UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO - MATEMATIČKI FAKULTET

ODSJEK ZA HEMIJU - OPĆI SMJER
II CIKLUS STUDIJA

VRSTE I OBILJEŽJA NAUČNIH RADOVA

Seminarski rad

Mentorica: Studenti:
Prof. dr. Meliha Zejnilagić-Hajrić Benjamin Agić
Nedžmina Alijagić
Elma Bašić

Sarajevo, decembar 2017.

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................................... 2
2. Obilježja naučnih radova ..................................................................................................................... 3
2.1. Struktura naučnog rada ................................................................................................................ 4
2.2. Protokol pisanja naučnog rada ..................................................................................................... 5
3. Podjela naučnih radova ...................................................................................................................... 8
3.1. Naučni radovi................................................................................................................................ 9
3.2. Naučno – srtučni radovi ............................................................................................................. 10
3.3. Časopisi ....................................................................................................................................... 11
3.4. Stručni radovi ............................................................................................................................. 11
4. Zaključak ............................................................................................................................................ 13
5. Literatura ........................................................................................................................................... 14

1
1. Uvod

Naučni rad je djelo koje je usmjereno na ispitivanja veza i odnosa među predmetima i
pojavama u objektivoj stvarnosti, a utvrđuje pravilnosti i zakonitosti u prirodi i društvu, i
primjenjuje naučne metode u istraživanju i otkriva dotad nepoznate činjenice i teorije i
pridonosi povećanju naučnih spoznaja (Žuvela).

Stvaralačka aktivnost čiji je rezultat naučno djelo mora se temeljiti na naučnom istraživanju, a
to praktično znači na rezultatima fundamentalnih i primijenjenih istraživanja te drugih
primjerenih naučnih metoda.Svako naučno djelo mora pridonositi ukupnom znanju, što znači
da mora biti originalno. Originalno podrazumijeva novo, do tada univerzalno nepoznato
znanje. Primarno naučno djelo mora biti prvi prikaz rezultata istraživanja što sadrži dostatne
obavijesti da bi drugi naučnici mogli: procijeniti rezultate, ponoviti eksperimente i procijeniti
logiku mišljenja.

2
2. Obilježja naučnih radova

Svaki naučni rad ima svoja obilježja. Prema teorijskim osnovama Šamića temeljna obilježja
kvalitetnog naučnog rada mogu se svrstati u sedam grupa i to:

1. Optimalan opseg rada – u većini slučajeva kvaliteta nekog naučnog rada ne ovisi o
njegovom opsegu. Opseg djela ovisi o brojnim faktorima i može varirati za pojedine naučne
discipline. U nekim naučnim područjima opseg djela može biti u većoj mjeri pouzdan kriterij
o širini i dubini naučnog istraživanja, o uloženom trudu u obradi određene teme, pa prema
tome i vrijednosti samog naučnog rada, ali opće je pravilo da treba težiti da se na kratak,
jasan, jednostavan, objektivan i izravan način iznose naučne činjenice, postavke, teorije i
ideje.

2. Jedinstvo i logička povezanost svih segmenata rada – u svakom kavalitetnom naučnom

radu treba postojati jedinstvo, sklad i logička povezanost svih dijelova rada i njihova
posvećenost jednom osnovnom predmetu istraživanja.

3. Pravodobno naglašavanje i iznošenje naučnih činjenica – svaka misao ili čitavi nizovi
misli, naučne činjenice trebaju biti u kvalitetnom naučnom radu pravodobno i u dovoljnoj
mjeri istaknuti. To se postiže na način da više prostora i pozornosti posvećuje nekoj misli ili
nizu misli.

4. Originalnost i izvornost rada – svaki rad pa i onaj najskromniji npr. seminarski ili
diplomski rad, treba sadržavati nešto novo, odlikovati nekom izvornošću, prezentirati novu do
tad nepoznatu građu do koje je autor došao svojom pronicljivošću. Potpuna izvornost u praksi
je vrlo rijetka, a rijetki su autori koji se njom odlikuju. Kada je riječ o naučnom djelu ono se
mora odlikovati orginalnošću, naučno djelo treba predstavljati rezutate osobnog autorovog
iskustva, njegovih razmišljanja i to na nov, osobni način koji se bitno razlikuje od dotadašnjih.

5. Potpuno obrazloženi rezultati istraživanja – svi rezultati naučnog istraživanja (

činjenice, ideje, zaključci, sudovi, mišljenja i sl.) bez obzira kako se priopćavaju trebaju biti u
dovoljnoj mjeri obrazloženi, jer oni vrijede onoliko koliko su potkrijepljeni objektivnim i
uvjerljivim dokazima i argumentima.

6. Objektivnost rezultata istraživanja – autorova rasuđivanja i zaključivanja trebaju biti

objektivna, da se ne pojednostavljuju rezultati naučnih istraživanja, uzimajući samo

3
argumente koji idu u prilog određenoj tezi, da ne prihvaćaju za istinito ono što nije istinito, i
za stvarno ono što je nestvarno.

7. Potvrda rezultata istraživanja – autor rezultate istraživanja ne smije svoditi na apstraktno

rasuđivanje, već ih treba potkrijepiti raznovrsnim primjerima iz ličnog iskustva, brojnih
napisa, knjiga, dokumenata u kojima su iznesena iskustva drugih iz prošlosti i iz sadašnjosti.
Istraživač bi se trebao u obradi određene teme pridržavati određenih načela kako bi postigao
korisno, racionalno i jezgrovito izlaganje, a to su:

 Ne treba počinjati izlaganje suviše izdaleka, nego ga odmah na početku staviti u

izravnu vezu s predmetom istraživanja.
 Ne treba u djelo unositi ništa što nije u izravnoj vezi s temom.
 Ne treba djelo opterećivati beznačajnim pojedinostima.
 Ne treba ponavljati ono što je već na neki nači rečeno.
 Ne treba razlagati i detaljno objašnjavati podatke, informacije, naučne činjenice i
pojave koje su same po sebi dovoljno razumljive.

2.1. Struktura naučnog rada

Elemente koji čine strukturu naučnog rada možemo predstaviti poznatim akoronimom
IMRAD, gdje imamo:

 Introduction (Uvod)
 Methods (Metode)
 Results (Rezultati)
 Discussion (Diskusija)

Dobra struktura rada podrazumijeva to da će napisani rad imati smisla i biti razumljiv čak i za
one koji nisu dobri poznavaoci problemtike.

4
2.2. Protokol pisanja naučnog rada

Redoslijed pisanja:

 Naslov rada
 Uvod
 Rezime (Apstrakt)
 Pregled literature (dosadašnja istraživanja)
 Cilj rada
 Hipoteze / pretpostavke
 Metodologija rada
 Rezultati rada
 Diskusija rezultata
 Zaključak
 Prijedlog mjera
 Literatura (reference)
 Prilog

Naslov rada

Naslov treba da bude jasan i po mogućnosti što kraći. Poznati svjetski naučni časopisi
ograničavaju dužinu naslova do 55 slova. Preporučuje se da maksimalna dužina naslova bude
70 slova. Naslov treba da ukazuje na suštinu sadržaja rada. Poslije naslova se navodi ime
autora, naziv institucije i kontakt mejl.

Rezime rada

Pod rezimeom se podrazumijeva ukratko prikazivanje sadržine čitavog rada. Piše se po

pravilu na bosanskom i engleskom jeziku ( ukoliko se drugačije ne zahtijeva).

U njemu se prikazuju:

 Svrha i cilj istraživanja,

 Primijenjena metoda rada
 Ostvareni rezultati, uz naglašavanje njihovih ključnih vrijednosti
 Bitni zaključci

5
Ključne riječi

U produžetku rezimea navode se ključne riječi i na bosanskom i na engleskom jeziku. Obično

se odaberu do 6 najznačajnijih riječi koje najbolje prezentuju suštinu rada.

Uvod

Uvod svakog naučnog rada treba da :

 Ukazuje na značaj problema;

 Formuliše problem;
 Nagovještava cilj rada u posljednjoj rečenici.

“Istraživanje" i „literatura“

„Istraživanje“ i „literatura“ trebaju da budu povezani. Prilikom pretraživanja literature kod

procesa istraživanja, potrebno je ostvariti tri cilja:

 Upoznavanje sa postojećim znanjem u oblasti koja se istražuje;

 Identifikovanje nedostataka u trenutnom znanju;
 Kritički ocijeniti u kom pravcu treba da se usmjeri istraživanje -dobiti sasvim nove
ideje i pristupe problemu, ocijeniti i uporediti svoje istraživanje s prihvaćenim
naučnim standardima.

Pregled literature

Pregled literature uključuje:

 dosadašnja i sadašnja istraživanja o problemu koji se obrađuje

 citiranje domaćih i stranih autora meritornih za određenu naučnu oblast (što će biti
poseban predmet razmatranja uz upotrebu različitih stilova)
 obim pisanja ovog poglavlja zavisi od vrste rada (problema).

Metodologija rada

U metodološkom dijelu potrebno je opisati sve postupke kako je provedeno istraživanje.

Metodologija rada sadrži:

 Detaljan opis načina rada

 Izvor prikupljenih podataka
 Subjekat, vrijeme i mjesto istraživanja

6
  Predmet istraživanja
 Način istraživanja
 Način obrade podataka - statistička metodologija
 Uzorak, testiranje hipoteze, način provijere statističke značajnosti.

Diskusija rezultata rada

Treba objasniti sličnosti i razlike između dobijenih rezultata i drugih sličnih istraživanja.

U diskusiji treba biti vođen sljedećim pitanjima:

 Kakav je doprinos rada?

 Koliko je istraživanje pomoglo rješavanju izvornog problema?
 Koji zaključci se mogu izvući iz istraživanja?

Posebno je važno naglasiti da u diskusiji rezultata rada treba da se da spoj literature i rezultata
rada. Tu dolazi do izražaja kreativnost, znanje, iskustvo autora u odnosu na dobijene rezultate
i način kako ih tumači.

Zaključak rada

Ne treba navoditi tuđe zaključke, nego svoje, koji su proistekli iz istraživanja. Može se
koristiti RERUN metod tj. akronim kod pisanja zaključka:

 R (Recall):Opišite ukratko predmet istraživanja.

 E (Explain):Objasnite svrhu istraživanja.
 R (Results): Objasnite dobijene rezultate, uključujući koja hipoteza je podržana tokom
istraživanja.
 U(Uncertainty): Opišite eventualne nesigurnosti i ograničenja koja postoje (ako
postoje) tokom istraživanja.
 N (New):Napišite do kakvih ste novih rezultata došli.

7
3. Podjela naučnih radova

Naučna djela se mogu podijeliti u sljedeće skupine:

 Naučni radovi,
 naučno-stručni radovi,
 časopisi i
 stručni radovi.

Naučni (znanstveni) radovi:

 monografije,
 doktorska disertacija,
 magistarski naučni rad,
 naučni članci,
 naučne studije i
 patenti.

Naučno – stručni radovi (znanstveno-stručni) radovi:

 udžbenici,
 enciklopedije,
 leksikoni,
 praktikumi,
 rječnici,
 zbornici radova,
 bibliografije,
 priručnici,
 ljetopisi,
 časopisi,
 i književna djela.

Stručni radovi:

8
  stručni članak,
 stručni prikaz,
 elaborat,
 ekspertiza,
 stručni izvještaj,
 mišljenje,
 recenzija,
 vodič,
 referentne publikacije,
 i ostala stručna djela.

3.1. Naučni radovi

Monografija je naučna rasprava, usmjerena nekom užem području, predmetu, problemu neke
nauke, ili biografiji neke osobe. U prošlosti je monografija bila dominantna vrsta naučnog
djela, nakon toga dominantna je bila naučna rasprava. Knjige (monografije) predstavljaju
kapitalna naučna djela i daju vrlo značajan doprinos znanosti.

Doktorska disertacija je izvorno, originalno naučno djelo, koje samostalno izrađuje

doktorant i koje je po primijenjenoj metodologiji i po doprinosu nauke prikladno za
utvrđivanje doktorantove sposobnosti da bude samostalni istraživač u naučnom području i
polju za koje se opredjeljuje doktorat znanosti. Disertacijom bi trebalo otkriti nove naučne
činjenice, pojave ili zakonitosti.

Diplomski (magistarski) naučni rad je originalno naučno djelo koje diplomant samostalno
izrađuje, uz nadzor mentora i koje je po metodologiji obrade i doprinosu nauci prikladno za
utvrđivanje diplomantove sposobnosti da aktivno sudjeluje u naučnoistraživačkom radu u
naučnom području i naučnom polju za koje se dodjeljuje magisterij nauke.

Naučni članak je opis originalnih rezultata istraživanja koji mora biti napisan, objavljen i
dostupan znanstvenoj javnosti. Naučni članci mogu se sistematizirati u četiri kategorije:

 izvorni naučni članak,

 prethodno priopćenje, pregledni članak
 i izlaganje sa znanstvenih skupova.

9
3.2. Naučno – srtučni radovi

Udžbenik je izvor znanja u kojem je naučno na dostupan način izložena nastavna građa
prema nastavnom programu određenoga predmeta. U udžbeniku treba iznijeti općenito
prihvaćene koncepcije, spoznaje, stavove, ali isto tako treba davati i hipoteze, odnosno
ostavljati otvorena sporna pitanja za diskusiju.

Enciklopedija abecednim redom sažeto i sistematski izlaže kratak pregled svih područja
znanja i aktivnosti pomoću kratkih natuknica (opća enciklopedija), ili znanja nekog
posebnoga područja (specijalna enciklopedija).

Leksikon je posebna vrsta rječnika koji sadrži skup pojmova, naziva, riječi i predmeta, pojava
i činjenica koje su navedene abecednim redom. Mogu biti opći i posebni.

Praktikum je djelo, posebna vrsta udžbenika ili priručnika. U praktikumu se iznose pojedine
metode, instrumentariji i tehnike s procedurama. Praktikumi su suštinski instruktivni
priručnici.

Rječnik omogućava provjeru značenja nekog izraza, pravilno pisanje riječi, te pravilan
izgovor iste. Rječnici su korisno pomagalo za postavljanje jasnih definicija i određivanje
preciznog značenja termina.

Zbornik radova je knjiga u kojoj je objavljeno više radova raznih autora. Zbornik radova je
publikacija koja sadrži više sadržajno samostalnih priloga raznih autora koji su najčešće
napisani samo za tu publikaciju i koji su povezani u jednu ediciju pod jedinstvenim naslovom.

Bibliografija je naučno - stručna djelatnost, koja sabire, evaluira, odabire, sadržajno analizira
i opisuje tiskane ili na drugi način umnožene, javnosti namijenjene tekstove – bibliografske
jedinice.

Priručnici su djela koja pružaju naučne i druge informacije o određenom naučnom području.

Ljetopisi (godišnjaci) su posebna skupina priručnika koji se izdaju svake godine.

10
3.3. Časopisi

Naučni časopisi su periodične informacija koje se redovito objavljuju identičnom obliku. U

časopisima se objavljuju naučni i stručni članci različitog sadržaja. Sadrže aktuelne tekuće
informacije o najnovijim dostignućima s područja nauke, tehnike, tehnologije.

Dva su posebno važna časopisa s indeksima:

1. Science Citation lndex (SCI), indeksira članke objavljene u časopisima prije svega
prirodnih i tehničkih nauka;

2. Current Contents (CC) indeksira sadržaje brojnih časopisa, sadrži jednostavan indeks
svih riječi u naslovima spomenutih članaka, izdavač je Institut for Scientific Information
(ISI), sadrži i adrese svih autora.

3.4. Stručni radovi

Stručni članak je stručno djelo u kojem se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se
došlo razvojnim istraživanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima.

Prikaz donosi stajalište ili shvaćanje o nekoj stvari ili pojavi. Prikaz je stručno i kritičko
predstavljanje određenog djela naučnoj i stručnoj javnosti i to najčešće u odgovarajućim
časopisima. Prikaz određenog djela obično sadrži: motiv za pisanje, sintetički prikaz djela i
kritičku ocjenu djela.

Elaborat je kratko stručno djelo, gotovo standardnog oblika i strukture koje se izrađuje
primjenom prihvaćene tehnologije. U njemu se temeljito izlaže i obrađuje neko pitanje ili
predmet.

Ekspertiza je stručno djelo u kojem priznati ovlašteni eksperti, sudski vještaci ili tim
eksperata iznose stručno mišljenje o nekom predmetu ili o rješavanju određenog praktičnog
problema. Sudovi, primjerice, vrlo često traže stručno mišljenje (ekspertizu).

Stručni izvještaj je skup obrađenih činjenica i mišljenja o predmetu izvještaja.

11
Recenzija je posebna vrsta stručnog djela kojom recenzent treba prosuditi, ocijeniti i
vrednovati rezultate tuđeg djela: udžbenika, priručnika, praktikuma, studije, članka,
književnog ili drugog pisanog djela.

Vodiči su stručna djela, primjereno opremljena koji sadrže brojne informacije o privrednim i
drugim organizacijama, institucijama, ustanovama, ili sveučilištima, visokim učilištima,
koledžima, istaknutim i uglednim ljudima.

Referentne publikacije su stručna djela koja se objavljuju redovito i/ili povremeno, a sadrže
podatke, informacije, definicije, imena i adrese osoba i institucija.

Standardi su tehnički dokumenti koji specificiraju vrste, tipove i stepen proizvoda, kvalitet,
metode testiranja, pakiranja, transportiranja i sl., definiraju mjere, termine, simbole i druge
vrijednosti. Standard je rezultat standardizacije u određenom području, a mora biti odobren od
priznate i ovlaštene organizacije. Prema definiciji Savjeta Međunarodne organizacije za
standardizaciju - ISO (International Standardization Organization), standardi-zacija je
djelatnost koja se bavi unifikacijom, tipizacijom i ujednačavanjem.

Anotacija sadrži obavijest o sadržaju primarnih dokumenata (knjiga, časopisa, izvještaja i

drugih), sažima spoznaje i sudove o nekom djelu pa se može reći da je anotacija sažeti,
sintetički prikaz relevantnih karakteristika određenog djela. Prema namjeni mogu biti
deskriptivne (sadrže opis činjenica, sadržaja i drugih obilježja djela), ili mogu služiti kao
preporuka (dokument o stupnju korisnosti za određenoga korisnika).

Apologija je djelo, spis ili govor, kojim autor brani, pohvaljuje ili opravdava neko djelo,
osobu ili sustav.

Diskusija je tematska usmena rasprava, odnosno razgovor u kojemu aktivno sudjeluje više
ljudi u rješavanju nekog pitanja koje ima opću vrijednost. To je forma usmenog iznošenja
stavova i argumenata i kritika, drugih mišljenja o određenom pitanju (temi).

12
4. Zaključak

Naučni rad nastaje kao rezultat naučnog istraživanja primjenom naučnih metoda kojima
otkriva do tada neotkrivene činjenice. Svako naučno djelo mora biti originalno, odnosno mora
sadržavati originalne rezultate istraživanja te originalne zaključke i takvo djelo treba obogatiti
dotadašnja istraživanja i nauku. Postoji više vrsta naučnih radova. Prvi tip je naučni izvještaj,
to je tip naučnog rada u kojem se izlaže proces koji smo prošli do postizanja određenog
rezultata istraživanja, druga vrsta naučnog rada je traktat o nekom problemu, to je obimnije
izlaganje problematike neke nauke, pokušaj da se ti problemi kritički definiraju i sagledaju, te
da se istraži da li je znanje o njima dovoljno dobro i da li je moguće i potrebno to znanje
upotpuniti i na koji način. U naučne radove spadaju i oni koji se bave pitanjima mogućnosti
praktične primjene određenih naučnih saznanja. Postoje i kapitalni naučni radovi, kao što su
monografije, studije predmetnih, metodoloških i teorijskih cjelinai na kraju, veoma korisni
naučni radovi, kao što su prikazi stanja nauke u datoj oblasti, biloo da se radi o udžbenicima
ili osebnim studijima izrađenim za tu svrhu. Za naučno djelo važno je da zamisao izrade
nekog djela bude predmet naučnih konsultacija sa iskusnijim naučnicima, kao i da se radi
nakon izrade, podvrgne naučnoj verifikaciji, kroz postupak recenziranja, koji je obavezan u
nauci.

13
5. Literatura

1. Filipović M., (2004). Metodologija znanosti i znanstvenog rada, IP „Svjetlost“ Sarajevo

2. Šamić M., (2003). Kako nastaje naučno djelo, IP „Svjetlost“ Sarajevo
3. Zelenika R., (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,
Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

14