Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • C. Baruch de Spinoza Traktat o Poboljsanju Razuma

    Uploaded by

    Nevena Saulic
    39 views55 pages
    BARUH DE SPINOYA, TRAKTAT O POBOLJ[ANJU RAZUMA.

    Original Title

    c. Baruch de Spinoza Traktat o Poboljsanju Razuma

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    BARUH DE SPINOYA, TRAKTAT O POBOLJ[ANJU RAZUMA.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    39 views55 pages

    C. Baruch de Spinoza Traktat o Poboljsanju Razuma

    Uploaded by

    Nevena Saulic
    BARUH DE SPINOYA, TRAKTAT O POBOLJ[ANJU RAZUMA.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 55
    BENEDICTI DE SPINOZA TRACTATUS DE INTE LLECTUS EMENDATIONEET DE VIA QUA OPTIME IN VERAM RERUM COGNITIONEM DIRIGITUR Biblioteka Latina & Graeca Kjiga LI BENEDIKT DE SPINOZA TRAKTAT O POBOLJSANJU RAZUMAI0 PUTU KOJIM SE NAJBOLJE UPRAVLJA KISTINSKOM SPOZNAVANJU STVARI Priredio i preveo Zlatko Se8elj ZIVOT I DJELO BARUCHA SPINOZE Zlatko Sebel} SPINOZIN TRAKTAT O POBOLJSANJU RAZUMA Tomislav Reskovac Zagreb MMVI Napomena prevoditelia Prijevode Spinozinih djela Tractatus theologico-politucius, Trac- tatus politicus i Tractatus de intellectus emendatione sastavio sam 7a potrebe izdavackog poduze¢a Naprijed jo’ krajem osamdesetih go proiloga stoljea. Tijekom rata, dakako,tsak je ovih prijevoda zastao, da bise krajem devedesetih ponovo govorilo o njihovu objavjivanju; objavijena je struéna redaktura, pa je éak teksti sloZen za potrebe tiska, Trebai su se pojaviti u drugom svesku Spinozinih djela (prvi jedio trebala obuhvaéati njegova Btika). Do objavljivanja, naZalost, nikada nije dos. toga se gotovo dva deselje¢a nakon dovrsenja ovih rijevoda pojavljuju u Biblioteci Latina et Graeca. Za ovo je izdanje ponovo pregledan teksti prijevod Spinozina Traktata o poboljéanju razuma, za njegov su konaéni izgled zasluini i Tomislav Reskovac, koji jes neobiénom pomnjom pregledao cijeli teksti dao velik bro} savjeta ~ koje sam sve, dakako, usvojio - te moja kéi Maja koja mije uspjela pronaéi i nabaviti sva potrebnu literatura ~ koje w nas, na- Jalost, nema -, poglavito u Sjedinjenim DrZavama, te mi pomogla kkod redakture prijevoda. Tomislavu ReSkoveu i Maji stoga zahva- Jjujem na strp}jivostikojom su podnosili moje neprekidne zahtjeve za njihovom pomodi. Njihov je doprinos konaénom oblikovanjut ove knjige doista znacajan, pa éu s njima rado podijeliti eventualne pohvale, dok ée sve krtike, sasvim razumljivo, pasti na mene. ZIVOT I DJELO BARUCHA SPINOZE Zlatko Seselj Povijesni kontekst Iste godine, 1492. kad je u sludbi Izabele Kastiljske i Perdinan- da Aragonskog Kolumbo doplovio do karipskih otoka otkrivsi Novi svijet, taj je Spanjolski kraljevski par, nazvan katoli¢kim, iz rruku Boabdila, porazenog vladara Granade, posljednjeg maurskog kraljevstva na Iberskom poluotoku, primio Kljuéeve Alhambre te time okonéao vikestoljetni proces kr8éanske rekonkviste. Kr- Séanstvo je naime na Iberskom poluotoku zamijenjeno iskamom nakon vizigotskog sloma 711. godine, teée se tim prostorom, pa ak i uskim podrugjem jugozapadne francuske obale prostirati ‘moéni Kordobski kalifat. Nakon stoljeéa njegova cvata tiekom kojih El Andalus ~ maurski naziv 7a Spanjolsku dofivijava silan napredak u ekonomiji, znanost i kulturi,kalifat se 1013. godine raspada na manja nezavisna kraljevstva, a male krescanske en- lave na sjeveru zapodinju polagan proces sirenja svog teritorija i potiskivanja maurskih snaga. Od 11. stoljeéa dakle, pa do kraja 15, potiskivane su muslimanske snage i sjena kriza ponovo se nadvila nad cijeli Iberski poluotok, Proces rekonkviste ~ koji je poprimio oblik vjerskoga rata = doveo je i do prvih velikih etni¢kih potresa i to ne samo na relaciji izmedu krSéana i muslimana, ve¢ osobito do konflikta krSeanskih vladara, i crkvene hijerarhije, dakako, s brojnom Zi- dovskom zajednicom. I muslimanske su i kr8éanske zemlje na Tberskom poluotoku dugo tolerirale Zidovske zajednice koje su se osjeéale sigurnima, te su dak i s vremenom stekle odredene pozicije u visokim kru- ‘govima, pa ina dvorovima viadara. Tomu je, dakako, ponajvise pridonio i novac sto su ga Zidovski bankari (jer je bankarstvo bilo neplemenito zanimanje zabranjeno krSéanskoj aristokraciji)pri- bavijali za potrebe dvorova, kao i za ratne svrhe. Premda postoje krajnje razlitite procjene broja Zidova na tom prostoru', a barata se brojkama od 150.000 pa sve do mili- ° Usp. BIRNBAUM, st. 11, bil 11. Zlatko Sel juna sasvim je sigurno da su bili ite Kako prisutni Zivotu toga vremena, No situacija se tijekom vremena potela mijenjati Prvi po- ‘grom Zidovske zajednice na poluotoku zabiljeden je 1391. godine & Sevili, kad su podjareni stanovnici djelomice poubijali svoje Fidovske susjede, a pretivjele prsilli na preobracenje ili na bt. jeg ia Spanjolske. Onima koji su se odluéili na bijeg Portugal se ¢inio dobrim izborom. Nazalost,i taj se izbor pokazao potpuno Pogreénim, jer ni Portugal nje bio posteden rastuée netrpeljivo. sti spram Zidova, Dolazak Svete inkvizicije u Spanjolsku 1478, godine? oznatio je dalji korak pritiska na Zidove, no jo8 vise na obracenike - con- versos ~ koje su stanovnistvo, a sve vie i Crkva i vladarska kuea, optutival dai dale potajice gaje svoju Zidovsku vjeru, Na poticaj loglasnog Tomasa de Torquemade, velikog in- vizitora Spanjolse, Izabela j Ferdinand odlutuja 1492, godine “otistti”Spanjolsku od Zidove’, pase pred tidovsku poptlaciiu postavija ultimatum: napustiti ‘Spanjalseu ili se preobratiti na krSéanstyo, Mogi su u Zelji da nastave svoj svakodnevni Zivot pristali na reobracenje (uz.sve neprilike koje ée ih i dalje pratitii nikad im nege dopustiti da se uklope u drastvene okvire), dok je dio odlu. Go napustti Spanjolsku, Zaputili su seu razliite zemlje - otuda i velika skupina sefardskih Zidova na prostorima jugoistozne Europe - no vetina se odlutila skloniti u Portugal Ali sei u Portugalu situacija pogorSavala. 1497. godine porta galski je viadar Manuel sasvim ukinuo bilo kakav izbor 2a Zidover bili su prisiljeni pokrstti svoju djecu. No, unatoé pritisku u Port, galu, pa éak i pogromima poput onoga t Lisabont 1506, ipak je kontrola iskrenosti preobracena bila slaba, Tek kad se i Portugal *Inizciu je wtemeljo papa Inocent V. 1254, gine, provadilsu ig dominikani Uneolio sobets eg brkinog korea “heretika” Inkvzic je pogubla dese ca ne {Extra causa kako je vemensa dstancaublila was tale ideje oj Ge puie sedamdestakpodina doves do hlakatsta Janke re ea! ‘ZIVOTIDJELO BARUCHA SPINOZE tee 10d Spanjolskom vla8éu, duga ruka inkvizicije posegnut se porgan pak: cl ie da u nama postoje isnt idee je istnitost evidentna stint sesame tue’ 44-46), a u temelju je takvihidej deja savréenog bida, Te suideje Poput neke vrste“urodenog alata” (§ 39), urodenog temelinog isaonoginstrumentara, User iu nat wrodens de ee nam biti polazistem za stvara : one én i nje novib misaonih alata, tj Ovdje nam valja pojasniti Spinozin pojam ide prema koa suideje sojevesn gadamijena Spinoza pay ma od Descartesa, jednako kao sto to, nesto kasnije, éine Locke Hume. No, kod Descartes suideje “poput slik stvari"®j vezane su uz razum koji je pasivna dimenzija duha. Aktivna dimenai uha je pak volja, kojom oblikujemo iskaze, tj. sudove, 7 Kod Spinoze je ideja “pojam duha koji duh obliku misleéa stvar"(E Il, D3), pri éemu Spinoza Poche da radije coristitermin “pojam (conceptum) nego opazaj (percept), jer rijeé opaiaj kao da naznaéuje da duh trpi od predmeta. A pow kao, da izrazava djelatnost duha” (EI, D3, Exp.). Ideje nisu “lke Kojesea jut fundusu oka ii... u sredini mozga “(E Il, P48, Sch), one se ne “sastoje od slik koje su u nama ‘oblikovane w dodiru s vanjskim tijelima’(E I, P48, Sch.) a ponajmanje pak ‘nijeme slike na plod (loc. cit), Nadal, svaka“ideja, ukol ko je ideja, ukljucuje potvrdivanje i nijekanje (loc. cit). Buduéi da su val i razum jedno te isto ((E, P49, Cor.),a volja nije nista drug do ‘sposobnost potvrdivanja i nijekanja(...) sposobnost cojom duh potvrduje ili nijeée ono sto je istinito ili lazno (E Ul, 48, Sch.), jasno je da je ideja u stvari sud ili iskaz, : Svakoj ideji (predstavi) odgovara njezin i predsale) korlat uvanjkom sets, predict Kole spre pod atributom proteZnosti Stoga svaka ideja ima dva aepeke ‘ kiterjaistinitosti, Prvi je od njih ekstrinzicna istinitost koja se sastoji od togne i nue veze idee snjezinim ideatumom u va jskom svijetu.Intrinzigna pak istnitost idee je njevina adelvat. nost: “Pod adekvatnom idejom razumijem ideju koja, ukoliko se "Resear litacie o pry. aki Deseartes, Mecitaciieo pro filozfi, prev. T.Ladan, Za 26 SPINOZIN TRAKTAT 0 POBOLSANIU RAZUMA razmatra u sebi bez odnosa prema predmetu, ima sva svojstva ‘odnosno unutrasnje oznake istinite ideje”(E Il, D4), a ideja je fadekvatna kada je jasna i razgovjetna, dakle, ogevidno istinita. Neistina je u stvari odsutnost znanja: “Neistinitost se sastoji u nedostatku spoznaje koji neadekvatne, ili krnje i zbrkane ideje, u sebi ukljucuju.” (EI, P35). Neistinitost je ujedno moguéa samo kod prve, osjetilne vrste znanja (imaginatio, zamisljanje). Istinitost se ideje sastoji u njezinoj logitkoj povezanosti un- utar sistema adekvatnih ideja (Bog), a napredak u spoznavanju/ spoznavanje se sastoji u zamjenjivanju neadekvatnih ideja ad cekvatnima, sve dok sve nae znanje ne bude izvodivofiavedeno iz poima botje biti. Tada znamo stvari pod vido vjecnosti (E, Tl, P44, Cor.2) To, dakako, ne mote osjetilna spoznaja, jer je ona temporalna i spoznaje samo parcijalno. Inmisljene, odnosno fiktivne ideje su dvojake: jedne suo pojedinagnim biéima, druge pak o njihovim bitima. Ove prve 5u, kaZe Spinoza, posljedica spoznavanja pod vido moguénosti, ‘ane nuznosti ili nemoguénosti, Recimo, Petar je mozda krenuo kkuéi, a motda je krenuo u kino, Izmisljene ideje su proizvod nagadanja Sto bi moglo biti Sto je pak posliedica naSeg neznanja, injenice “da nuzznost ili nemoguénost njezina postojanja ovisi o ‘nama nepoznatim uzrocima’(§ 53). Drugaéije reéeno, kada bismo ‘znali uzroke, tada ne bismo nagadali: “sto duh manje razumije a vie opaza, to ima veéu moé izmisljanja.a Sto vise razumije, to se ova moé znatnije umanjuje” (§ 58). Kada je rijeé 0 drugoj vsti izmiiljenth ideja, idejama obitima, one stt u osnovi uvijek zbrkane, a zbrka dolazi odatle &to duh “stvar sastavijenu od mnogih dijelova upoznaje samo djelomiéno” (S63). Za laine ideje, kaze Spinoza, vrijedi sto i za izmisljene, uz jednu raziku: latna ideja za razliku od izmisljene, podrazumijeva {mentalni) pristanak, pa nije ni8ta do “snivanje otvorenih o

    You might also like