Uvod

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 9

Uvod

Donacija je dar koji se može dati u novcu, stvarima i uslugama, ne očekujući pritom
naknadu i protuuslugu. Pri evidentiranju donacija u poslovnim knjigama potrebno je osigurati
vjerodostojnu dokumentaciju, ali i pripaziti na poštivanje svih računovodstvenih i poreznih
propisa.

Poduzetnici koji se odluče na davanje donacija moraju se držati odredbi Zakona i


Pravilnika o porezu na dobit. Da bi se donacija smatrala porezno priznatim troškom potrebno
je ispuniti određene uvjete:
– donacija je dana u kulturne, sportske, vjerske, znanstvene i ostale općekorisne svrhe,
odnosno dana je udrugama i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost za opću
dobrobit u skladu s posebnim propisima, fizičkim osobama za zdravstvene potrebe,

– donacija dana u svoti manjoj od 2% ukupnih prihoda prethodne godine,


– donacija je dana u tuzemstvu..

U slučaju da jedan od uvjeta nije ispunjen, riječ je o porezno nepriznatom trošku donacije
koji uvećava osnovicu poreza na dobit u obrascu PD. U skladu s time, novoosnovana društva
ne mogu tretirati donaciju kao porezno priznati trošak, budući da nemaju prihoda u prethodnoj
godini.
Porezno priznati trošak donacije evidentira se na računu 4860 – Darovanje za općekorisne
namjene – porezno priznati trošak, dok je porezno nepriznati trošak donacije potrebno
evidentirati na 4870 – Porezno nepriznata darovanja iznad 2 % ukupnih prihoda i darovanja
inozemnim udrugama, ustanovama i sl.
Ako je darovatelj donacije obveznik poreza na dodanu vrijednost tada je u skladu
sa Zakonom i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost obvezan obračunati i platiti PDV.
Kada je riječ o darovanju u robi porezni obveznik obvezan je udruzi izdati račun i na njemu
iskazati poreznu osnovicu i svotu PDV-a obračunatu na tržišnu vrijednost robe.
Obračunati PDV pribraja se ukupnoj vrijednosti dara, što ukupno ne bi smjelo premašiti 2%
ukupnog prihoda prethodne godine kako bi bila riječ o porezno priznatom trošku.
Kod darivanja usluge, vrijednost donacije čine troškovi pružanja te usluge. Npr. poduzetnik je
sportskom klubu dao na uporabu svoj prostor, bez naknade i bez plaćanja režijskih troškova.
Vrijednost donacije u ovom slučaju utvrđuje se na temelju režijskih troškova i amortizacije
prostora za vrijeme korištenja, i na tu vrijednost potrebno je obračunati PDV.
Za darovanja u novcu nije potrebno obračunati porez na dodanu vrijednost.

Donacija se također može dati fizičkim osobama za zdravstvene potrebe stoga davatelji
donacija moraju poštivati i odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Pritom mora
biti ispunjen uvjet da zdravstvene potrebe nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnog
zdravstvenog osiguranja te da su novčana sredstva isplaćena na žiro-račun fizičke osobe
primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te da
davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju
vjerodostojne isprave.
Donacija fizičkoj osobi koja nije učinjena u zdravstvene svrhe, odnosno u svrhu plaćanja
troškova za operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i sl., predstavlja dohodak i davatelj
je obvezan obračunati i platiti doprinose i poreze.

U principu, za sva donirana sredstva mora se:

- znati da li pripadaju stalnim ili tekućim sredstvima,


- utvrditi vrijednost po principu fer vrijednosti
- znati da li podliježe obračunu amortizacije, ako je u pitanju stalno sredstvo
- znati ima li donacija dodatnih troškova u postupku dovođenja sredstva u upotrebu.
Dokumentacija o donaciji

Budući da se donacija može dati u svim oblicima imovine, potrebno je osigurati


vjerodostojne isprave na temelju kojih će se evidentirati u poslovnim knjigama. Bez obzira
na vrstu imovine koja se daruje, ovlašteno tijelo društva darovatelja treba donijeti odluku o
donaciji na kojoj je potrebno naznačiti naziv udruge, iznos i namjenu darovanja. Za darovanja
dana u novcu bitna isprava je i izvadak sa transakcijskog računa na kojem je
vidljiva isplata.
Prilikom donacije proizvoda, robe ili usluga osim odluke o darovanju, treba postojati i
ovjerena pisana potvrda o obavljenoj primopredaji koja sadrži podatke o vrsti, količini i cijeni
darovanih predmeta.
U slučaju donacija fizičkim osobama u zdravstvene svrhe potrebno je imati potvrde o
primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiro-račun primatelja, račune za izvršene
zdravstvene usluge i sl. Darovatelj darovanja također bi trebao donijeti odluku o darovanju
koja sadrži podatke o primatelju (ime i prezime, OIB), način isplate, svotu koja se daruje.

U praksi se može pojaviti slučaj donacije udruzi koja više nije aktivna i takva se donacija
smatra porezno nepriznatim troškom. Stoga je, kao dodatnu dokumentaciju, preporučljivo
osigurati izvadak iz Registra neprofitnih organizacija.
Darovanje pravnih osoba

Poduzeće svako darovanje učinjeno određenoj pravnoj osobi evidentira u svojoj računovodstvenoj evidenciji kao trošak
darovanja (donacije). Međutim, trošak darovanja sa aspekta poreza na dobit može biti porezno priznati rashod ako
zadovolji propisane uvjete.
U protivnom, trošak darovanje iskazuje se u računu dobiti i gubitka kao rashod, ali koji kod obračuna poreza na dobit
nije porezno priznat.

Darovanja su porezno priznati rashod ako su učinjena za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti
obavljaju u skladu s posebnim propisima
(primjerice tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave) i to do najviše 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj
godini.

Pod prihodima ostvarenim u prethodnoj godini podrazumijevaju se ukupni prihodi (redovni, iz drugih aktivnosti i
izvanredni prihodi) iskazani u računu dobiti i gubitka za prethodnu godinu.

PRIMJER:

Poduzeće “X” je u 2005. ostvarilo, prema Računu dobiti i gubitka, sljedeće prihode:

Prihodi iz osnovne djelatnosti ............. 1.000.000 KM


Prihodi iz drugih aktivnosti ........................ 800.000 KM
Izvanredni prihodi ........................................ 200.000 KM

UKUPNI PRIHODI ................................ 2.000.000 KM

Najviše porezno priznati rashod po osnovu darovanja u 2006 godini:


2.000.000 x 2% = 40.000,00 KM

Pretpostavimo da je tijekom 2006. godine poduzeće “X” darovalo zdravstvenu ustanovu za


kupnju medicinskog uređaja u iznosu 50.000,00 KM. U tom slučaju porezno je priznat trošak
darovanja 40.000,00 KM, a preostali iznos darovanja od 10.000,00 KM nije porezno priznat.
Također, poduzeće koje ostvari gubitak, ako izvrši darovanje koje zadovoljava propisane
uvjete, može povećati ostvareni gubitak koji će biti porezno priznat, tj. moći će se prenijeti u
naredna porezna razdoblja.
Kako bi prikazali utjecaj troškova darovanja na plaćanje poreza na dobit u TABLICI 1.
dajemo primjer sa sljedeća 3 slučaja:

1) poduzeće je u 2006. godini ostvarilo prihode u iznosu 800.000 KM, te rashode 700.000
KM. Poduzeće nije imalo troškove darovanja.

2) poduzeće je u 2006. godini ostvarilo prihode u iznosu 800.000 KM, te rashode 700.000
KM. Poduzeće je tijekom godine imalo još i troškove darovanja u iznosu 40.000 KM.
Troškovi darovanja u potpunosti su porezno priznati jer su prihodi u 2005. godini iznosili
2.000.000 KM, a 2% od tog iznosa je 40.000 KM.

3) poduzeće je u 2006. godini ostvarilo prihode u iznosu 800.000 KM, te rashode 700.000
KM. Poduzeće je tijekom godine imalo još i troškove darovanja u iznosu 50.000 KM.
Troškovi darovanja samo su priznati u iznosu 40.000 KM jer su prihodi u 2005. godini
iznosili 2.000.000 KM a 2% od tog iznosa je 40.000 KM. Ostatak iznosa od 10.000 KM
nije porezno priznati trošak.
Red.
Br. Opis Slučaj 1. Slučaj 2. Slučaj 3.

1. UKUPNI PRIHODI 800.000 800.000 800.000

UKUPNI RASHODI
2. 700.000 700.000 700.000
(osim darovanja)

3. TROŠAK DAROVANJA 0 40.000 50.000

DOBIT PRIJE OPORE-


4. 100.000 60.000 50.000
ZIVANJA (1.-2.-3.)

POREZ NA DOBIT
5. 20.0001 12.0002 12.0003
(20%)

DOBIT NAKON OPO-


6. 80.000 48.000 38.000
REZIVANJA (4.-5.)

1
(800.000 - 700.000) x 20% = 20.000
2
(800.000-700.000-40.000) x 20% = 12.000
3.
(800.000 – 700.000 – 50.000+10.000 nepriznato darovanje) x 20% = 12.000

Iz TABLICE 1. je vidljivo da se za troškove darovanja u iznosu 40.000 KM plaća manji


porez na dobit 8.000 KM, tj. 20% od učinjenog troška darovanja. Međutim, kada trošak
darovanja premaši porezno dopustivi iznos (2% prihoda prethodne godine), više nema
utjecaja na iznos poreza na dobit (plaća se isti porez u slučajevima 2. i 3.).

U praksi se često postavlja pitanje da li su porezno priznata darovanja koja su učinjena


ustanovama koje su obveznici poreza na dobit kao što su: privatne škole, zdravstvene
ustanove, ustanove socijalne skrbi i sl. Prema odredbama Zakona o porezu na dobit, porezno
priznavanje troška darovanja uvjetovano je djelatnošću primatelja dara koju obavlja prema
posebnim propisima. Stoga, darovanje prije navedenih ustanova smatra se porezno priznatim
rashodom.
Darovanje fizičkih osoba

Porezno priznatim darovanjima (do 2% prihoda prethodne godi-ne), smatra se i darovanje


fizičke osobe, u svrhe navede u članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit, uz uvjet da
fizička osoba prije navedene propisane djelatnosti obavlja u skladu s posebnim propi-som,
kao što su primjerice umjetnici, liječnici i dr.
U porezno priznato darovanje (do 2% prihoda prethodne godi-ne) spada i plaćanje
troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova
i ortopedskih poma-gala i dr.) koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim
zdravstvenim osiguranjem, odnosno plaćanje troškova koje snose same fizičke osobe, pod
uvjetom da je plaćeno na žiro račun fizičke osobe (primatelja dara) ili zdravstvene ustanove.
Ako se daruje u dobrima (lijek, ortopedsko ili drugo medicinsko pomagalo) darova-telj treba
imati vjerodostojnu ispravu o predaji dara.
Meñutim, ako poslodavac daruje svoje radnike za njihove zdravstvene potrebe (operativne
zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala i dr.) takvo se darovanje smatra s
plaćom radnika, na što je potrebno obračunati propisane obvezne doprino-se, porez na
dohodak i prirez.
Ako se daruje fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod da-rovatelja, osim ako se daruje
za prije navedene zdravstvene potrebe, vrijednost dara smatrat će se drugim dohotkom. Pri
isplati ili ispo-ruci dara u stvarima ili uslugama, darovatelj je obvezan obračuna-ti propisane
doprinose (zdravstveno osiguranje 15%, MIO I. stup 20% ili MIO I. stup 15% + MIO II. stup
5%), porez na dohodak po stopi 25% i prirez (ako ga ima).

Porezno priznata darovanja koja su veća od 2% prihoda


prethodne godine

Iznimno, svota darovanja može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako je dana
prema odlukama nadležnih ministarstva o pro-vedbi financiranja posebnih programa i akcija.

PDV kod darovanja

Na darovanje koje se vrši u novcu NE obračunava se PDV. Međutim, ako se darovanje vrši
u stvarima ili uslugama obvezno se na vrijednost dara obračunava PDV.
PDV se obračunava na sljedeću vrijednost:

1. kod isporuke robe: na kupovnu cijenu uvećanu za zavisne troš-kove,


2. kod isporuke proizvoda: na proizvodnu cijenu (u visini troškova proizvodnje),
3. kod obavljenih usluga: na tržišnu vrijednost usluge.

Za darovanje u stvarima ili uslugama, darovatelj je obvezan ispoštaviti račun (ili obračun
koji ima sve elemente računa) i u njemu iskazati poreznu osnovicu i iznos PDV-a.

Isprave koje je potrebno imati kod darovanja

Sukladno članku 55. stavku 2. Općeg poreznog zakona, bilježenje podataka u poslovne
knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodo-stojnim knjigovodstvenim ispravama. Stoga, za
darovanje potrebno je osigurati sljedeću dokumentaciju:

za darovanje u novcu: izvod sa žiro računa ili blagajnička isplatnica,

za darovanje u stvarima ili uslugama: otpremnica, dostavnica ili neka druga pisana isprava
o obavljenoj primopredaji dara.

Kako bi darovanje, kao poslovni dogañaj, bilo što vjerodostoj-nije dokumentirano uputno
je da darovatelj pribavi neke od sljedećih dokumenata: pismeni zahtjev (molba) za donaciju,
odluku o darovanju (donaciji) ili ugovor o darovanju (donaciji). U nastavku dajemo ogledni
model odluke o darovanju i ugovora o darovanju.

Sponzorstvo

Sponzor je osoba (pravna ili fizička) koja daje novčana ili druga sredstva (dobra, usluge) za
održavanje odreñenih javnih priredbi (umjetničkih, kulturnih, zabavnih, športskih) ili potporu
nekim institucijama, udrugama, društvima (kazališta, športski klubovi) ili potporu odreñenim
akcijama i projektima (festivali, turniri, knjige) ili potporu poznatim osobama (športašima,
pjevačima). Za uzvrat sponzor ima pravo na promidžbu (reklamu) vlastite tvrtke ili pro-
izvoda, kao primjerice: navoñenje imena sponzora u oglasima, na reklamnim panoima na
priredbama, na športskim dresovima, u pi-sanim materijalima, u knjigama i zbornicima
radova i sl.

Dakle, sponzorstvo je davanje u novcu, stvarima ili uslugama pravnoj ili fizičkoj
osobi uz odreñenu pro-midžbenu (reklamnu) protuuslugu. Stoga, sponzorstvo se NE
smatra darovanjem, a troškovi sponzorstva evidenti-raju se kod sponzora kao trošak
promidžbe i u potpunosti su porezno priznati bez obzira na iznos.
Primatelj novčanih sredstava izdaje sponzoru račun za reklami-ranje. Ako je primatelj
osoba koja nije obveznik PDV-a, takoñer izdaje račun i poziva se na odredbu Zakona o
porezu na dodanu vrijednost prema kojoj PDV nije zaračunat.

Ako se sponzorstvo obavlja u stvarima ili uslugama, sponzor za isporuku ispostavlja račun
(kao da se radi o prodaji). S druge strane, sponzor od primatelja dobiva račun za izvršenu
uslugu promidžbe. Dakle, radi se o dvije isporuke za koje je vrši prijeboj (kompezaci-ja).
Kod sponzorstva potrebno je sastaviti ugovor o sponzorstvu kako bi se utvrdila prava i obveze
ugovornih strana.
U nastavku daje se ogledni model ugovora o sponzorstvu, gdje jedno poduzeće fi-nancijski
sudjeluje u održavanju festivala zabavne glazbe koji orga-nizira drugo poduzeće. Za uzvrat,
organizator osigurava sponzoru promidžbu tijekom najave i održavanja festivala. Prikazani
model ugovora o sponzorstvu služi kao instruktivni vodič za tu vrst po-slovnog odnosa, a koji
korisnik ureñuje prema svojim konkretnim potrebama.

Primjer:

Dječije obdanište u Hrasnom, Opština Novo Sarajevo, dobilo je kao donaciju od Opštine
zemljište za izgradnju dječijeg igrališta. Procijenjena vrijednost iznosi 75.000KM, a
knjigovodstvena vrijednost je 50.000 KM. Za uređenje zemljišta i dovođenje u funkciju
uloženo je 15.500 KM. U tom iznosu je uračunata i obaveza za PDV. Primalac donacije je
platio 5% poreza za promet nekretnina i fakturu dobavljaču sa PDV-om za izvedene radove
na igralištu.

Knjiženje kod primaoca donacije:

R Iznos
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Materijalna sredstva u pripremi 025 78.750
Obaveze za porez 489 1.700 3.750
Prihodi od donacije 652 75.000
Za primljenu donaciju zemljišta
2. Potraživanja za PDV 270 2.252
Materijalna sredstva u pripremi 025 13.248
Dobavljači u zemlji 432 15.500
Za primlj. fakturu za uređenje zemljišta
3. Materijalna sredstva u pripremi 025 3.750
Obaveze za porez na nekretnine 489 3.750
Za porez na nekretnine
4. Zemljište 020 95.748
Materijalna sredstva u pripremi 025 95.748
Za stavljanje zemljišta u funkciju
5. Dobavljači u zemlji 432 15.500
Obaveze za porez na nekretnine 489 3.750
Transakcijski račun 200 19.250
Za plaćene dospjele obaveze

Knjiženje kod davaoca donacije:


R Iznos
br. Opis Konto Duguje Potražuje
1. Rashodi - za donirano zemljište 579 50.000
Zemljište 020 50.000
Za knjiženje donacije

You might also like