Professional Documents
Culture Documents
Kopointutunan Fonetik Om Fonologi
Kopointutunan Fonetik Om Fonologi
0 KOPOINTUTUNAN
Tumanud do Kamus Dewan Edisi Keempat, fonetik nopo nga ilmu boros (linguistik) i
haro pionitan do kopomoroitan boros om lambang i popokito do koroitan dau. Fonologi nopo
di nga ponoriukan kokomoi tuni kopolombusan id isoiso’ boros. Id suang do ponuatan diti,
pinohuyad di monunuat kokomoi do carta pimato fonetik winoun i oponsol om impohon id
gana fonetik. Suai ko’ ilo, pinosuang nogi di monunuat kokomoi do artikulasi om artikulator di
agayo rati id gana fonologi. Id ponuatan diti nogi, haro katalangan di oniba no tu’ ohuyad
kawagu i uhu di sumusuhut miampai lobi aralom.
Carta Fonetik Winoun nopo nga tinoodo’ do Koisaan Fonetik Winoun toi ko’ International
Phonetic Association (IPA). Koisaan diti nopo nga nokoingkakat sabaagi iso koisaan di toun
1886. Mantad no do notoodo’ iti koisaan, ogumu nodii’ kinoburuon di winonsoi lolobi no di
toun 1910 gisom do 1930 (Abdullah Hassan, 2005). Sumuku kumaa di Rita om Emilda
(2010), carta pimato fonetik winoun nopo nga simbol-simbol montok tuni id suang pibarasan
do oinsanan boros id winoun. Carta pimato fonetik winoun nopo nga gunoon montok do
transkripsi fonetik tuni id suang do isoiso boros mongoi do koroitan toi ko’ kopolombusan
isoiso’ hogot nopo nga kosudong om sopiagal.
Pimato nopo nga opiduo kumaa konsonan om vokal. Kogumuan do konsonan nopo
nga owonsoi mantad konsonan pulmonik. Wookon nopo do boros nga poinsondi kopio doid
kopomogunaan tongus mantad topos montok momonsoi do tuni, sundung potuu’ do ingkaa,
wookon do boros nopo nga momoguno iso toi ko’ goduduo i duo po wagu ralan wayaan
tongus montok momonsoi piipiro konsonan (konsonon okon pulmonik) diolo.
2
Rajah 1.0 carta fonetik winoun
(https://www.internationalphoneticassociation.org/sites/default/files/IPA_Kiel_2015.pdf)
3
2.1 Konsonan Pulmonik
Plosif, i ointutunan nogi do stop konsonan, nopo nga fonem di owonsoi miampai
popotingkod luyung do tongus id suang do solunsug vokal montok momonsoi do sotol, i
insan i do polobuson montok momonsoi tuni toniba di olinggu.
Okito’ o carta konsonan pulmonik id jadual 1.0 miampai do kawo om tuni dau.
4
Jadual 1.0 Konsonan Pulmonik (Rujukan ringkas aspek linguistik bahasa Kadazandusun)
Jadual 2.0 Konsonan Okon Pulmonik (Rujukan ringkas aspek linguistik bahasa Kadazandusun)
5
2.2 Konsonan Okon Pulmonik
Konsonon okon pulmonik nopo nga tuni di winonsoi miampai au momoguno topos
nga momoguno do ralan wayaan tongus velaric montok fonem miagal do klik, toi ko’ ralan
wayaan tongus glottalic montok fonem miagal do implosif om ejektif (Woelfel om
McDonough,2009). Monongkuyaan nogi i Indirawati om Mardian (2006), do tuni konsonan
nopo diti nga haro tolu kawo; tuni klik, tuni implosif om tuni ejektif miagal di okito id jadual
2.0.
Pogulu nopo nga tuni klik i owonsoi miampai wayaan tongus aantaban id kabang id
pialatan di duo kapagantob, i osili sabap tolikud do dila i pinoinsomok kumaa id kahad
tolomok om kaantaban i winonsoi id toguang kubong do kabang, iri nopo nga id gontob do
monsis.
Sumusuhut nopo nga tuni implosif. Tuni nopo diti nga kiula miagal do koponutuban
wayaan tongus i osili soira popouni tuni plosif om glotis. Miampai popoinsiriba do larinks,
koinsokon tongus id suang do kabang om farinks nga kumudi’ om papaasil di do tuni di
tagangau i owonsoi soira oukab o kubong do kabang. Tuni implosif diti haro id boros
Vietnam om Niger-Congo, [ ɓ, ɗ, ɠ ].
Kawo di kumotolu nopo nga tuni ejektif. Tuni ejektif nopo diti nga tuni konfigurasi gulu
artikulasi dau miagal di gunoon id kapamansayan tuni implosif. I misuai nopo nga
kowoowoyo’ larinks i pinoinsawat. Insokon o tongus id suang do larinks om kabang, om
soira ukabon i sompon do kubong do kabang, osili o tuni tagangau egresif [p', t', k'].
Konsonan boros Kadazandusun nopo nga oruhai no kopiagal di konsonan id boros suai nga
haro piipiro pisuayan. Boros Kadazandusun nopo diti nga opiduo kumaa duo boros tagayo,
dusun(central dialect) om kadazan(coastal dialect). Id Central Dialect, aiso tuni konsonan v,
z, b om d. Poingkuro po nga, tuni w, y om r nopo nga haro id dialek diti miagal nogi do
kopitoningan duo konsonan i aiso id coastal dialect.
6
Koduo nopo di nga tuni b om d. Koubasanan nopo, tuni “tokodou” (poloputon) /b/ om
/d/ nopo nga au popisuayon mantad do koubasanan tuni “tolomi” (au poloputon) /b/ om /d/ id
ponuatan. Pisuayan diti oponsol kopio soira moboros om id kopomorotian do boros
Kadazandusun. /b/ om /d/ id boros noolos mantad Malayu om Inggilis nopo nga “okodou”.
Dadi, montok do kaanu mamarati i susumikul toi ko’ isai nopo i balajal diti boros
Kadazandusun, numaan di tanda’ai do (') o ‘glottal stop’ om ginorisan id siriba o /b/ om /d/ di
poloputon: b , d. Id siriba diti, okito di do poingkuro kopomogunaan diti kaanu popisuai om
manahak korotian do lobi osonong.
Mantad dilo, simbol tuni konsonon di gunoon id boros Kadazandusun nopo di nga:
2.4 Vokal
Tumanud di John Lyons (1992), vokal nopo nga pinowoyo sabaagi tuni di winonsoi miampai
aiso kapagantaban id solunsug tongus i maya id kubong do kabang. Vokal nopo nga opiduo
kumaa vokal wara(oral vowels) om vokal nasal(nasalized vowels). Osili o vokal wara soira
akakat i velum, i kapagantob do ralan wayaan tongus kumaa id kubong do todung. Vokal
nasal nopo nga osili soira poinsiribaon i velum id nonggo do milo di tumalib o wayaan tongus
id kubong do kabang om todung (Bruce M. om Diane P., 2006).
Haro tolu o bontuk do tuni vokal. Iri nopo ngawi nga monotong(monophthong),
diftong(diphthong) om mora. ‘Mono’ nopo nga sumuku kumaa iso, ‘di’ nopo nga sumuku
7
kumaa duo, om ‘phtong’ nopo id boros Greek nga kirati do tuni (Bruce M. om Diane P.,
2006). Monotong id boros Kadazandusun nga a, i, o om u. Monotong nopo diti nga vokal di
ouhan miagal do /u/ id ‘munung’. Diftong nopo di nga vokal id nonggo do minog o
sosongulun dii do induo popogura munung do momonsoi di vokal. Kopitoningan vokal id
boros Kadazandusun nopo nga ai, ao, au, ia, io, iu, oi, ou, ua, ui, om uo. Poomitanan nopo
nga /uo/ id boros ‘luong’. Aiso kopitoningan vokal oa id boros Kadazandusun. Mora nopo
nga kopitoningan duo tuni vokal di miagal. Haro apat mora id boros Kadazandusn; aa, ii, oo,
om uu. Poomitanan nopo /ii/ nga id boros /nodii/.
Toguang Tolikud
Akawas i u
Tanga o
Osiriba a