Utjecaj atmosfere na život i ljudske aktivnosti

30-tih godina 20. st. započelo je sustavno znanstveno proučavanje utjecaja vremena na život i
zdravlje čovjeka - humana biometeorologija

značaj kratkotrajnih neperiodičkih vremenskih promjena, nagla promjena klime (putovanja,

preseljenja) - djelovanje: patološko ili stimulativno

ljudi koji su izrazito osjetljivi na promjene vremena - meteorotropi ili meteoropati

- glavni dijelovi ljudskog tijela koji registriraju meteorološke podražaje: koža, dišni sustav, oči,
živčani sustav

meteoropatija = grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjena jednog ili
više meteoroloških faktora.

- meteorološki faktori: temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavinu
te efekt ionizacije.

simptomi: depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana

osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te pogoršano stanje bolesnih organa. Također, hirovite
promjene raspoloženja, razdražljivost, pojačano lupanje srca.
- trajanje simptoma: dan ili dva.

utjecaj meteoroloških elemenata je različit → najvažnija je temperatura

BIOLOŠKO DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA

ovisi o valnoj duljini što su valne duljine kraće, zračenje dublje prodire u kožu

Infracrveno zračenje: djeluje na ljudsku kožu i oči

ljudsko oko upija većinu infracrvenog zračenja - može izazvati upale rožnice; dugotrajno izlaganje:
može se razviti očna mrena

oštećenje rožnice

Ultraljubičasto zračenje (UV):

djeluje lokalno na ljudsku kožu, kosu i oči

- djeluje općenito na: probavni sustav, krvotok, opći metabolizam, hipotalamus, žlijezde s
unutrašnjim izlučivanjem (osobito hipofiza)

- UV zračenje uzrokuje fotoeritem (crvenilo kože) zbog pojačanog protoka krvi; ne očituje se odmah
nego sa zakašnjenjem
Fotoosjetljivost

osjetljivost organizma na Sunčevo zračenje

- ne ovisi samo o valnoj duljini zračenja nego i o fiziološkom i zdravstvenom stanju organizma
- fotoosjetljivost ovisi o boji kose, starosti, spolu i godišnjem dobu

Povezanost vremena i nekih bolesti

glavne bolesti za koje se nastoji utvrditi povezanost s vremenom:

alergije, astma i bronhitis, bolesti srca i krvnih žila, bolesti uzrokovane velikom toplinom ili
hladnoćom, kožne bolesti, duševni poremećaji, očne bolesti, rak, reumatske bolesti, visinske
bolesti, zarazne bolesti itd.
- zbog razlika u klimi, istraživanja treba provoditi u različitim krajevima
- cilj istraživanja: dobivanje podloge za izradu biometeorološke prognoze vremena

Bioklima - svi elementi klime koji su važni za život čovjeka

- u užem smislu: oni meteorološki elementi o kojima ovisi toplinski osjet, tj. osjet ugode
- bioklima povoljna za čovjeka: da nema mnogo jakih i naglih vremenskih promjena (uzrok:
ciklone i atmosferske fronte); da nije pretopla ni prehladna
- ovisi o temperaturi zraka, vjetru, vlažnosti zraka i dr.; također i o odjeći, čovjekovom
zdravstvenom stanju, dobi, tjelesnoj aktivnosti
- važni elementi bioklime: osjet topline ili stupanj toplinske ugode, ekvivalentna
temperatura
- ekvivalentna temperatura = ona koju bi zrak imao kada bi se sva vodena para u njemu
kondenzirala, a oslobođenom toplinom ugrijao zrak (često služi za procjenu sparine)

Izmjena energije:
Konvekcija, evaporacija, radijacija kratkovalnog i dugovalnog zračenja, disanje, način
odijevanja
PET (Physiological Equivalent Temperature) = fiziološki ekvivalentna
temperatura
- bioklimatski indeks
- dobiva se na temelju nekih klimatskih elemenata: temp. zraka, brzina vjetra, vlažnost zraka
+ bilanca topline u ljudskom tijelu
Njemačka, Austrija, Švicarska, Grčka - razvijeni zdravstveni turizam → zakonska obveza
izrade bioklimatskih prikaza iz kojih se vide sva bitna obilježja klime, kao i osjet ugode
tijekom godine
- postoje meteorološki kriteriji kojima klima određenog mjesta mora udovoljavati da bi
dobilo status lječilišta ili mjesta za odmor
- važnost prilagodbe načina gradnje, grijanja itd. klimi
entalpija = ukupna toplina u zraku, manifestna i latentna
ako se u formulu za pojedini indeks umjesto trenutnih uvrste srednje vrijednosti
meteoroloških elemenata iz dužeg razdoblja, dobiva se podloga za klasifikaciju bioklime.

Aklimatizacija = prilagodba novim klimatskim prilikama

Tri komponente aklimatizacije:
1. registriranje promjena u okolini kožom i živčanim sustavom
2. brza reakcija tijela preko krvnih žila, znojenje i drhtanje kao odgovor živčanog sustava
3. sporije promjene
- prilagodba u vrućim klimama: smanjenje toplinske zaštite tijela, povećanje potrošnje i
izlučivanja vode i soli
- prilagodba u hladnijim područjima: povećana potreba za energijom,
- aklimatizacija na topliju ili hladniju klimu uglavnom se postiže za jedan tjedan
- aklimatizacija na klimu velikih nadmorskih visina: dugotrajna, često traje godinama i duže
Utjecaj nadmorske visine na fiziološke promjene
Taj utjecaj može se podijeliti na nekoliko kategorija nadmorske visine:
- srednje visoka nadmorska visina (1500-2500 m): zamjetne su fiziološke promjene. Zasićenje
arterijske krvi kisikom je veće od 90%. Visinska bolest je moguća, ali rijetko.
- visoka nadmorska visina (2500-3500 m): visinska bolest česta kod brzog uspona.
- vrlo visoka nadmorska visina (3500-5800 m): visinska bolest vrlo česta. Zasićenje arterijske
krvi kisikom je manje od 90%. Zamjetan manjak kisika u krvi (hipoksemija) tijekom napora.
- ekstremna visina (iznad 5800 m): zamjetan manjak kisika u krvi tijekom mirovanja.
Pogoršavanje visinske bolesti usprkos aklimatizaciji. Duže preživljavanje teško je moguće.
visinska bolest - niz simptoma kojima je uzrok velika nadmorska visina: glavobolja, gubitak
apetita, mučnina ili povraćanje, slabost, umor, vrtoglavica i problemi sa spavanjem
- simptomi se obično javljaju 6-12 sati nakon dolaska na novu nadmorsku visinu (mogu se
javiti i ranije), a nestaju nakon 1- 3 dana ako nema daljnjeg penjanja. Rijetko se javlja ispod
2500 m.

BIOLOŠKO DJELOVANJE ENERGIJE SUNČEVOG I ZEMLJINA ZRAČENJA

Energija zračenja Sunca i Zemlje utječe na biljke i životinje na različite načine:

- utjecaj na toplinu,
- promjene u tkivima,
- utjecaj na podražaje koji djeluju na neke procese u organizmu,
- izravno sudjelovanje u izgradnji tvari
- najkraće valne duljine
- UV zračenje - životinje su razvile prilagodbe: debela i pigmentirana koža (npr. slon), krzno,
perje ili ljuske
Svjetlost: utjecaj na fiziološke reakcije kod životinja:
- produljenje svijetlog dijela dana u proljeće potiče nagon za razmnožavanjem (ptice se
gnijezde u proljeće, kokoši najviše nesu u ožujku itd.)
- podjela biljaka prema utjecaju trajanja insolacije na cvatnju:
a) biljke dugog dana (npr. pšenica - klasa kad su dani dugi);
b) biljke kratkog dana (npr. krizantema - cvjeta u jesen, kad su dani kraći)

UTJECAJ TEMPERATURE NA BILJKE

- životna aktivnost biljke i biokemijske reakcije ovise o aktivnosti stanica - ona ovisi o
temperaturi stanica
- procesi važni za život biljaka: apsorpcija vode i mineralnih soli preko korijenja, cirkulacija
sokova u nadzemnom dijelu biljke, upijanje CO2 - ovise o temperaturi
- ako temperatura prijeđe donju ili gornju kritičnu vrijednost - moguća smrt cijele biljke
4 temperaturna praga važna za život biljaka:
1. apsolutni minimum preživljavanja - najniža temperatura pri kojoj biljka može podnijeti
hladnoću
2. vegetacijska nulta točka - kad stanice postanu aktivne i počinje rast biljke; dok se
temperatura nalazi ispod nulte točke, biljka živi ali njezini vegetativni organi miruju
3. najpovoljnija temperatura (optimum)
4. apsolutni maksimum preživljavanja - stanica i tkivo se suši, ugibanje biljke
UTJECAJ TEMPERATURE NA ŽIVOTINJE

razmjena topline s okolinom = odnos između topline koju organizam prima i one koju gubi,
može biti povoljna ili nepovoljna. Ako je razlika između tih toplina unutar određenih granica,
životinja svojim termoregulacijskim sustavom može održavati tjelesnu temperaturu
optimalna toplinska razmjena → osjet ugode kod životinja; rast, povećanje težine, stvaranje
mlijeka, jaja i sl
- termoneutralno temperaturno područje odgovara optimalnoj toplinskoj razmjeni -
organizam životinje najbolje napreduje
- temperatura iznad termoneutralnog područja: organizam smanjuje potrošnju hrane,
gubitak topline, širenje krvnih žila, pojačano isparavanje, ubrzano disanje, povećana
potrošnja vode
temperatura ispod temoneutralnog područja: povećanje metabolizma, trošenje većih
količina hrane, usporavanje rasta, smanjivanje produktivnosti, zimski san

UTJECAJ ATMOSFERSKE VODE NA BILJKE

Optimalni uvjeti: kad postoji ravnoteža između primitka i potrošnje vode
- pokazatelji vlažnosti zraka najbitniji za biljke: relativna vlaga i rosište
Relativna vlaga: za rast bilja najpovoljnije je ako je između 50 i 90%.
vrlo visoka relativna vlaga: onemogućena je transpiracija
- niska relativna vlaga: pojačan gubitak vode iz biljke transpiracijom; smanjena fotosinteza -
biljka vene i suši se ako se voda ne može nadoknaditi iz tla
Magla - popratna pojava vrlo visoke vlage zraka - štetna u doba vegetacije, smanjuje Sunčevo
zračenje; slično djeluje i gušća naoblaka.
KIŠA

Važan je način padanja: slabija i dugotrajnija kiša korisnija je nego kratkotrajna kiša velikog
intenziteta → ravnomjernije natapanje tla umjesto zbijanja i stvaranje kore na površini tla,
svijanja i lomljenja biljaka.
- Kiša je najkorisnija u vegetacijskom razdoblju
Štetan utjecaj kiše:
- otežavanje poljodjelskih radova, preveliko povećanje relativne vlage zraka, sprječavanje
oplodnje u razdoblju cvjetanja, smanjivanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, sprječavanje
prozračivanje i izmjenu plinova u mokrom tlu

Rosa u duljim razdobljima bez kiše opskrbljuje biljke potrebnom vodom

Snijeg - dobar toplinski izolator
Štete od snijega:
- lomljenje grana i stabala previše opterećenih naslagama mokrog snijega
- naglo otapanje snijega na tlu → nastanak bujica i poplava
- gušenje biljaka kad se nalaze pod dugotrajnim snježnim pokrivačem → zbog nedostatka
svjetlosti nema ni fotosinteze

Atmosfera, naselja i stanovanje

klimatološka istraživanja naselja: korist pri projektiranju novih naselja - ugodnije
stanovanje u zatvorenim prostorima i naselju u cjelini; s druge strane, smanjenje
nepovoljnog utjecaja grada na atmosferu.
Meteorološka služba: za potrebe građevinske klimatologije daje podatke o
prosječnim i ekstremnim meteorološkim prilikama - sprječavanje pogrešaka u
projektiranju i gradnji
Izbor najprikladnijeg građevinskog materijala - smanjivanje potrošnje energije,
povećanje sigurnosti objekta pri nepogodama
 Utjecaj grada na klimu
Veliki gradovi i aglomeracije mogu utjecati na regionalne klimatske prilike:
• nastanak gradskog toplinskog “otoka”
• promjene zračnog strujanja
• veće onečišćenje zraka
• djelovanje na naoblaku i padaline
• promjene vlažnosti zraka

TEMPERATURA
- u gradu je viša nego u okolici
- uzroci nastanka toplinskog “otoka”:
a) razlika u toplinskim svojstvima grada i okolice
→ asfalt, beton, kamen i cigla - niži albedo, bolja toplinska vodljivost i veći toplinski
kapacitet nego livade i polja
b) slabije odvođenje topline s ulica i trgova - u gradu je vjetar uglavnom slabiji
nego u okolici
c) isparavanje je u gradu slabije zbog manje zelenih površina (latentna toplina)
d) povećano je zagrijavanje zraka zbog ljudskih aktivnosti
Dnevni hod temperature u gradu:
ljeti je danju podloga toplija a noću hladnija od zraka na visini. Ljeti i zimi su noćne
temperature na visini više nego temperature podloge - cijele godine postoji inverzijski
sloj
Utjecaj grada na promjenu smjera vjetra:
vjetar u gradu ne slabi jednako u svim njegovim dijelovima - slabi pred zaprekom ali jača
između dviju zapreka. koliko će vjetar oslabiti ovisi o visini zgrada, smjeru i širini ulica i kutu pod
kojim vjetar puše

- općenito, u središtu grada vektori vjetra su manji

Utjecaj vjetra na grad:
- kontroliranje zagađenja, utjecaj na koncentraciju i smjer rasprostiranja
aeropolutanata;
- utjecaj na temperaturu (miješanje toplijeg i hladnijeg zraka), čestinu magle, intenzitet
evaporacije i relativnu vlagu, količinu padalina i naoblaku
Utjecaj grada na vjetar:
- grad pojačava prizemno trenje → pojačanje mehaničke turbulencije; utjecaj na smjer i
brzinu vjetra - grad smanjuje brzinu ali povećava mahovitost
- srednja godišnja brzina vjetra u gradu je za 25% manja nego u okolici
- čestina tišine: oko 15% veća (višegodišnji prosjek)
- udari jakog vjetra: manji za oko 15%
- Na režim padalina utječu tri faktora:
• velika količina lebdećih čestica (jezgre kondenzacije)
• pojačana turbulencija vjetra nad neravnom podlogom
• toplinska konvekcija zbog prosječno viših temperatura u gradu
- veći gradovi - veći broj dana s padalinama i grmljavinskim nevremenom
 Atmosfera i gospodarenje vodama
Hidrotehnički objekti: vodovod, kanalizacija, objekti za hidrotehničke regulacije,
melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala
Planiranje, izgradnja i uspješan rad objekta ovise o klimatološkim podacima, npr. srednja
godišnja količina padalina, prosječni raspored padalina tijekom godine na širem području,
učestalost jakih oborina i dr.
Padaline velikim dijelom prodiru u tlo (infiltracija) i opskrbljuju ga vlagom a preostala voda
otječe → površinsko otjecanje
Prirodna razdioba otjecanja: ovisi o godišnjem hodu količine padalina i kopnjenju snijega i
leda u području slijeva
U našim rijekama prilično je neravnomjerna - otjecanje može biti najveće u proljeće ili zimi a
niske vode mogu trajati 4 -5 mjeseci.
Potrošnja vode npr. u kemijskoj industriji je nejednolika → nesklad
- potrebe nekih drugih industrijskih grana i poljoprivrede za vodom su vrlo promjenjive
- potrošnja električne energije u gradovima tijekom godine najveća je u prosincu i siječnju -
industrijska potrošnja je stalnija i pravilnija od potrošnje za kućanstva
METEOROLOŠKI PODACI KAO PODLOGE U GOSPODARENJU VODAMA

Proučavaju se u vezi s bilancom vode - utvrđivanje potrošnje vode, njezinog onečišćenja,

pročišćavanja, određivanja ekonomskih pokazatelja u gospodarenju
- meteorološki elementi - bitni u planiranju izgradnje i upotrebe vodoprivrednih
objekata
- hidrološki elementi: vodostaj, protok, nanos, kemijski sastav vode, led na vodama,
vodni valovi, promjene riječnog korita - izravna su ili posredna posljedica atmosferskih
stanja i pojava
Klimatski elementi koji se koriste pri planiranju, izgradnji i održavanju objekata vodnog
gospodarstva: padaline, isparavanje, vlažnost zraka, temperatura, sunčevo zračenje, vjetar

PADALINE
padaline - najvažniji ulazni parametar u proučavanju voda
- poznavanje prostorne i vremenske raspodjele količine padalina na nekom području - temelj
svake analize potencijalnog iskorištavanja voda
Prostorna raspodjela padalina:
U planinskim područjima količina padalina ovisi o smjeru zračnih strujanja (privjetrina,
zavjetrina).
- kopnena područja imaju manje količine padalina od morskih na istoj geografskoj širini
mala područja: satne količine padalina (ili količine koje padnu u nekoliko minuta )

Erozija vodom
- erozija tla nastala udarom kišnih kapi
- erozija tla pod utjecajem otplavljivanja
- brazdasta erozija
- jaružna ili bujična erozija
Varijabilnost padalina = srednje odstupanje godišnjih padalina od višegodišnjeg srednjaka
(prosjeka)
Da bi bila moguća usporedba dviju ili više postaja koje imaju različite srednje godišnje
količine padalina koristi se srednja relativna varijabilnost godišnjih padalina (izražava se u
%). Važnost u praksi: agrarna proizvodnja, hidroenergetski potencijal, plovidba.
Klimadijagrami za ocjenu humidnisti ili aridnosti klime:

1. Klimadijagram prema THORNTHWAITE-u

2. Klimadijagram prema HEINRICH-WALTER-u

- svrha: za brza, vizualna, zorna prikazivanja vremenskih i klimatskih prilika

Potrebni podaci:

- iz bilance vode u tlu za THORNTHWAITE (oborine, PET i SET)

- temperatura zraka i oborine za HEINRICH-WALTER

ISPARAVANJE

Temeljni podaci za proračune u gospodarenju vodama:

- količina isparene vode sa slobodnih vodnih površina

- količina isparene vode s golih površina (tlo, led, snijeg)

- količina isparene vode s obraslih površina (evapotranspiracija)

- potencijalna evapotranspiracija
VLAŽNOST ZRAKA

- utječe na isparavanje, transpiraciju, vodni režim, postojanost materijala i dr.

- važnost pri projektiranju hidrotehničkih objekata

Veličine koje se razmatraju:

- tlak vodene pare

- relativna vlažnost zraka

- deficit zasićenosti (razlika tlaka

pare ili relativne vlažnosti od vrijednosti koja odgovara stanju zasićenosti zraka vodenom parom

SUNČEVO ZRAČENJE

Veličine koje se razmatraju:

- ukupno, izravno i difuzno zračenje

- osunčavanje - potencijalno i stvarno

- naoblaka → umanjuje osunčavanje

VJETAR

utječe na evapotranspiraciju, hlađenje i grijanje, visinu valova, opterećenje visokih konstrukcija

Veličine koje se razmatraju: brzina i smjer vjetra

- srednji godišnji hod brzine vjetra

- vjerojatnost za pojavu zadanog intervala brzine pri određenom smjeru vjetra

- brzina pri udarima vjetra

- promjena vjetra s visinom

- trajanje određene brzine

• jak vjetar nanese najviše šteta za vrijeme uragana (tropskog ciklona).

• brzina vjetra koja se razvija unutar sustava određuje kategoriju uragana.

• skala bazirana na brzini vjetra (Saffir- Simpson) ima 5 kategorija. Peta kategorija je najjača
(brzina vjetra od 250 km/h), a prva najslabija (119 -153 km/h).

• jakim uraganima se smatraju oni treće kategorije sa vjetrom bržim od 178 km/h

• samo 3 uragana pete kategorije su dotakli američko tlo, posljednji 1992. godine. Usporedbe
radi, uragan Katrina je bio samo treće kategorije.

• još jedan od velikih razarača tijekom uragana je i olujni uspor. Olujni uspor je podizanje mora
usljed niskog tlaka i jakog vjetra te visokih valova. Izaziva velike poplave obalnih područja. O
jačini uragana ovisi koliko će se more podići, što može iznositi od 1 do 5 metara.
 Sunčeva energija
Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje temperatura
doseže 14 milijuna °C → fuzija, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz
oslobađanje velike količine energije.
gustoća toka dozračene energije = Sunčevo zračenje
- iskazuje se jedinicama za energiju na jediničnoj površini u određenom vremenu, npr. Wm-2
ili Jcm-2 u minuti, satu, danu, mjesecu ili godini.
heliograf: u obliku kugle, mjeri se vrijeme obasjavanja nezaklonjene plohe
- uobičajeno je mjerenje ukupnog zračenja na vodoravnoj plohi → piranometar
- instrumentalni zapis - u analognom ili digitalnom obliku
Za praktično korištenje energije Sunčevog zračenje važna su mjerenja ukupnog, difuznog i
izravnog ozračenja vodoravne plohe.
Najčešće se mjeri trajanje sijanja Sunca (insolacija) - u nedostatku podataka o izmjerenom
Sunčevom zračenja može se procijeniti ozračenost.
insolacija = mjeri se heliografima, a izražava se satima u danu, mjesecu ili godini.
- od značaja je za helioterapiju, izgled pejzaža, dužinu kupališne sezone, trajanje snježnog
pokrivaca.
ovisi o geografskoj širini, nadmorskoj visini, godišnjem dobu, ekspoziciji terena, oblačnosti i
čistoci zraka
Postoje tri osnovna načina iskorištavanja energije Sunca, a to su:
1. solarni kolektori – pripremanje tople vode i zagrijavanje prostorija
2. fotonaponske ćelije - direktna pretvorba Sunčeve energije u električnu energiju
3. fokusiranje Sunčeve energije - pomoću sistema zrcala, stvaranje velike količine toplinske
energije koja se kasnije u standardnim generatorima pretvara u električnu energiju -
upotreba u velikim energetskim postrojenjima
- u Hrvatskoj su trenutno daleko najzastupljeniji solarni kolektori
1. solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode
- sustavi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi
direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja
se ne smrzava (npr. antifriz).
Njemačka i Austrija - lideri u iskorištavanju energije sunca za grijanje
- Njemačka - kampanja za promociju toplinske energije Sunca "Solar Na Klar“
2. fotonaponske ćelije - direktno pretvaraju solarnu energiju u električnu energiju
- najpoželjniji način iskorištavanja energije Sunca ali zbog slabe efikasnosti i visoke cijene
trenutno se ne koriste u velikoj mjeri.
- fotonaponske ćelije uobičajeno se koriste tamo gdje nije moguće dovesti neki drugi izvor
energije, npr. na satelitima, na znakovima uz ceste i slično.
3. fokusiranje Sunčeve energije koristi se za pogon velikih generatora ili toplinskih pogona.
Fokusiranje se postiže pomoću mnogo leća ili češće pomoću zrcala složenih u tanjur ili
konfiguraciju tornja.

klimatski elementi: temperatura zraka, naoblaka, dozračena sunčeva energija, brzina vjetra
→ iz tih podataka treba ocijeniti ima li opravdanja za postavljanje heliotehničkih uređaja.