IDGAM

Idgam u arapskom jeziku znači idhal tj. uvući, uklopiti, spojiti, sastaviti. Kaže se: Edgamutus-
sejfe fi gimedihi – tj. Uvukao sam sablju u njene korice.
Idgam u tedžvidu znači: spajanje harfa sakina sa harfom muteharrikom tako da od ta dva harfa
nastane jedan harf s tešdidom, tj. drugi harf sa hareketom dobiva tešdid.
Primjer:

l ‫ﻜ ْﻢ‬
ُ َ‫ﺑـﱠْﻴـﻨ‬ ِ َ‫ َﳘﱠﺖ ﻃﱠﺎﺋَِﻔﺘ‬m
‫ َوﻟْﻴَ ْﻜﺘُﺐ‬m l ‫ﺎن‬
Vrste harfova u kojima dolazi do idgama
1. Mutemasilan
2. Mutedžanisan
3. Mutekariban
4. Mutebaidan
I shodno spomenutim harfovima imamo i: idgam mutemasilejn, idgam mutedžanisejn, idgam
mutekaribejn i idgam muteba'idejn.

1. Idgam mutemasilejn
Harfovi mutemasilan su dva harfa koji su istog ishodišta i istih osobina. Kada dođu ova dva
harfa jedan do drugoga, od kojih je prvi harf sa sukunom (pod uvjetom da nije harf dužine, tj.
neki od ova tri harfa: ‫ي‬ ‫ )أ و‬a drugi s nekim hareketom, tada obavezno dolazi do idgama i tada
se ovaj idgam zove idgam mutemasilejn.

Primjer: ‫ ﻳُ ْﺪ ِرﻛ ﱡ‬m l ‫ﱠﻻﺗُ ْﻜ ِﺮُﻣﻮ َن‬

l ‫ ﻳُ ْﻜ ِﺮﻫ ﱡﻬ ﱠﻦ‬m l ‫ﻜﻢ‬ ‫ ﺑَﻞ‬m l ‫ َوﻗَﺪ ﱠد َﺧﻠُﻮا‬m
Ukoliko prvi harf dobije hareket ili bude harf dužine tada nema idgama.

Primjer: l ‫ﻳَـ ْﻮٍم‬ ‫ ِﰲ‬m l ‫ ﻳَـ ْﻌﻠَ ُﻢ َﻣﺎ‬m

2. Idgam mutedžanisejn
Harfovi mutedžanisan su dva harfa koja su istog ishodišta ali se razlikuju u pojedinim
osobinama. Kada dođu ova dva harfa, jedan do drugog, od kojih je prvi harf sa sukunom, tada
dolazi do idgama obavezno i taj idgam se zove idgam mutedžanisejn.

Primjer: l‫ﲔ‬
َ ‫ﺗَـﺒَـ ﱠ‬ ‫ﻗَﺪ‬m
Osam je situacija za ovu vrstu idgama.

1. Harf ‫ذ‬ u harf ‫ ظ‬, npr. l ‫إِذ ﻇﱠﻠَ ْﻤﺘُ ْﻢ‬m i čita se: l‫إِﻇﱠﻠَ ْﻤﺘُ ْﻢ‬m
2. Harf ‫د‬ u harf ‫ ت‬, npr. l ‫ﲔ‬
َ ‫ﺗَـﺒَـ ﱠ‬ ‫ﻗَﺪ‬m i čita se: l‫ﲔ‬ َ ‫ﻗَـﺘﱠﺒَـ ﱠ‬m
3. Harf ‫ت‬ u harf ‫ د‬, npr. l ‫أَﺛْـ َﻘﻠَﺖ ﱠد َﻋ َﻮا‬m i čita se: l ‫ﱠﻋ َﻮا‬ َ ‫أَﺛْـ َﻘﻠَﺪ‬m
4. Harf ‫ت‬ u harf ‫ ط‬, npr. lٌ‫َﻣﻨَﺖ ﻃﱠﺎﺋَِﻔﺔ‬ ِ
َ ‫ﻓَﺄ‬m i čita se: lٌ‫ﻓَﺄََﻣﻨَﻄﱠﺎﺋ َﻔﺔ‬m
Oko prethodnih situacija svi se slažu, dok se oko sledećih razilaze da li se ubraju u idgam
mutedžanisejn i uopće u idgam ili neki drugi propis.

1 
 
 5. Harf ‫ل‬ u harf ‫ر‬ , npr. l‫ب‬
‫ﱠر ﱢ‬ ‫ﻗُﻞ‬m i čita se: l ‫ب‬
‫ﻗُـﱠﺮ ﱢ‬m
Ovo je po mezhebu Ferra'a idgam mutedžanisejn, dok je po mezhebu Sibevejha idgam
mutekaribejn.
ِ ِ
6. Harf ‫ث‬ u harf ‫ذ‬ , npr. َ ‫ذﱠﻟ‬
l‫ﻚ‬ َ ‫ﻳَـ ْﻠ َﻬ ﱠﺬﻟ‬m
‫ﻳَـ ْﻠ َﻬﺚ‬m i čita se: l ‫ﻚ‬
Kod karija postoji razilaženje. Od Hafsa se prenose dva stava i načina učenja:
ِ
1. Idgam po Šatibiji, tj. da se čita: l َ ‫ﻳـَ ْﻠ َﻬ ﱠﺬﻟ‬m
‫ﻚ‬
ِ
2. Idgam i izhar po Tajjibetun-nešri, tj. da se čita kao prethodno ili: l
‫ﻚ‬َ ‫ﻳَـ ْﻠ َﻬﺚ َذﻟ‬m
7. Harf ‫ ب‬u harf ‫ م‬, npr. l ‫ﻛﺐ ﱠﻣﻌﻨَﺎ‬
َ َ‫ ْار‬m i čita se: l ‫ ْارَﻛﺐ ﱠﻣ َﻌﻨَﺎ‬m ili l ‫ ْارَﻛﺐ َﻣ َﻌﻨَﺎ‬m
Slično kao i kod prethodne vrste postoji razilaženje među karijama i od Hafsa se prenosi
i idgam i izhar kao i u prethodnom slučaju.
8. Harf ‫ ط‬u harf ‫ ت‬. Ovo se naziva idgam nakis tj. manjkavi idgam jer se ne može jaki harf
‫ ط‬u potpunosti uklopiti i nestati u slabi harf ‫ ت‬.
Ovaj idgam se izgovara tako što se harf ‫ ط‬uklapa u harf ‫ ت‬s tim da harf ‫ ط‬zadržava
svoju osobinu itbaka (kada glas ide od jezika prema nepcu odnosno harf ‫ ط‬se izgovara bez
kalkale pa se s njega prelazi na harf ‫ ت‬i harf ‫ ت‬nema tešdida na sebi.
Do ovog pravila dolazi u sljedećim riječima:

l ‫ﻃﺖ‬
ُ ‫ﻓَـﱠﺮ‬m l ‫ﻓَـﱠﺮﻃﺘُ ْﻢ‬m l ‫ﻄﺖ‬
ُ ‫ﺑَﺴ‬m l ‫ﻄﺖ‬ َ ‫أ‬m
ُ ‫َﺣ‬ َ
3. Idgam mutekaribejn
Harfovi mutekariban su dva harfa koja su približnog ishodišta i približnih osobina.
Primjer:

l ‫ﻮد‬
ُ ُ‫َﲦ‬ ‫ﺖ‬ َ ‫ﻓَـ َﻘ ْﺪ‬m l ‫ َﳔْﻠُﻘ ﱞﻜﻢ‬m
ْ َ‫ َﻛ ﱠﺬﺑ‬m l ‫ﺿ ﱠﻞ‬
Postoji nekoliko situacija idgama mutekaribejn. Oko nekih od njih se karije slažu dok se oko
nekih od njih razilaze.

1. Harf ‫ ل‬u harf ‫ ر‬, npr. l ‫ب‬

‫ﱠر ﱢ‬ ‫ﻗُﻞ‬m i čita se: l ‫ب‬
‫ﻗُـﱠﺮ ﱢ‬m
Po mezhebu Sibevejha ovo je idgam mutekaribejn kako je prethodilo.

2. Harf ‫ق‬ u harf ‫أَ َﱂْ َﳔْﻠُﻘ ﱡ‬m u suri

‫ ك‬, npr. l ‫ﻜ ْﻢ‬ El-Murselat.

Karije su složne da se ovdje radi o idgamu harfa ‫ ق‬u harf ‫ك‬, a zatim se razilaze da li se radi o
potpunom ili manjkavom idgamu. Većina je stava da se radi o potpunom idgamu gdje harf ‫ ك‬dobiva
tešdid. I po kiraetu Hafsa ovo je potpuni idgam.
Dok Meki b. Ebi Talib i Ebu Bekr b. Mihran su stava da je riječ o manjkavom idgamu.
3. Određeni član ‫ال‬ lamut-ta'rif u sunčeve harfove tj. sljedećih 14 harfova:

2 
 
 ‫طثصرتضذندسظزشل‬
l ‫اﻟﱠْﻴﻞ‬m l ‫ﱠاع‬ ِ ‫ﱠﻤ‬
ِ ‫اﻟﺪ‬m lُ‫اﻟ ﱠﺴ َﻤﺎء‬m l ‫ﺲ‬ ْ ‫ َواﻟﺸ‬m
Primjer:
َ
4. Nun sakin ‫ ْن‬i tenvin ٌ‫ أً أٍ أ‬u harfove: ‫لميرو‬
ِ ِ
Primjer: l ‫ﻴﻢ‬ ٌ ‫ َﻏ ُﻔ‬m lُ‫ﻣ ْﻦ ﻟﱠ ُﺪﻧْﻪ‬m l ‫ َﺧْﻴـٌﺮ ﱢﻣ ْﻦ‬m l ‫ﻓَ َﻤﻦ ﻳَـ ْﻌ َﻤﻞ‬m
ٌ ‫ﱠرﺣ‬
‫ﻮر‬
5. Harf ‫ د‬u harf ‫ ض‬, npr. l ‫ﻞ‬
‫ﺿﱠ‬ َ ‫ﻓَـ َﻘ ْﺪ‬m
6. Harf ‫ ت‬u harf ‫ ث‬, npr. l ‫ﻮد‬
ُ ُ‫ﺖ َﲦ‬ ْ َ‫ َﻛ ﱠﺬﺑ‬m
Oko ovih situacija, karije se razilaze da li je riječ o idgamu ili nekom drugom propisu. Po
kiraetu Hafsa od Asima ovdje je je riječ o izharu tj. oba harfa se izgovaraju čitko i nema idgama,
uklapanja.

4. Idgam muteba'idejn
Harfovi muteba'idan su dva harfa koji se razlikuju i po ishodištima i po osobinama.
Kada dođu dva harfa muteba'idan od kojih je prvi sa sukunom a drugi s nekim hareketom,
tada nema idgama, uklapanja ovih harfova, već se oba harfa izgovaraju čitko, tj. ovdje je riječ o
izharu i to je stav svih kiraeta.

Primjer: ُ ‫ﺗَ ْﺸ‬m l ‫ﻳـُ ْﺆِﻣﻨُﻮ َن‬m l ‫َﻋﻠَْﻴ ِﻬ ْﻢ‬

l ‫ﻜ ُﺮو َن‬ َ ‫أَﻧْـ َﻌ ْﻤ‬m l ‫ َﻣ ْﻦ ءَ َاﻣ َﻦ‬m
‫ﺖ‬
Napomene:
1. Oznaka za Potpuni idgam u Mushafima iz kojih najčešće učimo Kur'an je brisanje sukuna s

harfa sakina i pisanje tešdida na sledećem harfu s hareketom, npr. ‫ ﻳُ ْﺪ ِرﻛ ﱡ‬m
l ‫ﻜﻢ‬
2. Oznaka za Nepotpuni idgam u Mushafima iz kojih najčešće učimo Kur'an je brisanje sukuna

s harfa sakina i nepisanje tešdida na sledećem harfu s hareketom, npr. l ‫ﻄﺖ‬ َ ‫أ‬m.
ُ ‫َﺣ‬


3 
 
 PROPISI MIMA I NUNA

Kod govora o propisima koji se odnose na harf Mim ‫ م‬i harf Nun ‫ ن‬, tj. šta se dešava s njima
kada dođu u dodir s drugim harfovima, može se govoriti o četiri vrste propisa:
1. Nun i Mim s tešdidom
2. Propisi Mim sa sukunom
3. Propisi Nuna sa sukunom i tenvinom
4. Propisi gunneta

NUN i MIM sa tešdidom

Kada se na harfu NUN ‫ ن‬ili harfu MIM ‫ م‬nađe tešdid, tada je obavezno da učač Kur'ana
prilikom izgovora harfa NUN ‫ ن‬ili MIM ‫ م‬oduži s gunnetom više nego kada se na spomenutim
harfovima nalazi neko hareke ili sukun, odnosno kada se prelazi ili staje na istim harfovima
drugim harfovima.
Primjeri:

l ‫َوﻻَ َﲣَ ِﺎﰲ‬ ِ َ‫اﳊَﻄ‬

‫ ِﰲ اﻟْﻴَ ﱢﻢ‬m l ‫ﺐ‬ ِ ‫اﳉِﻨﱠ ِﺔ َواﻟﻨﱠ‬
ْ َ‫ َﲪﱠﺎﻟَﺔ‬m l ‫ َوﻟَ ِﻜ ﱠﻦ اﻟﻠّﻪَ َﺳﻠﱠ َﻢ‬m l ‫ﺎس‬ ْ ‫ ِﻣ َﻦ‬m
Propis harfa MIM sa sukunom
Tj. ovdje je riječ o propisima harfa MIM sa sukunom ‫ ْم‬, tj. šta se dešava s njim kada na kraju
jedne riječi dođe harf MIM sa sukunom a na početku druge riječi dođe neki harf.
Ovisno od tih harfova s kojima otpočinje druga riječ, postoji tri propisa MIM sa sukunom:
1. Idgam
2. Ihfa
3. Izhar

Prvi propis: Idgam

Prethodilo je značenje idgama u arapskom jeziku i tedžvidu.
Do idgama kod harfa MIM sa sukunom dolazi kada se prva riječ završava s harfom MIM ‫ْم‬
na kojem se nalazi sukun a sljedeća riječ otpočinje s harfom MIM ‫ م‬bez obzira koje hereke bilo
na njemu. Tada dolazi do uklapanja harfa MIM sa sukunom ‫ ْم‬iz prve riječi u harf MIM ‫ م‬na
početku druge riječi pri čemu se na harfu MIM na početku druge riječi javlja tešdid ‫ ّم‬pa se gunne
na njemu uči malo duže kako je pojašnjeno ranije.
Primjeri:

l ‫اﻟﻠﱠ ِﻪ‬ ‫ َﻣﺎ َﳍُﻢ ﱢﻣ َﻦ‬m l ‫ ﻟَ ُﻜﻢ ﱠﻣﺎ‬m

Napomena: Znak za pravilo Idgam MIM sakina u novim Mushafima je brisanje sukuna s harfa
MIM u prvoj riječi i pisanje tešdida na harfu MIM na početku druge riječi.

Drugi propis: Ihfa

Ihfa u arapskom jeziku ima značenje sitra-skrivanja.
U tedžvidu pod ihfaom se misli na pravilo prilikom kojeg se izgovara harf između izhara i
idgama, tj. ima udio izhara i ima udio idgama, pri čemu na prvom harfu postoji gunne dok na
drugom harfu nema tešdida.
I ovo pravilo odnosi se samo na jedan harf a to je harf BA ‫ ب‬, tj. do pravila ihfa kod harfa
MIM sa sukunom dolazi kada se prva riječ završava s harfom MIM ‫ ْم‬na kojem se nalazi sukun
a druga riječ otpočinje s harfom BA ‫ ب‬, tada se harf MIM ‫ ْم‬skriva s gunnetom i u ovom slučaju
gunne nije tako jako i potpuno kao kod idgama.

4 
 
 Primjeri:

l‫ﲔ‬ ِِ ِ ‫ َوَﻣﺎ‬m l ‫ ﺗَـ ْﺮِﻣﻴ ِﻬﻢ ِِﲝ َﺠ َﺎرٍة‬m

َ ‫ُﻫﻢ ﲟُْﺆﻣﻨ‬
Prilikom izgovora ovog pravila, budući da su harfovi MIM ‫ م‬i BA ‫ ب‬usneni harfovi, dolazi
do blagog sastavljanja usana, bez pritiskanja i prevelikog otvora kako se to može vidjeti na
sledećoj slici:

Napomena: Znak za pravilo Ihfa MIM sakin u novim Mushafima je brisanje sukuna s harfa
MIM ‫ م‬u prvoj riječi i nepostojanje tešdida na harfu BA ‫ ب‬na početku druge riječi.

Treći propis: Izhar

Izhar u arapskom ima značenje bejana-pojašnjenja, obrazloženja, činjenje nečega jasnim i
vidljivim.
U tedžvidu pod izharom se misli na izgovor svakog harfa iz njegovog ishodišta bez produžetka
gunneta.
Do izhara kod harfa MIM sa sukunom dolazi kada se prva riječ završava s MIM sakinom ‫ْم‬
a druga riječ otpočinje s bilo kojim drugim harfom, mimo harfova MIM ‫ م‬i BA ‫ ب‬.
Primjeri:

l ‫ﻻَ ﻳـُ ْﺆِﻣﻨُﻮ َن‬ ِ ُ‫ أَم َﱂ ﺗ‬m l ‫ ﻫﻢ ﻓِﻴﻬﺎ‬m

‫ﻨﺬ ْرُﻫ ْﻢ‬ ْ ْ َ ُْ
Napomena br. 1: Znak za pravilo Izhar MIM sakin u novim Mushafima je pisanje sukuna
na harfu MIM u prvoj riječi.
Napomena br. 2: Dobro treba obratiti pažnju kada druga riječ otpočinje harfom VAV ili
FA, jer tada često dolazi kod mnogih do pravila ihfa ili do potpunog
gubljenja harfa MIM sa sukunom iz prve riječi.
Primjeri:

l ‫ﻴﻬﺎ‬ِ ِ ‫ أَﻳْ ِﺪﻳ ِﻬ ْﻢ َوَﻣﺎ َﺧ ْﻠ َﻔ ُﻬ ْﻢ‬m

َ ‫ ُﻫ ْﻢ ﻓ‬m l ‫َوﻻَ ُﳛﻴﻄُﻮ َن‬
Često se dešava ova greška jer su ova sva tri harfa MIM, VAV i FA usneni harfovi.



5 
 
Propis harfa NUN sa sukunom i TENVINA

Tenvin je u pisanju udvostručeno hareke a u izgovoru Nun sakin.

Primjeri: ‫َﻋﻠِﻴ ٌﻢ َﻋﻠِﻴ ٍﻢ َﻋﻠِﻴ ًﻤﺎ‬ ‫ﺖ‬ ٍ
ٌ ‫ﺑَـْﻴﺘًﺎ ﺑَـْﻴﺖ ﺑَـْﻴ‬
Napomena: Harf na kojem se nalazi tenvin, udvostručeno hareke, izgovara se jedanput, jedno
hereke označava hereke na harfu a drugo označava tenvin.
Primjeri:
ِ‫ﻋﻠ‬ ‫َﻋﻠِﻴ َﻤ ْﻦ‬ ِ‫ر‬ ‫َرِﺣﻴ ُﻤ ْﻦ‬ ٍ ‫ﺑـ ﻴ‬
‫ﻴﻤﺎ‬
ً َ čita se kao ‫ﻴﻢ‬
ٌ َ‫ﺣ‬ čita se kao ‫ﺖ‬ َْ čita se kao ْ ِ‫ﺑَـْﻴ‬
‫ﱳ‬
Zavisno koji harf dođe nakon Nun sakina ili Tenvina imamo 4 propisa:
1. Izhar
2. Idgam
3. Iklab
4. Ihfa

Prvi propis: Izhar

Prethodilo je značenje Izhara u arapskom jeziku i u Tedžvidu.
Do propisa Izhara Nun sakina i Tenvina dolazi kada nakon njih dođe jedan jedan od 6 grlenih
harfova odnosno: ‫خ‬،‫غ‬،‫ح‬،‫ع‬،‫ه‬،‫ء‬
Primjeri:
Harf Nun sakin Tenvin
‫ء‬ ‫َﻣ ْﻦ أََﻣ َﻦ‬ ‫َﻛ ﱠﻔﺎ ٍر أَﺛِﻴ ٍﻢ‬
‫ه‬ ‫ِﻣ ْﻦ َﻫ ٍﺎد‬ ‫ﻗَـ ْﻮٍم َﻫ ٍﺎد‬
ِ ِ
‫ع‬ ‫ﺖ‬َ ‫أَﻧْـ َﻌ ْﻤ‬ ‫ﻴﻢ‬
ٌ ‫َﲰﻴ ٌﻊ َﻋﻠ‬
‫ح‬ ‫َو ْاﳓَْﺮ‬ ‫ﻴﻢ‬ ِ ِ
ٌ ‫َﻋﻠﻴ ٌﻢ َﺣﻜ‬
‫غ‬ ‫ﻀﻮ َن‬ ِ
ُ ‫ﻓَ َﺴﻴُـْﻨﻐ‬ ‫َﻣﺎءً َﻏ َﺪﻗًﺎ‬
‫خ‬ ‫ِﻣ ْﻦ َﺧ ٍْﲑ‬ ٌ‫ﺎﺳَﺮة‬ ِ ‫َﻛﱠﺮةٌ ﺧ‬
َ
Znak propisa Izhara Nun sakina u Mushafima je pisanje sukuna iznad harfa Nun.
Primjeri: ‫ِﻣ ْﻦ َﺧ ٍْﲑ ِﻣ ْﻦ َﻫ ٍﺎد َﻣ ْﻦ أََﻣ َﻦ‬
Znak propisa Izhara Tenvina je pisanje oba hereketa, hereketa harfa i hereketa tenvina, tačno
jednog iznad drugog.
‫ﻴﻢ َﻣﺎءً َﻏ َﺪﻗًﺎ َﻛ ﱠﻔﺎ ٍر أَﺛِﻴ ٍﻢ‬ ِ ِ
Primjeri:
ٌ ‫َﻋﻠﻴ ٌﻢ َﺣﻜ‬

6 
 
Drugi propis: Idgam
Prethodilo je značenje Idgama u arapskom jeziku i Tedžvidu.
Do propisa Idgama Nun sakina i Tenvina dolazi kada nakon njih dođe jedan od 6 sljedećih
harfova: ‫ن‬،‫و‬،‫ل‬،‫م‬،‫ر‬،‫ي‬
Ovaj Idgam Nun sakin i Tenvina djeli se na dvije vrste:
1. Idgam s gunnetom, tj. kada nakon Nun sakina ili Tenvina dođu harfovi: ‫ن‬،‫و‬،‫ م‬،‫ي‬
2. Idgam bez gunneta, tj. kada nakon Nun sakina ili Tenvina dođu harfovi: ‫ل‬،‫ر‬
Primjeri za propis Idgam Nun sakin i Tenvina:

Harf Nun sakin Tenvin

‫ي‬ ‫ﻓَ َﻤﻦ ﻳَـ ْﻌ َﻤ ْﻞ‬ ُ‫َﺧ ْﲑاً ﻳَـَﺮﻩ‬
‫و‬ ‫ﱄ‬‫ِﻣﻦ َوِ ﱟ‬ ‫ﻴﻞ‬ ِ ٍ
ٌ ‫َﺷ ْﻲء َوﻛ‬
‫م‬ ‫ِﻣﻦ ﱠﻣ ٍﺎل‬ ‫َﺧْﻴـٌﺮ ﱢﻣ ْﻦ‬
‫ن‬ ‫َوﻟَﻦ ﻧﱡ ْﺸ ِﺮَك‬ ‫َﺷ ْﻲ ٍء ﻧﱡ ُﻜ ٍﺮ‬
‫ل‬ ِ
ُ‫ﻣﻦ ﻟﱠ ُﺪﻧْﻪُ = ﻣﻠﱠ ُﺪﻧْﻪ‬
ِ ‫ﻓِْﺘـﻨَﺔً ﱠﳍُ ْﻢ = ﻓِْﺘـﻨَﺘَـﻠﱠﻬﻢ‬
‫ر‬ ‫ﻚ‬َ ‫ﻚ = ِﻣﱠﺮﺑﱢ‬ َ ‫ِﻣﻦ ﱠرﺑﱢ‬ ‫ﻴﻢ‬ ِ ‫َﻏ ُﻔﻮر ﱠرِﺣﻴﻢ = َﻏ ُﻔ‬
ٌ ‫ﻮرﱠرﺣ‬
ُ ٌ ٌ
Harf Nun sastoji se iz dva dijela: dio koji se izgovara jezikom i nepcetom i dio koji izlazi kroz
nosnu šupljinu.
Kod Idgama dio harfa Nun koji izlazi s jezika i nepca gubi se i preusmjerava na ishodište harfa
koji slijedi dok dio koji izlazi kroz nosnu šupljinu ostaje i on traje sve dok se ne dođe do
ishodišta narednog harfa kada prestaje.
Kod Idgama bez gunneta ne ostaje ništa od harfa Nun niti Tenvina.

Napomena: Ne uklapa se Nun sakin u harf Vav -‫ و‬i Ja– ‫ي‬, ukoliko se nađu u jednoj riječi, npr.

‫ﺑـُْﻨـﻴَﺎ ٌن‬ ‫اﻟ ﱡﺪﻧْـﻴَﺎ‬ ‫ﻗِْﻨـ َﻮا ٌن ِﺻْﻨـ َﻮا ٌن‬

Po našem kiraetu ne uklapaju se:
‫ن واﻟْ َﻘﻠَ ِﻢ‬ ‫اﳊَ ِﻜﻴﻢ‬ ِ ‫ﻳﺲ واﻟْ ُﻘﺮ‬
ْ ‫آن‬ ْ
Znak Idgama Nun sakina kod harfova ‫ر‬،‫ل‬،‫ن‬،‫م‬ je brisanje sukuna s harfa Nun i

pojava tešdida na sljedećem harfu: ‫ ر‬، ‫ ل‬، ‫ ن‬، ‫ م‬. I ovaj Idgam se zove Potpuni idgam.
Primjeri: َ ‫ ِﻣﻦ ﱠرﺑﱢ‬، ُ‫ ِﻣﻦ ﻟﱠ ُﺪﻧْﻪ‬، ‫ ِﻣﻦ ﱠﻣ ٍﺎل‬، ‫َوﻟَﻦ ﻧﱡ ْﺸ ِﺮَك‬
‫ﻚ‬

7 
 
 Znak Potpunog idgama Tenvina kod harfova ‫ر‬،‫ل‬،‫ن‬،‫م‬ je slijeđenje hareketa, tj. pisanje
jednog hareketa pored drugog a ne jednog iznad drugog kakav je slučaj kod Izhara tenvina i
pojava tešdida na sledećem harfu.
‫ﻴﻢ‬ ِ‫ﺧﻴـﺮ ﱢﻣﻦ َﺷﻲ ٍء ﻧﱡ ُﻜ ٍﺮ ﺧﲑاً ﻟﱠ ُﻜﻢ َﻏ ُﻔﻮر ﱠر‬
‫ﺣ‬
Primjeri:
ٌ ٌ ْ َْ ْ ْ ٌَْ
Znak Idgama Nun sakina kod harfova ‫ ي‬، ‫ و‬je brisanje sukuna s harfa Nun i nejavljivanje
tešdida na sljedećem harfu, tj. ‫ي‬ ، ‫ و‬. I ovaj idgam se zove Nepotpuni idgam.
Primjeri: ‫ِﻣﻦ َوِ ﱟ‬
‫ﱄ ﻓَ َﻤﻦ ﻳَـ ْﻌ َﻤ ْﻞ‬
Znak nepotpunog idgama za tenvin kod harfova ‫ي‬ ، ‫ و‬je slijeđenje hereketa jedno drugog i
nejavljanje tešdida na sljedećim harfovima.
‫ﻴﻞ‬ِ‫ﺧﲑاً ﻳـﺮﻩ َﺷﻲ ٍء وﻛ‬
Primjeri:
ٌ َ ْ ُ ََ ْ َ
Treći propis: Iklab
Iklab u arapskom jeziku je pretvaranje nečega iz njegovog stanja u drugo.
U tedžvidu pod Iklabom se misli na pretvaranje Nun sakina ili Tenvina u harf Mim, kada nakon
njih dođe harf Ba- ‫ ب‬uz pojavu gunneta.
Primjeri:

Znak Iklaba Nun sakina u Mushafima pisanje malog Mima umjesto sukuna nad harfom Nun.
Primjeri:

A znak za Iklab Tenvina u Mushafima je pisanje malog Mima umjesto drugog hereketa, tj.
Hereketa Tenvina, odnosno ovako:

Primjeri:

Prilikom izgovora ovog pravila, postupa se isto i kao kod pravila Ihfa Mim sakin, tj. budući
da su harfovi MIM ‫ م‬i BA ‫ ب‬usneni harfovi, dolazi do blagog sastavljanja usana, bez pritiskanja
i prevelikog otvora kako se to može vidjeti na sledećoj slici:

8 
 
Četvrti propis: Ihfa
Prethodila je definicija Ihfa'a.
Do Ihfa'a Nun sakina i Tenvina dolazi kod 15 preostalih harfova koje je Sulejman Džemzuri
u svome djelu Tuhfetul-Atfal sastavio u stihovima:

Kako se izgovara Nun sa ihfaom

1. Pripremiti usta za izgovor narednog harfa
2. Izgovaranje potpunog gunneta kroz nosnu šupljinu
3. Izgovaranje manjeg dijela harfa Nun iz usta jer nisu potpuno zatvoren (prolazi zrak)
izuzev kod harfova Kaf - ‫ ق‬i Kef - ‫ك‬, kod njih dolazi do potpunog zatvaranja

Harf Nun sakin Tenvin

‫ص‬
‫ذ‬
‫ث‬
‫ك‬
‫ج‬
‫ش‬
‫ق‬
‫س‬
‫د‬
‫ط‬
‫ز‬
‫ف‬
‫ت‬
‫ض‬

9 
 
 ‫ظ‬

Napomena:
Glas Nun sa ihfaom biva krupan ukoliko iza njega dođe neki od krupnih harfova.
Primjer:

Ovo zbog vraćanja hrskavice unazad, što nije slučaj kod tankih harfova.
Primjer:

Znak za Ihfa Nun sakin

Nepisanje sukuna na harfu Nun i nepostojanje Tešdida na sljedećem harfu.

Znak za Ihfa tenvin

Slijeđenje hereketa jednog iza drugog i nepostojanje tešdida na sljedećem harfu

Trajanje gunneta
1. Ekmel-Najpotpunije, odnosno najduže trajanje gunneta.
2. Kamil-Potpuno, kraće trajanje gunneta od prethodnog.
3. Nakis-Manjkavo, još kraće trajanje gunneta od prethodna dva.
4. Enkas-Najviše manjkavo, odnosno najkarće trajanje gunneta.

Najpotpunije biva kod harfova Nun i Mim sa tešdidom i kod idgama.

Primjer:

Potpuno, kod nuna i mima u ihfau

Primjeri:

Manjkavo biva kod pravila Ihfva Nun i Mim.

Primjer:

Najmanje trajanje gunneta biva kada se na harfovima Nun i Mim nalazi neko hareke.
Primjer:


10 
 
 DUŽINA – MEDD
Medd u ar. jeziku znači – dodatak, produženje, oduljivanje.
U tedžvidu medd predstavlja: Produžetak glasa s nekim harfom od harfova dužine (huruful-
medd) ili nekim harfom od harfova lin.
Harfovi medd i lin su : ‫ا‬،‫و‬،‫ي‬ sa sukunom uz prethodna njima odgovarajuća hareketa,

npr. ِ ُ‫ﻧ‬
‫ﻮﺣ َﻴﻬﺎ‬
Zovu se harfovi medda – dužine jer se oni mogu izgovarati dugo, svojstvena im je dužina.
I zovu se harfovi lin jer se izgovaraju bez poteškoće, riječ lin znači blagost.
Napomena: Harfovi lin su samo: ‫و‬،‫ي‬ sa sukunom kada prije njih dođe harf sa fethom,
npr.

Vrste dužina u Kur'anu

1. Osnovna (obična) dužina / El-Meddul-Asli
1.1 Meddul-Bedel
1.2 Meddul-'Ived
1.3 Meddus-Siletis-Sugra

2. Izvedena (neobična) dužina / El-Meddul-Fer'i (uzročnik hemze)

2.1 El-Meddul-Muttesil
2.2 El-Meddul-Munfesil
2.3 Meddus-Siletil-Kubra

Izvedena (neobična) dužina / El-Meddul-Fer'i (uzročnik sukun)

2.4 El-Meddul-Lazim
2.5 El-Meddul-Arid
2.6 El-Meddul-Lin

Vrijeme dužina
Dužine se obično mjere hereketima. Hareke predstavlja obavezu vremensku dužine
potrebnu za izgovor harfa sa hareketom: fethom, damom ili kesra.
Kod učenja Kur'ana za neobične dužine postoje mjere
1. Kasr dužina od 2 hereketa kao i obična dužina
2. Malo više od kasra 3 hereketa
3. Tevessut dužina od 4 hereketa
4. Malo više od tevessuta od 5 hereketa
5. Tul dužina od 6 hereketa
I ova se opet razlikuje ovisna a .... učenja Kur'ana, tj. da li se uči : hadr,tedur ili tehkik

Medd Tabii / Asli - Obična dužina

Obična dužina je normalna dužina koja se gradi s harfom dužine nakon njemu
odgovarajućeg hareketa poslije kojeg ne dolazi hemze niti sukun, npr. ‫ﻮﺳﻰ‬
َ ‫ﻗَﺎﻟُﻮا ﻳَﺎ ُﻣ‬
11 
 
 Uči se u trajanju 2 hareketa i ništa više.
Dva hareketa su dužina koja je potrebna da se uzastopno izgovari dva harfa sa hareketom,
npr. ِ ‫ب‬
‫ب‬ ِ /‫ب‬
ُ ‫ب‬
ُ /‫ب‬
َ ‫ب‬
َ
Meddul-Bedel
Meddul-bedel je posebna obična dužina do koje dolazi kada nakon hemzeta dođe neki od
harfova dužine a nakon njega ne dođe hemze niti sukun.
Primjer : ‫ءَ َاﻣﻨُﻮا أُوﺗُﻮا إِﳝَﺎﻧًﺎ اﻟْ ُﻘ ْﺮءَا ُن ﻳـَُﺮاءُو َن َو َﺟﺂءُو‬
Uči se u trajanju 2 hareketa, ne više.

Meddul-'Ived
Ovo je takođe jedna od posebnih običnih dužina, odnosno pripisuje se običnoj dužini jer je
u njenom značenju.
Zove se 'Ived jer je zamjena za tenvin, te do nje dolazi kada se staje na tenvinu, npr.
‫ ُد َﻋﺂءً = ُد َﻋﺂءَا‬، ‫ َﻣﺂءً = َﻣﺂءَا‬، ‫َﺣ َﺪا‬ ِ ِ
َ ‫َﺣ ًﺪا = أ‬
َ ‫ أ‬، ‫ﻴﻤﺎ‬
َ ‫ﻴﻤﺎ = َﻋﻠ‬
ً ‫َﻋﻠ‬
Uči se u trajanju 2 hareketa, ne više.
Napomena: Kada se staje na tenvin harfa ‫ ة‬tj. ‫ًة‬ tada se staje kao na harfu ‫ ه‬sa sukunom
a ne sa ovom dužinom.

Izvedena dužina čiji je uzročnik hemze

Medd Muttesil
To je neobična dužina do koje dolazi kada nakon harfa dužine dođe hemze u istoj riječi, npr.

َ‫َﺟﺂءَ ُﻛﻢ ُﺳﻮء‬

Naziva se još Medd Vadžib jer je obavezno ovu dužinu učiti duže od obične po svim
kiraetima. Po kiraetu Hafsa uči se u trajanju 4 ili 5 hareketa.

Medd Munfesil
To je neobična dužina do koje dolazi kada harf dužine dođe na kraju jedne riječi a stalno
hemze dođe na početku sledeće riječi, npr.
‫ َوِﰲ أَﻧْـ ُﻔ ِﺴ ُﻜ ْﻢ‬، ‫ ﻗَﺎﻟُﻮا ءَ َاﻣﻨﱠﺎ‬، ‫ﺎك‬
َ َ‫إِﻧﱠﺎ أ َْﻋﻄَْﻴـﻨ‬
Zove se još Medd Džaiz zbog razilaženja među karijama po pitanju ove dužine, odnosno da
li je kasr ili je veća dužina.
Po Hafsovom rivajetu (Šatibija) ova dužina se uči u trajanju 4 ili 5 hareketa.
Napomena: Oznaka za neobične (izvedene) dužine u Mushafu je valovita crta ~ iznad harfa

dužine. Oznaka te crte je ustvari riječ ‫ ﻣﺪ‬koja je prešla u taj oblik radi lakšeg označavanja.
Meddus-Sile
1. Siletus-Sugra
2. Siletul-Kubra

12 
 
 Meddus-Sile je dužina koja nastaje kada harf ‫ه‬ dođe na kraju riječi s damom ‫ُه‬ a prije njega

neki harf s damom ili fethom; ili kada dođe harf ‫ ه‬na kraju riječi s kesrom ‫ ِه‬a prije njega dođe
neki harf s kesrom takođe.

Primjer: ِ ‫ﻟََﻘ‬
l ‫ﺎدر‬ ‫ إِﻧﱠﻪُ َﻋﻠَﻰ َر ْﺟﻌِ ِﻪ‬m
Zove se Meddus-Sile jer dolazi do spajanja harfa ‫ ه‬s ‫ و‬ili ‫ي‬, npr.‫ َر ْﺟﻌِ ِﻪ= َر ْﺟﻌِ ِﻬﻲ‬/‫إِﻧﱠﻪُ=إِﻧـﱠ ُﻬﻮ‬
Postoje dvije vrste ove dužine:
1. Meddus-Siletis-Sugra
2. Meddus-Siletil-Kubra
Kod dužine Meddus-Siletis-Sugra nakon harfa ‫ه‬ u prvoj riječi na početku sljedeće riječi ne

dolazi hemze. Primjer: ‫ َوأ ُِﻣ ِﻪ َوأَﺑِ ِﻴﻪ‬m l ‫ﺐ‬

l َ ‫ َﻣﺎﻟُﻪُ َوَﻣﺎ َﻛ َﺴ‬m
Kod dužine Meddus-Siletil-Kubra nakon harfa ‫ ه‬u prvoj riječi na početku sljedeće riječi dolazi

hemze. Primjer: ْ َ‫ َﻣﺎﻟَﻪُ أ‬m

l‫ﺧﻠَ َﺪﻩ‬

Trajanje ovih dužina

Meddus-Siletis-Sugra uči se u trajanju 2 hareketa te se zbog toga pridružuje grupi običnih
dužina, npr: ‫ َر ْﺟﻌِ ِﻪ = َر ْﺟﻌِ ِﻬﻲ‬/ ‫إِﻧﱠﻪُ = إِﻧـﱠ ُﻬﻮ‬
Dok se Meddus-Siletil-Kubra uči u trajanju 4 ili 5 hareketa, te se zbog toga pridružuje grupi
izvedenih (neobičnih) dužina, konkretno dužini Medd Munfesil, npr: ‫َﻣﺎﻟَﻪُ أَ ْﺧﻠَ َﺪﻩ = َﻣﺎ َﳍُﻮ أَ ْﺧﻠَ َﺪﻩ‬
Oznaka za Meddus-Siletis-Sugra u Mushafu je stavljanje malog harfa ‫و‬ nakon harfa ‫ُه‬ s

damom, npr: ‫و‬ ُ‫إِﻧﱠﻪ‬ i stavljanje malog ‫ ﮮ‬nakon harfa ‫ِه‬ s kesrom npr: ‫ﮮ‬ ‫َر ْﺟﻌِ ِﻪ‬
Oznaka za Meddus-Siletil-Kubra u Mushafu je stavljanje oznake za dužinu tj. ~ iznad malog ‫و‬
ili ‫ﮮ‬.
Napomena:
1. Ukoliko prije harfa ‫ ه‬dođe neki harf sa sukunom, tada ne dolazi do dužine Meddus-Sile,
ِ
npr.ُ‫ ﻳَـ ْﻌﻠَ ْﻤﻪ‬/ ‫َو ْﺟﻪ أَِﰊ‬
2. Ukoliko prije harfa ‫ ه‬dođe harf s dužinom, tada ne dolazi do dužine Meddus-Sile, npr.

‫ﺪى‬ ِِ
ً ‫ ﻓﻴﻪ ُﻫ‬/ ُ‫َﺧﺎﻩ‬ َ ‫َوأ‬

13 
 
 3. Ukoliko prije harfa ‫ ه‬dođe harf s neodgovarajućim hareketom, tada ne dolazi do ove
dužine, odnosno ukoliko na kraju riječi dođe harf ‫ ُه‬s damom a prije njega neki harf s
kesrom, tada ne dolazi do ove dužine, npr. ‫ﻛﺜِﺮة‬ ِ
َ َ ُ‫ ﻓَـ َﻮاﻛﻪ‬ili ukoliko na kraju riječi dođe harf
‫ ِه‬s kesrom a prije njega neki harf s fethom ili damom, tada nema ove dužine, npr. ‫َﱂْ ﻳَـْﻨﺘَ ِﻪ‬
4. Ukoliko stajemo na kraju riječi čiji je zadnji harf ‫ ه‬, tada se gubi ova dužina i ne uči se,

npr. ‫ﺐ‬
َ ‫َﻣﺎﻟُﻪُ َوَﻣﺎ َﻛ َﺴ‬
5. Izuzetak iz ove dužine su riječi:

a) u suri El-Furkan, 69. ajet: l ‫ َوَﳜْﻠُ ْﺪ ﻓِ ِﻴﻪ ُﻣ َﻬﺎﻧًﺎ‬m

u suri Ez-Zumer, 7. ajet: l‫ﻜﻢ‬
b)
ْ ُ َ‫ﺿﻪُ ﻟ‬ َ ‫ﻳـَ ْﺮ‬m
Medd Lazim
Medd Lazim je izvedena neobična dužina do koje dolazi kada nakon harfa dužine dođe harf
sa sukunom (napisanim sukunom ili tešdidom).

Primjer: lُ‫ﺧﺔ‬ ‫اﻟ ﱠ‬m l‫ﲔ‬

‫ﺼﺂ ﱠ‬ َ ‫ﻀﺂﻟﱢ‬
‫اﻟ ﱠ‬m l‫ﺌﻦ‬
َ ْ‫ءَآﻟ‬m
Postoje dvije vrste dužine Medd Lazim:
1. Medd Lazim u riječi (Medd Lazim Kelimi)
2. Medd Lazim u harfu (Medd Lazim Harfi)
Medd Lazim u riječi dešava se u jednoj riječi kada nakon harfa dužine u istoj riječi dođe stalni
sukun ili tešdid. I shodno tome šta dolazi: da li sukun ili tešdid, ova dužina se opet dijeli na:

a) medd lazim kelimi muhaffef (lakši oblik), npr. l ‫ﺌﻦ‬

َ ْ‫ءَآﻟ‬m
b) َ ‫ﻀﺂﻟﱢ‬
medd lazim kelimi musekkal (teži oblik), npr. l‫ﲔ‬ ‫اﻟ ﱠ‬m
Medd Lazim u harfu je dužina kod skraćenica. I kod ove dužine postoje dvije vrste:
a) medd lazim harfi muhaffef (lakši oblik) kada ne dolazi do uklapanja harfova:‫ﺣﻢ= َﺣﺎ ِﻣﻴﻢ‬
b) medd lazim harfi musekkal (teži oblik) kada dolazi do uklapanja harfova: ‫أﱂ=أﻟﻒ ﻵم ﱢﻣﻴﻢ‬
Medd Lazim sa svim svojim vrstama i podvrstama se obavezno uči u trajanju od 6 hareketa
ili 3 obične dužine.

Skraćenice u Kur'anu
Uzvišeni Allah otpočeo je 29 sura u Kur'anu sa ovim skraćenicama čije značenje poznaje
samo On Uzvišeni. Mi trebamo:
1. vjerovati da su one dio Allahovog govora
2. učiti ih pravilno po prethodnim propisima.
U Kur'anu je 14 harfova koji predstavljaju skraćenice. Sastavljeni su u rečenici:

14 
 
 ‫ﻴﻢ ﻗَﻄْ ًﻌﺎ ﻟَﻪُ ِﺳﱞﺮ‬ ِ ‫ﻧَ ﱞ‬
ٌ ‫ﺺ َﺣﻜ‬
Medd Arid
To je neobična dužina do koje dolazi kada nakon harfa dužine dođe nestalni sukun kojeg mi

l‫ﲔ‬ ِ
pravimo kada stajemo, npr: ْ ‫ﻧَ ْﺴﺘَﻌ‬m l‫ﺗَـ ْﻌﻠَ ُﻤﻮ ْن‬m l‫اﻟْﺒَـﻴَﺎ ْن‬m
Dužina Medd Arid uči se u trajanju 2, 4 ili 6 hareketa. Najbolje je da učač Kur'ana uči ovu
dužinu u trajanju 2 hareketa kada brzo uči Kur'an, da je uči u trajanju 4 hareketa kada sporije
uči Kur'an i da je uči u trajanju 6 hareketa kada najsporije uči, odnosno koristi metodu tahkik.
Ukoliko otpočne sa ovom dužinom u određenom trajanju: 2, 4 ili 6 hareketa, u tom trajanju
bi trebao svo vrijeme učenja praktikovati ovu dužinu.

Medd Lin
To je neobična dužina do koje dolazi kada nakon harfa lin dođe nestalni sukun kojeg mi

pravimo kada stajemo, npr: l‫ﺖ‬

ْ ‫اﻟْﺒَـْﻴ‬m l‫ﺶ‬
ْ ْ‫ﻗُـَﺮﻳ‬m l‫ف‬
ْ ‫ َﺧ ْﻮ‬m l‫ﻧَـ ْﻮْم‬m
I ova dužina Medd Lin uči se u trajanju 2, 4 ili 6 hareketa. Najbolje je da učač Kur'ana uči
ovu dužinu u trajanju 2 hareketa kada brzo uči Kur'an, da je uči u trajanju 4 hareketa kada
sporije uči Kur'an i da je uči u trajanju 6 hareketa kada najsporije uči, odnosno koristi metodu
tahkik.
Ukoliko otpočne sa ovom dužinom u određenom trajanju: 2, 4 ili 6 hareketa, u tom trajanju
bi trebao svo vrijeme učenja praktikovati ovu dužinu.
Napomena: Ukoliko se prilikom učenja naiđe na obje ove dužine, tada Medd Lin ne smije
nikako biti duža od dužine Medd Arid, odnosno može biti samo ista ili kraća.

Neobične izvedene dužine

Lazim – neophodna dužina oko koje su se složile sve karije i oko čijeg trajanja su se takođe
složile sve karije i to je Medd Lazim jedino.
Vadžib – obavezna dužina oko koje su se složile sve karije ali su se razišle oko njenog
trajanja, i to je Medd Muttesil.
Džaiz – dozvoljena dužina oko koje su se razišle karije da li se uči kao neobična ili obična
dužina i oko čijeg trajanja su se takođe razišli. Ove dužine su: Medd Munfesil, Meddus-Siletil-Kubra,
Medd Arid i Medd Lin.

15