UTVRDE

TROŠENJ

Utvrda Trošenj – grad smještena je desnoj obali rijeke Krke, na području današnjeg sela Čučevo,
nasuprot srednjovjekovnoj utvrdi Nečven, s kojom ju je nekoć povezivao most. Utvrdu je sagradila
hrvatska velikašaka obitelj Šubić, vjerojatno zbog nadziranja strateški važnog mosta preko rijeke Krke
(prema nekim izvorima bio je to viseći most). Znečenje položaja na kojem je sagrađena utvrda bilo je
veliko. Na tom su mjestu pronađeni veliki kameni blokovi za koje se pretpostavlja da pripadaju
pretpovijesnoj gradini ( pronađeni su i ulomci pretpovijesne keramike), te antički nalazi. Opadanjem
moći Šubića utvrda prelazi u ruke drugih hrvatskih velikaša i banova. Početkom XVI. stoljeća Turci
intezivno napadaju ove krajeve, pa 1522. godine zauzimaju čitav prostor rijeke Krke gotovo do
Skradina. U Trošenju su stacionirali vojnu posadu, u utvrdi sagradili kulu kružnoga oblika, a utvrdu
prilagodili svojim potrebama. Kad je mletačka vojska 1684. godine prodrla u ove prostore utvrda je
velikim dijelom razorena.

NEČVEN

Srednjovjekovna utvrda Nečven nalazi se na prostoru istoimena sela, na litici iznad lijeve strane rijeke
Krke. Četverostrana je , nepravilna oblika. Gradski obrambeni zidovi spuštaju se prema jugozapadnoj
strani, prateći prirodnu kosinu terena. Zidovi koji se nalaze na istočnoj i jugoistočnoj (kopnenoj) strani
imali su opkope zbog lakše obrane. Ulaz u grad nalazio se na sjeverozapadnoj strani gradskih zidina, a
nadziran je s poligonalne kule istočno od ulaza. U unutrašnjosti se nalazilo prostrano dvorište iz
kojega se vanjskim stubištem pristupalo glavnom povišenom platou. Iz dvorišta se ulazilo na prvi kat
peterokatne kuće prislonjene na peterostranu kulu. U gornjem djelu grada dominira okrugla,
višekatna kula, danas sačuvana u visini od dva kata.

U podgrađu utvrde pronađeni su temelji sakralnog objekta, na čijem oltaru su pronađene dvije ploče
s urezanim Konstantinovim monogramom, koje je fra. L. Marun prenio u kninski muzej. Iz podgrađa
Nečvena potječe i nalaz romaničke ostruge, koja je također dospjela u kninski muzej.

Utvrdu Nečven sagradili su Nelipići , koji su bili vlasnici čitavog prominsko – miljevačkog kraja. Preko
puta na desnoj obali Krke, nalazi se utvrda Trošenj, koja je bila vlasništvo suparničke obitelji Šubić.

U vlasništvu Nelipića Nečven je bio do 1421. godine nakon čega je u posjedu obitelji Martinušić.
Godine 1522. zaposjedaju ga Turci, koji dovode svoju vojnu posadu i pretvaraju ga u sjedište nahije,
age i bega, a potom sandžakata i kadiluka krčkoga, čija se vlast pružala od Drniša do Knina. Po
turskom odlasku Nečven je zapušten i napola razrušen.

Rogovo

Utvrda Rogovo (Rog) nalazi se na desnoj obali rijeke Krke, jugoistočno od sela Rupe.
 1345. godine utvrdu Rogovo je zajedno s otokom Visovcem hrvatsko-ugarski kralj Ludovik dao na
upravljanje Knezu Budislavu Ugriniću. Prije njega Rogovom su gospodarili knezovi bribirski. Utvrdu
kasnije preuzimaju plemići iz roda Martinušića od kojih potječu i dva skradinska biskupa.

Kamičak

Srednjovjekovna utvrda Kamičak smještene je na lijevoj obali Krke, između Roškog slapa i Visovačkog
jezera. Sagrađena je na vrhu stijene. Manjih je dimenzija u odnosu na ostale utvrde na Krki. S južne
strane sačuvani su ostaci polukružnog bedema, a na zapadnoj strani nalaze se ostaci pravokutne kule.
Unutar utvrde vidljivi su ostaci zidova nedefiniranih objekata. Do utvrde vodi uska staza usječena u
litici. Na pojedinim mjestima vidljivi su ostaci stubišta. Izvan utvrde ne uočavaju se ostaci arhitekture
koja bi ukazivala na postojanje podgrađa.

Hrvatsko – ugarski kralj Ludovik 1345. godine potvrđuje baštinsko pravo Ivanu Nelipiću. Nelipići su
često bili u sukobu s kraljevima pa su ih kraljevi stavljali pod svoju sudsku vlast preko banova i
kraljevih namjesnika. Početkom XV. stoljeća ovim područjem upravlja Ivaniša Nelipić, koji neovisno od
kralja, 1421. sklapa s Venecijom mir. Njega je nasljedola kći Katarina, udana za Anža Frankopana,
koja je u nasljedstvo među ostalim dobila gradove Ključicu i Kamičak. Kralj je preko bana Petra
Talovca pod svoju upravu stavio sve Nelipićeve posjede. Hrvatski velikaš Grgur Utješinović, gospodar
Kamička sredinom XV. stoljeća, daruje franjevcima otočić Visovac. Njemu ga je u miraz donijela žena
Ana Martinušić – Šubić, što znači da se Visovac do tada nalazio u posjedu ili Martinušića ili Šubića.
Koncem XV. stoljeća gospodari Kamička su braća Halapići. U Kamičku je koncem XV. stoljeća rođen i
prvi hrvatski kardinal Juraj Utješinović Martinušić. On je kao skrbnik malodobnog kralja Ivana
Sigismunda dugo upravljao njegovim kraljevstvom. Njegov portret čuva se u Trakošćanu, gdje se
udala njegova sestra Ana, majka grofa Jurja Draškovića. Oko 1522. godine Kamičak su osvojili Turci .
Poslije toga Kamičak je vjerojatno napušten.