PRIRUČNIK ZA RAD ZAPOSLENIKA I VOLONTERA UDRUGE ZA

PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA

PRIRUČNIK ZA RAD
ZAPOSLENIKA I
VOLONTERA UDRUGE ZA
PODRŠKU ŽRTVAMA I
SVJEDOCIMA

REFERENTNI CENTRI
VUKOVAR,OSIJEK - Udruga
za podršku žrtvama i
svjedocima,Ljudevita Gaja
12, Vukovar/ Ulica Hrvatske
Republike 43/1, Osijek
Ovaj priručnik služi kao pomoć volonterima/zaposlenicima u slučajevima
nejasnoća postavljenih zadataka, komunikacije s mentorom/Voditeljem
ureda ili jednostavno kao informator za rad u Referentom centru

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima

26.10.2017.
 SADRŽAJ
UVOD ……………………………………………………….……………………..……………………………………………....str.2.

UKRATKO UDRUGA…………………………………………………………………………………………………………....str.3.

VOLONTERSTVO………………………. ………………………………………………………………………………………str.4.

VOLONTERSKI UGOVORI………………….. ………………………………………………………………………………str.6.

VOLONTERI UDRUGE ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA (postupak regrutacije, selekcije,

obuke, supervizije i evaluacije)
……………………………….……………………………………………………………………….. …………………………………str.7.

OBVEZE I DODJELA ZADATAKA…..…………………………………………………………….……………………..str.8.

KAKO SE OSTVARUJE BPP………………………………………………………….……………………………………….str.9.

ZNAČENJE POJEDNIH IZRAZA…………………………… …………………………………………………………..str.12.

PRIMARNA I SEKUNDARNA PRAVNA POMOĆ………..………………………………………………………..str.14.

PRAVA ŽRTVI/OŠTEĆENIKA/SVJEDOKA TE STRUKTURA SUDOVA U RH…………………………..str.16

POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI……………………………………..……….str.20.

PRAVILA VOLONTIRANJA U REFERENTNOM CENTRU………………………………………………………str.22.

INFORMACIJE I KONZULTACIJE/RASPORED …………………………………………………………………..str.23.

PRILOZI………………………….…………………………………………………………………………………………………..str.24.

ZAKON O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI…………………………………………………………………….str.29.

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE……………………………………………………………………………………………str. 41.

1
UVOD
Zašto priručnik za rad zaposlenika i volontera?

Dragi volonteri, ovaj priručnik služi kao pomoćni alat zaposlenicima i volonterima u
slučajevima nejasnoće postavljenog zadatka, komunikacije s mentorom ili jednostavno kao
informator za rad volonterima.
Udruga za podršku žrtvama i svjedocima je od svoga osnivanja (2006.) usmjerena na
ostvarivanje prava i poboljšanje društvenog položaja i statusa žrtava i svjedoka kroz pružanje
podrške usmjerene na smanjenje traume i nelagode kod svjedočenja, prijave kaznenog djela
ili prekršaja, nedostatka praktičnih informacija te kroz zagovaranje za razvoj i unaprjeđenje
zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu prava žrtava i svjedoka te za bolju primjenu
postojećih zakona u RH. Osnovani sa željom da promijenimo stanje u kojem su žrtve i
svjedoci prepušteni sami sebi bez informacija o tome što ih čeka i kome se mogu obratiti za
potrebnu pomoć. Tijekom desetljeća postojanja radimo na tome da pružimo sveobuhvatnu
podršku žrtvama i svjedocima, besplatnu pravnu pomoć, pružanje informativnE (praktične
informacije), emocionalnE i pravne podrške, promoviramo prava žrtava i svjedoka te
ukazujemo na njihove potrebe i probleme. Udruga danas djeluje u svom sjedištu, Vukovaru,
te Osijeku i Zagrebu, kroz rad pojedinih programa Udruge. U radu sa žrtvama i svjedocima
osim zaposlenika Udruge, nositelji rada organizacije su naši volonteri.

AUTORI : Miren Špek, dipl.iur. Kornelija Kondor, dipl.iur., MelitaBošnjak, dipl.iur.,

Marijana Skoko, dipl.iur.

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima

Status dokumenta : Priručnik za rad zaposlenika i volontera Udruge za podršku

žrtvama i svjedocima

U Vukovaru, 3. kolovoza 2016.godine i 20. studenog 2016. godine

Datum dorade, 26.listopada 2017.godine

2
UKRATKO O UDRUZI ZA PODRŠKU
ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA
VIZIJA/POLITIKA/DJELOKRUG RADA UDRUGE ZA PODRŠKU ŽRTVAMA
I SVJEDOCIMA
Vizija/misija Udruge i njezin djelokrug rada usmjeren je na poboljšanje položaja žrtava i
svjedoka, unapređenje postojećeg sustava podrške svjedocima i žrtvama zalaganje za
poboljšanje pravnog, ekonomskog, društvenog položaja žrtava i svjedoka.

CILJEVI UDRUGE:
✓ Sveobuhvatna podrška žrtvama i svjedocima
✓ Pružanje besplatne pravne pomoći
✓ Pružanje psihosocijalnih usluga
✓ Promoviranje prava žrtava i svjedoka te ukazivanje na njihove potrebe i probleme
✓ Zalaganje za poboljšanje pravnog i socijalnog položaja žrtava i svjedoka
✓ Praćenje i istraživanje trendova u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji kao
osnova za zagovaranje daljnjeg razvoja sustava podrške u Republici Hrvatskoj

DJELOKRUG RADA UDRUGE:

✓ Pružanje sveobuhvatne podrške žrtvama i svjedocima kroz aktivnosti Udruge
✓ Pružanje neposredne/posredne pomoći i podrške žrtvama i svjedocima
✓ Pružanje besplatne pravne pomoći i psihosocijalnih usluga
✓ Zalaganje za poboljšanje pravnog i socijalnog položaja žrtava i svjedoka u društvu
✓ Održavanje edukacija na polju društveno-humanističkog karaktera, te provedbe
analize i istraživanja
✓ Educiranje javnosti o potrebama žrtava i svjedoka
✓ Rad s mladima u svrhu unapređenja sustava podrške žrtvama i svjedocima
✓ Rad s volonterima u svrhu izravne podrške žrtvama i svjedocima
✓ Obuka volontera i članova Udruge za kvalitetnije pružanje podrške
✓ Organiziranje seminara, predavanja i drugih stručnih skupova
✓ Osnivanje novih podružnica Udruge

Udruga provodi program Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja koji
je pozicioniran u Zagrebu te program Referentni centar u Vukovaru i Osijeku.
Pozivni centar telefonskim putem pruža emocionalnu podršku, praktične informacije i upućuje
na institucije i organizacije civilnog društva koje mogu više pomoću u konkretnom slučaju
putem besplatnog telefona 116 006.

Cilj osnivanja Referentnog centra u Vukovaru i Osijeku je pružiti sveobuhvatnu podršku

žrtvama i svjedocima na području Vukovarsko-srijemske županije i Osječko-baranjske županije,
što znači osigurati psihosocijalnu podršku, informiranje žrtava o njihovim pravima, te
povezivanje i upućivanje korisnika u druge institucije relevantne za njihov problem.

3
VOLONTERSTVO
Volontiranje se danas prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa kako za
zajednicu tako i za samog pojedinca,a koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje
socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do
razvoja humanijega i ravnopravnijega demokratskog društva. Volontiranjem se doprinosi
društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju.
Volontiranjem se stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno
sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit.

Volontiranjem se u smislu Zakona o volonterstvu (NN 22/13), smatra dobrovoljno ulaganje

osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit
druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim
Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske
koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

POZICIJA VOLONTERA
Svatko tko volontira sukladno odredbama Zakona o volonterstvu ima status volontera.

Volonterka ili volonter ima pravo:

✓ na pisanu potvrdu o volontiranju,
✓ na sklapanje ugovora o volontiranju u pisanom obliku, ako to zatraži,
✓ na upoznavanje s Kodeksom i etičkim normama bitnima za pojedini oblik volontiranja,
✓ na prikladnu edukaciju s ciljem poboljšanja kvalitete obavljenih aktivnosti i pruženih
usluga,
✓ na stručnu pomoć i podršku tijekom volontiranja,
✓ na upoznavanje s uvjetima volontiranja, aktivnostima koje će obavljati, uslugama koje
će pružati i pravima koja im pripadaju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa kao i
općih akata organizatora volontiranja,
✓ na naknadu ugovorenih troškova nastalih u vezi s volontiranjem,
✓ na primjerene i sigurne uvjete rada u skladu s naravi volonterskih aktivnosti koje
obavlja,
✓ upoznati se s opasnostima vezanima uz specifični oblik volontiranja koje obavlja,
✓ na dnevni odmor u ugovorenom trajanju,
✓ na zaštitu privatnosti i osobnih podataka,
✓ sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s volontiranjem sukladno mogućnostima
organizatora volontiranja i obliku volontiranja,
✓ na detaljni opis poslova i aktivnosti volontiranja,
✓ pravo na stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija kroz volontiranje,
✓ pravo na priznavanje vještina, kompetencija i iskustva stečenog volontiranjem,
✓ pravo na potvrdu o kompetencijama stečenim kroz volontiranje u slučajevima
dugotrajnog volontiranja, ukoliko takvu zatraži.

4
Volonterka ili volonter su obvezni:
✓ volontirati u skladu sa stručnim propisima i etičkim pravilima, te po primljenim
uputama organizatora volontiranja,
✓ čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu i povjerljive i osobne podatke o organizatoru ili
korisniku volontiranja,
✓ odbiti volontiranje koje je suprotno propisima,
✓ poštivati integritet, misiju, ciljeve i vrijednosti organizatora volontiranja,
✓ surađivati sa drugim volonterima i zaposlenicima organizatora volontiranja kako bi se
osigurao kvalitetan prijenos znanja i iskustva po završetku volontiranja,
✓ prilikom početka, tijeka i prekida volontiranja paziti da svojim postupcima ne prouzroči
štetu organizatoru ili korisniku volontiranja.

Sukladno pravima i obvezama volontera, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima kao

ORGANIZATOR VOLONTIRANJA također ima prava i obveze prema volonterima :

Organizator volontiranja ima pravo:

✓ na savjetovanje i sudjelovanje u postupcima donošenja odluka na svim razinama kad
u području volontiranja, u svojstvu dionika, predstavljaju interese i potrebe volontera,
✓ na izbor volontera u skladu sa svojom misijom i vizijom, kao i vještinama i profilu
volontera kad priroda volontiranja to zahtijeva,
✓ biti pravodobno obaviješteni o prekidu volontiranja od strane volontera,
✓ biti upoznati s načinima praćenja i procjene kompetencija stečenih volontiranjem.

Organizator volontiranja je obvezan:

✓ poštovati prava volontera,
✓ izvršiti obveze prema volonterima,
✓ osigurati uvjete za poštovanje prava volontera,
✓ izdati volonterki ili volonteru pisanu potvrdu o volontiranju te u nju upisati podatke
propisane ovim Zakonom,
✓ osigurati materijale i sredstava za obavljanje volonterskih aktivnosti,
✓ osigurati isplatu ugovorenih troškova volonterki ili volonteru,
✓ osigurati volonterki ili volonteru tajnost osobnih podataka i zaštitu privatnosti,
✓ osigurati druge uvjete i poštivati prava propisana ovim Zakonom,
✓ ustanoviti učinkovit postupak izbora volontera koji će omogućiti uključivanje različitih
skupina te osobito poticati volontiranje socijalno isključenih skupina,
✓ razviti standarde kvalitete koji osiguravaju pripremu i izvješćivanje, nude osobno
vođenje i podršku, nadzor i mentorstvo kroz čitav tijek volontiranja kao i jasne sustave
vrjednovanja i praćenja, poželjno kroz razvoj sustava osiguranja kvalitete,
✓ promicati volontiranje i njegov doprinos društvu i pojedincu,
✓ omogućiti volonteru sudjelovanje u donošenju odluka o volonterskoj aktivnosti
odnosno uslugama i osjećaj pripadnosti projektu,
✓ omogućiti volonteru pokretanje vlastitih inicijativa u skladu s misijom i vizijom
organizatora volontiranja i provođene aktivnosti odnosno usluge,
✓ omogućiti volonteru stjecanje vještina i kompetencija te iskustva u području u kojem
volontira,

5
VOLONTERSKI UGOVORI

Ugovorom o volontiranju volonterka ili volonter te organizator volontiranja ugovaraju

međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili
pružanje pojedine volonterske usluge.

Ugovor o volontiranju prestaje:

✓ danom pravomoćnosti odluke o lišavanju poslovne sposobnosti za volonterku ili
volontera u slučaju kad su u cijelosti lišeni poslovne sposobnosti,
✓ danom pravomoćnosti odluke o djelomičnom lišavanju poslovne sposobnosti za
volonterku ili volontera koji su djelomice lišeni poslovne sposobnosti kad volontiranje
prelazi opseg poslovne sposobnosti volontera ili volonterke,
✓ smrću volonterke ili volontera,
✓ kad organizator volontiranja prestane djelovati bez pravnog sljednika,
✓ istekom roka na koji je ugovor sklopljen ili ispunjenjem ugovornih uvjeta,
✓ sporazumnim raskidom,
✓ jednostranim raskidom,
✓ nastupanjem okolnosti iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona,
✓ iz drugih razloga određenima ugovorom o volontiranju,
✓ u drugim slučajevima određenima ovim Zakonom.

VOLONTERI UDRUGE ZA PODRŠKU

ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA
(postupak regrutacije, selekcije,
obuke, supervizije i evaluacije)

REGRUTACIJA, ODABIR I SELEKCIJA VOLONTERA

➢ Udruga za podršku žrtvama i svjedocima postupak regrutacije volontera provodi na
način objave poziva volonterima na službenim stranicama Volonterskih centara Osijek,
Vukovar, Županja, stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Portalima klubova
mladih u pojedinim gradovima obje županije ili posredstvom drugih organizacija te
prezentacijom rada Udruge na Sveučilištu J.J.Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet
u Osijeku, te Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru. Protekom određenog
vremenskog roka poziva volonterima i prikupljenim obrascima za prijavu volontera na
navedenim fakultetima, započinje se sa slijedećim korakom a to je odabir i selekcija

6
 volontera. Volonteri se pozivaju na strukturirani razgovor s komisijom Udruge
sastavljenom od mentora ili Voditelja ureda, zaposlenika Udruge i dugotrajnog
volontera. Nakon provedenih strukturiranih razgovora komisija odabire potreban broj
volontera i započinje slijedeći korak edukacije/obuke.

OBUKA I SUPERVIZIJA VOLONTERA

➢ Nakon završenog postupka regrutacije, odabira i selekcije volontera, volonteri su
dužni proći kroz edukaciju. Na navedenoj edukaciji volonteri će učiti od stručnog tima
predavača o pravnom, psihološkom i praktičnom aspektu koji im je potreban za
volontiranje u Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima.

➢ Završetkom obuke volonteri započinju svoj probni rad i nakon dva dolaska uz
prisutnost mentora završavaju probni rad. Mentor ili Voditelj ureda koji je pratio rad
volontera donosi odluku je li pojedini volonter zadovoljio na probnom radu. Ukoliko je
volonter zadovoljio na probnom radu, mentor ili Voditelj ureda poziva svakog
volontera pojedince na razgovor i kroz razgovor obavlja svojevrsnu i pojedinačnu
superviziju s volonterom.

➢ Udruga za podršku žrtvama i svjedocima održavati će superviziju nekoliko puta

godišnje, ovisno o potrebi ( kako samih volontera, tako i mentora ili Voditelja ureda).

ODLAZAK ( RASKID UGOVOR O VOLONTIRANJU)

➢ U samom Priručniku već su ranije navedeni razlozi raskida ugovora o volontiranju, te
ćemo osvrt napraviti na odlazak volontera. Ukoliko volonter ne želi više volontirati bilo
iz razloga što više nema toliko slobodnog vremena, bilo zbog fakultetskih obveza ili
jednostavno više ne želi volontirati, obavještava o svojoj odluci mentora ili Voditelja
ureda. Ukoliko volonter želi potvrdu o svom volonterskom angažmanu ili ako se radi o
volonteru koji je svojim volonterskim angažmanom doprinio razvoju i djelokrugu rada
Udruge može zatražiti preporuku mentora ili Voditelja ureda. Izuzetno je važna
komunikacija volontera s mentorom ili Voditeljem ureda kako odlazak volontera bez
obavijesti ne bi utjecao na rad aktivnosti same organizacije.

EVALUACIJA
➢ Kroz proces evaluacije (projekta, programa, pojedinca, volontera) dobivamo odgovore
kakav je učinak projekta u odnosu na postavljene ciljeve projekta, jesu li rezultati
vidljivi i na koji način i čime se projektni rezultati mogu primijeniti i povećati. Kao
predmet analize upotrjebljavamo pojedine razvojne ciljeve, oblikovane da bi se sa
određenim sredstvima u određenim rokovima postigao jedan ili više operativnih
ciljeva.
➢ Mentor ili Voditelj ureda može nakon završetka probnog rada evaluirati rad volontera,
te ujedno, ukoliko smatra da ima potrebe jednom ili dva puta godišnje obaviti internu
evaluaciju volontera.

7
OBVEZE I DODJELA ZADATAKA
Prije početka volontiranja u Referentnim centrima obaveza je volontera upoznati se s
Priručnikom.

Mentor ili Voditelj ureda obvezan je :

✓ Osmišljavati volonterske pozicije
✓ Regrutirati putem Volonterskog centra Osijek, Vukovar on-line baze podataka
i/Sveučilišta/Veleučilišta
✓ Obaviti postupak selekcije volontera
✓ Obaviti orijentaciju i edukaciju volontera
✓ Pratiti rada volontera
✓ Evidentirati rada volontera/evidencija volonterskih sati
✓ Evaluirati rad volontera
✓ Nagrađivati volontere/ planerima, platnenim vrećicama, publikacijama po želji i
interesu volontera (u mogućnostima Udruge), karte za kulturno umjetnička i druga
događanja, edukacije ili treninge u organizaciji Udruge, partnerskih i/ili drugih
organizacija
✓ Izdavati potvrde o volontiranju/preporuke
✓ Potpisivanje Ugovora, ukoliko je pisani oblik potreban, te briga o ostalim dužnostima
organizatora volontiranja propisanima Zakonom o volonterstvu
✓ Prilikom svakog dolaska i odlaska iz Referentnih centara važno je javiti se mentoru ili
Voditelju ureda kako bi ti mogao prenijeti sve potrebne informacije
✓ Priručnik će se nalaziti u uredu; ondje će volonteri pronaći i obrazac za novčanu
naknadu za žrtve kaznenih djela, te obrasce za korisnike besplatne pravne
pomoći (volonteri su dužni korisnicima besplatne pravne pomoći biti ispomoć pri
ispunjavanju navedenih obrazaca) te ostale materijale potrebne za rad u
Referentnom centru.
✓ Novi volonteri trebaju donijeti potvrdu o nekažnjavanju i osobnu iskaznicu te ih dati
mentoru ili Voditelju kako bi ih kopirali. Voditelj ureda dužan je dati volonterima
Ugovor o volontiranju na potpisivanje nakon završenog probnog rada volontera.

PRIMARNA PRAVNA POMOĆ (BPP) (Bilo putem neposrednog dolaska

korisnika u prostorije Referentnih centara ili telefonskim
upitom/elektroničkim putem)

Besplatna pravna pomoć u RH regulirana je odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj

pomoći (NN 62/08, 44/11, 81/11, 143/13). Do donošenja Zakona o besplatnoj pravnoj
pomoći (NN 62/08), pružanje besplatne pravne pomoći građanima bilo je uređeno sljedećim
propisima:

✓ Zakonom o kaznenom postupku – uređuje imenovanje branitelja po

službenoj dužnosti u određenim slučajevima,

8
 ✓ Zakonom o parničnom postupku – uređuje situacije kada se na zahtjev
stranka oslobađa plaćanja sudskih troškova i pristojbi, odnosno imenuje se
punomoćnik iz reda odvjetnika ako je to nužno radi zaštite njenih prava

✓ Zakonom o sudskim pristojbama – koji propisuje oslobađanje od plaćanja

pristojbi određene kategorije građana

✓ Zakonom o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u

određenim odnosima – omogućava strancima oslobođenje od troškova
postupka po načelu reciprociteta

✓ Zakonom o azilu – propisuje pravnu pomoć tražiteljima azila i azilantima

✓ Zakonom o odvjetništvu – propisuje pružanje pravne pomoći pro bono

određenim kategorijama građana

Zakon i podzakonski propisi uspostavljaju sustav u kojem se građanima slabijeg imovnog

stanja omogućava dobivanje pravne pomoći za pojedine pravne radnje i ravnopravan pristup
sudovima, bez diskriminacije s obzirom na njihovo imovno stanje. Donošenjem Zakona o
besplatnoj pravnoj pomoći, hrvatsko zakonodavstvo je usklađeno s pravnom stečevinom EU.

KAKO SE OSTVARUJE BPP U RH

UVJETI, KORISNICI I OBLICI BPP-a
Da bi se osiguralo načelo jednakosti koje jamči Ustav RH, svim građanima treba se omogućiti
pristup sudovima i drugim tijelima pred kojima se ne mogu sami zastupati u cilju ostvarivanja
svojih prava. Samo neki od troškova koji mogu nastati tijekom postupka i kojih osobe mogu biti
oslobođene, jesu upravne i sudske pristojbe, predujmljivanje troškova vezanih za izvođenje
dokaza, vlastiti troškovi stranke te naknada troškova protivnoj stranci u slučaju gubitka spora i
troškovi rada pravnih stručnjaka koji nastupaju u svojstvu zastupnika stranke. Te troškove u
cijelosti ili djelomično plaća RH, ako je podnositelju zahtjeva odobrena besplatna pravna
pomoć.

Pravna pomoć odobrit će se kada imovno stanje podnositelja zahtjeva i članova

njegova kućanstva odgovara sljedećim uvjetima:

✓ da ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih

članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos
najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na
dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja
godinu da podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegova kućanstva ne
posjeduju imovinu, u novčanom ili nenovčanom obliku, osim nekretnina, koja
prelazi iznos od 60 najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje

9
 doprinosa za obvezna osiguranja, na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu
o doprinosima za obvezna osiguranja;
✓ da podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegova kućanstva nemaju, osim
stana ili kuće u kojoj stanuju, drugi stan ili kuću, odnosno drugu nekretninu.

Pravna pomoć može se odobriti u punom opsegu, u kojem slučaju je korisnik pravne pomoći
u cijelosti oslobođen obveze snošenja troškova postupka, ili se može odobriti u smanjenom
opsegu, u tom slučaju korisnik mora nadoknaditi razliku do punog iznosa nagrade i naknade
troškova za rad pružatelju.

Pravna pomoć odobrit će se i podnositeljima zahtjeva koji ne ispunjavaju navedene uvjete

ako je njihovo imovno stanje takvo da bi, s obzirom na stvarne ili predvidive troškove
postupka, plaćanje troškova postupka ugrozilo uzdržavanje podnositelja zahtjeva i
članova kućanstva.

Pravna pomoć odobrit će se i djeci, koju su roditelji i drugi obveznici uzdržavanja po

odredbama zakona dužni uzdržavati, u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima
radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji.

Iznimno, pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja, ako je osobi utvrđeno
pravo na uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava
iz sustava socijalne skrbi ili pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i
civilnih invalida rata.

Žrtve nasilja u obitelji ostvaruju pravo na pravnu pomoć sukladno čl.15. Zakona o
besplatnoj pravnoj pomoći.

OBVEZE PRUŽATELJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI :

✓ Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s

pravilima struke i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći.
✓ Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno.
✓ Pružatelji primarne pravne pomoći mogu odbiti pružiti pravnu pomoć izvan
opsega određenog u odobrenom projektu.
✓ Pravni savjet i sastavljanje podneska ne može pružiti službenik ureda ako je u
istoj stvari odlučivao o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći.

Odvjetnik će odbiti pružiti pravnu pomoć odobrenu u skladu s odredbama ovoga

Zakona:

Odvjetnik će odbiti pružiti pravnu pomoć odobrenu u skladu s odredbama ovoga

Zakona: ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj
stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje
stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu,b) ako je u istoj stvari ili stvari

10
koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji
je zastupao protivnu stranku,ako je u istoj stvari ili stvari koja je s
njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u
upravnom ili drugom postupku,ako mu je Hrvatska odvjetnička komora odobrila
pružanje specijalizirane pravne pomoći, a riječ je o predmetu koji ne pripada
njegovoj priznatoj specijalnosti. Korisnik pravne pomoći može o odbijanju
pružanja pravne pomoći obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo). Ako je pravnu pomoć odbio pružiti odvjetnik,
Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru i zatražiti
obavijest o poduzetim mjerama i radnjama. Neosnovano odbijanje pružanja pravne
pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona nesavjesnim pružanjem pravne
pomoći. Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su
doznali od korisnika. Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan
pretpostavki propisanih odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za
pružanje pravne pomoći osigurana u državnom proračunu
U navedenim slučajevima odvjetnik je dužan bez odgode obavijestiti nadležni ured.

Korisnik pravne pomoći može o odbijanju pružanja pravne pomoći obavijestiti

ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ako je pravnu pomoć odbio pružiti
odvjetnik, Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru
i zatražiti obavijest o poduzetim mjerama i radnjama. Neosnovano odbijanje pružanja
pravne pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona nesavjesnim pružanjem pravne
pomoći. Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su
doznali od korisnika.

Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan pretpostavki propisanih
odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za pružanje pravne pomoći
osigurana u državnom proračunu.

U navedenim slučajevima odvjetnik je dužan bez odgode obavijestiti nadležni ured.

Korisnik pravne pomoći može o odbijanju pružanja pravne pomoći obavijestiti
ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ako je pravnu pomoć odbio pružiti
odvjetnik, Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti Hrvatsku odvjetničku komoru
i zatražiti obavijest o poduzetim mjerama i radnjama. Neosnovano odbijanje pružanja
pravne pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona nesavjesnim pružanjem pravne
pomoći. Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su
doznali od korisnika.

Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan pretpostavki propisanih
odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za pružanje pravne pomoći
osigurana u državnom proračunu.

11
Značenje pojedinih izraza

Korisnik pravne pomoći je fizička osoba koja koristi ovim Zakonom propisanu vrstu pravne
pomoći.
Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu
o pravnom uređenju pojedinog područja.
Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite
određenog prava korisnika.
Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja
predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa.
Pružatelj pravne pomoći je ured, ovlaštena udruga, visoko učilište i odvjetnik koji u skladu s
ovim Zakonom pružaju pravnu pomoć.
Ured je ured državne uprave u županiji i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
Ovlaštena udruga je udruga upisana u Registar pružatelja primarne pravne pomoći.
Pravna klinika je organizacijska jedinica visokog učilišta koje izvodi sveučilišni studij u
znanstvenom području prava koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu
pomoć.
Članovi kućanstva su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj
liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom
stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i
zadovoljavaju potrebe zajedničkog života. Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u
istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do
kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
Imovina podnositelja zahtjeva su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos
gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima
ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli i ostala imovina u
tuzemstvu i u inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
Ukupni prihod je ukupni iznos dohotka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom, na
koje se ne plaća porez na dohodak, kao i ostali neoporezivi primici, podnositelja zahtjeva i
članova njegovog kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o
oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni prihodi i imovina podnositelja zahtjeva i
članova njegovog kućanstva.
Dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba je stambeni prostor kojim
se zadovoljavaju osnovne stambene potrebe sukladno propisu kojim je uređena djelatnost
socijalne skrbi.
Proračunska osnovica je osnovica za obračun naknada i primanja na temelju posebnih
propisa utvrđena propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.

Tužba je zahtjev koji se podnosi sudu radi rješavanja građanskopravnog spora iz statusnih,
obiteljskih, radnih, trgovačkih, imovinskopravnih i drugih građanskopravnih odnosa. Tužba je

12
inicijalna parnična radnja tužitelja kojom se pokreće prvostupanjski parnični postupak. Tužbe
mogu podnositi kako fizičke, tako i pravne osobe (tužitelji). U materijalnom smislu, tužba je
parnična radnja koja sadrži zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja. U
formalnom smislu, tužba je pismeno u kome je sadržana tužbena parnična radnja – podnesak,
ili zapisnik koji podnesak zamjenjuje.

Žalba je redovni pravni lijek kojim se omogućava stranci i drugim osobama da pred II. tijelom
pokreću pitanje zakonitosti i pravilnosti rješenja i time zaštite svoja prava i pravne interese.
Žalba mora sadržavati: tijela kojem se upućuje, predmet na koji se odnosi, oznaku rješenja
koje se pobija (broj rješenja i datum donošenja), u kojem je pogledu žalitelj nezadovoljan
rješenjem, ako se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, potrebno je obrazložiti zašto te
činjenice i dokaze stranka nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka, ako ima zastupnika
ili punomoćnika obavezno se prilaže punomoć, ime i prezime i boravište-adresu žalitelja
odnosno zastupnika ili punomoćnika (ne adresu sjedišta tijela ili ispostave u kojoj državni
službenik radi i ne koristiti memorandume tih tijela), vlastoručni potpis ili potpis druge osobe.

Upravni sud - Upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike
Hrvatske. Upravni sudovi odlučuju: o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela,
o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela, o tužbama zbog propuštanja donošenja
pojedinačne odluke ili postupanja, javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku, o
tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora, u drugim zakonom
propisanim slučajevima. Visoki upravni sud odlučuje: o žalbama protiv presuda upravnih
sudova i rješenja upravnih sudova protiv kojih je dopuštena žalba, o zakonitosti općih akata,
o sukobu nadležnosti između upravnih sudova, u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Javnopravno tijelo smatra se tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Prema
Zakonu o sustavu državne uprave tijela državne uprave su ministarstva, središnji državni uredi
Vlade RH, državne upravne organizacije te uredi državne uprave u županijama. Kao primjere
drugih državnih tijela možemo navesti Hrvatski sabor, Vladu RH, Predsjednika RH, sudove, sve
ostale vrste pravobranitelja, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, Državnu komisiju za
kontrolu postupaka javne nabave…. Jedinice lokalne (općine i gradovi), te područne tj.
regionalne (županije) samouprave osnivaju vlastita tijela koja rješavaju o pravima, obvezama i
pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba sa svog teritorija. Naš pravni sustav poznaje cijeli
niz pravnih osoba s javnim ovlastima – od ustanova (osobito javnih ustanova) preko udruga i
trgovačkih društava pa sve do pravnih osoba sui generis (pravne osobe svoje vrste –
osnovane i ustrojene temeljem posebnog propisa). Posebnu kategoriju obveznika ZUP-a –
iako se radi o uvjetnoj primjeni predstavljaju „pružatelji javnih usluga“. Pod ovim pojmom
razumiju se pravne osobe koje obavljaju javne službe.

Upravni postupak je skup sustavno obavljanih pravno normiranih radnji koje poduzimaju
javnopravna tijela koja na autoritativan i jednostran način odlučuju o pravima i obvezama
pojedinca u konkretnoj upravnoj stvari.

Urudžbeni broj i predmet spisa označava pojedino pismeno u predmetu. označava

stvaratelja pismena, godinu nastanka i redni broj pismena unutar predmeta.

Pismeno - Pismeno je podnesak ili akt. Podnesak je pismeno kojim stranka pokreće
postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje ili od tog odustaje.

13
Akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke,
određuje, prekida ili završava neku službenu radnju te obavlja službeno dopisivanje s drugim
tijelima, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili
zadaću, ili koji na drugi način čine posebnu cjelinu.

PRIMARNA I SEKUNDARNA PRAVNA

POMOĆ
Prema obliku pravna pomoć se dijeli na:

Primarnu koja obuhvaća:

a) opću pravnu informaciju
b) pravni savjet
c) sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska
prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i
pravilima o radu tih tijela
d) zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
e) pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora

Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu
o pravnom uređenju pojedinog područja.

Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite
određenog prava korisnika.

Primarna pravna pomoć može se odobriti u sljedećim postupcima: a)

koji se odnose na statusna prava građana, b) koji se odnose na utvrđivanje prava i obveza iz
mirovinskog i/ili zdravstvenog osiguranja, c) koji se odnose na utvrđivanje prava i obveza iz
sustava socijalne skrbi, d) iznimno, u svim ostalim upravnim postupcima kada takva potreba
proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva, a
u skladu s temeljnim ciljem i svrhom ovoga Zakona, e) zaštite prava radnika pred
poslodavcem.

14
Primarna pravna pomoć može se ostvariti pod uvjetom:
a) da podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da pravo
ostvari, b) da pravna pomoć nije podnositelju zahtjeva osigurana po odredbama posebnih
propisa, c) da su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi angažiranje stručne
pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Sekundarnu koja obuhvaća:

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

a) pravni savjet
b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
d) zastupanje u sudskim postupcima
e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.
(2) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:
a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona može se odobriti: ako se
radi o složenijem postupku određenom u stavku 2. ovoga članka, ako se podnositelj zahtjeva
nema sposobnosti sam zastupati, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi
plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i
članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14.
ovoga Zakona, ako se ne radi o obijesnom parničenju, ako u posljednjih šest mjeseci od dana
podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih
podataka i ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih
propisa. S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1.
ovog Zakona može se odobriti u sljedećim postupcima: u svezi sa stvarnim pravima, osim
zemljišnoknjižnih postupaka, iz radnih odnosa, iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima
sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili
posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnost,itd)
ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili
osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama
ovoga Zakona može odobriti pravna pomoć, mirnog rješenja spora, iznimno, u svim ostalim
upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih
životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom
ovoga Zakona.

Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti u postupcima iz

stavka 2. ovog članka, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje
predujma troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova
kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri
donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se
traži oslobođenje.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako
su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo
ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim
pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona.

15
PRAVA
ŽRTVI/OŠTEĆENIKA/SVJEDOKA TE
STRUKTURA SUDOVA U RH
PRAVA ŽRTVI/OŠTEĆENIKA/SVJEDOKA

Prema sadašnjem Zakonu o kaznenom postupku ŽRTVA kaznenog djela ima pravo:

I. pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,

II. pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela,
organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
III. pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
IV. pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
V. pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene
prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za
potrebe kaznenog postupka,
VI. pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
VII. pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo
ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
VIII. pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu, pravo sudjelovati u
kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene
prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti
kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
IX. pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom
njezine prijave i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b
ovoga Zakona,
X. pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju
pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s
izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
XI. pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se
pravomoćno okončava kazneni postupak,
XII. Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako
trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na
teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.
XIII. Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu
naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je
žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina
pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju
imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz
sredstava državnog proračuna.
XIV. Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su već pri poduzimanju prve
radnje u kojoj sudjeluje obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način:

16
 XV. Tijela prema žrtvi će postupati obzirno i uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o
pravima razumjela. Žrtvu će na njoj razumljiv način poučiti o značenju sudjelovanja
u postupku u svojstvu oštećenika. U zapisnik će se unijeti dana obavijest i izjava
žrtve želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika.
XVI. Žrtvi koja je preuzela ulogu oštećenika kao tužitelja kad se postupak vodi na njezin
zahtjev za kazneno djelo za koje se prema zakonu može izreći kazna zatvora više
od pet godina, može se, na njezino traženje, postaviti opunomoćenik ako je to u
interesu postupka i ako žrtva u ulozi oštećenika kao tužitelja, prema svom
imovnom stanju, ne može podmiriti troškove zastupanja.

ŽRTVA KAZNENOG DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I KAZNENOG DJELA

TRGOVANJA LJUDIMA, pored navedenih prava ima i dodatna prava:

I. prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava

II. dobiti opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
III. da tijekom ispitivanja pored sebe imate osobu od povjerenja
IV. pravo uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na osobni život
V. pravo zahtijevati da budete ispitani putem audio-video uređaja
VI. na tajnost osobnih podataka
VII. pravo zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.

SVJEDOK u kaznenom postupku ima pravo:

I. ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili

bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj
šteti
II. služiti se vlastitim jezikom, imati tumača ako je svjedok gluh ili nijem
III. u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti,
privatnost (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu
glasa i lika);uključenje u program zaštite ukoliko mu je ugrožen život,
IV. izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili
okrivljenikom,
V. izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja
VI. na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.

ŽRTVA KOJA U KAZNENOM POSTUPKU SUDJELUJE KAO OŠTEĆENIK, ima

prava:

I. služiti se vlastitim jezikom

II. podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih
mjera osiguranja
III. imati opunomoćenika
IV. upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
V. prisustvovati dokaznom ročištu
VI. prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni
govor
VII. izvršiti uvid u spis predmeta

17
 VIII. zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama
povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
IX. podnijeti žalbu
X. podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
XI. dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog
odvjetnika od kaznenog progona
XII. preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
XIII. zatražiti povrat u prijašnje stanje
XIV. dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka.

STRUKTURA SUDOVA U RH

ŽUPANIJSKI SUD, PREKRŠAJNI SUD, OPĆINSKI SUD

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na

zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je
samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na
osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju prekršajni sudovi, općinski sudovi,

županijski sudovi, trgovački sudovi, upravni sudovi, Visoki prekršajni sud Republike
Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike
Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sjedište i mjesna nadležnost sudova
određena je Zakonom o područjima i sjedištima sudova (NN br. 144/2010, 84/2011) i
Zakonom o područjima i sjedištima prekršajnih sudova (NN br.137/2009).

Prema članku 14. stavak 2. Zakona o sudovima, redovni su sudovi općinski i

županijski sudovi. Prema stavku 3. Prekršajni sud je specijalizirani sud.

ŽUPANIJSKI SUDOVI:

• sude u prvom stupnju za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora

preko 10 godina,

18
 • provode istragu i druge radnje
• provode postupak za izručenje okrivljenika i osuđenika kad zakonom nije
propisano da o tome odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske,
• rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih sudova, ako im je zajednički
neposredno viši sud,
• odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom
stupnju,
• provode istražni javnobilježnički disciplinski postupak zbog disciplinskih
prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju kad je to određeno
zakonom,
• odlučuju o žalbama protiv odluka u disciplinskim postupcima zbog neurednosti
javnih bilježnika kad je to određeno zakonom,
• provode ovrhu strane kaznene odluke,
• obavljaju i druge poslove određene zakonom.

OPĆINSKI SUDOVI:

• sude u kaznenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna

zatvora do 10 godina, ako za pojedina kaznena djela zakonom nije određen
drugi sud, te obavljaju druge poslove određene zakonom.
• U građanskim predmetima sude u sporovima o uzdržavanju; o postojanju ili
nepostojanju braka, o poništenju braka ili razvodu braka; o stvarnim i osobnim
služnostima; zbog smetanja posjeda; iz najamnih, zakupnih i stambenih
odnosa; iz radnih odnosa; za ispravak informacije i naknadu štete nastalu
objavljivanjem informacije; te o ostalim građanskopravnim zahtjevima, koji nisu
u djelokrugu trgovačkog suda.
• U ostalim predmetima rješavaju izvanparnične i ovršne predmete, ostavinske
predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige; rješavaju o
priznanju stranih odluka itd.

PREKRŠAJNI SUDOVI:

• sude u prvom stupnju o prekršajima,

• obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje
nadležnosti, te druge poslove određene zakonom.

19
POSTUPAK OSTVARIVANJA BPP
Osobe pred kojima je sudski postupak, u koji se ne mogu upustiti bez pomoći odvjetnika, za
kojeg nemaju sredstva, moraju prvo pokrenuti postupak za dobivanje besplatne sekundarne
pravne pomoći. U tome im i Udruga pomaže kako s potrebnim obrascima, tako i sa
informacijama gdje i kome se obratiti. Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, osobe
kojima je potrebna besplatna pravna pomoć odvjetnika, prvo se obraćaju uredima državne
uprave u županijama koji odlučuju o zahtjevima građana u prvom stupnju. Potrebno je da
podnesu obrazac zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći, a uz zahtjev
se prilaže i pisana izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva o
dopuštenju uvida u sve podatke o imovini te o prihvaćanju materijalne i kaznene
odgovornosti podnositelja zahtjeva za istinitost navedenih tvrdnji.

Obrasce zahtjeva i izjave moguće je pronaći na internetskim stranicama ureda državne uprave
ili ih osobno podići u njihovim prostorima, te općinskim sudovima ili u centru za socijalnu
skrb. Udruga također izlazi u susret svojim strankama, te kada pri rješavanju slučajeva
stranaka procijenimo da je strankama potrebna pomoć odvjetnika, od nas mogu dobiti
potrebne obrasce i pomoć oko ispunjavanja istih. O zahtjevu za odobravanje korištenja
pravne pomoći odlučuje ured državne uprave u roku od 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva. Ako je riječ o pravnoj stvari u kojoj podnositelj zahtjeva ne bi uslijed proteka roka
nakon 15 dana mogao ostvariti pravo koje je predmet postupka, pravna pomoć se odobrava
odmah, a najkasnije u roku koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje
radnji za ostvarivanje prava.
Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja ureda izjaviti
žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno. Žalba protiv dijela rješenja kojim nije odobrena pravna pomoć u punom opsegu
ne odgađa korištenje odobrenog opsega pravne pomoći. O žalbi odlučuje Ministarstvo
najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe.

Jedan od načina za dobivanje besplatne pravne pomoći propisan je Zakonom o odvjetništvu

i Kodeksom odvjetničke etike. Tako Hrvatska odvjetnička komora osigurava besplatnu pravnu
pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata te žrtvama nasilja u
obitelji u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim
položajem. Besplatna pravna pomoć može se ostvariti na način da se nakon podnesene
molbe imenuje punomoćnik za zastupanje bez prava na nagradu. Radi ostvarivanja besplatne
pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu poslati molbu za
imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu zajedno sa potvrdom porezne
uprave o imovnom stanju i potvrdu o visini mjesečnih primanja. Punomoćnika rješenjem
određuje predsjednik Hrvatske odvjetničke komore. Besplatna pravna pomoć koju osigurava
Hrvatska odvjetnička komora, ne odnosi se na davanje pravnih savjeta.

20
 • Nakon kratkog teoretskog uvoda o besplatnoj pravnoj pomoći, u
nastavku slijedi dio o pružanju besplatne primarne pravne
pomoći korisnicima u PRAKSI.

U dogovoru s mentorom ili voditeljem/icom ureda :

✓ Zapisivanje podataka o korisnicima u dogovoru sa Voditeljicom Ureda ili mentorom.

✓ UVIJEK zapišite sve osobe koje su svojim neposrednim dolaskom bile u uredu i
tražile bilo emocionalnu ili stručnu pravnu pomoć u obliku i na način kako to odredi
mentor/voditelj Ureda
✓ Pri upisivanju podataka najvažnije je unijeti razlog zbog kojeg nam se osoba
obratila (bilo da traži opću pravnu informaciju, pravno savjetovanje, pisanje
podnesaka prema javnopravnim tijelima ili pomoć pri ispunjavanju zahtjeva za
odobravanjem besplatne pravne pomoći pri Uredima državne uprave)
✓ U slučaju kada pozivatelj ne naglasi kako želi ostati anoniman, pokušaj na suptilan
način dobiti podatke o spolu, dobnoj skupini, iz koje županije zove, da li je riječ o
gradu ili o selu, koji je izvor kontakta i kakvog je ekonomskog statusa. U slučaju kada
je pozivatelj anoniman, ali broj nije skriven, upiši broj pozivatelja
✓ Obavezno je upisivanje koji OBLIK PRAVNE POMOĆI korisnik traži (opću
pravnu informaciju, pravni savjet, pravnu pomoć u sastavljanju podnesaka pred
javnopravnim tijelima, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima, pravnu
pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora)
✓ Obavezno je upisivanje PRAVNE STVARI za koju se traži pravna pomoć (opisno,
riječima korisnika)
✓ Kod dijela obrasca koji se odnosi na ODGOVOR NA UPIT PRAVNE STVARI
(taj dio ispunjava voditelj ureda/registrirani pružatelj primarne pravne pomoći)
✓ Nakon ispunjavanja obrasca, volonter skenira svu potrebnu
dokumentaciju korisnika i uz obrazac prilaže dokumentaciju u spis. Nakon što se
formira spis voditelj ureda/registrirani pružatelj primarne pravne pomoći izrađuje
odgovor i svu priloženu(skeniranu) dokumentaciju prilaže u spis.
✓ Po dogovoru s mentorom ili Voditeljem ureda volonter izlazi na terenski rad s
mentorom, informira lokalno stanovništvo o Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima i
pružanju besplatne pravne pomoći te načinima kako se ona ostvaruje dijeljenjem
letaka u dogovoru sa mentorom/Voditeljem ureda
✓ Unos korisnika u bazu podataka putem aplikacije Ministarstva pravosuđa
http://bpp.pravosudje.hr/pravna-pomoc/ radi ISKLJUČIVO Voditelj ureda.

POSEBNE NAPOMENE :

✓ Za vrijeme ili nakon poziva ili odlaska korisnika iz prostorija Referentnih

centara pokušati unijeti sve podatke u sva polja, a kada se nema poziva,
pregledavati prijašnje slučajeve i ispravljati one u kojima nedostaju podatci
(uređivanje podataka o pozivima nužno je za narativne/statističke izvještaje).
✓ Pri upućivanju pozivatelja na institucije i udruge, treba obratiti pažnju na
informacije o samoj instituciji ili udruzi na način da se dobro provjeri koje
usluge pruža.

21
 ✓ Ako niste sigurni koji kontakt dati korisniku pozivatelju treba se konzultirati s
mentorom ili Voditeljem ureda.
✓ Svi moraju proučiti čl.43.- 52. Zakona o kaznenom postupku o pravima
žrtava (ne trebate učiti napamet). Vrlo je važno da to proučite zbog znanja o
pravima koje žrtve imaju, ali i zbog uviđanja potencijalnih nejasnoća i netočnih
navoda. Imajte na umu kako je jedan od razloga našeg postojanja informiranje
žrtava o njihovim pravima, stoga ta prava treba znati ili barem znati gdje ih
potražiti.
✓ OBVEZA čuvanja tajne kako zaposlenika Udruge tako su i volonteri Udruge
dužni čuvati osobne podatke jedne i druge strane u tajnosti, kao i podatke
korisnika besplatne pravne pomoći.

PRAVILA VOLONTIRANJA U
REFERENTNIM CENTRIMA

✓ Volonteri Referentnih centara imaju obavezu doći u dogovoreno vrijeme

volonterskog angažmana prema prethodno dogovorenom rasporedu.
✓ U slučaju promjene ili otkazivanja termina volonter o tome mora na vrijeme
obavijestiti mentora ili Voditelja ureda kako bi mu pronašao zamjenu.
✓ Volonter koji nije došao volontirati, a svoj izostanak nije opravdao mentoru ili
Voditelju ureda, gubi pravo na daljnje volontiranje (iznimke su hitne situacije).
✓ Ukoliko volonter zakasni, dužan je svoje kašnjenje najaviti i opravdati na vrijeme.
U slučaju opetovanja gubi pravo volonterskog angažmana u radu s korisnicima.
✓ Volonteri koji ne odrade niti jedan volonterski angažman u tjednu u periodu od 2
mjeseca, gube pravo volontiranja. Iznimni su slučajevi koji su unaprijed najavljeni i
dogovoreni s mentorom ili Voditeljem ureda npr. putovanja, studentske razmjene i sl.
✓ Volonteri imaju obavezu provjeravati svoje e-mail adrese svakodnevno jer je to
jedan od glavnih načina komunikacije unutar radne skupine.
✓ Prilikom dolaska u Referentni centar volonteri su obvezni javiti se mentoru ili
Voditelju ureda (radi prenošenja određenih informacija).
✓ Poštuj privatnost korisnika, stoga svoja iskustva dijeli samo s kolegama volonterima
i mentorom/Voditeljem ureda.
✓ Ne srami se neznanja, radije priznaj da nešto ne znaš i zamoli korisnika da pričeka (u
slučaju da nema mentora, da se vrati ili nazove kasnije), ili ako je u mogućnosti da nas
posjeti u našim Referentnim centrima.
✓ Neka te trema ne opterećuje jer svi griješimo i na greškama učimo. U slučaju
nesigurnosti poslužiti se s priručnicima u Referentnom centru kao podsjetnicima ili se
konzultirati se s mentorom ili Voditeljem ureda.
✓ Bitno je da se korisniku pokloni puna pažnja i zainteresirano ga se sluša; ne
zadovoljavati svoju znatiželju; ne procjenjivati i ne suditi; ne pričati o sebi i svojim
iskustvima; ne dijeliti savjete i ne nagovarati; nastojati objektivno sagledati problem,

22
 ali pokušati i uživjeti se u situaciju korisnika besplatne pravne pomoći; ne treba se
bojati tišine, korisnicima je ponekad potrebna (procijeni prema intuiciji).
✓ Za sve nejasnoće i podršku mentor i Voditelj ureda su vam uvijek na
raspolaganju. Ne oklijevati pitati ih za pomoć!
✓ Svi su volonteri obvezni doći na dogovorene sastanke. Svoj izostanak moraju
najaviti i opravdati.
✓ Volonteri su dužni u Referentni centar dolaziti prikladno odjeveni.

POSEBNE NAPOMENE

✓ Volonter mora doći 10 minuta prije početka svog volonterskog angažmana.

✓ U prostorijama Referentnih centara zvuk mobitela utišajte, kako ne bi ometali rad
mentora ili voditelja ureda s korisnikom besplatne pravne pomoći.
✓ Svaki volonter ima pravo na 30 minuta pauze.
✓ Poštujte kolege i vrijeme koje provodite u prostorijama Referentnih centara.
✓ Kako bi održali prostorije čistim, nakon završetka svog volonterskog angažmana
pospremite svoje radno mjesto ili pomognite mentoru (Voditelju ureda) da počisti
prostorije Referentnih centara.
✓ Zapišite sva pitanja na koja ne znate odgovore i pitajte svog mentora ili Voditelja
ureda sve što vam nije jasno.

INFORMACIJE I KONZULTACIJE :
RASPORED VOLONTIRANJA
Mentor ili Voditelj ureda će kontinuirano posredstvom elektroničkog načina komuniciranja u
dogovoru sa volonterima određivati termine volontiranja svakog pojedinog volontera.

SLANJE DNEVNIH OBAVIJESTI

Svakodnevno provjeravanje e-mail-ova jer novosti koje ćemo slati od velike su važnosti za rad
u Referentnom centru. Putem e-maila bit ćeš obavještavan/a o sastancima, edukacijama,
rasporedima, važnim naputcima za rad sa korisnicima Referentnog centra.

FACEBOOK
Svoje volontere molimo da like-ju našu stranicu na Facebooku (Udruga za podršku žrtvama i
svjedocima), te da like-aš i share-aš naše objave na Facebooku, jer to pridonosi vidljivosti
Udruge koja je od velike važnosti u civilnom sektoru kojem pripadamo.

TRENINZI, RADIONICE I EDUKACIJE IZVAN RH

Ako volonter ima želju sudjelovati na treninzima, radionicama i sličnim edukacijama. Naravno,
prije no što se volonter prijavi na trening, treba se obratiti mentoru ili Voditelju ureda kako se

23
ne bi prijavilo više osoba na isti događaj. Valja napomenuti da će prednost za sudjelovanje na
edukaciji imati volonteri koji su redovno volontirali i koji su redovno sudjelovali na sastancima
i edukacijama.

Obrazac: ZOPP

ZAHTJEV ZA ODOBRAVANJE KORIŠTENJA PRAVNE POMOĆI

Upute

1. Svi traženi podaci u ovom Zahtjevu moraju biti upisani za podnositelja zahtjeva i sve
članove kućanstva. Obrazac zahtjeva molimo ispuniti čitko velikim tiskanim slovima.
Nepotpuni i nejasni podaci mogu izazvati odugovlačenje u postupku odobravanja zahtjeva.

2. Zahtjev se predaje osobno ili preporučeno poštom nadležnom Uredu državne uprave ili
njegovoj ispostavi prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja zahtjeva. Za podnošenje
Zahtjeva ne plaćaju se upravne pristojbe.

POD MATERIJALNOM I KAZNENOM ODGOVORNOŠĆU DAJEM SLJEDEĆE

PODATKE :

A. PODACI O PODNOSITELJU ZAHTJEVA

IME Muški  Ženski
PREZIME 
IME OCA / MAJKE
DATUM ROĐENJA
MJESTO ROĐENJA / DRŽAVA
DRŽAVLJANSTVO
VRSTA I BROJ
IDENTIFIKACIJSKOG
DOKUMENTA
(osobna iskaznica ili putovnica)
MJESTO I TIJELO IZDAVANJA
OIB
OSOBA S INVALIDITETOM DA NE
PREBIVALIŠTE
ULICA I KUĆNI BROJ
MJESTO I POŠTANSKI BROJ
ŽUPANIJA / DRŽAVA
TELEFON

A.1. PODACI O ZAKONSKOM ZASTUPNIKU ILI STARATELJU

U slučaju da je pravna pomoć potrebna maloljetniku ili osobi koja je lišena poslovne
sposobnosti zahtjev u njezino ime podnosi zakonski zastupnik ili staratelj

IME I PREZIME
DRŽAVLJANSTVO
VRSTA I BROJ
IDENTIFIKACIJSKOG

24
DOKUMENTA
(osobna iskaznica ili putovnica)
OIB
OZNAKA AKTA KOJIM JE
POSTAVLJEN ZAKONSKI
ZASTUPNIK/STARATELJ I
TIJELO KOJE JE AKT DONIJELO
PREBIVALIŠTE
ULICA I KUĆNI BROJ
MJESTO I POŠTANSKI BROJ
ŽUPANIJA / DRŽAVA
TELEFON

B. PRAVNA STVAR ZA KOJU SE PRAVNA POMOĆ TRAŽI

(opisno):

C. ODABERITE JEDNU OD VRSTE POSTUPKA U KOJOJ TRAŽITE PRAVNU

POMOĆ

Napomena: U tablici C. 1. moguće je odabrati samo jednu od ponuđenih mogućnosti.

C.1. VRSTE POSTUPAKA:

a) U postupcima u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišno knjižnih postupaka
b) U postupcima iz radnih odnosa
c) U postupcima iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u
kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili nad kojom
ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti
d) U ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili
osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovog Zakona
može odobriti pravna pomoć
e) Mirno rješenje spora
f) Ostali sudski postupci (iznimno, kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih
okolnosti)
g) Stečaj potrošača

D. ODABERITE PONUĐENI OBLIK PRAVNE POMOĆI KOJU TRAŽITE

1. Pravni savjet
2. Pravna pomoć u sastavljanju podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem

3. Zastupanje u sudskim postupcima

4. Pravna pomoć u mirnom rješenju spora

25
Napomena: Ako vam je uz gore odabrani oblik pravne pomoći potrebno i oslobođenje od
plaćanja troškova sudskog postupka iz tablice D.1. ili oslobođenje od plaćanja sudskih
pristojbi iz tablice D.2. moguće je odabrati i jedan od tih oblika pravne pomoći.

D.1. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

D.2. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi
D.3. Stečaj potrošača – oslobođenje obveze uplate predujma troškova izvansudskog
postupka nad potrošačem

Napomene: Ako zahtjev podnosite za oslobođenje obveze uplate predujma troškova

izvansudskog postupka nad potrošačem (članak 15. stavak 3. Zakona o stečaju potrošača -
„Narodne novine”, broj 100/15.) odaberite D.3.
Ako zahtjev podnosite za oslobođenje obveze uplate predujma troškova postupka stečaja
potrošača (članak 45. stavak 3. Zakona o stečaju potrošača - „Narodne novine”, broj 100/15.)
odaberite D.1.

E. ODOBRAVANJE PRAVNE POMOĆI BEZ UTVRĐIVANJA IMOVNOG STANJA

1. Dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje

2. Žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je
počinjenjem kaznenog djela prouzročena
3. Korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno
ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi
4. Osoba koja je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih
invalida rata
5. Tražitelj azila

6. Azilant

7. Stranac pod supsidijarnom zaštitom

8. Stranac pod privremenom zaštitom

9. Dijete stranac zatečeno u RH bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika

10. Stranac koji nezakonito boravi i stranac na kratkotrajnom boravku koji su u postupku
donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratu

F. PODACI O ČLANOVIMA KUĆANSTVA PODNOSITELJA ZAHTJEVA

Broj članova kućanstva (uključujući i podnositelja zahtjeva) __________

datum Odnos prema podnositelju

Ime i prezime OIB
rođenja zahtjeva

26
G. IMOVNO STANJE PODNOSITELJA ZAHTJEVA I ČLANOVA KUĆANSTVA

Napomena uz tablicu G.1 - upisuje se posebno za podnositelja zahtjeva i svakog člana

kućanstva podatak o prihodima ostvarenim u razdoblju od 12 mjeseci prije početka mjeseca u
kojem se zahtjev podnosi. Ako ima više članova kućanstva od predviđenih mjesta u tablici
ostali se upisuju na poleđini zahtjeva.

Tablica G.1 PODACI O DOHOTKU I PRIMICIMA

Prihodi od Naziv poslodavca

Ime i prezime podnositelja zahtjeva
nesamostalnog / Sjedište / adresa
i članova kućanstva
samostalnog rada
1.
2.
3.
4.
5.
UKUPAN IZNOS:

Napomena uz tablicu G.2 - u tablici G.2 upisuju se podaci o stanu ili kući u
vlasništvu/suvlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva kojim se zadovoljavaju
osnovne stambene potrebe, odnosno dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih
potreba za podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, a posebno se upisuju podaci o
ostalim nekretninama u vlasništvu/suvlasništvu podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva,
stan, kuća, poslovni prostor, zemljište ili ostale nekretnine. Ako ima više nekretnina od
predviđenih mjesta u tablici ostale se upisuju na poleđini zahtjeva.

Tablica G.2 PODACI O SVIM NEKRETNINAMA

Vrsta Vlasnik Adresa Korisna Tržišna Napomena

nekretnine (ime i prezime) (ulica, kbr. i površina vrijednost
mjesto) u m2 u kunama
Nekretnina
nužna za
ostvarenje
osnovnih
životnih
potreba (stan
ili kuća)
Poslovni
prostor
Zemljište
Ostale
nekretnine

Napomena uz tablicu G.3 - navode se prijevozna sredstva (vozila, plovila i dr.) podnositelja
zahtjeva i članova kućanstva. Ako ima više prijevoznih sredstava od predviđenih mjesta u
tablici ostala se upisuju na poleđini zahtjeva.

27
Tablica G.3 PODACI O PRIJEVOZNIM SREDSTVIMA

Podaci o vozilima / plovilima:

Vlasnik (ime i prezime)

Vrsta, marka i tip, god.

proizvodnje
Registarska oznaka

Vrijednost u kunama

Napomena uz tablicu G.4 - unosi se iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja
odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, vrijednosni papiri,
poslovni udjeli i ostala imovina u tuzemstvu, mirovina, poslovni udjeli i ostala imovina u
inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Tablica G.4 PODACI O OSTALOJ IMOVINI I PRIMICIMA

Vrsta imovine / primitka Ime i prezime Iznos u kunama

(štednja, vrijednosni papiri, poslovni vlasnika / korisnika
udjeli, mirovina i ostala imovina)

U _____________________, ___________ Potpis podnositelja zahtjeva

______________________

28
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
NN 143/13

I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći (u daljnjem tekstu:
pravna pomoć), pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći,
prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom
ovoga Zakona.
(2) Ovaj Zakon se ne primjenjuje ako je pravna pomoć osigurana na temelju posebnih propisa.
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2003/8/EZ, od
27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem
minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima (SL L 26, 31. 1. 2003.).
Svrha pravne pomoći
Članak 3.
Svrha pravne pomoći u smislu ovoga Zakona je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom,
osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga
Zakona djelotvorno ostvarenje pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod
jednakim uvjetima.
Značenje pojedinih izraza
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. Korisnik pravne pomoći je fizička osoba koja koristi ovim Zakonom propisanu vrstu pravne
pomoći.
2. Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu o
pravnom uređenju pojedinog područja.
3. Pravni savjet je cjelovita uputa o načinu i mogućnostima rješavanja ostvarenja i/ili zaštite
određenog prava korisnika.
4. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja
predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa.
5. Pružatelj pravne pomoći je ured, ovlaštena udruga, visoko učilište i odvjetnik koji u skladu s
ovim Zakonom pružaju pravnu pomoć.
6. Ured je ured državne uprave u županiji i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
7. Ovlaštena udruga je udruga upisana u Registar pružatelja primarne pravne pomoći.
8. Pravna klinika je organizacijska jedinica visokog učilišta koje izvodi sveučilišni studij u
znanstvenom području prava koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu
pomoć.
9. Projekt je plan aktivnosti ovlaštene udruge ili visokog učilišta usmjeren na ostvarenje svrhe
pravne pomoći.
10. Članovi kućanstva su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj
liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom
stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i
zadovoljavaju potrebe zajedničkog života. Članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u

29
istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do
kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
11. Imovina podnositelja zahtjeva su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine
u domaćoj i stranoj valuti, štednja, odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim
knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli i ostala imovina u tuzemstvu i u
inozemstvu podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva.
12. Ukupni prihod je ukupni iznos dohotka i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom, na
koje se ne plaća porez na dohodak, kao i ostali neoporezivi primici, podnositelja zahtjeva i
članova njegovog kućanstva, ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o
oporezivanju dohotka, a umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.
13. Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni prihodi i imovina podnositelja zahtjeva i
članova njegovog kućanstva.
14. Dio nekretnine nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba je stambeni prostor kojim se
zadovoljavaju osnovne stambene potrebe sukladno propisu kojim je uređena djelatnost socijalne
skrbi.
15. Proračunska osnovica je osnovica za obračun naknada i primanja na temelju posebnih
propisa utvrđena propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.
Korisnici pravne pomoći
Članak 5.
Korisnici pravne pomoći u smislu ovoga Zakona su:
– hrvatski državljani
– dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle
osobe odgovorne prema zakonu
– stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
– stranci pod privremenom zaštitom
– stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja
rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
– tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji
zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana
posebnim zakonom.
Pružatelji pravne pomoći
Članak 6.
(1) Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike.
(2) Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne
savjete i sastavljati podneske.
(3) Sekundarnu pravnu pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona pružaju odvjetnici.
Obveze pružatelja pravne pomoći
Članak 7.
(1) Pružatelji pravne pomoći dužni su pružati pravnu pomoć savjesno, u skladu s pravilima struke
i korištenjem najviših standarda u pružanju pravne pomoći.
(2) Pružatelji pravne pomoći ne smiju odbiti pružiti pravnu pomoć, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
(3) Pružatelji primarne pravne pomoći mogu odbiti pružiti pravnu pomoć izvan opsega određenog
u odobrenom projektu.
(4) Pravni savjet i sastavljanje podneska ne može pružiti službenik ureda ako je u istoj stvari
odlučivao o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći.

30
(5) Odvjetnik će odbiti pružiti pravnu pomoć odobrenu u skladu s odredbama ovoga Zakona:
a) ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s
njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih
primio uputu
b) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik
kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku
c) ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik
ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku
d) ako mu je Hrvatska odvjetnička komora odobrila pružanje specijalizirane pravne pomoći, a riječ
je o predmetu koji ne pripada njegovoj priznatoj specijalnosti.
(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka odvjetnik je dužan bez odgode obavijestiti nadležni
ured.
(7) Korisnik pravne pomoći može o odbijanju pružanja pravne pomoći obavijestiti ministarstvo
nadležno za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(8) Ako je pravnu pomoć odbio pružiti odvjetnik, Ministarstvo će o tome bez odgode izvijestiti
Hrvatsku odvjetničku komoru i zatražiti obavijest o poduzetim mjerama i radnjama.
(9) Neosnovano odbijanje pružanja pravne pomoći smatrat će se u smislu ovoga Zakona
nesavjesnim pružanjem pravne pomoći.
(10) Pružatelji pravne pomoći dužni su čuvati kao tajnu sve podatke koje su doznali od korisnika.
(11) Pružatelji pravne pomoći mogu pružati pravnu pomoć izvan pretpostavki propisanih
odredbama ovoga Zakona, ali bez prava na sredstva za pružanje pravne pomoći osigurana u
državnom proračunu.
Vrste pravne pomoći
Članak 8.
Vrste pravne pomoći su primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć.

II. PRIMARNA PRAVNA POMOĆ

Oblici primarne pravne pomoći
Članak 9.
Primarna pravna pomoć obuhvaća:
a) opću pravnu informaciju
b) pravni savjet
c) sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i
međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
d) zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
e) pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.
Pretpostavke za ostvarivanje primarne pravne pomoći
Članak 10.
Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:
a) ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo
ostvari
b) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
c) ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i

31
d) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći
moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.
Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći
Članak 11.
(1) Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju
primarne pravne pomoći.
(2) Primarna pravna pomoć pruža se ako su ispunjene pretpostavke iz članka 10. ovoga Zakona.

III. SEKUNDARNA PRAVNA POMOĆ

Oblici sekundarne pravne pomoći
Članak 12.
(1) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
a) pravni savjet
b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
d) zastupanje u sudskim postupcima
e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.
(2) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:
a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
Pretpostavke za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći
Članak 13.
(1) Sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona može se odobriti:
a) ako se radi o složenijem postupku određenom u stavku 2. ovoga članka
b) ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati
c) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne
pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s
posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona
d) ako se ne radi o obijesnom parničenju
e) ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja
zbog namjernog davanja netočnih podataka i
f) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.
(2) S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona
može se odobriti u sljedećim postupcima:
a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka
b) iz radnih odnosa
c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi
nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb
nakon punoljetnosti
d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju
tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovoga Zakona može odobriti
pravna pomoć
e) mirnog rješenja spora

32
f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba
proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s
temeljnom svrhom ovoga Zakona.
(3) Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti u postupcima iz stavka
2. ovog članka, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje predujma
troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu
s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito
će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se traži oslobođenje.
(4) Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako
su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti
uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama
određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini
sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.
(5) Smatrat će se da se radi o obijesnom parničenju:
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom
– ako je razvidno da podnositelj zahtjeva zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu
pomoć
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim
predmetima ili
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u suprotnosti s prisilnim propisima i moralom društva.
Imovno stanje podnositelja zahtjeva
Članak 14.
(1) Sekundarna pravna pomoć odobrit će se:
a) ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva
iznos proračunske osnovice i
b) ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne
prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica.
(2) Pravna pomoć odobrit će se ako nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka:
– ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i
imovinom i
– ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi iznose
iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Objektivnim razlozima smatrat će se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja
podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem,
troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu
osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali
troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja
se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.
(4) Pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest
mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.
(5) Ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, koji su ostvareni u
razdoblju od dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi, obračunat će
se u razmjernim dijelovima (1/12).
Članak 15.
(1) Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj
zahtjeva:
a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje

33
b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je
počinjenjem kaznenog djela prouzročena
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je
uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
(2) Pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir:
– ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja
– ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja
zahtjeva ili je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva
– dio nekretnine u kojoj živi podnositelj zahtjeva nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba
podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, ako je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu članova
kućanstva
– vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti nužnog za osiguranje
minimalnih uvjeta za uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva
– predmeti izuzeti od ovrhe na temelju općeg propisa kojim se uređuje ovršni postupak
– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih
hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata
– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
– potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana kućanstva radnika i potpore zbog
neprekidnog bolovanja radnika, na koje se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanih
poreznim propisom.
Postupak za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći
Članak 16.
(1) Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva
nadležnom uredu.
(2) Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja
zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u
kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljnjem tekstu: ministar) će pravilnikom propisati
sadržaj i oblik zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima
prebivalište ili boravište. Kada se radi o hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u
Republici Hrvatskoj i strancima, nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti je
sjedište suda pred kojim podnositelj zahtjeva pokreće postupak.
(5) Na zahtjev i rješenje ne plaćaju se upravne pristojbe.
Članak 17.
(1) O zahtjevu ured odlučuje rješenjem.
(2) Ured je dužan odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(3) Ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je
podnio zahtjev, ured je dužan odlučiti o zahtjevu i u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga
članka, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio
zahtjev.
(4) Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja ureda izjaviti žalbu
u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

34
(5) Žalba protiv dijela rješenja kojim nije odobrena pravna pomoć u punom opsegu ne odgađa
korištenje odobrenog opsega pravne pomoći.
(6) O žalbi odlučuje Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe.
(7) Protiv rješenja Ministarstva može se pokrenuti upravni spor.
Članak 18.
(1) Ured je ovlašten od nadležnih tijela i pravnih osoba zahtijevati podatke iz Jedinstvenog
registra računa, podatke iz središnjeg depozitorija i središnjeg registra, podatke koji su posebnim
zakonom određeni kao bankovna tajna i druge podatke o imovini podnositelja zahtjeva i članova
kućanstva.
(2) Nadležna tijela i pravne osobe koje vode registre, upisnike o stvarima i pravima, odnosno
raspolažu podacima iz stavka 1. ovoga članka dužni su uredu dostaviti podatke bez odgode, a
najkasnije u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva.
Opseg pružanja sekundarne pravne pomoći
Članak 19.
(1) Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja
troškova pravne pomoći.
(2) Odobrena pravna pomoć može biti ograničena samo iz razloga koji su propisani ovim
Zakonom.
(3) Pravna pomoć odobrava se u punom opsegu:
a) ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima
kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu
prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i
Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
b) ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu
kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice.
(4) Svako povećanje iznosa iz stavka 3. točke b) ovoga članka za svakih sljedećih 10% ima za
posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova
utvrđenih za pravnu pomoć.
(5) Ako je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i
naknade troškova za rad odvjetnika nadoknađuje korisnik u preostalom razmjeru prema
vrijednosti poduzete radnje utvrđene Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
(6) Odredba stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se za nagrade i naknade
troškova vještaka i tumača.
(7) Na međusobne odnose između korisnika pravne pomoći i odvjetnika te na prava i obveze
korisnika pravne pomoći kao stranke u postupku i odvjetnika kao punomoćnika u postupku
primjenjuju se odredbe posebnih propisa kojima se uređuje odvjetnička služba te drugih propisa,
ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(8) Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je uredu podnesen zahtjev za
odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja
sudskih pristojbi toga dana ili kasnije.
Oblik i sadržaj rješenja
Članak 20.
(1) Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika
sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnik će dostaviti odvjetniku određenom u rješenju.
(3) Odvjetnika za pružanje pravne pomoći ured određuje prema redoslijedu navedenom u popisu
Hrvatske odvjetničke komore sastavljenom za područje jedinica područne (regionalne)
samouprave.

35
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članaka ured će odrediti drugog odvjetnika uz njegovu
prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći.
(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka kojim je korisnik oslobođen plaćanja troškova vještaka ili
tumača, sud će vještaku ili tumaču dostaviti zajedno s pisanim pozivom.
(6) Rješenje o odobravanju pravne pomoći donosi se na propisanom obrascu.
(7) Ministar će pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca iz stavka 6. ovoga članka.
Članak 21.
(1) Podnositelj zahtjeva dužan je u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u
postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja
sudskih pristojbi, a rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi dostavit će najkasnije
u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u
postupku pred sudom.
(2) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu s odredbom iz stavka 1. ovoga članka, sud će
provesti postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe prema odredbama zakona koji uređuje
plaćanje sudskih pristojbi.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka zastara prava na naplatu sudske pristojbe počinje teći
istekom godine u kojoj je podnositelj zahtjeva bio dužan dostaviti rješenje.
Ukidanje rješenja
Članak 22.
(1) Ako se tijekom postupka imovno stanje korisnika i članova kućanstva poveća u opsegu u
kojem bi da su postojali u trenutku podnošenja zahtjeva utjecali na pravo podnositelja zahtjeva na
ostvarenje i opseg pravne pomoći, nadležni ured ukinut će u cijelosti ili djelomično rješenje o
odobravanju pravne pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je izvijestiti ured o povećanju imovnog stanja iz stavka 1. ovoga
članka u roku od osam dana od dana kada je za njih saznao.
(3) Ako korisnik pravne pomoći ne postupi prema odredbi stavka 2. ovoga članka, a ured utvrdi
povećanje imovnog stanja, na odgovarajući način primijenit će se odredbe članka 25. ovoga
Zakona.
Uvjeti i postupak povrata troškova
Članak 23.
(1) Troškovi sudskog postupka, sudske pristojbe i troškovi postupka s osnove nagrade i naknade
stvarnih izdataka za rad odvjetnika kao punomoćnika u postupku čine troškove postupka pred
sudom.
(2) Ako korisnik pravne pomoći uspije u sporu, ima pravo na naknadu troškova postupka s
osnove nagrade i naknade stvarnih izdataka za rad odvjetnika prema Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika.
(3) Ako korisnik pravne pomoći izgubi spor, odnosno ne uspije u postupku za koji mu je odobrena
pravna pomoć, nije dužan vratiti plaćene troškove pravne pomoći.
Članak 24.
(1) Korisnik pravne pomoći dužan je troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova
vratiti u državni proračun:
– ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom
– ako mu je u postupku u kojem je pružena pravna pomoć sudskom odlukom ili nagodbom
povećano imovno stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje pravne
pomoći.
(2) Korisnik pravne pomoći dužan je u roku od 15 dana od dana primitka naknade troškova
postupka, odnosno povećanja imovnog stanja ispuniti svoju obvezu iz stavka 1. ovoga članka.

36
Ako korisnik pravne pomoći ne ispuni svoju obvezu u propisanom roku, ured će po službenoj
dužnosti donijeti rješenje kojim će mu naložiti ispunjenje obveze plaćanja u roku od 15 dana.
(3) Ako odvjetnik primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke prije isplate troškova
pravne pomoći, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležni ured. U tom slučaju
Ministarstvo neće isplatiti troškove pravne pomoći.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje i na odvjetnika koji
nakon isplate troškova pravne pomoći prema obračunu primi dosuđene troškove postupka od
protivne stranke.
Članak 25.
(1) Ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene
pretpostavke propisane ovim Zakonom ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je
dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate na taj iznos.
(2) Način i vrijeme povrata iznosa troškova pravne pomoći odredit će ured rješenjem.
(3) Ured može na prijedlog korisnika pravne pomoći sklopiti nagodbu o načinu povrata iznosa
troškova pravne pomoći ako postoje razlozi utemeljeni na imovnom stanju korisnika pravne
pomoći. Sklopljena nagodba predstavlja ovršnu ispravu.

IV. ODOBRAVANJE PRAVNE POMOĆI U PREKOGRANIČNOM SPORU

Članak 26.
(1) Prekogranični spor u smislu ovoga Zakona je spor u kojem podnositelj zahtjeva za
odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja
nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
(2) Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima,
postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju u
tim postupcima. Odredbe o pravnoj pomoći u prekograničnom sporu ne primjenjuju se u
poreznim, carinskim i drugim upravnim postupcima.
(3) Postojanje prekograničnog spora utvrđuje se prema vremenu podnošenja zahtjeva.
(4) Odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju se u odnosu na Kraljevinu Dansku.
Članak 27.
(1) Podnositelju zahtjeva za odobravanje pravne pomoći u prekograničnom sporu odobrit će se
pravna pomoć ako ispunjava pretpostavke utvrđene ovim Zakonom.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravna pomoć može se odobriti podnositelju
zahtjeva koji ne ispunjava pretpostavke za odobravanje pravne pomoći utvrđene ovim Zakonom,
ako dokaže da nije sposoban platiti troškove postupka zbog razlike u troškovima života između
države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište i troškova života u Republici Hrvatskoj.
(3) U postupku odobravanja pravne pomoći u prekograničnom sporu ne plaćaju se pristojbe.
Članak 28.
(1) Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a
zahtijeva pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje
pravo na pravnu pomoć u skladu s ovim Zakonom. Za utvrđivanje prebivališta ili boravišta
mjerodavno je pravo države u kojoj stranka ima prebivalište ili boravište.
(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima
prebivalište ili boravište (tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u Republici Hrvatskoj podnosi
Ministarstvu (tijelo za primanje).
(3) Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik. U protivnom će se
zahtjev odbaciti.

37
(4) Ako spor u kojem podnositelj zahtijeva odobravanje pravne pomoći nije prekogranični spor ili
ako podnositelj zahtjeva nema pravo na pravnu pomoć u prekograničnom sporu, Ministarstvo će
rješenjem odbiti zahtjev.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 29.
(1) Uredno podnesen zahtjev Ministarstvo će proslijediti uredu radi donošenja odluke o zahtjevu.
Rješenje o zahtjevu za odobravanje pravne pomoći dostavlja se podnositelju zahtjeva putem
Ministarstva.
(2) Protiv rješenja ureda može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 30 dana od dana dostave
rješenja.
(3) Ministarstvo je dužno odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana njezinog primitka.
Članak 30.
Pravna pomoć odobrena u državi članici Europske unije u kojoj sud postupa obuhvaća sljedeće
troškove, izravno povezane s prekograničnim sporovima:
a) tumačenje
b) prevođenje isprava koje zahtijeva sud ili nadležno tijelo, a korisnik pravne pomoći je podnosi,
jer su potrebni za rješavanje predmeta
c) putne troškove koje snosi podnositelj zahtjeva, ako sud ili zakon države članice Europske unije
zahtijeva osobnu nazočnost osoba zaduženih za predstavljanje slučaja podnositelja zahtjeva
pred sudom, a sud odluči da se te osobe ne mogu saslušati na drugi, sudu prihvatljiv način.
Članak 31.
(1) Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnu
pomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev
podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta.
(2) Ured će zahtjev proslijediti Ministarstvu u roku od osam dana od primitka zahtjeva.
(3) Ministarstvo će zahtjev i priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih
jezika države članice Europske unije i nadležnoga tijela za primanje, te ih proslijediti nadležnom
tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske
odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako pravna pomoć ne bude
odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja.
(4) Ako se pravna pomoć zahtjeva za spor koji nije prekogranični spor ili ako podnositelj zahtjeva
nema pravo na pravnu pomoć u prekograničnom sporu, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev.
(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Neovisno o stavku 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno
tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili
u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.
Članak 32.
Ako podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, pravna pomoć
osigurat će se za namirenje:
a) troškova povezanih uz pomoć lokalnog odvjetnika ili druge osobe koja je na temelju zakona
ovlaštena za pravno savjetovanje, a koji su nastali u državi članici Europske unije u kojoj sud
postupa do trenutka primanja zahtjeva za pravnu pomoć, u skladu s odredbama Direktive iz
članka 33. ovoga Zakona
b) prijevoda zahtjeva i potrebnih pripadajućih isprava koji se dostavljaju tijelima te države.
Članak 33.
Zahtjevi iz članaka 28. i 29. ovoga Zakona podnose se na obrascima propisanim Odlukom
Komisije 2004/844/EZ, od 9. studenoga 2004., o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć
prema Direktivi 2003/8/EZ o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom

38
minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima (SL L 365,
10. 12. 2004.) te Odlukom Komisije 2005/630/EK, od 26. kolovoza 2005., o utvrđivanju obrasca
za prijenos zahtjeva za pravnu pomoć prema Direktivi 2003/8/EZ o poboljšanju pristupa sudu u
prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu
pomoć u takvim sporovima (SL L 225, 31. 8. 2005.).

VI. FINANCIRANJE PRAVNE POMOĆI

Članak 35.
(1) Sredstva za organiziranje i pružanje pravne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu.
Sredstva za pružanje pravne pomoći mogu se osigurati i iz sredstava tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom.
(2) Neutrošena sredstva odobrena u državnom proračunu za pružanje pravne pomoći vraćaju se
u državni proračun.
Članak 36.
(1) Sredstva za pružanje pravne pomoći ovlaštenim udrugama i visokim učilištima za rad pravnih
klinika odobravaju se na temelju odobrenog projekta.
(2) Natječaj za prihvaćanje projekta raspisuje Ministarstvo do kraja siječnja tekuće godine, u
okviru sredstava koja se za tu svrhu osigurana u državnom proračunu.
(3) Sredstva za financiranje projekata dodjeljuju se i opravdavaju uzimajući u obzir materijalne
troškove pružatelja primarne pravne pomoći, društvenu korisnost pružene pravne pomoći,
područja obuhvaćena pružanjem pravne pomoći, broj korisnika i broj slučajeva pružanja pravne
pomoći.
(4) Pobliže kriterije za vrednovanje projekta i isprave koje se prilažu uz projekt propisat će
pravilnikom ministar.
(5) Ministar odlukom dodjeljuje financijska sredstva radi financiranja projekata ovlaštenih udruga i
visokih učilišta.
(6) O sredstvima odobrenima za projekt pružanja primarne pravne pomoći ovlaštene udruge i
visoka učilišta moraju najkasnije u roku od 30 dana od završetka odobrenog projekta podnijeti
godišnje izvješće uz koje se obvezno prilažu propisane isprave o utrošku sredstava.
Članak 37.
(1) Iznosi naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći određuju se za pojedine oblike pravne
pomoći iz članka 12. ovoga Zakona.
(2) Vrijednost iznosa naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača određuje se uredbom Vlade
Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, u okviru sredstava osiguranih u državnom
proračunu.
(3) Uredba iz stavka 2. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od mjesec dana od dana
stupanja na snagu zakona kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna za pojedinu
proračunsku godinu.
Članak 38.
(1) Sredstva iz proračuna za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćuju se odvjetnicima, na
temelju obračuna troškova u skladu s rješenjem o odobravanju pravne pomoći.
(2) Sredstva iz proračuna isplaćuju se svjedocima, vještacima i tumačima nakon pravomoćnosti
odluke o odmjeravanju troškova.
(3) Uredi svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu obračun troškova s pripadajućom
dokumentacijom.
(4) Ministarstvo daje suglasnost na obračun troškova. Nalog za plaćanje na temelju obračuna
troškova i pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova daje Ministarstvo u okviru osiguranih
sredstava u tekućem mjesecu. U slučaju nedostatka osiguranih sredstava u tekućem mjesecu,

39
nalog za plaćanje dat će se u sljedećem mjesecu prema redoslijedu podnesenih obračuna
troškova, odnosno dostavljenih pravomoćnih odluka o odmjeravanju troškova.
Članak 39.
(1) Nakon pružene pravne pomoći iz članka 12. stavka 1. točaka a), b) i e) ovoga Zakona
odvjetnik je dužan dostaviti uredu račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(2) Nakon pravomoćnog okončanja postupka u kojem je pružena pravna pomoć iz članka 12.
stavka 1. točaka c) i d) ovoga Zakona odvjetnik je dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku,
račun i obračun troškova pružene pravne pomoći.
(3) Nakon pravomoćnosti odluke o odmjeravanju troškova svjedoka, vještaka i tumača, svjedok je
dužan dostaviti uredu pravomoćnu odluku, a vještak i tumač i račun i obračun troškova za
obavljene radnje.
(4) Ako odvjetnik ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka u roku od 30
dana od dana pružene pravne pomoći, smatrat će se da pravna pomoć nije pružena.
(5) Rok za dostavu zahtjeva za isplatu iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se na
odgovarajući način i na svjedoke, vještake i tumače.

VII. NADZOR
Upravni nadzor
Članak 40.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
Stručni nadzor
Članak 41.
(1) Nadzor nad savjesnim i stručnim pružanjem pravne pomoći obavlja po službenoj dužnosti sud
ili drugo tijelo pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomoć.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadzor nad radom pružatelja primarne pravne pomoći
obavlja neposredno i Ministarstvo koje će najmanje jednom u dvije godine obaviti nadzor nad
pružanjem pravne pomoći od strane pružatelja primarne pravne pomoći.
(3) Kad tijelo pred kojim se vodi postupak utvrdi da je pravna pomoć pružena nesavjesno ili
nestručno, sastavit će o tome bilješku u spisu i upozorit će na tu okolnost pružatelja pravne
pomoći, korisnika pravne pomoći, ured i Ministarstvo.
(4) Ministarstvo će o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne pomoći obavijestiti:
– Hrvatsku odvjetničku komoru, ako je pravnu pomoć pružao odvjetnik
– ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako je pravnu pomoć pružao ured
– visoko učilište, ako je pravnu pomoć pružala pravna klinika.
(5) Tijela iz stavka 4. ovoga članka dužna su u roku od 30 dana obavijestiti Ministarstvo o
provedenim radnjama.
(6) Ako je pravnu pomoć pružala ovlaštena udruga, Ministarstvo će preispitati ovlast za pružanje
pravne pomoći i o tome unijeti zabilješku u Registar. U slučaju višekratnog ponavljanja slučajeva
nesavjesnog ili nestručnog pružanja pravne pomoći od strane ovlaštenih udruga, donijet će
rješenje o zabrani pružanja pravne pomoći.
(7) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 42.
(1) Korisnik pravne pomoći koji je upozoren o nestručnom ili nesavjesnom pružanju pravne
pomoći odvjetnika ima pravo zahtijevati od ureda određivanje drugog odvjetnika. Odvjetnik ima
pravo obračunati troškove do određivanja drugog odvjetnika, osim za pravnu radnju koja je
neposredno prethodila zahtjevu korisnika za određivanje drugog odvjetnika.

40
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
Što je emocionalna podrška:“ Emocionalna podrška predstavlja takav oblik komunikacije
kojom se nastoje ublažiti emocije koje utječu na tjelesne funkcije i kognitivne sposobnosti, a
koje otežavaju svjedočenje, nastoji osigurati bolje razumijevanje situacije i tijek sudskog
postupka, te nastoji olakšati postupak svjedočenja i osigurati kontinuitet rasprave.
Emocionalna podrška je oblik komunikacije zahvaljujući kojem osoba stječe osjećaj
prihvaćanja, sigurnosti i mogućnost slobodnog iznošenja svojih briga, strahova, nelagode i
drugih emocija koje osjeća vezano za proces svjedočenja i koje su povezane s boravkom na
sudu, a kao posljedicom preživljene traume uzrokovane počinjenim kaznenim djelom ili
prekršajem.

KAKO POMAŽEMO STRANKAMA?

✓ Slušanje
✓ Aktivno slušanje
✓ Govorenje
✓ Sažimanje, parafraziranje
✓ Reflektiranje
✓ Konfrontiranje
✓ Ja poruke

Prilikom pružanja pomoći, prvo što je bitno, a ponekad i jedino moguće, jest SLUŠATI !
Koliko često slušamo jedni druge? Pravimo se da slušamo, a u biti smo neposvećeni
razgovoru – PASIVNO SLUŠANJE.

AKTIVNO SLUŠANJE

✓ Uspostavljanje odnosa
✓ Lakše se prebrode različitosti
✓ Poticanje na razotkrivanje i otvaranje
✓ Potiče razvijanje svijesti o vlastitim osjećajima
✓ Dobivanje informacija
✓ Ventiliranje
✓ Odgovornost za reagiranje je na pozivatelju

Pravila aktivnog slušanja:

✓ Ne prekidajte drugoga
✓ Ne nudite savjete – porazgovarajte o opcijama koje
✓ osoba vidi
✓ Ne prosuđujte i ne raspravljajte o ispravnosti
✓ Ne iznosite svoje vlastito mišljenje

Odlučite slušati
✓ Otklonite prepreke koje mogu omesti vašu koncentraciju
✓ „Pregrizite jezik” kad osjetite impuls za nekim komentarom

41
 ✓ Pružite si više vremena za razmišljanje i sugovorniku priliku da do kraja kaže ono što
je želio.
✓ Pustite da završi ono što je htio reći bez prekidanja.
✓ Ne pogađajte što je osoba htjela reći, pustite je da vam sama kaže.
✓ Ako je iz bilo kojeg razloga potrebno da je prekinete, učinite to obazrivo.
✓ Ako zaista morate prekinuti osobu, npr. zbog kratkoće vremena, ispričajte se što je
prekidate i ljubazno objasnite razlog zbog kojeg ste je prekinuli.
✓ Rezimirajte, pa makar vrlo kratko, to što je rečeno prije nego što promijenite
temu ili odjurite dalje.

Nekoliko važnih funkcija šutnje

✓ -daje znak da ste završili s govorenjem
✓ -pruža mogućnost drugima da se uključe u razgovor
✓ -daje vam vremena da sredite misli
✓ -pruža mogućnost ljudima da razviju ideje
✓ -daje vremena da se saberu i stišaju svoje emocije
✓ -mogućnost za neverbalnu komunikaciju, koja je često mnogo snažnija od
govorenja.

Slušajte skrivenu poruku

✓ Poruka „u podlozi” može biti drugačija od onog što je rečeno riječima.
✓ Što je to što osoba zaista misli?
✓ Što je to što zapravo hoće da čujete ili saznate?
✓ Govori li jedno, a komunicira nešto potpuno različito?
✓ Osoba može reći «Dobro sam» , a izgledati vrlo ljuto

OTVORENA I ZATVORENA PITANJA

Odgovor na zatvorena pitanja je obično jedna riječ: da/ne ili vrlo kratka činjenična
informacija:
„Jesi li žedna?“ – „Da.“
„Gdje živiš?“ – „U Zagrebu.“
Odgovori na otvorena pitanja su duži, sadrže više informacija. Osim činjenica, uključuju i
opise, osjećaje, mišljenja…
Otvorena pitanja obično počinju s: Kako? Zašto? ili „Reci mi“…
„Što se dogodilo na sastanku?“
„Reci mi što se onda dogodilo.“

Dodatni savjeti:
✓ Budite sigurni u to da ste dali osobi dovoljno vremena da odgovori.
✓ Nemojte šutnju shvaćati negativno ili je tumačiti kao da osoba nema komentara.
✓ Vještina postavljanja pitanja ide „ruku pod ruku“ s aktivnim slušanjem pa obratite
pozornost na osobu s kojom razgovarate kako biste znali upotrijebiti dobro pitanje i
dobru metodu.

42
 ✓ Ton glasa utječe na postavljanje pitanja pa obratite pozornost na nijanse.
✓ Ako vam nešto nije jasno, kažite da to niste baš razumjeli.
✓ Možda osoba ni sama nije sigurna u svoje mišljenje.
✓ Pitanja mogu pomoći da i sebi razjasni što u stvari misli ili želi.

Otvorena i zatvorena pitanja potiču razgovor, djeluju na ventiliranje, pojašnjavanje detalja,

pomažu da budete sigurni da ste razumjeli pitanje, pokazujete osobi da slušate, služi
prikupljanju informacija, usmjeravanju razgovora, davanju smjernica

Razmišljajte o onom što čujete i postavljajte otvorena pitanja.

✓ Što se zatim dogodilo?
✓ Kako je to išlo?
✓ Kako ste se osjećali?
✓ Hajde da o tome popričamo.
✓ Što mislite da biste mogli učiniti?
✓ Što ste sljedeće učinili?
✓ Biste li željeli o tome razgovarati?
✓ Muči li vas taj problem već dugo?
✓ Osjećate li se često tako?
✓ Jeste li se javili na policiju?
✓ Imate li potrebne papire?

SAŽIMANJE

✓ Kratko prepričavanje većih dijelova razgovora mogu povezati više toga što je
pozivatelj rekao.
✓ Rekapitulirati što je do sada ostvareno u svrhu provjere razumijevanja, potvrde
slušanje i identificiranja problema.
✓ Omogućuje pozivatelju bolji pregled i sliku problema.

PARAFRAZIRANJE

✓ Kratko i sažeto svojim riječima ponovite kako ste vi razumjeli to što vam osoba
govori!
✓ Jednostavno sažmite ono što mislite da ste čuli.
✓ To je najbolje učiniti koristeći kratku rečenicu ili pitanje u trenutku kad sugovornik
napravi kratku stanku.
✓ Ponovite bit !

IZBJEGAVATI
✓ Preživjeli ste najgore.“  to ne znamo
✓ „Vjerujem da će s vremenom biti bolje.“  zvuči kao obećanje
✓ „Ljudi koji vas vole, bit će vam podrška.“  ne možemo to tvrditi
✓ „Potrebno vam je više vremena da to prebrodite.“  zvuči kao kritika; nesposobna
riješiti problem brzo
✓ „Vjerujem da vam je teško ako se tako osjećate.“  sumnja u osjećaje; šalje poruku da
ne vjerujemo osjećajima pozivatelja
✓ „Dobro da ste svjesni potencijalnog problema.“  nije potencijalan, već stvaran; ne
umanjivati značaj
✓ „Pokušajte se smiriti.“  naredba; negiranje emocija

43
 ✓ „Učinit ćemo sve da vam pokušamo pomoći.“  obećanje; radije reći: Pokušat ćemo
zajedno doći do rješenja (vraća se odgovornost na pozivatelja)
✓ „Svakako bih vam preporučila.“  direktan savjet
✓ „Bit će vam lakše kad/ako...“  ne možemo znati
✓ „Prošlost ne možete promijeniti, usmjerite se na budućnost.“  ne treba spominjati ni
prošlost ni budućnost; pozivatelj sad ima problem
✓ „Trebate biti jaki prvenstveno zbog djece.“  treba biti jak/a zbog sebe; ne umanjivati
pozivateljeve osobne potrebe; ne izazivati krivnju

NAČINI POSTUPANJA PREMA STRANKAMA

✓ Dopustiti pozivateljima dovoljno vremena da opišu događaj i osjećaje.
✓ Napomenuti kako je sve što osjećaju normalno.
✓ Osjećaji ljutnje, frustracije, bijesa.. su također normalni i opravdani.
✓ Ohrabrujte, no pripazite da niste nerealni.
✓ Ističite vrline pozivatelje.
✓ Kod izražavanja žaljenja, točno imenujte događaj (umjesto: Žao mi je što vam se to
dogodilo.  Žao mi je što ste pretrpili nasilje.)
✓ Postavljati pitanja
✓ Koristiti tehnike aktivnog slušanja: sažimanje, parafraziranje...
✓ Koristiti otvorena pitanja (zatvorena su ona na koja se odgovara s da/ne)

KAKO VOLONTER NE BI TREBAO POSTUPATI PREMA STRANKAMA

✓ Ne osuđujte i ne krivite pozivatelja za situaciju u kojoj se našao.

✓ Nemojte sumnjati u ono kroz što pozivatelj prolazi
✓ Nemojte izbjegavati govoriti o iskustvu pozivatelja i njegovim osjećajima
✓ Nemojte uspoređivati pozivateljevu situaciju s drugima ili sa svojim iskustvima 
individualiziranje svakog slučaja; on nije broj; ne generalizirati (svi, mnogi...)
✓ Nemojte savjetovati ili donositi odluke za pozivatelja  u slučaju poziva žrtve, ključno
je da pozivatelj ima kontrolu nad svojim postupcima i akcijama.
✓ Ne koristiti: morate, trebate...  savjet; moraliziranje
✓ Nemojte se bojati tišine ☺
✓ Nemojte obećavati
✓ Ne koristiti izraze: uvijek, sigurno, uvjeren/a sam...
✓ Ne davati lažnu nadu
✓ Ne žuriti s pozivima (svakome dati dovoljno vremena da objasni problem)

REFLEKTIRANJE
✓ Zrcalo za osjećaje sugovornika.
✓ Kod burnih emocija teško je prepoznati što sve osjećamo.
✓ Razgovor pomaže da bolje shvatimo svoju situaciju.
✓ Pažnja se u razgovoru prebacuje sa sadržaja na emocionalnu podlogu (kontekst,
paraverbalni znakovi, odnosi,...)
✓ Komentiranjem osjećaja šaljemo poruku da pridajemo pažnju njihovim emocijama.
✓ Zanemarujući emocije kako da smo direktno rekli sugovorniku: “Daj mi samo
činjenice. Ne želim slušati ništa drugo nego gole činjenice!”

44
 ✓ Problem s emocijama – ne prepoznaju, nemaju vokabular za emocije.
✓ Primjer „Na izricanju presude noge su mi ostale ukopane u onaj parket u sudnici”.

KONFRONTIRANJE
Tehnika kojoj ukazujemo na neke neusklađenosti (npr. osjećaja i ponašanja ili dva dijela
poruke), ukazujemo na neka ponašanja, doživljavanja ili situacije te vraćamo odgovornost
na zivatelju.
✓ Izbjegavanje odgovora, izgovore
✓ Kada traži da mu ponudite rješenje
✓ Generalizacije
✓ „Sve sam pokušao”, a ne navodi što je pokušao
✓ Pogrešno viđenje sebe
✓ Pogrešno viđenje međuljudskih odnosa
✓ Premještanje odgovornosti
✓ Odbacivanje ili premještanje problema
✓ Sljepoću za alternative
✓ Neusklađenosti

JA PORUKE
✓ ja sam + opis osjećaja + opis ponašanja
✓ Navodimo ponašanje koje nas smeta, posljedice tog ponašanja i osjećaje koje je
izazvalo to ponašanje

EMOCIONALNO TEŠKI SLUČAJEVI

✓ Kronične stranke
✓ Tugujuće stranke
✓ Silovanje
✓ Stranka kojoj ne možemo pružiti konkretne informacije
✓ Kako se nositi sa teškim slučajevima

Karakteristike kroničnog pozivatelja

✓ razgovor započinje na isti način

✓ nivo osjećaja kroz cijeli razgovor ostaje isti
✓ bavi se dugotrajnim problemom za koji ne može sam definirati
✓ kako je nastao kada i kako se razvijao kroz vrijeme
✓ stalno ponavlja istu priču
✓ tema razgovora je pozivateljeva prošlost
- razočaran je pomagačima ( sve je pokušao nitko mu ne želi pomoći.....)
✓ Kronične stranke dolaze kako bi se ventilirali, ponekada nemaju s kim razgovarati ili
im je dosadno.

ŽRTVA SILOVANJA
✓ Želi li nešto poduzeti i što je učinila do sada?
✓ Upitajte je s kim je razgovarala iz svoje uže okoline.
✓ Informirajte je o njenim pravima.
✓ SRAM i KRIVNJA – razjasniti da je ona žrtva, nije odgovorna za što joj se dogodilo
✓ „da bar nisam” i krivnja - što je žrtva rekla ili napravila nije utjecalo na razvoj situacije,
svatko ima pravo na slobododu i vlastitu sigurnost

45
 ✓ Pokušati usmjeriti na stručnu pomoć
✓ Poštujte odluku žrtve vezano uz prijavljivanje policiji

Neprimjerene reakcije

✓ Smijeh kao posljedica treme

✓ Pitati zašto se nije branila i postavljati slična pitanja koja pobuđuju osjećaj krivnje
✓ Postavljati previše pitanja
✓ Banalizirati događaj ( Ma nije to ništa bitno da si živ /živa)
✓ Tražiti razgovor o emocijama ako to pozivateljica ne želi
✓ Imenuj točan problem npr:” Žao mi je što ste doživjeli silovanje”,
✓ „ Žao mi je što ste pretrpljeli nasilje”.

STRUKTURA VOĐENJA RAZGOVORA

Početak razgovora
Sredina razgovora
Prikupljanje informacija
Napomene
Završetak razgovora
Prekid razgovora

POČETAK RAZGOVORA
✓ Uspostavljanje odnosa i razvoj povjerenja
✓ Potaknuti osobu na razgovor
✓ Topli pozdrav i samopouzdanje
✓ Česta pitanja o djelokrugu, koje smo struke, -kako smo educirani, tko financira…
✓ Imati sigurne i spremne odgovore da ste prošli obuku,da ste kvalificirani
✓ Primjer: Dobar dan, ja sam…, kako Vam mogu pomoći?

SREDIŠNJI DIO RAZGOVORA

✓ Korištenje tehnika aktivnog slušanja
✓ Pokazivanje interesa
✓ Uvažavanje stranke
✓ Sastoji se od prikupljanje podataka i pojašnjenje problema.
✓ Traženje rješenja problema

46
Prikupljanje podataka i pojašnjenje problema
✓ Sažimanje
✓ Parafraziranje
✓ Pitanja
✓ Reflektiranje
✓ Usmjeravanje razgovora na određenu temu i održavanje strukture, ne dopuštati
stranci da priča o temama iz privatnog života nevezanim za probleme zbog kojeg je
došao.

Traženje rješenja problema:

✓ Utvrđivanje cilja
✓ Definiranje mogućih promjena
✓ Istraživanje mogućih rješenja
✓ Odlučivanje za plan akcije

Pripazite da razgovor ne nalikuje na policijsko ispitivanje!!

Vaš cilj nije prikupiti točne informacije, nego trenutno pomoći stranci i osposobiti ga da
sam riješi situaciju!!

ZAVRŠETAK RAZGOVORA
✓ Rezimiranje razgovora.
✓ Kratko prepričavanje problema, koji su zaključci, što je cilj i koji je put za
rješavanje problema.
✓ Iznošenje plana akcije npr. poslije ovog razgovora idite u CZSS.
✓ Istaknuti što se promijenilo, npr. Čujem Vam u glasu da Vam je lakše;
✓ Sada kada ste razmotrili čitav problem, vidite da ima još opcija.
✓ Ponavljanje glavnih crtica plana i emocionalno osnaživanje.
✓ Da se učvrsti spremnost na promjenu.
✓ Poziv na ponovni razgovor
✓ Ako je razgovor bio složen
✓ Osjetljiva tema
✓ Vremensko ograničenje
✓ Ako su najavljeni važni događaji koji slijede (npr. rastava, ročište,...)
✓ Ako ne uspostavi kontakt s predloženim institucijama.

PREKID RAZGOVORA
Prekid bez svih ranije utvrđenih dijelova:
✓ ako je stranka nasilna
✓ vrijeđa vas,
✓ prijeti osobama ili institucijama,
✓ oglušuje se na upozorenja
Primjer: „Molim Vas da ne vrijeđate i prijetite da ćete raznijeti CZSS. Ovakve
ozbiljne prijetnje me brinu.
✓ Ako stranka ponavlja podatke o kojima je već pričala; kada se izgubi u razgovoru
i počinje vrtiti u krug.
✓ Primjer: „Već dugo razgovaramo o ovome, razradili smo sve opcije i sada
✓ preostaje da se usmjerite na promjene.”

47
✓ „Ja ću vas sada pozdraviti tako da možete krenuti u rješavanje i pozivanje
Udruge. „

48