Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 7

1.

0 KOPOINTUTUNAN

Tumanud do Kamus Dewan Edisi Keempat, fonetik nopo nga ilmu boros (linguistik) i
haro pionitan do kopomoroitan boros om lambang i popokito do koroitan dau. Fonologi nopo
di nga ponoriukan kokomoi tuni kopolombusan id isoiso’ boros. Id suang do ponuatan diti,
pinohuyad di monunuat kokomoi do carta pimato fonetik winoun i oponsol om impohon id
gana fonetik. Suai ko’ ilo, pinosuang nogi di monunuat kokomoi do artikulasi om artikulator di
agayo rati id gana fonologi. Id ponuatan diti nogi, haro katalangan di oniba no tu’ ohuyad
kawagu i uhu di sumusuhut miampai lobi aralom.

2.0 Carta Pimato Fonetik Winoun

Carta Fonetik Winoun nopo nga tinoodo’ do Koisaan Fonetik Winoun toi ko’ International
Phonetic Association (IPA). Koisaan diti nopo nga nokoingkakat sabaagi iso koisaan di toun
1886. Mantad no do notoodo’ iti koisaan, ogumu nodii’ kinoburuon di winonsoi lolobi no di
toun 1910 gisom do 1930 (Abdullah Hassan, 2005). Sumuku kumaa di Rita om Emilda
(2010), carta pimato fonetik winoun nopo nga simbol-simbol montok tuni id suang pibarasan
do oinsanan boros id winoun. Carta pimato fonetik winoun nopo nga gunoon montok do
transkripsi fonetik tuni id suang do isoiso boros mongoi do koroitan toi ko’ kopolombusan
isoiso’ hogot nopo nga kosudong om sopiagal.

Tumanud di Abdullah Hassan (2005), ponoriukan-ponoriukan i winonsoi kumaa nunu


nopo boros nga sumuku’ om tumanud do prinsip-prinsip Koisaan Fonetik Winoun. Lambang-
lambang fonetik toi ko’ pimato-pimato fonetik i okito’ id carta pimato fonetik winoun nopo
nga winonsoi do Koisaan diti. Pimato-pimato diti nowonsoi mantad pimato-pimato Latin i
rinuhangan do piipiro’ pimato di winonsoi, om piipiro tanda diakritik. I sinumontob do
minongulud diti pimato-pimato nopo nga: Ellis, Sweet, Passy om Daniel Jones. Pimato-
pimato diti koontok kopio do gunoon soira momonsoi ponoriukan tuni-tuni boros tu’ tikid-tikid
pimato nopo nga panakatanda do iso no tuni.

Pimato nopo nga opiduo kumaa konsonan om vokal. Kogumuan do konsonan nopo
nga owonsoi mantad konsonan pulmonik. Wookon nopo do boros nga poinsondi kopio doid
kopomogunaan tongus mantad topos montok momonsoi do tuni, sundung potuu’ do ingkaa,
wookon do boros nopo nga momoguno iso toi ko’ goduduo i duo po wagu ralan wayaan
tongus montok momonsoi piipiro konsonan (konsonon okon pulmonik) diolo.

2
Rajah 1.0 carta fonetik winoun
(https://www.internationalphoneticassociation.org/sites/default/files/IPA_Kiel_2015.pdf)

3
2.1 Konsonan Pulmonik

Tumanud di Woelfel om McDonough (2009), konsonan pulmonik nopo nga i owonsoi


miampai popoinsolot do wayaan tongus di lumabus mantad id topos, poingompus di glotis
toi ko’ id suang di oral kaviti. Konsonan pulmonik nopo nga tuni konsonan di bobos togumu
do gunoon id boros do tulun. Suai ko’ ilo, tumanud do International Phonetic Asssociation,
oinsanan konsonan id jadual konsonan nopo nga popokito do konsonan di nowonsoi
momoguno do tongus mantad do topos (konsonan pulmonik). Sumuku kumaa di Woelfel om
McDonough (2009), haro siam kawo do konsonon pulmonik; nasal, plosif, frikatif,
approximants, trills, taps toi ko’ flaps, lateral frikatif, lateral approximants om lateral flaps.
Mantad do koinsanan dilo, ilo tolu di nokopogulu no i insaru om milo potolinahason id
kogumuan boros.

Nasal nopo nga winonsoi do pongunuan glotal maya do todung id nonggo do


solunsug boros nopo nga osolot kopio id isoiso timpu dii. Poomitanan nopo do nasal nga /m/
om /n/ miagal do “manuk” om “nauk”.

Plosif, i ointutunan nogi do stop konsonan, nopo nga fonem di owonsoi miampai
popotingkod luyung do tongus id suang do solunsug vokal montok momonsoi do sotol, i
insan i do polobuson montok momonsoi tuni toniba di olinggu.

Frikatif nopo nga konsonan di owonsoi miampai mononsog do tongus tumalib


wayaan di osolot id solunsug vokal. Osolot iti tu’ kopinsomok i duo artikulator. Raan di
poimbida do frikatif nopo nga sibilant, i pinokowoyo’ do tuni kosis i owonsoi miampai
mononsog tongus maya id disan do nipon. Kogumuan winakas akustik do Sibilant nopo nga
id frekuensi di takawas. Poomitanan nopo do sibilant di kouni nga /z/ miagal id “diozu”, iso
sibilant di au kouni nopo nga /s/ miagal id “sada”. Poomitanan Frikatif okon sibilant nopo nga
/v/ miagal id “vuos” i pounion, om /f/ (iso mantad konsonan noolos id boros Kadazandusun)
di au pounion.

Okito’ o carta konsonan pulmonik id jadual 1.0 miampai do kawo om tuni dau.

4
Jadual 1.0 Konsonan Pulmonik (Rujukan ringkas aspek linguistik bahasa Kadazandusun)

Jadual 2.0 Konsonan Okon Pulmonik (Rujukan ringkas aspek linguistik bahasa Kadazandusun)

5
2.2 Konsonan Okon Pulmonik

Konsonon okon pulmonik nopo nga tuni di winonsoi miampai au momoguno topos
nga momoguno do ralan wayaan tongus velaric montok fonem miagal do klik, toi ko’ ralan
wayaan tongus glottalic montok fonem miagal do implosif om ejektif (Woelfel om
McDonough,2009). Monongkuyaan nogi i Indirawati om Mardian (2006), do tuni konsonan
nopo diti nga haro tolu kawo; tuni klik, tuni implosif om tuni ejektif miagal di okito id jadual
2.0.

Pogulu nopo nga tuni klik i owonsoi miampai wayaan tongus aantaban id kabang id
pialatan di duo kapagantob, i osili sabap tolikud do dila i pinoinsomok kumaa id kahad
tolomok om kaantaban i winonsoi id toguang kubong do kabang, iri nopo nga id gontob do
monsis.

Sumusuhut nopo nga tuni implosif. Tuni nopo diti nga kiula miagal do koponutuban
wayaan tongus i osili soira popouni tuni plosif om glotis. Miampai popoinsiriba do larinks,
koinsokon tongus id suang do kabang om farinks nga kumudi’ om papaasil di do tuni di
tagangau i owonsoi soira oukab o kubong do kabang. Tuni implosif diti haro id boros
Vietnam om Niger-Congo, [ ɓ, ɗ, ɠ ].

Kawo di kumotolu nopo nga tuni ejektif. Tuni ejektif nopo diti nga tuni konfigurasi gulu
artikulasi dau miagal di gunoon id kapamansayan tuni implosif. I misuai nopo nga
kowoowoyo’ larinks i pinoinsawat. Insokon o tongus id suang do larinks om kabang, om

soira ukabon i sompon do kubong do kabang, osili o tuni tagangau egresif [p', t', k'].

2.3 Konsonan id Boros Kadazandusun

Konsonan boros Kadazandusun nopo nga oruhai no kopiagal di konsonan id boros suai nga
haro piipiro pisuayan. Boros Kadazandusun nopo diti nga opiduo kumaa duo boros tagayo,
dusun(central dialect) om kadazan(coastal dialect). Id Central Dialect, aiso tuni konsonan v,
z, b om d. Poingkuro po nga, tuni w, y om r nopo nga haro id dialek diti miagal nogi do
kopitoningan duo konsonan i aiso id coastal dialect.

Sumuku kumaa Kadazan-Dusun-Malay-English Dictionary (2015), haro duo kooturan


di misuai id boros Kadazandusun mantad di IPA toi ko’ carta fonetik winoun. Koiso nopo nga
kopomogunaan sigot (') i ointutunan sabaagi ‘glottal stop’. Id timpuunon nopo, glottal stop
diti posuaton soira koimbulai id tanga do hogot (poomitanan: Kinadaa'an). Nga nokoimpuun
di ponuatan do ‘glottal stop’ diti id tolikud do hogot soira haro monunuat dii monuat do
‘glottal stop’ id tolikud do hogot (poomitanan: sada').

6
Koduo nopo di nga tuni b om d. Koubasanan nopo, tuni “tokodou” (poloputon) /b/ om
/d/ nopo nga au popisuayon mantad do koubasanan tuni “tolomi” (au poloputon) /b/ om /d/ id
ponuatan. Pisuayan diti oponsol kopio soira moboros om id kopomorotian do boros
Kadazandusun. /b/ om /d/ id boros noolos mantad Malayu om Inggilis nopo nga “okodou”.

Dadi, montok do kaanu mamarati i susumikul toi ko’ isai nopo i balajal diti boros
Kadazandusun, numaan di tanda’ai do (') o ‘glottal stop’ om ginorisan id siriba o /b/ om /d/ di
poloputon: b , d. Id siriba diti, okito di do poingkuro kopomogunaan diti kaanu popisuai om
manahak korotian do lobi osonong.

Poomitanan : Tudu' – mongumbal do taakanon Daa – lumansan

Tudu – iso kawo do tayam Daa' – oinggorit

Tudu – dimpoton toi ko’ objektif

Mantad dilo, simbol tuni konsonon di gunoon id boros Kadazandusun nopo di nga:

Labial Alveolar Velar Glottal


Stops
Opian (voiceless) p t k '
Pounion (tolomi)/au poloputon b d
Pounion (tokodou)/poloputon b d g
Nasals m n ng
Fricatives
Opian s h
Pounion v z
Lateral l

2.4 Vokal

Tumanud di John Lyons (1992), vokal nopo nga pinowoyo sabaagi tuni di winonsoi miampai
aiso kapagantaban id solunsug tongus i maya id kubong do kabang. Vokal nopo nga opiduo
kumaa vokal wara(oral vowels) om vokal nasal(nasalized vowels). Osili o vokal wara soira
akakat i velum, i kapagantob do ralan wayaan tongus kumaa id kubong do todung. Vokal
nasal nopo nga osili soira poinsiribaon i velum id nonggo do milo di tumalib o wayaan tongus
id kubong do kabang om todung (Bruce M. om Diane P., 2006).

Haro tolu o bontuk do tuni vokal. Iri nopo ngawi nga monotong(monophthong),
diftong(diphthong) om mora. ‘Mono’ nopo nga sumuku kumaa iso, ‘di’ nopo nga sumuku

7
kumaa duo, om ‘phtong’ nopo id boros Greek nga kirati do tuni (Bruce M. om Diane P.,
2006). Monotong id boros Kadazandusun nga a, i, o om u. Monotong nopo diti nga vokal di
ouhan miagal do /u/ id ‘munung’. Diftong nopo di nga vokal id nonggo do minog o
sosongulun dii do induo popogura munung do momonsoi di vokal. Kopitoningan vokal id
boros Kadazandusun nopo nga ai, ao, au, ia, io, iu, oi, ou, ua, ui, om uo. Poomitanan nopo
nga /uo/ id boros ‘luong’. Aiso kopitoningan vokal oa id boros Kadazandusun. Mora nopo
nga kopitoningan duo tuni vokal di miagal. Haro apat mora id boros Kadazandusn; aa, ii, oo,
om uu. Poomitanan nopo /ii/ nga id boros /nodii/.

Sumuku kumaa Kadazan-Dusun-Malay-English Dictionary (2015), simbol di gunoon


montok tuni vokal nopo nga miagal diti:

Toguang Tolikud
Akawas i u

Tanga o
Osiriba a

Rajah 2.0 vokal id Carta Fonetik Winoun (Rujukan ringkas aspek


linguistik bahasa Kadazandusun)

You might also like