Islamska arheologija

DŽAMIJE
-prve džamije- u Saudijskoj Arabiji, u Šamu, u Medini, u Damasku

-osnovni postulati (arhitektura džamije, elementi):

1) MIHRAB- niša u džamiji koja je usmjerena u pravcu kible (Kjabe u Meki),

prema kojoj su vjernici okrenuti za vrijeme namaza. Za vrijeme molitve, imam
stoji u mihrabu dok se ostali vjernici nalaze iza njega.

2) MINBER- stepenik- uzvišeno mjesto, gdje se vrši predavanje petkom i za

vrijeme svečanosti (bajrami), govornica, nalazi se desno uz mihrab, i on je
okrenut u smjeru kjabe. Obično je u obliku malog tornja sa stubištem, bogato
ukrašen ornamentima. Prvi su minberi imali tri drvene stube, kasnije se to
mjenjalo. Prve tri su ostale počasne, sa ostalih 7, nekada čak 24. Obično su od
kamena, uži su i viši.

3) ĆUIZ/ ĆURS- na desnoj strani od mihraba, uzvišeno mjesto za sjedenje, za

predavanja i govore, ali ne za vrijeme molitve.

4)MAHVIL-balkon više ulaza, na suprotnoj strani minbera. Mjesto sa kojeg

mujezin poziva vjernike na molitvu.

Sve džamije su orijentirane prema Meki.

VANJSKI DIO

-atrij- sa prednje strane

-sofe- uzdignuće, za vjernike, putnike, za molitvu

-munara- element džamije, viša od ostalih dijelova džamije, sa lukastom krunom

na vrhu. U početnom periodu nije postojala, prvobitno je služila kao
osmatračnica. Poslije je mujezin sa tog mjesta pozivao vjernike na molitvu.
Posebno su se gradili temelji za džamiju i posebno za munaru. Uz zapadni dio
džamije.

Tipovi munara: 1,2,4,6 munare, okrugle, pravougaone

-šerefe- balkon na gornjem dijelu munare, odakle se poziva na molitvu, ukrašen

ornamentima
Dijelovi: Osnova, osovina-tijelo, šerefe-balkon, alem- ukras na vrhu munare

-prva džamija u BiH- Podrinje- Ustikolina- prvo sjedište vojskovođa

-musale- prostrano mjesto opasano zidom, gdje se održava molitva.

-16.stoljeće najznačajnije, za Sarajevo od 1521.-1541. Gazi Husref beg- carski

namjesnik: obnovio Carevu džamiju, sagradio Begovu (1530.) , biblioteku,
medresu, sahat-kulu, 1561- Alipašina džamija

-Džamije: 1583.Banja Luka- Ferhadija, 1550. Foča- Lađa džamija, Travnik-

Sulejmanija

Džamije Sarajevo:
-BAŠČARŠIJSKA DŽAMIJA, 1528.
-GAZI HUSREV-BEGOVA DŽAMIJA, 1530.
-BAKR-BABINA DŽAMIJA, 1544.
-ALIPAŠINA DŽAMIJA, 1560/61.
-Ferhadija 1561

-Careva 1566

Hanovi i karavansaraji
-hanovi su prenoćišta

-na periferiji ili u centru, povezani su sa trgovinom

-1 ulaz na prizemlju, 1 sprat, u sredini otvorena avlija ili zatvorena

-Morića han, Ćurćićev han, Taš han (Gazihusrefbegov);kasnije Bezistan...

-od kamena i drveta

-gradnja hanova na periferiji ovisila od klime

-svrha: donji dio: štaale, za odlaganje robe, prostori za dućane, gornji:

konak,sobe,gostionica

-ulaz sa glavne ceste i u pravcu sjeveroistoka

-tu je bio i prostor za molitvu, česma, prostor za loženje vatre-grijanje

-za vrijeme osmanilija postojalo oko 50 hanova u sarajevu.

MORIĆA han se zvao HADŽI BEŠIROV han

Danas je u Sarajevu sačuvan samo jedan han. Sagrađen 1551. godine u Saračima, najvažnijoj
ulici tadašnjeg Sarajeva, iako je stradavao u požarima i obnavljan je u više navrata, Morića
han je zadržao svoj gotovo nepromijenjen izgled do danas.
U dvorištu i prizemnim prostorijama nalazile su se štale. Prostorije na prvom spratu su
ukrašavale duge, drvene grede. Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća Morića han je
rekonstruisan i tom prilikom su na zidovima hana kaligrafskim pismom ispisani stihovi
najvećeg pjesnika persijske lirike Omara Hajama.

Karavansaraji
-slični su hanovima, ali su na putevima pješačkog hoda (gdje nije bilo urbanog
naselja)

-striktno su od kamena

-služili su za odmor ljudi i konja, za sklonište i zaštitu

-razmaci između karavansaraja su obično bili do 30km

-na putu svile i na trgovačkim putevima uglavnom

-imali su i ulogu pošte

-kod nas su ugl hanovi

-avlije: zatvorene ili otvorene, ugl od kamenih blokova

-sobe: za molitve, sjednice, restorani, hamami

-tlocrt je sličan kao kod hana

-to su ugl kupolni objekti , i obično iz 1 cjeline, a nekada i dvije. Prednja zgrada
je za konak a zadnja za ostavljanje robe. Plafoni su bili visoki.

-zidovi su bili debeli, široki do 1m, od kamenih blokova između kojih je išao
pjesak kao izolacija.
Tašlihan je zauzimao kompletan prostor između Gazi Husrev-begovog bezistana i Hotela
Evropa (danas Hotel Europe). Izgrađen je u periodu od 1540-1543. godine, u isto vrijeme kad
i Gazi Husrev-begov bezistan, kao zadužbina Gazi Husrev-bega. Smatra se da je ovaj
karavan-saraj služio više trgovini, nego prometu putnika. U požaru 1879. godine Tašlihan je
pretrpio velika oštećenja. Zidine su nestale 1912. godine, a jedini preživjeli materijalni ostaci
objekta su veoma oštećeni dijelovi istočnog zida koji se naslanja na Gazi Husrev-begov
bezistan. U ostacima kamenog zida su vidljivi tragovi niša koje su predstavljale prostore za
peći i dimnjake. Han je imao prizemlje i sprat. Bio je formiran kao nepravilni četvorougao,
dužine 47 metara, sa unutrašnjom avlijom. U avliju se ulazilo kroz prolaz zasvođen lukom iz
današnje ulice Branilaca Sarajeva. U centralnom dijelu avlije bio je šadrvan, a iznad njega
džamija na stubovima. Arheološko područje – ostaci Tašlihana u Sarajevu su proglašeni
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine. Prizemne prostorije bile su
natkrivene svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za
skladištenje robe i dućani, a na spratu sobe za prenoćište kao i prostorije koje su pripadale
pojedinim veletrgovcima i služile za vođenje poslovnih razgovora.

TURBE/ MAUZOLEJ
-ispod kojeg se nalazi ukopana ugledna osoba

-nema sanduka

-pokopavalo se direktno u mezar i ispod mrtvaca se stavljala daska, bez priloga

-pravokutno, višekutnog oblika 6,8, kod nas ugl 4kutna

-mezar je imao kuburu? U veličini umrlog, sa strana bi bila 2 nišana

-postoji muško i žensko turbe

-Gazihusrefbegovo-6strana

-to je manji objekat sa svim elementima kuće: vrt, prozori,

-od kamena su, ćerpić i drvo

-dva nišana: bašluk-iznad glave i ajakluk-ispod nogu

-okrenuti prema Meki

-iznutra mogu biti ukrašeni različitim vidovima iluminacija, natipisa..

-krov ravan ili kupolast

NIŠANI
-mogu biti samostalni, ili uz mezar ili uz džamiju, od kamena ili drveta, ispisani
tarihom/stihom, glava označavala dužnost

-pisali: Bešlagić Muhamed Mujezinović, Ibrahim Pašalić

-krajiški nišani su specifični: nisu obrađeni i bogato su ornamentisani

-nišan na perzijskom: cilj, meta, kamen, znanje, znamenje

-ispisano ime,status, zanimanje

-uspravni su kameni stubovi, 4kutni u bazi

-od 1830. Fes- reforma vojske, uniforma je drugačija, fes dio uniforme

Dijelovi:glava,vrat, dno

-3 tipa: muški, ženski , dječiji

Muški- turban, fes, motivi: oružje, tarih, arapsko pismo na turskom ili
perzijskom, godine hidžretske, dno se ne obrađuje

Ženski- gornji dio – solufluci, ornamenti biljno posude, ibrici, pletenice

Dječiji su manji ali istog oblika kao M iŽ

Po obliku/profesiji: 1) Ulemanski- učeni i obrazovani

Mušebeci- kadije, hafizi, Čatal turban

2) Derviški- s obzirom na red; nakšibendije oblik ćunja, kardevijski red sa

prugama

3) Aginski- janjičarski i zapovjednički

4) Pašinski- paše, veziri

5) Trgovci i posjednici 6) Esnaf- zanatlije 7) sa fesom od 1830.

MATERIJALI
1)pijesak : sitni pijesak, šljunak- za malter i krečni malter

2) ćerpič : na suncu sušena glina slama, vuna, zemlja

3) cigla, opeka: pečena zemlja

4) kamen: oblici pravilni i nepravilni

5) drvo

Podnice: grede- podrum i tavan, drvo bi se sjeklo kada u sebi ne bi imalo vode
(određeni sat) i neki su se dijelovi palili radi vlage

Musandra- balkon ugl drveni

ISKOPAVANJA
Hadži kalin Alijina džamija iz 16.st u 18.st obnovljena

-džamija, česma, groblje, mekteb

1947.srušena

-2005. ZM i2007. Muzej Sarajeva kopano- Gavrilović ,Busučadžić, Karkelja

-740m2 istraženo

-malter, kaldrma, zidovi, posude, novci,svjećnjaci,pećnjaci

Firuz begov hamam

-izgrađen oko 1509. Izgubio funkciju 1810.

-2009,2010 kopali Pravidur i Busuladžić, Avdić , Muftarević

-hipokaust, prefurium, keramičke cijevi, novčići svjedoče o kontinuitetu

-m i ž hamam

MOTIVI
Beskonačna zvjezda: na kamenu, oko vrata i prozora, na mahvilu, na mihrabu

-na prozorima i staklima, obično je obojeno, okvir od gipsa i armature

-16.st mimar Sinan unio svjetlost u prostore

Motivi: iz prirode, simbolički; floralni i geometrijski + miješani

KALIGRAFIJA
-krasopis, lijepo pisanje, obuhvata sva pisma i dijeli se na 4 osnovne vrste pisma
(ćirilična, latinična, japanska i arapska)

-prva umjetnost u islamu

-danas ima 24 geografske podjele sa granama

-do 19.st u turskoj arapski, kod nas arabica

-7.st koža, kost, kamen, palmin list, drvo, papirus

-prvo u Meki, pa Medina, pa Kufa- kufi pismo- pravolinijsko geometrijsko, pa

se iz njega razvile ostale forme

-u 11 i 12.st se uspostavlja sistem nekoliko vrsta pisama; 32 vrste se svode na 6:

-sulus, nesih, muhakak, reihanin, tevki, rika

-tarih i nestarih pismo-autohtono pismo, divanska poezija

-divani- dvorsko pismo- njime pisani fermani, dvorski akti

-nesih- pismo knjige

-hidžaze pismo- za diplome

-sve što prelazi 3mm debljine olovke je krupno pismo

Pisanje: olovka/ pero- trstika (đava,babu), tuš (murekjeb)- od zemljanih

pigmenata; od čađi crna, crvena, zelena, žuta, zlatna, plava, bijela

-unvan- naslov uvijek u bojama

-nožić i podloga za šiljenje

-pero ukošeno od 25-30 ugao

- tinta ne ide diektno na papir, već se 2-3 puta premazuje sa preparacijom od

bjelanjaka+ stipsa, a to pridonosi očuvanosti, daje glatku podlogu, fleksibilnost
prilikom restauracije, čvrstoću, tuš bolje prijanja

-divit- prostor za olovke, tintarica

-kaligraf mora imati diplomu od učitelja da se školovao, a ako ne onda je amater

-tarih i sulus- raštrkano, divani zbijeno, kao sablja

MOSTOVI
-Preko rijeka, kotlina, močvara

-od tvrdog su materijala, puni kamen, unutra šipovi – zašiljeni i pečeni kolci koji
se zabijaju u zemlju radi čvrstoće, pogotovo u močvarnim predjelima, a onda se
prostor ispunjava pijeskom

-pretežno su lučnog oblika, veći su, sa više lukova a oni su oslonjeni na stubove,
a oni na postolja

-kopalo se do najtvrđeg sloja sa obje strane rijeke, a onda se postavljao temelj,

pa su se gornji dijelovi spajali do lukova

-stabilnost je ovisila od materijala

-Kozja ćuprija – 1.pol. 16st., Višegradski, Rustem pašini mostovi....Careva

ćuprija- 1510., Latinska ćuprija 1541.

-civilni i vojno strateški mostovi, pokretni- za jednokratnu upotrebu, za vojsku i

opremu
UTVRDE
-radi zaštite od napada ljudi i životinja, kao osmatračnice, strateška funkcija-
kontrola saobraćaja

-građene na uzvišenjima i teško pristupačnim mjestima

-imale su glavnu kapiju, zidove, pomoćne objekte: česme, restorani, kuće,

sklonište,ostave, osmatračnice-kule na ćoškovima, puškarnice

-vrata: ovise od mjesta. Visina- onoliko koliko je visok jahač na konju, ako su
manje onda samo visine čovjeka

-krajina je najbogatija, dvorci su povezani sa kulama, tu su boravili plemići

-Žuta tabija, Bijela tabija, Vratnička kapija....

HAMAMI
Hamam ili tursko kupatilo od turske riječi hamam, ar. ‫ح ّمام‬, je varijanta parnog kupatila koje
je nastalo na srednjem istoku.

Kupanje u hamamu je bilo dio obreda i dio užitka. Osoba koja se kupa u hamamu prvo ide u
prostoriju (saunu) koja se neprestano zagrijava toplim suhim zrakom. U ovim sobama počinje
dio kupanja gdje usljed toplote dolazi do znojenja i čiščenja organizma. Nakon preznojavanja
slijedi kupanje hladnom vodom i masaža, te odlazak u sobu za hlađenje i relaksaciju.

-Isa begov hamam,

Isa-begov hamam je prvo i najstarije javno kupatilo u Sarajevu. Hamam je bio podijeljen u
dva glavna dijela, jedan za muškarce i jedan za žene.

Staro kupatilo se prvi put spominje u vakufnami Isa-bega Ishakovića i datira iz 1462. godine,
ali plan gradnje kao i arhitektonski elementi skoro da i ne postoje.

Građevina Isa-bega Ishakovića koja je izgrađena 1462. godine za vrijeme vladavine sultana
Mehmeda II Osvajača (1429. – 1481.), od velike je važnosti kao simbol tranzicije između
Bosanskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.
Nažalost hamam je bio ozbiljno oštećen u agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995.
godine i bilo ga je nemoguće koristiti bez dalje obnove. 09.12.2011. godine potpisan je
protokol između Direkcije vakufa Republike Turske koja djeluje pri uredu premijera
Republike Turske i vakufske direkcije Islamske Zajednice Bosne i Hercegovine. Kao rezultat
potpisanog protokola vakufska direkcija Republike Turske pri uredu premijera Republike
Turske je preuzela na sebe cjelokupnu obnovu hamama

TURBETA-

imaju sve elemente zgrade. Ispred Ali-pašine džamije je bilo turbe Ajni-
dede i Šemsi-dede koje je bilo od drveta i ćerpića , a kasnije su samo nišani
njihovi preneseni u okvire džamije, a ono veliko turbe što danas stoji ispred
džamije je turbe gdje su sahranjeni Behdžed, sin Mehmed-bega Mutavelića i
Abdulah (Avdo), sin Saliha Sumbula, koji su 1915. godine umrli u Aradu i čiji
su posmrtni ostaci preneseni u Sarajevu i sahranjeni u ovom mauzoleju. Veličina
turbeta je tolika da omogućava da se unutar njega mimoiđe dvoje ljudi. Mogu
imati ravan krov ili kupolu, unutar njih se mogu nalaziti različite iluminacije,
zidno slikarstvo, i različita građa, počevši od tepiha, tespiha, ...itd.

PITANJA OD BUAJK: (uz skoro svako pitanje ide koje imamo u Sa i sire)

1. Šta su hamami? Varijanta rimskog kupatila, saune, parnog kupatila. Mogli

su biti javni i privatni, placati i ne placati. Bilo ih je sedam: Careva banja
(uz C. dzamiju) – Isa-begova, Ajas-begova banja, Firuz-begova, Bali-
begov na Bistriku, Mehmed-pasin u Ferhaiji, Gazihusrefbegov, Kemal-
begov kod Drzavne bolnice

2. Sta je gasulhana i gdje se ona nalazila prije a gdje danas? Prostorija u

kojoj se vrsi obredno pripremanje pokojnika za ukop (pranje). Prije se
nalazila u sklopu dzamijskog komplexa, danas su to posebne zgrade.

3. Sta je bezstan? Pijaca (as simple as that)

4. Sta je imaret? Javna kuhinja (7) Kodza Ferdaov, Kodza Husrefbegov,

Kodza Mehmed-pasin,
 5. Razlika izmedju hana i Karavnsaraja? Oba su prenocista samo sto je u
karavansarajima bilo dozvoljeno putnicima da 3 noci besplatno
prespavaju. Karavansaraji: Isa-begov, Husrev-begova i Skender-pasin

Hanovi (23): najveci Hadzi-Besirov i Hadzi- Tartarov

6. Sta je turbe? To je osmanski tip mauzoleja koji je sagradjivan

dobrotvorima, junacima, ''dobrima'' i sl. U Sa: Husrev-begovo (zajedno sa
Murad-begom), Alipašina, Sedam brace (ima ih jos sto su nacionalna
blaga u cijeloj BiH, ali ne znam da li su sva bas osmanska)

7. Sta je hanikaf? To je tekija sa mektebom

8. Sta je ćurs? Postolje u dzamiji sa kojeg se drzei predavanje (msm ne mora

bi ti postolje ali je tako bujak izdiktirao)

9. Sta je šerefe? Vrh munare, oni krugovi sa kojih se uci ezan

10.Od cega se sastoji džamija, od cega su se prije pravile? (koliko vidim gore
je Vedrana ispisala sve sto treba)

- sultan-Fatihova, Ferhad-pašina, Husrev-begova, Gazi Ali-pašina, Isa-pašina,

Careva, Gazihusrefbegova itd ima ih bruku

11.Sta je mahvil? Msm da je i ovo gore Vedrana spominjala

12. Sta su medrese a sta mektebi?

Mektebi su skole u kojima se dobivala osnovna pouka o vjeri. Prije su bile

odvojeni objekat, a danas su u sklopu džamija.
Nakon ulaska BiH u sastav Osmanskog carstva njeno školstvo se automatski veže za
osmanski školski sistem, čiji je razvoj išao tako što su se mektebi (osnovne škole) gradili uz
džamije i predstavljali glavne mahalske objekte. Medrese su nastajale kasnije i one su
predstavljale srednji stupanj obrazovanja. U njih su se upisivali samo oni učenici koji su
udovoljili zahtjevima učitelja (mu'allima), tj. savladali gradivo učeno u mektebima.

Mederese su vise skole u kojima se pored vjerske dobivala i svjetovna

naobrazba. Gazi Husrev-begova i danas postoji, a postojala je i Fizur-begova
(unistena u pozaru)
Nešto prije 1515. godine, bosanski sandžak-beg Firuz beg Mihaloglu, izgradio je prvu
medresu u Sarajevu – javnu obrazovnu ustanovu, oko koje se u narednih petnaestak godina
razvijala mahala Firuz begove medrese. Danas nije poznato gdje su temelji, pretpostavlja se
da su kod tekstilne škole.

Austrougarska vlast zatiče 535 mekteba i medresa.

13. Sta su mesdzidi?

Mjesta u kojima se moze obavljati molivta (to-go) a u blizini se ne nalazi neka

dzamija, manjih dimenzija od dzamije, samo osnove (abdesthana i prostor za
molitu (muski i zenski prostor je i dalje odvojen).

Hadzi-Osmanov (kod Careve curpije)

14.Sta su tekije? Ustanova u kojoj se okupljaj, obrave i vrske vjerski derviski

obredi. U Sa ih je bio 47. Mevlevijska tekija uz Miljacku – red Rumija.

U Bosni: Foča, Jajce – carevo polje, divič- Zvornik,

U Sarajevu:

Gazi ishakova tekija na bentbaši – mevlevije

Skender pašina- nakšibendije

Hadim ali pašina- kadirijskog reda

Hadži sinanova tekija, Bistrigina tekija, Kami babina tekija, Jedilerska tekija,
Fadil pašina u d Vogošći..

15.Šta su daire? – To su skladišta za robu, mjesto gdje je danas Kuća

Sevdaha je tako funkcioniralo.
Velike daire je dao sagraditi sarajevski trgovac Hadži Ibrahim, a podignute su na zemljištu
Hadži Isaova vakufa deset magaza. Zgrade, koje su nekad bile četiri parcele, izgorjele su
1697. godine, a zemljište je, do izgradnje magaza, stajalo prazno.

Daira je arapska riječ i znači krug, kružnica, a u arhitektonskom smislu označava poseban
skup trgovačkih magaza (robnih skladišta) formiranih oko jednog zajedničkog dvorišta
pod jednim krovom i sa jednim zajedničkim ulazom s ulice u dvorište. Magaze u dairi
smještene su oko manjeg ili većeg centralnog dvorišta tako da ga one u stvari okružuju,
odakle i potiče njihov naziv.
 16.Rekao je da će možda biti koji su dijelovi hamama, to najvjerovatnije
odgovara dijelovima rimskih kupatila, (caldarium, frigidarium,)

iz Čelebija:
U sarajevu je bilo 104 džamije i mesdzida

Sebilji – mjesta podignuta u cast Kerbele (ugl neki Muhammedovi potomci vojnici koji su
izginuli od zedji) Ferhad-pašin, Husrefbegov, Mured-begov, Gazi Isa-begov,