RAČUNALO
• Hardver
OSNOVE
PROGRAMIRANJA
1 2
OSNOVNE GRUPE SOFTVERA
• Sistemski, operacijski sustav
– skup programa koji povezuje i objedinjuje
sve fizičke dijelove računala i omogućuje
njegovu djelotvornu upotrebu
• Namjenski, aplikacijski
– programi koji rješavaju zadatke iz područja
zanimanja korisnika
3 4
PROGRAMSKI JEZIK
= skup riječi i pravopisnih, odnosno
sintaksnih pravila korištenih kako bi
se računalu naložilo kako će obaviti
određeni zadatak
5 6
– električni, elektronički i mehanički
dijelovi od kojih je građeno računalo te
njegovi pojedini priključci
• Softver
– programi koje računalo koristi da bi
izvršilo određeni zadatak
PROGRAM
=uređeni konačni niz instrukcija pri
čijem se izvršavanju računalo
navodi da postupa na prethodno
uređen način
– piše se u programskom jeziku
Niži programski jezici
Strojni jezik
¾ najniža razina programskog jezika (binarne 0 i 1);
jedini jezik koji računalo razumije pa se program
napisan u tom jeziku može bez dodatnog
prevođenja izvršiti na računalu
¾ program napisan u strojnom jeziku za jednu vrstu računala
nije primjenjim na drugoj vrsti računala jer je ovisan o
središnjoj jedinici za obradu (CPU) računala
¾ programer, koji piše program u strojnom jeziku, mora dobro
poznavati građu središnje jedinice za obradu, jer se
instrukcije strojnog jezika odnose izravno na pojedine
dijelove središnje jedinice za obradu (CPU)
¾ namijenjen stručnjacima za računala
1
 Niži programski jezici ...
Asembler
¾ umjesto binarnih kôdova naredbe se pišu
simboličkim kôdovima (skraćenicama koje se
sastoje od nekoliko slova i brojeva, npr. MOV
(move), STO (store))
¾ najlakše se prevodi u binarni strojni jezik
¾ orijentiran prema računalu, tj. ako je napisan za
jedno računalo nije primjenjiv na drugom
računalu
7 8
Proceduralni programski jezici
= svi oni jezici koji sadrže uvjetne naredbe (npr. IF
... THEN, CASE) i naredbe petlje (npr. FOR ...
NEXT, DO ... WHILE) kojima upravljaju tokom
izvođenja programa (npr. BASIC, FORTRAN,
Pascal, C, C++)
¾ Imaju sposobnost izvršavanja samostalnih
podcjelina (procedura, potprograma) i najčešće
sadrže naredbe skoka
9 10
Strukturno programiranje ...
¾ Na početku se programa navode (deklariraju)
varijable što također osigurava ispravnost
programa.
¾ Programski jezici - strukturno orijentirani jezici
¾ Strukturno orijentirani jezici (npr. Pascal, dBASE)
prisiljavaju programera na strukturno
programiranje, za razliku od nestrukturiranih
(npr. BASIC, FORTRAN, COBOL) koji prepuštaju
građu programa u potpunosti programeru.
11
Viši programski jezici
= svi oni jezici čije se naredbe ne mogu izravno
prevesti u binarne naredbe strojnog jezika
(npr. BASIC, FORTRAN, Pascal, C, C++, Java)
¾ više su orijentirani korisniku i problemu, a
manje računalu
¾ programer najčešće ne mora znati ništa o
građi računala, čime je pisanje programa
omogućeno i onima koji nisu stručnjaci za
računala
¾ isti programi mogu se izvršavati na različitim
vrstama računala
Strukturno programiranje
= skup programskih metoda koje vode k logičkoj
organizaciji i čitljivosti programa. Logička
organizacija programa olakšava pisanje,
održavanje i ispravke programa.
¾ program je podijeljen u manje cjeline koje se
naknadno ugrađuju u glavni program. Takve
odvojene cjeline lakše je napisati i provjeriti
nego kada su nedjeljivi dio glavnog programa.
Objektno orijentirano programiranje
= postupak izrade programa upotrebom skupa objekata
(zasebnih programa koji su sposobni obaviti određene
zadatke) koji razmjenjuju poruke.
¾ Glavni program nema izravan pristup podacima
objekta i ne može izravno obavljati operacije s njima
kao kod tradicionalnih jezika (npr. BASIC, Pascal).
¾ Programski jezici - objektno orijentirani jezici
¾ Najpoznatiji objektno orijentirani programski jezici su:
C++, Visual BASIC, Delphi
12
2

Programski jezici neovisni o
računalu i operacijskom sustavu
Pojavom Interneta koji spaja mnogo različitih vrsta
računala diljem svijeta prenosivost programa postala je
nužnost. Zbog toga se razvijaju programski jezici koje
prihvaća svako računalo.
13
PROGRAMIRANJE
= fazni postupak stvaranja računalnog
programa, odnosno softvera
15
Definiranje problema - specifikacije
= detaljan popis i opis zadataka i željenih
rezultata
¾ Specifikacija nije prijedlog kako problem
riješiti, već samo točan opis što je na
raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat.
17
Programski jezici neovisni o
računalu i operacijskom sustavu ...
Najpoznatiji su:
• HTML (Hypertext Markup Language)
- namijenjen prikazu hipertekst dokumenta
- omogućuje razmjenu podataka posredstvom Interneta
- da bi naredbe HTML jezika na svakom računalu
značile isto ili približno isto, na računalu na kojem
se žele izvršiti treba postojati program koji ih prevodi
i izvršava (preglednik)
• Java
- objektno orijentiran programski jezik opće namjene
- može se koristiti i neovisno o Internetu
14
FAZE PROGRAMIRANJA
1. Definiranje problema koji se želi riješiti – specifikacije
2. Stvaranje algoritma
3. Pisanje programa (kôdiranje)
4. Provjera ispravnosti (testiranje) programa
5. Dokumentiranje programa
6. Implementiranje, odnosno puštanje u rad programa
7. Korištenje i održavanje programa
16
Algoritam
= slijed radnji koji dovode do rješenja definiranog
problema
¾ Algoritmom se postupak rješavanja problema
nastoji predočiti u obliku koji je relativno lako
moguće pretvoriti u računalni program.
¾ Algoritam je pogodno prikazati dijagramom toka
i pseudokôdom.
18
3
 Dijagram toka Dijagram toka ...

= grafički prikaz algoritma Glavni simboli dijagrama toka ...

Glavni simboli dijagrama toka

Pravokutnik označava radnju (operaciju) koja je
Oval označava početak ili kraj programa. Ako određena programom. To je radnja koja se
označava početak, u njemu se piše “START”, a ako izvršava jednom naredbom ili odsječkom programa
označava kraj programa, piše “STOP”

Trapez s duljom osnovicom gore označava ulaznu Romb označava odluku ili grananje programa
radnju

Trapez s duljom osnovicom dolje označava izlaznu Strelica označava smjer izvođenja programa
radnju između koraka u algoritmu

19 20

Pseudokôd Dijagram toka i pseudokôd

= prikaz algoritma u obliku koji se može jednostavno
pretvoriti u naredbe programa iskazanog u
određenom programskom jeziku Zadatak 1. Sastaviti algoritam za program koji
zbraja dva cijela broja koja upiše korisnik.
¾ sastoji se od kratkih izraza na govornom jeziku
koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine
zadatke algoritma
Zadatak 2. Učitati neki broj a. Ako je a>1 staviti
¾ piše se tako da se na temelju njega može napisati x=a, u protivnom x=1. Izračunati x2+2x+3.
program u bilo kojem programskom jeziku

¾ uputno je bude dovoljno detaljan da bi se moglo

bez dvojbe zaključiti što se očekuje i što program
treba raditi, ali ne tako detaljno da je zapravo
jednako složen kao i sam program 21 22

Kôdiranje Testiranje programa

= pisanje niza instrukcija koje tvore program

¾ tijesno vezano za programski jezik u kojem se program
piše, a često i hardver na kojem se program izvodi
¾ za uspješno kôdiranje potrebno je poznavati značenje i
način djelovanja svake naredbe (instrukcije), te
sintaksu (pravila programskog jezika o načinu
korištenja i slaganja naredaba u programu)
= provjera logičke ispravnosti programa
¾ postupak provjere i ispravka programa je
iterativan (opetovani) i često je potrebno
nakon postupka provjere vratiti se na
pisanje programa ili čak na prethodne faze

¾ Logičku ispravnost programa (ispravnost u smislu da

program obavlja željenu radnju) mora osigurati
programer i tu mu računalo ne može pomoći. Računalo
ne zna koji zadatak treba riješiti.
23 24

4
 Testiranje programa Dokumentiranje programa

2 1
START = izrada uputa za instaliranje programa,
ne Program priručnika za korisnike, tehnički opis
Definiranje problema ispravan programa i samo katkad izvorni program
da
¾ važna faza i za kasnije održavanje programa
Stvaranje algoritma Dokumentiranje programa

Kodiranje STOP

2 1

25 26

Održavanje programa

= postupak mijenjanja programa tijekom

životnog vijeka programa i poduka korisnika
o upotrebi programa

¾ razlog za izmjene mogu biti promijenjene

potrebe korisnika (npr. zbog izmjene zakona
ili načina rada), promijenjen hardver na
kojem se program izvršava, otkrivena
skrivena pogreška u programu i dr.

27