TIPOVI SIDARA

Osnovna podjela je načelno prema vrsti tetive na "štapna" sidra (single bar anchor, bar
tendon) i "kabelska" sidra (multi-strand tendon, multiple bar anchor), ali ova podjela nije
opće prihvaćena. Razlog je što se i na engleskim govornim područjima isti tipovi sidara
različito nazivaju.
Sidra se dijele i s obzirom na način "sidrenja" odnosno prenošenja sile na okolno tlo/stijenu
na: mehanički pridržana, injektirana, lijepljena pomoću epoksi smola, frikcijska (trenjem
učvršćeno) , itd.
Ovisno o tome dali se tijekom ugradnje prednapinje ili ne, razlikujemo: aktivna
(prednapregnuta) sidra; pasivna (nisu prednapregnuta) sidra – potreban je pomak da bi se
prijenos sile "aktivirao"

ŠTAPNA SIDRA

Koriste se razni nazivi, a razlikuju se s obzirom na način ugradnje i način prijenosa sile, npr.:
"Rockbolt" (engleski: "bolt" – vijak sa maticom) mehanički prednapregnuta sidra (Hoek)
"Dowel" (engleski: klin) – injektirana pasivna sidra (Hoek)
Istoveremeno Stillborg sa "rockbolt" označava sve tipove aktivnih i pasivnih štapnih sidara
(sa mehaničkim usidrenjem, injektirana, frikcijska), dok kabelska sidra naziva "cabelbolt".

Primjeri štapnih sidara:

Štapno sidro sa mehaničkim usidrenjem pomoću vijka– ("screw anchorage") - aktivno sidro

Štapna sidra s ekspanzijskom glavom koja onemogućuje pomake sidra je najčešći oblik
mehanički usidrenih štapnih sidara. Ekspanzijska glava konusno se širi rotacijom sidra pri
čemu dolazi do utiskivanja elementa glave u zidove bušotine. Sidrenje se ostvaruje na osnovi
dva mehanizma: trenja ekspanzijske glave i zidova bušotine te uklještenja glave u neravnine
zidova bušotine. Pri tome uklještenje predstavlja značajniju komponentu u ukupnoj nosivosti
sidra. Koriste se uglavnom kao privremena ojačanja stijenske mase jer uslijed djelovanja
korozije vremenom dolazi do smanjenja nosivosti. Za uvjete trajnih konstrukcija nužna je
primjena naknadnog injektiranja bušotine. Prednost mehanički usidrenih sidara je mogućnost
trenutnog preuzimanja opterećenja nakon ugradnje, kao i unošenja predopterećenja u
stijensku masu.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 1

Štapno injektirano sidro – može biti aktivno i pasivno ("dowel" prema Hoek), ovisno o tome
da li izvršeno pritezanje ili ne

Injektirana štapna sidra ugrađuju se u bušotine ispunjene cementnom smjesom. Sidrenje,

odnosno veza sa stijenskom masom, uspostavlja se cijelom injektiranom dužinom elementa
ojačanja na osnovi kemijskih veza, trenja i uklještenja. Veći značaj pri tome imaju trenje i
uklještenje, dok se kemijske veze s vremenom mogu u potpunosti razgraditi.
Injektirana štapna sidra predstavljaju najčešće ojačanje stijenske mase u svijetu posljednjih
pedeset godina, kako u građevinarstvu, tako i rudarskoj industriji. Materijal za štapna sidra
najčešće je rebrasto obrađeni čelik, koji se koristi u građevinarstvu ili odgovarajuće obrađeni
presjeci čelika posebno proizvedeni za geotehnička sidra. Za injektiranje se koriste
suspenzije na bazi cementa ili umjetnih smola.

Frikcijsko (trenjem učvršćeno) Swellex sidro (pasivno sidro)

Samobušivo frikcijsko(trenjem učvršćeno) sidro (DSI)

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 2

 Pritezanje sidra

IBO – samobušeča štapna sidra za tla u kojima može doći do urušavanja izbušenog otvora

Samobušiva sidra koriste se kao dio bušaćeg sustava na način da se umjesto bušaće šipke
koriste elementi samobušivog sidra, koji na vrhu imaju odgovarajuću bušaću glavu.
Elementi sidra proizvode se u sekcijama standardne dužine (2, 3 ili 4 m) i po potrebi
nastavljaju odgovarajućim spojnicama. Bušenjem sidra odgovarajuće dužine završeno je i
postavljanje sidra. Injektiranje sidra izvodi se kroz samo sidro, pri čemu injekcijska smjesa
izlazi kroz otvore na bušaćoj glavi, sve dok injekcijska smjesa ne počne izlaziti na ušću
bušotine. Prednosti samobušivih sidara su u mogućoj značajnijoj dužini izvedbe, kao i
izbjegavanje mogućnosti zarušavanja bušotine uslijed izvlačenja bušaće šipke i ulaganja
sidara u klasičnim postupcima izvedbe sidara, te upotreba u oštećenim stijenskim masama.
Injektirana štapna sidra u većini slučajeva koriste se kao pasivna sidra, odnosno sidra u koja
se u toku izvedbe ne unose dodatna opterećenja, koja se prenose na stijensku masu.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 3

 Isti element s obzirom na način postavljanja i način prijenosa sile može imati različitu
funkciju, te time dobiva i različite nazive ("klasično sidro" – ima slobodnu i injektiranu
sidrišnu dionicu, prenosi vlačnu silu, može se prenapregnuti; "čavlanje tla" – podrazumijeva
niz kratkih sidara koje se povezuju sa naglavnom konstrukcijom te time vrši armiranje
površine tla/stijene, bez prednaprezanja; "pilot" - prijenosi tlačnu silu; "rock bolt" –
injektirano štapno sidro bez prednaprezanja)

Bušenje IBO sidara

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 4

 podgrada

Popustljivo štapno sidro – podvrsta sidra kojim se omogućava pomak podgradnog elementa,
a sa svrhom smanjenja opterećenja na podgradu

Princip popustljivog sidra

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 5

SIDRA PLETENA OD ČELIČNIH NITI – "KABELSKA" SIDRA

Po definiciji pleteno sidro predstavlja element ojačanja stijenske mase, uobičajeno izveden
od čeličnih niti pletenih kao čelično uže i ugrađeno bez unesenog vlačnog opterećenja ili kao
vlačno opterećeno i injektirano u kontaktu sa stijenskom masom. Prednost pletenih sidara je
u mogućnosti uporabe velike duljine istih kao i kombinacije unošenja vlačnih naprezanja i
prijenosa na podgrađenu stijensku masu.

Primjer presjeka kabelskog sidra

Dijelovi kabelskog sidra: glava sidara, klinovi za učvršćenje i kablovi (lijevo); ležajna
spirala, zaštitna limena košuljica i cijevi za injektiranje (desno)

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 6

Sidro od kablova nakon ugradnje svih dijelova sa zaštitnom kapom, čelične žice (lijevo),
karbonska vlakna (desno)

zaštitna košuljica brtva injekciona smjesa nepomična glava

2r

Ls
zaštitna košuljica brtva injekciona smjesa savijeni kablovi

2r

Ls
zaštitna košuljica brtva lepezasto učvršćeni kablovi injekciona smjesa

2r

Način postavljanja žica kabelskog sidra u sidrišnoj dionici

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 7

 SIDRO - NAČIN PRIJENOSA SILE U TLO
Lom sidra može nastati na jedan ili više od slijedećih načina:
- lom po spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tetive
- lom po spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tla/stijene
- lom unutar mase tla/stijene
- lom čelične tetive ili njenih komponenti
- drobljenje injekcijskog tijela oko tetive
- lom naglavne konstrukcije sidra u grupi
Potrebno je kod dimenzioniranja sidra provjeriti svaki od navedenih uvjeta. Posebno je
potrebno provjeriti i globalnu stabilnost cijele konstrukcije koja je pridržana sa sidrima.

glava sidra: zaštitna cijev čelično tijelo sidra sidrišno, valjkasto

ležaj (eng. tendon; TETIVA) tijelo
matica
promjer
S sidrišta, 2r

slobodna dionica, Lf sidrišna dionica, Ls

(sidrište)
Skica dijelova sidra injektiranog na jednom dijelu
Lom po spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tetive

Otpor na spoju čelično tijelo tetive i injekcijskog tijela ima iskustvene vrijednosti oko 0.23
– 1.10 N/mm2 (za injekcijsko tijelo od cementa). Ovisi i o vrsti tetive (vrta čelika, način
obrade površine,..).

postepeni prenos sile

na sidreno tijelo trenjem

zaštitna prijenos sile tlakom

košuljica preko pločice na kraju

rebrasti čelik prijenos sile trenjem

na rebrasti čelik

Mogući načini prijenosa sile iz tetive na sidrišno tijelo. Prijenos sile preko ploče na kraju
sidra stvara u sidrištu tlačna naprezanja i sprječava stvaranje pukotina u tijelu sidrišta.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 8

Lom po spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tla/stijene

Silu S, čelično tijelo sidra (tetiva) prenosi na sidrišno tijelo, a ono na tlo (lom po spoju
injekcijskog tijela i tla/stijene). Pri tome je nosivost na plaštu sidrišnog tijela:
S fc = τ ∗ ( 2 rπ) ∗ L s
gdje su: LS – dužina sidrišnog tijela
r - polumjer presjeka sidrišnog tijela
τ - prionjivost
Za koherentno tlo prionjivost se može odrediti kao: τ = α ⋅ c + σ n ⋅ tgϕ
α - koeficijent prionjivosti (αc je adhezija)
σn – geostatičko naprezanje normalno (okomito) na površinu sidrišnog tijela
Prionjivost (τ) ovisi o vrsti tla u koje se sidro ugrađuje i o tlaku prilikom injektiranja.

400
čvrsti
350 vapnenac

300
granična nosivost [kN/m]

250
aluvijalna tla
200
meki kredni sedimenti
150 lapori

100

50
pritisak injektiranja [MPa]
0
0 1 2 3 4 5 6

Nosivost sidrišne dionice u ovisnosti o vrsti tla i pritisku injektiranja

Iskustvene vrijednosti prionjivosti:
vrsta tla/stijene τ (N/mm2) pri lomu
granit 0.93 - 1.72
vapnenac 0.63 - 1.19 (3.0)
pješčenjak 0.30 - 1.44 (4.0)
lapor 0.60
šljunkovito tlo 0.20 - 0.30
pjeskovito tlo 0.15 – 0.22
koherentno tlo 0.10 – 0.15
1 N/mm2 = 1000
kN/m2

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 9

GEOTECHNICAL ENGINEERING CIRCULAR NO. 4 - Ground Anchors and Anchored Systems
US department of transportation

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 10

 U prvom trenutku se čini da, što je sidrišna dionica duža, to je moguće u tlo predati veću
silu. Međutim, pokusi su pokazali da dolazi do koncentracije posmičnih naprezanja na
početku sidrišne dionice.
τ τ=f(Ls3)
τ=f(Ls1)

τ=f(Ls2)
Ls

S
Ls1 Ls2 Ls3

Raspodjela posmičnih naprezanja u ovisnosti o dužini sidrišta

Intenzitet koncentracije se smanjuje produžetkom sidrišne dionice, ali samo do neke

mjere. To znači da se velikim duljinama sidrišne dionice ne može bitno povećati sila u sidru.
Ako se sidrišna dionica poveća i poveća sila u sidru, doći će do prekoračenja čvrstoće na
smicanja na početku sidrišne dionice, naprezanja će se «povući» dublje. Iz navedenog
razloga sidrišne dionice obično nisu duže od 6-10 m.

τ
τ
f
S =Στ∗(n∗∆L )
n s

S =Στ∗∆ L
maks s
za
(1-n)∗L
s
τ=0

0 L
L s
s
n ∗L
s

Pomak dijagrama posmičnog naprezanja duž sidrišta u slučaju dosega čvrstoće na smicanje
na njenom početku
.
sidrena ploča

tetiva sidra
posmična naprezanja
τ koncentrirana na početku sidrišta
prenos sile duž tetive, raznih koncentracija naprezanja

učinak prenošenja sile

na kraj sidra preko sidrene ploče
Ls

Mogući oblici raspodjele posmičnih naprezanja u sidrišnoj dionici

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 11

 Prema HRN EN 1998-5:2012 sidrišnu dionicu je potrebno povećati ako se sidra koriste i
za preuzimanje dinamičkog opterećenja (potres):
= 1 + 1.5

Lom unutar mase tla/stijene

Lom unutar mase tla/stijene može nastati samo kod kratkih sidara. Nosivost s obzirom na
ovaj oblik loma se analizira na isti način kao i vlačni temelj.

Formiranje zone loma (lom unutar mase tla/stijene) kod kratkog sidra

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 12

 Lom čelične tetive ili njenih komponenti

Nosivost tijela (tetive) sidra ovisi o vrsti materijala (čelika, stakloplastike) od kojeg se
tetiva izrađuje. Podatak se najčešće može dobiti od proizvođača ili se izračunava na osnovi
svojstava materijala (dimenzioniranje čelične konstrukcije EC3)
Za proračun se koristi granica popuštanja ("yield load") – ova vrijednost se prema EN
1537:1999 naziva "karakteristična otpornost tetive".

Primjer podataka iz kataloga za štapno sidro

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 13

Za dimenzioniranje sidra mjerodavna je najmanja vrijednost od :
- granična sila ( nosivost) na spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tetive (St)
- granična sila na spoju injekcijskog (sidrišnog) tijela i tla/stijene (Sfc)
- granična sila čelične tetive ili njenih komponenti (SN)
- granična sila unutar mase tla/stijene (Su)
Granična nosivost (karakteristična otpornost) je najmanja vrijednosti od prethodno
definiranih.

Iz granične nosivosti treba izračunati radnu silu (Sr) – "projektna otpornost (nosivost)".
Radna sila se izračunava iz granične uporabom faktora sigurnosti. Veličina faktora sigurnosti
ovisi o vrsti sidara (trajno ili privremeno, prednapregnuto ili ne), te ovisi o pristupu (globalni
faktor sigurnosti ili parcijalni faktori sigurnosti s obzirom na komponente nosivosti). Radna
sila u sidru se koristi u proračunu/dimenzioniranju konstrukcije koja je pridržana sa tim
sidrom.

Prema EN 1537: 1999 ("Execution of special geotechnical work – ground ancors) potrebno
je provjeriti granična stanja:
- vlačni lom sidra
- strukturni lom sidra kao posljedica posmičnih sila, loma glave sidra ili utjecaja
korozije
- gubitak sile u sidru zbog značajnog razvlačenja uzrokovanog popuštanjem glave sidra
ili zbog puzanja i relaksacije
- lom ili značajne deformacije dijelova konstrukcije uzrokovanih primijenjenom silom
iz sidra

U EN 1537:1999 koriste se pojmovi (u osnovi je pojam "nosivost" zamijenjen pojmom

"otpornost"):
- otpornost na čupanje tetive (unutarnja otpornost sidra – "internal anchor pull-out
resistance")
- otpornost na čupanje sidrišnog tijela (vanjska otpornost sidra – "external anchor pull-
out resistance")
- karakteristična otpornost - Rk ("characteristic resistance") – (granična nosivost)
- projektna/proračunska otpornost – Rd ("design resistance")

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 14

 U projektu je potrebno odrediti:
- veličinu unutarnjeg otpora sidra na čupanje
- veličinu vanjskog otpora sidra na čupanje
- provjeriti trajnost sidra
- odrediti potrebnu dužinu slobodne dionice sidra
- odrediti silu prednaprezanja ("anchor lock-off load" – sila koja je prenesena na glavu
sidra neposredno nakon završetka postupka prednaprezanja)

Projektna otpornost se određuje iz (u biti ovo je radna sila):

Rk
Rd =
γR
gdje je prema EN 1537:1999 γR ≥ 1.35 za vlačno opterećena sidra, a za Rk se koristi manja
karakteristična vrijednost od unutarnje ili vanjske otpornosti na čupanje. Ova veličina je
trenutno u koliziji sa EN 1997-1, gdje se navodi da je γR = 1.1. Ovo je posljedica zahtijeva
da se SVAKO ugrađeno sidro ispita opterećenjem do projektne nosivosti (radne sile).

Karakteristična otpornost sidra na čupanje se može odrediti ispitivanjem probnih sidara ili
proračunom.
Kod ispitivanja probnih sidara ("investigation test") sidra se opterećuju do loma (čupanja), a
dobivena maksimalna sila je karakteristična vrijednost.

Ako se karakteristična otpornost sidra na čupanje određuje proračunom potrebno je odrediti

vanjsku i unutarnju otpornost. Karakteristična unutarnja otpornost (nosivost tetive) određuje
se pravilima za dimenzioniranje čelične konstrukcije (EC 3), najčešće u obliku:
granica popuštanja
R k ,i =
1.15
Karakteristična vanjska otpornost (trenje po plaštu sidrišnog tijela) se određuje iz npr. izraza:
R k ,a = τ ∗ (2rπ) ∗ Ls
Koristi se manja od vrijednosti od Rk,i i Rk,a, ali je preporuka da bude:
R k ,a ≥ R k ,i
Ako se nosivost određuje proračunom potrebno je dobivene vrijednosti potvrditi ispitivanjem
ugrađenih sidara ("suitability test" – test prikladnosti).
I pored prethodno navedenih ispitivanja, svako ugrađeno sidro potrebno je ispitati
opterećivanjem do projektne (radne) sile ("acceptance test" – test prihvatljivosti).

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 15

PREDNAPREZANJE

U građevinama, u kojima je sidro temeljni dio podupore, za učinkovitost sidra bitno je

PREDNAPREZANJE. Prilikom naknadnih pomaka u usidrenom tlu, u sidru nastaje
SAMONAPREZANJE, povećanje sile uslijed novonastalog pomaka u tlu (koristi se kod
pasivnih sidara).

Prema EN 1537preporuča se da sila prednaprezanja bude do 65% karakteristične nosivosti

tetive sidra.

Kad bi se tlo ispod glave sidra s vremenom moglo pomaknuti baš za vrijednost ∆le
(izduženje tetive sidra pri prednaprezanju), u smjeru prednaprezanja, sila prednaprezanja bi
pala na nulu. Prema tome, proizlazi zaključak da treba težiti za time da omjer ∆le /∆lt
(izduženje tetive/pomak tla ispod glave sidra), bude što veći. Kako je pomak tla ispod glave
sidra funkcija svojstava tla pa se na to teško može utjecati, preostaje da se djeluje na
vrijednost, ∆le.
Ako je tetiva (užad ili štap) glavni dio sidra unutar kojeg se ostvaruje izduženje ∆le, prema
Hooke-ovu zakonu može se pisati:
Lf
∆l e = Sp ∗
E∗F
To znači da će izduženje, ∆le, pri nekoj sili, Sp, biti to veće, što je dulja slobodna dionica,
Lf, manja površina presjeka tetive, F, i manji modul elastičnosti, E. Prema EN 1997-1,
preporučena najmanja duljina slobodne dionice prednapregnutog sidra treba biti 5 m.

Sila prednaprezanja u sidro se može unijeti nakon što sidrišno tijelo očvrsne.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 16

 ISPITIVANJE SIDRA

Računski je nemoguće precizno odrediti čvrstoću na smicanje između tla/stijene i

sidrišnog tijela, jer ona ovisi o parametrima koji nisu jednoznačni. Isto tako nije moguće
precizno odrediti veličinu sidrišnog tijela koja će se stvarno izvesti u tlu/stijeni (ovisi o
pritisku korištenom kod injektiranja i o zbijenosti/krutosti okolnog tla/stijene).
Iz tih se razloga uvijek zahtijeva ISPITIVANJE SIDARA. Rezultati ispitivanja daju
najpouzdaniji podatak, a s kojim je potrebno izvršiti provjeru proračuna sidara u sidrenoj
građevini.
Prema EN 1537 provode se tri tipa ispitivanja:
ispitivanje probnih sidara ("investigation test") – mjeri se karakteristična otpornost sa
kojom će se dimenzionirati sidra – opterećenje do čupanja
test prikladnosti ("suitability test") – provjerava se dali sidro ima proračunom
predviđenu karakterističnu otpornost – opterećenje do čupanja
test prihvatljivosti ("acceptance test") – ispituje se svako ugrađeno sidro
opterećivanjem do vrijednosti predviđene projektne otpornosti

Tijesak (presa) za ispitivanje sidra

Prema EN 1997-1 potrebno je ispitati najmanje 2% svih ugrađenih sidra (za trajna sidra), ili
najmanje 1 sidro za svaki skup različitih uvjet u tlu/stijeni, a da bi se utvrdila karakteristična
otpornost sidra na čupanje (granična nosivost).
Prema "Suggested methods for rocbolt testing" (ISRM) potrebno je ispitati 5 sidara da bi se
utvrdila granična nosivost štapnih sidara u određenoj stijenskoj formaciji.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 17

 Ispitivanje sidra

Prikaz primjera rezultata ispitivanja kratkog štapnog sidra; za primijenjenu silu u presi mjeri
se pomak glave sidra (load – sila u presi; bolt head displacement- pomak glave sidra)

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 18

 Prikaz primjera rezultata ispitivanja kabelskih sidara

Izmjereni pomak glave sidra se sastoji od izduženja tetive u dijelu slobodne dionice i pomaka
sidrišnog tijela.
Prema EN 1537:1999 oprema za ispitivanje treba imati točnost mjerenja pomaka od 0.05 mm
ako se analizira utjecaj puzanja, odnosno 0.5 mm ako se puzanje ne ispituje. Oprema za
mjerenje sile treba imati točnost izmjerene sile veću od 2% najveće sile primijenjene tijekom
testiranja.

GI – prof. M.P. – Geotehnička sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 19