1.

Izvoz u rudarstvu predstavlja tehnološku operaciju sa ciljem da se pomoću rudničkih

izvoznih postrojenja organizira i ostvari:
2. Pod izvoznim postrojenjima podrazumjevaju se:
3. Pod priborom za izvoz i uređajima u oknu, podrazumjevaju se:
4. opšti izgled jednog izvoznog postrojenja sa pozicijama:
5. Odkojihmaterijalaseizrađujeosnovnakonstrukcijakoša
6. Koš, koji se koristi i za prijevoz ljudi, mora sa obje strane ulaza vrata visine
7. Unutrašnja visina svake etaže koša i površina poda etaže koja otpada na svako lice koje
se vozi
8. Koliko mgodina najviše se mogu upotrebljavati izvozni koševi
9. Opiši načine manevrisanja pri ukrcavanju i iskrcavanju vagoneta na navozistima
10. Zaistovar vagoneta u bunker, koristi se uređajkoji se naziva
11. Zašta se koristepriključni mostovi
12. Izvozni skipovi (opšta razmatranja)
13. Izvozna užad (opšta razmatranja)
14. Nekoristan teret-formula i šta ulazi u nekorstan teret
15. Od kojih materijala mogu biti izrađene vođice
16. Na koja naprezanja su izložene vođice i kako se proračunavaju
17. Težina izvezenog materijala u jednoj vožnji računa se na osnovu formule
18. Vučnasila u perioduubrzanja
19. Vučna sila u periodu normalne vožnje
20. Vučnasila u perioduusporenja

1. Izvoz u rudarstvu predstavlja tehnološku operaciju sa ciljem da se pomoću

rudničkih izvoznih postrojenja organizira i ostvari:
• izvoz korisne iskopine,
• prevoz ljudstva kao i
• spuštanje pomoćnog materijala.

2. Pod izvoznim postrojenjima podrazumjevaju se:

• oprema okna i uređaji na navozištima i odvozištima,
• izvozni toranj sa opremom i uređajima za izvoz,
• izvozne posude,
• izvozna užad,
• izvozni strojevi,
• pogonski agregati izvoznih strojeva,
• oprema i uređaji za signalizaciju i dojavu i upravljanje,
• kao i ostala oprema i uređaji koji su u vezi sa prevozom ljudi i materijala.
• Kod svih rudnika gdje je otvaranje izvršeno vertikalnim oknima, oprema i instalacije za
okna i izvozna postrojenja predstavljaju veliku investiciju.
• Radi toga je potrebno dimenzionirati okno i ostalu opremu tako, da zadovolji moguće
povećanje proizvodnje, a da u početnoj fazi oprema ne bude suviše predimenzionisana.
 3. Pod priborom za izvoz i uređajima u oknu, podrazumjevaju se:
• pribor za izvoz i uređaji na navozištu,
• uređaji u oknu,
• uređaji za signalizaciju.

4. Opšti izgled jednog izvoznog postrojenja sa pozicijama:

1) izvozno okno,
(2) izvozna posuda,
(3) pogonski bubanj ili Koepe kotur,
(4) užetnjača na tornju,
(5) izvozno uže,
(6) izvozni toranj,
(7) podupirač (kosnik),
(8) odvozište (gornje navozište),
(9) donje navozište.

Ovdje spadaju izvozni sudovi, sjedaljke i pokretni mostovi (za koševe), kao i uređaji za
utovar i istovar materijala.

5. Od kojih materijala se izrađuje osnovna konstrukcija koša ?

Osnovna konstrukcija koša se izrađuje od standardnih čeličnih profila, sa prekidnom

čvrstoćom čelika m500N/mm2 ili od dur-aluminijskih profila.
6. Koš, koji se koristi i za prijevoz ljudi, mora sa obje strane ulaza vrata visine...?
-1.5 m visoka vrata koja se ne mogu otvarati prema vani.

7. Unutrašnja visina svake etaže koša i površina poda etaže koja otpada na svako lice
koje se vozi...?

-Unutrašnja visina svake etaže koša ne smije biti manja od 1.75 m, a površina poda etaže
koja otpada na svako lice koje se vozi, je 0.18 m2.

8. Koliko godina najviše se mogu upotrebljavati izvozni koševi?

-Najviše 10 godina.
9. Opiši načine manevrisanja pri ukrcavanju i iskrcavanju vagoneta na navozistima...?
- Način manevrisanja pri ukrcavanju i iskrcavanju vagoneta na navozistima zavisi od
vrste navozišta, jednostrano ili dvostrano navozište, i od tipa koša jednoetažni ili
višeetažni koš.

• Kod jednostranih navozišta, potrebno je prvo izvući prazan vagonet i ukrcati puni,
odnosno na odvozištu izvuci puni i ukrcati prazni.

• Kod dvostranih navozišta, puni vagoneti potiskuju prazne iz koša i iskrcavaju ih na drugu
stranu. Kod ovog slučaja vrijeme ukrcavanja je dvostruko kraće.

• Kod višeetažnih koševa manevar oko ukrcavanja, obavlja se na taj način, što koš dođe u
nivo prve etaže i preko priključnog mosta se obave navedene operacije.

• Zatim se koš pomijera u nivo druge etaže, radi istovara i utovara.

10. Zaistovar vagoneta u bunker, koristi se uređajkoji se naziva?

- prevrtačiliviper.

11. Zašta se koristepriključni mostovi?

- Priključni mostovi su uređaji koji po potrebi povezuju kolosjek na navozištu i kolosjek
u košu.

12. Izvozni skipovi (opšta razmatranja).

• Izvozni skipovi su takve izvozne posude, gdje se materijal direktno utovara u posudu, bez
rudničkih vagoneta.
• Odlikuju se čvrstom i jednostavnom konstrukcijom.
• Nezgodne strane ovog izvoznog suda su u tome, što se pri utovaru i istovaru materijal
jako usitnjava, a to je nekada vrlo nepovoljno, naročito kod ugljeva, i što se na navozistu
zahtijevaju velika proširenja za bunkere i druge mehaničke uređaje za automatski utovar.
• Kada se vrši utovar ugljeva u skipove, i to ugljeva kod kojih je prašina eksplozivna,
neophodna je ugradnja uređaja za otprašivanje.

• Prema načinu pražnjenja skipova razlikujemo: skipove sa pokretnim dnom slika 9,

uglavnom namjenjene za izvoz uglja, i prevrtne skipove slika 10, namjenjene za teže
rude.
• U novije vrijeme sve se rjeđe koriste prevrtni skipovi, zbog otežanog manevra.
 • Kod skipova sa pokretnim dnom, postoji još jedno pokretno dno iznad glavnog i koje se
spušta u horizontalan položaj, kad se prevoze ljudi.
• Ovo pomoćno pokretno dno, inače stoji podignuto uz bok skipa, pri vožnji materijala
• Zapremine skipova su od 3 do 30 m3.

13. Izvozna užad (opšta razmatranja).

-Izvozna užad su od čelika i izrađuju se kao pljosnata ili okrugla.

Okruglo čelično uže sastavljeno je od čeličnih žica, koje se pletu u strukove, a ovi se pletu u
uže.
Strukovi su upleteni oko jednog središnjeg struka od kučine ili veoma tankih žica (srž užeta).
U svakom struku, žice se pletu pod određenim uglom.

1)-žica, (2)- pramen (struk), (3)-srž užeta

• Pravo pleteno uže, gdje su i žice i strukovi upleteni u istom smijeru, =, -ugao pletenja
žice
• -ugao pletenja strukova

• Unakrsno pleteno uže, strukovi su pleteni u jednom, a žice u drugom smijeru

• Poluunakrsno pleteno uže, strukovi su pleteni u jednom smijeru, a žice u strukovima i u

jednom i u drugom smijeru
 • Pravo pleteno uže je veoma elastično i na njemu obješeni izvozni sud ima tendenciju
rotacije suprotno od smijera pletenja, što utiče na trenje između klizača i vođica.
• Unakrsno pleteno uže je veoma kruto, ali ne pokazuje tendenciju ka rotaciji.

• Za užad koja se koriste za izvoz nazivna čvrstoća pojedinih golih žica može varirati u
rasponu od 1570 do 1770 N/mm2.
• Za svako uže proizvođač mora izdati uvjerenje o njegovim konstruktivnim i tehnološkim
svojstvima.
Prema važećem standardu uže se označava na slijedeći način: «Izvozno uže»:DXYZ,

D-prečnik užeta
X-konstrukcija užeta
Y-nazivna zatezna čvrstoća
Z-smijer pletenja

Npr:
«Izvozno uže»:42/G/1770/unakrsno,
SIGURNOST UŽETA

Faktor sigurnosti () je odnos prekidne sile užeta prema statičkoj sili u užetu.

Kod izvoznih postrojenja sa više užadi, ukupno opterećenje se ravnomjerno dijeli na sva izvozna
užad.

Novomontirana izvozna užad imaju faktor sigurnosti koji osim od statičkog opterećenja, zavisi i
od dubine okna, a računa se prema formulama koje daju propisi.

Vožnja ljudi:  lj  9,5  0,001 H

Izvoz materijala:  m  7,2  0,0005  H

 - faktor sigurnosti
H - najveća dubina okna (m)
Ako izvozno postrojenje služi za izvoz materijala i prevoz ljudi usvaja se kriterijum veće
nosivosti.
Ako se u toku eksploatacije smanji sigurnost užeta za više od 10% isto se ne smije koristiti za
prevoz ljudi.
Najveće dozvoljeno statičko opterećenje užeta sastoji se od slijedećih težina:
a)prevozljudstva:

P=pH+Gksp+N0´ (a)

p-linijska težina užeta (N/m)

Gksp-težina koša i spojnog pribora (N)

N0´=m750 (N)

m-broj ljudi u košu

750(N)-računska težina jednog čovjeka
b) prevoz materijala

P=pH+Gksp+Gk+N0 (b)

N´0-težina korisnog tereta (N)

Ako se pri prevozu materijala koristi donje uže veće linijske težine od nosećeg užeta onda se u
jednačinama (a) i (b) uzima kao mjerodavna linijska težina donjeg užeta.

Visina tornja od odvozišta do centra užetnjače:

ht  0,036  H 0  hk ; (m)
hk- visinakoša (m)
Ho – dubinaokna (m)
H´-ukupnavisinaizvoza

H´=H0+h0

h0-visinaodvozišta (m)

h 0  0,41 Q h (m)

Qh-korigovantehničkikapacitet(t/h)
 14. Nekoristan teret-formula i šta ulazi u nekorstan teret?

- Da bi se moglaizvršitianalizavučnihsila, potrebno je izvršitidimenzioniranjeužetakao i

određivanjenekorisnogtereta.

N 0  ms
X ; (kN )
e   1

X - težina nekorisnog tereta (kN)

X=G+zpH

ms - statička sigurnost protiv proklizavanja, ms=2,8

μ= 0,25 - koeficient trenja između užadi i Koepe kotura (prema propisima)
α – obuhvatni ugao (rad)
Nosivi presjek užeta:
X  N0
f  ; (cm 2 )
M
n
υn - faktorsigurnostiužeta,
σM - prekidnačvrstoćamaterijalaodkojeg je izrađenouže (N/cm2)

Na osnovu dobivene veličine f (cm2) usvaja se broj užadi z te je potreban poprečni

f
presjek jednog užeta f1  (cm 2 ) . Na osnovu f1 (cm2) vrši se izbor standardnog užeta iz
z
kataloga proizvođača užadi.

Potrebna težina koša sa spojnim priborom:


Gk  X  z  p  H  Gkol ; (kN)

z - brojužadi
Gkol - ukupnatežinavagoneta (kN)

15. Od kojih materijala mogu biti izrađene vođice?

-Izrađuju se kao krute:

• drvene ili
• metalne i
• elastične od čelične užadi.
16. Na koja naprezanja su izložene vođice i kako se proračunavaju?

-Čvrste vođice, nosači vođica, i njihove međusobne veze se dimenzioniraju tako, da u

svakom momentu imaju sigurnost veću od 4 pri prevozu materijala ili veću od 6 pri prevozu
ljudstva, u odnosu na prekidnu čvrstoću materijala od koga su izrađene i najvećeg statičkog
opterećenja.

17. Težina izvezenog materijala u jednoj vožnji računa se na osnovu formule

18. Vučna sila u periodu ubrzanja.

period ubrzanja
G  N0  p  H
S1  G  N 0  p  H  W1   a; (kN )
g
G  pH
S 2  G  p  H  W2   a; (kN )
g

F01  S1  S 2 ; (kN )
19. Vučnasila u period normalnevožnje.

period norma ln e vožnje

S1  G  N 0  p  H  W1 ; (kN)
S2  G  p  H  W2 ; (kN)

F02  S1  S2 ; (kN)

20. Vučnasila u perioduusporenja.

period usporenja
G  N0  p  H
S1  G  N 0  p  H  W1   a ; (kN )
g
G  pH
S 2  G  p  H  W2   a ; (kN )
g

F03  S1  S 2 ; (kN )
BY:

ZAJKAN MRKALJEVIĆ
JOVAN LJUBOJEVIĆ