Ćumurija
Konsultacije: svaki dan, 9:30-10:00 Adresa (broj kabineta): Arapski studiji
Kontakt detalji:
E-mail: edina@unmo.ba Tel.: 063 345 935
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično:0 Ukupan broj sati: 30
Matična kvalifikacija: Prvi ciklus na Odsjeku za engleski jezik i književnost.
Predmet je izborni. Studenti će većinu kompetencija moći steći na nastavi, sa 30 sati
predviđenih za samostalni rad.
Ovaj izborni predmet će birati studenti koji žele produbiti znanja iz prevođenja, nakon
obaveznih i/ili izbornih prevodilačkih predmeta. Predmet će obezbijediti specifične
Cilj predmeta:
kompetencije o prevođenju najznačajnijeg savremenog bosanskog pisca, te o
prevođenju savremenog romana kao takvog.
- Prepoznati oosbine stila M. Selimovića
- Razumjeti osnovne probleme prevođenja književnosti/kultura
- Rješavati probleme prevođenja elemenata bosanske kulture
/ishod učenja:
- Baviti se specifičnim pitanjima književnog prevoda (žanr, stil, prevod i
vrijeme..)
1. Meša Selimović – život i djelo
2. Prevođenje književnih tekstova
3. Prevođenje romana
4. Književne discipline i njihova uloga u prevodnoj analizi
5. Idiosinkratički elementi stila M. Selimovića
6. Ne-lekseme M. Selimovića
7. Sintaksa Meše Selimovića
8. Gramatička transpozicija
9. Kolokacije – prevođenje
10. Prevođenje na nivou sintagme u djelu M. S.
11. Kultura – prevodilačka pitanja
12. Turcizmi u Dervišu
13. Duhovno u romanu M. S.
14. Univerzalno u djelu M. S.
15. Otvorena pitanja prevoda djela M. S. na engleski
predavanja, vježbe
učenja:
Nema ih.
predviđaju):
Student polaže ovaj ispit pisanjem rada o odabranom prevodilačkom problemu iz djela
Meše Selimovića i njegovom usmenom prezentacijom
1. Semantičko-pragmatička analiza prfevoda M. Selimovića u engleskom
jeziku, Edina Špago-Ćumurija, magistarski rad, 2007. – odabrana poglavlja
2. Prevoditeljev put, Francis R. Jones, Buybook, 2002
53
ODSJEK ZA HISTORIJU
NAZIV PREDMETA
Historija civilizacija
Ciklus studija I Godina studija II / Semestar IV
semestar
Voditelj predmeta: Prof.dr. Adnan Velagić
Kontakt detalji: Konsultacije: Adresa (broj kabineta): E-mail: Tel.:
Ukupan broj sati predmeta: Sati predavanja sedmično: 2 Sati vježbi sedmično: 0 Ukupan broj sati: 30
Matična kvalifikacija: Predmet je primarno izađen za Nastavni plan i program na Odsjeku za historiju
Preduslovi za polaganje predmeta: Nema ih.
trebaju izvršiti, te značaja predmeta za konačne ishode učenja.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim i najznačajnijim pojmovima iz
Cilj predmeta: historije razvoja civilizacijskih procesa u svijetu, kao i upoznavanje različitih
kultura i društvenih kretanja.
Po uspješno, završetku ovog predmeta, studenti će:
Opis općih i specifičnih - Imati znaje o nastanku, razvoju i komplementarnosti značajnijih
kompetencija (znanja i vještina) civilizacija svijeta
/ishod učenja: - Shvatiti ulogu kuluturoloških i općedruštvenih procesa na razvoj pojedinih
civilizacija.
a) Prethistorijsko razdoblje: način života, kultovi, vjerske predstave.
b) Stari vijek: Nastanak urbanih civilizacija i organizovanog društva, na primjeru
Egipta, Grčke, Rimske države.
c) Srednji vijek: feudalno društvo, barbarske države, naselja, religija, na primjeru
Franačke države, Bizantije, Arapskog poluotoka.
d) Novi vijek: Civilizacija Osmanskog društva i evropskih zemalja; Značaj naučno-
tehničkih u razvoju svjetskih civilizacija; Evropska civilizacija u 19. st.; Nacionalna
država i obilježja njene civilizacije.
e) Prelomnice u razvoju svjetskih civilizacija: svjetski ratovi i njihov utjecaj na
oblikovanje svjetskih civilizaicja; Svijet nakon Drugog svjetskog rata (Hladni rat,
Globalizacija).
predavanja, usmene i pismene vježbe.
učenja:
Studenti imaju obavezu da izlože referat u toku semestra.
predviđaju):
Nakon uspješnog izlaganja referata studenti mogu ostvariti do 35% bodova, na ispitu
65% bodova.
- Više autora, Povijest svijeta, Novo izdanje, Zagreb, 2002.
- Eduard Kale, Historija civilizacija,
- Žak Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope, Beograd 1974; G.
Popis osnovne literature i - Filip Hiti, Istorija Arapa, Sarajevo 1967.
Internet web referenci: - Anri Sutu, Nezavistan savez. Istorija Evropske zajednice, Clio, 2000.
- Pol Magdalino, Istorija privatnog života, Clio, 2001.
- Robert Mantran, Beograd 2002, Historija osmanske države i civilizacije, prr. (E.
Ihsanoglu), Sarajevo 2004.,
54

Nastavni Plan I Program Historija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastavni Plan I Program Historija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru

Fakultet humanističkih nauka

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Mostar, april 2015.

Nastavni plan: 2015/2016.

Obavezni predmeti Godina: I

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

2 Opća historija starog vijeka I 8 3 2

Obavezni predmeti Godina: I

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Obavezni predmeti Godina: II

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Historija jugoistočne Evrope u srednjem vijeku

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

1 Opća historija srednjeg vijeka od XII do XV st. 8 3 2

Historija jugoistočne Evrope u srednjem

Izborni predmeti (student bira 1 predmet) 1 Godina: II

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Obavezni predmeti Godina: III

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

2 habsburškom vlašću (do 1918.) 6 2 2

Obavezni predmeti Godina: III

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Jugoistočna Evropa u osmanskom periodu

Obavezni predmeti Godina: IV

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Historija monarhističke Jugoslavije (1918-

Izborni predmeti (Student bira 1 predemeta) 1 Godina: IV

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

Obavezni predmeti Godina: IV

RB Naziv predmeta ECTS Predavanja Vježbe

1 Opća historija savremenog doba 6 3 2

Način praćenja kvalitete i

1. Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić: Gramatika bosanskoga jezika,

Način praćenja kvalitete i

Oblici provođenja nastave/metode

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Opis općih i specifičnih

Oblici provođenja nastave/metode

Oblici provođenja nastave/metode

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Naziv predmeta: Njemački jezik Šifra predmeta:

Studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju poznate riječi, upotrebljavaju

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Način praćenja kvalitete i

Po uspješnom polaganju ovog predmeta studenti će imati osnovno znanje o

Oblici provođenja nastave/metode

Naziv predmeta: Bosanski ejalet (1580-1791) Šifra predmeta: 0000

Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će steći znanje o specifičnom

Opis općih i specifičnih

Način praćenja kvalitete i

Naziv predmeta: Arhivistika i arhivska praksa Šifra predmeta: 0000

Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim karakteristikama i važnostima

Opis općih i specifičnih

1. Arhivistika kao nauka (pojam , predmet, zadaci).

Oblici provođenja nastave/metode

Naziv predmeta: Lingvostilistika Šifra predmeta: 0000