TABLICE I IZRAZI

IZVEDBA I OBLIKOVANJE KOSNTRUKCIJA II

Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

1 ZAŠTITNI SLOJEVI
Nazivna debljina zaštitnog sloja se određuje kao:
cnom = cmin + Δcdev
Gdje je:
cmin – minimalna debljina zaštitnog sloja,
∆cdev – dodatak zbog odstupanja pri izvedbi.
Minimalna debljina zaštitnog sloja se određuje kao:
⎧cmin,b
⎪
cmin = max. ⎨cmin,dur + Δcdur ,γ − Δcdur ,st − Δcdur ,add
⎪
⎩10 mm
Gdje je:
cmin,b – najmanji zaštitni sloj zbog prionjivosti,

Tablica 1. – Najmanji zaštitni sloj zbog prionjivosti

Najmanji zaštitni sloj obzirom na prionjivost
Raspored šipki armature cmin,b*
pojedinačne promjer šipke
u snopu istovrijedni promjer φn = φ ⋅ nb
*Ako je najveće zrno agregata veće od 32 mm, sloj treba povećati za 5 mm

cmin,dur – najmanji zaštitni sloj zbog uvjeta okoliša,

Ovisi o uvjetima okoliša i razredu konstrukcije. Razred konstrukcije određuje se prema referentnom razredu S4
koji predstavlja konstrukcije proračunskog vijeka 50 godina.

Tablica 2. – Vrijednosti minimalnog zaštitnog sloja, cmin,dur, zahtjevi ovisni o trajnosti čelika za armiranje
Zahtjevi okoliša na cmin,dur (mm)
Klasa Klasa izloženosti prema tablici 5
konstrukcije X0 XC1 XC2/XC3 XC4 XD1/XS1 XD2/XS2 XD3/XS3
S1 10 10 10 15 20 25 30
S2 10 10 15 20 25 30 35
S3 10 10 20 25 30 35 40
S4 10 15 25 30 35 40 45
S5 15 20 30 35 40 45 50
S6 20 25 35 40 45 50 55

Tablica 3. – Preporučene klase konstrukcije

Klasa konstrukcije
Klasa izloženosti prema tablici 5.
Kriterij
X0 XC1 XC2/XC3 XC4 XD1 XD2/XS1 XD3/XS2/XS3
Vijek trajanja Povećati Povećati Povećati Povećati Povećati Povećati Povećati
100g klasu za 1 klasu za 2 klasu za 2 klasu za 2 klasu za 2 klasu za 2 klasu za 2
≥C30/37 ≥C30/37 ≥C35/45 ≥C40/50 ≥C40/50 ≥C40/50 ≥C45/55
Klasa
Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti klasu
čvrstoće
klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 za 1
Element
Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti klasu
pločaste
klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 za 1
geometrije
Zajamčena
posebna
Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti Smanjiti klasu
kontrola
klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 klasu za 1 za 1
proizvodnje
betona

2
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

Tablica 4. – Klase izloženosti mosta u ovisnosti o uvjetima okoliša

Oznaka klase izloženosti Opis uvjeta okoliša Primjeri izloženosti
1 Nema opasnosti od korozije
Za sve betone bez armature: sva izlaganja
osim smrzavanja, trošenja ili kemijskog Beton unutar objekta s vrlo malom
X0
djelovanja vlažnošću zraka
Za betone s armaturom: vrlo suha sredina
2 Korozija uzrokovana karbonizacijom
Beton unutar objekta s vrlo malom
XC1 Suha ili trajno mokra sredina vlažnošću zraka
Beton pod vodom
Betonske površine u stalnom kontaktu s
XC2 Mokra, rijetko suha sredina vodom
Tamelji
Beton unutar objekta s vrlo srednjom ili
XC3 Srednja vlažnost zraka visokom vlažnošću zraka
Vanjski betonski elementi zaštićeni od kiše
Betonske površine izložene kontaktu s
XC4 Ciklički suha i mokra okolina
vodom, ali ne kao pod XC2
3 Korozija uzrokovana kloridima
Betonske površine izložene kloridima u
XD1 Srednja vlažnost zraka
zraku
Bazeni
XD2 Mokra, rijetko suha sredina Betonske površine izložene industrijskim
vodama koje sadrže kloride
Dijelovi mosta izloženi prskanju
tekućinama koje sadrže klorid
XD3 Ciklički suha i mokra okolina
Pješačke staze
Parkirališta
4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode
Izloženost solju prenesenom zrakom, ali bez
XS1 Konstrukcije blizu ili na obali
direktnog kontakta s morskom vodom
XS2 Trajno uronjeno u mosrku vodu Djelovi lučkih konstrukcija
XS3 Plimni sredina, utjecaj zapljuskivanja i prskanja Djelovi lučkih konstrukcija
5 Smrzavanje
Umjerena zasićenost vode, bez Vertikalne betonske površine izložene kiši
XF1
desmrzavajućeg agensa i smrzavanju
Vertikalne betonske površine cestovnih
Umjerena zasićenost vode, s desmrzavajućim
XF2 konstrukcija izložene smrzavanju i zrakom
agensom
prenesenim desmrzavajućim agensom
Visoka zasićenost vode, bez desmrzavajućeg Horizontalne betonske površine izložene
XF3
agensa kiši i smrzavanju
Površine cesta i mostova izložene
desmrzavajućim agensom
Betonske površine izložene direktnim
Visoka zasićenost vode, s desmrzavajućim
XF4 prskanjem desmrzavajućim agensom i
agensom
smrzavanju
Prskane površine lučnih konstrukcija
izložene smrzavanju
5 Kemijska korozija
XA1 Kemijski slabo agresivna sredina Prirodna tla i podzemna voda
XA2 Kemijski umjereno agresivna sredina Prirodna tla i podzemna voda
XA3 Kemijski jako agresivna sredina Prirodna tla i podzemna voda

∆cdur,γ – najmanji zaštitni sloj zbog sigurnosti,

Vrijednost Δcdur,γ se može naći u nacionalnom dodatku, preporučena vrijednost je 0mm.

∆cdur,st – smanjenje zaštitnog sloja za nehrđajući čelik,

3
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

Gdje se koristi nehrđajući čelik ili gdje je upotrebljena neka druga posebna mjera zaštite, minimalni zaštitni sloj se
može smanjiti za Δcdur,st. Vrijednost Δcdur,st se može naći u nacionalnom dodatku, preporučena vrijednost je 0 mm.

∆cdur,add – smanjenje zaštitnog sloja zbog dodatne zaštite

Za beton s dodatnom zaštitom minimalni zaštitni sloj se može smanjiti za Δcdur,add. Vrijednost Δcdur,add se može
naći u nacionalnom dodatku, preporučena vrijednost je 0 mm.

Ispravak netočnosti izvedbe Δcdev, može biti dan u nacionalnom dodatku, ali njegova preporučena vrijednost je
10 mm.

U proračunu se snop šipki zamjenjuje zamjenjujućom šipkom jednake površine poprečnoga presjeka i jednakog
težišta. Ekvivalentni (zamjenjujući) promjer fn zamjenjujuće šipke je:
fn=f(nb)0,5 ≤ 55 mm
gdje je:
nb – broj šipki u snopu
nb≤4 za vertikalne šipke pod tlakom i šipke na kraju spoja
nb≤3 za sve ostale slučajeve

2 RAZMACI ŠIPKI
Minimalno potreban razmak šipki armature:
⎧k 1 × φ
⎪
smin = max. ⎨d g + k 2
⎪
⎩20 mm
Gdje je:
smin – najmanji razmak šipki u horizontalnom i verikalnom smjeru
k1=1
k2=5 mm
dg – promjer najvećeg zrna agregata (8 mm, 16 mm, 32 mm)

3 PREKLOP
Proračunska duljina preklopa:
l 0 = α1 ⋅ α 2 ⋅ α 3 ⋅ α 5 ⋅ α 6 ⋅ l b ,rqrd ≥ l 0,min
Gdje je:
lb,rqrd – osnovna zahtijevana duljina sidrenja
l0,min – najmanja duljina preklopa
⎧0,3 × α 6 × l b ,rqrd
⎪
l 0,min = max. ⎨15φ
⎪200 mm
⎩
Vrijednosti koeficijenat α:
α1 – oblik šipki,
α2 – zaštitni sloj,
α3 – poprečna armatura,
α5 – poprečni tlak,
α6 – postotak preklopljenih šipki
ρ
α6 = 1
1,0 ≤ α 6 ≤ 1,5
25
ρ1 – postotak šipki koje se preklapaju unutar duljine 0,65l0 mjereno od osi preklopa.

4
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

Tablica 5. – Koeficijent α6
Postotak šipki koje se preklapaju <25% 33% 50% >50%
α6 1 1,15 1,4 1,5

Slika 5. – Vrijednosti koeficijenata α

Slika 6. – Preklopi šipki za proračun α6

φ σ sd
l b ,rqrd = ⋅
4 fbd
(σ sd = fyd )

fbd = 2,25 ⋅η1 ⋅η2 ⋅ fctd

⎧1 → dobra veza armature i betona
η1 = ⎨
⎩0,7 → za druge slučajeve
⎧1 → za φ ≤ 32 mm
⎪
η1 = ⎨132 − φ
⎪⎩ 100 → za φ > 32 mm
Gdje je:
fctd – računska vlačna čvrstoća betona
α ⋅f
fctd = ct ctk ,0.05
γc

5
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

αct =1 – preproručena vrijednost (može biti dana u nacionalnom dodatku)

fctk,0.05 – donja granica vlačne čvrstoće betona

Tablica 6. – Čvrstoće betona

4 DULJINA SIDRENJA

Slika 7. – Načini sidrenja

Proračunska duljina sidrenja:

l bd = α1 ⋅α 2 ⋅ α 3 ⋅ α 4 ⋅ α 5 ⋅ l b ,rqrd ≥ l b ,min
Gdje je:
lb,min – najmanja duljina sidrenja

6
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

⎧0,3l b ,rqrd
⎪
- vlačno sidrenje l b ,min = max. ⎨10φ
⎪100 mm
⎩
⎧0,6l b ,rqrd
⎪
- tlačno sidrenje l b ,min = max. ⎨10φ
⎪100 mm
⎩

Tablica 7. – Rebrasta armatura

Tablica 8. – Mrežasta R armatura

7
Građevinski Fakultet Osijek Izvedba i oblikovanje konstrukcija II

Tablica 9. – Mrežasta Q armatura