.

HRVATSKI
IZ SADRZAJA: VOJNIK 24. ozujk a 1995.

MUDROST I ODLUCNOST
USTRO.J HVO HRVATSKI ZRAKOPLOVAC
HRVATSKIH ODLUKA 4 ls\rECANO U ORASJU 26 IUCILISTE HRVATSKIH
SADRZAJ~IRAZGOVORIU ZRAKOPLOVACA 76.
WASHINGTONU 6
POSTRO.JBE HVO AERONAUTICA MiLITARE
ITALIANA - TALIJANSKE
USTROJ UVIJEK SPREMNA DRUGA ZRACNESNAGE 82
HRV ATS KE VOJSKE GARDIJSKA 27
TOM CATOVE INACICE (II. DIO)
POSJET ZADRU 7 86
SVE VOJSKE
STUDIJ ZA UCINKOVITIJU SVI.JETA BRZE, VISE, NEVIDLJIVIJE 90
OBRANU 8
IZRAELSKE ORUZANE SNAGE
(II. dio) 361 ROADRUNNER 96
.BUDITE NA CAST I PONOS
DOMOVINI« 9
TAKTIKA IL-2 STURMOVIK 104
OBILJEZILI O I OKLOPNO-MEHANIZIR.ANE
CETVEROGODISNJICU 1 POSTROJBE (IV. dio) - 40 MAGAZIN
0 SPOZNAJI BOZJEG BITKA
SA ZNAKOM »SOKOLA« U SRCU SVICARSKA VOJSKA_ 108
ISPROBAVA DINAMICNU
11 OBRANU 43
SA SVIH STRANA POMOC
113 DANA TAMNICE 109
INVALIDIMA 12 I NA TO PRIPREMA ARRC ZA 707 DANA PAKLA 110
UPORABU 49•
HRVATSKO NATJECANJE
VELIKI MAESTRO 111
INVALIDA 13 I FILMSKA GOSPA JE MEDU
VO.INA TEHNIKA NAMA 115
POSTROJBE
HRV ATSKE VO.JSKE
RUSK! VISECIJEVNI RAKETNI I KRAJ PRICE 116
SUSTAV URAGAN 57
PAKLENIH 630 METARA 19
POJAM NEMA - ZA NJIH NE SUHO J SU-24 FENCER 59 Naslovnu fotografiju snimio:
POSTO JI . 22. _ DAMJAN TADIC .
HRVATSKA PUSKA VELIKOG
SAMOBORSKA VEZA 241KALIBRA 66

GLASILO Naslov urednistva: Zvonimirova 12, t'retplata za inozemstvo upla<::uje se u ko-

Graficki urednik:
MINIST ARSTVA natporuenlk Svebor Labura
OB RANE Ureduje kolegij urednlstva: porucnik
Drazen Jonjic (ustroj i postrojbe HV),
REPUBLIKE poruenik Tihomir Bajtek (vojna tehni-
HRVATSKE ka), Robert 13aric (HRZ), Simsa Halu-
zan, Vesna Puljak, Gordan Radose-
Glavni i odgovorni urednik vlc, teljko Stlpanovle, Gordan Lau-
sic, Dario Vuljanic, Kristina Matica
brigadir Ivan Tolj
Stojan (reporteri), ·Tomislav Brandt,
Zamjenik glavnog i odgovornog
Damjan Tadic, Davor Kirin (fotogra-
urednika fi), Hrvoje Sertic, Denis Lesic (grafic-
pukovnik Miro Kokic ka redakcija), Velimir Pavlovic. (lektu-
ra), Damir Haiman (marketing i financl-
lzvrsni urednik
je), Zorica Gelman (tajnica)
natporucnik Dejan Frigelj .
Zagreb, HRVATSKA
Brzoglasi: 46 80 41, 46 79 56
O.lekoumnozivac(fax): 45 18 52
Tisak: Hrvatska tiskara, Zagreb.
Godiinje pretplete 240 k.n
Polugodiinje pretpleta 120 kn
Sve promjene tiraie slati na Vjesnik TU·
zemna prodaja Slavonska avenija 4 brzo-
glas 341-256 iii na MARKETING, Hrvatskog
vojnika brzoglas 467-291; brzoglas i dale-
koumnoiivac 451-852.
Pretplata za tuzemstvo uplacuje se u ko-
rist: · Slovenija 39000 SLT, llalija 39600 Ill, Nor-
PODUZECE • TISAK,, ZAGREB (za pret-
platu na •Hrvatski vojnika) br. rn. 30101-
601-24095
rist
ZAGREBACKA BANKA - ZA PODUZE-
CE »TISAK, (za pretplatu na •• Hrvatski voj-
nik«) br. rn. ·
30101-620-16-25731-3281,060.
Cijena polugodiinje pretplate:
Njemacka 54 OM, Austrija 36P ATS, Kana-
da 42 CAD, (zrakoplovom 82, 95), Auslrali-
ja 48 AUD, (zrakoplovom 106, 50), SAD 42
USO, (zrakoplovom 76, 45), Svicarska 48
CHF, Nizozemska 60 NLG, Francuska 216
FRF, Svedska 216, SEK, Belgija 1080 BEF,
Danska 216 DKK, Velika Brilanija 20 GBP,
veska 212 NOK
Rukopise i tvarivo ne vracamo,
4 HRVATSKI VOJNII(
Razgovori predsjednika Tudmana s ameriekim potpredsjednikom Goreom u
' Kopenhagenu
MUDROST I ODLUCNOST
HRVATSKIH ODLUKA
Sporazum o novom
mandatu i ulozi
medunarodnih snaga u
Hrvatskoj nije pristanak
na neki novi UNPROFOR,
skriven iza drukcijeg
imena. Glavna je zadaca
izaci na medunarodne
granice, bez prolijevanja
krvi hrvatskog vojnika.
Postignuto je najvise sto
se moglo kako bi se
zastitili hrvatski
nacionalni interesi
Pripremio Drazen Jonjic:
Liekom Sastanka na vrhu UN-a
o socijalnom razvoju u Kopenhage-
nu, u sklopu brojnih bilateralnih
razgovora, .najvazni]t je bio onaj sto
ga je predsjednik Republike Hrvat-
ske dr.. Franjo Tudman imao s ame-
rickim potpredsjednikom Al Gore-
om. . nevka 1. travnja 1995. istjece man-
Sastanak je proistekao iz zabrinu-
tosti svekolike svjetske zajednice u
svezi s odlukom Republike Hrvat-
ske o otkazu mandata UNPROFOR-
-u, koji na okupiranim podrucjima
nase domovine nije ispunio svoju
zadacu,
Nakon razgovora, predsjednik
Tudman i potpredsjednik Gore od-
rzali su konferenciju za novinare,
na kojoj su dali kratke izjave i odgo-
varali na novinarska pitanja.
Predsjednik ·RH dr. Franjo Tud-
man je kazao.
- Kao sto znate, svi smo bili svje-
doci uznemirenosti danasnje svjet-
ske javnosti u svezi s odlukom
Hrvatske da otkaze mandat UN-
PROFOR-u. Hrvatska je zeljela ot-
kazom mandata samo ubrzati mir-
no rjesavan]e svojih okupiranih
podrucja. Da bismo pridonijeli i po-
Susret predsjednika Tudmana s amerii:kim potpredsjednikom
u Ko penhagenu
novno novoj situaciji, stabilizaciji
prilika, a ne prostrivanju mandata,
Hrvatska je donijela odluku koju ce
predloziti UN-u, novi sporazum o
angaziranju posebnih snaga na
granicama Hrvatske i za nadgleda-
nje mirnog procesa.
Predsjednik Tudman procitao je
izjavu o tome, u kojoj se kaze. -Nad-
dat UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Dje-
lujuci zajedno s Vijecem sigurnosti i
svojim partnerima u medunarodno]
zajednici, Republika Hrvatska ce
nastojati dogovoriti novi mandat Vi-
[eca sigurnosti UN za medunarod-
no prisustvo u Hrvatskoj, kojim ce
se.
1. kontrolirati medunarodne gra"
nice izmedu Republike Hrvatske i
Savezne Republike Jugoslavije (Sr-
bije - Crne Gore), izmedu Republi-
ke Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
na onim mjestima gdje glavne prije-
lazne tocke sada ne kontroliraju
vlasti Republike Hrvatske.
2. kontrolirati prilaz i komunika-
cije za UNPROFOR i druge medu-
narodne humanitarne operacije
prema Bosni i Hercegovini prek'o
teritorija koji sada nije pod kontro-
lom vlasti Republike Hrvatske, i
. '
Goreom
3. omoguciti nastavak provedbe
Sporazuma o prekidu vatre od 29.
ozujka 1994. i Gospodarskog spora-
zuma od 2. prosinca 1994., i omogu-
citl provedbu buducih sporazuma
usmjerenih na remtegraciju Hrvat-
ske te omoguciti provedbu relevan-
tnih rezolucija Vijeca sigurnosti i
Glavne skupstine UN. ·
Do uspjesnog dogovora o manda-
tu za novu medunarodnu prisut-
nost, kao sto je to naprijed navede-
no, te za ograniceno vremensko
razdoblje, . Vlada Republike Hrva!-
ske je suglasna o tome da se sadas-
nja medunarodna prisutnost maze
nastaviti u svrhu izvrsavanja fun-
kcija povezanih s njezinom zada-
com u Bosni i Hercegovini, i funkci-
[a, bithih za nastavak provedbe na.-
vedene u Sporazumu od 29. ozuj~
1994. i 2. prosinca 1994.«
Nakon predsjednika Tudman
americki potpredsjednik Al Go
kazao je da bi volio reel da je to ~I,
dobra vijest, a da napori Republikt
Hrvatske za punu uspostavu hrvs ·
skog suvereniteta natl svim dijelovi·
ma imaju punu potporu SAD-a.
Predsjednik Republike Hrvat_sk,
dr. Franjo Tudman, odgovaraJll'
na pitanja novinara potvrdio [e
HRVATSKI VOJNIK
J-{rvatska nije odustala od odluke
da ne produzi mandat UNPROFO-
R-u nakon 31. ozujka. Mandata kak-
vog smo.do sada poznavali vise ne-
·ce biti. Predsjednik Tudman kazao
je: - UNPROFOR nije ispunio svoju
zadacu, ne zbog toga jer postrojbe
UNPROFOR-anisu htjele, nego zato ·
sto pobunjeni Srbi i oni koji su sud-
jelovali u okupaciji tih podrucja ni-
su dopustali da se takav mandat
provede. Na ovoj konferenciji bar
20 sefova drzava i vlada izrazilo mi
je svoju zabrinutost time da bi se
zbog odluke Hrvatske mogao prosi-
riti rat u tom podruciu. Hrvatska [e
s tom odlukom spremna s bitnim
medunarodnim ctmbenjcima, s Vi-
jecem sigurnosti, osigurati miran
povratak okupiranih podrucja u
svoj ustavno-pravni poredak. U tom
sklopu dopustite da izrazim poseb-
nu zahvalnost g. Goreu i predstav-
nicima SAD-a koji su u pronalaze-
nju takvog rjesenja pokazali krajnje
napore i u razgovorima koje smo
medusobno vodili s predstavnicima
drugih medunarodnih cimbenfka,
osobito s Europskom unijom - ka-
zao je predsjednik Tudman.
O tome koliko ce snaga UN ostati
u Hrvatskoj s novom zadacom pred-
sjednik RH dr. Franjo Tudman je re-
kao. - Danas u Hrvatskoj ima vise
od 15.000 pripadnika UNPROFOR-a.
Mislim da je oko 5000 pripadnika
medunarodnih snaga dovoljno da
ostvari nove zadace. Zeljeli smo po-
Predsjednik RH dr. Franjo Tudman na celu hrvatskog izaslanstva sastao se s glavnim tajnikom UN Gha/ijem
stic! sporazum o tome kakve medu-
narodne snage trebaju to provoditi
- rekao je dr. Tudman.
Nakon povratka iz Kopenhagena
predsjednik Tudman izjavio je da
sporazum o novom mandatu i ulozi
medunarodnih snaga u Hrvatskoj
nije pristanak na neki novi UNPRO-
·FOR, skriven iza drukcijeg imena.
Nasa je glavna zadaca da izademo
na drzavne granice, sto ce sporazu-
mom biti omoguceno i to bez proli-
jevanja krvi hrvatskih vojnika, bu-
duel da hrvatsku granicu sa Srbi-
jom i Bosnom i Hercegovinom tre-
baju cuvati medunarodni vojnici.
Postignuto je najvtse sto se moglo
kako bi se zastitili hrvatski nacio-
nalni interesi.
Predsjednik Tudman je sudionici-
ma skupa u Kopenhagenu pojasnio
okolnosti donosenja odluke o otka-
zivanju mandata UNPROFOR-u.
Dogovor oko novog sporazuma, koji
[amct ocuvanje mirovnog procesa i
vracan]e okupiranih podrucja nai-
sao je na potporu svih cimbenika
medunarodne politike.
Hazrjesavanje jednog kruga krize
u Hrvatskoj prema tom sporazumu
istodobno nam produbljuje odnose
s EU i SAD na svim podrucjima. Ni-
je nepoznato ni to da je EU uvjeto-
vala sklapanje trgovinskih ugovora
i ugovora o suradnji, te ulazak u
PHARE program, nacinom na koji
ce Hrvatska rtjesitl problem opas-
nosti da ratna kriza zahvati podruc-
5
je cijelog Balkana. SAD su aktivno
sudjelovale u pripremi takvog rjese-
nja, te se obvezale na to da ce u
daljnjim pregovorima i postizanju
konacnog rjesenja u Vijecu sigur-
nosti UN voditi taj proces.
Brojnim . susretima koje je imalo
hrvatsko izaslanstvo Hrvatska izla-
zi s medunarodno ojacanom pozici-
jom, a uz to omoguceno je i to da se
na trgovinskom, financijskom i dru-
gim podrucjima nastave procesi su-
radnje i povezivanja.
Predsjednik RH dr. Franjo Tud-
man je rekao kako se moze ocekiva-
ti i to dace vecina pobunjenih Srba,
po uputama iz Beograda, shvatiti
kako im je jedini izlaz Republika
Hrvatska i da nema drugog rjesenja
osim - mime reintegracije. Mada
se u kontekstu novog sporazuma ne
spominju rokovi, zajednlcko mislje-
nje i hrvatske i amerieke strane je
da ga treba provesti sto prije. Jam-
stva Hrvatskoj da ce sporazum biti
proveden je to sto su SAD, EU i Ru-
sija nacelno pristale na to rjesen]e.
Novim sporazumom takoder jasno
se odreduje da pobunjenci nisu jed-
nakopravna strana i da se od njih
ne trazi nikakav pristanak na spo-
razum.
Valja se nadati, kaze dr. Tudman,
da ce medu njima prevladati ra-
zumni ljudi, kojima je u interesu
mir. Nove mirovne snage u Hrvat-
skoj bit ce u sklopu UN, s posebnim
zapovjednikom, ali onog sastava na
kojega ce pristati hrvatska Vlada. •
6 HRVATSKI VOJNIK

Razgovori s americkom poslanicom Madeleine Albgright

SADRZAINI RAZGOVORI ·U WASHINGTONU

Predsjednik RH dr. Franjo Tudman nastavio je u Washingtonu razgovore koje je s
americkom stranoni zapoceo u Kopenhagenu
Uwashingtonu su nakon sve-
carskog dijela vezanog za obljetni-
cu Federacije uslijedili bilateralni
razgovori predsjednika Tudmana s
americkim potpredsjednikom Alom
Goreom. Na tim razgovorima doslo
je do razradbe tema zapocetih u Ko-
penhagenu - razgovor o sadrzaju
mandata novih mirovnih snaga ali i
o gospodarskoj suradnji Hrvatske i
-SAD-a.
Hrvatska je dobila cvrstu americ-
ku potporu za djelotvorne meduna-
rodne snage kojima ce prva zadaca
biti nadzor medunarodno priznatih
granica.
U sklopu posjeta SAD-u predsjed-
nik Tudman susreo se u sjedistu
UN-au New Yorku s americkom po-
slanicom pri UN Madeleine Albrig-
ht, koja je u Vijecu sigurnosti Intel-
rala Rezoluciju o prestanku manda-
HRVATSQ U
ta UNPROFOR-a i o pocetku man-
data novih mirovnih snaga. Potom
su uslijedili razgovori s glavnim ta]-
nikom UN Boutrosom Boutros-Cha-
liem.
Kako se oceku]e, nova rezolucija
o zavrseku sadasnjeg mandata UN-
PROFOR-a i o pocetku mandata no-
vih mirovnih snaga trebala bi biti
donesena do kraja ozujka, no bitni-
je je reel da se vodi prava diplomat-
ska bitka za presudne detalje man-
data novih medunarodnih snaga.
Nakon povratka hrvatskog izas-
lanstva, predsjednik Tudman izja-
vio je da je zadovoljan rezultatima
posjeta SAD-u.
-Hrvatska delegacija sudjelovala
je na proslavi prve obljetnice Was-
hingtonskih sporazuma o stvaranju
federacije i konfederacije gdje su
bili, osim domacina SAD, i prijatelji,
kako su ih nazvali, Federacije. Na-
pomenuo je da se u okviru te obljet-
nice postavilo pitanje zasto gospo-
din Izetbegovic nije tamo.
» Drugi razlog naseg boravka u
Washingtonu bili su razgovori o bi-
lateralnim odnosima s predstavni-
cima SAD-a. Imao sam razgovore ·
zaista sa cijelim vrhom, od drzav-
nog tajnika Christophera, potpred-
sjednika Gorea, savjetnika za nacio-
nalnu sigurnost Lakea do predsjed-
nika Clintona-, rekao je u-nastavku
predsjednik Tudman.
Sa zadovoljstvorri mogu ustvrditi
da smo-u toin pogledu ne samo po-
novno uspostavili puno povjerenje
izmedu Hrvatske i SAD, koje je na
svoj nacin bilo, u izvrsenju, dovede-
no u pitanje nasom odlukorn o otka-
zu mandata UNPROFOR-a, nego
smo ucvrstili te odnose, postigli
smo punu suglasnost o svim pitanji-
ma i dogovorili se o suradnji na
svim podrucjima, Napokon, u New
Yorku sam vodio razgovore s pred-
stavnicom SAD pri UN-u Madeleine
Albright, a onda i s glavnim tajni-
kom UN-a i njegovim suradnicima,
o otkazu UNPROFOR-u i' novom

PARTNERSTVU ZA MIR'
. .., :t,
sporazumu o angaziranju posebnih
snaga UN-a u Hrvatskoj, na grant-
cama. Vjerojatno ste o tome vec ne-
C! . .. ,.J predsjednik Clin- Hcyatski se n>:1nis- sto cull, da su to bili isto tako vrlo
Ojedtnjene" Drzave ton i driavni ta1nik tar posebno sastao s plodonosni razgovori. Potpuno sam
po rijecitha hrvatskog
_Christopher I minis- ,americkim ~ kolegom zadovoljan nlirria, tako da ce presta-
mtnistra obrane "Goj-
"tar obra,ne ~erry dali Williamom perryjem nak mandata UNPROFOR-a, ukida-
ka $uska, daju punu su apsolutnu potporu · kako III bi 'razmotric- nje UNPA-zona, a angaziranje sna-
. . . Hrvatskoj Zf;t,ulazaj[ u proces donosenja no- 1
ga UN-a na granicama znaciti nov
potporu uk~jucivanju:;;Pa.rtnerstvo'·m mire, voga,,m&l}data UN za korak te ubrzati rjesavanje pitanja
Hrvatske u NJ\.TO-ovizja.vtp1je u cetvrtak u Hrvatsku te americku okupiranih podrucja i ukljucivanle
plan PartnerstvQ za W8.$liingtonu mtnls-" ul9gu, u provodentu u 'ustavno-pravni poredak Hrvat-
mJr. tar $usaµr. a novoga mandate.. * ske-, izjavio je predsjednik Repubh-
ke Hrvatske dr. Franjo Tudman. •
HRVATSKI VOJNIK · USTROJ HRVATSKE VOJSKE 7

POSJEt•
Zamjenik mintstra obrane, mr. Josip Juras 12.
o.zpjka }995, posjetio·j.e Zadar gdjt je,,razgo. varao
sa zadarsko--kninsJdm zupanom Simom Prtenja-
com, gradqnacelnikom grad.a Zadrai. Bozida.rom
KalD;A.etom, te predstavnicimi "'SPlitskogZbornog
podrupja i zadarskog zbornog mjes~ kao. t,pred- ,tii
stavnicima,HVIDR-e i Udruge udovica domovtn- ·
skog rata,
Na sastanku se razgovarelo o skrbi za stradal-
nike domovinskog rata, o ..suradnjj.Hrvatske vof-
ske i ctvtlnth vlasti, te-o stambenoj .P~oblematici.
Prema rifecima mr Jurasa, .zakljuceno je da upra-
ve i urediwm obranu preuzmu skrb 9 udrugama
stradalnfks, doll)ovinskog rata, te daim,ostgurajµ
prostor za. i:>kUplJanje i rad i naja:vio sredivll.nje
stanja ~ starnbenom p(>.drucju~ posebtce u raspo;;
laganju poslovntm . .prostorill).a koje su .u vlasnis~ .
tvu,Ministarstva ebrane, Mr. :Juras izjavio je tako-
, POSJET SVICARSKOG
der · da ee se povestt racu,na <> neod9:A.:vanju2na
mobHizacijs.J(eP9ztye,te pro~~sti~.vizije svth rad-
nih ob.%veza
..
..1ce;· .,,,.-
®

7vesha Puljak
VOJNOG IZASLAftlKA nika Rueggera · da, zajed-
Pom~c~ik nacelnika no sa svojim drzavnim po-
Glavnog stozera general glavarima i medunarod-
bojnik Petar Stipetic 7. nom zajednicom, pokusa-
ozujka primio je u sluzbe- ju . utjecati na suprotnu
ni radni posjet svicarsko- stranu u cilju sto brzeg
ga vojnog izaslanika, pu- rjesavanja bitnih pitanja.
kovnika Ursa Rueggera. Pukovniku Rueggeru
predstavljen je sustav
Hazgovar'ajuci o hrvatskoj izobrazbe i skolovanja
odluci o otkazivanju man- vojnih kadrova u RH. Go-
data UNPROFOR-a, gene- voreci o velikom napretku
ral bojnik Stipetlc nagla- i usponu, pukovnik Rueg-
sio [e da su stavovi Repub- ger istaknuo je da se nala-
like Hrvatske [asni i da ce zimo na dobrom putu, te
se nastojati, kao i dosad, da se hrvatski sustav sko-
mirnim sredstvima ostva- lovanja maze usporediti
riti provedba Washin- sa skolovanjima vojnih
gtonskih sporazuma. No, kadrova u inozemstvu i
razumljivo je da se ne ma- - ponudio- osobnu pomoc i
ze neograniceno cekati, svu suradnju,
naglasio je general bojnik

- Stipeti6, i zamolio pukov- Kristina Matica Stojan

SUSRET BOBETKO DE NORMAN U

.LACZVNSKI
Nacelnik GSHV . gene-
ral zbora Janka Bobetko
14. ozujka primio je u na-
stupni posjet poljskog voj-
nog izaslanika Lecha Lac-
zynskog. Razgovarajuci o
poljskim vojnim postroj-
bama u sastavu UNPRO-
FOR-a, general zbora Jan-
ka Bobetko naglasio je po-
trebu da postrojbe budu
upoznate sa situacijom na
ovom podrucju. Poljska je
zemlja koja je prosla Gol-
gotu slicnu kao i Hrvat-
ska, rekao je Bobetko, i
bas zato trebala bi razum-
jeti poteskoce u kojima se
Hrvatska nalazi. Vojni
izaslanik Laczynski rekao
je da je ovaj susret koris-
tan i za razvo] bilateral-
nih odnosa kao i za njega
osobno i izrazio zelju da
na OVOID podrucju sto pri-
je zavlada mir. • je sukladnost misljenja o
HRVATSKOM VOJNIKU
Uednistvo glasila Mi-
vecini pitanja i izrazena
nada da to nece biti zadnji
nistarstva obrane Repub- susret nasega glasila i
like Hrvatske posjetio je predstavnika Promatrac-
zamjenik sef'a Regional- ke misije EZ.
nag centra Promatracke Visokoga gosta urednici
misije Europske zajedni- su upoznali s nasim lis-
ce, gospodin De Norman. tom, za kojega je gospodin
U vrlo sadrzajnom raz- DeNorman ustvrdio da [e
govoru razmijenjena su na visokoj profesionalnoj
misljenja i iskustva izme- razini, sto listu maze slu-
du visokog predstavnika i ziti na cast, kao i svekoli-
koj Hrvatskoj vojsci, s ko-
urednika nasega [edinoga
vojnog glasila. Potvrdena jom je nas list nastajao i
rastao. ' D. J.
 8 USTROJ HRVATSKE VOJSKE
VOJNI IZASLANICI
POSJETILI »OURU
DAKOVICA« .
Pise Ante Loncar
'Vojni izaslanici Nje-
macke i Svicarske P.
Schwan, D. Paulus i U. Ru-
egger su u drustvu pred-
stavnika Ministarstva ob-
rane Republike Hrvatske,
Zbornog podrucja Osijek i
Zbornog mjesta Slavonski
Brod posjetili Holding
-Duro Dakovic-cu Slavon-
skom Brodu. Temeljni cilj
posjeta bio je upoznava-
nje s proizvodnim moguc-
nostima tvornice, osobito
u dijelu namjenske proiz-
vodnje, s posebnim _ na-
STUDIJI ZA UCINKOVITIJU
OBRANU
U Ministarstvu obrane
Republike Hrvatske 7.
ozujka odrzana je treca
sjednica Vojno-tehnickog
savjeta, kojoj je predsjeda-
vao ministar obrane Re-
publike Hrvatske gospo-
din Gojko 'Susak. ·
Na sjednici je bilo rijeci
o provedbi specijalizira-
nih sveuctlisnih poslije-
diplomskih studija za po-
trebe sustava obrane Re-
publike Hrvatske. Tako-
der, raspravljalo se i o
SPOMENICE 1 05. BJELOVARSKOJ
Pise Vesna P\tljak
~sucu tristo pripadnika
3. bojne 105. bjelovarske
brigade primilo je 12. ozu}
glaskom na proizvodnju
hrvatskog tanka M-84 A.
S proizvodnim progra-
mima Holdinga -Duro
Dakovic- goste je upoz-
nao generalni direktor
Antun Mllovic, a direktor
specijalnih vozila Bartol
Jerkovic sa suradnicima
ih je informirao o progra-
mima namjenske proiz-
vodnje.
Gosti su obisli pogone
tvornice specijalnih vozi-
la, a zatim su posjetili i
jednu od postrojbi 108. bri-
gade Hrvatske vojske. •
I
provodenju strategije teh-
nicke modernizacije
Hrvatske vojske, a rascla-
:njene su i mogucnosti dal-
.jnjeg usavrsavanja hrvat-
·ske industrije naoruzanja
'i vojne opreme. Bilo je go-
vora o mogucnostima voj-
ne izobrazbe u inozem-
stvu.
Doneseni su zakljucci
cijom ce se provedbom
obrambena spremnost
HV i sustava obrane podi-
ci na jos visu razinu. •
ka u Durdevcu Spomenice
domovinskog rata. Kroz
tu je bojnu tijekom domo-
vinskog rata proslo oko ti-
sucu sesto boraca sireg
durdevackog podrucja, a
zajedno s maticnom 105.
brigadom ta laka minoba-
cacka i tankovska bojna
prosla je bojista Bilogore,
SLIKA· NA SLIKU U HVU
uklopu redovitih tribi-
na Hrvatskoga vojnog uci-
lista -Petar Zrinski-, 14 ..
ozujka predstavljena
knjiga Dubravka Merlica
je
-Slika na sliku-. Pozdrav--
ljajuc! nazocne, voditelji-
ca programa, Jozefina
Dautbegovtc istaknula je
vaznost emisije -ko]u smo
svi uvijek cekali s ne-
strpljenjem, a niti ne zna-
[uci tko ce biti gost-. Pra-
vilo kojeg se Marlie tije-
kom svojeg rada pridrza-
vao, rekla je gospoda Da-
utbegovic, uvijek je bilo is-
to: biti posten prema su-
govorniku, prema poslu, i
na kraju i prema samome
sebi. Bas zbog takvog od-
nosa, emisija je zasluzeno
zapadne i istocne Slavoni-
je, te Posavine.
0 stvaranju te ratnom
putu postrojbe govorio je
njezin ratni zapovjednik,
bojnik Martin Kranjec.
Zapovjednik brigade pu-
kovnik Zlatko Ferencevic.
podsjetio je na zasluge
HRVATSKI VOlNIK
postala jedna od kljucnih
informativnih emisija.
Ova knjiga je pisana za
buduce vrijeme, istaknuo
je Merlic, za generacije
koje ce zivjeti u manje za-
nimljivom vremenu i za-
zelio sto brze emitiranje
mirnodopskih -Slika-,
-poslije kojih ce svi gleda-
telji moot mirno spavati-.
Merlic je naglasio da su i
emisija i knjiga zajednic-
ko djelo cijelog tima nje-
govih suradnika, i zahva-
lio se suradnici, lektorici
Lini Kezic koja je umno-
gome pridonijela izboru i
. nactnu obradbe tekstova
sadrzanih u knjizi.
K.M.S.
105. brigade, posebice u
oslobadanju Bilogore i di-
jela zapadne Slavonije.
Svecanosti su bili na-
zocni predstavnici bjelo-
varskog Zbornog podruc-
ja, celnici Koprtvnicko-
-krizevacke zupanije, te
durdevacke i susjednih
opcina. •
HRVATSKI VOJNIK
»BUDITE NA CAST I PONDS
DOMOVINI«
Tekst i snimke ·Gordan Lausic
Secanim postrojava-
njem pripadnika antitero-
ristickih pogtrojbi Vojne
policije i odavanjem po-
casti palim hrvatskim
braniteljima, 8. ozujka u
splitskoj vojarni -Lora-
svf)cano [e.obiljezena dvo-
godisnjica ustrojavanja
tog elitnog segmenta Oru-
zanih snaga Republike
Hrvatske. Nazocnima,
medu kojima su bili za-
povjednik Zbornog pod-
rucja Split general bojnik
Ante Gotovina, kontraad-
miral Davorin Kate, te
drugi visoki civilni i vojni
duznosntci potom se obra-
tio nacelnik Odjela antite-
toristlcke VP Uprave Voj-
ne policije bojnik Branko
Cvitanovlc riaglasivsi zna-
cen]e antiteroristickih po-
strojbi kao snage koja je
osim svojih tedovnih voj-
nopolicuskih zadaca kraj-
nje profesionalno i s hva-
levrijednim ucinkom iz-
vrsavala zadace na prvim
crtama bojisnioe. Pripad-
nicima antiteroristickih
postrojbi potom se obratio
i nacelnik Uprave Vojne
policije general bojnik
Mate Lausic kazavsi: -Gle-
dajuci vas ovako postroje-
ne ne mogu a da ne osje-
cam neizmjerno zadovolj-
~tvo jer ujedno se prisje-
cam dana stvaranja
Hrvatske vojske i njezine
Vojne policije, dana kad
nas je odrzala vjera da
stvaramo nesto za buduca
pokoljenja, da stvaramo
nesto sto nas vodi u stva-
ratelje novije hrvatske po-
vijesti... Prepoznao sam u
v~ma dragovoljce domo-
vmskog rata, prve hrvat-
ske vojnike, vojne policaj-
c_e ... Kad smo se u pocetku
ltpnja 1993. godine okupili
9
.-
na Bracu da bi otvorili
kamp za izobrazbu antite-
rorlstickih postrojbi, rece-
no vam [e: •• Ovdje ste svi
na nuli, na ravnoj crti, svi
pocinjete kompletnu izob- -
razbu od nule, uceci stro-
ga pravila vojnickog zivo-
ta. Red i disciplinu. I ne-
mojte da vas to pokoleba-.
I nije vas ntsta pokoleba- "Sokoli« - simbol snage, brzine, hrvatskog duha
lo. lzrasli ste u prave voj-
nike, vojsku s kojom se
moze diciti hrvatski na-
rod. Nazalost neki su na
tom putu poloztli ztvot na
· altar Domovine. S njima u
srcima, svjesni da zivimo
u prijelomnim vremeni-
ma za opstojnost hrvat-
skog naroda i njegove
drzave, bit cemo, ako to
zatreba, na poziv pred-
sjednika i Vrhovnog za-
povjednika OSRH dr. Fra-
nje Tudmana najjact prst
u saci hrvatskog udara;
udara koji ce svima jed-
nom za svagda jasno po-
· kazati da nitko nikada vi-
se ne smije ugroziti i je- ········- -···· ·········-- ·····--·-·····-·- - -- .....••
dan dio hrvatskog suve- Smotru postrojbi izvrsio je general bojnik Mate Lausic
reniteta. Vrijeme je kad
Domovini moramo dati
sve, sve da bi nasi sinovi i
kceri zivjeli u buducim,
mirnijim, sretnijim vreme-
nima. Budite na cast i po-
nos Domovini-.
Na kraju svecanostt
prvim pripadnicima AT-
VP-a general Laustc i nje-
gov zamjenik brigadir
Marijan Biskic urucili su
prigodna priznanja, a po-
tom je tzvrsena smotra
postrojbi ATVP-a na kojoj
se jasno mogla vidjeti nji-
hova izucenost i opremlje-
nost prije svega najmo-
dernijim vrstama naoru-
zanja te specijalisticke op-
reme. Priznanje prvim pripadnicima A TVP-a
 10
"'
OBIUEZILI
CETVEROGODISNJICU ·
Uojarni -Croatla- od-
rzana je 18. ozujka 1995. sve-
canost obiljezavanja cetvrte
obljetnice osnutka i djelova- ·
nja te podjele spomenica do-
movinskog rata postrojbama
. Podrucnog stozera i Samos-
talnog · odreda Hrvatske voj-
ske Novi· Zagreb.
Prvi zapovjednik · ove po-
sttojbe, pukovnik Pero Toljan
pozdravivsi nazocne, os-
vrnuo se na ratne dane po-
. obranu Novog Zagreba sa za- ponosom sjecamo, istaknuo
strojbe, na emocije, odlucnost
i spremnost s kojom su kre-
nuli u obranu svoje domovi-
ne, svojeg grada. A krenuli su
upravo ispred ove vojarne,
tada zloglasne -Marsalke- s
ciljem i zeliom da onemoguce
neprijatelju osvajanje i raza-
ranje zagrebackih domova.
Vee tijekom ljeta 1991. organi-
zirali su i 'ustrojili Stozer Pod-
rucnog zapovjednistva i iz-
vrsili pripreme za popunu i
. mobilizaciju samostalnog
Odreda.
Ustrojen na nacelu drago-
voljnosti njegovih pripadnika
Odred je iznikao iz redova
Narodne zastite, a razviiao se
uz svesrdnu pornoc i potporu
Kriznog staba Novog Zagre-
ba i logtsticku potporu pri-
vrednih i civilnih struktura
grada.
USTROJ HRVATSKE VOJSKE HRVATSKI VOlNlk
VELIA
ULOGA
Ratni put zapoceo je bas ukidanju, popunili su postroj-
tu; pred zloglasnom -Marsal- be 153. i 102. brigade, 202. PZO
kom- sa zadacom blokade brigade, postrojbe HRZ i PZO
bivse JA i onemogucavanja , te postrojbe Vojne policije,
U OBRANI
neprijateljske vojske da izade gdje su se istaknuli svojim ra-
iz njezinih vojnih objekata. dom i djelovanjem. tRADA
Prema zapovjedi zapovjedni- Od onih prvih dragovolja-
ka tadasn]e 3. operativne zo- ca Novog Zagreba koji se
ne, Podrucnl stozer zajedno s okupise samoinicijativno, tu·
tu.»: d~mu
Hrvatske vojske u
Odredom, uz pretpocinjenu pred ogradom ove danas splltsko] Lori svecano"
jednu satniju 1. gbr. i jednu hrvatske vojarne, zivote na
Je: proslaylfena tet-
satniju 101. brigade Hrvatske oltar domovine polozilo je vrta godisnj;j.ca,., osnut-
vojske preuzima sveukupnu cetvero pripadnika kojih se s
_ka:w •Prvog s.plitskog
bataljUD;!jl,"' . u Javnosti
dacom blokade i obrane od je pukovnik Toljan, te na kra-
poznaiog. · .k"ao lskver-
vojarne -Marsalka-, zracne ju dodao. -Stav svih pripadni- ski bataljUh•. Nakon
luke -Pleso-, blokade vojarne ka ove postrojbe upucen
polaganja vrnenca
-Kerestinec-, te osiguranje hrvatskom narodu, hrvatskoj pred sredi.$p.jim krt-
ZB -Lucko-.
drzavi i njezinom vrhovms- zem na groblju Lovri- ·
Odlazak neprijateljske voj- tvu je, spremni smo i dalje nae t, mtse u samosta-
ske iz -Marsalke- i zracne.lu- braniti suverenitet RH i slo-
nu syetog.A:µte na Po-
ke -Pleso- pripadnici postroj- bodu hrvatskoga naroda-. ljudq za sve ~ginule
be docekali su na lijevoj obali
. Ispred Zbornog podrucja hrvatske btartit'elje
Kupe. Na temelju borbene Zagreb cestitke je uputio bri- nastavlj~n~ je prosle-
zapovijedi 3. OZ od 11. prosin- gadir Vinke Stefanek, zamje- 'Vtil,, . "'v. i::.
ca 1991. postrojbe Odreda nik zapovjednika Zbornog
Prvt split~ki skver-
pretpocinjavaju se 153. briga- podruqa, tom prigodom re- f>ld b'a~aljun~ danas'
. di HV i sudjeluju kao potpora kavsi: -Pokazali ste svojim
djeluje u. l. 'bojni 6. do-
napadnim djelovanjima HV primjerom kako treba raditi. mobra1,1ske pulfovni-. t
na banijskom bojistu. Zadanu Stvorili .ste i ustrojili formaci- j,e, a o.;hje~pm znate-
crtu bojisnice ove postrojbe ju spremnu da brani Hrvat- nju za fortxniranje oru-«
drzale su sve do 1. .travnja sku i svojim ste primjerom zanih snag, H'rvatsk~ ·
1992. kad je sukladno zapovi- potaknuli mnoge da krenu i vojske'tob~aqu grada
jedi vrhovnog zapovjednika bore se za Hrvatsku. Svjesni ,Splita i srednfeclalma.;
OSRH, izvrsena demobiliza- smo da ste spremni za konac- tip.~kih oto~t;i,, govorio
cija Samostalnog odreda. ni bo]-. · je u tme zapbVjednika
Njezini i u njoj vojno stasali Zbotnog . : podI;Ucj&'
pripadnici HV, po njezinu Vesna Puljak Split, njeg_. · av pomoe-
nfk Jure Su"Qdov, te u
ime_ politlcke uprave
Zbq.rnog . podi'Ucja
Split Ztlenko Ipzs,. U
trne Minlstarstva' ob-
J rane-nazocne demob-
rane 'pozdravio je -~-
poviednrk f:IRM, ad-
miral 'Sveto Letica,
pozeljevsI rm da budu
posve spl'em.ni ne sa-
mo da b:t;,ane+ nego i.
ofenzrvno dteluju, alto
zatreba oslob
prtvremeno okupi
'ne dtjelove domov
Svecanosttma pros
ve' 4. obljetnice Prv,
skverskog batal]
bili su nazoont i spli'
sko-dalmattnski z
pan Kruno Peronj
i · mncgt drugt ugled
gostr. ,.;
£.
Sit pano·
HRVATSKI VOJNIK
SA.ZNAKOM ~-
»SOK OLA«
U SRCU
Tekst i snimci
Gordan Lausic
Pigodnom svecanos-
cu u Nastavnom sredistu
Vojne policije -Senjak- 10. · jednik Sredista naglasivsi
ozujka promovirana je jos kako ce im steceno znanje
jedna klasa djelatnih voj- znatno pomoci tijekom
nih policajaca polaznika obavljanja svakodnevnih
strucne izobrazbe za ov- zadaca, no takoder da tu
jastene ' sluzbene osobe. stjecanju znanja nije kraj,
Nakon smotre postrojenih jer Nastavno srediste tek
pripadnika NSVP-a koju je jedna karika u lancu
je izvrsio nacelnik Uprave stvaranja prototipa voj-
Vojne policije general boj- nog policajca, hrvatskog
nik Mate Lausic, nazocni- vojnika koji ce u svemu bi-
ma se obratio pukovnik ti jednak, ako ne i bolji od
Branko Katalintc, zapov- svojih zapadnih kolega,
ZA UCINKOJITIJU
SKRB.,,
UZagrebu Je 17. i~:t:. ozujka odrzan radni sastanak s
na.celnicuna odjela za skrb gardljskih brigada HV. Pre-
ma rijec:\mapukovntka Ante Vuetea, svrha ovog sastan-
ka bila je progovorttt o svtrn poteskocama koji su nazoc-
m na terenu i u Upravf. Da bi se 1zbjegli mogu6i probJe-
11:1.i i pospjesio rad, potrebito Je dobro poznavame sttua-
cue na terenu. U tu svrhu planlra se osntvanje.kornisije
U cijem 6e radu sudlelovatr vise uprava koje 6e'biti cim-
bentk povezivanja uprave i gardijskih brigada. Ovakvi
sastanci · sa strane gardijskih brigada ocijenjeni su kon-
struktivnim i potrebitlma. Rezultat takvog·stava je dogo-
vor o redovitim mjesecntm susretima kojima bi rad Up-
rave za skrb postao sto ucinkoVitijL
K.M.S.
11
Novi »sokolov!«
u stroju
Nazocne je pozdravio i de i pohvale. Samokresom
general bojnik Lausic ka- PHP general Lausic na-
zavsl kako im upravo do- gradio je vojnu policajku
biveni status ovlastene Vandu Dunder, a znao-
sluzbene osobe daje do- kom Vojne policije s po-
datne obveze da svojim svetom vojne policajce
radom, stegom, cascu i Branka Puskarica i Rena-
postenjem budu primjer ta Gecana, a desetoro pri-
hrvatskog vojnika. . padnika Sredista i polaz-
nika ·izobrazbe pohvalje-
Na kraju svecanosti naj- no je od strane zapovjed-
boljim polazrricima dodi- nika NSVP-a pukovnika
jeljene su prigodne nagra- Branka Katalinica. •
POSJET
RANJENIM,
, » TIGROVIMA«
N. inicijativu organizacije Mare Nostrum Cro-
aticum, Hrvatske katolicke misije iz njemackog
grada Pforzeim-Bruchsal, Hrvatske pozadinske
fronte te 1. gardijske brigade uprtlicen [e 16. ozu]-
kEJ, susret uz prigodan program, s invalidima do-
movinskog rata koji se trenutacno nalaze na lije-
cenju u RC Jezercica.
Nakon kulturno-zabavnog programa, cetrde-
setorici invalida domovinskog rata uruceni su
skromni novcani pokloni, prikupljeni posred-
stvom Hrvatske katolicke misi]e, te pokloni og-
ranka HDZ iz Singena koje je urucila saborska za-
stupnica gospoda Vera Stanic,
U Donjoj Stubici u crkvi Presvetog Trojstva od-
rzana je potom Sveta misa za sve poginule pri-
padnike, koju je vodio svecenik don Jozo Kaic iz
Njemacke.
Susretu s ranjenim borcima nazocni su bili
predstavnici Sabora, predstavnici 1. gardijske bri-
gade -Ttgrovi- i drugi uzvanici.
V. Puljak
12 USTROJ HRVATSKE VOJSKE HRVATSKI VOJNlk

POCAST
BRANITEUI·
MA .
U Sukosanu je u nazoc-
nosti izaslanstava Hrvat-
skog ratnog zrakoplov-
stva i Zrakoplovne baze
Zadar te predstavnika
obitelji, udruga i civilnih
vlasti obiljezena druga
obljetnica pogibije sestori-
ce pripadnika zadarske
zrakoplovne baze.
Polaganjem cvijeca, svt-
[ecama i Svetom misom
zadusnicom odana je tako
pocast i jos jednom nagla-
sen nezaborav hrabrim
braniteljima koji su slobo-
di Zadra i Hrvatske na ol-
tar polozili najvise sto SU
imali i rnogli. Slava im i
vjecna hvala. G. R.

StANOVI ,U ZBORNOM
*f!OD8l1CJU bSIJEK'~'*
SA SVIH STRANA
Pi1®EMA ROKOVlilA: POMOC
Te~t i snimkal*
Tomislav Prusip.a INVALIDIMA
amp podrueje Osifek l ->OtujkaposjetiOjfl, brlgadir
Matko Kakanw-, nacelrtik t]pra,ve za graditelJstvo Mi-
zn~tarSyVaobrane Republike Hrvatske, te se tom prlgo-
Pise Gordan Radosevic
/
sova podruznica u Rijeci
djelatnici gospicke
HVIDR-e raspodijelili su
na 52 paketa podruznici u
doiv: zello upomat,t sa stambennn pitan,Jim.a:" plan~- Perusicu, 50 senjskim in-
nJem graditeJ,jske p.jeJatno~tiu Hrvatskoj v9Jsc1 i surad- /~validi domovinskog ra- validima, 115 u Otoccu i
njom ~ civifrlim sti;uJ{turama. Tijekom l)Osjeta u .razgo- ta s podrucja Licko-sen- na kraju, 200 'u Gospicu.
voru sai,.zapoVjednikomZboi;nog po<;lrucj~ OsIJe~.gene- jske zupani]e . svojim su Djelatnici HVIDR-e Licko-
ral bojnlkom I:>urotn Decakom. i predstavnicirtl.81gradt- primjerom ovih dana bili -senjske zupanije nisu po
te)jskib,poduzeca izOsUeka brigadtr Kaka,rigi je dosnao svjedoci sve sirine hrvat- primitku ove znacajne do-
kako su i.skoristena sredstva Mini.starstva·obrane nami, skoga srca i nesebicnosti nacije zaboravili ni soci-
jenJen~ gradnji stanova? pr,ipadnik~ Hrvatske v:ojske, u pomoci ovim hrabrim jalno najugrozenije obite-
fnvalide domovip:skog ta.ta te obitelji"'poginulih t'nesta- ljudima koji su zaduzili
lih hrvatskih branitelfa. Tom pL'igodom, predstavntcr lji ovoga kraja kojima je iz
f onda za pro met, stambenoJ komuqalno gospodarstvo domovinu. Naime, u po- te donacije podijeljeno 25
teJzvodaca radova »Gradnfe,, -Progresa- j•Tehnikaabe- sljednjih nekoliko dana, paketa. S druge strane,
tona« izviJestili su '.brigadtra Kakarigija o tifeku radova gotovo u isto vrijeme, ra- Hrvati domoljubi Austra-
;oa gradn]! stanova u Blok-centru U. Izvodaci radova'na- njeni licki branitelji okup- lije novom su novcanom
'pomenull su kako je dinamik{l Izvodenja radova pnla- ljeni oko podruznice donacijom - ovaj put rt-
godlji:Va uvjettma, te da se gradnja svih objekata odvija HVIDR-e u Gospicu dobili [ec je o 13.000 australskih
.prenia ramje dogovorenim rokovtma, su vrijedne donacije i to
Brigadtr Kakarigi istaknuo je zadovoljstvo kakvo- dolara - potvrdili kako
com radova i tspunjavanjem rokova na gradnji 528 -sta- od rijeckog Caritasa i ise- njihovo srce neprestano i
nova u zon; odgovornosti Zbomog podruqja Osijek, t\ ljenih Hrvata daleke Aus- gromko dise za rodnim
dodao kako se na tome nece statt, jer je dobro poznat tralije. Vise od pet stotina krajem. Novae ce biti ras-
btoj. stanovnika s ovog podrucja. Na kraju su svt obtslt paketa hrane i ostalih po- podijeljen po podruzn~9a-
gradiliste u Blok-oentru II. gdje su obavijesteni· o tijeku trepstina koje je licklm ma HVIDR-e u G0sp1cu,
gradn]e. braniteljima, . invalidima Perusicu, Otoccu i Senju.
naseg rata poslala Carita-
•
HRVATSKI VOJNIK 13

KUCE·ZA HRVATSKO
NATJECANJE
INVALIDE INVALIDA
Pise z. Stipu.ovit~
_,.,
_ -~
Trece svehrvatsko sportsko natjecanje invalida
domovinskog rata odrzat ce se od 15. do 1-7. lipnja
u Osijeku. 0 ovom dogadaju novinare su izvjestili
general bojnik Duro Decak, zapovjednik Osjecko-
ga zbornog podrucja, voditelj Odjela za skrb Os-
[ecko-baranjske zupani]e Vladimir Simic, i Zvon-
ko Frantic, zamjenik nacelnika Uprave za skrb
Ministarstva obrane.
U natjecanju ce sudjelovati oko 400 invalida iz
sest zbornih podrucja, a bit ce podijeljeni u osam
ekipa. Organizator natjecanja predvodia je natje-
canje u stolnom tenisu, pikadu, kuglanju, streljas-
tvu i utrke u kolicima, a pokrovitel] je Ministar-
stvo obrane i Hrvatska vojska. Natjecanje ce
uljepsati nastup poznatih glazbenika hrvatske es-
trade.

uc:»: sred!JtJl
HV-a Pozega., 2. v&ljace
'il ~rovedena je akcija~dra.,
govoljnog davanja krvt,
Zavodi za trans.f uziju ·
krvi lZ Nove Gradiske,. i
J Slavonskog Broda.prtku·
pili su krv od 240 drago-
I voljnlh davatelja'm krvi,
" prve generacijej vojnika
nevaka u 1995. g~m.i:
 14 PREN OS IMO HRVATSKI VOJNlk

CNN
Razgovor predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tudmana za
amertcku TV postaju CNN

UBRZATI
MIROVNI
PROCES
Americka televizijska po-
staja CNN emitirala je u su-
botu ujutro u emisiji -Diplo-
matic Licence-, razgovor s
hrvatskim predsjednikom dr.
Franjom Tudmanom vode-
nim posljednjeg dana njego-
vog boravka u New Yorku.
Upitan zasto je Kopenhas-
kim sporazumom promijenio
misljen]e- o odlasku UN-ovih
snaga iz Hrvatske potkraj
ozujka, hrvatski je predsjed-
nik rekao. -Nismopromljeni-
li odluku nego smo pristali
na nove snage. Ne na UN-
PROFOR«.
Na pitanje s kolikim bi se
brojem vojnika za novi man-
dat UN-ovih snaga Hrvatska
slozila, dr. Tudman je rekao
da bi to trebalo biti priblizno
pet, a moglo bi biti i sest, naj-
vise sedam tisuca ljudi.
Upitan prijeti Ii sada novo
izbijanje ratnih sukoba,
hrvatski je Predsjednik odgo-
vorio. -Ne, mislim da nece bi-
ti rata. Nisam ni mislio. ·Me-
dunarodna zajednica se toga
bojala, ali ne ja i Hrvatska.
Nismo mislili da bi zavrsetak
UNPROFOR-ovog mandata
mogao prouzrociti rat. Samo
smo zeljeli ubrzati mirno rje-
senje problema okupiranih
podrucja Hrvatske-.
Na pitanje nije -li Vanceov
plan predvidao promatrace
radi nadgledanja meduna-
rodne granice i koji je razlog
sto se. to nije ostvarilo, pred-
sjednik Tudman je odgovorio.
-Vanceov se-plan nije mogao veclna njih je za mirno rjese- kih Drzava, Kontaktne skupi-
nje-, rekao je dr. Tudman. ne i cijele medunarodne za-
ostvariti zbog suprotstavlja-
nja pobunjenih Srba, ali mi Hrvatski Srbi rekli su da jednice da Milosevic rnoze
sada prihvacaju promatracs, pomoci pri mirovnom proce-
ne predlazemo promatrace
na granicama nego trazimo ali ne i snage na granicama. su, hrvatski je Predsjednik iz-
Sto ce se dogoditi ako to bu- '[avio kako misli da srbijanski
da posebne UN-ove snage
nadziru granice-. du sprijecili, upitao je voditelj predsjednik postupno dolazi
CNN-ove emisije. -Hrvatski do stajalista da Srbi moraju
Vjerujete Ii da ce te snage Srbi nisu jedinstveni. Naivaz- prihvatiti mirno rjesenje,
na granicama 'doista biti spo- niji ljudi, poput Mlkelica, to Dr. Tudman na kraju je
sobne za obavljanje svojeg prihvacaju, a ekstremisti, kao razgevora napomenuo da su
posla, bilo je sljedece pitanje. Martic, ne. Mi mislimo da bi on, osobno, i Hrvatska vrlo
-Optimist sam jer mislim da se plan mogao uspjesno os- zainteresirani za dobre odno-
je Beograd, koji je stajao iza tvariti-, kazao je hrvatski se sa SAD, te dace Hrvatska,
pobunjenih hrvatskih Srba, predsjednik. zajedno sa SAD i UN, uciniti
sada spreman na pregovore, Upitan je Ii opravdano uv- sve sto moze za mirno riese-
a i medu hrvatskim Srbima jerenje Sjedinjenih Americ- nje krize u regiji. •

BEOGRAD I POVLACENJE »PLAVIH KACIGA« IZ HRVATSKE

UNPROFOR, TALAC BOSANSKIH SRBA!?

tc: je vodst~o bosanskih Srba najavilo ~a ce ~~traziti
povlacenje UNPROFOR-a iz Bosne (ako se povuce iz Hrvat-
ske) pozornim prornatracima postalo je jasno koliko je po-
metnje medu -prekodrinskim Srbima- izazvala odluka
hrvatskog predsjednika Tudmana. Suoceni s ozbiljnom mo-
gucnoscu brzog odlaska -plavih kaciga- koje su cijelo vrije-
me odrzavale status quo, Srbi iz Hrvatske i BiH ne znaju
sto im je ciniti. Jos [ucer izjavljivali su da im je svejedno ako
snage UN odu a danas se (istina tajno i nesluzbeno) uveliko
-0kuju planovi o uzimanju -unprof'oraca- kao talaca.
U Beogradu se nesluzbeno procjenjuje da bi odlazak
snaga UN iz Hrvatske, iako kompliciran i vrlo opasan, ipak
manje stete nanio Srbiji nego odlazak -plavih kaciga- iz
BiH. Bosanski Srbi jedva ocekuju da UN ode pa da brzo za-
uzmu sve muslimanske enklave u istocnoj i sjevernoj Bos-
ni.
No, da pi se u potpunosti osigurali od opasnih udara
NATO-vih zrakoplova, kao taoci bi se uzeli vojnici UN. Sve
to, medutim, procjenjuje se u Beogradu, ne bi sprtjecilo sto-
tine tlsuca novlh izbjeglica koje bi presle Drinu sto bi, goto-
vo sigurno, bio konacan kraj i ono malo pravne drzave koje
sada ima u Srbiji. Vlast suocena s mogucnoscu socijalnih
nemira morala bi prijeci na ratnu ekonomiju. Bio bi to pra-
vi. kaos za reztm u Beogradu koji je vet prtlicno uzdrman
vanjskim i unutarnjim pritiscima.
Ovdasnjt rezim zato sada sa zaslona drzavne televizije
uporno ponavlja - mir, kao temeljni i najvazru]i interes
srpskog naroda. Nisu rijetki oni koji tvrde da upravo tako
veliko udaranje u mirovne bubnjeve upravo znaci pripre-
me za nove sukobe! Povlacenje UNPROFOR-a, iii njihovo
postavljanje na medunarodno priznate granice s novim
mandatom i namjenom, koliko god da ne odgovara Srbima
s okupiranih podrucja Hr:vatske i BiH, ne odgovara ni Be-
ogradu. • ,-
HRVATSKI VOJNIK
BOJOVNIK
KUPRES - NIT
SLOBODE
Dobitkom povijesne pobjede HVO-a
na Kupreskom polju, u Kupresu i na It-
vanjskoj bojtsnici vratili smo ponos i do-
stojanstvo hrvatskome narodu. Ove po-
bjede kod svakog bojovnika, svakog do-
casnika i svakog casnika trebaju stvara-
ti dodatni motiv za organizacijsko i sva-
ko drugo [acanje zapovjednistva i po-
strojba s ciljem ocuvanja oslobodenog
prostor;:t,·a pritom i biti spreman za no-
ve napadne operacije oslobadanja pri-
vremeno okupiranih hrvatskih pros.tora.
Zelio bih da ovo zajednistvo koje smo
posebice dozivjeli na Kupresu ostane
jedna neizbrisiva nit sloge, bojnog duha,
VECERNJE NOVOSTI
NIJE PROMIJENIO ORES
» Mi opoziv iz skupstine RS je svo-
jedobno prava lakrdija, jedinstvena u
parlamentarnom zrvotu-, rekao je Ra-
doslav Brcanin u izjavi za list, kornenti-
rajuci odluku paljanske skupstine da
bude iskljucen i da mu se oduzme posla-
nicki mandat. Za takvu tvrdnju, Brdanin
je naveo dva primjera. Sluca] kad se sku-
pina radikala odvojila od stranke i osta-
TV BEOGRAD
»VANCEOV
PLAN NECE
SE MIJENJATI«
Predstavnik
Unprofora u Beogradu
N. konferenciji za novinstvo u Beog-
radu, predstavnik Unprofora Jiri Czizik
1z1avioje da je Vanceov plan -sveobuh-
vatan dokument koji i dalje vazi, siroka
osnova za sve modifikacije i amandma-
ne, i ostaje temelj svih daljnjih mirovnth
pregovora«, rekao je on, i naglasio da se
Vanceov plan -necs mijeniati-. Pred-
stavnik Unprofora u Beogradu rekao je
da ce se srtuacija na Prevlaci rjesavati
pr~govorima koje ce Unprofor podupri-
Jeh, a najavljen je i posjet Yasushija
Akashija Beogradu. • Daily News.« •
PREN OS IMO
spremnosti i morala sto sve i nadalje tre-
ba krasiti svakoga hrvatskog vojnika u
interesu [acanja ustroja HVO-a, rekao je
za Bojovnik, glastlo MO HR Herceg-Bos-
ne, brigadir Josip Cerni, zapovjednik ZP
Tomislavgrad.· •
, vise nije toliko bitna, zakljucuje -Oslobo-
la u skupstini SR,J. Kao drugi primjer,
Brdanin je naveo -sluca] Stjepana Mesi-
ca, koji je s Manolicem i Degoricijom is-
tupio iz HDZ-a, ali su svi ostali u Saboru
Hrvatske-. Zbog toga Brdanin smatra
da je njegovo iskljucenje iz skupstine
pravno neutemeljeno, odnosno nelegi-
timno. On je iznenaden sto Karadzic nije
stavio veto na odluku, -tim prije sto nje-
mu nije svojstveno da se odlucuje na
brzinu-. •
TURKISH DAILY NEWS
TUR SKA
POTPORA
SPORAZUMU
Suzbena Turska [e izjavlla da ona
podrzava plan kojim bi se medunarodne
snage razmjestile na hrvatske granice s
Jugoslavijom i dijelom Bosne koji drze
Srbi.
-Plan predvida rehabilitaciju
hrvatskoga teritorijalnog integriteta i
reintegraciiju krajine s ostalim dijelom . da postavio tri zahtjeva. kontinuitet SRJ,
zemlje-, izjavio je glasnogovornik minis- bezuvjetni prekid rata i ukidanje sankci-
tarstva vanjskih poslova Ferhat Ataman.
-Mi mislimo da je plan pozitivan i mi ga
podrzavamo-, izjavio je on za -Turkish
15
OSLOBODENJE
PRIGODA ZA.
PREOKRET
Zgrebacki sporazum o vojnoj surad-
nji potpisan je u trenutku kad je mirovni
proces u BiH zapao u ozbiljnu krizu i
predstavlja jedinu prigodu da se Srbi
vojnim pritiskom natjeraju na prihvaca-
nje mirovnog plana Kontaktne skupine.
Takvu ocjenu sadrze gotovo svi komen-
tari koji se mogu cuti u Sarajevu u povo-
du dogovora o suradnji Hrvatske vojske,
HVO-a i Armije BiH. Taj dogovor sara-
jevska javnost popratila je s odobrava-
njem.
Komentator -Oslobodenja- podsjeca
da ucinkovita provedba Zagrebacklh
sporazuma maze bitno izmijeniti odnos
snaga na terenu. Karadzic i Martic sada
imaju na raspolaganju pribltzno 130 ti-
suca vojnika, a Armija BiH i HVO goto-
vo 220 tisuca, ne racunajuci snage redo-
vite Hrvatske vojske. Srbi, istina, jos
imaju prednost u broju tankova, ali ona
denje-. • •
NAiA BORBA
STVAR JE
»GOTO VA«,
SAMO KAKO
JE IZVESTI?
Autor clanka pise, pozivajuci se na
dobro obavijestene izvore bliske drzav-
nom vrhu SRJ, kako je priznavanje BiH,
te Hrvatske u medunarodno priznatim
granicama vec -gotova stvar-, navodeci
kako je Slobodan Milosevic tu odluku
-kovertirao-. Otvoreno je jos -samo pita-
nje tehnike priopcavanja i pripremanja
terena za bezbolno prihvacanje takve
odluke-. Na ovakav zakljucak navode,
prema pisanju autora clanka, i nedavna
otkrica tjednika -Telegraf-, koji je izvi-
jestio o sastanku Milosevica i Kozireva
prije 20-tak dana, kojom prigodom je sr-
bijanskom predsjedniku predocen plan
Rusije, Velike Britanije i Francuske. Nji-
me se dvomjesecno ukidanje sankcija
zamjenjuje trajnim a drugo obecan]e Mi-
losevicu odnosi se na nezadiranje u pro-
blem Kosova. Prema navodima dobro
obavijestenth izvora - Milosevic je i ta-
ja. Na kraju teksta, autor zakljucu]e.
-Prijasn]e priznavanje Slovenije i mogu-
ce priznavanje Makedonije od strane
SRJ, moglo bi biti samo uvod i opipava-
nje pulsa javnog mnijenja-. •
 16
U SUSRET
MIRNOJ REINTEGRACIJI
Odluka predsjednika
Republike Hrvatske dr.
Franje Tudmana
objavljena nakon
sastanka s predsjednikom
SAD-aAl Goreom u
Kopenhagenu kojom se
otkazuje sadasnji mandat
UNPROFOR-ai pristaje
na daljnju nazocnost
medunarodnih snaga na
teritoriju Republike .
Hrvatske, zasigurno je
. najznacajniji dogadaj na
svjetskoj politickoj•sceniu
proteklom razdoblju
Pise Dusan Viro
Uoliko bismo u jednoj riject zelje-
li pretociti reakcije medunarodnih poli-
tickih cimbenika na odluku predsjedni-
ka onda je to zasigurno - olaksan]e, u
danima koji su pred nama slijede izrav-
ni pregovori vlasti Republike Hrvatske
sa Vijecem sigurnosti UN sa ciljem defi-
niranja novog mandata sa tocno defini-
ranim zadacama i rokovima provedbe.
Pristanak medunarodns zajednice na
rasporedivanje medunarodnih snaga na
granice Republike Hrvatske sa Srbijom i
BiH jasno potvrduje prakticnu sprem-
nost svjetskih cimbenika za provedbu
procesa mime reintegracije okupiranih
podrucja u pravno-pohncki sustav Re-
publike Hrvatske. · bila je izvanredna prigoda za objavljiva-
Prisjetimo se da je odluka Predsjedni-
ka Republike o otkazu mandata UN-
PROFOR-u od 12. sijecnja obznanjena u
poslanici naciji izazvala pravi sok na
medunarodnoj pollticko] sceni. Svjetski
drzavmct ocijenili su takvu odluku prizi-
vanjem ratnog sukoba koji bi u najgoroj
inacici izazvao apokalipsu svjetskih raz-
mjera. Zbunjenost i zabrinutost svjet-
skog politjckog establismenta odlukom
vlasti Republike Hrvatske o otkazivanju
gostoprimstva snagama Unprofora jas-
no je ukazivala na nedostatnu sprem-
nost medunarodne zajednice u prona-
lasku ucinkovitih politickih odluka koje
bi imale za cilj okoncan]e okupacije
hrvatskog teritorija u formi mime rein-
tegracije.
OSVRT HRVATSKI VOJNII(
Predsjednik Tudman s americkim predsjednikom Clintonom .
dogadaja, medunarodna zajednica vrsi-
la je pritisak na vlasti Republike Hrvat-
ske kako bi ih odvratila od ustrajavanja
na vlastito] odluci koja je dobila plebisci-
tarnu potporu hrvatskog naroda. .Brojni
diplomatski razgovori koji su vodeni s
clanicama Kontaktne skupine, EU-a i
drugim drzavnicima pokazala se kao iz-
vanredna prigoda da se uvjere u argu-
mentiranost i odlucnost hrvatske vlade i.
Predsjednika Republike o neodrzivosti
dcsadasnjs politike medunarodne zajed-
nice naspram problema _okupacije cet-
vrtine hrvatskog teritorija. Hrvatska je
postala nezaobilazan cimbenik svjetske
diplomacije. Sve je vise medunarodnih
diplomata izrazavalo razumijevanje za
motive hrvatske odluke, ali i naglasava-
lo vaznost da se jos jednom da sansa
mirnom rjesenju krize. Skup svjetskih
drzavnlka u Kopenhagenu i razgovori
sa potpredsjednikom SAD-a Al Goreom
Predsjednik RH dr. Franjo Tudman u Was- nje odluke ciji ce se ukupni dometi i zna-
_!Jingtonu
cen]e moci sagledati u bliskoj buducnos-
Vrhovnistvo Republike Hrvatske svo- ti. Pazljivi rasclanjivaci nisu propustili
ju odluku obrazlagalo je neucinkovitos- zapaziti da je i ovaj put vise nego ikada
cu UNPROFOR-a u provedbi Vance- Amerika nastupila kao pouzdan partner
-Owenovog plana, odgadanjem procesa i saveznik Republike Hrvatske.
povratka prognanika i nedopustivim za- Potvrdujuci svoju razboritu i mirotvor-
mrzavanjem stanja naspram pobunje- nu politiku Hrvatska je ovom odlukom
nih Srba. uvjerila i vlastite politicke oponente u
Politicka i vojna vrhuska Srbije i tzv. dosljednost trazenja mira, ali ne i po
SRJ u sinkroniziranoj kampanji s pobu- svaku cijenu. Americki drzavni tajnik
njenicima u Bepublici Hrvatskoj i BiH Warren Cristopher u povodu obznanji-
nastojala je ovu odluku pretociti kao jos vanja odluke hrvatskog predsjednika dr.
jedan dokaz svjetskoj zajednici o hrvat- Franje Tudmana izjavljuje:
skoj genocidnosti i nepostojanju politic- -Pozdravljajuci odluku predsjednika
ke volje za pregovorima. Cinilo se da su Tudmana, zelim jasno kazati da S~D
medunarodni politicari i ovaj put nasjeli svim srcem pozdravlja njegov cilj - ocu-
na srpski mamac. Zabrinuta za razvoj vanje teritorijalnog integriteta Hrvatske.
HRVATSKI VOJNIK
Vjerujemo da ce akcija predsjednika
rudmana pridonijeti tom cilju-. The
·washington Post naziva Hrvatsku -sto-
zerom amencke politike na Balkanu-.
Uvazavajuci hrvatske prijedloge, me-
dunarodna zajednica uputila je znakovi--
tu poruku pobunjenim Srbima u kojem
smjeru zeli daljnji tijek politickih doga-
daja u Hrvatskoj. Razdvajanjem manda-
ta medunarodni_h snaga za Republiku
Brvatsku ispunjen [e vazan strateski cilj
Republike Hrvatske kojim se dodatno
pospjesuju prigode za brzo politicko rje-
senie Hrvatska se i ovom odlukom po-
tvrdila kao nezamjenjivi cimbenik eu-
ropske stabilnosti.
Vazno [e napomenuti da je odluka
Predsjednika Republike u Srbiji doceka-
na s nevjericom, iako su drzavni mediji
hinili zadovoljstvo zbog toboze izbjegnu-
tog ratnog pozara. Predstavnici srpske
politicke scene, mahom oporbeni prvaci
izrazili su ocitu bojazan razvojem doga-
daja u kojem su prilike za opstanak oku-
pacije i stvaranje velike Srbije manje ne-
go ikada. Srpske vode nehotice odaju
Predsjednik Republike J-/rvatskedr. Franjo Tudman na povratku iz SAD-a
priznanje hrvatskom predsjedniku nazi-
vaiuci njegovu diplomatsku ofenzivu i
odluku o promjeni mandata vrlo opas-
nim diplomatskim potezom. Postavlja se
pitanje za koga je ta diplomatska aktiv-
nost opasna. Nesumnjivo da je ona opas-
na zbog golemog udarca srpskom pro-
jektu velike Srbije. Ovakvom dalekosez-
nom politickom odlukom vrhovnistva
Republike Hrvatske jugoslavenska tj.
srpska diplomacija stavljena je u pat. po-
ziciju koja ju je dovela do diplomatske
defenzive na medunarodnoj sceni. Sad
je sve vise ocito i Srbima da je Milosevic
stjeran u kut. Ili ce priznati Hrvatsku i
BiH u medunarodno priznatim granica-
ma iii ce nastaviti zivjeti u svjetskoj izo-
laciji sto bi dugotrajno dovelo u pitanje
opstanak srpske drzave. Slijedom nave-
denog realno je ocekivati priznanje Re-
publike Hrvatske od Miloseviceva rezt-
ma, ali je i razumljivo da je sada u pita-
ruu tehnicka izvedba, jer je Milosevica
st.rah da ne izazove tektonska pomica-
nja tla u Srbiji pri cemu bi mu mogla iz-
ma6i i vlastita stolica. Za Hrvatsku je
najznacajni]e kako ce na ovu odluku re-
agirati pobunjeni Srbi s privremeno
okupiranih podrucja Republike Hrvat-
ske.
Za ocekivanle je da ce vojno-politicka
vrhuska pobunjenih Srba pojacati rep-
resije prema vlastitom narodu straseci
ih paranoicnim sotoniziranjem hrvatske
drzave. Ponovno ce postati aktualna fra-
za o svjetskoj zavjeri protiv srpstva u ce-
mu ce prednjaciti vode srpskih profasis-
tickih paravojnih formacija iz Srbije. Ve-
cini srpskog pucanstva na okupiranim
podrucjima dosta je terora i izolacije u
koji je gurnut u nastupu kolektivne ek-
staze velikosrpskog sovinizma. Otrijez-
njeri nakon cetverogodisnjeg sna o veli-
koj Srbiji, pnttsnutgladu i besperspektiv-
nosti daljnjih zrtava obicnom covjeku se
velika Srbija cini daljom nego je to ikada
bila. S pravom je za ocekivatt da su sada
na potezu ugledni Srbi i intelektualci iz
redova Srba s okupiranih podrucja koji
trebaju inicirati politicke procese unu-
tar vlastitog naroda koji ce ih dovesti u
sustav Republike Hrvatske, uz jasna
jamstva gradanskih i manjinskih prava
Srba u Hrvatskoj. Odluka Predsjednika
Republike najrjecitija je potvrda sprem-
nosti hrvatske drzave za zajednicki suzi-
vot sa Srbima u Republici Hrvatskoj. Ne
samo da bi takva politika ocuvala mno-
ge zivote u Hrvatskoj vec bi i srpskom
pucanstvu omogucila zivot dostojan cov-
jeka pod europskim krovom mira i bla-
gostanja.
Je li Hrvatska novom odlukom o sta-
tusu medunarodnih snaga na svom teri-
toriju -opet popustila- bit ce pitanje koje
ce preokupirati hrvatsku javnost. Zasi-
gurno je da ce i u Hrvatskoj biti onih koji
ce ovakvu odluku proglasiti stetnom za
nacionalne interese i dostojanstvo
hrvatskog naroda. Jedan dio kritike pro-
izlazit ce iz nerazumijevanja strateskih
politickih odnosa u svijetu, te mjesta i
uloge Republike Hrvatske u djelatnoj
politici medunarodne zajednice. Pred-
stavnici takve politike vodili bi nacional-
nu politiku izvan konteksta medunarod-
ne zajednice koja bi zemlju dovela u sve-
koliku izolaciju za kojom poseze medu-
17
narodna zajednica kad se nacionalna
politika ne uskladuje s globalnim intere-
sima. Izolacionizam Srbije najbolje nam
ocrtava domete takve politike. Hrvatska
divovskim koracima koraca ususret civi-
liziranoj Europi, dok balkanska zeljezna
zavjesa ostaje rezervirana Srbiji i Crnoj
Gori ukoliko ne pokaze dovoljnu elastic-
nost u mirovnom procesu koji tece,
Drugi dio kritike proizlazit ce iz nad-
metanja politickih stranaka u skuplja-
nju politicklh bodova u hrvatskoj javnos-
ti. Argumenti na koje ce igrati takvi kri-
ticari bit ce emocije hrvatskog naroda, i
stradalnici domovinskog rata. Za pret-
postaviti je da ce najglasniji biti oni koji
su strahote rata gledali prekoTv zaslo-
na zavaljeni u udobne fotelje vlastitog
doma.
Vise nego ikada prije, sad je vrijeme
hladnih glava.
Za ocektvati je da ce predstavnici [av-
nog i politickog zivota Republike Hrvat-
ske imati na umu.aktualno vojno-politic-
ko okruzenje u kojem se trenutacno na-
lazimo, te da svojim postupcima nece
narusavati nacionalno jedinstvo.
Hrvatska vlast prozivljava patnje svo-
jih prognanih gradana svjesna bremena
koje nosi vrijeme odgadanja povratka.
Mnogi zaboravljaju da je najcvrsce jam-
stvo zastite nacionalnih interesa i dosto-
janstvo hrvatskog naroda u Koje priori-
tetno spadaju povratak prognanika i te-
ritorijalni integritet Republike Hrvatske
- Hrvatska vojska.
Spremnija nego ikada, visoko motivi-
~ana i profesionalno, ustrojena zivo je
[amstvo brze slobode. Iz te spoznaje pro-
izlazi mirnoca i spokoj hrvatskih grada-
na. Jaka Hrvatska vojska najjaci je adut
mirnog povratka prognanika na svoja
ognjista, Nastavljajuci svoju politiku ko-
jom zeh sacuvati svaki zivot, Vrhovnis-
tvo Republike Hrvatske ucinit ce sve da
se svojim domovima ubrzo vrate svi oni
koji su prozivjeli strahote rata i progon-
stva. Bilo bi najljepss kad bi se to dogo-
dilo u miru, bez novih zrtava i razara-
nja. ·
· Posjet predsjednika Republike Hrvat-
ske dr. Franje Tudmana SAD-u, susret s
predsjednikom Clintonom i njegovim
suradnicima u kojima [e potvrdena
spremnost na punu suradnju na svim
podrucjima od obostrane koristi dokaz
je novog mjesta koje zauzima Hrvatska
u medunarodnoj zajednici. Prestanak
mandata UNPROFOR-a, nestanak UN-
PA zona i angaziran]e medunarodnih
snaga na hrvatskim granicama dokaz je
snage i uvazavanja Hrvatske od medu-
narodne zajednice. Vise nego ikada, me-
dunarodna zajednica uskladuje svoju
politiku s interesima Republike Hrvat-
ske. Susret predsjednika Republike dr.
Franje Tudmana s glavnim tajnikom
UN, B. B. Galijem je to potvrdio. Ojacana
potporom medunarodne zajednice, po-
sebice SAD-a i Niemacke, Hrvatska ide
u susret mirnoj reintegraciji okupiranih
podruqa u svoj ustavno-pravni poredak.
•
 18
SKOLOVANI ZA NAJBOUE
PROJU,OKLOPNJAKE
redovite psiho-
-motoricke izobrazbe gardij-
skih brigada osobitu vaznost
u spremnosti svih pripadnika
ima izobrazba na strucno]
spremnosti i osposobljenosti
rukovanjem najmodernijim
naoruzanjem, Bas iz tih raz-
loga pripadnici bitnice POLK
3. gardijske brigade obavljaju
redovite takticke vjezbe gdje
se na terenu primjenjuje zna-
nje steceno na teorijskoj izob-
razbi. Pripadnike jedne bitni-
ce POLK-a susrecemo na
viezbalistu u blizini Nasica
gdje provode petnaestodnev-
nu takticku vjezbu. Dok se
prema planu i programu
izobrazbe redovito obavljaju
dnevne duznosti susrecemo
satnika Darka Brezovca, za-
povjednika bitnice POLK 3.
gardijske brigade. On nas
upoznaje s jednim uobicaje-
nim radnim danom na vjez-
balistu koji pocin]e ustaja-
njem vec u 6.30 sati. S izob-
razbom se pocinje u 8 sati
kad pripadnici protuoklopne
bitnice izlaze na teren i tamo
provode pet sati. Poslije rue-
ka nastavlja se s radom na
pripremi za sljedeci dan.
Dan koji smo proveli na
izobrazbi s pripadnicima 3.
gardijske brigade bio je na-
mijenjen uviezbavan]u taktic-
ke vjezbe -bo] u susretu- gdje
su -Kune- prikazale odlicnu
brzinu i snalazljivost. Unatoc
zahtjevnoj vjezbi, kakve su
gotovo sve u izobrazbi gardij-
skih brigada, moglo se uociti
da su protuoklopnjaci 3. bri-
gade u izvanrednoj kondicij-
skoj spremi te izucenl za
obavljanje svih postavljenih
zadaca u bilo koje vrijeme i
na bilo kojem terenu.
Nista to nije cudno, kaze
satnik Darko Brezovac, jer su
vecina njih prekaljeni borci
koji su iskustva stjecali na ra-
tistima po citavoj Hrvatskoj.
Mladi borci koji se nalaze u
postrojbi uce od starijih kole-
ga i zajedno cine jednu dobru
cjelinu. S obzirom da je bttni-
ca u kratkom vremenu mora-
Ia prijeci iz jedne topnicke
POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE ·
- .
TI vod ~- gardijske brigade osposobljava
na najmodernijim polunavodecim i
navodecim protuoklopnim sustavima
Tekst i snimka Tomislav Prusina
bitnice u protuoklopnu sto je
zahtijevalo i izobrazbu na
najmodernijim naoruzanjima
moze se rect da je bitnica
spremna na razini dostojnoj
gardijskih brigada. 0 razini
izucenosti najbolje govore
posljednja ciljanja na kojima
su unisteni svi ciljevi sto je i
kruna [ednogodisnjeg ciklusa
rada.
Dok je bitnica provodila
vrijeme na vjezbalistu u do-
bro opremljenim kabinetima
susrecemo tehnicko-trenazni
vod 3. gardijske brigade na
izobrazbf. Od porucnika Bo-
rislava Calete, zapovjednika ·
HRVATSKI VOJNlk
TI voda, doznajemo da bas
taj vod osposobljava na naj-
modernijim polunavodecim i
navodecim protuoklopnim
sustavima gardiste cijelog
Zbornog podrucja Osijek. Pri-
stigla zapovijed da se iz sva-
ke postrojbe uzme dio Ijud-
stva za izobrazbu operatora
bilo je ujedno i pohvala alt is-
to tako zahtijeva veliku anga-
ziranost predavaca,
Izobrazba operatora nacel-
no traje dva mjeseca u kojoj
svaki operator prolazi kroz
tri etape. U prvoj etapi izob-
razbe eliminiraju se oni koji
nemaju talenta za vodenje
protuoklopnih sustava, dok
ont koji to zadovolje prelaze
na drugu etapu u kojoj se
osim talenta ocjenjuje mimo-
ca, koncentracija i smirenost.
Kroz ove dvije etape izobraz-
be kandidat na TV trenazeri-
ma ispali 1200 elektronskih
ispaljenja, nakon cega samo
najbolje ocijenjeni prelaze na
trecu i posljednju etapu izob-
razbe. U treco] etapi svaki
operator obavi jos 400 elek-
tronskih ispaljenja na simu-
lato_ru CRO TREND. Nakon
toga se prije prvog bojnog cl-
ljanja ide na ocjenjivanje gdje
se utvrduje da Ii je operator
zadovoljio ili nije. Uz sve te tri ·
etape kandidati se teoretski
upoznaju sa svim protuoklop-
nim sredstvima koja se koris-
te kod nas i u svijetu. Oni koji
produ ovu specljalisticku
izobrazbu, maksimalno su
osposobljeni za obavljanje
svili postavljenih zadaca.
Da nije ni malo jednostav-
no raditi na modernim elek-
tronskim uredajima koji u
potpunosti simuliraju uvjete
na terenu (od zvucnth signals
do oklopnih sredstava u po-
kretu) moze potvrditi i potpis-
nik ovog teksta u sto se i sam
uvjerio. Da je opravdano up-
ravo TI vod 3. GBR dobio od-
govornu zadacu izucavanla
operatora cijelog Zbornog
podrucja dokaz je njihova
spretnost i znanje kojim vla-
daju ovim sredstvima, sto su
vec mnogo puta dokazali i na
terenu, a i opet ce kad to bu-
de potrebito. •
 HRVATSKI VOJNIK POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE 19

PAKLENIH 630 METARA

Jako su se olovno sivi oblaci nadvili nad
E_Oligonom za izobrazbu pripadnika 2.
g_ardijskebrigade a sitna gusta kisa
E_ocela natapati odore, vojnici su u punoj
ratnoj spremi lica premazanih
maskirnim bojama s nestrpljenjem
ocekivali pocetak vjezbe. Poligon kojeg
su »Gromovi«vlastorucno izgradili
zamisljen je na NATO temeljima koji su
nadogradeni nekim vlastitim rjesenjima

Pise Sinisa Haluzan

Snimio Tomislav Brandt

Pestanak borbenog
djelovanja i zatisje koje
vec poduze vrijeme traje
uzduz crta bojtsnice u
znatnoj su mjeri pridoni-
jeli da se J-prtpadnict gar-
'dljskih brigada Hrvatske
vojske -povuku- u okr(lje
vojnickog zivota koji im je
do nedavno bio gotovo ne-
poznat. Navikli .na ztvot u
teskim uvjetima, na glad,
hladnocu, na svakodnev-
ne borbe koje mnogi nisu
prezivjeli sad su se nasli u
krugu svojih vojarni gdje
vladaju ponesto drukcija
pravila zlvota od onih na
koja su navikli tijekom po-
sljednjih ratnih godina.
Dali je kod tih vojnika -
boraca zavladala opuste-
nost, da li su se mozda
prepustili lagodnom zrvo-
tu u vojarni, da li im je po-
nestalo motiviranosti? Za
laika koji ne poznaje psi-
hologiju profesionalnog
vojnika ova bi pitanja za-
sigurno imala svoju · logi-
ku kroz koju bi njegovo
shvacanje vojske i vojnic-
kog zlvota bilo zadovol-
[no. No da li je to zaista ta-
ko? Odgovor na to pitanje
pokusali smo potraziti ti-
lekom posjeta pripadnici-
ma 2. gardijske brigade
Hrvatske vojske - -Gro-
movima«.
Povijest i ratni put ove
)egendarne postrojbe vec
Je u veco] ili manjoj mjeri
Prezentiran javnosti pa je
stoga nas cilj posjete bio
Brigadir Zvonko Peternel, zapovjednik Gromova
da vidimo kako danas
profesionalni vojnici zive koja je -dok nije borbeno ne za odlazak na bojisni-
i rade, koje su im temeljne djelovala radila intenziv- cu. Da SU odlicno uvjezba-
zadace, kakva im je izob- no na svom ustroju i izob- ni i opremljeni -Gromovt-
razba i opcenito kako se razbi, podizanju stupnja su dokazali na mnogim
pripremaju za izvrsavan]e bojnog djelovanja kao i vjezbama kad je zadaca
svojih borbenih zadaca. stupnja uvojntcenosti sto ispunjena u roku uzbunji-
Dolaskom u zapovjednis- podrazumijeva vojnicki iz- vanja koji je bio kraci od
tvo brigade upoznajemo i gled, ponasan]e, drza- planiranog. Kroz nasta-
njezina zapovjednika bri- nje ... « naglasio je brigadir vak razgovora doznajemo
gadira Zvonka Peternela s Peternel. Izobrazba koja kako ih se popularno na-
kojim se zadrzavamo u se izvodi nije nimalo laka, ziva, decki iz '91. iako po-
poduzem razgovoru na ct- u sto cemo se nesto kasni- stoji stalan priliv vojnika
[em samom pocetku mo- je i sami uvjeriti, a izvodi koji dolaze iz rocnog sas-
zemo zakljuciti da ona la- se putem raznih vjezbi ko- tava, a ocekuje se da ce
icka pitanja kao i njihov je mogu bitt manjeg ili ve- oni biti s vremenom sve
smisao padaju u vodu. ceg opsega i to rodovskog veci. Uskoro se ocekuje
Brigadir Zvonko Peternel tipa, pjesastvo, topnistvo, stvaranje selektivnog sre-
covjek je iz gradanstva ko- oklopnistvo.. Jednim se dista na razini brigade ko-
ji se od prvih dana 1990. dijelom izobrazba vrsl u jim bi se ustroj i razina
godine ukljucio u obranu vojarnama a jednim dije- Izucenostl podigli na jos
kroz policiju, 108. slavon- lom izlaskom iz vojarni vecu razinu. Na upit kako
sko brodsku brigadu, 123. na nekom od poligona. Je- zamislja ustroj Hrvatske
pozesku brigadu zatim i dan od najkljucnijih cirri- vojske u bliskoj buducnos-
kao zapovjednik Nastav- benika njihove izobrazbe ti zapovjednik Peternel
nog sredista HV u Pozegi. je svakako stovanje roka odgovara kako, s obzirom
Prosavsi tijekom rata sve za intervencije. Taj rok na cinjenicu da je Hrvat-
zapovjedne duznosti i za- podrazumijeva vremen- ska mala drzava, treba
vrsivst Zapovjedno stozer- sko razdoblje od trenutka imati malu vojsku dobro
nu skolu po povratku s uzbunjivanja pa do tre- vojnickt obucenu i tehnic-
[uznog rattsta preuzima nutka kad je odredena po- ki osposobljenu. U jednom
zapovjedmstvo nad 2. gar- strojba spremna za inter- buducem mirnodopskom
dijskom brigadom. Od venciju na odredenom razdoblju postrojbe, kao
svog nastanka pa do da- podrucju. Vazno je nagla- sto je 2. gardijska brigada,
nas brigada je vrlo dobro siti da je razmjesta] briga- trebale bi biti okosnica i
ustrojena kao jedna suv- de postavljen tako da uvi- udarna interventna snaga
remena vojna postrojba i jek postoje snage sprem- Hrvatske vojske. Nadalje
20
Zauzimanje stava...
... i za/ijeganje
to bi trebale biti elitne i
mobilne postrojbe naoru-
zane najsuvremenijim na-
oruzanjern, ponajprije
kvalitetnim osobnim nao-
ruzanjem i sredstvima za
protuoklopnu borbu, koje
ne bi teritorijalno bile ve-
zane ni za jedno podrucje
vec brzim manevrima, od
helikopterskih pa nadalje,
djelovati na cijelom terito-
riju Republike Hrvatske.
Razgovor zapocet sa za-
povjednikom brigade na-
stavlja se sa bojnikom Jo-
sipom Condicem, pomoc-
nikom zapovjednika za
POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE HRVATSKI VOlNlk
Zeljko Galovi6, dozapov-
jednik bojne. Vee na sa,
mom pocetku vjezbe uo-
cavamo da price koje smo
proteklih dana cult 0
ovom poligonu nisu nima.-
lo pretjerane. Prva vjezba,
koju izvode vojnici jedna.
je od najtezth a to je spug,
tanje niz pedesetak meta.-
ra dugacko uze s visine od
oko petnaestak metara.
Vojnik se jednom rukom
drz! za hvataljku na uzetu
i spusta se dok mu se u
drugoj nalazi puska.
spremna za djelovanje.
Prigodom spustanja od iz-
nimne je vaznosti da vo]-
nik pravilno odrzava rav-
notezu i da s osobitom po-
zornoscu prati sto se oko
njega dogada. Doskok ta-
koder mora biti dobro uv-
[ezban i pravilno odmje-
ren i to iz dva razloga.
Prvo da bi istog casa vo]-
nik mogao zauzeti novt
borbeni polozaj, a drugo
da bi se izbjegla mogue-
nost povrede. Dok prati-
PD u cijo] pratnji odlazi-
mo na onaj najatraktivniji
dio nase zadace na kojem
6emo biti nazocni jednoj
od svakodnevnih vjezbl
pripadnika ove brigade. U
trenutku naseg dolaska
vojnici koji ce izvoditi
vjezbu ve6 su bili spremni.
Iako su se olovno sivi ob-
laci nadvili natl poligon
za izobrazbu a sitna. gusta
kisa pocela natapati ado-
re, vojnici su u punoj rat-
noj spremi lica premaza-
nih maskirnim bojama s
nestrpljenjem ocekivali
pocetak vjezbe kojom ce
rukovoditi natporucnik
HRVATSKI VOJNIK
Kroz bodljikavu iicu
mo vojnike kako svlada-
vaju prepreke duz 630 me-
tara dugog, poligona n~~
tporucnik Zeljko Galovic
nam objasnjava kako je
nastao poligon i koja mu
je svrha. Poligon je izgra-
den samoinicijativno uz
veliku potporu brigade a
sredstva su pribavljena
putem velikog broja dona-
cija. Vojnici su ga izradili
sami, odnosno kako se ka-
ze kopanjem na ruke. Za-
misljen je i izgraden na
NATO temeljima koji su
nadogradeni nekim vlasti-
tim rjesenjima pa se stoga
moze slobodno reel da je
on puno naporniji od kla-
stcnog NATO sustava. Ne-
potrebno je ovdje naglasa-
vati da je bilo kakva uspo-
redba s poligonima bivse
JA nezamisliva pa cak,
rnoze se slobodno reel, i
neumjesna. Na prvi po-
gled zavarava podatak o
duzini od 630 metara no ta
zabluda traje tako dugo
dok se coviek ne uputi nji-
me. Tada se dobiva pred-
odzba kako je dugacak
najmanje sest kilometara.
-Svaka je prepreka rade-
na za sebe, jedna je na
psiholoskoj bazi a druga
na fizickoj. Teziste je na
snalazljivosti i okretnosti«
zovon nam natporucnik
Galovic. Izmedu dva drve-
21
ta razapeta su dva uzeta
jedno iznad drugoga is~
pod kojih je jama dubine
pet do sest metara
preplavljena vodom. I ov-
dje vojnik mora obaviti
nekoliko radnji da bi us-
pjesno presao s jedne
strane na drugu. Prvo se
treba popeti na drvo, stati
nogama na donje uze a
rukom se drzati za gornje.
I ovdje je temeljno,.pravilo
da je puska spremna u
drugoj ruci a pozornost
usmjerena na okolinu. Jos
je teze svladavanje pre-
preke pomocu trt uzeta no
za vrhunski uviezbanog
vojnika ni jedna od tih
prepreka ne predstavlja
osobiti problem. No za
razliku od njih nama
predstavlja problem fo-
tografiranje onako maski-
ranih kad se u potpunosti
stapaju s okolinom no, uz
osmijeh na lieu, ipak dola-
zimo do -zakljucka- kako
je -biti nevidljrv- ipak te-
meljni smisao maskiranja.
Na poligonu se takoder
vrst i izobrazba pasa. Ele-
gantni njemacki ovcari
nerijetko su neizostavni
clanovi ophodnji.
S obzirom da je dio 2.
gardijske brigade smjes-
ten u Sisku zanimalo nas
je kakva je suradnja s ci-
vilnim strukturama i
gradskim poglavarstvom
pa smo se s brigadirom
Peternelom i bojnikom
Condicem uputili do gos-
podina Darka Pavlaka,
gradonacelnika grada
Siska koji nas je vrlo sus-
retljivo primio. Prema nje-
govim rijecima suradnja
gradskog poglavarstva s
Pre/azak preko uieta pripadnicima brigade je
na visokoj razini, a dosad
je bila osobito izrazena
prigodom organiziranja
proslava. »2. gardijska bri-
gada je puno ucinila za Si-
sak i Banovinu- nije pro-
pustio istaknuti gradona-
celnik Darko Pavlak.
Spomenimo na kraju da
na valovima Radio-Siska
svake srijede od 19 do 22
sata tece emisija posvece-
na 2. gardijskoj brigadi
koja [e odobrenjem ZP Za-
greb i Politicke uprav~
HV pocela s radom u ~1-
[ecnju 1993. godine 1. k?Ja
je prema rijecima b91m~a
Josipa Condica ·.1:1-a~la zrv
i zanimljiv mediiskl pro-
Zasjeda stor.« •
22
POJAM NEMA -
ONI · NE POZNAJU
Kroz dvije i pol godine svojeg trajanja
pripadnici sibenskoga odjeljka 306.
logisticke baze - Split izrasli su u
skladnu cjelinu uz cije aktivnosti sve
srednjojadranske postrojbe mogu mirno
i svime opremljene djelovati
Pise Gordan Radosevic
Snimio Davor Kirin
~rojatno vam necemo
otkriti nista novo kad ustvrdi-
mo da bez organizirane i pro-
fesionalno ustrojene logistike
nema realnih mogucnosti us-
postavljanja jedne ozbiljne
vojne strukture na nekom
prostoru. Sibenski kraj i uop-
ce podrucje srednjeg Jadrana
nije dakako iznimka u toj
tvrdnji, tako da je i ovd]e po
jenjavanju onog prvog vala
neprijateljskih napadaja va-
ljalo ustoliciti jednu stozernu
logtsticku bazu, bazu koja bi
organizirano i predano, kako
to dolikuje Hrvatskoj vojsci,
prikupljala i postrojbama
rasporedivala sva potrebita
tehnicka, ratna i ostala tvori-
va. Dakle, po zapovijedi Mi-
nistarstva obrane l. prosinca
1992. godine potaknuta je lo-
gisticka baza o kojoj cemo ov-
dje progovoriti, postrojba zo-
ne odgovornosti svom duzi-
nom sibenskoga kraja, a da
Vjeste ruke u i;vot vrscaju svski stroj
POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE
budemo jasniji, to je u pocet-
ku podrazumijevalo op-
skrbljivanje svim za obranu
nuznim tvorivom pripadnike
113. sibenske brigade, Cet-
vrte, Sedme i drugih ovdje za-
teknutih gardijskih brigada,
15. domobranske pukovnije i
svih ostalih koji su u tom ca-
su svojim [unastvom branili
kraljeznicu Dalmacije i siben-
ski bastion Jadrana. Uz te za-
dace baza je bila i danas je ot-
vorena u pornoci svim hrvat-
skim braniteljima koje put
navede ovim dijelom jadran-
ske magistrale. Zajednlcko je
u promisljanjima nasih sugo-
vornika u prikazu 306. LoB -
odjeljka Sibenik, _zapovjedni- ·
ka baze bojnika Zeljka Jonji-
ca i pomocnika mu, bojnika
Tomislava Lampalova, njiho-
vo neprijeporno uvjerenje ka-
ko je ustolicenjem ove baze
ucinjen znacajan korak u dal-
jnjem kvalitativnom i svakom
drugom usavrsavanju Hrvat-
ske vojske na ovome podruc-
HRVATSKI VOlNlk
Zspovjednik baze bojnik ieljko Jonjic
ju, jer, prisjecaju se gospoda kaljeni ratnik, borac sa slben-
tih prvih dana rata, improvi- skoga mosta, legende obrane
zaclje su bile nametnute na- Sibenika, sudionik bitaka du-
sem narodu u obrani od onog zmom Juznog bojista i prl-
prvog naleta pomahnitalog padnik znane nam OG Posa-
agresora, pa je tako i u naba- vina, znao je okupiti vrijedne
vi zivotno bitnih potprestina i domovini odane ljude i prio-
nasim braniteljima bilo do nuti na posao stvaranja jedne
potaknuca stozerne logistic- baze, postrojhe cije ime da-
ke baze podosta akrobacija i nas ima tezinu u Hrvatskoj
snalazenja sto je, jasno, mo- ·vojsci. Ubrzo, vec nakon tri
ralo biti kratkoga daha. Po- mjeseca postoianja, baza je
novit cemo jos jednom, us- ustrojena i okupila je 240 lju·
postavom sibenskoga odjel- di, strucnjaka za sve specijal·
jka 306. logtsticke baze - nosti koje jedna logisticka po-
Split problemi opskrbljivanja strojha pokriva i krenulo se u
i opremanja nasih snaga na pronalazenje skladtsnih i ra-
ovome podrucju postali su di- dionickih prostora cime bi se
jelom proslosti. Naravno, na- zatvorila ona pocetna kon-
stavlja pnsjecan]e zapovjed- strukcija djelovanja 306. lo-
nik, bojnik Jonjic, nije bas sve glsticke haze - odjeljak Stbe-
u pocetku bilo sjajno i Idiltc- nik. Mudrim ugovorom koj
no. Naime, trebalo je nakon je MORH uspostavio s vodio-:
potaknuca baze uspostaviti kim -Autoremontom- baza je
njezin autoritet i postici po- · dobila 16.000 raspoloziVih'
vjerenje kod branitelja u ci- kvadrata, a tvrtka je spase
njenici da je ova logisticka stecaja, Danas baza uz taj si~
baza zamisljena i postavljena roki prostor u Vodicam&.
kako bi zadovoljila sve teku- gdje obavlja remont vozila,
ce potrebe nasih ratnika u si- stolarske i druge majstorske
benskome kraju. Kako to radove, posjeduje i kapacitete
obicno u zivotu biva ugled i u sibensko] vojarni »Bribirski
ime baze uspinjao se njezi- knezovi- zatim nekolikO
nim strenjem i popunjava- skladisnih prostora po grad
njem strucnim kadrovima i dok su joj znatni potencij
svim potrebitim tvorivima. Izmjesteni u vojarni »Kuline«
Pocetak je uistinu bio tezak koja ce, napominje boj
- svega sest ljudi u jednoj Lampalov, u hliskoj budu1
prostoriji i s jednim skladis- nosti postati vojarnom ove I
tem na dispoziciji, to je bila gisticke haze. Prevedeno .
istinska odiseja. No, zapov- hrojke, logisticka baza o ko!
jednik Jonjic, do tada vec pre- ovdje govorimo danas posJ
HRVATSKI VOJNIK
duje 201,000 kvadratnih meta-
ra skladisnog i ostalog rad-
nog prostora. Kad jo~ d~met~
nemo da baza za sve sto ima 1
raspodjeljuje postrojbama
uredno vodi svoje knjigovod-
stvo i da doista hrle prema
punoj profesionalizaciji -svo-
jih djelatn~sti, tad_~ nije cud-
no da te njihova cuena u ove
dvije (pol godine znatno na-
rasla u ocima hrvatskih bra-
nitelja, a i pohvaljeni su ne-
brojeno puta od nadleznih
odlicnika Ministarstva obra-
ne, posljednji put nedugo na
rasclambi i obilasku nekolici-
ne generala Hrvatske vojske
koji su istaknult zadovoljstvo
videnim u sibenskome odjel-
jku 306. splitske logisticke ba-
ze. Teske je u radu neke lo-
gisticke baze izdvojiti neke
poglavite uspjehe, jer njihov
[e svaki novi radni dan novo
iskusenje u iznalazen]u sto
boljih rjesenja kako bi hrvat-
ski branitelji, bilo na polozaji-
ma bilo u vojarnama, imali
sve sto treba dostojanstvu
branitelja ove nase grude
hrvatske. Ipak, u bazi ce is-
taknuti znatnu logisticku pot-
poru upucenu nasim snaga-
ma prigodom medacke i mas-
lenicke akcije, a od slozeniilh
zadaca svakako valja lstak-
nuti pomoc ove baze u op-
skrbljivanju i sto boljem
smjestaju nasih vitezova na
Velebitu, gdje su kucice na
otpomim tockama djelo sto-
larskih majstora 306. LoB -
odjeljka Sibenik. Inace, kad
vec doticemo zadace ove ba-
ze ponovimo jos jednom kako
se zona njihove djelatne od-
govomosti praktlcki proteze
od Josipdola do Sinja, uz, rek-
li smo vec, uvijek spremnost
u pomoct i usluznosti svim
pripadnicima Hrvatske voj-
ske u tranzitu duzinom jad-
ransks magistrale. Dakako,
iako ih tome ne tjera sluzbov-
!lik, stbenski logisticari neri-
letko uskacu u pomoc civili- .
ma: _u rjesavanju njihovih te-
kucih problema. Treba ovdje
~lasno rect kako je potaknu-
c~m ove logisticke baze ozt-
vio gospodarski zivot regije, a
upravo je baza bila sponom u
suradnji civilnih i vojnih
struktura ovoga kraja.
Kad bismo rijecju morali is-
tak~uti sto i koje sve usluge
nuc: ova logisttcka baza uk-
r~~k~ bismo mogli reci -· sve.
CiJeh~an obilazili smo djelat-
n~ke sibenskoga LoB-a i jos
nismo uspjeli vidjeti sve no i
ono . _videno dostatn~ je
tvrdn11 kako se pripadnici
23
306. LoB-a doista ne sale, vec
s puninom svojeg prijegora i
domovinske svijesti svakod-
nevno promicu ugled i znace-
nje svoje postrojbe. Taj zanos
i svijest djelatnika baze nije
slucajan jer nacelo odgovor-
nih u LoB-u prigodom upos-
ljavanja svojih pripadnika bi-
lo je uvjetovano iskustvom iz
domovinskoga rata, sto je po-
sve ispravno, jer samo coviek
koji je bio u rovu na prvim
crtama moze znati i razumje-
ti sve potrebe hrvatskih bra-
nitelja. lsto tako, baza nastoji
uposljavati i invalide i obitelji
poginulih hrvatskih junaka,
kojih je danas u postrojbi go-
tovo trecina, U bazi znaju da
je dobra stegovna i organiza-
cijska struktura pola uspjeha
jedne postrojbe, te tako punu
pozornost poklanjaju ustoli-
cavanju ljudski i vojnicki zre-
lih zapovjednika, casnika koji
ce svojim imenom jamciti sto-
vanje i povjerenje djelatnika
slbenske Iogisticke baze. 0
zapovjedniku, bojniku Zeljku
Jonjicu, progovorili smo vec
isticuci kako je rijec o hrvat-
skome branitelju od prvih da-
na rata i covjeku cije ime i
prijasnja biografija svjedoce To je tek dio siroke palete stolarskih aktivnosti u bazi
o Hrvatu i strucnjaku bez od-
rlcanja. Drugi nas sugovor-
nik u ovom kratkom prikazu
baze, pomocnik zapovjednika
bojnik Tomislav Lampalov,
imao je uistinu zanimljiv rat-
ni put do zapovjednog djelat-
nika ove postrojbe. Naime,
gospodin Lampalov profesor
je tjelesno-zdravstvene stro-
ke, koji se u Hrvatsku vratio
iz udobne trenerske fotelje u
Italiji, jer, kako istice, nije
mogao dopustiti da povijesni
trenutci njegovog naroda
prohuje pokraj njega. Uklju-
cto se tako u domovinski rat,
bio pripadnikom ovdje legen-
darne 4. bojne 113. brigade,
kao i pripadnik 15. domob-
ranske pukovnije i evo danas
svoje prebogato iskustvo i
primjernu odanost domovinl
prenosi na djelatnike baze,
koja je, recimo i to za kraj,
svojim radom i promicanjem
svih vjestina, dosegla sve uv-
jete da u dogledno vrijeme
postane samostalna logistic-
ka baza, sto oni svojim poten-
cijalima i vrsnim kadrovima
doista i zasluzuju, Skoncajmo
ovaj prikaz obranom tvrdnje
iz naslova, jer vjerujte, sto
god od njih trazilt, a bilo to
na tragu boljitka zrvota i rada
nasih branitelja, rijec -nema-
zasigurno necete cuti. Taj po-
jam oni ne poznaju. • I on ce uskoro natrag braniteljima
 24
SAMOBORSK
VEZA
U zavrsnoj vjezbi koja se provodi na
terenu, vojnici prolaze sve uvjete koji ih
mogu docekati u ratnim okolnostima te
postaju spremni odgovoriti na sve
izazove koje sa sobom donosi rat
Pise Zeljko Stipanovic
Snimke Damjan Tadic i arhiva postrojbe
Rad, stega, hitrost u iz-
vrsavanju zadaca odlike su
koje krase svakog pripadnika
40. pukovnije veze, smjestene
u Samoboru. Ne trebamo po-
sebno napominjati koliku
vaznost jedinica veze ima u
ratnim uvjetima, pa oak ni
obicna vjezba ne moze se za-
misliti bez dobrog djelovanja
veze. Pocevsi od zapovjednog
mjesta, pa sve do borbenog
polozaja, Ovoj postrojbi dola-
zimo u posjet nakon sto ona
gotovo godinu dana djeluje
kao samostalna pukovnija, i
to zaista uspjesno.
Pri zapovjednistvu Zbora
Narodne garde sagledana je
potreba osnivanja postrojbe
veze za potreba Glavnog sto-
zera, tijekom lipnja 1991. go-
dine. Iste godine, u rujnu po-
cinju -padati- prve vojarne,
te iz tih osvojenih vojarni po-
lako se prikupljaju i komple-
tiraju sredstva veze i smjesta-
ju na razne lokacije u prigod-
na sklonista, Nakon kratkog
vremena sva tadasnja sred-
stva prernjestena su u vojar-
nu u Samoboru i od toga da-
Potrebno je brzo i tocno pisati
POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE HRVATSKI VOJNlk
na vojarna djeluje u punom
sastavu. Zapocelo se s uspos-
tavom veze sa svim operativ-
nim zonama i uspostavlja-
njem stacioniranog sustava
radio relejnih i telefonsko-te-
legraf skih veza. Od pocetka
ozujka prosle godine, ova po-
strojba djeluje kao samostal-
na pukovnija.
Postrojba se sada prosirila
i obuhvaca nastavnu opera-
tivnu i remontnu bojnu. Ova
postrojba svojim sustavom
veze pokriva cijelu Hrvatsku,
i to dovoljno govori o njezinoj
vaznosti. U svom sustavu ve-
ze, postrojba ima radio ure- Uspjesni popravci na svim sredstvima veze
daje, koji se po snazi dijele na
male, srednje i velike, zatim pozornost posvecuje izobraz- sve do nacelnlka veze u po-
radio relejna sredstva, te tele- bi vojnika rocnog sastava, ko-
strojbi. Po zavrsetku nastave
fonsko-telegraf ska sredstva. ji ovdje dolaze nakon te- u vojarni, odlazi se na za-
U sklopu vojarne djeluje i re- meljne izobrazbe u drugim
vrsni teren gdje vojnike oce-
montna bojna. Sve popravke vojarnama. Oni ovdje usav- kuju veliki napori, s kojima bi
srednjeg remonta na uredaji- rsavaju specijalisticku obuku,
se sasvim sigurno susreli u
ma vrsi radionica koja je da bi poslije otisli u postrojbe ratnoj situaciji. Impresionira-
smjestena u ovoj vojarni. Iz kao strucno osposobljeni voj-
la nas je brzina i strucna os-
radionice mjesecno izlazi i po nici, iii ostaju ovdje, u ovoj posobljenost vojnika. Njihovi
nekoliko stotina popravljenih vojarni, kako bi pomogli no-
zapovjednici su nam rekli ka-
uredaja. Do dijelova se u po- vim generacijama vojnika u ko su vojnici hitri, a vojnici su
cetku dolazilo zarobljava- svladavanju nastavnog tvori- nam to pokazali svojim dje-
njem, a sada i vlastitom pro- va. Uz to, ovdje se organizira lom. Tako, za vrlo kratko vri-
izvodnjom. teca] za izobrazbu pozornika jeme oni uspostavljaju vezu s
No, unatoc velike vaznosti i razvodnika, te teoa] za izob- kojim god mjestom zelite. Je-
remontne bojne, najveca se razbu docasnika i casnika, dan dio operativne bojne dje-
I brzo poslati poruku
HRVATSKI VOJNIK
Prakticna izobrazba na terenu
Svecano otvorenje natjecanja
luje na svim ratistima i daju
svo] doprinos u obrani domo-
vine.
Zapovjednik vojarne, boj-
nik Mirko Marinkovic iznim-
no je zadovoljan svojim vojni-
cima i naglasava. -Slobodno
mogu reci da nismo imali ni
jedan incident do sada. Na-
stojimo napraviti takvo okru-
zenje u kojem ce se pripadni-
ci nass pukovnije ugodno os-
lecati. Stoga gotovo svaki voj-
nik koji nakon odsluzenja
vojnog roka prolazi kroz Sa-
mobor - navrati u vojarnu i
pozdravi se s nama. Bas nam
to daje dodatni motiv da jos
bolje i vise radimo. A bojnik
Civic, nacelnik operativnog
odjela dodaje. -Imamo dosta
slucajeva da vojnici nakon
odsluzenja svog vojnog roka
pozele nastaviti ovdje raditi,
te im to nastojimo i omoguci-
ti-.
Da ova postrojba rocnog
sastava i ova vojarna u Sa-
moboru svima sluze na cast
lzloiena djela u vojarni u Samoboru
govore i sljedece cinjenice,
Vojarna je prosle godine bila
dornacinom prvog prvenstva
Hrvatske vojske u orijentaci-
onom trcan]u. Ove godine bit
ce domacini drzavnog prven-
stva u padobranstvu, gdje ce
sudjelovati i brojni gosti dru-
25
Teoretska izobrazba u vojarni
ri o kvalitetnom i intenziv-
nom radu.
Zapovjednik Marinkovic
posebno naglasava, kako je
suradnja vojnih i civilnih
vlasti na zavidnoj razini. U
gotovo svim zahvatima na
poboljsanju zlvota unutar vo-
jarne, sudjelovali su gradani
Samobora, koji svojim dona-
cijama uvelike pridonose bo-
ljitku ove vojarne.
U sklopu vojarne nalazi se
-likovna stvaraontca- koja
nastoji razvijati profinjenost i
kulturu kod svakog vojnika i
djelatnika ove vojarne. Boj-
nik MladenNorsic glede toga
istice. -Otvorenost novim i
nekonvencionalnim odnosi-
ma u Hrvatskoj vojsci poka-
zala je i Politicka uprava Mi-
nistarstva obrane Republike
Hrvatske. Dobru zamisao su
prepoznali i ostvarenje svo-
jim pokroviteljstvom omogu-
cili Ministarstvo kulture i Mic
nistarstvo obrane. No, da nije
bilo razumijevanja, povjere-
nja i sadasnjeg zapovjednika,
bojnika Mirka Marinkovica,
sve bi ostalo na dobroj zamis-
li. Mladi umjetnici, studenti
zavrsne godine likovne um-
jetnosti izlazu svoje radove,
tako da je prosle godine od-
rzano dvadesetak tzlozbi di-
ljem Republike Hrvatske.
Svakome tko posjeti ovu
vojarnu, pa tako i nama, po-
zornost zaokuplja sklad i red
koji ovdje vladaju i koji su vi-
dljivi na svakome koraku. Na
jednoj strani vojnici koji su
svjesni svoje uloge u obrani
domovine, i koliko je bitno da
budu strucno osposobljeni i
disciplinirani, a na drugoj
strani, casnici i docasnici koji
jako dobro znaju koliko su
oni bitni u izobrazbi vojnika i
koliko je vazno da to kvalitet-
no obave. ·
gih zemalja. Republika
Hrvatska se kandidirala za Ostavljamo pripadnike po-
strojbe da se i dalje sto bolje
domacina medunarodnog
vojnog natjecanja u orijenta- izucavaju i usavrsavaju, radi
cionom trcan]u, Ako Hrvat- vece sigurnosti drage nam
ska dobije kandidaturu, do- domovine, znajuci da ce sa-
macin ce opet biti vojarna u moborska veza uvijek biti
Samoboru. Sve to jasno govo- djelotvorna. •
26
, V
TRECI TECAJ
INFORMATIKE
Dana 12. velj~ce 1995.
godine poceo je s radom
Inf'ormatickl tecaj za inva-
lide domovmskog rata -
treci narasta]. I ovaj, kao i
prethodna dva, odrzat ce
se u hotelu -Neum- u Ne-
umu i trajat ce tri mjese-
ca. Ukljuceno je 56 polaz-
nika iz svih mjesta u HR
Herceg-Bosni. Kandidati
koji sudjeluju na ovom te-
caju morali su ispuniti
sljedece uvjete.
- da SU zavrslli lijece-
nje imedtctnsku rehabili-
taciju te da im invalidnost
ne utjece na rad na racu-
nalu i
- da imaju zavrsenu
sredntu skolu,
Kako se kod prijavljiva-
nja za sva tri tecaja poja-
vio veci broj kandidata,
prednost su dobili invalidi
domovinskog rata s vecim
postotkom tjelesnog oste-
cenja, a to je uglavnom bi-
lo iznad 50 posto, kao i oni
koji su vec uposleni, a
USTROJ HVO
radno mjesto im zahtijeva
poznavanje rada na racu-
nalu.
Nastavni plan i pro-
gram sastoji se od osam
tema koje ce biti obradene
u trajanju od 200 sati, a u
slobodnom vremenu je
osigurano samostalno
vjezbanje prema zelji sva-
kog kandidata. Izvodaci
tecaja su eminentni profe-
sori Strojarskog fakulteta
Sveucilista u Mostaru.
Centar za prof'esional-
nu rehabllttaciju invalida
domovinskog rata ce,
osim ostaloga i dalje na-
staviti s ovim vrstama
izobrazbe, u koju planira
ukljuciti i udovice palih
branitelja. •
V V,
HODOCASCEINVALIDA
split je mjesto okuplja-
nja odakle ce invalidi do-
I ja HR Herceg Bosne kre-
movinskog rata s podruc-
HRVATSKI VOJNIK
SVECANO U ORASJU
Trecu obljetnicu od osnut- , procitane zapovijedi o pro-
ka proslavile su 101, bosan- maknucu u cmove.
sko-brodska i 103. derventska lstog dana obiljezeno je 1
postrojba Zbornog podrucja
Orasje, koje su uvijek pred-
stavljale kost u grlu neprija-
teljskoj vojsci. Medu ostalim
visokim gostima, predstavni-
dvije i pol godine postojanja 1
uspjesnog rada ratne vojne
bolnice Tolisa, takoder uz na-
zocnost brojnih gostiju iz HR
HB i RH. Odrzana je svecana
cima vojske, politike, kao i akademija uz nazocnost
crkvenih velikodostojnika, 'predstavnika Ministarstva
nazocni su bili ispred glav- obrane Republike Hrvatske
nog stozera HVO brigadir izaslanika Ministarstva
Ivan Kolak, a ispred Zbornog zdravstva RH, predstavnika
podrucja Oras]e, brigadir Du- bolnica iz Zagreba, Osijeka,
ro Malizovic. Dakova, Slavonskog Broda,
Svecanosti su protekle uz Vinkovaca kao i predstavni-
odrzavanje misa za poginule ka Glavnog stozera HVO-a i
branitelje, te svecanim po- Predsjednickog vijeca Hrvat-
strojavanjem na kojem su ske Republike Herceg Bosne.
•
UMJESTO .f,~,GLASNIKA«
o; ,:,:!!!!!~!::.
za ~lnl-
obrane HR Heroeg-Bosne.je od lipnja 1994. godme do
danas, objavto cetirl broja "Glasnika HVO«,casopisa ko-
ji je za cilj troao objekijvno infotroirati Javnost o zivotu i
d,jelovanju HVO-a. ' ,
I:(ako se doslo do ideje da novine vec-u svojem naslo-'
vu trebaju aseotratt na brvatske bojovnike, odluceno Je
da glasilo ponese naztv •Bojovnik•. Pozelimo »l;lojovni-.
k'u« puno uspjeha i citatelja... & •
300 najtezih invalida na
hodocascu u Rimu boravi-
ti do 23. ozujka. · U pratnji
ratnih invalida su lljecnlci
nuti na hodocasce u Rim.
U udruzi HVIDRE HR
te medicinsko osoblje iz
Varazdinskih
makarskoga
toplica I i
rekreacij-
Herceg Bosne kazu da ce skog centra -Biokovka-
MISA NA Ji} '
OTVORE-
· NOM
' Uvim postroj
ma HVO-a tzuze
11
pozornost poklanf
duhovnom zivotu.
biljezili smo trenu
mise na otvoren
koju su slavili pri
ntct 2. gardijske b
de Hrvatskog' vij
obrane.
HRVATSKI VOJNIK
UVIJEK SPREMNA DRUGA
GARDIJSKA
Pisu Blago Vukoja, Ivan Kvesic, Tihomir Begic
Snimke PD 2. gmtbr
Pedstaviti 2. gardi]-
sku brigadu HVO-a, od-
nosno pisati o ratnom pu-
tu brigade, nije ni malo la-
ko, jer [e cetrnaest mjeseci
njezinog postojar:ija sa~o
jedan dio ukupnih ratnih
dogadaja na ovim prosto-
rima.
Naime, golema vecina
gardista ove brigade, zla-
ta vrijednih momaka, se
aktivno ukljucila u obra-
nu stoljetnih hrvatskih
prostora u BiH od prvih
dana agresije, a znatan
broj jos i ranije kao drago-
voljci domovinskog rata u
obrani maticne Domovine
- Republike Hrvatske od
neprijatelja. Bojovnicima
2. gardijske brigade nije
trebalo govoriti sto je nji-
hov politicki ili vojni cilj.
Oni SU znali sto im je cini-
ti, njih je vodilo srce i zov
Domovine koja krvari, ali
isto tako i razum jer su
znali da je to borba za op-
stojnost hrvatskog cov]e-
ka, te da nema vremena
za cekanje s obzirom na
okrutnost i krajnje naka-
ne neprijatelja koji je
imao cilj unistiti san
hrvatskog covjeka o nje-
govo] drzavi i slobodi.
.. Da 2. gardijsku brigadu
~me takvi momci dovoljno
je reel koje su postrojbe
usle u sastav brigade, od-
nosno koje su postrojbe ci-
nile temelj za njezino ute-
rneljenje i njezin razvitak.
Utemeljenje brigade biva
29. prosinca 1993. godine
po zapovijedi zapovjedni-
ka Oruzanth snaga Hrvat-
ske Republike Herceg-
-Bosne, gospodina Mate
Bobana. U sastav brigade
ulaze postrojbe s velikim
ratnim iskustvom, koje su
bojno djelovale na svim
prostorima HR Herceg-
POSTROJBE HVO
-Bosne, i to: Kaznjenicka
bojna kao prva, Lakojursi-
na bojna kao druga i
Hrvatska legija casti kao
treca bojna 2. gardijske
brigade.
Vremena za miran us-
troj i izobrazbu nije bilo
jer je u to doba bjesnio
krvavi rat i to istodobno s
dvije neprija-
teljske vojske - srpskom i
muslimanskom. Naime,
vec 15. sijecnja 1994. godi-
ne dolazi zapovijed o od-
lasku brigade na uskop-
ljansko-ramsku bojisnicu
gdje vrlo uspjesno djeluje
u operaciji » Tvigi '94« sve
do 15. ozujka iste godine.
Za uspjesno izvodenje po-
stavljenih joj zadaca 2.
gardijska brigada biva
pismeno pohvaljena od
tadasnjeg nacelnika Glav-
nog stozera HVO-a, gene-
ral-bojnika Milivoja Pet-
kovica.
U ozujku 1994. godine 2.
gardijska brigada dobiva
zapovijed o preuzimanju
zone odgovornosti u Zbor-
nom podrucju Mostar,
tocnije na Dubravskoj vi-
soravni, gdje uspjesno iz-
vrsavaju sve zadace tije-
kom cijele godine. Isto-
dobno s bojnim zadacama
brigada uzurbano, a suk-
ladno materitalno-tehnic-
kim mogucnostima, for-
mira i ustrojava oklopnu
bojnu, topnicko-raketni
sklop, protuoklopno-ra-
ketni sklop, te podstozer-
ne postrojbe - Izvldnicku
satniju, logtsticku satniju,
opkoparsku satniju i sat-
niju veze.
Vee tada su bile vidljive
prednosti i opravdanosti
formiranja gardijskih bri-
gada u HVO-u, te su otklo-
njene sve bojazni da
'
ffe
'Zpovjednik ¥2, gardij·
ske motorfztrane brigade,
• brigad.ir Stanko Sopta, ro-
den je 4. veljace 1966. godt-
ne na Duztoama, opclna
Siroki Brijeg. Apsolvent je
Fakulteta za fizicku kultu-
ru Sveucilista u Zagrebu.
U pocetku · domovtnskog
rata u Bepubltct Hrvatsko]
1991. godine, zaiedno s ko-
legama s fakulteta, aktrv-
no radt na orgamzlranju
[edmtce za radna djelova-
nja. koja je kasnije odradt-
la nekoliko izntmno vaz-
nih borbenih zadaoa u Re-
public! Hrvatskoj. Iste go-
dine prelazi u profesional-
nu postrojbu ATJ -Lucko-
Zagreb, a ctm je neprija-
telj napao prostore Hrvat-
ske · Republike Herceg-
hrvatski covjek s hercego-
vackog kamenjara ne zeli
biti vojnik profesionalac,
odnosno da njegov menta-
litet tesko podnosi red,
rad i vojnicku stegu. Poka-
zalo se upravo suprotno.
Iz golemih ratnih iskusta-
va iznimno je veliki broj
bojovnika sposobnih za
organiziranje, rukovode-
nje i zapovijedanje. S tak-
vim iskustvima i vrlinama
momci su se prihvatili
casne duznosti ne gubeci
vrijeme uzalud, uzurbano
su radili na izobrazbi, us-
troju te vodenju i zapovije-
danju postrojbama, pa se
danas s ponosom moze
reci da 2. gardijska briga-
da ima vrlo kvalitetan
27
Brigadlr Stanko Sopta, za-
povjednik 2. gmtbr
-Bosne, vraca se u svoj
rodni kraj i sa stecentm is-
kustvtma stavlja na raspo-
laganje HVO-u. U HVO-u
je bio tnstruktor Izobrazbe
u 3. bojni Slrok Brijeg, za-
povjednik .\borbene skupi-
ne u Kaznjenickoj bojni,
zamjenik zapovjednlka
ATJ •Baja Kralievtc-, za-
povjedntk 3. HVO brigade
Mostar, te zapovjednik 2.
gardijske brigade HVO-a.
Tijekom domovinskog ra-
ta bio [e dva puta ranjen.
Vise je puta pohvaljivan i
nagradtvsn. Ukazom
predsjednika Republike,
dr. Franje Tudmana, dodl-
jeljen mu je ctn djelatnog,
pukovntka HV, a 30. svib-
nja 1994. godine promak-
nut je u 6in brigadira.
casnicki i docasnicki ka-
dar, koji ima veliki autori-
tet kako u zapovjedriistvi-
ma postrojba tako i u za-
povtednistvu brigade. Na-
celnik Glavnog stozera
HVO-a, general-bojnik Ti-
homir Blaskic, [e vise puta
ponovio da zapovjednici
ove brigade i postrojba za-
sluzu]u stovanje zbog na-
cina rada i zapovijedanja
- »ZA MNOM«, bespogo-
vorno izvrsavajuci svaku
zadacu. Najveci stupanj
stovanja i povjerenja za-
sluzuje zapovjednik briga-
de, ne samo zbog zavid-
nog ratnog puta, nego
zbog goleme energije koju
bezrezervno trosi na us-
troj brigade i podizanje
 28 POSTROJBE HVO

Znak'+'!. ~1~.: briga,-

deVje dijagonalpo podlje-
ljen n~ dva diJela - na
Svijetlu i tamnu straau.
Svljetla strana simbolizira
stranu pravde na kojoj ru-
ka viteza oklopnika drzi
sa:blJu u ruot; sto je povt-
jesni znak Hrvata Herceg-.
-Bosne. ff!

Tamna strsne stmbollzl-

ra neprijatelJa. koji djeluJe
lz tame u obliku zrmje.
Grb u sredini · je stmbol
svth arvata koJi stiti mac
vtteza oklop:nika.
Ide1no rj~senje" ovogr·
Deta/j s izobrazbe gardista znaka dao je pomocnik za- ..
J>O:vjednika ·za 1;>0liticku l ga<:!e iHV,
djela,tnost 4_,,gardijskebrt- . . Kastelan.

Tankisti2. brigade na Kupresu

SPREMNI! - znak za pocetak akcije

svekolike bojne sprem-

nosti, te zraci pobjednic-
kim mentalitetom.

Red, rad i vojna stega

Potpisane Washington-
ske sporazume 2. gardij-
ska brigada dobro je isko-
ristila za kvalitetan ustroj..
izobrazbu i psihoftztcko
osposobljavanje. Opusta-
nja nije bilo, te je zapov-
jednik brigade i tada upo-
. zoravao. -Rad, red i stega,
jer je jaka i organizirana
vojska jak adut u politic-
kim pregovorima i mogu-
cem mirnom raspletu kri-
ze na ovim prostorima, a
ako tako ne Ide, onda zna-
mo sto je nas cilj i nasa za-
daca - s macom u ruci,
kroz znoj i krv, vratiti
svatki pedalj hrvatske
zemlje-.
Imajuci sve to u vidu
pripadnici 2. gardijske bri-
gade kontinuirano su pro-
vodili obuku i izobrazbu, Ponos i dika svojem rodu
HRVATSKI VOJNIK
a provjera bojne sprem-
nosti izvrsena je u srpnju
'94. godine. Sve to dalo je
konkretne rezultate na te-
renu, pa se u jesen '94. sa
sigurnoscu moglo ustvrdi-
ti da je 2. gardijska briga-
da osposobljena i borbeno
spremna za najslozenije
zadace. Potvrda [e stigla
vrlo brzo. Po zapovijedi
nacelnika Glavnog stoze-
ra HVO-a od 30. listopada
1994. godine, brigada od-
lazi na kupresko-livan-
jsko-glamocku bojisnicu i
sudjeluje u operacijama
»Cinacar '94« i -Zima '94«,
Bojnibarjak 2. gmtbr
u kojima daje golem do-
prinos briljantnoj pobjedi
HVO-a nad neprijateljem.
Brigada biva i u ovim ak-
cijama pismeno pohvalje-
na od nacelruka GS HVO-
-a, general-bojnika Tiho-
mira Blaskica, za izniman
doprinos u navedenim ak-
cijama i oslobadanju vise
od 800 cetvornth kilometa-
ra do tada okupiranih
hrvatskih prostora. Ovom
pobjedom zaluecena je zi-
va rana na hrvatskom tki-
vu koju je neprijatelj uci-
mo '92. godine, a istodob-
no vracen pcnos i cast
hrvatskoga naroda te po-
strojbama HVO-a pove-
can moral za nave bojne
zadace oslobadanja svake
stope hrvatske zemlje. Svecani mimohod ulicama Sirokoga Brijega
Trenutacno se gardisti
ove brigade nalaze na iz-
vrsavanju bojnih zadaca
na livanj skoj bojisnioi
spremni ucinkovtto uz-
vratiti na sve neprijate .
ljske napadaje i izvrsttt
sve postavljene zapovijedi
u interesu hrvatskoga
puka.
Skrb o poginulima,
ranjenima...
Na ratnom putu briga-
de, vodeni domoljubljem i
snom o ostvarenju hrvat-
ske drzave i slobode
Pripadnikom 2. gardi]-
ske brigade mozes postati
svak] Hrvat starosne dobi
od 18 doas godina, zdrav i
sposoban. Nakon pruave
kandidata, prolazl se kroz
Sredtste za izobrazbu koje
se nalazi u vojarni -Sta-
1'.mislav Baja Kraljevlc«. Tu
se l)rovjeravaju psfhoftztc-
ke sposobnosti kandidata
i sve druge . odlike koje
kandidat mora pokazati
za vrije:tne izobrazbe od 22
dana, Poslije toga kandi-
dat date prtsegu i postaje
pripadntkom 2. gardijske
.motortzirane brigade.
29
hrvatskoga naroda, mno-
gi su vitezovi 2. gardijske
brigade za te ciljeve daro-
vali svoj zivot. Njihova
sveta zrtva istodobno je
zavjet i obveza gardistima
da ustraju do konacne po-
bjede. Spomen na njih i
njihovu zrtvu za Domovi-
nu trajna su obveza briga-
de da vodi skrb o clanovi-
ma njihovih obitelji. Isto-
dobno se na razini briga-
de sustavno skrbi o ranje-
nim pripadnicima 2. gar-
dijske brigade od lijecenja
i rehabilitacije pa sve do
socijalne reintegracije
kroz razne oblike organi-
ziranog osposobljavanja
kao sto su tecajevi infor-
matike isl.
Brigada ostvaruje do-
bre kontakte s gardijskim
brigadama HVO-a i HV, a
iznimno korektne i dobre
odnose ima s 4. gardij-
skom brigadom HV.
Svu svoju organizira-
nost, spremnost i snagu 2.
gardijska brigada demon-
strirala je obiljezavajuci
prvu obljetnicu utemelje-
nja na Sirokom Brijegu.
Tog dana, prolazeci u sve-
canom mimohodu siro-
kobrijesklm ulicama, u
besprijekorno poredanim
esalonima, s usana mno-
gih promatraca otkinuli
su uzdah srece i zadovol-
jstva da su hrvatska voj-
ska hrvatskoga naroda u
Herceg-Bosni i da su sigu-
ran jamac njegove opstoj-
nosti. •
 V V
30 U ZARISTU
TKO CE BRANITI EUROPU
Tekstove pripremio Marijan Pavicic
Mnistri vanjskih poslova 15
zemalja clanica Europske unije
su na nesluzbenorn sastanku u
Carcassonneu u Francuskoj izra-
zili zelju za sklapanjem sigurnos-
nog sporazuma izmedu NATO-a i
Rusije.
Takav dokument omoquclo bi
Rusiji i zemljama NATO-a medu-
sobne konzultacije o svim pitanji-
ma sigurnosti, a mogao bi sad-
rzavatl i sporazum o prijateljstvu.
lstaknuta je potreba da Mos-
kva nastavi s retorrnarna i pokaze
»odqovorno ponasanle« na planu
medunarodne politike.
Ministri su takoder naglasili da
prije potpisivanja ekonomskih
ZAPOVJEDNIK NATO-a
POSJETIO BUGARSKU
S . uradnja NATO saveza I Bu-
. garsko sudjelovanje u. programu
garske u sklopu pro_grama »~~r-
tnerstvo za rnrr« bila je u sredistu
pozornosti tijekom dvodnevnog
posjeta zapovjednika NATO-a za
. Europu, generala Georga Joulwa-
na Sofiji. General Joulwan stigao
je 14. ovog mjeseca u Sofiju pri
cernu se . sastao s buqarskirn
predsjednikom Zeljom Zelevim. U
njegovom glasu se mogla osjetiti
suzdrzanost kad je govorio .o bu-
garskoj zelji da postane punop-
ravnom clanicorn NATO-a. To mo-
raju odluciti politlcari, rekao je Jo-
ulwan, ali je dodao kako smatra
da se Rusija ne bi protivila. Joul-
wan [e , istaknuo dosadasnje bu-
Susret genera/a Georga Jou/wans i zapovjednika glavnog stoiera·
bugarske vojske, genera/a Cvetana Totomir~va
sporazuma Rusije sa zapadnim
zemljama treba ispuniti uvjete
EU-a vezane za sukob u Ceceniji.
Ti uvjeti su - stalna nazocnost
predstavnika OESS-a, potpuno
primirje, politicki pregovori o bu-
ducnostl Cecenije te neometana
dostava humanitarne pornoci.
Ministri su raspravljali o politici
prema sredozemnim zemljama,
pornoci nerazvijenom svijetu i eu-
ropskoj obrani.
Europska unija, zeleci gospo-
darskom stabilnoscu ojacat: si-
gurnost na jugu, najavila je agre-
sivniji program pornocl zemljama
Sredozemlja.
Ministri bi trebali saslusaf pri-
jedlog Europske komisije o izrad-
»Partnerstvo za mir« i pozitivno
ocijenio ulogu te zemlje u proved-
bi strogih sankcija UN-a protiv
tzv. SRJ.
Zapovjednik NATO-a za Euro-
pu ocijenio je izvrsno organizira-
nim pomorske vjezbe »Maestral
'94« u Crnom moru, na kojima su,
osim Bugarske, Rusije, Rumunjske
i Ukrajine, sudjelovale zemlje cla-
nice Sjeverno-atlantskog saveza,
zatim Amerika, Grcka i Turska.
General Joulwan tijekom svojeg
dvodnevnog posjeta Bugarskoj
promatrao je i vjezbu jedne regi-
mente bugarske vojske na tankov-
skom poligonu u Slivnici, 45 km
zapadno od Sofije. • nadilaze vojno podrucie. Za
HRVATSKI VOJNII(
bi planova za uspostavljanje zone
slobodne trgovine s tim.podrucji-
ma i o stvaranju koordiniranog
programa pomoci u iznosu od 6,7
milijardi ecua za petogodisnje
razdoblje.
Britanski ministar vanjskih po-
slova Douglas Hurd rekao je svo-:
jim kolegama da njegova zemlja
zeli iznijeti gledista o buduco] eu-
ropskoj obrambenoj strukturi.
London se zauzima da se obra-
na u prvom redu oslanja na NA-
TO, ali i na Zapadnoeuropsku uni-
ju (WEU). Velika Britanija zahtije-
va da WEU ostane izvan struktura
Europske unije, ali da djeluje us-
poredno s njom. •
AUSTRIJA
NE ZELi U
NATO?
Pristup Austrije NATO sa-
vezu po svemu sudeci nece
u dogledno vrijeme zaokup-
ljati kancelara Franza Vranit-
zkog, a razlog tome nije sa-
mo austrijska neutralnost.
Po rijecima predsjednika
Vranitzkog rijec je u prvom
redu o razradbi europskih
sigurnosnih struktura, koje
kancelara je posve razumlji-
vo stajaliste UN-a prema ko-
jemu svjetska organizacija
mora zadrzati prvenstvo
nad regionalnim sigurnos-
nim sustavima i stoga Vijece
sigurnosti i dalje treba osta-
ti odgovorno za meduna-
rodne mjere kojima se osi-
gurava mir. Austrijski ulazak
u NATO savez za Vranitzkog
nije nuzan zato sto NATO
nije uspio okoncati rat u biv-
soj Jugoslaviji, te se zapad-
ni vojni savez ne nudi kao
alternativa za cuvanje iii od-
rzavanje mira. Ako se raz-
motri stanje na Cipru, tada
se vidi da ce tarnosn] mir iz-
medu ciparskih Grka i Tura-
ka sacuvati austrijski vojnici
u sastavu UN-a, a ne NATO
pakt, iako su Grcka i Turska
clanice toga vojnog saveza,
rekao je Vranitzky. •
HRVATSKI VOJNIK
31

OOGOVOR 0 razloga ~.
l'iih
' n dva ~ i~
s puta-
:' vojni l)Oligon. t?a je •.

GOLANU? mM·. n iesfl1ti.apn)8V' pogo-

dile, bi voron~ nuldeamu·
centralnu. Po miilieniu direk-
tora'centrale Vttatija 9"1hina/i.l
Americki drzavni tajnik Warren Christopher u slucaju peda rekete na nuk·
learku, ek.sploziju bi,mogao
sklopu svoje turneje po Srednjem istoku posjetio je izdl'.iati san,o jedan od be-
13. ovog mjeseca Damask. U glavnom gradu Sirije, u tonskih iaititnih o,notaoa.
ko] je stigao iz Saudijske Arabij~ .~a~on.sto je p~sje- Ministaretvo obrane odbaci·
tio Egipat i lzrael, sastao se sa sirlisklrn seforn drzave lo le optuibu eta je Ol'IO sag-
Hafezorn AI-Assadorn. Terne razgovora bili su sirij- radik> . . poliQon l8 bom-
sko-izraelski rnirovni proces i izraelsko-sirijski spor o ~i~ nuklearke
Golanskoj visoravni, koju je lzrael zauzeo 1967. godi- i Voronje.ia .. Prvo je sagra-
den vo· · poligon, a onda su
ne. vlaati ~ naclomak nje-
Christopher je obavijestio.izrealskog prernijera Yit-
zaqa Rabina o rezultatirna · razgovora sa sirijskim
predsjednikorn Hafezorn AI-Assadorn, prije no sto je
r ~ nuklearku, izjavi·
SU ...-4slavnici tuskih VOi·
nih~.
ponovno krenuo u Damask. U razgovorirna rijec je bi- e.._na~Trisu
la o osnutku dernilitarizirane zone na Golanskoj viso- ~bet .~~rale+na Koi:,
ravni, postaja -za rano upozoravanje o kretanju su- Americki driavni tajnik Christopher tijekom ZICI, ucinMi z99tnu ~-.
parnickih postrojbi«, »transparentnosti« u razrnjeni posjeta Damasku jalnu itetu, au ~z z.rtava,
vojnih inforrnacija, te o rasporedivanju postrojbi na prioJ)cila je polioija. u pi'vQj
sto vecu razdaljinu nakon moquceq izraelskog povla- gu Libanona od 1978. godine. Zona obuhvaca 11 po- ekaplozi.. unistena ' jedna
sto Libanona. _ kUOll u Jlblizlni eatv\Ta, a u
cenja s Golana. drugoj su uoiitene bi s1ana,
Britanski prernijer John Major, tijekorn svoje posje- Prema izjavi izraelskog rninistra vanjskih poslova
Shirnona Peresa ni lzrael ni Sirija, koji se ne mogu a devet je,osteceno u page.
ta lzraelu, sastao se u pojasu Gaze s vodorn PLO Ya- nu. U beof ek.splozljl teiko
serorn Arafatorn, te tako., nakon turske prernijerke dogovoriti o buducnosti Golanske visoravni, nisu uci-
je oit~ ~h re&tora!'u
Tansu Giller, postao drugi svjetski drzavnik koji je po- nili nikakve ustupke u sporazurnu za nastavak izrav- Pietradorbara. Do sada nittco
sjetio njegovo sjediste. London je vec obecao 121 nih rnirovnih pregovora. -Pred narna su jos uvijek po- nlje~euzeo odgovomQst za
milijun dolara u slledece tri godine palestinskoj sa- gadanje i odlucivanje«, rekao je Peres izraelskorn te Ol!~je.
1~
rnoupravi u Gazi. lsto tako, najavio je nove projekte, vojnorn radiju prigodorn posjeta Bonnu, gdje su on i
jordanski princ Hassan trebali razgovarati s njernac-
•PrydaJ•• ~
te dodao da ce razrnotriti tzraelskl prije'Cllog o financi- ,........,~Pred~
ranju izgradnje jednog od predvidenih devet palestin- kirn kancelarorn Helrnutorn Kohlorn. sjednil( Kaza~• Narsul-
skih industrijskih pogona na Zapadnoj obali i pojasu Zavrsavaiuci posjetom Darnasku svoju jednotjed- tan ,-Nazarbaiev raspustio .ie·
Gaze. ~ nu rnirovnu rnisiju, americkl drzavni tajnik Warren parlament . 12..... ~ mjese-
Libanonci su 14. ovog rnjeseca, u povodu 17. ob- Christopher, uvjerio je sirijskog predsjednika Hafeza ea, ito je uzrol(ovislo nesta-
AI-Assada da pristane na ponovno pokretanje razgo- bilnu pcilitlcku iituaclju u 10j
ljetnice prve izraelske invazije stupili u opci strajk. tre§oi po. proatrarnatvu drill-
vora izrnedu sirijskih i izraelskih veleposlanika u Was-
zahtijevaiuci povlacenje izraelskih postrojbi s juga
zernlje. lzraelci i njihovi krscanskl saveznici iz vojske hingtonu. Christopher je u Darnasku rekao da ce se vi u
svljetu (Mkon ·Rusije · i
Kanade). 0d 170 deputata
juznog Libanona (SLA) drze -zonu slqurnostl« na ju.- pregovori nastaviti za nekoliko dana.
• cak 130 ne zt!i se potciniti
odluei iefa drzave te SU OS•
novaA svoj ~tdni »na-
POTPORA BALTICKIM ZEMUAMA ZA rodni paJtament«;
»u Alms Ati nece ae po-
novitl mosk<Mki slucaJ .· .••
NATO natlranja zdanja pat:lame~
wjet(!no je u srijedu, 15. m
ozujka. iz)JVio predsjednik
Naiarbajev_, doc!. aiuei. • da,.se.
Americki potpredsjednik Al Gore
raspuitahje iwanstanskog
~ta ne moze uspc>re-
podrzao je .u ponedjeljak, 13. ovoq divati s Jeljeinovim ,•••.••. ~.
mjeseca zelju triju baltickih drzava njem Vrhovnog ~-u
da postanu punopravne clanlce NA- rujnu_ 1993, ~ koji je Z/l•
TO-a, ali je istaknuo kako to nece vriio k~. Nazarba·
biti brzo. Estonija, Litva i Letonija jev je M>ju odlUku ·.donio .jet
zele uci u NA TO kako bi se zastitlle Je Ustavni sud l<alzahatana
od rnoqucih prijetnji susjedne Rusi- oejjenio da 8U proilogodi!ftjr
partan:\entami .j.tbori· u .znat·
je. nom , brc?Ju lzbomih okruga
Gore je na zajednicko] konferen- bili falsiflclranl, za razliku od
ciji za novinare s estonskim pred- Jisljeina Jcoji je M>ju odlUku
sjednikom Lennartom Merijem izja- dooio .samoinieijativno i sup-
vio kako ce ctanstvo nekih zemalja totno ustaw.
srednje i tstocne Europe doci na Po mlifjen.JUju . revolti.ranih
~.Ustevni je sud &VO-
red »poslije«, rekao je Gore. Ame- iu odluku o nezekonitosti lz.
ricki potpredsjednik je istaknuo da bora donio u »dosluhu« s
ne postoji popis rnoqucih novih cla-
nica te da svako prosiren]e NATO-a ~~~
111Je~r"t"'~ •• ~
mora ukljuciti jacanle veze s Rusi- vog z-ona o ••••.••••.•• &Cir
jom. Nekoliko tisuca Estonaca izas- zem1te. usve;anie. tog····"Z81<ao-o-
lo je na ulice Tallina kako bi pozdra- na bio je Wjet Mt(Junerod-
vili arnerlckoq potpredsjednika. •
nog i? l1'iOn$lamOg fonda
Al Gore tijekom posjeta baltickim zemljama
 V V
32 U ZARISTU
ZAVRSEN RIBARSKI RAT IZMEDU
- HRVATSKI VOJNlk
EU I KANADE
Me se moglo ni naslutiti da ce
se nedavni neuspjesan kraj pre-
govaranja Kanade i Europske uni-
je oko novih kvota ulova atlan-
tskoga velikog iverka dovesti do
uporabe oruzja, tj. upozoravajucih
hitaca i naglog zahladenja odnosa
na relaciji Kanada-EU. I dok su
Kanadani ostali uporni pri stavu
da osjetno smanje dopustene
kvote, pravdajuci odluku prepo-
lovljavanjem toga cijenjenog
predstavnika ribljeg rada, Europ-
ljani su ostali uporni trazeci dosa-
dasnje uvjete. Kanadani su u me-
Spanjolski ribars/ii brod »Estai« (desno) ulazi u luku pod pratnjom
kanadskog ophodnog broda »Sir Wilfred Templeman« nakon ito je
unvscen u nedopuitenom ribsrenju
duvremenu povukli potez koji je s
istocne strane Atlantika docekan
s bijesom. Kanadsku odluku o
prosiren]u nadzora na meduna-
rodne vode Europljani su proko-
mentirali kao »flagrantno krsenje
medunarodnog pomorskog pra-
va«. Time je »predstava« mogla
poceti, . lu jednu malu ratnu flotu okrunjenu
U ponedjeljak 13. ovog mjese-
ca EU donosi odluku kojom se
blokiraju svi odnosi s Kanadom,
sve dok se bezuvjetno ne oslobo-
di spanjolska koca »Estai« koju je
9. istog mjeseca zaplijenila kanad-
ska mornarica, nakon nekoliko
brzometnih paljbi upozorenja
upucenih prema spanjolskom ri-
barskom brodu kojima je zahtije-
vano da prekinu ribolov. U povo-
c:lu toga dogadaja spanjolsko mi-
nistarstvo obrane u razmatranje je
uzelo odlazak fregate koja bi za-
stitila spanjolske ribarice u Sjever-
nom Atlantiku.
Spanjolci inace imaju najrnocni-
ju flotu ribarica medu zemljama
EU. To je bio i jedan od razloga
nekolicini internih EU sukoba oko
kvota i rnreze, gdje se takoder
gledalo preko ciljnika. Najnovijim
incidentom polje igre se prosirilo
ulaskom Kanade cvrste u odluci
da zastiti svoj riblji fond od total-
nog istrebljivanja. To je sluzbeni
kanadski argument. Nesluzbeni su
usmjereni prema proteziranju
vlastitih ribara, koji u Spanjolcima i
drugim Europljanima imaju ostru
konkurenciju. Sarnim ulovorn ribe
je sve manje a na raspolozlve ko-
licine ribe nastupa sve veca, na-
rastajuca flota ribarskih brodova.
Vee sarnim tim sto ce se kolicina op- noQ prava. _U ~vojem o~racanju
cih dobara smanjivati (nadzirano
iii ne sto je za proces manje bitno)
moglo se ocekivati da ce dogada-
ji prijeci granice »ribljih zakona« Almeida rekao je: »Danas se bro-
kao i u drugim dogadanjima gdje
su dogadaji urnrezeni energet-
skorn problematikom (nafta, plin,
nuklearna energija proizvodnja i
prerada hrane), da se pocne rat .iverak u medunarodnim vodama i
na razlicitim razinama od ribarica i
obalne straze, preko strukovnja-
-
ka, strucnjaka za pomorsko pravo
i konacno diplomacije. Ozbiljan
ton citavorn dogadaju dala je sve-
kolika »rnasinerija« koja se uprili-
cuje u takvim slucajevirna, De-
monstranti u Kanadi izradili su pa-
noe s porukama o zastiti svoje ri-
be, mornarica je kompletirala cije-
kanadskim razaracern, a diploma-
cija kompletira svoje »tesko topni-
stvo«, ukljucujuo] i prijetnje kazne-
nim mjerama.
I jedna i druga strana neumolji-
vo je slijedila potrebu da zastiti
svoj interes (to ce biti i iduci smjer
dogadanja). Kanadani u tom srnis-
lu uvode dvomjesecni moratorij,
na ribolov, sto nije odusevljeno
prihvaceno od ribara na »terenu«.
Pretpostavlja se da su Spanjolci
uporabljavali nedopustsna rnreze
koje su vec odigrale glavnu ulogu
u ribarskorn ratu s lrcima. Cirn je
vijest o zaustavljanju broda u Ka-
nadskom slucaju stigla do Bruxel-
la, sazvan je hitan sastanak vele-
poslanika EU zemalja. Tijekom
sastanka povjerenica EU komisije
zaduzene za ribarstvo Emma Bo-
nino koja je temperamentno poru-
cila kako se radi o »golom primje-
ru gusarstva« dok su ostali bili za
nijansu ugladeniji u opisivanju
»ovog necuvanoq akta ilegalnog i
posve neprihvatljivog«, trazeci od
Kanadana da puste ribaricu i oslo-
bode njezina zapovjednika. Nada-
lje europska petnaestorica je od-
bila svaku pomisao o pregovori-
ma sve dok je »Estai« privezana
uz kraj mimo volje i medunarod-
brojnim novmanma okuplJenim u
Breydelu, zgradi koja je sjediste
Europske komisije, Joao Vale od
dovi zadrfavaju samo u tri sluca-
ja, kad je posrijedi trgovina dro-
gom, trgovina robljem i gusarstvo
a, prizriajte, lov na veliki atlantski
u skladu s medunarodnim uzusi-
ma ne moze se, kako ga god po-
stavili svrstati u bilo koju od te tri
kategorije.
Sukobljene strane su se ipak
morale sporazumjeti. Kanadske
su vlasti zakljucile da je popusta-
nje jedini pametan potez, a osobi-
to sto se dobar dio odluka veza-
nih uz nadzor ulova iverka krsi s
nekim od konvencija cija je pot-
pisnica i Kanada. S druge strane
spanjolski ministar vanjskih poslo-
va Javier Solana iskazao je zado-
voljstvo iskazanom »rnedusob-
nom solidarnosti« EU-a i njezinih
clanica spanjolskoj pohvalivsi ak-
tivnu solidarnost« zbog koje je Ka-
nadanima tijekom spora . bio us-
kracen pristup u zemlje petnaes-
torice bez vize. Solana je takoder
zaigrao na kartu »krsenja interna-
cionalnih propisa« iako je upozo-
rio da nema ni govora o eventual-
nom prekidu diplomatskih odnosa
rekavsi da bi to bilo suvisno cak i
za ovako ozbiljan problem. Jos
jedna zanimljivost vezana uz slu-
ca] ovog ribarskog rata je i sluz-
bena osuda Europske komisije
(EU) spanjolske geste slanja svog
ratnog broda prema Newfoun-
dlondu te podatak da je ribarski
brod »Estai« tijekom posljednjih
12 mjeseci prosao 12 inspekcij·
skih nadzora EU-a i Kanade, te da
»ni jednom« nije otkriven prekrsej
Time su odbacene spekulacjje ka-
nadskih medija da je »Estai« imao
»pricuvni« brodski dnevnik, tajna
sprernista za nedopusteni ulov, te
da je vec bila uhvacena u pre-
krsajirna. »To su neutemeljane op-
tuzbe«, upozorila je EU, inzistiraju-
ci na tome da je »jedino ilegalno u
ovome slucaju kanadska akcija,
ukljucujuci i njezinu pozadinu«. .
Kriza je prestala jednakom brzr-
nom kojom je ribarski rat i zap<;>:
ceo. Kanada je odlucila pus!!ti
brod i posadu. Argumentac11a
plus »aktivna solidarnost« EU-~,
odlicno istrenirana u ovome mr-
rovnom slucaju, pokazali su se
rnocnirn oruzjern. Sve je kao da
· nista nije bilo. Pregovori ce ~~~a:
staviti i dalje, no da Ii ce biti JO!
uzbudljivijih epizoda koje se bas
uvijek ne moraju izravno ticati ma·
log i velikog atlantskog iverka1
ekologije, medunarodnog prava '
tome slicno. •
HRVATSKI VOJNIK
AZERBEJDZAN
Uetak ujutro, 17. ovog_mje~e-
ca oruiane snage predsjednika
Gajdara Alijeva su u si!?vi~imbor-
bama koje su tada uslijedile ugu-
sile pobu~u policij~kih _snaga do
koje je doslo u nOC) na ce!Vrtak, a
njihovog vodu Rovsana Dzavado-
va su ubili. ,
Tijekom cetiri godine koliko je
Azerbejdian neovisna driava u
Bakuu su lzvrsena dva uspjesna
driavna udara, a bilo je vise poku-
saja prevrata. U pocetku 1992.
godine, svrgnut je prvi demokrat-
ski izabran predsjednik Azerbej-
diana Ajaz Mutalibov, koji je slo-
vio kao »promoskovski« politicar.
Na njegovo mjesto dolazi Abulfaz
Elcibej koji je zapoceo politiku pri-
bliiavanja Azerbejdiana susjed-
noj Turskoj. U pocetku ljeta 1993.
godine mladi pukovnik Sured Hu-
seinov oruianom pobunom
svrgnuo je Elcibeja ali je vlast
podijelio s Alijevom dajuci mu po-
loiaj sefa driava, a zadrzavajuci -u-vrijerne kad je predsjednik Alijev
sebi poloiaj premijera. Na taj na-
cin Gajdar Alijev iznova se vratio
u sam vrh politike, jer ga je za vri-
jeme SSSR-a Leonid Breznjev do-
veo za clana Politbiroa CK KPS, a
Gorbacov izbacio iz partijskog
vrha.
U slijedu dogadaja Rovsanu prigodom nije smijenio i Diavada,
Diavadovu, zamjeniku ministra
unutarnjih poslova Azerbejdiana i
zapovjedniku specijalnih policij-
skih snaga nije uspio ni drugi za
posljednjih sest mjeseci pokusaj
driavnog udara. Po izbijanju po-
bune, vojska je ostala vjerna
predsjedniku Gajdaru Alijevu na
ciju su zapovijed pripadnici oruia-
nih snaga oslobodili vladina zda-
nja u Bakuu.
U noci na cetvrtak, predsjednik
A_zerbejdz.'.3na smijenio je pobu-
njenoq Dzavadova, te potpisao
ukaz o.. raspustanju specijalaca
unutarnjih poslova ali oni unatoc
~apovijedi__ nisu pre~ali oruzje. U
cetvrtak ruje uspio ru pokusa] voj-
ske da osvoji zgradu u Bakuu u
k~joj stanuje brat smijenjenog
Dzavadova i gdje se navodno na-
la~io smijenjeni doministar. Tom
pngodom specijalci su odbili oru-
AFGANISTAN
Afganistanska je vlada 12. ovog mjeseca
izjavila da su njezine snage zauzele kljucno
podrucjs na jugozapadu Kabula koje su pri-
padnici frakcije Wahdat bili predali talibanima.
Snage predsjednika Burhanuddina Rabbani-
ja zauzele su podruc]e Karte Seh, nakon, pre-
ma izjavama ocevidaca, najzesclh borbi koje
su vodene u glavnom gradu Afganistana u po-
sljednjih sest mjeseci. lz helikoptera vladinih
snaga i MiG-ova otvarana je paljba na podruc-
ja koje su drzali talibani.
I
:-··-··
GllUZDA
•Tbili
,·····,
·--.\
"~{::
iani napadaj pri kojem je sedam
vladinih vojnika ranjeno.
U svojoj poruci naciji preko te-
levizije, predsjednik Gajdar Alijev
je izjavio da se Azerbejdian nala-
zi na pragu gradanskog rata. Kri-
za u Azerbejdianu pocela je kad
su »specijalci« zauzeli zdanja
driavne vlasti u gradovima Aksta-
fen i Kazahen na zapadu zemlje,
letio iz Kopenhaqena u Bakuu.
Pretpostavlja se da je pobunu
»spscijalaca«, kojih ima vise od
3000, nadahnuo bivsi premijer Su-
ret Husein, kojeg je Alijev smije-
nio nakon njegovog neuspjelog
pokusaja driavnog udara u listo-
padu prosle · godine. Alijev tom
iako se za njega pretpostavljalo
da je na Huseinovoj strani.
Stalni uspjesni iii neuspjesni
driavni udari u Bakuu, u stvari su
borba za vlast izmedu dviju poli-
tickih struja u Azerbejdianu. Jed-
na od struja je za cvrsce povezi-
vanje zemlje s Rusijom dok druga
je za cvrsce povezivanje s Tur-
skom. »Razocaran sam Alijevom.
Doveo sam ga na vlast racunajuci
da nije toliko sklon Tursko]«, izja-
vio je nedavno u jednom intervjuu
Suret Husein.
Za vrijeme borbi na periferiji
Bakua koje su trajale deset sati i
tijekom kojih je poginulo 50 pobu-
njenih specijalaca, 30 vojnika i 10
civila, medu njima i dva strana no-
vinara okoncana je cetverodnev-
na pobuna pukovnika Diavadova.
Tijekom borbi ranjeno je i sezde-
setak ljudi.
GANA
Uukobima
du plemenima u Gani, smrtno je stradalo 20 ljudi, a
nekoliko ih je ranjeno, objavili su u cetvrtak sluzbeni
izvori vlade u Akri.
Zbog nemira u i:emlji vlada je proglasila policijski
sat. Ministarstvo unutarnjih poslova je preciziralo da
policijski sat traje od 19 do 5 sati u podrucju Bimbile
(370 kilometara sjeverno od Akre) gdje se sukoblja-
vaju dvije protivnicke zajednice, s jedne strane Kon-
kombasi, a s druge Dagombasi i njihovi saveznici
Nanumbasi i Gonjasi. Prosle je godine u sukobima
• tih zaracenih plemenskih skupina poginulo oko 2000
osoba.
>.. ">_, . ..,.,.
---- .. ·
:-·····-
/
140km
Nakon zavrsene vojne operaci-
je predsjednik Alijev se pojavio na
televiziji i konstatirao da je oruza-
na pobuna uqusena optuzivsi za
pokusaj drfavnog udara bivseg
azerbejdfanskog predsjednika
Ajaza Mutalibova i bivseg premi-
jera Sureta Huseinova, koji zive u
egzilu u Moskvi.
Za uqusivanje pobune Alijev je
doveo u Baku nekoliko bojni s bo-
jista u Gornjem Karabahu. Prije
tog poteza dobio je jamstva od
predsjednika Armenije da Armen-
ci krizu u Bakuu nece iskoristiti za
nove napadaje u Gornjem Kara-
bahu.
Po gusenju pobune u Bakuu je
zatvorena za promet medunarod-
na zrakoplovna Iuka kako bi se
sprijecio bijeg preostalih specija-
laca koji su sudjelovali u pobuni i
gradana koji su im se pridruzili,
Tom prigodom uhvaceno je i za-
tvoreno 160 specijalaca i sumnji-
vih osoba, a u bijegu je i dalje Mu-
kih Dfavadov, brat ubijenog vode
pobune.
Postavlja se pitanje sto se sve
krije iza pokusaja puca u Azerbej-
dfanu i koje su sve dornace, alLi
strane snage u njega ukliucene.
No, prema mnogim indicijama iza
svega lebdi »opojni rniris« azer-
bejdfanske nafte i plina. Vlada u
Bakuu je prije izvjesnog vremena
potpisala sa zapadnim naftnim
kompanijama ugovor od 7,4 mili-
jardi dolara o vodenju i istraziva-
nju nafte, cije se rezerve procje-
njuju ria 520 milijuna tona. • .,....._ Qrganizacii9 za eu-
koji su 12.
ovog mjeseca buknuli me-
•
33
'=-~=
kol:fer I I albanslciri\ emije-
tom Alelcsandrom
(@povjerenikom·,
~ albanskogpa~
'U!..8.:.1:
z,t;f;k~
ta. ffaigov&!"81o se o. sveu-
kupnim grclco-alban$ldrn O<h
nositna, posebice O statusu
grclce man;.,. u Atianiji mo-
aucem oza~ju ni3a al-
6anskih isel' · a u Orclcoj i
~ remlu viza izmedu
tih dviju eusjednih iemalja.
• Val nullja u ., Paldst4mu l
dalje ~ Sve je vise
zrtava 'n8$ilje u Palcistano: od
pocetke ofujka, samo u Ka·
rachi' ' l'\tVlln,dn 76 osoba,
me&f~~jica efuf.
benika americkog kon:zulata.
Americki strucnjaci ze protµ-
terorizam vjeruju da je taj
napadaj zapravo osveta z11
uhlcenje Ramiza At,mede
Youl4tfa koji'' je "navodno
odi9f'8<?*tkljucnu u~, u
bombaikOI'!) ~daiu, oa
svjetsl<o trg(>Vjpsk'o sredlite
u New Yorlcu i olzu teroristic·
!<ih,nappdaja u~.
Na pokopu sedmorice po-
ginulih gllld$'na tijekom ne-
davtilh l'lflffl~; poi'l(>VnO SU
i:zbiP sok(,}Oi,yn& kojima su
gor:iAli i autobusi. lstodobno,
pol/ciJasje pretrafivala kuce
•u gr'ldu nastojeci pronaci
osumnjicene . za i:zazivanje
~··· naorutav. IVOJe
~'
••••• ka.~.
~.,a te Q~,. naoi:uz!I.~
$VOpn 1,_0Q pi'lpadnlka »plavih
kac19a11it1rva.tsl(oj pro~-
k?Pnim'' rak8!!'1m b~us. taviFM,,
tvfllAN te »1ntenziyno« pn-
preinati moguoe povlecenje
,z bivse Jugosia)iije, objavio
· belaijslci ,,!f!~tar. obi't1"'9
~rel Plnxten. Pripremaju ~
SV8 Upt,jfJ, ~Oje ~,.~ s!!Jc,ju
petrebar'ornogueiti ,,okuplJS·
1;1je belgijskih »plavih'kaciga«
za~¥koacrju iz H!'vats!t~ ui,
, zastttu., NATO-a, · preoiz1rao
'' je, za vrijeme posjetil belgij·
skom kontingeotu u Barariji
minis~, Pinxten.
• Bort,e u Gorskom Kara-
r~ku sigumost I suradnju
(OESS) u svom pri~JU
od 15. ovog mjeseca. je Uf)O·
zorila da' nove borbe iztnedu
Azera i Atrnenaca u Gor·
skom . Karabahu ugroiavaju
mirovne pregovore. Visoki
duinosnici OESS-a zatraiili
su od~hstraoa u sedmogo-
disnjem sukobu .da sw·u
krhko prlmirje koje tra · ~
$Vlbnja prosle godine, ~zrok
stra~nju od razbuktava·
nja sukoba su zabiljeiene
borbe od prije nekoliko dana
do kojih .ie, doilo oa s_J_eve' r-
nom clijelu rgranice i%1p8du
A,z~Jdia,oa i Armenije.
Ora,natiranje su uglavn.om

34
pr$]<ji'luta, nakon ~JJU ~.
strane pristale itovati primir-+
je. " . w ' "'
•. Celnlci Sinn '-· J Iola-
lid fcod ca.n.. Predsjed-
nik SAD 13111 'Clinton UQOstio
je 17. ~ mjeseca u Bijeloj
kllCI, tijelcom pri_manje prire-
~ u cast irskog premije-
ra Johna Brutona, celnilce
DOlitickog krila IRA-e Sim
·l=eina te Dernokatske stran-
ke Ulstera; Gerrya Adamsa i
Ga. rya. McMicha. •.·
»Zelim svim gostima iz
Sjeveme lrske, kao i. svim
zainter:esiranfm strana!Tl8, de,
odustami' od el<stremizma u
koriilt zajedqickog dobra« -
kaZJ(? je americl<j predsjed-
nil( pred vise od 300.~· gostiju,
medu kojima su zajedqo bili
pripadnici Sinn Feina i pro-
testantski lojalisti,. Ptimanje u
lstocnoj sobi Biiele kuce . •
je put u istoj sobi~IOg:
nlke1dvije suk~·~up;-
ne iz Sjeveme lnike. n.
Prema rijecima predsjed·"
nika. Clir,itona, scene neza-
misliva joi prije umo nekoli-
ko mie$.ePit '.na najbolji je na•
cm obiljezila Dan .sv. Palme~
f<a. -Orli koji. preuzimaju rizik
raqi mira uvijelc 1su &bto-
dojli pod ovim krovom« -
rekao je Clinton. ~ Dudajeva su se morali suociti s
• Nc,o. irtve UiTtldilkl$bt~
nu.,Jedan ruski .casnil(ubije\,
u Tadzildstanu J8. ovog mie;;r
seca pred "'."9tirpa SV99t<jg;l,
1'1'11J15U r,lavnom ,gradu Ouiap·
beu, 1zvijestila Je. agerip!Jt
!tar: l'fatporucnik Ahdrej · Ro-
manqv . ubi' . .• ,hitcitna\" iz
auiqm11tsk:ZJ:e ilpaljenim
iz izr~ blizjne.0Ruske su
snage stacionira!l!,l.l Tadii·
kistanu ha temelju" medwfa.
dinog sporazurpa potpisa-
nog 1992. godine;' po izbija-
njiJ . grada0$Jcog rata u • toj
bivioj sovjetskoj Tepul,tici.
Ruski . su vojhi duznosnici u
l~i7J=~~~
lea, unatoc ,primirJU izme<Jtt
·Yladirrih I oporbenih so~ga
od. ruyia.
· proife ..godine •. !'kt•
tpOrucnil( RomaFIOV peti je
ovogodiirlja irtva tih napa- '
da- .
lt'stci > granipari. ubiH su.
sestC>l'icu tadzikistl!nskih po.;
.bunienika koji su u subo~ iz
'Afaanistl!na rvwusaH uci na
terltOrij Tadzikistana, izvijes.
tile je u·nedjelju ruska novin-
ska agenetje, Har-Tass.
Na temelju sporaZUffll! iz-
medu Moskve i proruske
'°
Wide Ouianbeu, na terito,.
tij Tadiikistana stacionira,no
je oko 15.000 ruskih vojnika/'
od kojlh vecina 118 granici
ove bivia .sovjetskt republi-
k• .s Afganjstanom.
• ICl'.ltdl· ••••pet, tuNlk•••
vojnika. Najman,ict pet U·
skih vojnika je ubijeno, a,;3P
~ f<':
V V
U ZARISTU .HRVATSKI VOlNII(,
RUSIJA
Rusko je topnistvo u nedjelju
ujutro 5. ovog mjeseca (po mjes-
nom vremenu) zapocelo snazan
topnicki napadaj na selo Sarnaski,
cetrdesetak kilometara od Groz-
nog, nakon sto su stanovnici odbi-
li ruski ultimatum da se predaju.
Nakon jednog sata topnicka je
paljba oslabila no pucnji iz pje-
sackog oruzja C:Uli SU Se cijelo po-
slijepodne.
lstodobno su ruski topnici gra-
natirali i selo Jermolovka, 25 kilo-
metara juzno od glavnog cecen-
skog grada. Vjeruje se da su po-
jacana vojna djelovanja rezultat
propalih nastojanja ignuskog pot-
predsjednika Borisa Agapova da
t9g dana organizira pregovore
Cecena i Rusa.
Pokreti ruskih postrojbi daju na-
slutiti da Rusija ne zeli tako olako
ispustiti »cecenski problem« iz ru-
ku. Navedenim topnickirn djelova-
njima prethodili su prosllh dana
pokreti ruskih postrojbi protiv sna-
ga generala Dudajeva na jugu i
zapadu potpomognuti topnickorn
paljbom i zracnim napadajima.
Ocito je da §l istekom roka tije-
kom kojeg su Ceceni morali pred-
ati tesko oruzje, borci generala
novom velikom ruskom ofenzi- Pripadnici ruskih specijalnih postrojbi na ulicama Groznog
vom, dok promatraci ne iskljucuju
rnoqucnost da bi gradovi Sali, Ar- Dudajeva. Povjerenstvo ce biti za- noci sa 15. na 16. ozujka izvrsi6
gun i Gudermes mogli dozivjeti duzeno za uspostavu prekida pal- bombardiranja. Preuzimajuci nad-
sudbinu razorenog Groznog. jbe pod strogim nadzorom dviju zor nad tim mostom Rusi su si
»Konferencija« o Ceceniji, koju strana, te za razdvajanje sukoblje- omogucili pristup prema jugoisto-
je organizirala ruska vlada, pred- nih snaga - predvideno je u pla- ku Cecenije, bedemu potpore
stavila je u utorak u Moskvi novi nu koji je usvojen suqlasnoscu, a predsjedniku Dfoharu Dudajevu.
mirovni plan koji predvida stvara- predstavio ga je dopredsjednik U povodu zbivanja u Ceceniji
nje rusko-cecenskoq povjeren- Vijeca federacije Ramazan Abdu- oglasio se i general Gracov rekav-
stva koje bi bilo zaduzeno da pri- latipov. Planom je najavljeno i od- si kako Kremlj nema dovoljpo nov-
mijeni prekid paljbe u Ceceniji, rzavanjs okruglog stola za kojim ca da bi financirao rat u Ceceniji
Zamjenik ruskog premijera zadu- bi se nasle razlicite cecensks po- pri cernu je ipak dodao kako voJ-
zen za nacionalnosti, Sergej Sah- liticke snage, a na te razgovore ne metode za rjesenje tog sukoba
raj, izjavio je agenciji lnterfax da mozda ce biti pozvani i predstav- jos nisu iscrpljene. N~dalje, isklju·
ce ruski predsjednik Boris Jeljcin nici cecenskih vlasti koji traze ne- cio je svaki plan za Ceceniju koji
uskoro obja_viti »nove mirovne po- ovisnost. bi predvidao podrucja odvajanja,
ticaje« za Cecenlju. »Konferenci- · Usporedno s radom na »konfe- od kojih bi neka bila pod nadzo-
ja« je usvojila mirovni plan u obliku
rezolucije, a njome se predvida
stvaranje povjerenstva sastavlje-
renciji o Ceceniji« ruske oruzane
snage · nastavljaju borbena djelo-
vanja pri cemu su zauzele most
rom vLadinihsnaqa, a neka bi nad-
zirali Ceceni, »Cecenija je sastav-
ni dio Rusije«, rekao je Gracov
nog od predstavnika saveznih po- preko rijeke Arguna na cesti koja ruskoj . novinskoj agenciji »Inter-
strojbi i oruzanih snaga Dzohara vodi u zapadni Sali nakon sto su u fax«. •
krivicni postupak »zbog prekora-
UKRAJINA cenja sluzbene duznosti«.
Tijekom sjednice parlamenta u
.
niteljima u svojem predsj
kom kabinetu u Simferopolju
odlucnosti da provedu svoju c
Kijevu bilo je predlozeno i potpu- ku, ukrajinske su vlasti isklj1
no ukidanje autonomije crnomor- Meskovu sve telefonske vez,
skom poluotoku kojega je Nikita od petka navecer na ulicama
Ponovnim izlaskom Krirnskoq Hruscov 1954. godine »preselio« feropolja pocefi su ophoditi i
slucaja na svjetla politicke pozor- iz sastava Rusije u Ukrajinu, ali su jinski vojnici.
nice prekinuto je politicko primirje
izmedu Kijeva i separatisticki na-
strojenog Krima.
deputati od takve krajnje radikal-
ne odluke odustali nakon pritiska
ukrajinskog predsjednika Leonida
Odluka Kijeva munjevito je_
krenula lavinu dogadanja od u
njavanja, od lani posva
Apsolutnom vecinorn glasova Kucrne, Medutim i tako »umjere- predsjednika Krimskog part~
deputati ukrajinskog parlamenta na« odluka ukrajinskog parlamen- ta Sergeja Cekova s preds
su 17. ovog mjeseca ukinuli Ustav ta »zapalila je krv« politicara na kom Meskovorn do zasjE
Republike Krim. lstom odlukom Krimu. Predsjednik poluotoka Jurij krimskog parlamenta. Premi.'
ukinut je i poloza] predsjednika Meskov odmah je odbio da se crnomorskog poluotoka ~-
Republike Krim, a protiv predsjed- podcini odluci Kijeva i noc na su- · Francuk, koji je i zet ukr,!IJ'
nika Jurja Meskova, najavljen _je botu prenocio je okruzen tjelohra- predsjednika Leonida Kucme,
 HRVATSKI VOJNIK
TUR SKA
N.kon sto su u srijedu 15.
ovog mjeseca u Umraniyi, siro-
masnoj istanbulskoj cetvrti, nakon
dvodnevnih nemira ubijena cetvo-
rica demonstranata, stanje se
smirilo, a u dijelovima grada gdje
zive muslimani Aleviti uveden je
policijski sat. Snage sigurnosti
blokirale su sve prilaze Urmaniyi i
Uskudaru, dijelu grada na istocnoj
strani Bospora. U tim gradskim
Policajci s oklopnim transporterima rastjeroju demonstrante u Jstanbulu nakon napadaja na cajane
cetvrtirna patrolira policija. Pobu-,
na je pocela u nedjelju 12. ozujka
u cetvrti Gaziosmanpasa kad su
nepoznati napadaci otvorili isto-
dobnu paljbu na pet cajana i jed-
nu slasticarnicu pri cernu su tri
osobe ubijene a 21 je ranjena.
Cajane i slasticarnica na koje je
izvrsan napadaj pripadaju manjin-
skoj alevitskoj zajednici, sto je
izazvalo val prosvjeda i nakon ce-
ga je intervenirala i policija. Zadnji
mouvjereno je novinarirna izjavio
da ce se nastala »bura u casi«
brzo smiriti. »Cecenski scenarij ni-
je ·moguc« izjavio je Francuk
tvrdeci da SU zitelji Krima umorni
od politicklh svada, a poluotok se
priprema i za novu toristicku sezo-
nu. lnaca, tijekom tri posljednje
godine, Krim je nekoliko puta bio
na rubu izbijanja gradanskog rata.
Razvoj situacije na Krimu gdje
pretezito zive Rusi, uvelike ce ovi-
siti o stajalistirnaMcskve'Sluzbene
reakcije Kremlja na odluku ukrajin-
s~og parlamenta u subotu jos nije
bdo. Medutim, pojedini deputati
ruskog parlamenta vei: su ostro
osudili odluku Kijeva. Potpred-
napadaj na alevite izvrsen je u
srpnju 1993. godine. Tada je u
podmetnutom poi:aru u jednom
hotelu zivot izgubilo 37 osoba. _
Alaviti koji tvrde da cine trecinu
od 60 milijuna stanovnika Turske
- sunitskih muslimana - imaju
umjereniji stav prema islamu i i:ale
se na diskriminaciju.
Pojedini suniti, koji cine goto'.'o
90 posto pripadnika islamske VJe-
roispovijedi, tesko se mire s libe-
ralnim alevizmom koji odbacuje
uspostavu serijatske dri:ave. Su-
kob je dubok tako da je krvavom
incidentu iz 1993. kad je zivot iz-
gubilo 37 alevitskih intelektualaca ,
prethodio i slicni krvavi incident u
Turskoj potkraj 70-tih u Kahraman-
rnaracu,
Jcis veca suprotnost postoji iz-
medu iranske verzije sijizrna i tur-
skog alevizma. lnace, alevitsku
sektu, ciji je simbol _Alijeva sablja
koja se od sredine racva u dvije
ostrice, osnovao je prije vise stoti-
na godina voda sijitskih dervisa iz
lrana Shak Ismail.
sjednik Vanjskopolitickoq odbora
dri:avne Dume Vjacaslav Nikonov
zatrazio je da Rusija uvede eko-
nomske sankcije protiv Ukrajine, a
predsjednik parlamentarnog od-
bora za odnose sa ZND Konstan-
tin Zalutin izjavio je pak da je svo-
jom najnovijom odlukom Kijev
izabrao »hladni rat« urnjesto oce-
kivanog zblii:avanja s Moskvom.
Promatraci procjenjuju da su
vlasti u Kijevu izabrale pravi trenu-
tak za obracun sa separatistima
'}a Krimu. Rusija, koja intervenira u
Ceceniji nece rnoci prigovoriti Uk-
rajini i morat ce bar sluzbeno kon-
statirati da je krimski problem unu-
tarnja stvar Kijeva. •
Aleviti su kao i suniti muslimani,
s tim sto suniti slijede duhovni put
proroka Muhameda, a aleviti nje-
govog necaka hazreti Alije«, uka-
zao je vrhovni poglavar islamske
zajednice u Turskoj Yilmaz. Prema
njegovoj ocjeni, u tome cinu ispo-
ljavanja vjerskih osjscaja nema ni-
kakve nesukladnosti. Slicnu izjavu
dao je i voda sveislamske Refah
stranke Necmettin Erbakan koji je
rekao da se odredene razlike iz-
medu sunita i alevita ne bi smjele
koristiti za sektaske obracune.
Turski aleviti koji se zalazu za
strogo odvajanje dri:ave od religi-
• ni proteff!,t,-. dana -~
r>' cilo je, ~starstvo"unutar-
je nisu prikljuceni ni jednoj politic-
koj stranci u zemlji. Zbog toga se
na turskoj politickoj sceni vodi
prava bitka za njihovu naklonost,
u koju su ukljucene gotovo sve
politicke stranke.
Komentatori s druge strane
tvrde da incidenti u biti imaju soci-
jalno, a ne religijsko obiljezje te
da su ljudi izgubili vjeru u dri:avu i
policiju. Takoder, misle da slama-
njem nasilja silom dri:ava cini naj-
goru moqucu stvar.
U povodu nemira oglasila se i
turska premijerka Tansu Giller ko-
[a je nakon posebne sjednice via-
de pozvala narod na mir i suz-
drfanost, kako se neredi ne bi
pretvorili u nasilje koje bi moglo
ugroziti stabilnost zemlje. Dijelovi
grada zahvaceni sukobom naliko-
vali SU na bojiste, Mnogo je unis-
tenih trgovina i automobila sa za-
ostalim barikadama koje su pasta-
viii demonstranti i - prepreka od
bodljikave zice kojima su odgovo-
rile snage sigurnosti. Vlada tvrdi
da se medu demonstrantima na-
slo i mnogo provokatora, koji su u
guzvi pucali na vojnike i policajce.
Demonstranti pak tvrde da su voj-
nici pucali u masu iz automatskog
oruzja. •
35
ih .ie_· ·_ ranjeno "!,., napadaju kur. •.
dskih gerilaca na vojni kon-
voj u istocnoturslcoj-pokrajini
Tutteeli, javlja Reuter ~-
jua se na ,iM>re iz'turskih
snsga~.
KorwoJ od 40 kamiona, ko-
ji te J>rev,ozio 800 vojnika,
doceki,lli su u zasiedi gerilci
Radnicke strank• Kurdistana
(PKt<) na pUtu iz grada Tun·
celija u Ovacik, precizirano
je iz istih izvora. ··
·--Nutavljeno podmetanje
poiara u Nfeflulckoj. Pod-
metanje pofara na turskim
objektima u Njemackoj na'
stavljen9 jeJ sestu u~astop-
nu noi:, posfjedice Ceg& SU
materijafn! stete ali bez ozli-
jedenih, priopcila . 18.
ovog mjeseca ;~a po-
licija. _ ,ss
Nitlfo nije preuleo+odgo-
vornost z11 q, napadaje, no
policija $ sumnjlci militantne
~nike brojne kurdske
zajednice u Njemackoj, koji
napadajima na turske objek-
te ·pr_ uzaju_ po- tporu_-_ _ __svoiim•
"sunarodnJaCi,na u domovini
angaz~nint"oef 1984•.1.! bj:)r:
bi _,za_,stvaran~ ne:tavisne
drz.ave na JU9'?f&toku Ti.lrske:
~Na temelju na~ prelimi·
name istrage, maze se pret-
l)?Staviti ~ napadaji. ~
od
zabranJen! ,Radnickft stran1,
ke. Kurdistantl (P1(1(},i, priop-
njih P(>Stova pokr,ajne Ba~
den-.Wurttamberg. lz, policij-
skih je redova stiglo upozo-
,renje da,1 bi antiturslca kam-
panja ITIC!9'- eskallrati do
ut~, ka'cl j~ kurdsjca NQVa
godina, tradiQion,!ni vrhunac
gerilskih aktivnosti 'PKK.
1'
Mete najnoyijih napadaja
benzliistc!fn bofilbama bili su,
medu ostalirria, dzamija I.I:
Miincllenu,4 turskl ,sportski
klup u Ouisburgu i turska ucl-
ruga u· . ~nu. Policija je
.proteldog_,·_-· t tjjedna.;uhltila. , 19
Kurda zbog povez.anosti s
podinetnutim pozarima.
• FMah~za promjem, •Ile·
rllne tonne« pregovora •. Fa-
tah, najjaci pokrefunutar Pa:
iest(nsk!, osl~~a~ke Qf"
gamzac,Je, P<)OOV!O Je u s_ u-
botu, J8. ovog mjt,tseca pri-
vrzeMst mirovnorri procesu
s lzraelom, ali je zatraiio
promjenu •sterilne forme«
dosadasnjih pregovora,
Voda PLO-a laser Arafat,
koji j.e takoder eelnik Fataha,
bio ie kritiziran zbog nacina
mi koji on i njegovi suradnici
pregovaraju s lzraelom o
,provedbi sporazuma e pa·
"lestinskoi samoupravi 'na
z:r
oku· · nim teritorijima.
je kazao da ce pr&-
govore ubuduce voditi nova
pregovarttcka skupina koju
ce predvoditi Mahmud--.
Abas. £

IZRAELSKE ORUZANE SNAGE
IDF je jedna od malog broja vojski koje imaju
unificiranu strukturu - ne postoji podjela na
vidove oruzanih snaga, vec su kopnena,
zracna i pomorska komponenta samo sluzbe
unutar IDF-a
Pise Robert Barie
lraelske -oruzane snage se
sastoje iz sliedecih komponenti:
glavnog stoiera, teritorijalnih za-
povjednistava, zapovjsdnistva
kopnenih snaga, zapoviednistva
zracnih snaga, zapovjednistva
mornarice i funkcionalnih zapov-
jednistava, Nacelnik glavnog sto-
iera upravlja istim, koji se sastoji
od dvije komponente: stoiera za
koordinaciju (odjeli glavnog stoie-
~ra, obavjestajne djelatnosti, logis-
tike, planiranja; departmenti za
izobrazbu, istraiivanje i razvoj, i
operacioni departmenti) i operaci-
onog stoiera (16 casnika zaduie-
nih za pojedine sluibe kopnenih
snaga iii pojedina specijalizirana
vojna polja). Postoje tri teritorijal-
na zapoviednistva: sjeverno, ·sre-
disnje i juino.
Funkcionalna zapovjednistva su
NA'HAL (No'ar Halutzei lohem, u
slobodnom prijevodu mlade bor-
beno-pionirske postrojbe) iQACNA
(Gdudei Noar, mlade bojne); u ok-
viru ovih zapovjednistava su po-
strojbe u kojima je kombinirano
sluienje vojnog roka s izgradnjom
naselja). Treba napomenuti da lz-
rael ima snaino razvijene teritori-
jalne snage organizirane po cijeloj
zemlji i zaduzene za pruianje
potpore regularnim postrojbama.
Ukupno se u sastavu IDF-a na-
lazi oko 172.000 ljudi (od toga
138.000 novaka). Duiina sluienja
vojnog roka varira - za casnike
je 48 mjeseci, muskarce 36 mje-
seci, iene 19 mjeseci). Aktivni
sastav (casnici i novaci) poznat je
pod nazivom Sherut Sadir, dok je
pricuva (u okviru koje se nalazi
430.000 ljudi) poznata kao Sherut
Milui111. (zahvaljujuci velikom pri-
rastu Zidova iz Rusije, obveza slu-
ienja u pricuvnorn sastavu sma-
njena je s 55 na 42 godine staros-
ti, a vjerojatno ce biti smanjena i
duiina .sluzenja vojnog roka aktiv-
nog sastava). Detaljni prikaz orga-
nizacije IDF-a dan je u clanku,
»Obrana-uvjet opstanka« (Hrvatski,
vojnik br. 25).
U sastavu kopnene vojske (ra·
SVE VOJSKE SVIJETA HRVATSKI VO]Nlk
(11. diol
'
~a ,{
~ ,i A'
,.:s I,<• f!,~
~~
1----~-- O I
· ff i
)
' 's \
Cl)'
: SIRIJA
••••• (1)
C: ,
'
Haifa o ,'
di jednostavnosti kazivanja koristit I'== SREDOZEMNO
MORE
--
. .
T. -
,t Nazareth,
,,
.~
,/
0-,
, . '\,
-----.,.
·cu nazive kopnena vojska, zracne
snage i sl, no pod ovim ne mislim r' -~\.- 'f lI
,
' '-..;.. .,.
na zasebne vidove oruianih sna- I
I •
ga /kojih nema u unificiranoj struk- I ~
turi IDF-a/ vec na pojedina zapov-
jednistva, prethodno nabrojena) .
'l/
I
ZAPADNA :
OBALA :
•
.
nalazi se 134.000 ljudi od toga n:LAVIV •
114.700 novaka). I~&)
Kopnene snage u aktivnom '1-liS~ ,. ll
sastavu imaju sliedece postrojbe: ahdod Jerusa
• tri teritorijalna i jedno zapov- i ,,,'
[ednistvo domovinske obrane;
• tri korpusna stoiera; ,,
,> ,_.,.
I
I
,' _ ,' ,,.
• tri oklopne divizije (svaka se I
sastoji od dvije oklopne brigade, . ''
jedne topnicke brigade, a nakon
mobilizacije dobiva jos jednu ok-
~)\' ,te.!rleba
. lopnu, jednu rnehaniziranu i jednu
pjesacku bojnu);
\ ~ i
• dva divizijska stoiera;
• tri regionalna pjesacka divizij- \ \ I
i JORDAN
ska stoiera (obrana granice);
• cetiri brigade mehaniziranog
pjesastva (isdna je prosla kroz ' ~
I T II
padobransku izobrazbu); ) I
• jedna bojna opremljena rake- ' )
lama zemlja-zemlja tipa Lance; .\
1
GLAVNA ZRAKOPI
~ tri topnicke bojne se samo- ) POMORSKA BAZA- - - - - ,..J,
voznim haubicama M-110 kal. 203 EGIPAT \, , ZAPOVJEDNt$TVO REGIJSKIH
mm.
u pricuvi se nalaze sliedece \ I KOPIIIENIH SNAGA- -
GLAVNA ZAPOVJEDNt$TVA
- - - 11
\ I
' I BAZE---------V
postrojbe: NUKLEARNO POSTROJENJE/
· • devet oklopnih divizija (svaka lSTRAZIVACKO SRED1$TE- - - -B
l
u svom sastavu ima dvije iii tri ok-
~t ,
lopne brigade, jednu mehanizira-
nu brigadu, jednu topnicku briga- 50 100 /
ms /
du);
• jedna zracnopokretna/divizjja
---- -------- /
./
cl
mehaniziranog pjesastva (sastoji
se od tri brigade popunjene pri-
cuvnim sastavom koji je prosaq 1 Zemljovid s rasporedom glavnih baza /OF-a
padobransku izobrazbu);
• deset regionalnih pjesackih M~2/-3, manji broj BTR-50P), oko 290 mm), 2740 rninobacaca (1600
brigada; 400 vucenih topnickih oruija (60 kal. 81 mm; 900 kal 120 mm; 240
• cetiri topnicke brigade. M-101 kal. 105 mm; 70 D-30 kal. kal. 160 mm), rakete zemlja-zem-
Sto se lice opreme svih nave- 122 mm; 80 M-46 kal. 130 mm; 40 lja (20 Lance, nesto Jerichoa 1/2),
denih postrojbi, u naoruianju je · Soltam M-68/-71, M-839P/-845P PT raketni sustavi (200 TOW, 780
3895 tankova (1080 Centuriona, kal. 155 mm), 1284 samovozna Dragon, AT-3, 25 Mapats), raketni
325 M-48A5, 500 M-60A 1, 750 topnicka oruija (34 M-7 kal. 105 lanseri (B-300 kal. 82 mm) bes·
M-60A3, 150 Magrach 7 /moder- mm; 200 L-33, 100 M-50, 530 M- trzajni topovi (Carl Gustaf kal 84
nizirani M-48 i M-qQ/, 50 T-54/-55, -109A 1/A2 kal. 155 mm; 200 M- mm, M-40A1 kal. 106 mm), PZ to-
1 lO'T-62, 930 Merkava 1/11/111), oko -107 kal. 175 mm; 220 M-110 kal. povi (850 kal. 20 mm - TCM-20,
400 izvidnickih vozila (RAMT A 203 mm), 100 + visecijevnih ra- M-167 Vulcan, kombinirani topnic·
RBY, M-2/-3, BRDM-2, Fuchs), ok- ketnih bacaca (40 BM-21 kal. 122 ki/raketni PZ sustav M-163/M-48;
lopni transporteri (oko 6000 M- mm; LAR-160 kal. 160 mm; 30 kal. 23 mm - 100 ZU-23 i 60 sa-
-113, oko 3000 poluqusjenicara BM-24 kal. 240 mm; MAR-290 kal. movoznih ZSLl-23-4; M-39 kal. 37
HRVATSKI VOJNIK
mm; L-70 kal. 40 mm), PZ raketni
sustavi (45 Chaparral, 900 Rede-
ye, Stinger). • F-4E dobivaju pobolisanu avioniku
Ratna mornanea u svom sas-
tavu ima oko 6000-7000 ljudi (od
toga je 2000-3000 novaka), a na-
kon provedene mobilizacije ova]
bro] povecava se na
10.000-12.000 ijudi. U pricuvi se
nalazi 10.000 ljudi. Glavne baze
su Haifa, Ashod i Eilat.
U razvoju svojih pomorskih
snaga lzrael zeli sacuvati njihovu
kvalitativnu nadrnoc, koju su do-
sad ufivale u regiji. Da bi se i da-
lje odrzao postojeci odnos snaga,
izraelska mornarica upravo pobol-
jsava svoje sposobnosti borbe-
nog djelovanja daleko od obalnih
voda, nabavom korveta klase
Sa'ar 5 (nabava tri broda ove kla-
se koji se grade u SAD; detaljni
prikaz ove klase brodova dan je u
Hrvatskom vojniku br. 77) i dvije
nove podmornice (klasa Dolphin)
koje se grade u Njemackoj i tre-
baju biti isporucene 1997. godine.
Trsnutacno se u sastavu flote na-
laze tri podmornice klase Gal (na-
orufane torpedima Mk 37 i pro-
tubrodskim prcjektilirna Harpoon),
jedna korveta klase Sa'ar 5 (nao-
ruzana s protubrodskim projektili-
ma Harpoon i Gabriel II, 2 lansera
PZ sustava Barak, 6 torpednih ci-
jevi kal. 324 mm, 1 helikopter SA-
-366G), 19 raketnih carnaca i to-
povojaca (2 klase Aliya /naoruza-
na sa 4 Harpoona, 4 Gabriela 1
helikopterom SA-366GJ; 2 kl;se
Roma! /8 Harpoona, 6 Gabriela/,
1 klase Hetz /8 harpoona 6 Gab-
riela, 1 Barak/, 8 klase Re;hef /2-4
Harpoona, 4-6 Gabriela/ 6 klase
Miv'tach-~a'ar 4 (2-4 h~rpoona,
3~5 Gabriela/), 35 obalnih ophod-
nih brodova (klase Dvora, Super
Dvora, Dabur), tri desantna broda.
U s~stav~ pomorskih snaga nalazi
se I mannska satnija jacine 300
ljudi.
Temeljni l'Z raketni sustav za PZO na malim visinama je americki
Chapallal
lracki napadaji SCUD-ovima na Tel Aviv tijekom drugog zaljevskog
rata 1991. godine ukazali su izraelskim vojnim planerima na opas-
nost koju predstavljaju dalekometni balisticki projektili zemlja-zem- mornarice).
lja, posebice ako su opremljeni nuklearnim iii kemijskim bo,i,nim
glavama
Zrai:ne snage u svom sastavu
imaju 32.000 ljudi (od toga 21.800
novaci, vecina novaka nalazi se u
zemaljskim zrecnoobrarnbenim
postrojbarna), nakon provedene
mobilizacije ovaj broj penje se na
37.000 ljudi. U pricuvi se nalazi
55.bOO ljudi.
Najnoviji borbeni zrakoplovi koji
Ce UCi U sastav zracnih snaga SU
F-15E (odabrani su u studenom
1993. godine, umjesto F-16D; na-
bavit ce se 25 zrakoplova sto ce ·
stajati oko dvije milijarde USD; iz-
raelska oznaka ovih zrakoplova
bit ce F-151), koj ce omoquciti
vrsenje preciznih »kirurskih« uda-
ra na potencijalne ciljeve daleko
izvan izraelskih granica (ponajpri-
je mobilne raketne lansere dale-
kometnih projektila zemlja-zemlja,
te visokovrijedne ciljeve poput
postrojenja za proizvodnju nukle-
arnog, kemijskog i bioloskoq
oruzja): lzrael vec sada posjeduje
37
Uz nabavu novih moderniziraju
se i stariji borbeni zrakoplovi -
(program Phantom 2000), a planira
se pobolisavanje pokretljivosti i
avionike starijih inacica F-15 Eag-
lea. Napravljeni su i planovi mo-
dernizacije borbenih helikoptera
AH-1 S Cobra (povecanje rnaksi- -
malne uzletne mase i ugradnja
usavrsenoq borbenog racunala) i
transportnih CH-53 (nova avioni-
ka). Odluka o nabavi novog tre-
naznoq mlaznog zrakoplova koji
bi zamijenio prastare CM.170 (iz-
raelska modernizirana inacica
ovih zrakoplova ima naziv Tzukit)
odgodena je do zakliucivanja
arnerickoq JPATS programa (oda-
bira mlaznog trenaznoq zrakoplo-
va nove generacije za potrebe
USAF-a i zracnih snaga arnericke
Zadnja inacica Kfira (C7) treba-
lzraelska ophodnja u »sigurnosnoj zoni« u juinom Libanonu
sredstva ko'ja bi se mogla iskoris- la bi ostati u sluzbi do pocetka
titi za nanosenje takve vrste udara lduceq stofjeca, i primarno bi se
- nuklearne bojne glave i rakete koristila za napadaje s laserski vo-
velikog dometa - ali uporaba denim bombama (C7 odbacuje
ovih sredstava u navedenu svrhu bombe, a cilj pornocu designatora
nije predvidena, jer ·izraelski nuk-osvjetljavaju drugi zrakoplovi, .tj.
learni arsenal ima ponajprije ulogu F-4 i F-16). AtW zrakoplovi E-2C
odvracanja. Hawkeye opremaju se prikljucci-
ma za punjenje gorivom tijekom
Od ostale opreme koju su zrac- leta.
ne snage dobile nakon zavrsetka U sastavu zracnih snaga nalazi
drugog zaljevskog rata, tu je tran- se, od lovaca i lovaca-bombarde-
sfer 24 borbena helikoptera AH- ra: 100 (po nekim 140) F-4 Phanto-
-64A Apache u listopadu 1992. · ma (F-4E i modernizirani Phantom
godine (prije toga lzrael je dobio 2000), 63 F-15 (36 F-15A, 2 F-15B,
18 Apachea); 15 lovaca F-15A/B; 18 F-15C, 7 F-15D), 209 F-16 (57
10 transportnih helikoptera CH- F-16A, 7 F-16B, 89 F-16C, 56 F-
-53A. SAD su se takoder slozile -16D), 20 Kfir C2/C7 (plus 120 us-
da lzraelu isporuce dodatnih 50 kladisteoib), 50 A-4N (plus 130 us-
lovaca F-16A/B i 10 visenarnjen- kladistenih). lzvidnicki zrakoplovi:
skih helikoptera UH-60 Black 14 RF-4E, 6 Kfir RC-2, 2 F-15D. Za
Hawk. lspunjeni su i ranije potpi- motrenje zracnog prostora upo-
sani dogovori o isporuci 60 F- rabljavaju se 4 E-2C, a za elek-
-16C/D (program Peace Marble tronsko ratovanje 6 Boeinga 707,
Ill) i 5 F-15D. 4 RC-120, 3 IAl-200, 15 Do-28.
 38 SVE VOJSKE SVIJETA HRVATSKI VOlNlk

0d trenainih zrakoplova koris- biti ovu vrstu oruzja (na ovaj za- vidnicki sateiiti, a postoje dokazi bez obzira na odredeno brojcano
te se CM.~70 Tzukit (80), Kfir kijucak upucuje i lokacija smjesta- da se vrse ispitivanja krstareceq smanjenje izraelskih oruzanih sna.
TC2!7 (10), Super Cub (30), TA- ja izraelskog nuklearnog oruzja, u projektila namijenjenog za lansira- ga u odnosu na stanje s pocetka
-4H/J (10/4), Queen Air (4). Od planinama Judeje, samom sredis- nje s mora. devedesetih (npr. broj tankova
ostalih zrakoplova, tu su transpor- tu izraelske drzave, koje je lako 4) Yodefat - lokacija za skla- smanjen je s 4488 /1990./ na
tni (4 Boeinga 707, 12 C-47, 24 obranjivo i koje bi predstavljalo panje i rasklapanje nuklearnog 3895, ali brojcani sastav je veci u
C-130H, 10 IAl-201, 4 IAl-200), zadnji dio lzraela koji bi pao u ru- oruzja. Proizvodni pogon poznat odnosu na onaj iz 1990.), one i da-
zrakoplovi za vezu (2 lslandera, ke neprijatelja). Dakle, lzrael smat- je pod nazivom Odjeljenje 20 i u . nas predstavljaju ucinkoviti borbe-
20 Cessna U-206, 8 Queen Air, 4 ra nuklearno oruzje sredstvom ko- vlasnistvu je tvrtke Rafael. Kako ni stroj. Medutim, na njihov daljne
King Air 200), zrakoplovi-tankeri (3 je bi bilo koristeno u sluceju da se godisnje u ovom postrojenju razvoj utjecat ce nekoliko ne bas
,,, Boeinga 707, 5 KC-130H) i zra- dode u pitanje sam opstanak zi-
proizvede samo nekoliko nuklear- previse povoljnih cimbenika,
koplovi za mornaricku ophodnju dovske drzave, iii eventualno kao nih oruzja, veci dio postrojenja
(3 IAl-1124 Seascan). odgovor na protivnicke napadaje bavi se proizvodnjom taktickih Kao prvo, tu je vec prije spo.
Od helikoptera, u uporabi su nekonvencionalnim (tj. nuklearnim, projektila (npr. Popeyea) i istrazi- menuto stalno smanjivanje vojnog
borbeni - AH-1·S (40), Hughes kemijskim iii bioloskim oruzjem), vackirn radom u podrucju optike i budzeta. No znatno ozbiljniji utje-
,500MD (35), AH-64A (42); tran- lzraelska nuklearna infrastruktu- supsrvodica. . caj na izraelsku sigurnosnu politi-
sportni - CH-53 (42), UH-1 D (30), ra obuhvaca sljedece objekte (ovi 5) Be'er Yaakov - tvornica u ku imat ce buduci razvoj odnosa s
UH-60 (10), Bell 212 (54), Bell 206' podatci su procijenjeni i nije sigur- kojoj se proizvode projektili Jeric- dosadasnjim glavnim saveznikom
(39); za trazenje i spasavanje - no da su potpuno tocni: vjerojat- ho II (u odnosu na stariji projektil SAD-om. U promijenjenoj regio:
HH-65A (2). no postoje jos neki objekti koji Jericho I koj je imao dome! od nalnoj ali i svjetskoj geopolitickoj
Zemaljske zracnoobrarnbene sluze za razne namjene u okviru 500 km, dome! Jerichoa II procje- situaciji, lzrael nema u strateskim
postrojbe opremljene su PZ raket- nuklearne infrastrukture): njuje se na 1500 km). Ova tvorni- zamislima _SAD ono isto znacenje·
. nim sustavima MIM-23 Improved · koje je imalo dok je postojao bivsi
Hawk (17 bitnica), Patriot (3 bitni- SSSR, tj. dok je lzrael predstav-
ce) i Chapparal (8 bitnica). Nakon ljao branu sovjetskoj ekspanziji. S
1991. godine posebna pozornost obzirom na napore SAD usmjere-
se posvecuje razvoju sustava an- ne na jacanje suradnje s umjere-
tibalisticke obrane. Uz nabavu nim arapskim drzavarna, doslo je
Patriota, u lzraelu se razvija doma- do smanjenja vrijednosti lzraela
ci antiballsticki projektil Chetz (Ar- kao arnerickoq saveznika na Blis-
row); ali pitanje je hoce Ii ovaj kom istoku. K tome, SAD oclto vi-
projekt zbog velikih razvojnih se nisu spremne, zbog odnosa s
troskova biti dovrsen. Povuku Ii arapskirn svijetom, tolerirati izrael- ·
SAD financijsku potporu projektu ske vojne protuakcije na moguca
(SAD osiguravaju vecinu sredsta- uqrozavanja (najbolji primjer za
va) razvoj Chetza ce svakako biti ovu tvrdnju su napori koje su SAD
prekinut, a ako i bude dovrsen, ulozile tijekom drugog zaljevskog
troskov: uvodenja u operativnu rata 1991. godine da sprijece izra-
sluzbu potkraj ovog desetljeca elski odmazdni udar na lrak, kao
mbgli bi biti toliko visoki da bi odgovor na iracko bombardiranje
mogli ugroziti druge programe na- izraelskog teritorija projektilima
bavi naoruzanja. SCUD). Uz to idu i izraelska stra-
lzraelski nuklearni arsenal. hovanja da ce ovakav razvoj do·
Usprkos tome sto je lzrael dosad gadaja mozda dovesti do smanji-
nije priznao da posjeduje nuklear- vanja americke ekonomske i voj-
no oruzje, nakon sto je 1987. go- ne pomoci lzraelu. Od 19~7. godi-
dine u Sunday Timesu objavljena ne SAD godisnje daje lzraelu voj-
prica izraelskog nuklearnog tehni- Oklopne postrojbe /OF-a tijekom borbi sa Sirijcima u dolini Bekaa nu pornoc u iznosu od 1,8 milijardi
cara Mordechai Vannunua (popra- 1982. godine ·
· $. Od tog iznosa otprilike 25 po·
cena fotografijama snimljenim u sto sredstava (oko 475 milijuna $)
Dirnoni, u postrojenjima za pre- 1) Dimona - lokacija nuklear- ca smjestena je 15 km sjeverno lzrael rnoze utrositi za financiranje
radbu plutonija), u to sada vise nog reaktora i postrojenja za pre- od raketne baze Zekharyae. vlastite obrambene industrije (ko-
nema sumnje (Vannunu je skupo radbu plutonija: ovaj objekt joj u zadnje vrijeme bas nisu cva-
platio svoje otkrice - osuden je smjesten u pustinji Negev iznimno 6) Kefar Zekharya .; raketna le ruze, no to je vec tema za drugi
mi dugogodisnji zatvor), Prema je dobro zasticen, cak i za izrael- baza u kojoj je smjesten i bunker cl~nak), sto predstavlja iznimku
mislj~nju arnerickoq novinara Sey- ske pojmove. za uskladistenje nuklearnih born- medu zemljama korisnicima ame-
moura Hersha (iznesenom u nje- bi. ricke vojne pomoci (druge zemlje
govoj knjizi The Sampson Option) 2) Soreq - nazvan »izraelski ne uzivaju ovu povlasticu). Uz ovu
proizvodnja nuklearnog oruzja u · Los Alamos«, ovo srediste bavi se 7) Eilabun - spremiste za us- redovnu pomoc, lzrael je u pocet-
lzraelu otpocela je sezdesetih, a istrazjvaojern i dizajniranjem nuk- kladistenje nuklearnog oruzja u is- ku devedesetih, kao kompenzaci-
1990. je lzrael imao oko 100 nuk- learnog oruzja (u njemu se nalazi tocno] Galileji (na temelju satelit- ju za nepredvidene troskove tije·
learnih oruzja (bombe, bojne gla- istrazivacki nuklearni reaktor, do- skih snimaka zakljuceno je da su kom 1991. godine (tijekom arne-
. ve za balisticke projektile, topnie- biven iz SAD). ovdje pohranjeni projektili Jericho rickog sukoba s lrakom) dobio od
ke granate). I, te mozda takticko nuklearno SAD pravo nabave vojne opreme
3) Pafmikim - ispitni raketni po- oruzje u obliku topniekih granata u iznosu od 700 milijuna $, a na-
0 izraelskom nuklearnom arse- ligon smjesten sjeverno od Sore- kal. 175 mm i 203 mm, opremlje- kon ovog sukoba . (kao dodatnu
nalu do danas je poznato malo ci- qa na kojem se isprobavaju raket- nih bojnim glavama s pojacanim kompenzaciju bolje receno n~gr~-
njenica (svi podatci dobiveni su ni projektili sposobni za nosenje zraceniem snage 3 kT); ovdje su du, zato sto nije reagirao na 1ra~-
uglavnom racslambom satelitskih nuklearnih bojnih glava. S ovog takoder p.ohranjene razne vrste ke napadaje SCUD-ovima) dobio
snimaka nuklearne infrastrukture), poligona 14. rujna 1989. godine konvencionalnog streljiva i speci- je vojnu opreinu od strane SAD
na temelju prikupljenih podataka ispaljen je jedan projektil Jericho jalnih oruzja, Danas se smatra da (tri bitnice sustava Patriot, 71 bor-
moze se reci da je njegova uloga II, koji je_ nakon leta od 1300 km lzrael posjeduje oko sto nuklear- beni zrakoplov i helikopter. i dr.
ponajprije stratesko odvracanje i pao u more istocno od Krete. S nih bojnih glava razlicitih tipova. oprema) i Njemacke (dvije p~-
da lzraal ne namjerava prvi upora- ovog poligona lansiraju se i fotoiz- lz danog pregleda vidi se da, mornice). Razvoj nekih izraelsk1h
HRVATSKI VOJNIK ' 39
oruzanih sustava bez arnericke i dijelova Zapadne obale dali su
pomoci ne bi bio m?guc: t_ako_ k?_? poticaj arapskim ekstremistima da
spomenutog razvoja antibalisnc- eskalacijom teroristickih djelova-
kog sustava Chetz americka nja izazovu prekid mirovnog pro-
agencija za strates~u obrambenu cesa. To je jos jedan problem za
inicijativu (SDIO) os1gurava 72 po- IDF.
sto sredstava (ta 'sredstva ne ula- Na stratesku poziciju lzraela ut-
ze u okvir normalne arnericke voj- jece i cinjenica da se izraelsko
ne pornoci). Ukidanje ovih oblika politicko vodstvo u zadnjih nekoli-
pornoci imalo bi iznimno ozbiljne ko godina uzdrzava od poduzima-
posljedice za IDF, no da se pod- nja unilateralnih vojnih akcija, ci-
uzme jedan takav korak, izrael- me se, bar u sadasojo] politicko]
sko-americki odnosi morali bi u konstelaciji na Bliskom istoku,
potpunosti »zahladiti«, Realnije je odustalo od nacela preventivnog
ocekivati smanjenje razine pomo- udara po protivnickirn snagama
'ci (u biti od toga i dolazi; iako lzra- (pomalo je ironieno da su u isto
el godisnje prima spomenutih 1,8 vrijeme zemlje koje su bile pove-
milijardi $, povecanja nabavne ci-
jene modernih (pogotovo americ- zane s bivsirn SSSR-om, poput Si-
kih) borbenih sustava i razinu in- rije, u novim prilikama zapravo do-
flacije u lzraelu, zapravo znaci u bile vecu slobodu akcije, jer su.u
realnom iznosu stalno smanjivanje proslosti morale za svaki svoj veci
vojne pomoci). Za sada sadasnja vojni potez traziti dopustenje: u
razina vojne pornoci vjerojatno teoriji to isto vrijedi i za lzrael, me-
ostaje za razdoblje od sljedecih dutim potreba ocuvan]a dobrih
nekoliko godina nepromijenjena. odnosa s preostalom supersilom
Mnogo toga ovisi o daljnjem raz- tj. SAD takoder je jedan cinitelj
voju mirovnog procesa, ali nije re- koji oqranicava slobodu akcije
alno ocekivati da bi SAD rnoqle IDF-a).
otpisati lzrael kao saveznika: ipak, Svi nabrojeni cinitelji znacajno
redefiniranje odnosa izmedu dviju ce utjecati na daljnju transtorma-
zemalja ne rnoze se izbjeci (u od- ciju oruzanih snaga lzraela. Cilj
nosima izmedu dviju zemalja po- predvidenih promjena je da se u
stoje i neke prilicno ozbiljne ne- pocetku iduceq stofjeca IDF pre-
suglasice, na primjer u sijecnju tvori po opsegu u znatno manju
ove godine SAD su ponovno po- vojsku (s manjim aktivnim sasta-
krenule pitanje o transferu arneric- vom alis velikim brojem ljudi u pri-
ke tehnologije u Kinu preko lzrae- lzrae/ski borbeni helikopteri AH-1 Cobra regularno izvode vjeibe
cuvi) opremljenu oruzanirn susta-
la). tankovskim postrojbama vima velike paljbene rnoci. Pri to-
me nastojat ce se na svaki nacin
Drugi uznemiravajuci trend je ocuvaf tehnoloska prednost nad
erozija izraelske vojne industrije oruzanim snagama susjednih ze-
uslijed ekonomskih poteskoca, malja, sto u sadasnjoj situaciji ne-
sto bi u daljnjoj buducnosti moglo ce biti lako. Kao temeljna prijetnja
ne samo· znatno umanjiti proiz- u iducem razdoblju ne smatra se
vodne kapacitete, vec i opasno rnoqucnost izbijanja sukoba s ne-
smanjiti tehnolosku prednost ID- kom od susjednih drzava, vec .
F-a nad oruzanirn snagama drugih opasnost koju predstavljaju zem-
ze~alja u bliskoistocno] regiji (po- lje koje u naoruzanju imaju dale-
sebice ako se uzme u obzir tran- kometne projektile zemlja - zem- .
sfer visoke zapadne oruzane teh- lja sposobne za nosenje nuklear-
nologije arapskim zemljama tije- nog, kemijskog iii bioloskoq oruz-
ko~ proteklih godina). Uz ove ma- ja (poput npr. Libije), cemu se na-
te~11alne problerne, izraelski gene- stoji parirati bilo nabavom napad-
rah 1!1~ra1~. r?cunati i s novim psi- nih (lovci F- 151 i precizno vodeno
holosk1~ c1~1ocem_ - _mirovni pro- streljivo) i obrambenih (protura-
ces poceo Je naqnzaf dosadasn] . ketni sustav Chetzj.oruzja .
»tvrdavski mentalitet« lzraelaca Daljnji razvoji situacije. ovise o
koji _su cini se u zadnje vrijem~ razlicitim ciniteljima - rezultatima
manjs spremni zrtvovati se u ob- mirovnog procesa koji je u tijeku
Temeljni oklopni transporter u naoruianju /OF-a danas je amerii:ki
rani zemlje. Snimak cetvorice izra- M-113, koji ce se u bliskoj buducnosti morafi zamijeniti novim tipom
(ali i rasta islamske radikalizacije
elskih vojnika koj su se bez bor- jer vise ne odgovara uporabi u uvjetima modernog ratovanja poticane od protivnika mirovnog
be povukh s motrilacks postaje procesa), profileracije visokoteh-
pred gerilcima Hezbollaha u stu- noloskoq konvencionalnog (ali i
?enom prosle g?dine, izazvao je banonu narucill u jednoj pizzeriji u imati velikih problema u odrzava- . nekonvencionalnog) oruzja u ovu
so~ ~ lz~~elu: Tu Je. ~atim zabrinja- sjevernom lzraelu pice i zatrazili nju stege i borbene spremnosti u regiju, pitanja daljnjeg politickog
V?Juce s1renJe konstenja celular- da ih donesu na samu granicnu trenutku kad se cini da je konacno kursa SAD prema zemljar:na Blis-
nih. telefona_ medu izraelskim voj- crtu. Napokon, nedavno je objav- mir blizu (naravno, u takvoj situa- kog istoka ... sve to sugerira dace
ni~ima (to s jedne strane narusava ljen jos jedan zabrinjavajuci poda- ciji malo tko zeli biti zadnja ratna i u buducnosti lzrael morati po-
V?Jnu stegu , a s druge strane iza- tak: tijekom 1994. godine vise iz- zrtva). lsto tako, tijekom zadnjih svetiti veliku pozornost daljnjem
ziv~. po~vaja_nje izmedu vojnika.) raelskih vojnika izvrsilo je samou- mjeseci posebno je narasla prijet- razvoju svog obrambenog susta-
~onstenie 0_~1h telefona stvorilo je bojstvo nego sto Ii je poginulo u nja teroristickoq djelovanja. Pre- va, jer se i sadasnja relativno mt
1 nek~ kornicna situacije - tako
borbama (43 prema 38). Sve te ci- govori s Palestincima i predvideno na bliskoistocna situacija moze
SU VOJnlCI U ophodnji U juznorn Li- njenice ukazuju na to da ce IDF prernjestanje snaga IDF-a iz Gaze preko noci promijeniti. •
40 TAKTIKA HRVATSKI VOlNlk

OKLOPNO-MEHANIZIRANE POSTROJBE
(IV. dio)
Oklopne i oklopno mehanizirane ·
postrojbe su jedne od nositelja
suvremenog nacina izvodenja
borbenih djelovanja. U ovom
nastavku prjkazat cemo raspored
oklopnih i oklopno"mehaniziranih
postrojbi u napadaju, te takticke
postupke koje iste rabe u obrani

Pise Miodrag Dedeic

ri.: Pri napadaju, nastoji se paljbu satnije susre-

diti na najvaznije ciljeve koji sprecavaju brz
napada na bojisnici si- prodor satnije, pri cemu paljbom rukuje zapov-
rine 800-1000 m, s nacelnom dubinom dodi- jednik satnije. Nastoji se rabiti manevar koji ce
jeljene zadace do 4 km. Ovisno o stanju, satni- omoguciti uklinjavanje. Ako tankovska satnija
ja rabeci jedan od sliedecih bojnih rasporeda: vodi bojna dielovanja uz potporu mehanizira-
ske postrojbe, a iznimno tank-cistac mina, pri
cernu se tezi izraditi prolazi sirine 10-12
m (iznimno 5-6 m). Napadaj obicno pocinje s
paljbenom pripravom, pri cernu je teze unistiti
paljbene tocks na prednjoj crti branitelja i nje-
gova protuoklopna sredstva. Paljbenu potporu
u crti, kutom naprijed, (klin), kutom straga, stu- nog pjesastva koje djeluje iz oklopnih tran- rnoze pruzati topnistvo za potporu, ali i tankov-
panj lijevo iii stupanj desno. Pri napadaju ku- sportera iii bojnih vozila pjesastva, tada se ska satnija vlastitim oruzjern. Pri napadaju na-
tom sprijeda, vod sprijeda probija braniteljevu ono krece po meduprostorima, straqa iii na kri- stoji se razvoj u bojni raspored izvesti cim
obranu, a druga dva straga sfite mu bokove i lima. Ako je pjesastvo primorano pratiti pjesi- brze, s tim da trenutak prolaska tankovske sat·
pruzaju paljbenu potporu. Pri napadaju kutom . ce, tada se krece iza tankova iii OT odnosno . nije kroz bojni raspored pjesastva predstavlja
straqa- vod straga ima zadacu pruzanja pal- BVP i paljbeno djeluje iz osobnog oruzja. znak · za pjesastvo da i ono polazi u napadaj.
jbene potpore dok su mu moqucnosti zastite Pri napadaju satnije, nastoji se izraditi 1-3 . Prigodom napadaja s mehaniziranim pjesas-
bokova skromnije. prolaza u minskim poljima, izraduju ih opkopar- tvom, OT iza tankova krecu se na udaljenosti

Sag/edavanje taktii:ke situacije od str.ane zapovjednika tankovske postrojbe u podrt1i:ju okupljanja

HRVATSKI VOJNIK
od 100 - 300 m. Pri napadaju nocu, svaki tank
prati nacelno 3-5 pjesaka bl(ie tank~; Pri na:
padaju zimi, uporaba tankova Je ~granice~a pn
dubini snijeQa vecoj od 5~ cm. Pn_n~p~daJU na
naseljeno mJe~~o, tankovi prat~. pJesastvo_. .•
Dijelovi sa_tn!J.e mogu s_e rab_,t,_u Jklopu JUrt~-
nih skupina jacme desetine pjesastva, deseti-
ne pionira i dva tanka, glede ovladavanja ve-
cirn zgradama i jacim uporistima. U naseljeno
mjesto ulazi se kroz dvorista kuca, vrtove i sla-
bije bran_jene ulic~ rabei:J po ~otr~~i dimnu za-
vjesu. Pn napadaju na krsu, u sum, , na brdsko-
-planinskom zemliistu, pjesastvo napada pjesi-
ce u pratnji tankova, a OT krecu se iza tankova
sa zadacom zastite bokova i leda.
Paljba tankova nacelno se rabi za unistava-
nje bunkera i automatskog oruija, procesliava-
nje surne u zahvatu ceste radi se pornocu
strojnice na tanku. Pri napadaju na visove, na-
stoji se rabiti obuhvatni manevar, izbjegavajuci
otvorene prostore i hodnju preko proplanaka.
Pri napadaju dui kotline, snage na grebenu
idu prve i rasciscavaju put snagama koje na-
padaju po kotlini. Tankovski vod napada na si-
rini od 200 m nacelno, pri cemu je razrnak iz-
medu tankova oko 100 m i rabi iste postupke
kao i satnija u svojim razmjerima.
Pri nasilnom prijelazu rijeke, odreduje se
skupina za potporu a pjssastvo na OT prvo
prelazi rijeku plivajuci, tvori mostobran i nastoji
zastititi tankove koji vodenu prepreku svlada-
vaju (po dnu). Ako satnija u ulozi prednjeg od-
reda u napadaju, izbacuje izvidnickuc(lphodnju
jakosti do voda na 2-3 km, a izravno osigura-
nje 1-2 tanka na 1 km. .
Oklopno-mehanizirana bojna organizira
bojni poredak u eselonu s pricuvorn, a ako ima
pojacan]e u topnistvu sastavlja i paljbenu sku-
pinu bojne. Eselon je nacelno jakosti dvije tan-
kovske satnije s pojacanjern dvije tankovske
satnije i mehanizirana satnija, iii jedna tankov-
ska i mehanizirana satnija. Pricuva je jakosti
tankovskog iii mehaniziranog voda od satnije,
iii je mjesovitoq sastava (tankovski i mehanizi-
rani vod). Franta napadaja bojne je siroka 1,5
do 2 km. Napadaj fronte bojna rabi samo kao
pocetni oblik manevra ako neprijatelj nije do-
bro organiziran i ako je osigurana jaca topnic-
ka potpora. Nacelno se rabe bocni, obuhvatni
"\'';<:;{::-
Uporaba tankova u zimskim uvjetima ogranicena je dubinom snijega
Sliks prikazuje jedan od mogui:ih bojnih rasporeda tankovske postrojbe pri napadaj'!
iii obilazni manevar iii se manevri kombiniraju.
Oklopno,mehanizirana brigada dobiva u
napadaju zonu. Ako brigada napada na smjeru
glavnog eselona slrina fronte napadaja iznosi
6 - 8 km. Ukoliko je brigada u I. borbenom
eselonu, ima jace snage iii napada na pornoc-
nom smjeru, fronta napadaja je sirs. Borbeni
raspored brigade sastoji se od jednog borbe-
nog eselone i pricuve, iii dva borbena eselona,
brigadne topnicke skupine za potporu, protu-
oklopnog odreda, prednjeg odreda, pokretne
skupine za zaprecavanje, takticke iii borbene
skupine i dijelova za ubacivanje. Ako brigada
sastavlja drugi eselon onda on ide na udalje-
nosti od 6-8 km iza prvog, a ako im~ pricuvu
onda ona ide na oko 5-6 km iza borbenog ese-
lona.
Takticki postupci
oklopno-mehaniziranih postrojbi u
obrani
Obrana oklopno-mehaniziranih postrojbi
smatra se privremenim a znacejke su: djelat-
nost, elasticnost, upornost, eseloniranje sna-
41
ga, razmaknuti bojni raspored, izraiavanje te-
zista, svrstavanje snaga i iznenadenje. Obrana
u cjelini ima' za cilj slamanje iii 6dbijanje napa-
daja, zadriavanje bra11jenog podrucja, uniste-
nje i razbijanje, snaga napadaca i stvaranje uv-
jeta za prelazak u napadaj. Ona mora biti
cvrsta i zilava u protuoklopnorn smislu a saci-
njava ju je cvorovi iii otporne tocks zasicene
protuoklopnim sredstvima; oklopnim pricuva-
ma za protudjelovanja i jaka paljbena potpora
topnickih i drugih postrojbi. Gotovo sve vojske
svijeta obranu temelje na protudjelovanjima s
crte bojisnice, Neke vojske iz operativnih po- .
strojbi izdvajaju dijelove glede nadzora terito-
rija, a neke vojske imaju za tu namjenu poseb-
ne postrojbe opremljene mehaniziranim sred-
stvima, lakim i srednjim tankovima.
Glede opcih nacela obrambenih djelovanja,
predvidaju se sliedeci oblici obrane:
• Presudna (odlucna) obrana· koja se pri-
mjenjuje pri obrani jako vainih podrucja, a
neprijatelju se iele nanijeti najveci gubitci.
T emelji se na upornoj obrani i poduzimanju
snainih protunapadaja snagama drugog
eselona (pricuve) i nenadanim djelovanjima
iz zasjede. Posebno se brane ona podrucja
cijim se drianjem napadaca usmjerava na
moquce protunapadaje.
• Pokretna obrana primjenjuje se nakon ne-
uspjelih bojnih djelovanja u presudnoj obra-
ni, pri odbijanju napadaja nadrnocniiih sna-
ga napadaca i nakon neuspjele borbe u
susretu. Zadrzavajuca borba je temeljni na-
cin djelovanja pokretne obrane i izvodi se
na uzastopnim zadriavajucif!l poloiajima,
koji se po rnoqucnosti pravodobno opko-
parski ureduju.
• Obrana podrucja slicna je presudnoj obra-
ni, s tom razlikom sto se oqranicava na ob-
ranu uieg podrucja gdje se za odredeno
vrijeme ieli sprijeciti prodor napadaca u to
podrucje, Glede toga u pravi eselon odre-
duju se najjace snage dok je pricuva manja
i sluii za izvodenje protunapadaja iz dubine
obrane. Obrana podrucja temelji se na ocu-
vanju kljucnih tockl (visova, prijevoja, prela-
zaka rijeke itd.) tog podrucja. Jedna postroj-
ba u svorn podrucju obrane moie organizi-
rati obranu vise branjenih podrucja.
 42
Slika prikazuje ok/opno-mehanizifanu postrojbu pri nasilnom prije/azu rijeke
Skupina pjesastva namijenjena za potporu pri izlazu i BVP
Bojni poredak
oklopno-mehaniziranih postrojbi u
obrani
Tankovska (mehan!zirana) satnija organi-
zira obranu u okviru cklopno-mehanizfane
bojne iii kao pojacanje motoriziranim iii pjesac-
kim postrojbama. Ako je pojacanjo gotovo uvi-
jek se rabi kao pricuva glede izvodenja protu-
napadaja iii kao pokretna otporna tocka, a ri-
jetko za cuvanje i paljbu s jednog mjesta kao
stacionarna otporna tocka U sastavu oklopno-
-mehanizirane bojne, satnija moze biti u prvoj
iii drugoj crti obrane, odnosno kao pricuva boj-
ne. U prvoj crti obrane, satnija brani bojsnicu
sirine 1500-2000 m i dubine 1000 m s razma-
kom izmedu vodova na 300-500 m po bojisnicl
i po dubini; sa srinom 500-600 m i dubinom
bojnog rasporeda voda od 300-400 m. U okvi-
ru obrane podrucja satnija ureduje otpornu
tocku satnije koju u opkoparskom smislu te.me-
TAKTIKA
ljito ureduje i prikriva. lspred prve crte postav-
ljaju se protuoklopne i protupjesacke mine a
organiziranju paljbe i sudjelovanju vodova po-
klanja se velika· pozornost. Tankovski vod u
drugoj crti obrane (pricuvi) satnije, pripravlia
jedna do dva smjera izvodenja protunapadaja.
Bojni raspored moie biti u jednoj iii dvije crte.
Kod bojnog rasporeda u crti, svi vodovi su u
jednoj crti a kod bojnog rasporeda u dvije crte
dva voda su u prvoj i jedan je u drugoj crti.
Ovakvim rasporedom stvara se dubina obra-
ne, a vod u drugoj crti slobodan je za izvode-
nje manevra i protunapadaja. Glavna zaprecna
paljba organizira se na daljini od oko 400 m is-
pred prednjeg kraja obrane pri cemu su tanko-
vi na medusobnorn udaljenju od 150-200 m
izbjegavajuci bojni raspored u crti, a pjesastvo
je udaljeno od njih na 30-50 m. Rasciscavanje
ispred crte obrane se izvodi u potrebnom
obujmu glede omoqucavanja neometanog ga-
HRVATSKI VO]Nlk
danja, pri cernu nastoje ne demaskirati poloza-
je. U obrani, za svaki tank odreduje se i uredu.
je 1 do 2 pricuvna paljbena poloiaja. Pri pro-
boju iz okruzenja, satnija nastoji otkriti najslabi-
je tocke napadaca i izvlacenje izvodi po vodo-
vima. U zasjedi, satnije rabi bojni rasporect:
bocno, koso, u obliku potkove iii slova »L«.
Oklopno-mehailizirana bojna izvodi obra-
nu u sastavu oklopno-rnehanizirans brigade u
prvom iii drugom eselonu (pricuvl), a moze biti
i u ulozi snaga za osiguranje pretpolja. Ako le
oklopno-mehanizirana bojna pridana pjesac-
kim postrojbama, redovito se nalazi u pricuvi
glede izvodenja protunapadaja. Bojna opceni-
to brani podrucje sirine 3-5 km i dubine 2-3
km. Sastoji se od satnijskih podrucja obrane u
kojima se organiziraju otporne tocke. Bojni
raspored se sastoj od borbenog eselona i pri-
cuve i paljbene skupine (ako je ima za pojaca-
nje). U borbeni eselon redovito ulaze tankov-
ska i mehanizirana satnija, a pricuvu sacinjava
jedna tankovska satnija. Glede znacenja zada-
ce, oklopno-mehanizirana bojna rnoze biti po~
jacana sredstvima za .potporu iii protuoklopnu
borbu.
Oklopno-mehanizirana brigada izvodi ob-
ranu u sastavu vise postrojbe iii samostalno. U
okviru vise postrojbe rnoze braniti podrucje iii
biti u pricuvi glede izvodenja protunapadaja.
Bojni raspored oklopno-mehanizirane brigade
sastoji se od jednog eselona i pricuve, iii dva ·
eselona, prednjeg odreda, takticke (borbene)
skupine, snaga u zasjedi, brigadne topnieke
skupine za potporu, protuoklopnog odreda,
pokretne skupine za zaprecavanjs i snaga za
protudesantnu borbu. Zona obrane brigade si-
rine je do 10 km (sirine i dubine 10-15 km u uv-
jetima uporabe ABK bruija). Brigada istodob-
. no zaposijeda dva do tri obrambena podrueja,
/ uz m_edusobni odmak izmedu poloiaja od 2-3
km (3-4 km). •
Glede znacenja zadace u okviru obraml»-
nog djelovanja, oklopno-mehanizirana boj-
na moie biti pojacana i sredstvima za protu•
oklopnu borbu. S/ika prikazuje jednu od ot·
pornih tocaka koja se u opkoparskom sm/8·
Ju temeljito ureduje
 HRVATSKI VOJNIK 43

SVICARSKA VOJSKA
ISPROBAVA DINAMICNU OBRANU
Pripremio Ivan Marie T erenskom vjezbom Durango koja je odrzana potkraj prosle go-
dine svicarska je vojska provjerila ispravnost nove koncepcije di-
namicke obrane ·

Uagli, na zeljeznickoj stanici kod . R_o:

monta 50 km jugozapadno od Berna, vojmci .
17. ta~kovske bojne svicarske vojske zaposle-
ni su utovarvaojem svojih tankova Pz87 i ok-
lopnih transportera Schutzenpanzer 63/89 u
vagone. Nak~n.s_to su ih bi_li p~~~ali r~nije tije-
kom jutra, vojmct _ su se pndruz1hsvoprn odJ~:
ljenjima i trenutacno se sprernaju rasporediti
na sjeveroistoku Svicarske. Kao dio 1. oklopne
brigade, oni su bili mo~ilizirani d'.3 ~i P?ka~ali
volju Svicarske federacije da osujeti teritorijal-
nu aneksiju u svom poqranicnorn podrucju. Po-
strojbe koje pripadaju susjednom 4. teren-
skom korpusu su u stanju pripravnosti, ukljucu-
juci 4. aerodromsku regimentu cija je zadaca
obrana podrucja ciriske medunarodne zracne
baze. No 1. oklopna brigada, dio 1. terenskog
korpusa stacioniranog u jugozapadnoj Svicar-
skoj, je po planu glavlia intervencijska postroj-
ba u tom podruc]u. Sljedece jutro svi dijelovi
brigade su razrnjesteni na terenu, oko 180 km
od njihovog mobilizacijskog sredista, i pocinju
pripreme za potencijalne borbene misije.
· Takav je bio scenarij Duranga, FTX-a (Field
Training Exercise - terenske vjezbe) koji se
odvijao izmedu 21. i 23. studenog 1994. godi-
ne. Durango je, medu ostalim, bio i provjera is-
pravnosti nove . koncepcije oklopne brigade
svicarske vojske. Provjeravanje je provodio
stozer 1. mehanizirane divizije, a u njemu su
sudjelovale bojne 1. oklopne brigade. »Briga-
da« je bila simulirana za vrijeme trajanja vjez-
be, i predstavljala ju je 1. tankovska regimenta
(u to vrijeme na svojoj godisnjoj obnovi zna- Najvainije borbeno sredstvo u brigadi je tank Pz87 (Leopard 2) koji se licencno proizvodi
nja), uz pornoc bojne topnistva i vojne policije.' . uSwcank~
Tako je, za potrebe vjezbe, regimenta preuze-
la ulogu brigade. Razrnjestaj je bio u skladu s
novom vojnom koncepcijom dinamii:ne obra-
ne, koja zamjenjuje staru »Vojska '61« struk- nakon cega su brigadne glavne postrojbe, 17. hanizirana bojna, kaosto je bilo tijekom Duran-
turu (nacela koje su bila sluzbeno zabiljezena i 18. tankovska bojna i 1. mehanizirana bojna, ga, s ciljem da se uspostavi obrambena crta
u 1966 godini). vracene u podrucja za izobrazbu gdje su do- kroz koju ce moci proci tenkovska bojna da bi
vrsile obnovu prije stecenih znanja. napali neprijatelja.
. Prva oklopna brigada je nacinjena 1. sijec-
nja 1995. godine, tako da je sada operativna. S obzirom na prisilna smanjenja koja su po- · Razne borbene i postrojbe borbene potpo-
U planu je s~aranje pet takvih brigada, pri ce- krenuta kao dio Army '95 programa, Svicarska re vise nece rnoci biti rasporedene na isti na-
mu_ ".~ se koristif postrojbe iz tri mehanizirane vise nije prozeta vojnim postrojbama, i vojne cin kao i dosad. U okviru oklopne brigade, sat-
divizijs koje su bile sluzbeno rasr,ustene 31. doktrine su presle na koncept dinarnicne obra- nije tankova i mehaniziranog pjesastva vise
prosinca 1994., u skladu s »Army 95« planom ne. Oklopne brigade imaju velik broj razlicitih nece biti kombinirane s namjerom da bi se
reorganiz~cije. Osim dvije terenske divizije, u zadaca: glavno je svakako pokrivanje rupa iz- stvorile borbene skupine na razini bojne; tri
sastavu tn terenska korpusa ce se nalaziti po medu taktickih zona odgovornosti dviju teren- borbena elementa brigade stoga moraju imati
Jed~a oklopna brigada, a preostale dvije briga- skih divizija u svakom terenskom korpusu, a iii u sebi, iii pridruzenu potporu opkoparstva i
de 1::e biti dodijeljene na vojnicko] razini. zatim dolaze: odrzavan]e veza izmedu sektora indirektne paljbe. Opkoparska bojna ce biti,
.. T11eko~ vjezbe provedeno je uvjezbavanje korpusa, vrsenja ofenzivnih misija da bi se za- podijeljena, i svaka ce tankovska i mehanizira-
c111:log ruza rutinskih postupaka: popunjavanje ustavio neprijatelj, i pozadinska obrana od pa- na bojna primiti u sastav kao potporu po jednu
zaliha tankovskoq i topnickoq streljiva, poprav- dobranskih iii helikopterski transportiranih ne- oklopnu opkoparsku satniju. Sto se tice indi-
lJa_nJe !. odrzavanje tankova, kemijska dekonta- prijateljskih snaga. Svakoj brigadi koja ce osta- rektne paljbe, mehanizirana bojna ima svoj in-
m1nac11ai. elektronicko ratovanje i medicinska ti u pricuvi bit ce dodijeljeno vise podrucja tegralni element, rninobacacku satniju, a tan-
ev~kuac_11a I potpora su bile samo neke od koncentracije, sto ce im dati rnoqucnost mica- kovske bojne 'ce podrzavati pridruzene samo-
duznosf u kojima je nova briga'da stjecala is- nja svakih 48 sati da bi se smanjio rizik od ne- hodne haubice; neke se nalaze u (brigadnoj)
kustvo'. Kraj Duranga je bio obiljezen vojnim prijateljskog izvidanja. U obrambenim operaci- topnickoj bojni a druge se nalaze u sklopu top-
manevnma protiv mehaniziranog »neprijatelja«, jama, najvjerojatnije ce prva biti ukljucena me- nickih postrojbi na razini korpusa iii vojski; cilj
 44
je podrzati svaku tankovsku postrojbu topnic-
kom bojnom, tako da se dobije dobar odnos
indirektne paljbe za ucinkovito unistavanjs ne-
prijatelja. Ostala korpusna iii vojnicka sredstva,
poput amfibijskih cpkoperskih bojni (koji se up-
ravo opremaju PFM-ovima Pont Flottant Mato- - ma.
rise, phrtajucim mostovima koje proizvodi
CNIM iz Francuske), i biciklistickih regimenata,
mogu biti uporabljene po potrebi da bi omogu-
cila oklopnim brigadama nesmetan prolaz kroz
potencijalna uska grla, kako bi ove uspjele u
potpunosti iskoristiti svoju mobilnost.
Najvaznije borbeno sredstvo u brigadi je
tank Pz87 (Krauss-Maffei Leopard 2, koji se
gradi po licenci). U formaciji se nalazi 74 tanka
· te vrste: jedan za brigadnog zapovjednika, 31
u svakoj tankovskoj bojni, i 11 u mehaniziranoj
bojni. Oklopni transporter je slaba karika u Ian-
cu organizacije; mehanizirane bojne su op-
remljene Schutzenpanzerom 63/89, verzijom
M113 modificiranom u oruznici K+W Thun.
Temeljni M113 (Spz 63) - opremljen Hagglun:
ds HS 804 kupolom 11 kojoj se nalazi top od 20
mm - je bio moderniziran novim turbo moto-
rom, poboljsanorn transmisijom, vanjskim
spremnicima za gorivo, dodatnim oklopom i
lanserima dimnih granata; oklopno zapovjed-
no vozilo je proslo kroz modernizaciju na sli-
can nacin, Pa ipak, pokretljivost M113 nije us-
porediva s onom Leoparda 2.
TAKTIKA
Dalekodometne protutankovska rmsqe su
duznost protutenkovskih satnija, svaka od ko-
jih ima na raspolaganju 12 Mowag Piranha-
- TOW 6 x 6 vozila opremljenih Kvaerner Eu-
reka kupolama i naoruzanih TOW 2 projektili-
Brigadna izvidnicka sredstva ukljucuju 12
Mowag Eagle 4 x 4 vozila lzvidnicks satnije
(pod zapovjednistvom bojnog stozera), koja
trebaju uci u sluzbu tijekom 1995. godine. Ta
vozila, konstruirana na podvozjima HMMWV,
su opremljena Siemens-Albis Fortispvim ter-
malnim kamerama i radio-uredajima koji im
ornoqucavaju direktnu komunikaci/·us briqad-
nim stozerorn. Eagle se takoder na azi i u izvid-
nickorn odjelu zapovjedne satnije tankovske
bojne (cetiri svaki), dok ce ostali biti dodijeljeni
protutenkovsko] satniji, gdje ce funkcionirati
zajedno s njihovim Piranha~ TOW-ovima.
U uporabi su dvije vrste pjesackih protuten-
kovskih oruzja: McDonell Douglas Dragon,
protutenkovska vodena raketa opremljena tan-
'demskorn bojnom glavom, oruzje je jednog
odjeljenja u svakom mehaniziranom vodu (dva
lansirna mjesta sa i';etiri projektila); i svako op-
jeljenje mehaniziranog pjesastva ima dva Dy-
namit Nobel Panzerfaust 3 lansera sa cetiri pu-
njenja. Standardno individualno oruzje za svo
osoblje je SIG Sturmgewehr 90. U zapovjed-
nom odjeljenju svakog voda nalaz! se snajpe-
X=brigada
r::= Zapovjednis-
! : tvo
-· -· -' postrojbe
i· _J; Dostava
!. ;?:',- ~~i1~~{l:~e
,.,._-- ~• postrojbe
[ 23_l / postrojbe
Protuoklopne
L.__J
l, . 1 Oklopne
! ·- 4 ; postrojbe
HRVATSKI VOJNlk:
rist naoruzan jurisnorn puskorn 90 (SIG Stgw
90) u izvedbi s teleskopskim ciljnikom.
Topnicka sredstva ce biti modernizirana·
K + W Thun upravo modificira samohodne tO:
pove M109 kojima se ugraduje duza 49-kali-
barska cijev, novi (bustle) spremnik streljiva ·
sustav za navigaciju i pozicioniranje u prostO:
ru, novi elektricnl sustav i druge manje promje-
ne. Povecanje dometa i prihvacenjs novog
spremista za streljivo ce takoder dovesti do
revizije tenutacnoq FARGO racunala za nad.
zor paljbe kojeg koriste topnicka zapovjedna
mjesta.
Dio sklopovskih protuzrakoplovnih topova
od 20 mm je zamijenjen Stingerima, kratkodo-
metnim lanserima zemlja-zrak projektila (Surfa-
ce-to-Air Missile - SAM). Na njima ce tijekom
1995. godine biti instaliran sustav za identifika-
ciju mete, tzv. IFF (ldentificatio_nFriend or Foe).
Sa svojih 400 casnika, 900 docasnika i 4000
vojnika, te sa svojom paljbenom rnoci, svaka
oklopna briqada ce predstavljati vazan ele-
ment u novoj organizaciji svicarske vojske. U
godinama koje dolaze, individualno i skupno
uvjezbavanjs na svim razinama ce se moraU
snaci sa svim zadacarna ko).e su dodijeljene
formacijama u okviru Army 95 organizacije i
postici puni operacijski potencijal koji se oce-
kuje od 400.000 ljudi u novoj svicarskoj vojsci.
•
l=satnija
«:--.
: "-,, : Veza
~ L-----.J•PZO
rn Sanitet
I ··--i PZO
k~~~> topnistvo
[t~1J ~:r:~~iano :J1L~J ~~~in -
1tki
sustavi
;t Teski ~ Oklopne
C mlnobacaci L:=~:J opkoparske
postrojbe
r;::::::::::·] Samovozno
I ·.. ! ..) _ topnistvo
- 45
HRVATSKI VOJNIK BITKE

DRUGI SVJETSKI RAT ' .

- NAPADAJ NA POUSKU
Kako smo vec rekli u· proslom broju
Hrvatskog vojnika, s direktivom koja
~ izricito za~tijevala da se ~ezi
iznenadnom I brzom vodenJu
operacija radi unistenja poljskih
snaga, Njemacka je u najvecoj
tajnosti i pod izgovorom proslave
25-godisnjice bitke kod
Tannenberga, kao i izvodenja
radova i manevara u Sleziji i istocnoj
Pruskoj neometano izvrsila
mobilizaciju i koncentracijiu svojih
snaga od 1. rujna 1939. godine ,
prema sjevernim, zapadnim i juznim
granicama Poljske. lpak, za bolje . . . . .
.. · ·t , I" dif N1emack1Ju 878 nad Poljskom u rujn« 19S9. godine
razum1JevanJe onoga so ce us IJe 11
u sestogodisnjem ratu, kojem je napadaj na Poljsku bio tek dizanje zastora ma: »Nasi pravi ratovi stvarno ce se voditi jos i
prije no sto otpocnu odqovarajuce vojne ope-
na pozornici II. svjetskog rata morat cemo u kratkim crtama dati prikaz racije«. U nekim svojim kazivanjima sam Hitler
»programske opreme« koja je upravljala tako mocnim, cak najmocnijim, je rekao: »Mene prije svega interesira problem
postizanja neprijateljskog moralnog sloma i
ratnim strojem toga doba prije samog rata. Tko god je rat proiivio na
bojistu, taj ce ieljeti da se uzdrii od svakog
krvoprolica koje se moie izbjeci«. Za uocif je
Pise Marijan Pavicic da se bas II. svjetski rat, po onome sto smo
prije rekli - razlikuje od svih dosadasnjh rato-
va, ima svoj odraz u nastojanju da se odstupi
od usvojenog smjera njemackoq vojnoq mis-
ljenja, koje se gotovo citavih sto godina kon-
Mdro je u ratu ne potcjenjvaf ~vojeg protivnike, niti se izlagao riziku od otkrivanja centriralo samo na borbu. Pruski filozof rata -
protivnika, a jos znacajnije je razumjeti njego- svojih namjera. Moida je odgovor i u videnju Clausewitz nametnuo je samim Nijemcima ne-
ve metode rada i misaonog procesa. Ova po- Hitlera da ljudi lako previdaju bas ono sto im je ke kanone koje su pak ovi prihvacali ne mo-
stavka, cije· podrijetlo postanka seie u daleku pred samim ocirna: tj. da se skriveno cesto na- gavsi sagledati ni oqranicenja a kamoli ·poslje-
proslost, predstavlja potreban .temelj za us- lazi-u ociglednome i da u- nekim slucajevirna dice ... »Necu ni cuti za zapovjednike ko] po-
pjesno predvidanje i sprecavanje protivnickih najneposredniji prilaz moie postati i najmanje bjeduju bez krvi« ... Clausewitz je tu zaista bio
pokreta. Drugi svjetski rat ne bi bio to sto jest, ocekivan - bas kao sto i sama vjestina prikri- slijep i odbacivao je svako rnislienje da postoji
da i tu nisu bili ucinjeni neki filigranski zahvati, vanja leii_ u otvorenosti o vrlo velikom broju vjesta metoda za razoruzavanje i svladavanje
dajuci procesu, tako potrebitu »netransparent- stvari a da se potorn za mali broj stvari sto do- neprijatelja bez velikog krvoprolica i da bas to
nost«.
laze u obzir i ne sumnja da postoje. Moida predstavlja pravu teinju ratne vjestine. Nje-
Hitlerova strategija, i prije izbijanja rata, a t_a- ipak sad postaje malo jasnije kako ondanje de- govo ucenje bilo je »neplodno tlo« kojim su
ko i tijekom njegovog izbijanja, 'rnoze se naj- mokratske driave nisu bile u stanju procjenji- stupali generali, koji su prvu prigodu koja im se
jednostavnije smjestiti u dornenu »strategije vati Hitlerove poteze na »Konvencionalnoj sa- pruii nastojali iskoristiti za bitku, umjesto da
posrednog prilaienja« koja se kasnijim tijekom hovskoj ploci«, sami stvaraju povoljnu prigodu. I zaista tako je
prosirila kako u loqistickom tako i u psiholos- Druga potencija Hitlerove strategije 1·e vide- i bilo. Ocit primjer je rovovski rat tijekom I.
kom smislu, i to i na terenu i pred javnoscu, U nje »novog nacina rata« koja ce se og edati u - svjetskog rata koji je u konacnici svoje ratne
tom smislu upravo je znacajno za uoclti kako tome da se ratne operacija mora odgadati sve vjestine citav proces sveo na »klanie« topnic-
ondasnje demokratske vlade nisu uspijevale -dotle dok moralno raspadanje protivnika ne kim projektilima i teskim strojnicama po rovovi-
da predvidaju Hitlerove stvarne postupke. poprimi takve razmjere da ce zadavanje ma i neinteligentnim obostranim jurisima,
»Sljepilo« je s obzirom na sve sto se dogodilo smrtnog udarca predstavljati samo ritualni cin.
zaista bilo nazocno. Neshvatljivim je bilo (na- No ipak ne smijemo biti toliko naivni i shvatiti Cudan je I_. svjetski rat, jer je jos Napoleon
ravno u psihodomeni) kako je Hitler s onolikom da je takvo razrnislianje samo puka slucejnost, inzistitao na pobjedi prije samog rata. Na neki
govornickom sposobnoscu mogao bezbriino i te je za uociti optimizaciju procesa sa ieljom nacin prethodio je teinji da se neprijatelj ako
tako jasno unaprijed otkrivati ne samo opci tok da se maksimum cilja postigne sa sto man]im ne pobijedi a ono barem oslabi na intelektual-
ve~ i svoje posebne metode pqmccu kojih je troskovima. Tako shvacanjs a i videnje proble- noj bojsnici iii jos preciznije prisiliti ga da sam
tez10 da ostvaruje svoje namjere. Ni sam Na- ma zaista se moie potkrijepiti, a i naglasiti sebe unisti, U tom slucaju polje rata postaje
poleon nije toliko oholo i javno prezirao svoje znacenje pripreme, i samim njegovim izjava- . neizmjerno, )Ii da budemo precizniji - sveo-
buhvatno.
 46 BITKE.
Buduce bojste, upravo ono koje je 1. rujna
1939. godine stvoreno na prostoru Poljske,
tvorilo je visoku sintezu »tvarnog« i onog »po-
srednog«. Elementi Oausewitzeve teorije - •
unistiti neprijatelja svom silinom, dobivaju svo-
je puno znacenje_ uz ostale instruments visoke
strategije (posrednog nastupanja) kao sto su
ekonomski pritisak, propaganda, diplomacija,
»slucajni dogadaji« iz domene prirodnih nepo-
goda, epidemija svih vrsta, itd. Umjesto dava-
nja prednosti jednom sredstvu, tezi se disper-
ziji i misaonog i djelatnog postupka.
Otprilike za kicmu nastupanja uzima se jed-
no sredstvo, a s njim -se kombiniraju druga, za
svaki znacajni trenutak na vremenskoj ljestvici,
najpogodnija sredstva i metode koji u konacni-
ci cine riapor koji ce u doticnorn ratu po najni-
- zoj cijeni i uz najmanju stetu za poslijeratno
zbivanje svladati i slomiti protivnikovu volju. I
najodlucnija pobjeda beskorisna je ako doticni
narod i sam iskrvari pri njezinom postizanju.
Cilj visoke strategije treba ·se sastojati u
pronalazenju i ciljanju u slabu tocku protivnic-
ke vlade i njezine sposobnosti da vodi rat, tj.
zadavanju uspjesnoq udarca neprijatelju gdje
je on najslabiji i naravno ne zaboraviti da je
_maksimum cilja te strategije postic: da se pro-
fivnik-sarn izmedu sebe unisfl, Jezikom ekono-
miste receno bi se moglo fcrmuliraf na sljede- Pripadnici njemackih postrojbi u osvojenof Varsavi
ci nacin: »Jace i ekonornicnije je razoruzaf ne-
prijatelja no pokusavati da ga se unisti u tes-
kim borbama«, netrahsparentan u definiranju tezisnog cilja. ravne udarce na sfrateske temelje zapadnih si-.
Napadaj usmjeren k jednoj tocki, mora se us- la. Tijekom ozujka 1938. godine Lilazi u Austriju
mjeriti i na neku drugu tocku interesa. Uocljiva i na taj nacin ogoljava bok Cehoslovacks, pr~
Vise sfere ratovanja savitljivost cilja, strategiju izdize navisu razinu kidajuci tako pojas koji su Francuzi ustrojili po-
Posao stratega, vise iz neupucenosti, izgle- i prilagodava je tako prisutnoj ratnoj neizvjes- slije I. svjetskog rata oko Njemacke. Vee tije-
da lagan i »elegantan«. U stvarnosti je i te kako nosti. kom iste godine, u rujnu, Minhenskim sporazu-
tezak i odgovoran. Za razliku od klasienoq voj- 0 cemu je rijec pokusat ce dokazati sliedeci mom postize vracanje Sudeta i strategijsku pa-.
nika, a jos vise civila koji logiku ratnog zbivarija primjer. Poznato je da manevar predstavlja ralizu Cehoslovacke da bi njezinom okupaci-
promatra logikom civila, strateg mora u obzir vojnu kategoriju, cak i u terrninoloskorn smislu. jom u ozujku 1939. godine ostvario dva cilja:
uzirnati niz kako vidljivo znacejnih, tako i na U definiciji pojma stoji - manevar je organizi- paralizirao je kao drzavu i obuhvatio bok Po-
prvi pogled beznacajnih poteza cije neprornis- ran i uskladen pokret snaga i sredstava u pri- ljske. Ovom serijom tako reci manevara bez
ljeno povlacenjs gledano na duze staze izazi- premi i izvodenju borbe na kopnu, moru i zrac- prolivene kapi krvi, provedenim »mirnim mar-
va razornije ucinke od najrazornijeg oruz]a. Ta nom prostoru (u danasnje vrijeme broj protez- sevima«, a pod zastitom dimne zavjese uvjerlji-
»oruzja niskog intenziteta« su tamo gdje i naj- . nosti bar za jedan veci), Njime se ostvaruje te- · ve propaqande, Hitler je • postigao sljedece:
manje ocekujemo. Podrucje u kojem se krece meljna ideja borbe i izraiava i prenosi tezlste razorio je francusku dominaciju sredisnjom Eu-
strateg znatno je drukcije, On je usmjeren na borbenog djelovanja, postize iznenadenje, ropom i strategijsko opkoljavanje Njemacke i
paraliziranje protivnika, a ne i na ubijanje. Na sprecava iznenadno djelovanje neprijatelja, preobratio ga u svoju korist. Opisani proces
nizern stupnju ratovanja, poginuli predstavlja zadrzava inicijativu i osiqurava slobodu djelo- predstavljao je moderni ekvivalent, samo u si-
samo jednog, covjeka manje, dok aovjek koji vanja. lzrazava se odredenim vidom borbenih rim razmjerima i visern stupnju, klasicne vjesti-
izgubi »zivce« postaje »kliconosa« straha koji (napadaj i obrana) iii strategijskih djelovanja ne manevriranja za poloza] prije no sto bi se
je u stanju da izazove citavu epidemiju panike. (ofenziva i defanziva). U zavisnosti od angazi- upustilo u samu bitku.
U visim sferama ratovanja, utisak koji se stvori ranih snaga, cilja, prostora i vremena - moze U ljestvici svih tih dogodanja Veliko] Britanij
u mozgu protivnickoq zapovjednika rnoze po- biti strategijski, (operativni), taktickirnanevar, a je na neki ,macin dodijeljena uloga« da u tako
tresti svekoliku borbenu snagu njegovih po- njegovi temeljni cinitelji su pokret, paljba i kriticnom trenutku povuce pogresni politicki
strojbi. U jos viso] sferi, psholoski pritisak na udar. potez - davanje jamstva, a bez dobivanja
vladu neke drzave za posljedicu ima, tj. tezi ... Kad je 1933. godine zagospodario Nje- prethodne suglasnosti Rusije, kao jedine ~-~
konacnici nastupanja - postizanju pobjede rnackorn, Hitler je svoje strategijske postupke koja bi bila u stanju da tim jamstvima pruzr !
bez borbe. poceo jos sire primjenjivati. U tijeku iduce go- stvarnu uspjesnu pofporu, strateski izolira'!OJ
U politici i strategiji, iii jos preciznije u strete- dine sklopio je desetoqodlsn] ugovor o miru s Poljskoj i Rumunjskoj. Zaista korak koji zahti~
giji, i diplomatskih i vojnih sfera ..• neizravni pri- Poljsk~m u cilju zastite svoje istocne granice. va pozornost. Za vojnika i stratega cilj je ~
laz predstavlja najuspjesniji nacln za poreme- Godine 1935. odbacuje oqranicenja o naoru- definiran. U konkretnom slucaju zapadne s,le
ce] protivnikove psiholoske i fizicke ravnoteze zanju, nametnuta 'Njemackoj Versajskim ugo- potkopale su same tamelje svoje strategit9.
kako bi se postigla sto bezbolnija pobjeda. vorom, a 1936. godine riskirao je da vojnicki iz- Umjesto da se osposobe za djelovanje u bilo
Nadalje, pravi cilj strategije sastoj se u po- nova okupira Rajnsku oblast. Naposljetku, te kojem podrucju koje bi postalo ugrozeno, one
stizanju smanjivanja sposobnosti protivnika da godine otpocinje »kamuflirani rat«, pomazucl su upravo omoqucile Hitleru da napadne ono
se odupre, ali jos visi stupanj te strategije je pckusaje generalisimusa Franca da zbaci spa- sto one u stvarnosti nisu mogle obraniti. S d'!-1:
oduzimanje prava da se odupre. Svaki od na- njolsku republikansku vladu i to u vidu izravnog ge strane Hitler time ostvaruje svoj pocetnr r
vedenih ciljeva raspolaze i odqovarajucim in- prilaza, u svezi s ltalijom, a protiv francuske [ najveci uspjeh. Uspjeh je bio ocekivan .- .u
strurnentatfjem. Sveobuhvatnost tako postav- britanske strateske pozadine. Oslabivsi Fran- definiciji je stajalo; udariti protivnika gd1! .J8
ljenih ciljeva sadrzsna je u sljedecem aksiomu cuskoj i Velikoj Britaniji poloza] na Zapadu, a najslabiji. Razvoj dogadaja je tim zanimljivrJI)~
- radi postizanja jednog cilja nuzno je raspo- svoj ojacavsi, utvrdujici iznova Rajnsku dolinu, prva poqreska ima svoj nastavak u sljed~J·
lagati izmienicnirn objektima. U jos visem stup- Hitler se mogao okrenuti lstoku kako bi i tamo ·. Jedini nacin, po njihovu misljenju, da se )SCU·
nju, u skladu s intenzitetom, svenazocan - izvrsio pokrete koji su predstavljali daljnje iz- paju iz tako neuglednog polozaja, a da Hrderu
HRVATSKI VOJNIK
47
ne dopuste da potpuno zavlada, sastojao se u mornaricu i narusavati trgovinu Poljske koja se smjerovima, a u slucaju prodora protivriika du-
usvajanju politike »sankcija« ekonomskog i dip- obavlja pomorskim putern, boko ne teritorij Poljske nisu imali ni odgovarju-
lomatskog bojkota, i u tome da zrtve agresije Poljskim ratnim planom »Zapad«, .usvojenim ce pricuve za njegovo likvidiranje. Masovnim
opskrbljui.~ oruzjern. T? bi i Poljs~.?i ~nogo.ko- u ozujku 1939. godine, bilo je predvideno da napadajem njernackoqa ratnog zrakoplovstva
ristilo, a n11hovom vlast1t?m.prest1zu i izqledirnase upornom obranom i protuudarima pricuve po zrakoplovnim lukama, zeljeznickim postaja-
nanosilo bi mnogo rnarue stete nego da obja- zadrzi njernacki napadaj na granici, zastite ma i drugim znacajnirn sredistirna njernacka
ve rat pri tako nepovoljnim okolnostima. znacajno zitorodna podrucja zemlje, nanesu oruzana sila zadala je pocetni, iznimno snazni
No dogadaji su ipak imali drugi tijek. Dok su protivniku gubitci i time stvori vrijeme za razvoj udarac, s ciljem da paralizira svekolike poljske
saveznici sanjali o tome kako bi male neutralne i borbena djelovanja anglo-francuskih snaga obrambene napore: mobilizaciju i koncentraci-
drfave u njemackom, susjedstvu mogle otvori- na· Zapadu. Poljsko zapovjsdnistvo je takoder ju poljskih snaga. Kopnene postrojbe su uz
ti put k njezinim bokovima, Hitler je s druge radilo na pripremi opce protuofanzive zavisno potporu zrakoplovstva presle poljsku granicu i
strane otvorio saveznicke bokove upavsi s od konkretne situacije na bojistu, u opco] ofenzivi od istocne Prusije do Slovac-
bezobzirnoscu koja karakterizira napadaca, u. Kako je napadaj bio sve ocitiji, poljska je ke svladale otpor malobrojnih poljskih posada,
najmanje pet od tih drzava, vlada potkraj kolovoza pocela prov.oditi tajnu koje su se hrabro branile u granicnim utvrdenji-
rnobilizacju, a 31. kolovoza objavila i opcu mo- ma.
Gluma kao dio ratne igre bilizaciju. Zahvaljujuci iznenadenju, velikoj nadrnoc-
Prema planu mobilizacije bilo je predvideno nosti i uspjesnoj potpori zrakoplovstva, pomo-
Hitlerova opsesija je 'bila osim svega osta- da oruzane snage_ imaju oko 1,5 milijun ljudi, ci svoje pete kolone,.kao i sirenju glasina, nje-
log, da svojoj omiljenoj zabavi, glumi, da i oz- od toga samo kopnene snage trebale su imati macke kopnene snage su za prva tri dana po-
biljnije mjesto - ulogu u samom ratu. Frontal- 39 pjesackih divizija, tri planinske, 11 konjanic- stigle odlucujuce uspjehe. Skupina vojske
no nadiranje trebalo je predstavljati iii blef iii kih, dvije motorizirane brigade i oko 80 bojni »Sjever« prodorom snaga 3. vojske iz Pruske
govornu ulogu. Glavnu ulogu uvijek bi igrao nacionalne obrane. razbila je poljsku 8. i 20. diviziju i.prodrla do
raznovrstan napadaj na pozadinu. Sam je pre- - U prvom strategijskom esalonu bilo je plani- Nareva, a 4. vojska iz Pomeranije presjekla Ko-
zirao napadaje i jurise s nataknutim bajunetima rano da se angazira 70 posto raspolozivih sna- ridor i unistila 9. i 27. diviziju, poslije cega je
- to sveto pravilo tradicionalnog vojnika. Nje- - ga. U pocetnirn djelovanjima razvijene su 24 uspostavila vezu s 3. vojskom i dijelom snaga
gov napadajni nacinratovanja pocinjaoje sdva pjesacke divizije, osam konjanickih, jedna mo- upala u Dancing, cime su izolirane poljske po-
D - demoraliziranje i dezorqaniziranje. lznad torizirana i tri planinske brigade, kao i 56 bojni morske snage. lz Skupine vojske· »Juq« najve-
svega, rat bi se vodio sugestijama - rijecirna nacionalne obrane. Poljska je u pocetku nje- ce uspjehe postigla je 10. vojska koja je brzo
umjesto oruzjern, propagandom urnjesto ~rni- rnacke agresije u kopnenim snagama angazi- eksploatirala uspjehe kod Censtohove i uputila
ma. rala oko 1,000.000 ljudi, 4300 topnickih oruz]a, oklopne i motorizirane divizije najkracim srnje-
220 lakih tankova i 650 tankova i 824 zrakoplo- rom prema Pjotrkovu, a zatim i prema Varsavi.
Jutro - 1. rujna 1939. w. . Poslije tri dana borbi nazirale su se temeljne
Koristeci povoljan oblik svoj_e granice i teri- Vojnopomorske snage Poljske imale su za- namjere njemackoq Glavnog zapovjednistva
torije Slovacke, Nijemci s~. ratni~ plano.m »We- dacu da brane znacajne vojnopomorske baze :-- spajanje dva kraka malih klijesta iz Pruske i
iss« predvidjeli koncentncna ~J~lov~nJa glav: i tako sprijece iskrcavanje pomorskog desanta Slezije u rajonu Varsave radi okruzenja Po-
nim snagama iz istocne Pruske I Slszije kako bi na obalu Poljske, dok je zrakoplovstvo dobilo znanske i dijela Pomeranske vojske koje su os-
najprije okrufill i unisfili glavne pol1sk.e sn~Qe zadacu da podrzava kopnene snage i flotu. tale do tada neanqazirane. Operacije njemac-
zapadno od Visle . U druqoj Iazi . Je Plan obrane temelji se na nacelu rovovske kih vojski razvijale su se prema planu i na svim
predvideno da njernacke snage z~tvo~e vehka vojne. Snage su bile razvucene po cijeloj gra- glavnim smjerovima. Do 5. rujna Nijemci su
klijesta istocno od rijeke Bug_ gdJe b1 trebalo nici, bez dubine obrane. Poljaci su glavne sna- probili obranu Poljske vojske, zbog cega je
okruziti i unistiti preostale poljske snage. Ulo- ge stavili pod prvi udar jakih njernackih skupi- poljsko zapovjednistvo 6. rujna donijelo odluku
ga tankovskih i motorizir~nih divizij~ u ovi~ v~- na. Poljski Glavni Stozer nije pravodobno orga-' o opcern povlacenju preko Visle u istocne dije-
likim dvostruko obuhvatnirn manevnma, koje Je . nizirao protutankovsku obranu na glavnim love zemlje. Njemacke oklopne i motorizirane
podrzavalo zra~oplov~tvo, bila j~ 9~ iznimn_o~
znaceo]a. Skupina vojske »Jug« jacme 38 divi-
zija imala je zadacu da s teritorije Slezije i Slo-
vacke nastupa na istok, da sirokim !~on~om 12-
bije na rijeku Sanu i Vjslu, nanoseci pn_ tom~
glavni udar smjerom Censtohova-Var~ava 1
poslije spajanja sa Skupinom vojske »Sjever«
pristupi unistenju poljskih snaga u zapadnom
dijelu Poljske. .
Skupina vojske »Siever« jacine 24 divizije ·
imala je zadacu da nastupa s teritorije Pomera-
nije i istocne Pruske opcirn smjerom prema
Varsavi i da poslije spajanja sa Skupinom voj-
ske »Jug« unisti poljske snage sjeverno od Vi-
sle. Za napadaj na Poljsku Nijemci su angazi-
rali ukupno 62 divizije od kojih sedam tankov-
skih, cetiri lake i cetiri motorizirane kao i 2800
tankova. '
U sklopu 1. i 4. zracna flote nalazilo se oko
2000 zrakoplova. Zadaca zrakoplovstva bila je
da_ zastiti rajone prikupljanja kopnene vojske i
os1g~r~ pr~vlast u zraku, zatim da udarima po
ad'!11n1strat1vnim sredistima i zeljeznickim cvo-
rov!ma onemoguci mobilizaciju i koncentraciju
polJJk.e vojske. U pocetku napadaja moralo je
e~~z1t1 potporu kopnenim postrojbama i sprije-
C(t1 _ organiziranje obrane poljskih snaga po du-
bim.
Ntem_ack~ vojnopomorske snage trebale su
blok1rat1 voinopomorske baze, unistiti poljsku PZ Kpfw 1/ unisten tijekom borbi u Varsavi
 48
snage iskoristile su dotadasnje napadaje i po-
vlacenje poljskih postrojbi, pa SU presle u pro-
gonjenJe, razbile poljske pricuve kod Pjotrkova
i Radoma i 13. rujna snage Skupine vojske
»luq« izbile na rijeku Dunajec.
Za to vrijeme na sjevernom sektoru3. vojska
je do 6. rujna forsirala rijeku Narev i odvojila
Modlinsku vojsku od Narevske skupine. lsto-
dab.no je 4. _voj~~a dolino.m_Yisle _napa~ala na
yar~avu ~on_stec1 dot~~asnJ~ uspJeh.~ 1 P?Vla-
cenie pol1sk1_h ~os_tro1b1. .?~t1m su N11emc_1 ub-
rzah progo~1en1e I okruz1h Pomeransku I po-
zn~nsku voisk~ na ma!?m prosto~u.-0ko K~tna,
~dJ~. su 2~ ·. ru!na posliie ~ug_otrainih borbi Po-
l1ac1 1~gu_~1h o~o .1zo.900 IJ_Udl. ~an:i? SU se ~e:
znatm dijelovi pjesastva I konjenistva uspje]
probiti na desnu obalu Visle i odstupiti prema
Varsavl.
.. . .. . ·
~os_hJe ne~SPJE:_ha zapadno ..od. nieke Visle
P?IJ~k1 Glayni sto~er, J~ zapov11.edio da ~e for-
m1r~1u Varsa~sk~ 1 Lublinska Y?Jska ~a bi s os- -
tat~1ma razb11en_1h vojski pruzila novi otpor n~
~rt1 ~arey - Visla - . .D~.~aiec. ~eduti~, Ni-
J~mc1 su !h u t9me_ spn!ecih. D?k Je 7 ', rujna na
sjeveru nie.ma~ka 3. vo1ska_ p~esla do_n11 tok. Na-
reva, a _zat1m. I Bug, do_tle Je rz _Skup1~e vojske
»J~g« ni~macka 14: vo1~ka for~1rala rijeku San,
a 0. voi~_ka 1~. ru1na,n1e~u V1slu: _Ton:i su pr!-
godom N11emc1 ponovno iznenadili Poljake pn-
mjenjujuci novu taktiku. Odustali su od do tada
poznatih taktickih nacela jer se nisu zadrfavali
pred branjenom vodenom preprekom, vec su
je poslije krace zrakoplovne i topnicke pripre-
me jos u tijeku dana forsirali lakim gumenim i
jurisnirn camcima iz pokreta i na sirokorn fron-
tu. . rujna odbijeni njernackl zahtjevi za predaju
Njemacke snage su poslije prelaska rijeke
Visle poduzele enerqicno progonjenje na svim
smierovirna i slamale otpor poljskih snaga.
Sesnaestog rujna su se tankovske postrojbe 3.
i 10. vojske spojile kod Vlodave. Ovim su bile
Po zavrietku operacije, Poljska je bi/a podijeljena izmetfu Njemai:ke i bivieg Sovjetskog
Saveza. Na slici t·rojica pripadnika njemacke oruiane sile i pripadnik sovjetske
postrojbe poziraju pred kamerom
BITKE
okruiene preostale poljske snage istocno od
Varsave, cirne im je onernoquceno povlacen]a
prema juqoistoku, Za to vrijeme tankovski kor-
pus generala Guderijana je nastupao istocno
od Varsave na jug i uspio 15. rujna uci u Brest
Litovsk. Tako su do 17. rujna njemacke snage
izbile na crtu Lavov - Brest Litovsk - Bjalis-
tok.
Sedamnaestog rujna 1939. godine postroj-
be Crvene armije presle su dotatasoju qranicu
s Poljskom da bi zastitile Ukrajince i Bjeloruse
koji su zivjeli na tom teritoriju. Snage u jacioi
24 pjesackih i 15 konjanickih divizija, kao i de-
vet tankovskih briqada do 28. rujna osvojile su
teritorij sve do tzv. Kerzonove crte.
. . . . . • .
U posliedojoj fazi njemackoq napadaja na
Poljsku, kad je poljska vlada napustila zemlju,
a oruzane snage bile razbijene, borbu protiv
njemackoq agresora nastavile su patriotske
antitasisticke snage u zajednistvu s postrojba-
. ma koje se nisu pomirile s porazom.
Herojsko drfanje poljskog naroda u borba-
ma s njernackirn osvajacirna najbolje su poka-
zali branitelji Varsave, Mobilizirano gradanstvo
kopalo je rovove i podizalo barikade u gradu i
na periferiji. Time je obrana Varsave poprimila
opcenarodno obiljezje u kojem su branitelji
pokazali iznimni heroizam.
. Dok je trajalo unistavanjs poljske Poznan-
JS~e i Porneranske vojske u rajonu Kutna ·
n qe m c1 . su 10. rujna zatvorili · obruc oko
Varsave. U njoj su se nasle opkoljene novous-
trojena Varsavska vojska i ostatci Lodske voj-
ske ~ ukupno oko 125.000 vojnika. Kad su 16.
grada, otpocelo je bombardiranje Varsave iz
zraka i sa zemlje, sto je izazvalo velika razara-
nja _i zrtve, Nijemci su samo 27. rujna napali
Varsavu s. 1150 zrakoplova. Od bombardiranja
i razaranja topnistvom poginulo je oko 25.000
. giju i taktiku angaziranja tankovskih i motonz1·
. ktrina munjevitog rata u Poljskoj dozivjela pun
HRVATSKI VOlNII(
ljudi, nekoliko je desetina tisuca ranjenih. lJ.
borbi na bojistu poginulo je 5000 i ranjeno oko
16.000 vojnika i casnika. Poruseno je iii ostece,.
no 60 posto zgrada.
Poslije iscrpljujuceg otpora zapovjednistvo
Varsavskoq garnizona bilo je primorano da 28
rujna potpise akt o kapitulaciji. Sjeverno oci
Varsave jos uvijek su se borili branitelji MOdli-
na, ali se i taj garnizon 29. rujna morao predati
s 35.000 vojnika. Posljednja skupina od 15.000
poljskih vojnika predala se 6. listopada kod Se-
rokomle (zapadno od Vlodave).
Jos prije zavrsetka operacije u Poljskoj u
Moskvi je 28. rujna zakljucen sporazum izme-
du Sovjetskog Saveza i Njemacke o zajednic-
koj granici. Nova qranicna crta je isla od Av-
gustova do Ostrolenke, istocno od Ostrova, ri-
jeke Bur, rijeke Sanka Karpatima. Granica je is-
la tzv. Kerzonovom crtom odredenom 1918.
godin'e izmedu Sovjetskog Saveza i Poljske.
Sovjetski Savez je dobio 202.400 km2 s oko 12
milijuna stanovnika, a Njemacka 185.600 km2 s
oko 21 milijun stanovnika.
Rat je trajao 35 dana u kojem je poljska voj-
ska pretrpjela tezak poraz. Poljaci su izgubili
620.000 vojnika (66.300 poginulih, 133.700 ra-
njenih i 420.000 zarobljenih). Nijemci su izgubi-
li 44.198 vojnika (10.572 mrtva, 30.200 ranjenih
i 3404 nestala). Osim toga, izgubili su 217 tan-
kova i vise od 400 zrakoplova.
Poljska vlada je obranu svoje zemlje temelji-
[a na ocekivanju anglo-francuske pomoci, tj.
da se zajednickirn borbenim djelovanjima sup-
rotstave Njemackoj u slucaju agresije. Medu-
tim, one to nisu ucinile. To je dovelo do neus-
pjeha jos u prvoj fazi rata, do 8. rujna, kad su
njernacke snage, slomile obranu na granicnoj
crti i uspjele okruzlti i unistiti glavne poljske
snage zapadno od rijeke Visle.
U drugoj fazi poljsko-njemackoq rata u vrs-
menu od 9. do 16. rujna poljsko je zapovjedni-
stvo pokusavalo povlaceniern svojih snaga na
istok organizirati obranu na crti rijeka Narev - ·
Visla - San i snagama Po:znanjske vojske pro-
tuudarom sprijeciti daljnje nastupanje na istok.
Medutim, ovim mjerama nije. se mogao izmije·
niti opci razvoj borbenog djelovanja u korist
poljske vojske. Njemacke su snage okruzile i
likvidirale preostale poljske snage istocno od
Varsave,
U trecoj fazi borbenog djelovanja, koja su
se ?dv9ala od 17. rujna do 5. listopada, politic-
ko I vojno rukovodstvo Poljske nije ispol/'ilo ni·
kakav utjecaj na razvoj dogadaja u zem ji i na
tijek borbenog djelovanja. Glavni dogadaji u
ovoj fazi je herojska obrana Varsave, uporna
obrana Modlina i junacka obrana malobrojnog
garnizona na poluotoku Hel. T akvom tijeku i is·
hodu rata pridonijele su i krupne pogreske po·
ljskog Glavnog zapcvjednistva, koje nisu bile
sposobne uspjesno upravljati svojim snagama
za vrijeme borbenog djelovanja. No, i osim to·
ga, poljski vojnici su pruzili brojne doka~e
hrabrosti i pozrtvovanja - osobito u naselJ!·
nim mjestima i unocnlm napadima na njemac·
ke postrojbe. Nijemci su primijenili novu stra_t~
ranih postrojbi uz potporu zrakoplovstva, na-
nosili udare i odvezne manevre tako da je do-
uspjeh. •
----
HRVATSKI VOJNIK TAKlIKA 49

NATO PRIPREMA ARRC

ZA UPORABU
Za vrijeme vjezbe
»Chinese Eye« tijekom
proslog listopada,
stozer NA TO-vog
ARRC-a (Allied
Europe's Rapid
Reaction Corps
Korpus za brzu
reakciju europskog
saveznickog
zapovjednistva) je
prvi put djelovao
izvan Njemacke. Oko
7000 vojnika iz 12
zemalja sudjelovalo je
u CPX vjezbi
(Command Post
Exercise 7-" vjezba za
zapovjedni sastav),
koja je simulirala
razmjestaj 100.000
ljudi ARRC-ovih
snaga, koje su se
sastojale od
talijanskih, njemackih i
britanskih divizija, te
zracnopokretne
divizije iz snaga cetiri
drzave
Pripremio
Ivan Marie
Suibeoo forrniran 2. listopa-
da 1992. godine, ARRC ce biti
proglasen potpuno operativnim ti-'
jekom ove godine. Zahvaljujuci
brzom razvojnom progresu korpu-
sovog stozera pod svojim prvim
zapovjednikom, general-porucni-
korn britanske vojske, Sir Jeremy
Mackenziejem, NATO-ov SHAPE
(Supreme Headquarters Allied Po-
wers Europe - Vrhovni stozer
europskih saveznickih snaga) . je
sredinom 1993. godine imao u vi-
du ARRC za mirovne duznosf u
bivsoj Jugoslaviji. Od tada, ARRC-
-ov stozer velik dio svog vremena
Prva oklopna divizija (Velika Britanija) u svom sastavu ima iest oklopnih regimenti. Svaka regiments je
neondene s 38 Challenger 1 tankova koji
vima
je posvetio predvidanju raznih o-
brta i scenarija za potporu UN-
PROFOR-a,.pocevsi od pokrivanja
povlacenja UN snaga, pa do raz-
rniesta]a znatno brojnijeg sastava
od trenutacno nazocnoq, da bi se
implementirali vojni aspekti op-
seznoq mirovnog plana.
Pokojni sekretar NATO-a, gene-
ral Manfred Worner je rekao da je
ARRC »u samom srcu novog sa-
veznickoq strateskoq koncepta,
kao i jedan od najinovativnijih pro-
jekata visenacionalne integracije
vojnih snaga koji smo vidjeli u po-
vijesti.«
U studenome 1991. godine, na
NATO-vom samitu u Rimu je pri-
hvacen prijedlog NATO-ovog Ko-
miteta za planiranje obrane da se
saveznicke snage kategoriziraju
kao RF (Reaction Forces - snage
za odgovor), MDF (Main Defence
Forces - glavne obrambene sna-
ge) i AF (Augmentation Forces -
dodatne snage). Po novoj strates-
koj koncepciji, multinacionalne RF
bi bile koristene pri rjesavanju kri-
za da demonstriraju i lzvrse NA-
TO-vu odluku, iii kao rnocne stra-
teske pricuve koje bi pokrivale
slabije sektore od razrnjestaja AF-
-a. Kopnene komponente RF-a uk-
ljucuju ACE Mobile Force (Land)
kao trenutacno reakcijsko tijelo,
ce
tijekom ove godine biti zainijenjeni sa Challenger 2 tanko-
· ·
sposobno za potpuni razmjestaj
na terenu u 2-10 dana, i ARRC
kao brzo reakcijsko tijelo koje bi
se moglo postaviti na polofaje
unutar dva tjedna.
Vrlo rano, jos u r'~jnu 1990. go-
dine, tadasnj SACEUR (Supreme
Allied Commander, Europe -
Vrhovni zapovjednik saveznickih
snaga u Europi), general John Gal-
vin, je odlucio da ce na celo pred-
lozenih snaga brze reakcije doci
britanski general. Taj izbor se
podudarao s temeljitom rasclarn-
bom britanskih· vojnih snaga do
koje je doslo radi zavrsetka hlad-
nog rata, i implicirao je znatan bri-
tanski doprinos korpusu. Sa siro-
kim iskustvom ekspedicijskih ope-
racija i na multilateralnim i na naci-
onalnim temeljima, i u pocetnim
fazama rnodernizacije vlastitih
orufanih snaga, britanska je voj-
ska zadovoljno prihvatila zapov-
jednistvo nad ARRC-om.
Stozer ARRC-a je bio sluzbeno
inauguriran pod zapoviednistvo
qenerala Mackenzieja u bivsem
stozeru 1. (BR) korpusa u Bielfiel-
du. Treceq svibnja 1994. godine,
nakon zatvaranja stozera Sjever-
ne KoV grupe (Northern Army
Group) i 2. saveznicke takticke
zracne snage, stozer ARRC-a je
prebacen u Rheindahlen gdje je
srnjesten zajedno sa stozerom
jedne od svojih subordiniranih for-
macija, MND(C)-om (Multinational
Division /Central/ - Multinacio-
nalna divizija /srediste/),
Kao kljucna nacija za ARRC,
Velika Britanija daje 60 posto od
400 clanova stozera, stozernu ad-
ministrativnu i loqisticku potporu,
te pokrivanje troskova Velika Bri-
tanija se takoder brine za komuni-
kacijske veze izmedu stozera kor-
pusa i do cetiri divizije. Osim CO-
MARRC-a (Commander ARRC -
zapovjednik ARRC-a), Britanska
vojska daje i COSARRC-a (Chief
of Staff ARRC - nacelnik ARRC-
-ovog stozera), dok je DCOMAR-
RC (Deputy Commander ARRC
- zamjenik zapovjednika ARRC-
-a) iz ltalije. U stozeru se nalaze
casnici iz 12 drugih clanica NA-
TO-a cije se snage nalaze u sas-
tavu ARRC-a: Belgije, Kanade,
Danske, Njemacke, Grcke, ltalije,
Nizq,zemske, Norveske, Portuga-
la, Spanjolske, Turske i SAD-a.
Od 1994. godine stozeru je dodi-
jeljen i francuski casnik za vezu.
U SHAPE-u, 60-eroclano osob-
lje planira izobrazbu i uporabu
ARRC-a. COMARRC je dufan po
zapovijedi SACEUR-a biti spre-
man razrnjestiti korpusov stozer i
trupe (do cetiri divizije) bilo gdje
 50
na ACE-ovom podrucju operacija,
od Mediterana do arktickog kru-
ga. Jednom na terenu, zadaca
ARRC-a se moze kretati od UN
PSO-a (Peace Support Operation
- operacija za potporu mira) do
pojacanja multinacjonalnih iii naci-
onalnih NATO snaga u sukobu vi-
sokog intenziteta. Jedan od najve-
cih problema pred kojim se CO-
MARRC nalazi je upravo izobraz-
ba i. uvjezbavanje svojih vrlo ras- ·
prsenih trupa za tako raznolik op-
,seg operacija, posebice u ovo
doba sve vecih financijskih ogra-
nicenja i skrbi za okolis.
Deset . divizija dodijeljenih AR-
RC-u predstavljaju »torbu za golf«
iz koje ce COMARRC vaditi od-
govarajuce »palice« za trenutacns
zadace, Formacje dostupne AR-
RC-u posjeduju sirok raspon spo-
sobnosti, a krecu se od cijelih ok-
lopnih divizija s jedne strane do
zracnopokretoh i zracnoprenoss-
nih brigada s druge. Divizije na
raspolaganju ARRC-a se dijele u
tri kategorije: nacionalne divizije,
ciji svekoliki sastav daje jedna
drzava: okvirne divizije, kojima
jedna drzava daje stozer i jednu iii
dvije brigade kojima se dodaju
jedna iii dvije brigade iz vojnog
sastava druge. drzave: i multinaci-
onalne divizije u kojima svaka od
drzava daje jednak dio zapovjed-:
nickih, borbenih i logistickih sna-
ga.
Dvije britanske divizije su dodi-
jeljene ARRC-u: nacionalna divizi-
ja, 1. (UK) oklopna divizija, i okvir-
Shema prikazuje ustroj
ARRC-a. Formacije do-
stupne ARRC-u posjedu-
ju siroki raspon sposob-
. nosti - od ok/opnih divi-
zija s jedne strane do
zracno-pokretnih i zrac-
no prenosenih brigada s
druge. Divizije ·se dijele
na tri kategorije: nacio-
nalne divizije, okvirne
(dodijeljena jedna iii dvije
brigade iz vojnog sastava
druge driave) i multinaci-
onalne
TAKTIKA
na 3. (UK) divizija. Stacionirana u
Njemackoj, 1. (UK) oklopna divizi-
ja postala je potpuno operativna
1. ozujka 1994. godine. Sastoji se
od tri jednake brigade, koje se
ope! sastoje od po dvije oklopne
regimente, dvije bojne oklopnog
piesastva, regimente haubica (sa-
movozne haubice AS90 kalibra
155 mm, svaka regimenta se dijeli
na cetiri bitnice). To je najrnocnija
divizija koju je Velika Britanija ika-
da poslala na teren, borbene spo-
sobnosti jednake gotovo 60 posto
borbenih sposobnosti triju oklop-
nih divizija nekadasnjeg 1. (BR)
korpusa. Danska brigada za reak-
ciju, organizirana 1994. godine za
zadace izvan Danske, moze biti
spojena s divizijom. Pod sekun-
darnom ulogom, 1. (UK) oklopna
divizija bi bila dodijeljena ojernac-
kom korpusu kao dio NATO-vog
MDF-a. -
Sjediste 3. (UK) divizije se nala-
zi u Bulfordu (Engleska). Divizija
se sastoji od 1. i 19. mehanizirana
brigade, 5. zracnopokretne briga-
de i talijanske oklopne brigade
Ariete (stacionirana u Pordeno-
neu, u ltaliji). Formiranje divizije bit
ce zavrseno do ozujka ove godi-
ne, kad ce obje britanske mehani-
zirane brigade imati u sastavu
sl[edece postrcijbe: po jednu ok-
lopnu regimentu i po jednu bojnu
oklopnog pjesastva (armoured in-
fantry battalion) po dvije bojne
mehaniziranog pjesastva (mecha-
nized infantry battalion) i po jednu
AS90 regimentu.
Talijanska vojska je dodijelila
ARRC-u okvirnu mehaniziranu di-
viziju sa sjedistern pokraj Milana,
koja ce postati operativna tijekom-
ove godine. Sastoji se od talijan-
skih mehaniziranih brigada Gari-
baldi i Legano, le novostvorene
portugalske zracnopokrstns bri-
gade. d .
lz Njemacke u korpus dolazi 7.
(GE) oklopna 'divizija. Njezin mir-
nodopski sastav broji samo dvije
oklopne brigade, no po potrebi se
moze dodati i treca, Grcka je AR-
RC-u dodijelila 2. (GR) mehanizira-
nu diviziju, koja se sastoji od dvije
mehanizirane brigade; divizija je
spremna prihvatiti i zapovjednis-
tvo nad nekom trecorn brigadom
(od neke druge clanice NATO-a),
no nijedna drzava jos nije dala
brigadu grckoj postrojbi. Turski
doprinos korpusu je mehanizirana
divizija u kojoj se nalaze oklopna i
mehanizirana brigada. Jos se ne
zna hoes Ii u njezin sastav uci i
treca turska brigada iii ce neka
I ove godine koji helikopter ce ku- ·
druga saveznicka zemlja dodati
trecu brigadu.
Jedan od najmocnijih elernena-
ta ARRC-a je 1. (US) oklopna divi-
zija, sa stozerom kod Bad Kreuz-
nacha u Niemackoj, u sastavu ko- ,
je se nalaze dvije oklopne i jedna
mehanizirana brigada. Kao i osta-
le nacionalne formacije dodijelje-
ne ARRC-u, ukoliko ova postrojba
ne bude uporabljena u sklopu kor-
pusa, postal ce dio NATO-vog
MDF-a.
Pod okriljem specijalnih koordi-
HRVATSKI VOJNII(
nacijskih dogovora _izmedu Spa-
njolske i NATO-a, Spanjolska je
ARRC-u dala brigadu planinskog
pjesastva i FAR (Fuerza de Accion
Rapida - snaga brze reakcije). U
FAR-u se nalaze zracnopokretna
brigada, regimenta pjesastva i re-
gimenta zrakoplovstva KoV.
MND(C) je zraenopokretna divi-
zija koja se sastoji od'zracnopok-
retnih brigada iz Belgije i Njemae--
ke, 11. zracnopokretns brigade iz
Nizozemske, te britanske 24.
zracnopokretns brigade: primar-
na protuoklopna oruzja brigade
su specijalni helikopteri, kao bri-
tanski Lynx i njernacki i nizozem-
ski' BO 105 naoruzanl protutan-
kovskirrr projektilima tipa TOW i
HOT. Oko 2000. godine ti ce heli-
kopteri biti zamijenjeni helikopteri-
ma tipa Tiger u njemacko] vojsci i,
vjerojatno, iii Tigerima iii AH-64
Apacheima u britanskoj i nizo-
zemskoj (obje nacije ce odluciti
piti). Zahvaljujuci tome, MND(C)
ce postati posebno snama i flek-
sibilna formacija.
I dok su prvi koraci u nastanku
MND(C)-a prethodili.ARRC,u, dru-
ga multinacionalna divizija dodije-
ljena korpusu je jos uvijek u ranim
stadijima formiranja. MND(S) (Mul-
ti-National Division (South) - Mui- ·
tinacionalna divizija Uug) ce se
sastojati od brigade grckog pje-
sastva, talijanske padobranske
brigade Folgore i turske koman-
doske brigade. Jos uvijek se ne
HRVATSKI VOlNIK 51
zna na teritoriju koje od ovih ze-
malja ce se nalaziti stozer, no do-
govoreno je da ce poloza] zapov-
jednika d_ivizije i nj~govih z~mje~i-
ka rotiratt medu vojskama rz kojh
je divizija sastavljena.
Multinacionalne snage za bor-'
benu potporu koje su dostupne
COMARRC-u ukljucuju: oklopne
izvidnicke brigade iz ltalije i Velike
Britanije; ophodne postrojbe veli-
kog dometa iz Danske, ltalije i Ve-
like Britanije; sustave za prikuplja-
nje informacija i ciljanje; bojna za
elektronicko ratovanje; topnicke
brigade iz Velike Britanije i SAD-a,
u kojima se nalaze raketni lanseri
s mogucnoscu visestrukih lansira-
nja; opkoparska brigada; dvije
brigade za vezu; postrojbe pro-
tuzrakoplovne obrane; britanske
helikoptere za potporu i mozda
brigadu napadackih helikoptera iz
vojske SAD-a.
lako je za vrijeme mira nadzor
nad pojedinim postrojbama u ru- Talijanska i britanska ok/opna izvidnicka brigada sµ dodijeljene ARRC-u. ltalija je u tu postrojbu uk/juci-
kama njihovih maficnih drzava, la Centauro 81, kojeg su ta/ijanske postrojbe vec koristile u okviru mirovnih operacija u Somaliji
COMARRC je nadlezan za ostva-
rivanje koordinacije izmedu po-
strojbi korpusa, zbog cega posje- ljeno, jos vise toga treba postici, praksi, ARRC, kao i NATO opceni- koliko tjedana (ako ne i duze)
duje odredeni autoritet nad njrna, pogotovo s 'obzlrom da ce na kor- to, ce se oslanjati ponajprije na kombiniranim prijevozom preko
Rutinski se cdrzavaju seminari, te- pusu biti provjeravane nove pro- US Air Force za stratesko pre- cesta, zeljeznice i mora. Ni jedan
cajevi i CPX-ovi, s ciljem ca se uv- cedure NATO-a. rniestanje trupa. Ovaj cimbenik ce europski clan NATO-a si ne rnoze
jezbaju i razviju standardne pro- Siroko podrucje misija s kojima u velikoj mjeri odluciti koliko brze .priustiti praksu SAD-a; tj. drzanje
cedure. Tijekom prosle godine, se COMARRC susrece, postavlja ce NATO-ve snage za brzu reak- teske brigadne opreme uskladis-
odrz~no _je vise od 30 vjezbi koje nikad prije videne problerne s raz- ciju to doista biti. NATO je sposo- tene na brodovirna i spremne za
su simulirale veliki broj razlicitih miestajern za NATO. Pridonosece ban vrlo brzo prebaciti lake_ snage transport. · ,
misija; od zastite isporuke huma- drzave su o·dgovorne za transport ARRC-a preko velikih udaljenosti, Osim strateskih sredstava, CO-
nitarne pornoci do sukoba velikog svojih postrojbi na podrucje ope- no razrnjesta] ARRC-ovih teskih MARRC je oslonjen na SAD i
intenziteta. Visi casnici naqlasava- racija ukoliko ove budu izabrane divizija iz Niemacke je previse ne- zbog nekih drugih stvari (po koj-
ju da, iako je mnogo toga naprav- · za misiju u sklopu ARRC-a. U praktican zrakom, a trajao bi ne- ma su SAD jedinstvene u NA TO-
-u) kao npr. satelitske komunikaci-
je, makar do 1996.-97. kad ce
zajednicki NATO resursi te vrste

Postrojbe za bQrbenu potporu ARRC-u postati operativni, i postrojbe za -

odnose s civilnim stanovnistvorn,
koje bi imale vaznu ulogu u bilo
kojoj PSO. .

'l·r 1 , ., .
XXX

-
'

·- - AOCC
.

i--___._i
ICAOC
. (5)
Kad je ARRC utemeljen u listo-
padu 1992. godine tadasn] SACE-
UR general John Shalikashvf je
rekao da »na sve moquce nacine
ovaj korpus predstavlja savez sut-
..___. (4)
rasnjce« i naglasio da »to nije rat-
I na snaga u znacenju koje su te ri-
X 11 X X X 11 xB jeci imale za vrijeme hladnog rata;
ARMD
RECCE
IT UK
INTEL &
TARGETTING
G
UK
I ARTY
us (1)
I EJ 0 . UK us (1)
0
UK
ona ce biti spremna rjesavati naj-
razlicitije zadace«.
Kad je qeneral-porucnik Micha-
us DA - IT REAR OPS el Walker preuzeo zapovjednistvo
X MN 11 X 111 8. prosinca, SACEUR general Ge-
ARMD
RECCE
UK
-~+
I
UK
ARTY I ~~~111~x
~NL?

UK ·
COMMS
ISPI
~
UK
orge Joulwan je naglasio fleksibil-
nost korpusa kad je rekao da ce
korpus biti visoko na listi postrojbi
UK IT(2) UK MISC koje ce podrzavaf potencijalno
DA NL(2) povlacenje !)N-a iz Bosne i Her-
IT 2 x UK TOPO SQNS
cegovine. Cetveromjesecni pre-
1 x NBC BN (ll
(1) Uloga i velicina ovisit ce od konkretne zadace 1 x MN Cl & ~y BN kid paljbe koji je zapoceo 1. sijec-
1 x CA UNIT (l)
(2) Koordinacija s rnjesovitim protuzrakoplovnim sustavom nja podigao je nade za postizanje
(3) Nacionalno sudjelovanje jos nije odredeno sporazurna koji bi sigurno zahtije-
(4) Koordinacijsko srediste za zracne operacije . vao vece rnirovne snage. Osoblje
(5) Privremeno ustrojeno srediste za zracne operacije iii podrucni ekvivalent COMARRC-a ce se pripremati za
obje moqucnosti. •
 52
a Integrated Photomatn.
Ltd (IPL); {'IJJ) ima dodijeljen
ugovor u vrijednosti 1,5 mili-
j1ma fuo~ (2,34 miJijuna ame-
rickih ,dolara) od Vickers
Defence Syatems, (VB) za
isporuku 260 Metsmao me-
teorolosldh senzora za glav-
ni borbeoi tank Challenger
2. Meteoroloski senior Met-
sman kompatibilan je sa
· svim sustavima za ''upravlja-
njepafjbom l"'prikladan i,'~8>
sve' tipove 'kopnenih !; broa:,
skih oruznickih '8!Astavi,. Sen-
zor fneze operativno djelo-
vati u iZ')imno teskom . i .~ne-
priji)t~IJsRom,tokruzeoju :; ot-
poran.]1:1 na dl131ovanje pijes-
kat soli, .magle, kise,. blata,
prl}avstine te vibractja. $E3n-
zor radi u tempei'aturnom
opsegu . odf -40'' do + 7fJ'
··c. "' .,
·i ~a)'CIMtm, (VB) lma.ct&n~
Jeljen ugovor u vtijed1;1osti
10,3 milij~na funti (16,1!¥tflili:;.
'1 , juna arnerickih dolaca) Q<J Yi-
. clcera Defence , $yaterris,
(VB) z<1. ispo11,1ku fos 259 ku-,*
pola i k-al:ilcw$lce oprem1;1 za
tijelp . tanka ,rChallenQ"ef · 2.
Svaki systav sa~loji fie od
kompatibilnih k'Ol'l'lponenata
uldjuc\'.ljuci omotac kablova,
komponente koj~ ~ skuplja·
ju na povisenoj · temperaturi
s prija,ijajucim svojsMITI!'·
ii, Adv~"' E~lc9
Co'(Satkli)llca:oArabija) ima
dodi~jen ugovor !J:. . vri~-
nosti 14,6 m~ijuoal!Tlericldh
dolara' od Gen,ial Dyna-
VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOlNlk
A-TIM
ZA FAGOT
'Kompaktni i laki termovizijski senzor nazvan
A-TIM, konstruiran je za postavljanje na siroko
rasprostranjeni ruski protuoklopni vodeni ra-
ketni lanser Fagot,· koji je razvila izraelska
tvrtka EL-OP.
Standardni protuoklopni vodeni raketni sus-
tav (POVRS) Fagot, na Zapadu poznat kao . Ruski POVRS Fagot opremljen s EL-OP A-nM te,.
AT -4 'Spigot' raspolaze rnoqucnoscu paljbe- movizijskim ciljnikom
nog djelovanja u dnevnirn uvjetima. Postavlja-
njem termovizijskog senzora, jednostavnim Znai:ajke:
pricvrscivanjem,. koji se tim postupkom auto- • Spektralno podrucje rada: 8-12 µm
matski spaja s optickim kanalom dnevnog cil- • Otvor: 100 mm
jnika ornoquceno je paljbeno djelovanje u • Podrucje motrenja: 2 x 1,5', 7 x 5,3°
svim rneteoroloskirn uvjetima danju i nocu. ln- • Povecan]e: x 10
stalacija sustava ne zahtijeva nikakvu modifi- • Detektor: MCT, > 100 elemenata
kaciju lansera. • • Hladenje: kruzno hladenje
• lzvor elektricne energije: 40W/28 V DC
M. P. • Tezina: 5,5 kg
• Proteznosti: 310x200x 150 mm
HUSKI T-BOU
Pogled iz bliza na kupolu i gor- za mjerenje pocetne brzine pro- . korn, pos'tavljenim lijevo od lanse-
nji dio tijela ruskog glavnog bor- jektila. Uz standardnu obitelj tan- ra granata, pokraj zapovjednikove
benog tanka T-80U prikazuje nam kovskog topnickoq streljiva kalib- video kamere. Protuzrakoplovna
posljednju generacijtJ eksploziv- ra 125 rnrn, iz topa se rnoze pal- strojnica kalibra 12,7 mm montira-
nog reaktivnog oklopa koji osigu- jbeno djelovati i s AT -11 'Sniper' na je na vertikalno postavljenu
rava zastitu od kinetickih i kumula- poluautomatskim laserskim navo- osovinu na krovnom dijelu kupole.
tivnih projektila. Glavno naoruza- denim streljivom na udaljenostima Tank T-80U ima plinsku turbinu, a
nje tanka predstavlja 2A46M1 top vecim od 5000 m. Ciljatelj se nala- T-80UD je opremljen Dieselovim
s glatkom cijevi kalibra 125 mm s zi na lijevoj strani kupole i· sad je motorom od 1100 KS. Tank T-BOU
ugradenim referentnim sustavom opremljen s termovizijskim ciljni- je proizveden u OmskMachineTo-
ol Plant a izvozna inacica bit <':e
ponudena na prodaju s klimatiza-
cijskim sustavom. ,
Na drugoj fotografiji je prikazan
zadnji dio tanka T-80U s pravokut-
nim resetkastirn otvorom postav-
ljenim u sredisn] dio straznjeg di·
jela tanka za plinsku turbinu od
1250 KS. lspod otvora je postav-
ljen balvan koji je zajednicko o~i-
ljezje na vecini ruskih oklopmh ·
· vozila. Na istoj slici, na zadnjem
dijelu tanka, vidljive su dvije bac-
ve u kojima se oalaze dodatne ko-
Jicine pogonskog qoriva.Bacve SU
cijevima spojene na glavni sustav
za opskrbu vozila pogonskim go:
rivom. Pri kretanju, a osobito pn
izvodenju borbenih djelovanja, ~~
pogon tanks prvo ce se konst1~
gorivo iz ta dva dodatna spremm-
ka. U kutije na bocnirn str~n~l!,la
kupole smjestene su nabo1n1ace
sa streljivom kalibra 12,7 mm z~
protuzrakoplovnu strojnicu. N~ h:
jevoj strani kupole postavljen J~ !
pornocni agregat. Takoder se.:"d1
i bocna zastita gusjenica i t11ela
tanka od specijalne gumene »za-
vjese« sa, na prednjem dijelu po··
stavljenim tankim plocama eksplo-
zivnog reaktivnog okopa. •
HRVATSKI VOJNIK
BRODSKI TOP VALKYRIE
Tvrtka ESCO je iskoristila izloz-
bu »Heracles« za promociju svo-
jeg najnovijeg proizvoda, stabilizi-
rane brodske oruzne platforme
Valkyrie. Na platformu se mogu
ugraditi tcpovi 25. do ~O mm,. a s
dodatnim sklopov1ma I topovi 35
do 40 mm, te rakete (Hellfire iii
Stinger). Tvrtka na taj nacin slijedi
trag tvrtke Aerospatiale koja svo-
jim MM15 nastoji dokazati da i
manji, laksi, a stoga i brzi brodovi
mogu biti pretvoreni u snagu na
koju valja racunati,
Valkyrie, ciji je temeljni koncept
nastao na zahtjev arnerickih sna-
ga za specijalne operacije, je u
potpunosti modularan sustav. Po-
cetna konfiguracija rnoze biti sta-
bilizirano postolje s jednocijevnim
topom tipa Bushmaster iii Oerlikon
u sredistu, s modulom za hranje-
nje streljivom s lijeve strane topa i
dvostrukirn lanserom raketa Hellfi-
r~ s desne. Lanser se rnoze zami-
jeniti drugim spremnikom za stre-
ljivo iii zatvorenom kupolom za
srnjesta] operatera koji ima pot-
pun pregled situacije (360 stup-
njeva). Top se, nadalje, rnoze za-
mijeniti cetverostrukirn lanserom
raketa Stinger, a ako se zahtijeva
autonomnost sustava ciljanja, na
RUCNI UPRAVUACKO-POKAZIVACKI
SKLOP
P,.ijenosni radarski sustav
MRS-20 nije prvi put viden na
standu Motorole na izlozbi »De-
fendory 1994«, medutim njegov
CDU (Control Display Unit) jest.
Razvoj ovog »inteligentnog« up-
ravljacko-pokazivackog sklopa,
vrlo jednostavnog za rukovanje,
temeljen_ogna procesu 80486,
sredisnjern nosacu se iznad oruz-
ja rnoze montirati senzorski modul
s ugradenim FUR i TV kamerama,
laserskim rnjeracern daljine i oz- .
nacivacern.
Postolje se montira direktno na
palubu, a ako nestane brodskog
. .
za vrsen je samo nekoliko dana
prije pocetka same izlozbe.
Na zaslonu pokazivaca prikaz
je organiziran u vise »prozora«
(split-screen). Na glavnom prozo-
ru · i jednom dodatnom dani su
graficki prikazi u kombinacijama
po izboru korisnika: radarski vi-
deo-signal, digitalizirani mjesto-
napajanja, top.jos uvijek rnoze po-
rnocu ugradenih baterija ispaliti
svoj BK 30 milimetarskog streljiva.
Valkyrie se [os uvijek ispituje i
ESCO se nada da ce arnericka
mornarica rnoci svoja ispitna ga-
danja obaviti tijekom ove godine.
• .s.kog. korpusa te. odredenog
pisni zemljovid nadzirnog podruc-
ja sa simbolickirn prikazom (ikona-
ma) ciljeva (u boji), iii zemljovid te-
rena s prikazom radarske sjene
(podrucja u kojima su podatci od
radara zbog konfiguracije terena
nedostupni). Standardno RS232
sucelje koje se koristi za »punje-
nje« pokazivaca podatcima s ra-
dara, rnoze se uporabiti i za spa-
janje ·na druge motrilacke sustave
kao sto su IC iii TV kamere.
Treci »prozor« je tekstualni i ko-
risti se za alfanurnerieki prikaz de-
taljnih podataka o odabranim ci-
ljevima (daljina, smjer, zemljopis-
ne koordinate, radijalna brzina i
smjer kretanja).
S upravljackoq panela operater
rnoze birati izmedu kruznoq i sek-
torskog motrenja· (od 6 do 360
stupnjeva). lzbor smjera sektor-
skog rnotrenja obavlja se na gra-
fickorn pokazivacu pornocu kurso-
ra. Uz to se pojedini sektori mogu
blankirati (podatci se iz njih ne pri-
kazuju) iii im se rnoze dodijeliti
status za uzbunu (svaka pojava cl-
lja u tom sektoru generira uzbu-
nu), a poloza] antene po elevaciji
(tilt) moze se mijenjati u skladu sa
znacajkarna terena. •
53
mic:a l.:and Systems, (SAD)
za ptoi.zvodnju tiskanih struj,
nih sklopo~u'okviru Sword
progra_ ma za americki tank
M1A2. Plocica sldopa ce se
koristitl za izgradnju elektro-
nickih sustava · u tanku kao
StO SU graficki prikazivaci,
sabirhice podataka i radio
sucelja. Radovhce otpooeti
tijekom prvog kvartala ove .
godine i nastavit ce se i u
pocetkw 1996. god[ne.
• Precision Echo, (SAD)
(podruznica od Dragnostic•
(Retrieval Systems, SAD)
,iina dodijeljen ugovor u vrr-
jednosti 3, l milijun americkih
dolara od,US Naval Air Sys•
tems Co"'mand, (SAD) za
isporuku WRR-818 8,mm'vi-
deo rekordera za'opremanje
zrakoplova FIA·18 Hornet
americl(e ratne . mornarice.
Sustav pmogocuje ,zapis u
visokoj rezoluciji slikovnih i
Jglasovnih' podataka dobive·
nlh sa senzora ,-te t'aktickih
podataka za mobilne aplika;,"
'9ije. lsto ,lako pretpostavlja
,SE! da poitoji.,,m~ucn~st op-
teman1a SVth dJelatnih zra-
koplova F/A-18 · u sastavu
ratne motnarice SAD; q:iarin-
broja F/#18 u sastavu.stra·
'nih vojski sto bi u 'konaenicr
povecalo vrijednost ugovqra
za oko 13' milijurnf ameriekih
dolara.
,, • RaQal ft.-dJo, (VB) .ima
dodijeljf3!1 ugovor u vr;i~-
nosti'30'milijun, funth+ (47
rr1mJuna americkih dolar~ +)
od "Central E1.tropean Oo-
vemment ,za ispor,uku po-
sljednje 'ihacice taktickin;ra-
dio•uredaja iz obitE!lji Pao;
ther (prij~nosni s ~odatnom
opremon," za postavljanje u
vozilo), lcao i 1.1redaja za had•
tor radio-prometa i radio-
-goni,netriju. Ugovor tal«>der
obuhvaca sporazum o pr()iz-
vodnji s lokalnim tyrtkama
koje ce, sudjelovati u proiz-
vodnji i odrzavanju s pocet-
kom od 1996. god1ne.
• Cetab, (VB) ima. dodije-
ljen ugoyor u vrijednosti
100.~ funti (157.000 ame-
rickih dolara} od Racal Ra·
54
dar ~'$yatem8/{VB)
'za SP1130 ured&j za op-x
skrbljivanje elektticnom
energijom koji bl bili instalira•
ni u pri~azni uredaj namije-
njen za . Boeing 767/100
AWA~ zrakoplov, · narud·
ibu ko,a je uslijedila za po-
trebe japanske vlade. Cela·
bov ure,dajSP1130/?,80W. re·
gulirani naponski izlaz izi'ne·
d1J -SV i 160 V. Konstrukcij· ·
ske znacajke ispr~vljaca
omoguouju rad u teinpera-
turnom opsegu iz.medu
-54" i + 55• C. Narudzba bi
mogl' uslijediti za jos 19 pri-
If
kazivaca boji za 'potrebe
Racala.
• R~I' Rad,io, (VB) lma
dodijeljen~u ovor cija v. rijed·
nost nije ob avljena od BoU-
vlan Arm Forces (bolivij·
skih oruzanih snaga}, (Boli-
vlja) ·za isporuku Syncal
2000 HF taktickc:>g komenika-
cijskog sustava za potrebe
bolivijskih" oruzanih snaga.
Osim ocisto« · vojnih zadaca
Syncal 2000 bi se korisfio i u
zadecama borbe protiv trgo-
vine narkoticima. Prijenosna
verzij.<1 Jz obitelji digitalnih
komunikacijsldh uredaja
PRM4790 su pripravni za is-
poruku: UMOPAR, bolivijska
agencija za borbu protiv
tdroge za svoj rad, prim.Ila je
1
regpvne donacije od britan;
skog mini.starstva unutarnji!f
posfova (British Home Ofice)"
i drf.,gih europskih ~.organiz~- '
cija za borbu protiv trgovine
narkoticima. Racal ~adib Ima
znacajnu· ulogu u podupira-
nju programa i u njemu Vlf#C
sudjeluje vise od pet godina,
hstguravajuci opremu, izobr
ra.zbu i odrzavanje . komuni-1
kacijskih sredstava za potre-
be UMOPAR·a.
'11 CheltC:. (Electrostatica),
1 alnom modelu podataka. Takav se
(VB) lma dodijeljen ugovor u
vrijedn6sti 500.000 americ· ·
, kih dolara od aoelt;ig 0,f~
• se +,end ''i Space" Group,
(SAD) za isporuku prjja.godi·
vog malo-proteznog komuni-
kacijskog antenskog sustava
za V-22 Osprey. Sustav
¥,
VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNlk
SUPER RACUNALO ZA Razvojni timovi u sedam NATO
zemalja rade na zajednickom pro,
BRITANSKU »STEALTH« jektu kojem je cilj u studenome
prikazati novu zajednicku C31 arhj.
tekturu koja ce olaksati automati-
TEHNOLOGIJU ziranu interoperabilnost iztnedu
nacionalnih taktickih zapovjedno-
-upravljackih inforrnatickih susta,
Mvo rnocno racunalsko korisnicima iz vojnog i civilnog
srediste, po mnogima najjace sektora. Ostali partneri u in-
va.
Pod nazivom Army Tactical
Command & Control Information
u Europi, otvoreno je 25. sijec-: vesticiji su GEC-Marconi i System (ATCCIS), ova arhitektura
nja u Farnboroughu uz nazoc-l Cray Research iz VB. . u sebi sadrzi niz dogovorenih ko-
nost predstavnika dva glavna' BAe koja vec posjeduje
munikacijskih standardiziranih
partnera u ulaganju: britanske' rnrezu Cray racunala u svojim protokola i zajednicki MODEL
zrakoplovne i svemirske in- sredistirna Bristol, Warton i PODATAKA. Primjena ovog mo-
dustrije (BAe) i agencije za is· Farnborough, kaze da su se dela znaci distanciranje od ranijih
nastojanja da se ornoquci intero-
trazivanja na podrucju obrane na ovu investiciju odlucili radi perabilnost C31 sustava na temelju
(ORA). toga sto im je dodatna racu- istovjetnih formata poruka, kako
, lnvesticija od 45 milijuna nalska snaga potrebna osobi- ih npr. definira NATO ADatP-3
USO opisana je kao »ucinkovi- to zbog aerodinarnickih i Ste- (Automatic Data Processing) stan-
ta suradnja britanske industri- alth proracuna. Srediste ocrta- _ dard.
je i vlade«, a otvaranje je va narastajuca ulaganja BAe u Danska, Frarjcuska, Njemacka,
obavljeno bas u vrijeme pove- Stealth istrazivanja (vise od Nizozemska, Spanjolska, Velika
canih pritisaka na vladu u Whi- 100 milijuna funti u zadnjih ne- Britanija i SAD su aktivni sudionci
tehallu da pruzi vecu potporu koliko godina) jer je namjera u programu ATCCIS. lako je pro-
zrakoplovnoj (svemirskoj) i tvrtke da se natjece u najve- gram sponzoriran od strane poll-
vojnoj industriji, jos uvijek u cirn vojnim zrakoplovnim pro· tickoq odjela SHAPE, to nije NA-
fazi restrukturiranja nakon gramima iduceq stoljeca na TO program, nego ga vodi po·
sebria skupina sastavljena od
hladnoratovskog razdoblja. obje strane Atlantika. predstavnika ovih sedam drzava,
U sredistu kompleksa, otvo- Svojorn sposobnoscu da ASG (ATCCIS Steering Group).
renog od strane britanskog ugodi radarsku refleksnu po- Australija, Belgija, Kanada, ltalija i
ministra trgovine i tehnologije, vrsinu zrakoplova i prihvati Norveska u projektu imaju status
prornatraca, 'a interes je iskazala i
nalaze se cetiri superracunala najnovije tehnike u proracuni- Grcka.
Cray Research Vector koja ma dinamike fluida, u BAe su
djeluju kao »host« 'za drugo uvjereni da ce T30 omoguciti . ATCCIS je ipak inicijativa SHA·
Cray superracunalo T30 za njihovirn inzenjerirna postiza- PE za koordinacijom i definicijom
masovnu usporednu obradbu nje bolje balansiranih aerodi- operacijskih zahtjeva i tehnickih
podataka. U T30 je ugradeno narnickih i Stealth znacajki pri- specifikacija potrebnih da bi se
pojedini · nacionalni zapovjedno-
256 procesnih sklopova i 16 godom razvoja novih borbe- -upravljacki sustavi kopnene voj-
gigabajta memorije, cirne se nih zrakoplova. ske osposobili za zajednicki rad
postize brzina obradbe poda- uz koristenje automatizirane raz-
taka od 40 gigaflopsa tj. 40 ORA naqlasava da je to sre- rnjene podataka,
milijardi floating-point operaci- diste jos jedan od pokazatelja
ja u sekundi. ' trenda strategijskog preustro- Perna tvrdnjama rukovodstva
programs, zemlje kao sto su Fran·
BAe i ORA imaju po 40 po- javanja britanskih vojnih, aka· .cuska, Njemacka, Velika Britanija i
sto udjela u ovom sredistu, a demskih, znanstvenih i indus- SAD, potrosile su u zadnjih 10-tak
predvidena je i rnoqucnost trijskih sredina na zajednickim godiria milijarde za razvoj i uvode-
njegova unajmljivanja drugim temeljima. • nje u operativnu uporabu C2 sus-
tava, no bez da odqovarajuce pri-
oritetno znacenje daju standardi-
zaciji i kolaboraciji izmedu susta-
va.
Umjesto toga su interesi poje·
dinih nacionalnih industrija igrali
Lijevo: T3D superracuna- glavnu uloqu, tako da se sadasnje
/o tvrtke Cray nalazi se u
stanje moze opisati »marginalnim
srcu novog britanskog komunikacijama i bez C2 interope·
racunalskog sredista u
rabilnosti«.
Farnboroughu. Dodatna
racunalska snags osobi- Jedini naein na koji se pod~tci .~
to je potrebna za rad na ovim sustavima mogu razm11e.."!~
aerodinamickomi Steal- je preko formatiranih poruka, c.11a
th podrucju (dolje) je kasnija uporaba ogranicena 1er
se one ne zasnivaju na konceptu·
model, naime, primjenjuje dalJ~ u
svim dijelovima C2 sustava, op1~u
njihovih znacajki i medusobnih
odnosa. Stvaranjem modela ~-
nosa pojedinih dijelova s ostal.1·
ma, olaksava se daljnja izgr~dnJ~
relacijskih baza podataka kOJU s\11
oni kasnije koriste. Ovakvo _ str~k:
turiranje je od kljucnog znacenJaI
 HRVATSKI VOJNIK
INTEROPERABILNOST
NATO C31 SUSTAVA
Velika Britanija u uporabu uvodi pobo/jsanu inacicu svojeg sustava
Wave/I, pa se ATCC/S pojavljuje bas na vrijeme. Medutim projektom
0/P bi se ADatP-3 ponovno.mogao vratiti kao standard za interope-
rabilnost sustava
kriticno ako se zeli privilegirana
razmjena podataka be~ ri~ika ~ri-
vog razumijevanja _znac~nJa poje-
dinih podataka. Ako se zeli u pot-
punosti automatiziran~ o_bradb~
podataka izmedu_zdr_uzen_,h n~9':
onalnih CCIS, nuzan Je zajednicki
model podataka.
Jedno od velikih dostiqnuca
programa ATCCIS dosad je i sa-
ma cinjenica sto se sedam zema-
lja uspjelo sloziti oko ovog zajed-
nickoq modela.
Prvi opci model doqovoren je
1993. godine nakon cega su SAD
odlucile da on bude temeljni mo-
del za americke oruzane snage. U
rujnu 1994. svi su se slozili oko
njegove opcenite sredisnje de-
taljne inacice, no ni ona ne obuh-
vaca svekolike C2 zahtjeve. Jedan
od ciljeva ovoqodisnjsq rada na
demonstracijskom programu je i
prikaz kakvocs predlozenoq mo-
dela, no samo u dijelu operacij-
skih funkcija i logistike, dok druga rabilnost se na tehnickoj razini
c 2 podrucja, kao' sto je obavjes-
tajno, ljudski resursi i ostala pod- cijskim standardom (X400 84),a na
rucja, nsce biti cbuhvacani ovim
prikazom.
Prikazani program ce se koristiti
civilnim komunikacijskim protokoli-
,:na kao sto je X25 i X400 a prikaz
ce se obaviti u tehnickorn sredistu
SHAPEu Haagu. Cilj je dobiti pri-
volu ASG za puni razvoj ATCCIS.
U nekim zemljama kao sto 1·e
Danska i Velika Britanija, ATCC S
se nece pojaviti prerano jer su
one u fazi implementacije novog
biti i znak da se s odredenom
sumnjom glec!a na ATCCIS. U
Njemackoj je prisutno rnisljenje
da je politicki vrlo tesko prihvatiti
model podataka kakav ATCCIS
predlaze jer bi u to u stvari znaci-
lo napustanje koncepcije HEROS
sustava u cjelini.
Pogovor
C31 sustavi su za svaku vojsku
od strategijskog znacenja, pa je
raiumljivo da svaka zemlja koja
ima i minimalne tehnoloske mo-
gucnosti za izgradnju ovakvih
sustava to cini samostalno. Medu-
narodna suradnja rnoquca je na
razini pojedinih komponenti susta-
va i to uglavnom perifernih i 'sklo-
povskih, dok se programska opre-
ma (SW), tj. »parnet« sustava uvi-
jek drzi pod vlastitim nadzorom.
Politicka situacija, medutim, de-
finira medunarodne saveze, pa i
one vojne, medutim, politicka se
situacija rnoze promijeniti, a naci-
onalni C31 sustav svake zemlje
mora i dalje nesmetano funkcioni-
rati.
nacionalnog CCIS (Wavell Enhan-
Stoga, nije cudno da koncepci-
ced u VB). ja interoperabilnosti ovih sustava
U Francuskoj, Nizozemskoj i na temelju zajednickog modela
SAD ATCCIS dolazi u pravi trenu- podataka (Common Data Model)
tak, dok se u Spanjolskoj sustav u nailazi na (tihi) otpor ne samo do-
potpunosti uklapa u velik tehnolo- mace industrije, vec i vojnih struk-
ski skok kojeg ova zemlja upravo tura. Takva koncepcija predvida
rnoqucnost distribuirane obradbe
cini,
podataka u svim medusobno po-
Bez obzira na ovakvu potporu, vezanim (interoperabilnim) susta-
program ATCCIS temeljen na za- vima, dakle i vecu »prozirnost«
jednickom modelu podataka cini svakog nacionalnog sustava pre-
Se da nece teci bas glatko, jer SU ma ostalima. Osim tehnoloskih
nedavna ispitivanja u sklopu tzv. problema, ovdje su od posebnog
Kvadrilateralnog interoperabiln_og znacenja i problemi sigurnosti jer
programa (QIP) izmeda Francus- takav se sustav, ukoliko bi iz bilo
ke, Njemacke, VB i SAD, s ltalijom kojih razloga zelio »prekinuti su-
kao prornatracern, pokazala da se radnju« to ne bi, bez korjenitih za-
ADatP-3 jos uvijek vidi kao stan- hvata u samu strukturu sustava
dard za intereoperabilnost njiho- mogao uciniti, S druge strane sus-
vih CCIS. tav zajednickih poruka (Common
Message Format) koji koristi
Projekt OIP ukljucuje automati- ADatP-3 standard, dopusta sa-
ziranu razmjenu poruka izrnedu
mostalni razvoj pojedinih nacio-
njernackoq HERO$, arnerickoq nalnih C31 sustava koji su u potpu-
MCS, francuskog SICF (S1G) i bri-
nosti »neprozirni« prema drugim
tanskog Wavell sustava. lnterope- sustavima s kojirria suraduju, osim
u dijelu razmjene oqranicenoq
osigurava zajednickirn komunika- broja podataka doqovorenoq for-
mata. Jasno da takvi sustavi nisu
proceduralnoj razini primjenom ni priblizno toliko ucinkoviti u za-
ADatP-3 standardnih poruka. jednickorn radu kao sto bi to mog-
li biti sustavi zdruzeni u ATCCIS,
lspitivanja u QIP programu pod uvjetom da se rijese svi teh-
obavljana su u kontinuitetu od noloski problemi koje model za-
1986.-93. godine, a kulminirala jednickih podataka nosi sa so-
su u svibnju 1993. godine na vjez- bom. No jedno je sigurno, ako
bi, kraj Ulma u Njemackoj. Osim sustav ATCCIS ne dozivi svoje
toga, iako su njernacki razvojni ka- uvodenje u operativnu uporabu,
paciteti ukljuceni u ATCCIS, Nje- to nece biti zbog tenoloskih pro-
macka je vojska nedavno kupila blema, vei: zasiqurno zbog poli-
jedan HEROS sustav s ugradenim tickih.
•
ADatP-3 standardom, sto rnoze
55
obuhvaca,12~225 poluvodic-
ku ugodenu plosnatu antenu
i 7-151/5 logicko konvertor-
sku jedinicu prema sucelju
AN/ ARC~210 VHF/UHF ra-
dio-uredaju u V-22 Ospreyu.
• C"'lton (Electl'08tatics),
"(VB) ima <i9dijeljen ugovor u
vrijednosti 1150.000+ ame-
rickih dolara od Rockwell
North. America Aircraft Di-
vision, (SAD) za izradbu
titudije izvedivqstivezane za
razvoj~ komunikacijsko/navi-
gacijsko/identifikacijskih an-
tenskih sustava u okviru pro-
grama po,boljsanja B-1 B zra-
koplova americkog ratnog
zrakoplovstva za potrebe
konvencionalnih · borbenih
zadaca. Zahtjev ukljucuje
mogucnost rada u uvjetima
kra,·nje nepovoljnog o.kolisai
ma i rada'rski poprecnl pre-
sjek,' zajedno s otpornoscu
od udara groma te pokriva-
nje frekvencija od 30-400
MHz i ·00-1.220 ~Hz. Do-
vrs~nje ove studije izvedl-
vosti ocekuje· se u prvom
kvartalu ove godine.
• Honeywell MIiitary Avio-
nics, (SAD) irnasdodijeljen
ugovor u vrijednosti 1,3 mili- ·
juna americklh dolara od
USAF Ogden7Alr Logistics
C4mter za modernizaciju
sredisnjeg ·racunala za upo-
rabu na J50 grckih F-16 zra-
koplova.
• Chelton (Electrostatics),
(VB) irna dodijeljen 4govor u
vrijednosf 200.000 funti
(313.000 !lmeri.ckih dolara)
od Royal Australian Navy
(Australia) za opskrbu ante-
nama i uredaja za'navodenje
za Sea King helikoptere aus-
tralijske ratn9 mornarice.
Oprema obfihvaca Chelto-
novu posljednju seriju ante-
na koje u sebi imaju ugrade-
ne poluvodicke- module za
prespajanje na VHF- i UHF
frekvencijsko podruc]e.
• Computer Sciences
Corp (CSC), (SAD) Ima do-
dijeljen uovor u vriJednosti
priblizno 25 milijuna americ-
kih dolara od SAJC-a, (SAD)
za osiguranje tehnickih uslu-
ga US Army Information Sys-
tems Command kao dio tima
predvodenog od strane SA·
IC-a s osam poduqovaraca.
CSC ce podupirati tim u ok-
viru petogodisnjeg ugovora
s inzenjerskom potporom.u
informaticklrn sustavima.
• Chelton (Electrostatics),
(VB) Ima dodijeljen ugovor u
vrijednosti ~75.000 funti
56
V' ...,~:
(587:000,*americkih~ dolai'a,J
od pra:riJfao Navy (!:»razil:;
ske.ratne mornarice), (Br11,~
@Zill za Opskrqu :3ntenama . I
?·ur~ajem za na'vodenje 'za
tyrtl< helikoptere brakilske
ratne rnomarice. Narudzbom
je obuhvacena, Cheltonova
7-.60 serija VHF,.i UHF sus-
tava za'.11avodenje,kOnstrui-
ranih tako da osiguraju veliki
stupanj tocnosti u iznalaie:
nju . cilja tijekom zadaca tra-
ienja J spasavanja.
41
:It
• G!f,,. USA/Harris .RF
Communic:ationa Dhriaion,
(SAD) ima 'dodijeljen ugovor .
~}'!;iJedn?sti 2 milijuna a. me-
ncktl,: dolarf! od USsDoO,
(SAD)• za razvoj irtformatlc-
;; ~h .· sigurnosnih t~hnofogija
iufoje ce ornoguciti vladi SAO
;,,odasiljanje povjertjivih doku-
1nenatax:. glasovn1h P9ruka i
video telekonferencija preko
nacipnaln1h infortnacijskih
objekata, g,.:::
FASTLANE.
za i~poruku :,63 WC:30-03
ciljnika za postavljanje na
"SACO-ov Mk 19 automatski
granatni ba.cac kalil:lra 40
mm.··
•fRacat-$taee:, (VB) ima
dooj;,11t1n U~?VOf, u,,, ~rijep-
nosli'r3,5,.'rtlili!uha fynt, (5,5
miliju11'a ~m,ericldhdolara) ocl
UI( MoQ (Ministarstvo obra-
ri'e Velike. Britanije), (VB) 1a
drugu fazu ugovora za op-
skrbljivanj~ kraljevske ra\ne
rnornarice s NBOVS (Na-,
now Band Digital Voice Sy~-
tems} sust'avom.•.. Dodijeljeni
ugovor slijedi pocetni raz.-
vojni uovor qd oko $,5 miliju~
na funtl koji je tvrtki bio·dodi-
jeljen u 1989. godini. NBOVS
:"ce zamijenitl postojecu ko-
'*munik~cijskv opremu za si-
gurno odas.·iljanje glas. ovnih
poruka, a u cUju odrzavanja
kcSrnpatibiln?stis dru9i,n NA-
TO mornencame u 21. sto-
ljec:11.
»JACK« OTKRIVA UUDSKI CIMBENIK
Narastajuc~ podrucje za voj-
sku znacajnih aplikacija u virtual-
noj zbilji vec su dugo osjecale po· . ce istezanja pojedinih dijelova.
trebu za realisticnijorn simulaci/'om Moqucs je simulirati visoki broj
ljudi. Donedavna su racuna ska
snaga i prikazivacke sposobnosti
na raspolaganju, oqranicavale
rnoqucnost generiranja vjernijih
ljudskih figura.
Tehnoloqija »Jack«, medutim
vec duze vrijeme nastoji CAD
(Computer-Aided Design) sustave
opskrbiti-reafisticnlrn ljudskim par· titi u studijama izvodljivosti npr.
tnerom. , je dizajner, radeci u realnom okru-
»Jack« je visenarnjensko inte·
raktivno okruzenjs koje kreira di-
narnicke, maternaticki tocne ljud-
ske figure za CAD sustave koji se
koriste u razvoju vojne opreme.
ienski ,,Jack« pilot u pilotskoj kabini helikoptera i:ije se
ergonomske znai:ajke mogu ispitati koristenjem »Ieck« operators
Vee ga koriste tvrtke kao sto SU
Vickers; GEC·Marconi i British
Aerospace, a sam »Jack« svakim
danom dostize nove granice u
vjernosti rasclarnbe ljudskog cim-
benika. . ce su na raspolaqanju za1nteres1·
Program je razvilo sveuciliste
Pennsylvanije pod vodstvom pro·
fesora Normana I.Badlera. »Jack«
je rezultat 15 godina razvoja i de-
set milijuna dolara ulozenih iz- Ion-
dova namijenjenih visokoj tehno-
logiji. Sadasnja istrazivanja nasto-
je sto vise pribliziti stvarnosti si-
mulirani prikaz ljud~kog bica,
Ljudska figura koju generira
»Jack« sastavljena je od 68 seg-
menata povezanih sa 66 veznih
modula, ukljucujuci tu i prste za
provjeru rada ruku, Simulirana
ljudska figura krece se u 136 stup-
njeva slobode, lzmjere ljudskog ti·
jela dobivene su iz rezultata an·
tropometrijskih mjerenja arneric-
kog vojnog osoblja. One sadrze
podatke kao 'sto su proteznosti
pojedinih dijelova ljudskog tijela
granice vezanih cirnbenlka i grani-
razlicitih vojnika, rnuskaraca ! ze-
na.
Lik koji se generira programom
»Jack« je dinarnican i krece se re-
slistickl, tj. pokret nacinjsn jednim
dijelom tijela kompenzira se drugi-
ma kako bi se odriala prirodna
ravnoteia. Lik se zato rnoze koris-
vozila: odriavanje, ulaz, izlaz, iii
za provjeru dostupnosti upravljac-
kih dijelova i nacina rada s njma,
Poseban prozor koji prikazuje
sadriaj vidnog polja simuliranog
ljudskog bica, omogucuje inzenjs-
rima koji definiraju upravljacke i
prikazne sklopove za pojedine
uredaje, posebno one srnjestene
u oqranicenirn prostorima kao .sto
je pilotska kabina zrakoplova, da
bolje prilagode smjestaj tih sklo-
pova potrebama operatera i ucin-
kovitijem rukovanju,
»Jack« se dosada koristio za
rasclarnbu ljudskog cirnbenika u
sustavima, te kao alat za vizuali-
zaciju. Nove direktive americkoq
Ministarstva obrane pod nazivom
MANPRINT, vecu pozornost pola-
zu na ispitivanja ljudskog cimbeni-
ka u najranijim fazama razvoja
vojne opreme, te na tzv. konku-
rentni inzenjerinq. MANPRINT je
sirok pristup integraciji ljudi, teh·
nologije i okruzenja kako bi se do-
bile manje, bolje naoruiane sna-
ge s maksimalnorn borbenorn
sposobnoscu,
Nova tehnologija u obliku tjea
lesnih osjetila ornoqucuje dizajne-
HRVATSKI VOJNIK
rim.a da _bolje udu u doticaj s virtu-
alni.m dizajnorn sustava, jer sen-
zon na tijelu operatera direktno
prenose. nJegov poloza] i pokrete
~~ s1muhra~.~ 1.1gu_r~. Na taj nal:in
~nzenJ~r koj dizajnira sustav mo-
ze doci do veceg broja podataka
kr~z. samo koristenjs virtualno di-
zajruranoq sustava,
Jos j_edna inovacija u sustavu
»~ack« Je 30 vizualizacija koriste-
njern »CrystalEYES«stereoskop-
~kih naocala, Dosad se »Jack« ko-
nstio kao »neuronjeni« alat cega
ienju, bio u potpunosti svjestan.
Nova, u potpunosti »uronjena«
tehnologija ukljucujs »Jack« u slo-
zenu rnrezu sustava, tako da di-
zajner moze raditi potpuno »uro-
njen« u virtualnu stvarnost sustava
koji .dizajnira. »Jack« se s ovak-
vom DIS (Distributed Interactive
Simulation) tehnologijom vec ko-
risti u vojne namjene za uvjeiba-
vanje vojnika u virtualnom okruze-
nju.
Ljudska figura koja se generira
sustavom DIS »Jack« je selektivno
reducirana po broju segmenata i
veza kojima se tijelo prikazuje, ka-
ko bi. se smanjili zahtjevi prema
snazi racunala i poboljsalo kreta•
nje u realnom vremenu. Stavovi
kao StO SU stojeci, klececi, sagnuti
i lezeci SU vei: prije proracunati i
spremljeni u sustavu, pa se samo
dodavanjem komponente brzine
dobivaju odqovarajuca kretanja
(puzanje, hodanje, trcanje), Vojnik
upravlja kretanjem u virtualnom
svijetu koristenjern okretnog sje-
dala iii tjelesnih. senzora, a brzi-
nom pornocu pedala. Potreba za
tjelesnim djelovanjem da bi se Ii·
gura pokrenula unosi jos vise real-
nosti u uvjeibavanje. Dosad su
razvijena dva u potpunosti uronje-
na vjeibovna sustava: Individual
Soldier Mobility System i Tream
Tactical Engagement Simulat~r.
Oba koriste kompleksnu mrezu
racunala sa DIS komunikacijskim
protokolorn. Dok drugi sustavjie-
neriraju teren, vlastite i protivnicke
snage generiraju se sustavom
»Jack«. DIS »Jack« se I dalje razvi-
ja no pojedine prilaqodene inaci·
ranim kupcima. . .
Stalrro povecanje .razine deta.lJa
kojom se ljudska f1gura sirnulira
programom »Jack« dovelo JS do
to~a da _se s,i,mu.liranom IJudsko~
bicu moze rnijenjati rzraz lica, po
kretati usnicama u skladu sa sinte-
tiziranim govorom te dodavan ka-
rakteristicne pokrete rukukod g.o-
vora, pa se ovakav lik moze kon~:
titi i kao virtualni glumac u._uvie~-
bavanju postupaka za razhcite 5•
tuacije. To je ~d posebnog zna_
cenja kod uvjezbavania si~ur!1~5
nih postupaka u anti·teronst1ck1m
.. .1. t paka u h1tnim
akcl[arna 11 pos u . .. . dne
slucajevirnajer organizaciia l~ ·
takve vjeibe u realnom okruzenJU
zahtijeva dosta vremena I novae~
HRVATSKI VOJNIK 57
V

HUSKI VISECIJEVNI RAKETNI , ' .

SUSTAV URAGAN
Sve do uvodenja u naoruzanje
u pocetku 1980. godine VLR
sustava BM 9A52 Smerch,
VLR BM 9P140 Uragan kalibra
220 mm bio je na jveci VLR
sustav u naoruzanju postrojbi
KoV bivseg SSSR-a
Sena svim ruski~ visecijevnirn raketnim
lanserima (dalje u tekstu VRL) (MRL - Multiple
Rocket Launcher), BM 9P140 (16-cijevni) vise-
cijevni raketni lanser Uragan (Hurricane) kalib-
ra 220 mm razvijen je u Splav Government Sci-
entific Production Concern u Tuli. Sustav, od
strane NATO-a oznacen kao M1977, ulazi u
uporabu u postrojbe bivse sovjetske vojske
ubrzo po zavrsetku razvoja, 1975. godine.
Sve do ulaska Splav 300 mm BM 9A52
(12-cijevnog) Smerch (Tornado) visecijevnoq
raketnog lansera u naoruzanje postrojbi bivse
sovjetske vojske u pocetku 1980. godine, VRL
Pripremio Marijan Pavicic
BM 9P140 Uragan kalibra 220 mm bio je najve-
ci VRL sustav koji se nalazio u naoruzanju nji-
hovih postrojbi. Svekoliki sustav, koji sacinja-
vaju lanser, rakete, te iznimno znacajno vozilo
za dotur raketa ima industrijsku oznaku 9K57.
Jedna od glavnih prednosti VRL-a BM 9P140
je da je postavljen na podvozje konfiguracije
8 x 8 s poboljsanom taktickorn i strateskorn
mobilnoscu, Raketa ispaljena iz VRL-a Uragan
ima maksimalni domet od 35 km. Razlicite boj-
ne glave koje se mogu postaviti na raketu
ornoqucuju izvrsenje sirokoq opsega borbenih
zadaca koje bi s obzirom na konkretnu taktic-
ku situaciju mogle biti poduzete na bojistu,
Konstrukcijske znacajke VRL Uragan omogu-
cuju njeg6vu borbenu uporabu u sirokorn tem-
peraturnom opsegu od -400C do + 500C.
Borbenu uporabu VRL Uragan je prosao tije-
kom sovjetske vojne intervencije u Afganista-
nu. Poznato je da je izvjesna kolicina VRL Ura-
gan izvezena u Siriju. Trenutacno Rusija nudi
na prodaju 9P140 lanser stranim kupcima po
cijeni oko 650.000 arnerickih dolara te rakete
cija cijena po komadu iznosi 5600 arnerickih
dolara. Navedene cijene ovise od: narucene
kolicine, datuma isporuke i tko je kupac.
Sve do uvodenja u naoruzanje veceq VRL
sustava BM 9A52 Smerch, VRL BM 9P140 ka-
libra 220 mm uobicajeno je bio razmjesten u
VRL regimente i brigade vojnicke iii frontovske
· razine. U nekim posrojbama, VRL sustav Ura-
gan zamijenio je kraci po· dometu 40-cijevni
VRL sustav BM-21 kalibra 122 mm. Uragan re-
gimenta u pravilu obuhvaca tri bojne, pri cernu
svaka bojna u svom sastavu ima 12 lansera cij

Stika prikazuje zadqji

dio VLR BM 9P140
Uraga'n u voznom
poloiaju. Otvori
, lansera pokriveni su
poklopcem, a ispod
/ansera vidljiva su
dva stabilizatora u
podignutom poloiaju

.~· Oz11aka:.,,9Pl4()
, Kalibar.: ~20 mi;n
• Broj·cij~'yi; 16 ·m ,
,• Brei clariova posa~e: 16
'• KOJifiguracija:8~ 8
VRL BM 9P140 Uragan kalibra 220 mm post.avljen u paljbenu •cy T' ezihat< 0,
. •

poziciju s podignutim /anserom i spuitenim stabilizatorima ,,..- pun,thw

-erazan
• Duzina,
e - u vp~,iompolozaju
- 1:fpa!jben'ompolozaju
• §irina: · .
' - u vomom polozaju. 3,225m
7 u paljb"mom polozajv 5,:34m
• Visina':
m - u vozndtn poloi"l:lju 3225m
- u paljbenom (maksimalna) s,2sm
• Klir~ns: 0158 m1;& .
m
• $irina vozrr9Q traga: 2,3
• Osnova kotaca:2,415 m + 1,5 m,
+ 2:,m, m
• Mot~r/2 x 8· cilinaar~ 4-taktoi benzinski, svaki rat\lija 171 KS~u 3200
o n:un ······,
• Mjenj99: hitir~ehanicl<i&
• Okreth1 polumJer; 12,5 m
• Maksimalna brzina oa
putu: 65 km/h
• Autonomija kretanja: 570 km . ·
• f<apacitet spremnika za 1;1oriw,: 768 I ,
• Svladavanje vodene prepreke (dubina): t ,2 m
97452 vozi/a za dostav/janje raketa. Na srediinjem dije/u vozi/a • Uspo11,: 5'l°fo: "· ,
PDBtav/jena je dizalica. Na slici su vidljivi i stokovi u koje se • Vi.sina vert1kalne prepreke;-0,6 m
smjestaju rakete (trenutacno su prazni) • ~irina rov~i.o rn ''
 58 VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNII(

Nevodene"'r~kete""kole -1ansiraju",1z &m iM'!

9Fi140 We ,
e

~keta 11p" Bojna glava a punjenjem

e9M27F HE& 100 kg (teziha bojne g.ula.ve)/51"
kg HE (briz~htni eksploziv)
e9M27K1 9N218K1 ICM;, 30 )< N9N210 bombl ma log ka-
. libra w
• 9M27K2 9N218K2 nosac 24 x PGMOM ptotutankovsl<e
mine
• 9M27~9 91'Q218K3 nosac .~12 x PFM·1 protupjesacke
mine , ¥

VLRBM 9P140
Uragan s lanserima,,
blago pomaknutinf u
desnu strenu

broj se povecava na 18 lansera tijekom ratnog

razdoblja. Postrojba naoruzana s VLR Uragan
dodijeljene topnicko] diviziji (moie biti razine
regimente iii brigade) u svom sastavu ima cetiri
bojne naoruzane s po 12 lansera tijekom rnira i
18 lansera tijekom rata. ·
Tipicne borbene zadace sustava Uragan su
neutraliziranje neprijateljskih raketnih, topnic-
kih i rninobacackih bitnica, te unistavanje ot-
pornih tocaka i drugih podrucja od velikog in-
teresa.
Sustav BM 9P140 je postavljen na modifici-
rano podvozje kotacnoq vozila ZIL-135LM
konfiguracije ? x 8 koje ima iznimnu pokretlji-
vost na tesko prohodnom zernljistu. Vozilo je
zbog tih svojih osobina koristeno u sirokorn
opsegu i drugih borbenih zadaca, sluzeci kao
vozilo za vucu, nosac i transporter za daleko-
metne balisticke rakete, nosac dizalice za po-
stavljanje rakete u vertikalni poloza] za lansira-
nje i lansera za raketni sustav zemlja-zemlja
FROG-7. Navedeno podvozje razvijeno je u
Likhacrv Motor Vehicle Plant blizu Moskve, s
tim da je proizvodnja uslijedila u Bryansk Auto-
mobile Works sto je bio i jedan od razloga sto
je ta obitelj vozila oznacavana oznakom BAZ-
-135L4.,
Posada oruznickog sustava zajedno s voza-
cern srnjestena je u neoklopljenu kabinu koja
je postavljena na prednjem dijelu vozila, dok
su motori srnjesteni odmah iza kabine. Prostor
za srnjestaj posade prilagoden je nuznirn pro-
cedurama pripreme lansiranja i smjestaju
paljbenih uredaja. Vozilo ne raspolaie ABK . prema naprijed. Maksirnalno vrijeme potrebno
opremom, a koliko je poznato nema ni sustav
'za kopnenu navigaciju. Pogon vozila ostvaren
je pomocu dva motora pri cernu svaki od njih
pokrece po cetiri kotaca na svakoj strani vozi-
la. Sustav upravljanja vozilom je unaprijeden i
za paljbu prijede u konfiguraciju za voznju.
Sesnaestocijevni raketni kontejner sastoji se
od cetiri cijevi µ gornjem redu i od dva donja
ostvaruje se preko prednje i zadnje osovine.
Sredisnii sustav za regulaciju tlaka u gumama
postavljen je kao standardni dio opreme vozi-
reda od po sest lansirnih cijevi (ukupno 16 ci-
jevi). Ciljnicki sustav je postavljen na lijevoj
S/ika prikazuje cetiri
tips bojnih glava
Pogledom na nevotfenu raketu kalibra 220
mm moiemo vidjeti cetiri krilne povriine
na zadnjem dije/u rakete
' po visini je od OU' do
nost pomicanja lansera
55° te po smjeru 300 lijevo i desno. Kad je sus-
tav razrnjesten na paljbeni poloza], celicni kap-
ci su obvezno podignuti preko prednjih pro-
zorskih stakala odjeljka u kojem je smjostena
posada. U cilju vece stabilnosti svekolikog
sustava pri paljbenom djelovanju dva stabiliza-
tora na krajnjem dijelu podvozja su spustena
povecavajuci time, stabilnost paljbene platfor-
me. Pri voznj, okretnica sustava je postavljena
da se sustav pripremi za paljbeno djelovanje
iz konfiguracije za voznju je tri minute. Gotovo
isto vrijeme potrebno je da sustav iz polozaja
streljiva. Prema tvrdnjarna ruskih izvora mogu-
ca je uporaba i aerosolne bojne glave.
Svaka raketa je promjera 220 mm,- dugs
5178 mm i teska 280 kg, s bojnom glavom koja
tezi 100 kg. Minimalni domet rakete je 10.000
m dok maksimalni domet iznosi 35.000 m. Ra-
keta pri letu je stabilizirana krilnim povrsnama
te rotacijom oko uzduzne osi rakete. Krilne po-
vrsine postavljene su na zadnjeni dijelu rakete
i takvog su oblika da se obavijaju oko njega, a
razvijaju se po izlasku rakete iz cijevi.
Operator moie selektirati vrstu paljbe tako
da se ispaljuje jedna raketa iii salva. Prema
ruskim izvorima svaka salva ima podrucje unis-
tenja od 200.000 do 460.000 m2• Ako je opera-
tor izabrao pojedinacnu vrstu paljbenog djelo-
vanja, po jedna raketa se lansira svakih 8,8 sa-
kundi. Komplet od 16 raketa pri ispaljenju u
salvi zahtijeva 20 sekundi, tijekom kojih se is-
paljuje cijeli komplet raketa iz lansera.
Svakom BM 9P140 lanseru uobicajenc je
pridodan najrnanje jedan, a ponekad i ~a,
9T452 vozila za pretovarenje, temeljena na is-
tom podvozju kao i VRL Uragan, ZIL-135LM ~
konfiguraciji 8 x 8. Vozilo za pretovar prevon
16 raketa poredanih u dva stoka koji su raz-
rnjesteni na jednoj i drugoj strani tovarnog pro-
stora vozila. lzravno iza kabine posade P?"
stavljena je hidraulicka dizalica, kojom upravlj8
jedan od clanova posade a namijenjena je pu-
njenju VRL-a raketama. Maksimalna tezin~ ko-
ju dizalica moie podici iznosi 300 kg. Miesto
operatora koji upravlja dizalicom je na platfor-
mi u sklopu dizalice. . ..
Da bi se lanser iznova napunio, mora b1t1 u
vodoravnoj poziciji, a po smjeru usmjeren
jednu od bocnih strana vozila. Za svek~!' u
.r
napunilo raketama procijenjeno je vn1eme
20 do 30 minuta. (To je vrijeme u svakorn s ~-
t
proceduru koja jenufna da bi se svih.. 16 c11elli

la; vozacu je time ornoquceno da tlak u guma- strani lansera, a pristupa mu se preko sklapa-
jucih ljestvica. caju duie od vremena potrebnog za pun1enj6
ma prilagodava s obzirom na vrstu zernljista
po kojem se krece a da ne napusta svoje MLRS-a.) . ·1o
VRL sustav Uragan ispaljuje 9M27F i 9M27K Vozilo 9T452 ima iste znacajke kao I voz!1
mjesto u vozilu. na kojem je postavljen lanser. Posadu voz1a
seriju raketa kalibra 220 mm opremljenih razli-
Raketni lanser je postavljen na okretnu plat- citirn bojnim glavama ukljucujuci visoko razor- cine tri vojnika. Tezina punog vozila ie 20.000
formu, na zadnjem dijelu podvozja. Moguc- nu te bojnu glavu koja sluzi kao nosac pod- kg a praznog 15.220 kg. •
 HRVATSKI VOJNIK 59

UHOJ SU-24 FENCER

Tijekom sezdesetih i
na zapadu i na istoku
razvijenisujurisni bo~
beni zrakoplovi spo-
sobni da nadzvucnom
brzinom pri letu na
malim visinama probiju
neprijateljsku PZO. Od
ovih projekata, samo
SU dva i dosla do sta-
dija uvodenja u naoru-
zanje - americki F-
-111, i sovjetski Su-24
0 kojem ce biti rijeci U
ovom clanku

Piie Tomislav Huha

svojim osobinama bio ispred time pocin]u i radovi na konstruira- bila modifikacija neostvarenog
MiG-ova - 15 i - 17 koje je za- nju letjelice koja bi bila opremlje- projekta T-60. T-60 je bila inacica
Po&rnj pedesetih ; u pOC1&" mjenjivao, od pocetka je smatran na Orionom. lspocetka se pret- presretaca Su-15, ali s klinastim
sezdesetih godina se u Sjedinje- kao privremeno rjesenje. Zapov- postavljalo da ce se Orion moci uvodnicima zraka kao kod MiG-a-
nim Arnerickirn Drfavama, Fran- jednistvo Frontovskog zrakoplov- smjestiti u nos Su-78, medutim ·25, dok je S-60 bio T-60 ali sa
cuskoj i bivsern Sovjets~?m.Save- stva zahtijevalo je radar koji bi proteznosti i tezina Oriona to one- · strelastim krilima. Tadasn]l sustav
zu pocinje raditi na razvijanju bor- zrakoplovu ornoqucio djelovati u rnoqucuju. Godine 1962. nastaje oznacavanja Suhojevljevih prototi-
. benog zrakoplova koji bi bio spo- svim meteo-uvjetima te znatno ve- projekt S-28, sto je u stvari bio pova koristio je slovo »T« za letje-
soban letiti nadzvucnorn brzinom ci akcioni polumjer. Sto se tice Su-78 s Orionom podvjesenirn u lice s delta krilima (T kao Trieugol-
na malim visinama, sto bi mu uz Su-7, prvi problem nije nikada rije- kontejneru ispod trupa. Ubrzo po- niy), odnosno slovo »S« za letjeli-
pomoc suvremenog naviga~_ijsko- sen, dok je drugi problem riiesen staje jasno da je ova koncepcija ce sa strelastim krilima (S kao
-cilinickoq sustava omogu~1I<;> (u tek kasnije pojavom temeljito mo- besmislena zato jer bi Su-7 s pod- Strelowidniy). Zrakoplov S-6 (nula
svim meteo-uvjetima te danju I no- dificiranih verzija Su-17/20/22. vjesenim Orionom bio toliko opte- je ubrzo izostavljena) je bio za-
cu) svladavanje protivnickoq Zadaca konstruiranja novog ra- recen da ne bi mogao nositi ni- rnisljen kao dvosjed s tandem-
PZO-a te pronalazenjs i unistava- dara (koji kasnije biva nazvan Ori- kakva ubojna sredstva te projekt skim rasporedom sjedala, strelas-
nje zadanog cilja. on) dodijeljena je konstruktorskoj ostaje samo na papiru. Sljedece tim krilima s kutem strijele od 400
Pri konstruiranju zrakoplova koji skupini »Leninec« pod vodstvom je potencijalno rjesenjs nadeno u te dva motora Tumanskij R-21 F-
bi ispunjavao uvjete, najvazniji Jevgenija Zazorina. Usporedno s obliku letjelice S-60 sto je u stvari -300 s potiskom od 70.6 kN.
problemi koje je trebalo svladati U meduvremenu postojecim je
bili su sljedeci: let velikim brzina- zahtjevima za buduci zrakoplov
ma na malim visinama zahtijeva dodan i zahtjev s rnoqucnoscu
vrlo veliki stupanj automatizacije polijetanja i slijetanja s kratkih po-
upravljanja i navigacije zrakoplo-
vom, zatim veliku cvrstocu zmaja --- lupripremljenih i nepripremljenih
travnatih povrsina. Da bi ispunili
letjelice te motore koji bi bili eko- zahtijevano, konstruktori u 0KB
nomicnl pri letenju na malim visi- Suhoj (Opitno-Konstrukcionij Biro,
nama. Ubrzo je postalo jasno da rus. ispitno-konstrukcioni biro) su
adaptiranje vec postojecih tipova predvidjeli uporabu bogate meha-
letjelica ne vodi nikuda, nego da nizacije krila, startnih raketnih mo-
ce biti potrebno napraviti nesto tora te pornocnih skija, na noga-
novo: u Sjedinjenim Arnerickirn ma glavnog stajnog trapa (po-
Drfavama razvijen je F-111, u En- rnocne su skije bile provjeravane
Q!eskoj TSR. 2 (koji nije usao u se- na letjelicarna S-26 (verzija Su-78)
~11_sku proizvodnju iskljucivo iz po-

a
i Su-15L te su se serijski koristile
11t1cko-financijskih razloga - na na Su-7BKL).
1spitivanjimaje zrakoplov sam po
U 0KB Suhoj su takoder raz-
~ebi bio vrlo uspjesan), te u biv-
sem Sovjetskom Savezu Suhoj
Su-24.
Cijela prica o Su-24 pocinje
1961. godine, kad u serijsku upo-
<:::ii ·s::, Gfui
matrali i druge nacine skracivanja
staze za polijetanje i slijetanje, i to
pornocu promjenjive geometrije
krila odnosno primjenom vertikal-
no ugradenih mlaznih motora.
rabu ulaze jurisnicl Suhoj Su-78
(NATO oznaka Fitter A). lako je po Prvi Suhojevljev zrakoplov s
Nacrt S-6 promjenjivom geometrijom krila
 60
bio je Su-71G (lzmenitelnaja Geo-
metrija, rus. promjenjiva geometri-
ja; druga je oznaka ovoga zra-
koplova bila S-221), koji je kasnije
prerastao u serijski proizvedene
Su-17 raznih verzija. lskustva ste-
cena sa Su- 71G i Su- 17 uvelike su
poslije olaksala posao na Su-24.
Vertikalno ugradeni mlazni mo-
tori prvi su put ispitani na letjelici
Su-15LL (l.etajuscaja Laboratorija,
rus. Ieteci laboratorij); druga je
oznaka ovog zrakoplova bila T-
-58VD (Vertikalnije Dvigateli, rus.
vertikalno postavljeni motori). Na
ovoj su letjelici, osim vec spome-
nutih glavnih pogonskih rnotora
ugradena vertikalno u odnosu na
uzduznu os trupa i tri manja mlaz-
na motora Kolesov RD36-35, koji
su se koristili samo pri polijetanju
odnosno slijetanju. Prvi je let s T-
-58VD izvrsen u lipnju 1966. godi-
ne. la upravliackorn plocorn zra-
koplova se nalazio probni pilot
Vladimir lljusin, sin slavnoga kon-
struktora lljusina. Uloga je ove let-
jelice bila da u praksi ispita opisa-
nu koncepciju.
Nakon tehnoloskoq demonstra-
tora T-58VD pocinju radovi na
projektu T-58M, sto je opet bila
modifikacija presretaca Su-15.
Planiralo se preuzimanje krila i
repnih povrsina sa Su-15, dok bi
trup bio potpuno nov. Glavna se
pogonska skupina sastojala od
dva motora Ljulka AL-21, dok se
pornocna pogonska skupina sas-
tojala od cetiriju mlaznih motora
Kolesov RD36-35. Umjesto Oriona
planirano je koristenje novog navi-
gacijsko-ciljnickog sustava Puma,
katapultna su sjedista bila tipa K-
-36, a bio je ugraden i sestocijevni
top kalibra 23 mm tipa GS-6-23.
Podvjesno se naoruianje sastoja-
lo od dviju proturadarskih raketa
H-58 na vanjskim potkrilnim pajlo-
nima, zatim dva projektila zrak-
-zernlja H-24 koji su tada bili u fazi
razvoja (na unutarnjim krilnim paj-
lonima) te jedne nuklearne bombe
tipa 8U46 na sredisnjern trupnom
pajlonu. Jedan od bitnih problema
tijekom rada na T-58M (odnosno
T-6 kako je glasila njegova ozna-
VOJNA TEHNIKA
Prvi
prototip T~6-1
Sesti prototip T-6-6/ s podvjesnim spremnikom SPPU-6 i projektilom H-23
ka koja se koristila u javnosti) bio
je stalni porast broja komponenti
sustava Puma. Najprije je radi
olaksavanja pilotaie na malim visi-
nama dodan radar za pracenje te-
rena »Reljef«, Sljedeca dodana
komponenta bio je sustav Filin.
Njegova je namjena bila otkriva-
nje i lociranje protivnickih radara
ta programiranje bojnih glava na
raketama H-58. Takoder su doda-
Qi i elektrooptieki ciljnicki sustav
Cajka te IC senzor TP-23. Sredis-
njim dijelom sustava Puma bilo je
racunalo to je ujedno i prvi put u
SSSR-u da se racunalo koristilo na
taktickorn lovcu-bombarderu. Do
tada su racunala bila »rezervira-
na« iskljucivo za velike bombarde-
re i putnicke zrakoplove.
lako je originalno zarnisljeno da
T-6 ima tandemski raspored sje-
dala, ta je ideja napustena i kon-
struirana je kabina za posadu slic-
na onoj na F-111. Prednost takvog
rjesenja je cinjenica da su prema
naprijed stalno usmjerena dva pa-
ra ociju a ne jedan, sto je pogoto-
vo korisno pri letenju nisko i brzo,
dakle za ono za sto je buduca let-
jelica i konstruirana. Druga je
prednost takvog rasporeda sjeda-
la ta da je navigatoru-operateru
Drugi prototip T-6-21, koji je
dobio krils promjenjive
geometrije
naoruianja omoqucena mnogo
bolja preglednost, a treci, ne ma-
nje vaian je i psiholoski cimbenik,
tj. sigurnost da »pokraj vas sjedi
vas kolega«. Za razliku od F-111,
kabina nije izvedena kao kapsula
za spasavanje, nego su ugradena
klasicna katapultna sjedala tipa
K-36D, a kasnije K-36DM. Novi je
T-6 bio dug 23.72 m, a poprecni
mu je presjek bio pravokutan sa
zaobljenim vrhovima. Pretpostav-
ljala se ugradnja dva motora AL-
HRVATSKI VOJNlk
-21F s pravok~tnim uvodnicirna
zraka na bokovirna trupa slii':nirna
onima na MiG-u-23. U tezistu let-
jelice ugradena su cetirl RD36-35
koji su bili nagnuti prema naprijed
pod kutem od 10'. Prvi je proto!if)
poletio 2. srpnja 1967. godine. Ki-
ko do tada motori AL-21 F jos ni ·
bili spremni, privremeno su u,
deni motori Tumanskij R-27F-.
Na prvih nekoliko letova nisu
ugradeni ni pornocni motori, n
je umjesto njih bio stavljen bal
radi zadriavanja pozicije sredis
tezista zrakoplova. lspocetka i
za upravljackorn plocorn bio Opet
Vladimir lljusin, da bi ga kasnije
zamijenio Jevgenij Solovjev.
Motori RD36-35 ugradeni su u
trup T-6-1 ujesen 1967., a AL,21F
tek u proljece 1968. godine. Letna
ispitivanja jednoznacno pokazuj·u
da je odabrana koncepcija letje i-
ce besperspektivna. Osim proble-
ma sa stabilnoscu letjelice pri po-
lijetanju i slijetanju, cetiri dodatna
motora zauzimaju mnogo mjesta
u trupu koji bi se inace mogao is-
koristiti za smjestaj dodatne elek-
tronike iii goriva (sto ce biti slucaj
na T-6-21 te serijskim Su-24) te
znacajno povecavaju masu letjeli-
ce. Nista manje vaian problem bi-
lo je i odriavanje takvog zrakop-
lova koji je i bez dodatna cetiri
motora i u mirnodopskom okruze-
nju doknadnim dijelovima i tehnic-
TAKTICKO TEHNICKE OSOBINE
• Namjena: jurisni zrakoplov (Fencer-A/B/C, Su-
24M/MK Fencer-D), izvidnicki zrakoplov (Su-
24MR Fencer-E), zrakoplov za elektronsko ra-
tovanje (Su-24MP Fencer-F)
• Pogonska skupina: dva turbomlazna motora
Saturn/Ljulka AL-21 F-3A (svaki potiska 75 kN,
odnosno 109,8 kN s naknadnim izgaranjem)
• Proteznosti: duzina 24,594 m; visina 6, 19 m;
raspon krila 17,6 m (strijela od 16°) odnosno
10,3 m (strijela od.69°); povrsina krila 55,16 m2
(strijela od 16°) odnosno 51,02 m2 (strijela od
69°)
• Masa (podatci za Su-24MK): prazan, opremljen
19.000 kg; naiveca kolicina nosenoq goriva
unutar trupa 9764 kg; normalna uzletna 36.000
kg; najvsca uzletna 39.700 kg; najveca sletna
26.000 kg
• Performanse (podatci za Su-24MK): najveca br-
zina u vodoravnom letu bez nosenja vanjskog
tereta 1,35 Macha (na razini mora); . brzina
u
padanja kovit (s izvueenirn zakrilcima i pod-
vozjem) 280 km/h; naiveca brzina penjanja (na
razini mora) 9000 m/min; plafon leta 17.500 m;
duzina poletno-sletne staze pri uzletu 1300 m,
pri slijetanju 1600 m; borbeni domet veci od
322 km pri profilu leta LO-LO-LO, 950 km pri
profilu leta LO-LO-HI s ubojnim teretom od
2500 kg, 1050 km pri profilu leta HI-LO-HI s
ubojnim teretom od 3000 kg plus dva dodatna
spremnika goriva
• Naoruzanje: (podatci za Su-24M) na devet pod-
vjesnih tocaka pod trupom i krilima moguce je
nosenje ubojnog tereta mase do 8000 kg
(nevoctena ubojna sredstva - nuklearna oruzja
TN-1000 iii TN-1200, nevoctene rakete zrak-
zemlja kal. 57-370 mm, razlieite vrste bombi;
voctena ubojna sredstva - projektili zrak-zemlja
H-23, H-25ML, H-58, H-25MP, H-59, H-29, H-
31 A/P); od streljackog naorufanja nosi jedan
sestocijevni top GS-6-23M; za samoobranu
nosi dva projektila zrak-zrak R-60 (AA-8 Aphid)
• lz tvornice u Komsomolsku dosad je lsporuceno
oko 900 Su-24; ruske zracne snage u svom
sastavu imaju 480 Su-24 namijenjenih za
izvrsavanje jurisnih zadaca i 90 za izvictanje i
elektronsku borbu; rusko rnornaricko zrakoplov-
stvo za jurisne zadace koristi 107 Su-24, a za
izvictanje i elektronsko ratovanje 20; inozemni
korisnici su Iran (12, plus zrakoplovi prebjegli iz
lraka), lrak (originalno je nabavio 24, vecina ih
se sada nalazi u lranu), Libija (15), Sirija je
narucila 30 primjeraka
 ATIKA y

POSKA
1
 McMillan McMillan Barrett
)ZNAKA PUSKE
M87 M87R 82A1

~EMLJA PODRIJETLA SAD SAD SAD SAD Madarska Hrvatska

CALIBAR (mm) 12,7x99 12,7x99 12,7x99 12,7x99 12,7x99 12,7x99

)UZINA PUSKE (mm) 1346 1346 1448 1143 1540 1470

)UZINA CIJEVI (mm) I 737 I 737 I 737 I 737 I 1100 I 780

AASA PUSKE (kg) 9,5 10,4 13,4 9,98 16 11,5

I I I
>QCETNA BRZINA
853 853 853 I 853 I 860 I 855
~RNA (m/s)

JACELO RADA repetirka repetirka kratk~.tr~anje I repetirka I repetirka I repetirka

CIJ9VI

5 10 I 5
HRVATSKI VOJNIK
. omagalima dobro opskrblje-
~~ iracne luke prilicno zahtjevna
zadaca. bi 1· b
Na brzinu su, ne .' I ar ma o
obol"sali letne osobine, na v!ho:
ea krila instalirani t~~- "."in!iJlet1, -~h
oni nisu mogli prom11enit1 ~1tuac11u.
Odluceno je da se razvoj zr?kop-
lova T-6 privremeno <;>b~stav1, mo-
t ri RD36-35 demont1ra1u, a T-6-1
k~risti kao leteci taboratorl]. U tom
·e svojstvu T-6-1 letio sve_ do
~974. godine od kad se nalazi ka_o
eksponat u zrakoplovnom muzeju
Manino. . . f ..
Nakon rasclam~1 m orrnacqa o
uporabi F-111 u V11etnamu, u 0KB
Suhoj odluc~ju isprobati -~onc_ep:
ciju promjen11ve geometnJe krila 1
na T-6. lzabran je T-:,6-2_ koji _se up-
ravo nalazio u zavrsnoj Iazi grad-
nje. Jedan od postavljenih uvjeta
bio je da se novo krilo uklopi u os-
tatak strukture T-6-2 sa sto ma-
njim izmje~ama. or!gin?lne kon-
strukcije: Pn projektiranju no~oga
krila koristena su iskustva stecena
na Su-71G pa je fiksni centroplan
na T-6-21 (to je bila nova oznaka:
»I« oznacava IZMENITELNAJAGE-
OMETRIJA) bio nesto veci nego
na F-111. Novo je pornicno krilo
bilo rnoquce fiksirati u cetiri polo-
zaja: 16° za polijetanje i slijetanje,
35° za let putnom brzinom, 45' za
npr. manevarsku borbu i 69' za let
pri maksimalnoj brzini. Mehaniza-
cija pokretnih dijelova krila bila je
prilicno slozena. Na izlaznom su
rubu bila trodjelna zakrilca s dva
procijepa, dok su se na napad-
nom rubu nalazila cetverodjelna
pretkrilca. Krilca nisu postojala, a
njihovu su ulogu preuzeli spojleri
koji su se nalazili na gornjaci krila
u kombinaciji s vodovodnim rep-
nim povrsinarna.
Prvi let T-6-21 izvrsava 17. sijec-
nja 1970. godine u rukama Vladi-
mira lljusina. lako ce oznaku Su-24
dobiti nesto kasnije, taj se datum
smatra datumom prvog polijetanja
Su-24.
Prednosti T-6-21 nad T-6-1 su
bile toliko ocite, da je vec nakon
prvog dijela letnih provjera done-
se~? odluka da letjelica krene u
serijsku proizvodnju. Ubrzo bivaju
sagrad~na jos dva prototipa i to.
T-6-31 1 T-6-41. Prva serija Su-24,
kako je novi zrakoplov u meduvre-
menu »pokrsten«, broji pet korna-
da od kojih prvi pohjece u prosin-
cu 1971., a ostala cetiri u pocetku
1972. godine. Nakon zavrsetka is-
pitivanja letnih osobina zrakoplo-
va krenul~.s~ na ispitivanje navi-
gac1ono-c1!1nickog sustava letjeli-
ce te ostalih elektronlckih sustava.
U borbe~i~ su se jedinicama Su-
-24 na!az1h od 1973. godine, iako
~u _ ~luzbeno u uporabu usli u ve-
Jaci 1975. godine. Prve mutne fo-
!09~aJije Su-2j se na Zapadu po-
1avl1~1u u pocetku 1974. godine;
ispocetka se pretpostavljalo da je
oznaka novog zrakoplova Su-19.
iATO mu je dodijelio kodni naziv
• encer« (eng. rnacevalac).
. Jedna o~ manje poznatih cinje-
~ica vezanih uz Su-24 jest ta da je
eko vnjems razmatrana rnoquc-
I nijim tipa Tester. NATO-va ozna-
Fotografija Su-24 objav/jena na zapadu krajem sedamdesetih,
snimljena u bivsem DDR-u
Fencer C snimljen iznad Baltika od strane svedskog fovea
Su-24 u borbenoj misiji iznad Afganistana
nost uporabe Su-24 na projektira-
nim nosacirna zrakoplova klase
11-60 i 11-43.5 (danas poznat kao
Admiral Kuznjecov). U oba je slu-
caja presudila prevelika maksimal-
na poletna tezina (oko 40 t): u
prvom slucaju su brodski katapulti
mogli svladati tezinu od najvise 30
t, dok je u drugom slucaju paluba
bi la prekratka.
Tijekom svoje sluzbe u jedini-
cama Frontovskog zrakoplovstva,
Su-24 je dozivio mnogo manjih
odnosno manje vidljivih izmjena.
Prva od njih bila je ugradnja tur-
bomlaznih motora AL-21 F3 od-
nosno F3S s maksimalnim potis-
kom od 76.5 kN bez, i 110 kN sa
dodatnim izgaranjem. lstodobno s
ugradnjom novih motora povecan
je i presjek uvodnika zraka. Ta se
promjena vrsila od 4. zrakoplova
4. proizvodne serije, dok je prigo-
dom revizija ugradivan i u starije
zrakoplove.
Od 8. aparata 11. serije pove-
cana je kolicina goriva nosenoq u
trupu za 1000 I, tako da je ukupna
kolicina goriva u trupu sada izno-
sila 11 700 I. Dodani su 7. i 8. pa]-
lon ispod trupa u osi letjelice (sa-
da je bilo moquce nositi do 8 t
'·
65
ubojnih sredstava), te je dosadas-
nji sustav biljezenja letnih podata-
ka tipa SARP zamijenjen suvreme-
ka za sve dosadasnje Su-24 bila
je Fencer A.
Od 28. aparata 15. serije pre-
konstruiran je ledni dio trupa radi
postizanja bolje aerodinamike.
Ugraden je i detektor ozracenosti
neprijateljskim radarom tipa Berjo-
za. Antene ovoga sustava nalaze
se na gornjem dijelu uvodnika za
zrak odmah iza samog ulaza za
zrak te na vertikalcu tik iznad kor-
mila smjera. Dosadasn]i trodijelni
flapsovi zamijenjeni su jednostav-
nijima - dvodijelnima, a promije-
njen je i nacin ucvrscenja spojlera
za krilo. Zasigurno najocitija pro-
mjena bila je ugradnja kontejnera
za dva kociona padobrana tipa
PTK-6 (kasnije PTK-6M) povrsine
po 23 m'. Ovi su zrakoplovi nosili
NATO oznaku Fencer B.
U meduvremenu su se generali
jos jednom predomislili u vezi let-
nih osobina Su-24, tako da je sad
bio na snazi zahtjev za maksimal-
nom brzinom od 1400 km/h na
maloj visini, dok se od zahtjeva za
maksimalnom brzinom od 2.35
Macha na velikoj visini odustalo.
To je ornoqucilo da se odustane
od kompliciranih uvodnika zraka
promjenjivog presjeka te su od
26. zrakoplova 21. serije uvodnici
fiksni, a na zrakoplovima ranijih
serija su fiksirani iako je sustav za
njihovo upravljanje zadrian. Ova
je modifikacija dobila NATO ozna-
ku Fencer C.
Naoruzanje
Su-24 je mogao nositi prilicno
sirok izbor naoruzanja. Osim vec
spomenutog topa GS-6-23 mogli
su se nositi i kontejneri tipa
SPPU-6 s ugradenim 23 mm to-
pom. Nadalje su se mogle nositi
sve ruske zrakoplovne bombe
mase od 100 kg do 1500 kg (iako
SU Se najcesce koristile one od
500 kg i manje) na jednostrukim,
dvostrukim, cetverostrukim i ses-
terostrukim nosacirna. Arsenal vo-
denog naoruianja bio je, bar u
odnosu na verziju Su-24M, relativ-
no mali: sastojao se od radio-na-
vodenih projektila H-23 i H-23M
(slicni arnerickorn Bullpupu) te
proturadarskog projektila H-28.
la obranu od protivnickih lovaca
rnoquce je koristiti i cetiri (po dvije
na vanjskim krilnim nosacirna) IC
navodene rakete kratkog dometa
R-60 i R-60M.
Velika je pozornost poklonjena
pasivnoj zastiti letjelice: upravlja-
nje zrakoplovom mogu vrsiti i pilot
i navigator-operater naoruianja,
mnogi su sustavi zrakoplova ud-
vojeni, vecina hidraulicnih i elek-
tricnih vodova postavljena je u
gornji dio trupa sto im pruia zasti-
tu od PZO-a sa zemlje i sl.
U sljedecem ce nastavku biti
obradena poboljsana inacica lov-
ca bombardera, zatim izvidnicka
inacica te inacica za elektronsko
ometanje. •
(nastavit ce se)
 66 VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNlk

HRVATSKA PUSKA
VELIKOG KALIBRA
Tendencija razvoja pusaka velikog kalibra metak .50 Browning (12,7 x
99 mm) i to iz jednostavnog
posebno je izrazena nakon Zaljevskog rata u razloga - ovaj je metak vec
kojem su koristene za unistavanje bio prisutan na trzistu kad se
pocelo raditi na razvoju takvih
visokovrijednih ciljeva. Ti razlozi su natjerali i pusaka. Od desetak proizvo-
hrvatske proizvodace da zapocnu rad na daca koji u svom programu
imaju puske velikog kalibra
razvoju puske velikog kalibra. Rezultat tih najuspjesnijirn se smatraju
nastojanja je i puska MACS M2-A u kalibru arnericke tvrtke McMillan
Gunworkers, Inc. iz Phoenixa
12,7 x 99 mm
-
u Arizoni (model M877, model
M88 i Combo .50), te tvrtka
»Barrett Manufacturing, Inc.«
iz Tenesseea (model 82A1
model 82A2 i model 90). Nek~
od tih pusaka imaju konstruk-
ciju koja ornoqucava poluau-
tomatsku paljbu sto znaci da
je za svako opaljenje dovoljno
povuci okidac dok se radnje
izvlacenja i izbacivanja cahu-

Pise Mirko Kukolj

Snimio Zeljko Lukovic

V.c se dugo vremena u

mnogim vojskama uocava
trend postupnog smanjivanja
kalibra streljackoq oruzja: za-
padne zemlje odavno su pre-
sle s kalibra 7,62 mm na 5,56
mm, a vecina zemalja neka-
dasnjeq Varsavskoq ugovora
sa 7,62 mm na 5,45 mm. lz-
nimke u ovom trendu cine
snajperske puske namijenjene
specijalnim zadacima kojima
je kalibar neprekidno poveca-
van. Ta je tendencija osobito
izrazena nakon Zaljevskog ra-
ta, u kojem su puske velikog
kalibra (najcesce 12,7 mm) ko-
ristene u najrazlicitije svrhe: lzgled puske MACS M2-A u kalibru 12,lx99 mm
od unistavanja morskih mina i
gadanja oklopnih vozila, pa
do snajperskog djelovanja po
radarskim instalacijama i zra-
koplovima. Ovi razlozi natjera-
li su i hrvatske proizvodace da
zapocnu rad na razvoju puske
velikog kalibra s kojom bi se
mogli uspjesno gadati ciljevi
na daljinama do 1500 metara.
Rezultat tih nastojanja je pus-
ka MACS M2-A u kalibru 12,7
x 99 mm.

Trenutaeno stanje ·
Veci broj proizvodaca oku-
sao se u proizvodnji pusaka
velikog kalibra. U zapadnim
zemljama najcesce se koristi Sastavni dijelovi pusk« MACS
HRVATSKI VOJNIK 67

lzgled plinske kocnice cija je zadai:a

smanjivanje trzanja puike nakon
opaljenja. Kocnica je troredna s bocnim
otvorima izratfenim pod odretfenim kutom

Pogled na strainju stranu puike. lza rucice

na/azi se kocnica (trenutacno u otkocenom
poloiaju)

Pribor puske uk/jucujuci torbicu (ujedno sluii i kao navlaka), i:etverodijelna rastavljiva metalna iipka, stitnik za usi, te kantica s uljem za
PDdmazivanje
 68 VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNlk

re, te punjenje novog metka Konstrukcija puske 12,9 kg. Ako se ovaj podatak nja povecana je u ovorn sluca.
obavljaju automatski. Vecina usporedi s masama ostalog ju za gotovo 50 posto. Osim
ih ipak spada u skupinu »repe- MACS M2 streljackoq oruzja rnoze se toga, kod ovakvog rjesenja
tirki« sto znaci da se te radnje zakljuciti da je to zapravo ma- zatvarac je prigodom bravlje-
obavljaju rucno. Buduci da puska MACS M2 sa jedne puskostrojnica (npr. nja potrebno zakretati za sve-
koristi jak metak, pred kon- 7,9 mm M53). ga 60 stupnjeva cime se olak-
struktora je postavljen citav
Zasto metak 12,7 x 99 niz· problema koje je trebalo
Konstrukciji i izradbi cijevi
posvecena je velika pozor-
sava i ubrzava rukovanje pus-
mm? kom. Uzduz tijela zatvaraca
rijesiti, Naime, osim velikih sila nost buduci da je to jedan od nalaze se zljebovi koji smanju-
i jakog trzaja samog oruz]a. najvaznijih dijelova svakog ju povrsinu zatvaraca cime se
Postavlja se pitanje zasto je
javlja se i jak udarni val. Osim streliackoq oruzja. lzradena je olaksava njegovo kretanje u
odabran bas metak katibra
toga, prigodom gadanja sa posebnom tehnologijom iz kucistu. Osim toga, na ovaj je
12,7 mm. Poznato je, naime,
zemljane podloge dize se kvalitetnog tvoriva. Duzina ci- nacin djelomice smanjena j
da snajperske puske zapad-
»oblak« prasine koji ometa ga- jevi iznosi 780 mm sto je za njegova tezina, Na tijelu za-
nih zemalja pretezito koriste
danje i demaskira strijelca. cetrdesetak milimetara veca tvaraca izbusene SU rupice
metak 7,62 x 51 mm, poznat i
Naposljetku, gadanje na veli- duzina u odnosu na cijevi os- kako bi se barutnim plinovima
kao .308 Winchester. Logistic-
kim daljinama zahtijeva i upo- talih proizvodaca. Radi pred- koji su pod velikim tlakom, ~
ke probleme olaksava cinjeni-
rabu nozica te kvalitetne opti- odzbe o kakvoj je duzin! rijec slucaju potrebe omogucilo
ca da taj kalibar imaju i strojni-
ke s velikim povecanjem i mo- spomenimo da je npr. duzina bocno istjecanje. Na celu za-
ce opce namjene koje se ko-
qucnosti brzog »hvatanja« ci- cijevi poznate automatske tvaraca ugraden je izvlakac, i
riste kako u pjesackirn po-
lja. To su razlozi zasto se kon- puske Kalasnjikov gotovo izbacivac. Ovakvo rjesenje
strojbama tako i na borbenim
strukcija ove puske kao i osta- dvostruko manja. primijenjeno je kod veceg
vozilima. Na taj nacin u upora-
lih pusaka velikog kalibra do- Puska ima »repetirajuci« za- broja pusaka npr. kod americ-
bi ostaju samo tri kalibra: 9
sta razlikuje od konstrukcije tvarac. Bravljenje se obavlja ke automatske puske M16.
mm Para za samokrese, 5,56
standardnih pusaka. pornocu devet bradavica ras- Na desnoj strani kucista, iza
mm za puske i 7,62 X 51 mm
za snajperske puske i strojni- Puska se sastoji iz sljedecih poredenih u tri reda. Ovakav zatvaraca, nalazi se kocnica,
ce. No s masom zrna od
9.3-9.7 grama i pocetnorn
brzinom od 825-852 mis,
standardni NATO metak ucin-
kovit je samo na daljinama do
600 m. Metci veceq kalibra
(vece mase), a podjednake
pocetne brzine ornoqucavaju
znatno vece ucinkovite daljine
gadanja. Osim toga, ovakvi
metci postizu bolje ucinke na
zasticenirn (oklopljenim) cilje-
vima. Stoga se za gadanje na
daljinama do 1500 m najcesce
koristi metak 12,7 x 99 mm
koji je razvijen dvadesetih go-
dina, a rabile su ga teske
strojnice u II. svjetskom ratu.
Oznaka 12,7 mm predstavlja
promjer zrna, a druga oznaka
(99 mm) predstavlja duzinu
cahure. U literaturi je ovaj me-
tak poznat i kao .50 BMB
(Browning Machine Gun) gdje
.50 oznacava 0,50 incha tj.
12,7 mm. Od ovog metka za-
htijevalo se da rnoze probiti
plocu zrakoplova iii oklopnog
vozila. Kad bi njegov kon-
struktor John Moses Browning
danas bio ziv, vjerojatno bi
bio iznenaden cinjenicorn da
je njegov metak u uporabi vi- Metci kalibra 12,7 x 99 mm s razlii:itim tipovima zrna. S/ijeva udesno: probojno-zapa/jivo zrno, probo/-
se od sedamdeset godina na- no-zapaljivo-obi/jeiavajuce, probojno-zapaljivo-obiljeiavajuce i probojno-zapaljivo. sustav oznacavanja
kon uvodenja. bojom razlikuje se od proizvodaca do proizvodaca
Suprotno tendencijama na
Zapadu, u istocnirn se zemlja-
ma najcesce koristi metak glavnih sklopova: cijevi s plin- · nacin bravljenja prvi je na svo- Povlacenjern poluge kocnic!
12,7 mm OSK (12,7. x 108 skom kocnicorn, kucista, za- jim puskarna primijenio ame- prema natrag puska se koc1
mm). Radi se o metku slicnih tvaraca, kundaka, mehanizma ricki konstruktor Roy Weather- na taj nacin sto se onemogu-
balistickih osobina kojeg rabe za okidanje, optickoq ciljnika i by. Prednosti ovakvog rjese- cava potapanje zapinjaca.
protuzrakoplovne strojnice. nozica. Masa same puske nja ogledaju se u boljoj integ- Na pocetku teksta spome-
Kod nas se strojnice u ovom (dakle bez nozica i ciljnika) iz- riranosti konstrukcije i vecoj nuli smo da je jedan od vecih
kalibru mogu vidjeti na tanko- nosi 11,5 kg. Kad se ovome cvrstoci sto je vrlo vazno kod problema koji se javljaju na-
vima T55 (12,7 mm DSKM) i doda masa . nozica (0,66 kg), ispaljivanja snaznih metaka. U kon opaljenja velik trzaj puskE!
tankovima M84 (strojnica 12,7 te masa optickoq ciljnika (0,67 usporedbi s rjesenjima s dvije koji znatno otezava gadanje 1
mm NSVT). kg) ukupna se masa penje na bradavice povrsina nalijega- smanjuje preciznost. Zbog to-
HRVATSKI VOJNIK
Laksi model puske MACS ima preklopni kundak sto omogucuje da se ukupna duiina puske smanji za tridesetak centimetara
ga je na cijev puske ugradena
posebna plinska kocnica koja
smanjuje trzanje oruz]a za go-
tovo 60 posto. Kocnica je tro-
redna s bocnim otvorima izra-
denim pod odredenim kutom.
Konstruktor je posebnu po-
zornost posvetio izvedbi kun-
daka puske koji je ergonomski
oblikovan. lzraden je lijeva-
njem iz lake slitine, a zatim za-
sticena crnom epoksidnom
bojom. Oslonac kundaka izra-
den je iz gume i maze se po-
staviti u tri razlicita polozaja.
Na gornjoj strani kundaka pri-
cvrscen je gumeni oslonac na
kojeg se naslanja obraz strijel-
ca.
Radi vece stabilnosti i pre-
ciznijeg gadanja, puska je op-
remljena kvalitetnim potpor-
nim nozicarna. Oba kraka no-
zica _mogu se prilagodavati po
v1s1ni_ neovisno jedan od dru-
gog sto je korisno pri gadanju
s neravriog terena.
Opticki ciljnik
S obzirom na zahtjeve koji
s~ postavljaju pred puske veli-
kih kalibara nuzno je da budu
opremljene ciljnicima vrhun-
~ke kakvoce, koji ce ornoquci-
11 gadanje na velikim daljina-
ma. Ovi ciljnici moraju s jedne
strane izdrzati velika optere-
cenja koja se javljaju uslijed
trzanja i uporabe u borbenim
uvjetima, a s druge strane
imati izvrsne opticke osobine.
Na pusku MACS M2 projz-
vodac je montirao kvalitetan
opticki ciljnik. Montaza ciljnika
ornoqucava njegovo jednos-
tavno i brzo skidanje i stavlja-
nje. Koncanica ciljnika izvede-
na je u obliku kriza. U donjem
dijelu vidnog polja postavljene
su oznake za orijentaciono
odredivanje daljine do cilja.
Ciljnik je prilagoden za gada-
nje na daljinama do 1400 me-
tara. Radi zastite od rnehanic-
kih ostecenja na ciljnik su po-
stavljeni zastitni poklopci koji
se prije uporabe skidaju.
Prigodom postavljanja u
transportni polozaj na pusku
se postavlja dodatna zastitna
navlaka koja obuhvaca ciljnik i
kuciste puske. u navlaci je
srnjesten pribor za ciscenje
puske koji se sastoji iz cetve-
rodijelne metalne sipke, te
kantice s uljem za podmaziva-
nje. Kad prigodom transporta
postoji rnoqucnost osteciva-
nja optickoq ciljnika, onda se
on maze skinuti s puske, te
postaviti u posebno leziste u
navlaci. Tada se navlaka koris-
ti kao torbica i nosi se odvoje-
no od puske.
Rasklapanje i sklapanje
puske
Rasklapanje i sklapanje
puske vrlo je jednostavno.
Ako se, nakon gadanja, zeli
ocistiti pusku potrebno je iz
kucista izvaditi zatvarac, To
se obavlja na taj nacin da se
potisne na stranu zadrzac za-
tvaraca srnjesten na lijevoj
strani kucista, te zatvarac iz-
vuce povlacenjern unazad.
Rasklapanje zatvaraca obavlja
se na taj nacin da se lijevom
rukom obuhvati tijelo zatvara-
ca izravno do bradavica, na-
sloniti zub udaraca na tvrdu
podlogu (npr. rub stola), te
pornazuci se desnom rukom,
potisnuti zatvarac prema dolje
kako bi se svladala udarna op-
ruga. Kad udarac izade iz pli-
ceq izreza na tijelu zatvaraca
(2-3 mm) desnom sakorn tre-
ba zaokrenuti spojnicu zatva-
raca u desno kako bi se omo-
qucilo da se zub udaraca os-
loni na tijelo spojnice. Nakon
toga rnoquce je zakretanjem u
lijevu stranu odvojiti od zatva-
raca ostale sastavne dijelove.
Radi se o odvajanju udaraca,
spojnice, udarne igle i opruge,
Ako je potrebno, maze se iz-
biti osovinicu koja veze udar-
nu iglu sa spojnicom i odvrnuti
igla od spojriice. Sklapanje se
69
obavlja obrnutim redoslije-
dom.
Novi model
U cilju smanjivanja ukupne
mase puske konstruktor je po-
kusao smanjiti tezinu pojedi-
nih pozicija na pusci, Tako je
napravljena laksa cijev, te
olaksane jos neke pozicije.
Ukupna masa novijeg modela
puske iznosi 8,43 kg sto je
znatno smanjenje. Radi lakseq
transporta napravljen je pre-
klopni kundak sto omoqucuje
da se ukupna duzina puske
smanji sa 1,44 m na 1,17 me-
tara. To je osobito vazno kad
se zeli puska transportirati au-
tomobilom jer je to ponekad
stvaralo poteskoce.
Zaglavak
Rezultati postignuti prigo-
dom gadanja potvrduju rnislje-
nje da se puska MACS M2
maze po svojim rezultatima
mjeriti s ostalim poznatim pus-
kama velikog kalibra. Narav-
no, najbolji ucinci postizu se
specijalno laboriranim strelji-
vom, mada i uporaba standar-
dnih metaka (s obicnim iii pro-
bojno-zapaljivim zrnom) daje
sasvim zadovoljavajuce rezul-
tate. • .
70
Pise Berislav Sipicki
Kad se procjenjuje
ucinkovitost bilo kojeg
oruznickog sustava, pa tako i
MLRS-a, treba naglasiti da se
pri toj procjeni treba uvijek
poci od sposobnosti,
ubojnosti, izvorno postavljenih
zahtjeva i usporedbe troskova
proizvodnje tog sustava s
troskovima proizvodnje drugih
slicnih sustava. Da bi
zadovoljili kriterije koji se
postavljaju pred oruznicke
sustave koji djeluju iii ce
djelovati na danasnjim i
buducim bojistima novi
topnicki sustavi moraju biti
tako koncipirani da zadovolje
sljedece uvjete:
jednostavnost, ubojnost,
pouzdanost, pokretljivost, mali
broj posluznog osoblja,
mogucnost prezivljavanja u
najtezim uvjetima i dovoljan
. ni su odredeni rezultati. Naime, rezultati
do met
VOJNA TEHNIKA
MLRS
(V. dio)
Ucinkovitost
MLRS-a
Urvom cerno dijelu ovog nastavka ·
dati usporedni prikaz MLRS-a s haubica-
ma kalibra 155 mm i 203 mm koje mogu
kao i MLRS ispaljivati projektile napunje-
ne substreljivom, dok cerno u drugom di-
jelu clanka vidjeti na koje se sve razlicite
nacine rnoze MLRS integrirati u postoje-
ce organizacijske strukture oruzanih sna-
ga.
USPOREDBA MLRS-a SA
CIJEVNIM SUSTAVIMA
Nakon sto je arnericka vojska zavrsila s
provedbom rasclarnbe cijene i operativ-
ne ucinkovitosti (RCOU) MLRS-a dobive-
ove rasclarnbe bili su kljucni »alat« koji je
HRVATSKI VOJNII('
koristen prigodom donosenja odluke o
tome da Ii i dalje razvijati MLRS iii kupiti
jos 155 mm i 203 mm haubica te streljiva
za njih. S obzirom da su prvi rezultati ras-
clarnbe bili dosta stari i s obzirom da su
tijek6m godina napravljena odredena po-
boljsanja i na haubicama i na MLRS-u, iz-
vrsene SU dodatne rasclarnbe kako bi Se
dobili podatci koji odgovaraju trenutac-
nom stanju.
Na pocetku je bitno naglasiti da je spo-
sobnost brzog napadaja i neutralizacije
ciljeva kljuc uspjeha sustava koji pruzaju
paljbenu potporu, posebice kad protiv-
nicke snage imaju nadrnoc u ljudstvu. lsto
tako treba reci da je prigodom provode-
nja RCOU programa provedena bojna si-
mulacija koja koristi scenarij koji pak stav-
lja sustav za pruzanje paljbene potpore u
»stresnu« situaciju. Naime, pri ovoj pro-
vjeri sustav se stavlja u stanje 30-satnog
intenzivnog djelovanja, koji je u RCOU
scenariju definiran kao »razdoblje pre-
naprezanja«.
Prema ovom scenariju vrijer:ne potreb-
no za porazavan]e ciljeva u zoni ciljeva
uzima u obzir maksimalnu brzinu paljbe,
sposobnost prezivljavanja sustava, br~j
projektila i odqovarajuce vrijeme potreb1-
to svakom alternativnom sustavu da ispo-
ruci kolicinu projektila potrebnu za zado-
voljenje specificiranog kriterija (10 iii 30
posto ostecenje iii unistenje cilja/ciljeva).
Kod sustava MLRS koristena je taktika
»udari i bjezi« dok su haubice ostajale ~a
jednom paljbenom polozaju tijekom iz-
HRVATSKI VOJNIK
vrsenja pet zadaca, nakon cega SU se
premjestale na nove paljbene polozaje.
Prigodom ovih usporednih ispitivanja
sklop je bio osnovna postrojba za hau-
bicke sustave, a vod (tri lansera) temeljna
postrojba__ z~ MLRS sustav, t~~o da s~ re:
zultati koj ce u nastavku biti predocern
dobiveni nakon djelovanja bitnice od 9
MLRS lansera i haubickih (155 mm i 203
mm) sklopova sa po 24 haubice.
Prigodom ispitivanja pokazalo se, na-
ravno, da su bitnice naoruzans sustavima
MLRS puno otpornije na djelovanje pro-
tivnicke kontrapaljbe negoli haubicke po-
strojbe. Naime, MLRS lanseri sa svojom
taktikom »udari i bjezi« cesto mijenjaju
paljbene polozaje, a osim toga nakon is-
paljivanja prve rakete ostaju na istoj pal-
jbenoj poziciji samo l minutu i 15 sekun-
di. Pri brzini kretanja od 10 km/h MLRS
moze prijeci put od 500 m za tri minute.
Ovo ukupno vrijeme (4 minute i 15 sekun-
di) manje je od vremena potrebitog bitni-
cama koje se koriste za otvaranje kontra-
paljbe da otrkiju napadaca i da ucinkovito
uzvrate paljbom po njegovu polozaju. S
druge strane, sve dok svaka haubica ne
bude imala ugradeno racunalo za odredi-
vanje smjera paljbe te pomagala za navi-
gaciju, nece biti u stanju koristiti taktiku
»udari i bjezi« nakon izvrsene svake za-
dace. Dok haubica kalibra 155 mm rnoze
zauzeti paljbeni poloza] i biti spremna za
paljbu u roku od 30 sekundi (203 mm hau-
bica za 2 minute i 30 sekundi), dotle je za
Na slici je prikazana
MLRS raketa s bojnom
glavom M26 ubrzo nakon
izbacivanja substre/jiva.
Ukupno 644 kasetnih
bombica formira sedam
posebnih skupina;
crne toi:ke sa strane
su dijelovi tijela
bojne glave
citavu bitnicu, za pokret po noci, potreb-
no puno vise vremena (5 do 20 rninuta),
Ako bi se haubicka bitnica prernjestala
nakon svake izvrsene zadace to bi znaci-
lo da polovina haubicke »snage« ne bi bi-
la spremna za paljbu. Trenutacno vazeca
topnicka doktrina zahtijeva da haubice
ostanu na polozaju za izvrsenje vise od
jedne zadace. Takoder, svako izvrsenje
zadace haubicke postrojbe traje 17 do
25 pesto duze nego izvrsenje zadace ko-
ju dobije MLRS. lsto tako, procjenjuje se
da su glede kontrapaljbe haubice 8-10
puta ranjivije od MLRS-a.
Paljbena moe MLRS-a
Jedna od kljucnih odlika MLRS-a je nje-
gova »gusta« paljba u valovima. Maksi-
malna brzina paljbe 155 mm haubice je
cetiri projektila u minuti za prve tri minute
djelovanja, a nakon tog vremena jedan
projektil u minuti. Za haubice kalibra 203
mm maksimalna brzina paljbe je 1,5 pro-
jektila u rninuti za prve tri minute, a nakon
toga 0,5 projektila u minuti. Prema trenu-
tacnirn (prakticnirn) normama arnericke
vojske posada jednog MLRS-a rnoze u
roku jednog sata ispaliti cetiri punjenja
(48 raketa). Da bi se, medutim, ispalilo pu-
njenje jednog lansera (12 raketa) potreb-
no je manje od minute, pri cernu jedna
MLRS bitnica sastavljena od devet lanse-
ra rnoze u jednoj minuti ispaliti 8 do 11
puta vise poboljsanih konvencionalnih
kasetnih bombica dvostruke namjene
71
{PKKBDN) nego sklop naoruzan sa 24
155 mm iii 203 mm haubice.
Pri maksimalno odrzavanoj prosjecno] t
brzini paljbe MLRS bitnica rnoze ispaliti
dvostruko vise PKKBDN bombica od bilo
kojeg haubickoq sklopa.
Postoje tri temeljna tipa 155 mm strelji-
va - dva opce namjene (ON) i jedan
specijalne namjene (SN). Najstariji ON tip
zamijenjen je novijim streljivom no jos ce
dugi niz godina ostati na popisu inventara
arnericke vojske. Ovaj stari ON tip strelji-
va ima domet od 18, 1 km dok novi tip ON
streljiva ima domet od 17,5 km. Ovi pro-
jektili su balisticki slicni jer imaju jednako
veliko zrno za »prijenos« tereta. Primarno
americko streljivo u ovoj skupini je strelji-
vo M483 . koje sluzi za prenosenje 88
PKKBDN bombica. Za 203 mm haubice
streljivo ovog tipa nosi oznaku M509A 1, a
sadrzi 180 PKKBDN bombica.
U skupinu projektila specijalne namje-
ne spadaju »parnetno« streljivo prve ge-
neracije pod nazivom Copperhead koje
daje bitnici naoruzanoj haubicama 155
mm PO kapacitet za borbu protiv oklopa
na vrlo velikim udaljenostima. Kad projek-
til dostigne odredenu tocku iznad zone
ciljeva, ukljucuje se trazilo koje trazi la-
sersku zraku koja se odbija od povrsine
cilja, a koju na cilj usmjerava vojnik na
prvoj crti opskrbljen laserskim obiljeziva-
cern. Projektil tada korigira svoju putanju
pornocu krila te se usmjerava prema izvo-
72 VOJNA TEHNIKA HRVATSKI VOlNlk

rnoc s istim brojem oruzja uz vise

dvostruko manje ljudstva.
-
Punjenje MLRS projektila je znacajno
vece nego ono kod haubickih projektila
kalibra 203 mm iii 155 mm, tako da i ako
bi sve ostale osobine bile iste (domet
preciznost, brzina paljbe}, .MLRS bi izaz:
vao svojim punjenjem puno vece razara.
nje, odnosno ucinak na cilju.

Usporedba glede logisticke

potpore
Prigodom usporedbe dvaju sustava po-
trebno je uzeti u obzir i razmatranja veza-
na uz Ioqisticku potporu kako bi se mogli
dobiti usporedni rezultati glede ukupne
cijene stajanja tih sustava.
Kad se govori o usporedivanju logistic-
ke ucinkovitosti dvaju zasebnih sustava
(MLRS i haubice) treba reci da se rezulta-
ti usporedbe loqisticke ucinkovitosf pri-
kazuju brojem PKKBDN subprojektila is-
porucenih po toni tovara streljiva. Drugim
Ova slika i dvije koje s/ijede snimljene su 1982. godine prigodom bojnog ispitivanja na rijecima, to znaci da je glede loqisticks
poligonu White Sands Missile Range, i pokazuju ui:inak MLRS projektila na razlii:ite tipove
ciljeva. Nakon ispa/jenja 12 raketa u seriji iznad zone ciljeva nailo se ukupno 7728
potpore jedan sustav ucinkovitiji od dru-
kasetnih bombica M77. One su pokrile zonu cilja velii:ine 200 x 300 metara unutar koje su gog ako se u sklopu »paketa« teskoq jed-
se nalazili »mekani«, »polutvrd!« i »tvrd!« ciljevi. Na ovoj slici vidi se helikopter koji je nu tonu moie do sustava na terenu do-
nakon aktiviranja substreljiva izbai:enog iz MLRS raketa probijen fragmentima na mnogim staviti veca kolicina streljiva, odnosno
k/jui:nim mjestima, uk/jui:ujuci kokpit i motorno odjeljenje
substreljiva koje nose glavni projektili. Pri
tome npr. kod streljiva za haubice u
ru laserske zrake - tocki na cilju u koju bojnom glavom AT2 koja je opisana u ukupnu tezinu projektila s upaljacern ulazi
udara laserska zraka ispaljena iz obiljezi- proslom nastavku. i barutno punjenje s udjelom od 10 posto.
vaca. Projektil tezak 62 kg nosi kumulativ- No, kad se govori o dometu sva tn Kompletni »metak« za haubicu sastoji se
no-fraqmentirajucu bojnu glavu - bojna oruzja prigodom koristenja raketa, od- od upaljaca, projektila, barutnog punjenja
glava koja svojim ucinkorn djeluje i na ok- nosno projektila, s PKKBDN substreljivom i pakovanja, sto zorno pokazuje koliko je
lopno vozilo koje pogada (kumulativno dolazi se do rezultata koji u svakom slu- sloiena priprema takvog projektila za
djelovanje} i na pjesastvo koje se nalazi caju na prvo mjesto stavlja MLRS. Naime, paljbu. Za 155 mm haubicu ukupna tezina
oko vozila (fraqrnentirajuce djelovanje). s raketom koja ispaljuje spomenuto sub- metka je 64,7 kg, dok je za haubicu 203
Novi razorni projektil tzv. BB s barutnim streljivo MLRS ima domet za 83 posto ve- mm tezina metka 121,4 kg. Pri tome treba
punjenjem (barutno punjenje sluzi za po- ci od 155 mm hubice i za 40 posto veci naglasiti da se svako punjenje ovako tes-
vecanje dometa ali ne potiskom nego domet od 203 mm haubice. kih projektila treba izvoditi rucno.
smanjenjem turbulencije koja se stvara Druga znacajna prednost sustava Opskrba streljivom rnoze biti ekstrem-
oko »repa« zrna) ima povecan domet ali i MLRS je potreba za malim brojem osob- no skupa jer ukljucuje manipuliranje, tran-
manje eksploziva. lja koje posluiuje. Na primjer, sklop s 27 sport, odvajanje, skladistenja i priprema-
Starija generacija 203 mm projektila ko- MLRS lansera ima u svom sastavu 467 nje za paljbu. Ovdje nije vazan samo ut-
ja ima maksimalni domet od 18.1 km km osoba, dok haubicki sklop (203 mm hau- jecaj tezine, no on dolazi do izricaja kad
zamijenjena je novijom generacijom s po- bice) ima u svom sastavu 730 osoba. To se govori o broju ljudstva koje posluiuje.
vecanirn dometom od 22,9 km, dok naj- znaci da postrojba naoruzana MLRS-om Za pripremu MLRS-a za punjenje i paljbu
novija generacija povecava domet ovih ima 52 posto manje ljudstva u odnosu na treba puno manje ljudi nego npr. za hau-
haubica na 30 km. Ukratko, novi je pro- postrojbe istog ranga naoruzana 155 mm bicu 203 mm. Uz to sto MLRS »stedi« gle·
jektil puno precizniji, puno ubojitiji i ima haubicama i 76 posto manje ljudstva u de broja posluzitelja, on donosi ustedu i
vecu sposobnost glede dometa. odnosu na postrojbe naoruiane 203 mm glede tezine i volumena streljiva te meha-
Jedino streljivo za MLRS koje se u veli- haubicama. (Ti se podatci temelje na or- nicke opreme, no isto tako komplet MLRS
kim kolicinama nalazi u operativnoj upora- ganizacijskim (ustrojbenim) tablicama raketa ne zahtijeva odvajanje, specijalne
bi u arnerickoj vojsci je raketa s M26 boj- arnericke vojske; sastav spomenutih hau- nacine skladistenja iii provjeru streljiva
norrr glavom koja nosi 644 kasetne bom- bickih postrojbi u drugim zemljama moie prije opaljenja.
bice M77 dvostruke namjene. Nekoliko je biti nesto drukciji).
drugih tipova bojnih glava, odnosno rake- S druge strane da bi se postigla paljbe-
ta, jos uvijek u razvoju (BAT substreljivo s na moc haubickoq sklopa potrebno je sa- Usporedba ubojnosti - primjer
ATACMS raketom, raketa SADARM}, no mo nekoliko MLRS lansera iz cega proiz-
s druge strane, Nijemci su vec u operativ- lazi da postrojba naoruzana MLRS lanse- Usporedba ubojnosti zorno pokazui.~
nu uporabu stavili i novi tip MLRS rakete s rima postiie visestruko vecu paljbenu sposobnost MLRS-a. U ovom primjeru cilJ
HRVATSKI VOJNIK 73
ce biti topnicka bit.nica.. Cilj zauzima p~d- brzine paljbe, dometa, broja posluge, bitnica iz sastava MLRS sklopa korpusa
rucje sirine 150 r:'11 dubine 1?0.m: Udalje- rnoqucnosti preiivljavanja, loqistickih za- dodijeli divizijskom topnistvu. MLRS bitni-
nost cilja od palJbenog polozaja Je 10 do htjeva, ubojnosti i rastuceq potencijala ce su tako organizirane da mogu dielova-
30 km. Pogreska lociranja cilja krece se u (nove bojne glave, novi tipovi raketa). ti samostalno. MLRS bitnica opstaje na
rasponu od 75 do 300 metara. Cilj moie bojistu zbog svoje sposobnosti da iz-
biti na otvorenom iii zaklonjeno iza drve- bjegne detekciju, pogadanje prigodom
ca. Zadaca je da se uniste materijalni ele- povlacenja (prernjestanja), te sposobnos-
menti topnicke bitnice sa stupnjem oste- INTEGRACIJA MLRS-a U ti da izbjegne vecinu napadaja usmjere-
cenja od 10 posto. Ovdje se primjenjuje i POSTOJECI USTROJ nih na nju. Uporaba taktike »udari i bjezi«
tzv. kriterij ubojne paljbene rnoci i kriterij uvelike reducira vrijeme razrnjestanja bit-
ubojnosti glede mobilnosti. Kriterij ubojne Postoje razlicit] nacini za integraciju nice na poloiaju, vrijeme potrebno za
paljbene rnoci je definiran kao ostecenje MLRS-a u organizacijsku strukturu, od- lansiranje, te vrijeme potrebno za pre-
oruija (topa, haubice) koje ce sprijeciti is- nosno ustroj arnericke vojske, odnosno mjestanje na drugi poloiaj. U svakom
paljivanje streljiva na ieljene ciljeve i koje drugih vojski korisnica ovog sustava. Ne- lanseru ugradeni sustav za nadzor paljbe
nece rnoci biti otklonjeno u terenskim uv- ke vojske koriste MLRS samo na razini osigurava rnoqucnost decentraliziranog
jetima. ~riterij uboj~os~i g!ede ,:no?iln~sti . korpusa, neke na razini korpusa i divizija, nadzora i uporabe siroko disperziranih
je definiran kao ostecenje koje izazrva a neke opet samo na razini divizija. Za sustava na nepripremljenim paljbenim
vucno vozilo na oruiju prigodom preveli- neke posebne zadace, samostalna MLRS poloiajima.
kog opterecenia kod nadziranih pokreta bitnica moie biti pogodna cak i za koris-
postrojbi i koje ne moie biti na terenu ot- ten je na razini brigade. Bitnice mogu ima- Svaka MLRS postrojba je funkcionalno
klonjeno od strane posade. ti razliciti broj vodova od kojih svaki vod tako organizirana da od strane odredenih
moie imati tri iii cetiri lansera. Cak je u zapovjednistava topnickih postrojbi na
Uzlmajuci u obzir prosjecne perfor- terenu osigurava pruianje nezavisne pal-
okviru ustroja takve jedne bitnice rnoquca
manse MLRS i haubickoq sustava kao i jbene potpore cak i uz dodjeljivanje stan-
i kombinacija s drugim tipom visecijevnoq
opisanog streljiva moie se reci da je pri- dardnih taktickih zadaca pojedinim MLRS
raketnog bacaca. Prema tome ustroj
godom djelovanja po opisanom cilju i vodovima u oqranicenorn razdoblju.
ovakvih postrojbi moie biti »skrojen« pre-
pod navedenim uvjetima glede ostecenja
ma specificnim zahtjevima svake vojske
jedna MLRS raketa s PKKBDN substrelji-
koja koristi ovaj sustav.
vom imala ekvivalentan ucinak haubickorn Uporaba MLRS sklopa
155 mm M107 streljivu u ukupnom broju
od 77 razorno-eksplozivnih projektila te,
Najprikladnija zadaca za MLRS je opca
s druge strane, 155 mm M483 streljivu s Operativni koncept potpora (OP). Pruianje opce potpore po-
PKKBDN substreljivom u ukupnom broju
jacanju (OPP) je takoder prikladno, osim
od sest projektila. Konkretni primjeri MLRS sklop u sastavu korpusa moie sto je izvrsenje ovakve zadace dosta ne-
ubojnosti MLRS projektila prigodom dje- djelovati u sklopu topnicke brigade koja zgodno zbog nepostojanja casnika za
lovanja po razlicitirn ciljevima mogu se vi- se nalazi u sastavu korpusa iii moie biti
vezu. Takoder, MLRS ima samo jednu ek-
djeti i na priloienim fotografijama. dodijeljen divizijskom topnistvu. S obzi- sternu digitalnu komunikacijsku mreiu,
N_a temelju svega naprijed recenoq rom na paljbenu rnoc i sposobnost pre- odnosno crtu, po kojoj moie uspostavlja-
moze se zakljuciti da MLRS ima prednost iivljavanja MLRS bitnice, zapovjednik ti vezu s nadredenim zapovjednistvorn,
pred konvencionalnim topnistvorn glede korpusa moie odluciti da jednu iii vise odnosno, postrojbom koja predstavlja
pojacanje.

MLRS bitnice i vodovi

Bitnice i vodovi u nacelu dobivaju zada-
ce od visih postrojbi u cijern se sastavu
nalaze (sklopovi, topnicke brigade). Bitni-
ce i vodovi mogu izvrsavati standardne
takticke zadace iii mogu potpornoci dje-
lovanje topnickih (haubickih) postrojbi. lz-
vrsavanje standardnih taktickih zadaca
zahtijevat ce modifikacije i dodatnu pot-
poru od strane nadredene postrojbe. Je-
dan lanser moie odgovoriti na zahtjev za
paljbom (uspostava veze jedino preko
glavne mreie) u slucaju nuide no ne mo-
ze provesti organiziranje nadzora paljbe
na takticko] razini (rasclarnbe ciljeva, ko-
ordinacija paljbe itd.).

Operativni raspored sustava

~ale kasetne bombice Mll nacinile su otvore u oklopu tijela oklopnog vozila tako velike
MLRS sustavi u normalnim su uvjetima
k\kroz_ njih moie proci prst (kako se to i vidi na fotografiji). Ci/jevi su bili obojani u bije/o
a o bt se na njima bolje mogao vidjeti ucinak substreljiva rasporedeni unutar zone voda, nadzirani i
 74
podrzavani sa zapovjednog mjesta bitni-
ce. Zone vodova rasporedene su u dubi-
ni bojista (5-15 km iza prve crte) i bocno
(350-1000 metara) kako bi se stvorili opti-
malni uvjeti za komuniciranje, popunu,
maskiranje, izlazak na tocke predvidene
za popunu sustava te tocks za skrivanje.
Zone vodova takoder trebaju imati i vezu
manjeg dometa za uspostavljanje kontak-
ta s vozilima za popunu. Paljbeni polozaji
unutar zone voda moraju biti pomno
odabrani da se ornoquci brzi izlazak na i
s polozaja, sigurno lansiranje, te da sam
polozaj ne zahtijeva koristenjs velike koli-
TAR6£T.No..1
ELE ..:-.11. 15
Na slici se vidi ui:inak kumulativnog mlaza kasetne bombice na oklopnoj ploi:i.
Narani:asto-smeda boja oko rupe je nastala kao posljedica djelovanja plazme (nastale
stvaranjem kumulativnog mlaza) na zelenu boju kojom je ploi:a bi/a obojana
cine tvoriva za maskiranje koje rnoze biti
zapaljen prigodom lansiranja raketa.
Lanseri se moraju vrlo kratko zadrzava-
ti na mjestu za ponovno punjenje. U zo-
nama za smjesta] dodatnih zaliha streljva
nalaze se samo dostavna vozila, dok su
same zone tako odabrane da ornoquca-
vaju vozilu za dostavu da brzo reagira na
zahtjev posada sustava.
Paljbeni ciklus
Zapovjednik bitnice prima i obraduje
zahtjev za otvaranje paljbe nakon cega
se salje zapovjed izabranom lanseru .ko-
jeg nadzire zapovjednik voda na svom
nadzornom pultu. Odabrani lanser izlazi
na ranije odabran palj-
beni polozaj, ispaljuje odqovarajuci broj
VOJNA TEHNIKA
raketa te odlazi na mjesto ponovnog pu-
njenja iii rnjesto predvideno za skrivanje. vrijeme kriticnoq stanja na bojistu sve su
Lanser rnoze funkcionirati u »vrucern«
stanju pripravnosti (motor vozila upaljen,
vozilo spremno za brzo prernjestanje na vrijerne na pripravu sustava.
paljbeni polozaj), u stanju tihog motrenja
(radio ukljucen na prijam, motor vozila
uqasen), iii u »hladnorn« stanju priprav-
nosti pri cernu je lanser u potpunom sta-
nju mirovanja. U prvom slucaju (»vruce«
stanje pripravnosti) karnuflazna rnreza ni-
je postavljena. U drugom slucaju (stanje
tihog motrenja) karnuflazna rnreza rnoze jistu je digitalna rnreza koja povezuje sre-
a i ne mora biti postavljena sto ce ovisiti
o stanju na bojistu, odnosno, u zoni ras-
poreda sustava. I napokon, u trecem slu-
caju (»hladno« stanje pripravnosti) posa-
da se odmara, jede iii popunjava vozilo
gorivom, odnosno streljivom. lsto tako se
u slucaju nekog kvara ne nekom od sus-
tava u bitnici za vrijeme »hladnog« stanja
pripravnosti obavljaju popravci, a sve se,
naravno, zadace koje dodu preko zapov-
jednistva bitnice dostavljaju drugim Ian-
serima dok se status pokvarenog iii oste-
cenoq lansera ne izmijeni.
U svim uvjetima na bojistu u okviru jed-
nog MLRS voda jedan lanser uvijek mora
biti pripravan za izvrsenje zadace. Za to
vrijeme se preostale dvije posade odma-
raju iii popunjavaju gorivom iii streljivom
na vozila iii vrse popravke na vozilu, no
HRVATSKI VOJNII(
citavo su vrijeme na radio-primanju. Za
tri posade u stanju pripravnosti i to samo
zato da se u slucaju potrebe hitnog izlas.
ka na paljbeni poloza] ne bi morale gubiti
Digitalna mreza - srce
organizacije MLRS sustava
Srce organizacije MLRS sustava na bo-
diste za odredivanje elemenata za gada-
nje sa zapovjednistvima vodova i lanseri-
ma.
Ovakav automatizirani sustav daje za-
povjedniku voda rnoqucnost zapovijeda-
nja, nadzora i ucinkovite koordinacije svih
aktivnosti lansera rasporedenih na siro-
kom podrucju, Sve to moie biti provede-
no i manuelno iii glasom no s puno manje
ucinkovitosti.
Sustav za nadzor paljbom (SNP) ugra-
den u svaki lanser:
• Proracunava tehnicko rjesen]e svake
zadace;
• Osiqurava digitalno povezivanje po-
sade i lansera;
• Nadzire i integrira sve podatke dobi-
vene od senzora na vozilu;
• Ornoqucava posadi da nadzire sve
komponente lansera;
Uredaj za odredivanje smjera paljbe
koji je smjesten u zapovjedno vozilo za-
povjednika voda:
• Radi u sklopu dvije odvojene komuni-
kacijske mreze:
• Adresira svaki SNP i njegov lanser;
• Sastavlja, odasilje i sprema peruke;
• Sluzi kao veza izmedu bitnickog
SNP-a i lansera;
• Sprema informacije o statusu lansera
i streljiva, nadzire podatke;
Sustav za odredivanje smjera paljbe
MLRS bitnice srnjesten u vozilu u kojem
je instalirano srediste za nadzor paljbe:
• Provodi rasclarnbu ciljeva;
• Provjerava minimalni domet;
• Sprema
- tri kompleta podataka za trenaz,
- pet podataka o minimalnom dometu,
- sest podataka O zracnirn koridorima,
- 81 cilj,
- cetiri plana za paljbu,
- deset pozicija mjesta za nadzor,
- deset pozicija mjesta za ponovno
punjenje,
- 45 pozicija paljbenih polozaja,
- deset podataka o nadzornim mjera-
ma.
•
HRVATSKI VOJNIK
MODERNIZACIJA POUSKIH SU-22
nripremio Dario Vuljanic
c:. -----------rr---,
Poljske zracne snage
(WLiOP) zele modernizirati
86 jurisnih jednosjeda Suhoj-
-22M-.4K i 14 dvosjeda Su-
-22UM-3K, kako bi oni bili
zadrzani u sluzbi do oko
2015. godine kao glavno
sredstvo za obavljanje napa-
daja.
U zrakoplove ce biti ugra-
dena nova oprema zapadnog
podrijetla koja ukljucuje in-
tegrirani radar, HUD, opre-
mu za navigaciju i ciljanje,
kako bi oni mogli ponijeti
posljednju generaciju »pa-
metnih« oruzja. Poljski Seim
tek treba odobriti planirana
IRSKA NABAVILA CN-235.
N.
svecanosti odrzanoj
u Baldoneu 8. prosinca 1994.
godine Irski zrakoplovni kor-
pus (Irish Air Corps, IAC)
sluzbeno je primio na upora-
bu dva mornaricka ophodna
zrakoplova Airtech CN-
-235-IOOMPA.
financijska sredstva od oko
225-230 milijuna dolara, no
ona sasvim sigurno nece uci
u proracun za tekucu godinu.
S prestankom hladnog rata,
velike lovacko-bombarderske
divizije, sto su u vrijeme po-
stojanja Varsavskog ugovora
trebale obavljati masovne na-
padaje njihovih snaga na ci-
Ijeve u zapadnoj Europi, te
su zbog toga bile rasporede-
ne na uzletistima u sjeveroza-
padnoj Poljskoj reorganizirat
ce se u manje, no sada pri-
mjerenije zrakoplovne briga-
de.
: Oba zr~kopl~va, koji ~ose
irske ev1den~1Jske brojeve
252 (c/n 085) 1 253 (c/n 094)
proizye.dena su u spa_nj.olskoj
tvornici CASA u Se.v,Ih. CN-
-23~-IOOMPA ostali su u Ir-
skoj samo dva dana nakon
cega SU vraceni u Spaniolsku
Poljaci zasad ne planiraju
modernizaciju svojih lovac-
kih zrakoplova Mikojan
MiG-21MF, MiG-21bis
MiG-23MF, vec se predvida
njihova zamjena cirri to do-
puste financijske prilike.
Kupnja novih lovackih zra-
koplova nije realna i vjerojat-
no ce se ponajprije ici za li-
cencnom proizvodnjom ne-
kog lovackog zrakoplova za-
padnog podrijetla. Jedna od
opcija ukljucuje nabavu F-
-16, iako neki izvori vjeruju
da bi Fl A-18 bolje odgova-
rao buducim zahtjevima po-
ljskih zracnih snaga.
na dovrsetak i opremanje.
»Standardni« transportni
CN-235 sto se sad nalazi u
sluzbi IAC bit ce vraceni
tvornici CASA kad druga
dva zrakoplova udu u opera-
tivnu uporabu.
• namijenjenoj za elektron-
75
Pakistanske zracne snage
preuzele su prvih sest mlaz-
nih trenaznih zrakoplova
NAMC/PAC K-8 Karako-
rum; primopredaja je od-
rzana 25. sijecnja 1995. go-
dine u zrakoplovnoj bazi
Risalpur gdje je smjestena
akademija pakistanskog
zrakoplovstva. Jos se ne
zna da Ii ce uslijediti dal-
jnje pakistanske narudzbe
K-8 (pakistansko zrakop-
lovstvo treba radi zamjene
starih Cessna T-378/C na-
baviti 75 trenaznih zrakop-
lova).
Dana 19. sijecnja jedan
od dva demonstraciona
prototipa zrakoplova Roe-
kwell/DASA X-3 IA srusio
se tijekom ispitnog leta, sje-
verno od arnericke zrakop-
lovne baze Edwards u Kali-
forniji. X-31 (prvi prototip,
164584) tog dana izvrsio je
tri leta, i na kraju treceg pri-
i godom slijetanja srusio se.
Njernacki pilot Karl Heinz-
-Lang koji je upravljao sa
zrakoplovom, uspjesno se
katapultirao. Uzrok nesrece
za sada jos nije poznat, a u
meduvremenu su obustav-
ljeni letovi s preostalim
prototipom.
Nakon uspjesno zavrse-
nih strukturalnih, funkcio-
nalnih i dinarnickih ras-
clambi prve serije novih pe-
terokrakih glavnih rotora
proizvedenih 1994. godine
za opremanje talijanskog
• borbenog helikoptera Agus-
ta A 129, 9. sijecnja u Italiji
poletio je prvi prototip A
129 (MMX592/»EI-902«)
opremljen novim rotorskim
sklopom. Tijekom kratkog
leta zamijeceno je znacajno
smanjenje vibracija, manje
nego kod helikoptera op-
remljenih starim cetverok-
rakim glavnim rotorom.
U Poljskoj je otpoceo rad
na novoj inacici helikoptera
PZL Swidnik W-3 Sokol
sko izvidanje i elektronsku
borbu, nakon narudzbe iz-
dane od strane poljskih
zracnih snaga. Osirn toga,
poljsko ministarstvo oorane
odabrat ce stranog partnera
za razvoj oruzanog sustava
jos jedne inacice Sokola,
namijenjene za protutan-
kovsku borbu i pruzanje
zracne potpore. Za sada
prednost ima izraelski PT
projektil Rafael; tvrtke El-
bit i Elop trebale bi osigu-
rati potrebnu elektroniku
za pracenje ciljeva i ciljanje
kao i visecijevni top kal. 20
mm. Ako Rafael bude izab-
ran, ovim PT projektilom
bile bi opremljene i kopne-
ne postrojbe poljske voj-
ske.
 76 HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO HRVATSKI VOJNII(

UCILISTE HRVATSKIH
ZRAKOPLOVACA
Hrvatski » Top Gun«, uciliste buducih generacija cuvara hrvatskog neba - sve ce to
uskoro postati Zrakoplovno nastavno srediste u Sepurinama i Zrakoplovna baza
Zadar, ujedinjeni u jedinstveno nastavno srediste

Tekst i snimci Gordan Lausic

je 15. prosinca 1992. godine

Zapovjednik ZNS-a brigadir Ri-
kard Ferk
Dok su nas svojom bu-
kom ometale »celicne ptice«
neumorno kruzeci iznad na-
sih glava, zapoceo je nas jed-
nodnevni »izlet« u svijet
hrvatskog »TOP GUN-a«,
ucilista novih generacija za-
stitnika hrvatskoga neba -
pripadnika hrvatskih zrac-
nih snaga. Na ulazu u Zra-
koplovno nastavno srediste u
Sepurinama nedaleko Zadra
docekao nas je njegov zapov-
jednik brigadir Rikard Ferk,
kratko nas upoznavsi uz ju-
tarnju kavu s danima njego-
vog stvaranja. »Zrakoplovno
nastavno srediste ustrojeno
sa zadacom specijalisticke
izobrazbe i odgoja kadrova
Hrvatskoga ratnog zrakop-
lovstva i protuzrakoplovne
obrane. Nase zadace podije-
ljene su na izobrazbu casni-
ka, izobrazbu docasnika i
specijalisticku izobrazbu voj-
nika. Dosad je nase diplome
steklo deset generacija roe-
nih vojnika, pet generacija
docasnicke skole i tri genera-
cije casnicke skole. Prvo ce-
mo krenuti u casnicku i do-
casnicku skolu, jer ce vam
one biti zasigurno najzanim-
ljivije, prornatrajuci iz vaseg
»novinarskog« kuta, dok
prolazimo Sredistem uz os-
mijeh kazuje nam brigadir
Ferk.
u ucionicama casnicke i
docasnicke skole, red, stega
kao da smo se vratili u naj-
sretnije doba - ono dacko.

Da bi se postigli najbo/ji rezultati, velika pozornost posvecuje sa

izobrazbi

» Polaznici casnicke i docas- Zrakoplovnom nastavnom

nicke skole stari su borci, ve-
terani domovinskog rata, koji
su tijekom godina provede-
nih na crti bojisnice od hrvat-
Raketasi na vjeibi - njima nece promaci ni jedna protivnicka letjeli- skog vojnika izrasli do hrvat-
ca skog casnika, da bi ovdje u
sredistu nadogradili svoja
postojeca znanja i jos bolje,
ucinkovitije obnasali duznos-
ti na razlicitim razinama za-
povijedanja. Skolujemo cas-
nike i docasnike svih struka:
HRVATSKI VOJNIK 77

Celicna cudoviita cekaju svoj plijen

od pilota koji su prije toga brigadir Ferk upoznajuci nas san, jos jedan crtez zrakoplo- nadolazecih zrakoplova. U ti-
pohadali Fakultet prometnih s porucnikom Raicern. »Da- va na topu, crtez koji simbo- sini promatrajuci biljezili
znanosti, radarske tehnike, nas imate prigodu pratiti po- lizira pobjedu... Dobro sad smo za povijest svaki njihov
protuzrakoplovne obrane::·• laganje zavrsnog ispita jos pogledajte s vase desne stra- korak. Nakon odlicnih ok-
vodeci nas kroz prostonje jedne klase buducih razvod- ne u daljini uocit cete kako lopnjaka na red stupali su
skole govori nam pukovnik nika, dobivamo krace upute, na onoj ravnini gotovo se ne- strijelci lakim raketnim PZ
Pero Galic, zapovjednik Sko- dok fotoaparat neumorno primjetno pojavljuju dvije sustavima hvatajuci svojim
le casnika. Nedaleko od ma- »radi« hvatajuci sto atraktiv- tockice, to su vam »prage«, »strijelama« odbjegle zra-
log hrama zrakoplovnog zna- nije kadrove. Ispred nas po- samohodna PZ oruzja koje koplove prijasnje napadacke
nja, na poligonu marljivo su sade topnickih PZ oruzja, su prikladno obojene maskir- formacije iii tek novo pristig-
vjezbali novaci, pripadnici niza jednocijevnih i visecijev- nom shemom za ovakav ka- le koji nisu ni svjesni sto ih
Nastavne bojne za specijalis- nih topova kalibra 20 mm, meni bezivotni teren kakva je ceka,
ticku izobrazbu. Nakon tje- »boforsa« kalibra 30 mm do okolina piste nase baze«, us- Jos pod dojmom svega vi-
lovjezbe slijede sati napor- u detalje ponavljaju svaki na- mjerava nas pogled porucnik denog zavrsavamo svoj po-
nog stjecanja znanja iz zra- uceni korak. » Posada mora Raic dok polako krecemo sjet Sepurinama drzeci popri-
koplovne tehnike, za duznost biti uvjezbani tim jer svaku prema nesto povecem kame- licnu hrpicu filmova, a onda
pomocnog mehanicara, ra- sekundu zakasnjenja moze se nu. nakon pozdrava s domacini-
darske tehnike, za motritelja skupo platiti u obliku proma- Ispred nas odjednom su ma smjer Zrakoplovna baza
iii pomocne mehanicare na senog zrakoplova koji svoj »izvirila« dva oklopna »cu- Zernunik, baza oslobodena
radarskim postajama, i pro- ubojiti teret moze »istresti« dovista« - »prage«, a u ob- tijekom akcije »Maslenica«,
tuzrakoplovne obrane, za po- bas na vas. Svatko od njih liznjoj sumici svoje konture baza koju su oslobodili sami
sade topnickih PZO oruzja iii naucio je svoje mjesto u tom »izgubio« je BOY trocijevac njezini danasnji pripadnici,
strijelce lakih raketnih susta- mehanizmu, cijem sustavu i stapajuci se s borovima. gdje nas docekuje pukovnik
va PZO. Naizgled jednostav- cilju moraju biti podredeni »Stigli smo na zavrsetak za- Josip Njari, iskusni pilot.
no, to nije nimalo tesko, zasi- svi - a cilj je vise nego ja- vrsnog ispita vjezbe gadanja Upoznavsi nas sa svojim ko-
gurno ce netko pomisliti od
vas, kao sto smo to i mi sami,
bar onaj prvi trenutak. No
hrpa strucne literature, i sati
vjezbe koje treba svladati
svaki polaznik uz strogi nad-
zor brigadira Dure Ivanovi-
ca, zapovjednika Nastavne
bojne, u to nas je brzo razuv-
Jeno .
..»No budite bez brige, to
mje sve. Za kraj vaseg posje-
ta ostavili smo dvije 'prave'
stvari, Posjetit cete dio izob-
razbe polaznika tecaja za raz-
vo~nike kojeg vodi porucnik
J';lnca Raic i kao drugo, da
bi se bar ovaj dan osjecali
ka~ mladi pilot, polaznik bu-
du.c~g Zrakoplovnog vojnog
uc1hsta poci cete u Zrakop-
lovnu bazu Zemunik gdje vas
ocekuJe. njezin zapovjednik
pukovmk Josip Njari, a on-
da.:.. neka iznenadenje osta-
ne 1znenadenje«, kazuje nam lntenzivna izobrazba odvija se i u zrakoplovnoj bazi, gdje buduci piloti HRZ-a »iskuiavaju svoja kri/a«
 78
Pripreme trenainih zrakoplova - jos malo i uslijedit
legama predaje nas u ruke
pukovniku Slavi Vulinu, za-
povjedniku eskadrile lakih
trenaznih zrakoplova. Tek sa-
da nam je sve jasno, ispunja-
va se nasa zelja da poletimo s
trenaznim zrakoplovom bar
na kratko, kao buduci hrvat-
ski piloti. Na pisti dok iznad
nas kruzi nekoliko zrakoplo-
. va, pripremamo opremu, a
nase »ptice nebeske« pune se
gorivom, pregledavaju do u
detalja. Nakon povratka pri-
jasnje skupine zrakoplova
pracenih pogledima inspek-
tora letenja Zrakoplovne ba-
ze prekida nas glas
»Jeste Ii spremni, ide mo ... «
poziva nas pukovnik
Vulin da se ukrcamo u zra-
koplov. Vezujemo se a na
glavi SU nam Vee slusalice S
interfonom. » Krenut cemo
zajedno u paru s jos jednim
zrakoplovom, a onda iznad
Zada, iz »pticje perspektive«
HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO
ce uzlet
Zadra malo cemo se odvojiti,
oni ce nastaviti po svom skol-
skom programu, a mi cemo
krenuti malo do Kornata«,
dok rulamo po pisti govori
nam pukovnik Vulin, inace
sam instruktor letenja. Brzi-
na se povecava, povecava i
onda ... put plavetnila. Kruze-
ci iznad Zadra vec se polako
osjecamo kao starr zracni vu-
kovi. Dok se polako penjemo
ispod nas kao igraeke izgle-
daju trajekti, brodovi u luci,
gradski promet, svakodnevni
zivot, a ispred nas Ugljan,
Dugi otok, Kornati. Mastovi-
ta igra prirode s tisucu otoci-
ca. »Ovaj dio Jadrana, pogo-
tovo uze podrucje uokolo
Zrakoplovne baze Zemunik
pruza vam sa svojih vise od
dvije stotine suncanih dana u
godini idealne uvjete za pi-
lotsku skolu. To su prema ne-
kim pokazateljima zasigurno
najbolji uvjeti u cijeloj Euro-
pi ... Da Ii biste zeljeli i sami
upravljati, odjednom nas
upita pukovnik Vulin, s vise
nego radoscu smo pristali.
»Gledajte dobro«, dopire
kroz slusalice, »ova kazaljka
vam pokazuje da Ii se spusta-
te iii dizete, a kao drugo po-
kreti vam ne smiju biti nagli,
HRVATSKI VOlNlk
samo polako i problema ne
ma«. Dok se podsiecams n
upravljanje joystikom u ne
koj od video-igara preuzim
se upravljaeka palica i moc-•
stroj u nasim je rukarna, N
nadrnasan osjecaj slobode.
nesagledivog prostranstva
» Vrijeme je da se polako vra,
timo, preuzet cu natrag zapo,
vijedi «, vraca nas u stvarnos
pukovnikov glas. Iz plavetni
la neba jos koji put u objek,
tiv foto-aparata hvatamo igru
boja, svjetla i sjene, igru Kor,
nata. Ispod nas Sukosan, Do-
nji i Gornji Zemunik, Smo-
kovic i onda kao duga zmija
nekih prethistorijskih vreme-
na na tom zelenilu pista, na§
cilj. Lagano se spustamo, me-
tar po metar, ostri zvuk dodi,
ra guma s asfaltom... vratili
smo se. Malo poslije nas vra-
caju se i instruktori Perkovie,
Cvrljak, Franjic, Vlahovic i
jos mnogi drugi sa svojim
ucenicima. Dok skidamo slu-
salice neumorno naviru pita-
nja, jer morate priznati, niste
uvijek, makar jedan dan, po-
laznik Zrakoplovnog vojnog
ucilista. •
 HRVATSKI VOJNIK
Pocetak svecanosti
'V
DVOGODISNJICA 313. LoB
Pise Kristina Matica Stojan
Snimio Damjan Tadic
Uag~ebackoj vojarni »Ljudevit Posav-
ski« u Kerestincu 24. veljace obiljezila je
drugu obljetnicu osnutka i rada 313. logistic-
ka baza HRZ i PZO. Osnovana 25. veljace
1993. godine po zapovijedi zapovjednika
HRZ i PZO general bojnika Imre Agotica,
Logisticka baza je dosad uspjesno izvrsila ve-
lik broj zadaca.
Cestitajuci joj na uspjesnorn radu, general
bojnik Imra Agotic naglasio je njezino znace-
nje. » Yi ste u kratkom vremenu stasali u po-
strojbu od vitalnog znacenja. I danas se pred
varna nalaze vrlo bitne zadace. No, uvjeren
sam da ce vas doprinos biti znacajan i da ce-
Otkrfranje ptoce s imenom rojsrne
te kao i dosad uloziti sve svoje snage da bi
vasi rezultati i dalje bili toliko uspjesni.«
Govoreci o dosadasnjern doprinosu 313.
LoB HRZ i PZO, zapovjednik bojnik Zvon-
ko Marko rekao je da je steceno iskustvo
jamstvo i za ubuduce. »Spremni smo na nove
zadace do konacnog oslobadanja svake stope
nase Republike Hrvatske.«
General bojnik Imra Agotic otkrio je plocu
s imenom vojarne i rekao da ona nosi ime
kneza Ljudevita Posavskog, znacajne osobe
hrvatske vojne povijesti. »Generacije stasale
ovdje, imale su srecu stvarati Republiku
Hrvatsku, u ratu je braniti i odbraniti. Nada-
mo se da ce se iduce generacije koje ce u
ovoj vojarni sluziti vojni rok napajati duhov-
no na tradiciji hrvatske vojne povijesti koju
se pod svaku cijenu nastojalo zaboraviti. Na
srecu, te osobe nisu izasle iz hrvatskog sjeca-
nja, i ja vjerujem da nikada niti nece.«
Na kraju svecanosti , zasluznirn pripad-
nicima dodijel_jenasu priznanja.
79
OSNOVANO
UDRUZENJE
LIJECNIKA
ZRAKOPLOVNE
MEDICINE
Uruzenje Iijecnika zrakoplov-
ne medicine pri Zboru lijecnika
Hrvatske odrzalo je 24. veljace 1995.
godine osnivacku skupstinu u Zagre-
bu. Inicijativu za osnivanje udruzenja
zrakoplovne medicine pokrenuli su
djelatnici Zavoda zrakoplovne medi-
cine HRZ i PZO medu kojima su se
posebice istaknuli dr. Zoran Lolic i
dr. Vladimir Pletikapic,
Otvarajuci osnivacku skupstinu pu-
kovnik dr. Zoran Lolic je posebno is-
taknuo znacenje ove udruge pri Zboru
lijecnika Hrvatske, buduci da je to
prvi put daseu »Lijepoj nasoj« osniva
udruzenje lijecnika zrakoplovne medi-
cine. Nakon kraceg osvrta na povijest
razvoja zrakoplovne medicine, kao i
njezinu danasnju ulogu, naglasio je
potrebu strucnog i kvalitetnog odabira
pilota, koji su od velikog znacenja za
citavu drzavu, poglavito kada se uzme
u obzir da troskovi skolovanja jednog
pilota iznose nekoliko stotina tisuca
do Iara.
Bas zato, dodao je pukovnik dr. Lo-
lie, udruzenje namjerava suradivati ne
samo s lijecnicima, vec sa strucnjaci-
ma raznih profila kao sto su psiholozi,
• inzenjeri, biolozi, ekolozi i dr. A kako
bi postignuti rezultati bili na razini
svjetskih, suradnja nece biti ogranice-
na samo na odnose s ovdasnjim ek-
spertima vec ce se prosiriti i na brojne
slicne institucije u inozemstvu.
Nakon sto su nazocni prihvatili re-
ferat, za predsjednika Udruzenja lijec-
nika zrakoplovne medicine je izabran
pukovnik dr. Zoran Lolic, za dopred-
sjednika dr. Darko Jakovac, a izabran
je i troclani odbor. Na kraju je u ime
sekcije zrakoplovne medicine za pru-
zenu pomoc u dosadasnjern radu upu-
cena i posebna zahvala Hrvatskom Ii,
jecnickorn zboru i njezinom predsjed-
niku prof. dr. Anti Drazicicu, cija je
pornoc pridonijela da, kako je istak-
nuto, rezultati postignuti u zrakoplov-
noj medicini dostignu svjetsku razinu .
DAUT BAJRUSI
•
80 HRVATSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO HRVATSKI VOlNlk

PORAST ZNACENJA ZRAKOPLOVSTVA U

SUVREMENIM BORBENIM DJELOVANJIMA
Pise Vinko Sebrek Proucavajuci ratove vodene od II. svjetskog rata do danas, uocava se
porast uloge i znacenja zracnih snaga u ovim sukobima

Danas velesile i pojedine

drzave odnosno savezi stalno
usavrsavaju svoje doktrine koji-
ma razraduju uporabu snaga u
ratovima i borbenim djelovanji-
ma. Sukladno ciljevima koji se
zele ostvariti odreduju se snage i
sredstva za njihovo ostvarenje.
Globalna vojnopoliticka doktri-
na SAD i NATO, nastala tije-
kom razdoblja hladnog rata, je
doktrina visestrukog elasticnog
odgovora koja temelji nadrneta-
nju nuklearnom odvracanju i
prednjoj obrani, a bivsa sovjet-
ska doktrina se zasniva na strate-
giji odvracanja i obrambene do-
voljnosti.
Na temelju globalnih doktrina
razradeni su modaliteti za vode-
nje rata, kao sto su americka do-
ktrina »Zracno-kopnene bitke«,
(Air Land Battle 2000), doktrina
NATO »Dubokih udara konven-
cionalnih snaga« (FOFA, Follow Suvremeni borbeni zrakoplovi (poput americkog fovea F-15 Eagle) postali su jedno od najucinkovitijih
borbenih sredstava danasnjice
On Force Attack) i sovjetska do-
ktrina »brzih dubokih prodora i
udara«. Navedene doktrine kon- na ostvarivanju znacajne nadmo- ku zrakoplovstvo koalicije nasta- Zato se moze kazati da je rat u
cipirane su za vodenje munjevi- ci u zracnom prostoru, samostal- vilo je sustavno unistavati kop- Zaljevu bio poligon za ispitiva-
tog rata pri cemu je integrirana nom razaranju ekonomskih po- nenu komponentu oruzanih sna- nje novih borbenih zrakoplova i
uporaba svih oruzanih snaga i tencijala neprijatelja, unistenju ga lraka. Na taj nacin zrakoplov- razlicitih sustava (nova zrakop-
njihova sinkronizirana i iznenad- njegovih gradova i stanovnistva, stvo je odigralo presudnu ulogu. lovna oruzja, sustavi za elektron-
na djelovanja s· kopna, mora, te unistenju znacajnijeg dijela Sve je bilo podredeno koncep- sku borbu, izvidnicki sustavi i
zraka i iz svemirskog prostora. vojnih potencijala neprijatelja. ciji kratkotrajnog munjevitog ra- sl.), ali i prikazana uspjesna upo-
Rusija je preuzela svoju do- Ova doktrina prenaglasava ta u kojem je trebalo sve zavrsiti raba starijih borbenih zrakoplo-
ktrinu od bivseg SSSR i usprkos uporabu znacenja prevlasti u za nekoliko dana, Zrakoplovstvo va koji su zahvaljujuci provede-
smanjenju svojih oruzanih snaga zracnom prostoru. Tu doktrinu je trebalo rijesiti tijek i ishod ra- nim modernizacijama i danas
(od 2,8 na 1,5 milijuna brojcanog nije dosad potpuno prihvatila ni ta, tako da do bitke na kopnu ucinkoviti. Na taj nacin opravda-
sastava, kao i velikim ekonom- jedna drzava ( djelomice ju je pri- prakticki i ne dode. Podsjecalo le su se konstatacije da su mo-
skim i drugim problemima koji hvatila SAD). Puna afirmacija i je sve to dobrim dijelom na do- dernizacije u usavrsavanju ratne
utjecu na daljnji razvoj ruske primjena ove doktrine ostvarena ktrinu talijanskog vojnog teoreti- · tehnike vrlo vazne za produzava-
vojske), bit doktrine ostaje, kako je u ratu u Perzijskom zaljevu cara generala Giulia Dhoueta nje vijeka uporabe zrakoplova i
je to vec receno, dovoljnosti svo- ( drugi zaljevski rat od 17. sijec- (1869.-1930.) iz razdoblja izmedu dokazalo se da stariji zrakoplovi
jih snaga za vodenje obrambe- nja do 28. veljace 1992. godine), dva svjetska rata po kojem su opremljeni i naoruzani suvreme-
nog rata. tj. u operaciji » Pustinjska oluja«, djelovanja zrakoplovstva imala nim ubojnim sredstvima, termo-
Sukladno navedenom i doktri- gdje su ubjedinjene snage protui- dominantnu ulogu za ostvariva- vizijskim i EO sustavima i elek-
ne odnosno zamisli o uporabi racke koalicije predvodene od nje pobjede u ratu. tronskom opremom mogu izvrii-
ratnih zrakoplovstva su se stalno strane SAD stvorile uvjete za Rat u Zaljevu je znacajan i po ti zadace potpore i nanositi sna!:
mijenjale i usavrsavale. U jedni- brzo dobivanje rata uz minimal- tome sto su u njemu uporabljeni ne gubitke neprijatelju. Kao 1
ma je uloga zrakoplovstva vode- ne gubitke. Udari zrakoplovnih najsuvremeniji zrakoplovi op- prije dva desetljeca (u vijetnam-
ca i odlucujuca, dok u drugima snaga koalicije dobrim dijelom remljeni s modernim ubojnim skom ratu), i sukob u Zaljevu po-
je uloga zrakoplovstva koncipi- paralizirali su i onesposobili sredstvima i elektronikom. Me- kazao se kao idealna prigoda ~
rana tako da pruzi ucinkovitu iracka zapovjedna i kornunika- dutim, odlucujucu ulogu imali provjeru najnovijih tehnolosklh
potporu i zastitu ostalim snaga- cijska sredista i sustav PZO sveli su zrakoplovi druge i trece gene- dostignuca zrakoplovne tehnike,
ma KoV i RM. samo na topnicku komponentu, racije a uporabljeni su zrakoplo- ali i novih taktickih postupak:
Samostalna zrakoplovna do- te u potpunosti blokirali iracko vi svih raspolozivih tipova uve- (mora se napomenuti da se po-
ktrina koja predvida vodecu ulo- ratno zrakoplovstvo na zemlji, a deni u naoruzanje u razdoblju stignuti rezultati ipak ne mogu
gu zrakoplovnih snaga temelji se zatim odrzavajuci prevlast u zra- od 60-tih godina pa naovamo. uzeti »zdravo za gotovo«, jer su
 HRVATSKI VOJNIK
postignuti u borbi pr_otiv_ slabo
pripremljenog protivnika ~ u go-
tovo idealn!m _mete? UVJ~tima).
ZahvaljuJuc1 naJn~v1J1m . ~o:
stignucima u znanosti, tehnici 1
tehnologiji i njihovoj promJ~m u
zrakoplovstvu, kao I promjena-
ma njezine uporabe, zrakoplov-
ne snage su postale izraziJo of~n-
zivne, a njihova djelovanja - 11;1-
tegralni dio ukupnog ~Jelo~anJa
oruzanih snaga ~ znacajan ~1mbe-
nik u izvodenJu operacija na
kopnu, moru i zracnom prostoru.
Pri tome u konvenc10nalnom ra-
tu borbeni zrakoplov je ostao je-
dan od najueinkovitijih borbenih
sredstava za djelovanje po nepri-
jateljskim snagama i objektima u
dubini, a helikopter - sredstvo
za jacanje pokretljivosti i ubojne
moci kopnenih snaga i osigura-
nje ucinkovitog vodenja i zapovi-
jedanja, prije svega na taktickoj
razini.
Poznati svjetski vojni strucnja-
ci, kako na istoku tako i na zapa-
du, isticu da su danas, a sutra jos
vise, brzina izvodenja i uspjeh
napadnih operacija kopnenih i
pomorskih snaga uvjetovani
stupnjem izborene prevlasti u
zracnom prostoru, ucinkovitoscu
izvidanja iz zracnog i svemirskog
prostora, kao i paljbenih udara
iz zraka u okviru neposredne i
posredne paljbene potpore.
Usavrsavanje sredstava ratne
tehnike i naoruzanja u drugim
vidovima i rodovima vojske ne
umanjuje znacenje zrakoplovnih
snaga u ratu. Naprotiv, visoki
stupanj integracije snaga razlici-
tih vidova i rodova i oblika bor-
benih djelovanja u kopneno-
-zracnim-pomorskim. operacija-.
ma podjednako istice snagu i
moc ne samo kopnenim i pomor-
.skih vec i zrakoplovnim snagama
u svim domenama oruzane bor-
be.
Veliki napretak u razvoju zna-
nosti, tehnike i tehnologije omo-
g~cio je razvoj i proizvodnju no-
vih vrsta i tipova zrakoplova
vrhunsko letno-tehniekih znaeaj-
ki, novih ubojnih sredstava veli-
ke preciznosti pogadanja, dome-
ta I razorne moci i elektronskih
sustava sirokog spektra primje-
ne, s~stava za izvidanje iz zraka
u velikom opsegu visina i brzina
leta, ~ svim vremenskim uvjeti-
ma, visok stupanj automatizacije
s~ekohkog procesa zapovijeda-
DJa p~strojbama i vodenja borbe-
nog dJelovanja. To sve skupa osi-
. g~rava zrakoplovnim snagama ·
v1soku bojnu ucinkovitost, a nji-;
hovu_ ulogu u ratnim djelovanji- ·
ma cini Jos znaeajnijom, : kovitosti razlicite • objekte na
. ~ vrlo kratkom razdoblju rea-
hz1ram su mnogi opsezni i vrlo .
.'!&<,
Za/jevski rat 1991. godine dokazao je da je u modernim sukobima moguca ul:inkovita uporaba i starijih
borbenih zrakop/ova, koji su modernizirani ugradnjom najnollijih elektronskih i borbenih sustava (poput
jurisnika Jaguar snimljenih tijekom spomenutog sukoba)
slozeni projekti i programi. U
operativnu uporabu tijekom pro-
teklog desetljeca uvedeni su raz-
liciti tipovi borbenih zrakoplova
(americki F-15, F-16, F/A-18, F-
-117A, B-IB, B-2; ruski MiG-29,
MiG-31, Su-27, Tu-160; francus-
ki Mirage-2000). Medutim ovdje
treba istaci da temeljnu udarnu
moc ratnih zrakoplovstava veci-
ne razvijenih zemalja i danas ci-
ne borbeni zrakoplovi druge ge-
neracije (kategorije F-4, MiG-21,
F-104 i sl.). Treca najnovija ge-
neracija zrakoplova (kategorije
F-15, F-16, MiG-29)· masovnije
je zastupljena samo u zracnim
snagama manjeg broja zemalja
(ponajprije SAD, Rusije, visoko-
razvijenih industrijskih zemalja).
Nove tehnologije, tvoriva, pro-
izvodne metode, aerodinamicne
konfiguracije i sustavi projektira-
nja primjenjuju se i primjenjivat
ce se u izradbi zrakoplova nove
generacije, kao- sto su americki
ATF, visenacionalni (zajednicki
projekt Velike Britanije, Njernac-
ke, Italije, Spanjolske) EFA,
francuski Rafale, svedski JAS-39
_Gripen isl.
Suvremeni borbeni zrakoplovi
posljednje generacije trebaju
vrlo kratku uzletno-sletnu stazu
(do nekoliko stotina metara), ve-
liku brzinu perijanja, izvrsne ma-
nevarske sposobnosti u vodorav-
noj i vertikalnoj ravni, veliki po-
lumjer borbenog djelovanja i sl.
Oprema i naoruzanje im omogu-
cavaju da otkriju, raspoznaju i
uniste s velikim stupnjem ucin-
zemlji i u zracnom prostoru u
svim vremenskim uvjetima.
81
~@'> ;:;,~c~:-,-;c:,,fi>,ll'il ~.
Razvoj kompozitnih tvoriva ravno, o embargu, koji je naza-
otvorio je put izgradnji zrakoplo- lost jos uvijek na snazi. Medu-
va uz primjenu tzv. »stealth« tim, programi i planovi postoje.
tehnologije vrlo niske primjetlji- Zna se da ce nase ratno zrakop-
vosti za protivnikove radare. Za lovstvo biti malo, ali vrlo ucinko-
svaki od programa razvoja mo- vito i da ce u naoruzanju imati
dernih vojnih letjelica (bez obzi- visenamjenski zrakoplov zapad-
ra radi Ii se o visenamjenskom ne tehnologije.
lovcu, borbenom helikopteru, iii Poznato je, da ovako slozena
transportnom zrakoplovu) po- tehnika i njihova takticka i teh-
stavljeni su vrlo strogi zahtjevi nicka uporaba.zahtijevaju visoku
- da moraju biti visoko ucinko- razinu opcih, vojnih i specijalis-
vite u duzem vremenskom raz- tickih znanja kako kod pilota, ta-
doblju, vrlo pouzdane u radu, . ko i kod tehnickog osoblja. Ovaj
jednostavne za posluzivanje i 09- zahtjev postaje sve naglaseniji
rzavanje i sto je najvaznije - ne kad se zna da borbeni zrakoplovi
previse skupe. posljednje generacije u operativ-
Novi zrakoplovi bit ce uglav- noj uporabi iziskuju dodatne na-
nom visenamjenski, sto znaci da pore Zbog
pilota.
toga se
.
u HRZ i PZO
se moze ucinkovito uporabiti u
borbi za prevlast u zraenom pro- , znacajna pozornost posvecuje
izobrazbi s ciljem omogucavanja
storu, kao i za jurisne zadace i iz- brzog
ovladavanja novom zra-
vidanje. Razvoj i proizvodnja vi- koplovnom tehnikom, u trenutku
sokospecijaliziranih zrakoplova kad ona bude uvrstena u sastav
- npr. lovacki zrakoplov za iz- hrvatskih zracnih snaga. Praksa
vojevanje zracne nadmoci poput Iokalnih ratova, a posebice naseg
americkog F-15 iii ruskog Su-27,
iii lovaca presretaca poput MiG- domovinskog rata je pokazala da
-31 - ostat ce privilegija jedino je ljudski cimbenik bio presudan
najrazvijenijih zemalja (pitanje kod zemalja koje su se borile za
je da Ii si i one mogu priustiti ta- svoju slobodu i neovisnost.
ko skupe zrakoplove). Visoka razina slozenosti vec
proizvedenih zrakoplova i trend
Postavljaju se pitanja kakvo ce njihovog daljnjeg razvoja i usa-
biti Hrvatsko ratno zrakoplov- vrsavanja traze od pilota i tehni-
stvo. 0 tome se u posljednje vri- cara kontinuiranu izobrazbu radi
'jeme mnogo razmislja i rasprav- omogucavanja brzog i uspjesnog
lja, kako u HRZ i PZO, tako i na prelaska na tehnicka sredstva
.visim razinama. 0 tome kakve i kad ova u buducnosti budu stig-
koje zrakoplove ce imati nase la u zrakoplovne postrojbe
ratno zrakoplovstvo ovisi o mno- HRZ-a; stoga je svekoliki pro-
gim cimbenicima, a prije svega o gram . ostvarivanja izobrazbe u
nasoj obrambenoj strategiji, ma- HRZ i PZO usmjeren ostvariva-
terijalnim mogucnostima i, na- nju navedenog cilja. •
 82
AERONAUTICA· MILITARE ITALIANA
- TALIJANSKE ZRACNE SNAGE
Glavni prioritet u daljnjem
razvoju talijanskih zracnih
snaga je nabava novog
lovackog zrakoplova, koji
treba zamijeniti sada
zastarjele Starfightere
Pise Robert Barie
Uvsi u sedmo desetljece
postojanja, Aeronautica Militare
ltaliana (AMI, Talijanske zracne
snage), danas sastavni dio 5th
ATAF-a (NATO-ave 5. saveznic-
ke zracne snage, u cijem su sus-
tavu zrakoplovne postrojbe ze-
malja ovog saveza na podrucju
Sredozemlja), usprkos brojcano
impresivnom sastavu (AMI po-
sjeduje oko 800 borbenih zra-
Jedan od borbenih zrakoplova napravljenih u ltaliji tijekom I. svjet-
skog rata, bombarder Caproni Ca2 .
Tijekom tridesetih, dvokrilni lovci Fiat CR.32 predstavljali su glavni- ·• okviru opkoparstva. Usporedno
nu lovackih zrakoplova u ·sastavu Reggis Aeronautica (na s/ici je
usavrseni CR.42)
ZRAKOPLOVSTVASVijETA
koplova) nije onoliko ucinkovita sredstva za slucaj rata (ratna pri-
u obrani talijanskog zracnog pro- cuva), kako je pokazalo nedavno
stora koliko bi trebala biti. Godi- sudjelovanje AMI-a u operaciji
ne slabe zainteresiranosti politi- Desert Storm, nisu na potrebnoj
cara za obrambena pitanja odra- razini (tijekom Desert Storma,
zile su se negativno i na AMI - samo 10 Tornada u 32 borbene
lovce presretace F-104 Starfig- misije bacilo je 565 bombi Mk 83
hter odavno je trebalo zamijeniti . (svaka od 454 kg) i time su goto-
novim tipom, PZ raketni sustav vo potpuno iscrpljene ratne zali-
Nike Hercules odavno je zasta- he ovih bombi). Mora se reci i da
rio. Ni uskladistena borbena se AMI-jevi Tornadi i nisu previ-
se iskazali tijekom Desert Stor-
ma. Smanjivanje vojnog budzeta
za talijansku vojsku neizbjezno
ce se odraziti i na zracne snage,
sto znaci da ni u buducnosti
AMI-ju nece cvjetati ruze.
Razvoj zrakoplovstva u ltaliji
otpoceo je vec 1884. godine stva-
. ranjem balonske sekcije u sasta-
'vu jednog opkoparskog puka,
koja ce tri godine kasnije preras-
ti u satniju. Baloni su koristeni
tijekom borbi u Eritreji 1887. go-
dine. Prvi zrakoplovi uvedeni su
u sastav opkoparske brigade
(Brigata Specialisti di Genia)
1910. godine (tri zrakoplova Far-
man i dva Bleria). Prva borbena
uporaba zrakoplova bila je u su-
kobu s Turskom u Libiji 1911.
godine.
U 1912. godini stvara se u ok-
viru ministarstva rata inspekcij-
ski- ured za zrakoplovne snage
(Ufficio Ispezione del Servici
Aeronautica), u cijem se sastavu
naslo nekoliko bojni (zrakoplov-
na, balonska, za potporu), odje-
ljenja i zavod za konstrukciju let-
jelica, te kolonijalno zrakoplov-
stvo. Time su prakticki nastale
talijanske zracne snage, istina u
s ovim dogadajima razvijala se i
· zrakoplovna industrija, te se ub-
HRVATSKI VOJNII
rzo pojavljuju i prvi zrakoplovi
domace konstrukcije.
Dana 18. ozujka 1915. godine
sluzbeno se osniva Zrakoplovni
vojni korpus (Corpo Aeronautica
Militare). Ovom odlukom zraene
snage se izdvajaju iz sastava op-
koparstva i postaju rod oruzanih
snaga. U sastavu korpusa u tre-
nutku ulaska ltalije u rat nalazile
su se tri zrakoplovne skupine i
jedna zasebna eskadrila za obra-
nu Venecije, plus pomocne po-
strojbe. Do kraja 1916. godine u
sastavu zracnih snaga nalazilo se
50 zrakoplovnih eskadrila, da bi
se u trenutku zavrsetka I. svjet-
skog rata ovaj broj popeo na 84
eskadrile opremljene s 1055 zra-
koplova i 552 hidrozrakoplova.
Tijekom I. svjetskog rata zrakop-
lovne snage izvrsile su 17.050 mi-
sija.
Godine 1923. zracne snage
sluzbeno su postale posebni vid
oruzanih snaga (Regia Ae~onau-
tica), cime otpocinje i njihov ub-
rzani razvoj. Tako je ltalija 1937.
godine imala najvece zracne sna-
ge na svijetu, opremljene s 2260
borbenih zrakoplova. Organiza-
cijski, Regia Aeronautica bila je
podijeljena na samostalne zracne
snage, zrakoplovstvo KoV, mor-
naricko zrakoplovstvo i koloni-
jalno zrakoplovstvo. Tijekom ta·
lijanske invazije Etiopije 1935.
godine Regia Aeronautica po·
stigla je dobre rezultate, no znat-
no se slabije iskazala u spanjol-
skom gradanskom ratu. Ipak, a·
nilo se da na kraju tridesetih Ita-
lija raspolaze snaznirrr i moder·
nim zracnim snagama. Bila je to
pogresna ocjena. ·
U razvoju lovaca dominirala
HRVATSKI VOJNIK
je ideja O pokretljivosti kao glav-
noj odl i ci lovackog z~~~opl~v~,
na stetu palj?en~ m_oc1 1 brzini;
ovo vjerovanJe .b_Jlo J.e potvrdeno
pogresnim zak.lJUCCl_ma • IZV~Ce-
nim iz zracnih borbi u spanjol-
skom gradanskom ratu. Tako su
talijanski piloti u trenutku kad
su druge zemlje razvijale levee
jednokrilce vehk~ ?rzm~ let~ !
dobrog naorufanJa 1 dalje letjeli
na dvokrilnim lovcima Fiat
CR.32 koji su potkraj tridesetih
vec bili zastarjeli u odnosu na
druge modeme lovacke zrakop-
love koji su se pojavili u ?vom
razdoblju - Hurncane, Sp!tfire,
Messerschmitt Bf 109, P-361 dru-
gi (proizvodnja usavr~en~g
dvokrilnog lovca CR.42 trajat ce
cak do 1942. godine), iii jednok-
rilcima poput Fiat G .50 koji ni-
su bili nista bolji od CR.32/ 42.
Druga posljedica ave koncepcije
bila je kasnjenje u razvoju iduce
generacije borbenih zrakoplova,
kao i u razvoju zrakoplovmh mo-
tora snage vece od 1000 KS
(krivnja za to lezi i na talijanskoj
zrakoplovnoj industriji) - sredi-
nom 1940. godine svi talijanski
lovci bili su opremljeni motorom
Fiat A.74 snage samo 840 KS (za
usporedbu, Spitfire Mk I koji se
poceo proizvoditi 1938. godine
imao je motor Merlin XII snage
1175 KS), a naoruzanje je bilo
jednako bijedno - samo dvije
strojnice kal: 12,7 mm. To nije
znacilo da talijanski konstruktori
nisu bili sposobni stvoriti borbe-
ne zrakoplove koji bi po svojim
osobinama bili ravnopravni stra-
nima. To su i dokazali lovcima
poput Macchia C.202/205, Fiata
Centaura G.55 iii Reggianea Re
2005. Ista prica bila je prisutna i
kod bombardera - vec prije rata
napravljen je izvrsni . srednji
bombarder Savoia Marchetti SM
79, a kasnije se pojavio i teski
bombarder . Piaggio P. l 08. Uz
ove, pojavio se i cijeli niz ekspe- ·
nmentalnih zrakoplova. Ali ne-
sposobnost talijanske industrije
da proizvede dovoljno snazne
zrakoplovne motore i streljacko
naorufanje (najbolji talijanski
lovac u ratu, Fiat G.55 Centauro
bio je opremljen njemackim mo'.
taro~ Dai~er Benz DB 605A, a
str~IJacko naoruzanje ukljuciva-
lo Je i tri njemacka topa MG 151
kal._ 20 mm), te da zrakoplove
pro!zvede u dovoljno velikom
broJu (npr. napravljeno je samo
105 ~ovaca G.55), znacilo je da se
~e~1a Aeronautica morala oslo-
nu: na isporuke njemacke opre-
me .. Nemogucnost popunjavanja
gu?.itaka (u tujnu 1943. godine
tahJanske zracne snage raspola-
gale su samo s 447 borbenih zra-
koplova koji su bili u operativ-
nom stanju), slaba izucenost i
moral posada su doveli do toga
da je talijansko zrakoplovstvo bi-
lo inferiorno u odnosu na protiv-
nicke snage, te da se nije poseb-
no iskazalo u ratu.
Nakon kapitulacje Italije
1943. godine saveznici su od pre-
ostalih talijanskih zrakoplovnih
postrojbi formirali po jednu lo-
vacku, bombardersku i transpor-
tnu skupinu. Ove snage su do
kraja rata djelovale iznad Sredo-
zemlja i Balkana pod angloame-
rickim zapovjednistvom.
SM.79, izvrsni srednji bombarder koristen od strane Talijana tijekom ·
II. svjetskog rata
U poslijeratnom razdoblju novoosnovane talijanske zracne snage prvo su opremljene borbenim zrakop-
lovima americke proizvodnje (na slici je RF-84F)
Na temelju mirovnog ugovora
potpisanog 10. veljace 1947. go-.·
dine, talijanske zracne snage og-
ranieene su na 200 borbenih i
150 transportnih i pomocnih zra-
koplova. Nakon ulaska Italije u
NATO pakt, 1951. godine skida-
ju se nametnuta ogranicenja i ot-
pocinje ubrzani razvoj zracnih.
snaga. U pocetku, u nabavi opre-
me zracne snage iskljucivo su se
oslanjale na pomoc SAD: tije-
kom pedesetih u naoruzanje su
uvedeni borbeni zrakoplovi F-84
Thunderjet, F-84F Thunderstre-
ak, F-86 Sabre, te transportni C-
_47 i C-119. Kasnije ce uslijediti
. nabava F-104 Starfightera i C-
-130 Herculesa ..
U pocetku sezdesetih u naoru-
zanju se pojavljuje i borbeni zra-
83
Fiat G.55 Centauro, najbolji talijanski lovac tijekom II. svjetskog rats
kih taktickih zracnih snaga (5th
Allied Tactical Air Force) smjes-
tenih u Italiji predstavljaju _glav-
nu protutezu zracnim snagama
Varsavskog pakta u ovoj regiji.
Druga vazna zadaca AMI-a SU
protubrodska djelovanja (sredis-
nji polozaj Italije na Sredozem-
lju omogucava ucinkoviti nadzor
sredisnjeg dijela Mediterana).
Medutim, sredinom osamdese-
tih postalo je jasno da je neop-
hodna modernizacija AMI-ja.
Trebalo je stvoriti strukturu i
sposobnosti zracnih snaga za iz-
·
koplov domace konstrukcije - vrsavanje odlucnih, brzih i ucin-
bio je to jurisnik Fiat G.91 (kas- kovitih akcija (posebice preciz-
nije ce se u naoruzanju naci i nih »kirurskih« udara po zemal-
mlazni skolskoborbeni zrakop- jskim ciljevima), neku vrstu
lov MB.326 a osamdesetih i nje- »zracnih snaga za brze interven-
gov nasljednik MB.339). Tije- cije«. To je ukljucivalo moderni-
kom sedamdesetih, u suradnji s zaciju radarske i C' mreze (pose-
Velikom Britanijom i Njemac- bice s obzirom na potrebu pravo-
kom razvijen je jurisni zrakoplov dobnog otkrivanja niskoletecih
Tornado, a desetljece kasnije la- ciljeva; zbog toga se predvidala
ki jurisni borbeni zrakoplov nabava A WACS zrakoplova), te
AMX u suradnji s Brazilom. nabavu novih lovackih zrakoplo-
Razvijen je i dornaci transportni va kao zamjenu za F, I 04 Starfig-
zrakoplov G-222. Svim ovim na- htere (dok su nabavkom Torna-
bavama potkraj sedamdesetih i u da i AMX-a stvoreni uvjeti za za-
pocetku osamdesetih AMI je po mjenjivanje starih jurisnih zra-
,brojnosti i. opremljenosti izbila koplova G.91, pitanje zamjene
na prvo mjesto medu zracnim Starfightera ostalo je otvoreno,
snagama NATO-a u podrucju jer je sredinom devedesetih tre-
Sredozemlja, sa zadacom da za- - balo svakako zamijeniti ove zra-
jedno s postrojbama 5. saveznic-, koplove bez obzira na izvrseni
 84 ZRAKOPLOVSTVA SVIJETA HRVATSKI VOlNlk

program modernizacije). Osim trebne promjene biti brzo i pro- SMA se sastoji od sest glavnih loziva sredstva /lovci presreta~
nabave novih sredstava, trebalo vedene. odjela (Reparto). kopneni lanseri PZ raketnih sus-
je rijesiti jos jedan ozbiljan pro- Sve zrakoplovne postrojbe raz- tava, radarske postaje/ uklopljen
blem - kronican nedostatak mjestene su u sastavu tri zracne
kvalificiranog osoblja (posebice Organizacija AMI-ja
je u novostvoreni NATO-ov sus-
regije (Regione Aerera): tav zracne obrane NADGE, te su
letnih posada i zemaljskih tehni- Glavno zapovjednistvo AMI- - I • Regione Aerera, sjeverni ove snage i danas pod nadzorom
cara), -ja (Stato Maggiore Aeronautica) dio ltalije (stozer u Milanu); zapovjednistva NATO-a). Za
Mnogo toga od navedenog do- nalazi se u Rimu, i direktno je -i• Regione Aerera, sredisnji nadzor zracnoobrambenog susta.
sad nije ostvareno, zbog nedos- · . podredeno talijanskom ministar- dio Italije (stozer u Rimu-Cen- va nadlezna su dva regionalna
tatka novcanih 'sredstava, promi- stvu obrane. Glavna zadaca ovog tocelle); operativna sredista - 1. sa sre-
jenjene geopoliticke situacije u tijela je odgovornost za operativ- -3• Regione Aerera, juzni dio distem u Veneciji (Mount Ven.
Europi, kasnjenja razvojnih pro- no i administrativno upravljanje ltalije (stozer u Bari-Palese). da), i 2. sa sredistem u Apulii
grama pojedinih oruzanih susta- zracnim snagama i planiranje Izvan sastava zracnih regija, (Martina Franca); svako regio-
va. S obziromna lose stanje tali- njihova daljnjeg razvoja (nacel- pod operativnim · zapovjednis-. nalno srediste koordinira zracnu
janske ekonomije, i daljnja pred- nik SMA /Cappo di Stato Mag- tvom 5th ATAF-a (ciji se stozer obranu kroz sektorska operacij.
videna rezanja oruzanih snaga, giore/ zajedno sa svojim pomoc- nalazi u Vicenzi) nalazi se zrac- ska sredista. Ova operacijska sre-
ni daljnji razvoj dogadaja ne nikom odgovoran je za definira- noobrambena komponenta dista sastavni su dio 5th ATAF-
pruza velike nade da ce sve po- nje i provodenje ove politike). AMI-ja (od 1962. godine raspo-
Vecina radara u okviru zra~
noobrambenog sustava pripada
tipu Alenia RAT-31S, no nedav•
.• ,-- -- .•........, .
no su nabavljena dva nova 30
.,': I
,-,
I
,_
•... ,
I
•. - -, :
""'
.
:-·'" .
Bolzano
•
radara Hughes HR-3000, i dale-
kometni motrilacki radari Gene-
;;,
,: • -.- ~:s~~i , ,
', ',
,.•

Vittorio Vene'i •
Aviano ',
• Udine-Rivolto
ral Electric AN/FPS-117 (u tije-
ku je i razvoj poboljsane inaeice
radara RAT-31S, nazvane RAT-
' '•
MILANO• -
Ono al Seno -
Treviso-lst,ana •easarsa'della
. Delizia
Cameri • o •. Treviso-San A11gelo -31SL, predvida se da ce AMI
• • -• _.,. ~P nabaviti deset primjeraka).

v~~I
• Milano- Brescia- • V,cenza• C,VENEZIA fTRIESTE .
Venaria Bresso Ghedi Verona- Padova
AMI je za zracnoobrambens
Villafranca ~ snage odredio sedam Gruppi lo-
vaca presretaca ( detaljni opis or-
ganizacijske strukture AMI-a dat
o BOLOGNA q~ ~
La Spez,a-Luni

Pisa-SanGiusto . ,:,-~
.
-San G1org10
ini-Miramare
. ""'
"' ,.\J
~•• :,
~
cu kasnije), osam Gruppi Inter-
cettori Telequideti (postrojbe op-
remljene PZ raketnim sustavom
• • Firenze '-.
MIM-14C Nike Hercules/96/ i
Aelenia Spada /20 bitnica, svaka
- "<!. s tri postrojbe od kojih svaka
ima dva sestocijevna lansera, ko-
riste se za obranu zrakoplovnih
baza/); predvidena zamjena Ni-
ke Herculesa Patriotom za sada
je zbog financijsk.ih razloga otka-

Roma-Ciempino•• Roma-Urbe
•...
\... .
Roma-Guidonia
zana), te radarske postaje u sklo- ·
pu 16 radarskih Gruppi. Postroj-
be s raketnim PZ sustavima pod-
Pratica di Mare ijeljene su izmedu 16 i 17 Stor-
• rrosinone
foggia-Amendola ma, koji je dio I. zracne brigade
• (I• Brigata Aerea). Sustavu zrat-
• Grazzamae-Caserta ne obrane pridonosi i kopnena
vojska (Esercito Italiana) koja
pod operativni nadzor AMI stav-
lja dvije regimente opremljene
PZ raketnim sustavom MIM-23
Hawk i jednu PZ topnieku regi-
mentu (s topovima Breda-Bofors
L40/70), a ratna mornarica (Ma-
rina Militare) takoder pruza og-
ranicenu potporu s PZ raketnim
sustavima postavljenim na bro-
dovima.
Izvan operativnog nadzora
zracnih regija nalaze se i snage
za zracno spasavanje (Forze del
I Soccorso Aereo), koje su takoder
podredene regijskim operahV·
nim sredistima.
Catania-FontanarosN · · Temeljna letacka postrojbs
tania-Sigonalla AMI-ja je Squadriglia (ekvi~a-
lent odjeljenju), a dvije iii vtle
Squadriglia formiraju Gru~po
Raspored glavnih zrakoplovnih baza AMl-ja ( ekvivalent skvadrona, mnoztna
. HRVATSKI VOJNIK 85
Gruppi) koji normalno u n_azivu
imaju oznaku koja ukazuje na
njihovu glavnu ulogu. Sve ozna:
ke koje su trenutacno u uporabi
SU sljedece:
• AA - Addestramento Acroba-
tico (akrobatski trening);
• AO - Addestramento Opera-
tivo (operativni trening);
• AS - Antisom (protupodrnor-
nicko ratovanje);
• CB0 - Cacciabombardieri
Ognitempo (bornbarderi za
djelovanje u svirn vrernenskim
prigodarna);
• CBOS/S - CBO Convenzio-
nali/Speciali (konvencionalni-
/specijalni CBO; »specijalni«
oznacava sposobnost vrsenja
nukleamih udara);
• CBR - Cacciabombardieri Ri- Za zracno presretanje joi uvijek se koriste /ovci F-104 Starfighter, poput ovog F-1045 iz sastava
cognitori (izvidnieki lovci- St"Storma (snimio Federico Grattoni)
-bombarderi);
• CIO - Caccia Intercetorri postrojba koja obieno pod svo- borbenih i 120 naoruzanih tre- konverziju 153 F-104S na novi
Ognitempo (lovci presretaci za jim. nadzororn ima zrakoplovnu naznih ASA standard (Aggiomamento
sve vrernenske uvjete); bazu, 1-2 Gruppi i postrojbe za Sistema d'Arma - modernizaci-
• CRO - Caccia Ricognitori potporu. Postrojbe za' potporu Starfighteri ja oruzanog sustava). ASA pro-
Ognitempo (izvidnicki lovci za zaduzene su za odrfavanje zra- gram otpoceo je u pocetku osam-
sve vrernenske uvjete); koplova, popunu gorivorn i tele- Jedini lovacki zrakoplov u na- desetih, a prva prakticna ispitiva-
• GE - Guerra Elettronica kornunikacije (Gruppo Servizi · oruzanju AMI-ja sad je, kao i u nja izvedena su u sijecnju 1984.
(elektronsko ratovanje); Tecnici Operativi); za logistiku protekla dva desetljeca, F-104 godine, pri cemu je za ispitivanje
• RM - Radiomisure (pomoc (Gruppo Servizi Logistici Opera- Starfighter. Izrnedu 1969. i 1979. u letu koristen jedan modificira-
pri navigaciji); tivi); za osiguranje baze (Gruppo godine u Italiji je licencno proiz- ni F-104S (MM 6945). Isporuke
• TM - Transport Medi (sred- Difensa iii ako je baza manja, vedeno 205 Starfightera inacice prvih F-104S ASA zapocele su
nji transport); Nucleo/Sezione Difensa); i ma- F-104S, cija je dosadasnja na- dvije godine kasnije.
• TS -· Transport Speciali (spe- nja letacka postrojba za vezu rnjena bila izvrsavanje zracnog U sklopu ovog prograrna mo-
cijalni transport). (Squadriglia Collegamenti). presretanja i jurisnih zadaca. Od dernizacije izvedena je prornjena
Za Gruppe narnijenjene za tra- · Centro je postrojba nesto ma- navedenog broja, u naoruzanju .avionike (zamjena originalnog
zenje i spasavanje, i za onespo- nja od Gruppa, a Reparto je ek- je preostalo 185 (od toga 140 F- .radara NASARR R-210 s Fiato-
sobljavanje protivnickog sustava vivalent Storrnu, no ovaj naziv se -104S, 20 izvidnickih RF-1040 i vim poboljsanim derivatorn R-
PZO koriste se engleske kratice uobicajeno povezuje s tehnickim 25 trenaznih TF-1040). Daljnjirn -21 G/M l Setter - novi radar
(SAR - Search and Rescue, SE- sluzbama. Vee prije spornenuta planovirna predvida se da ce irna MTI mod cime je dobio »lo-
AD - Suppression of Enemy Air Brigata Aerea sastoji se od tri iii svih preostalih 140 F-104S biti ok-down, shoot-down« sposob-
D~fences). Lova~kobornbarde/- vise Gruppi iii od dva Storrna. premjesteno na izvrsavanje is- nosti, te jos neke prornjene no
ski Gruppo sastoji se od 18 zra- U ovorn trenutku u sastavu kljucivo zracnoobrambenih duz- ucinkovitost radara nije odvise
koplova, a lovacki Gruppo od 12 AMI nalazi se 73.300 ljudi (od nosti (zracno presretanje ). · povecana u odnosu na prethodni
zrakoplova. toga 23.500 novaka), te oko 800 U studenorn 1992. godine tali- -model jer se ipak radi o tehnolo-
Stormo ( ekvivalent vingu) je zrakoplova, od kojih je oko 330 janska tvrtka Alenia zavrsila je giji iz sezdesetih godina; ugrad-
nja novog oruzanog racunala;
postavljanje ometackog sustava
AN/ALQ-73). U biti ASA pro-
gram nije donio stvarno poveca-
nje borbene ucinkovitosti talijan-
skih Starfightera, jer su ogranica-
vanja novcanih izdataka za zra-
koplovstvo sprijecila stvamo
ucinkovitu rnodernizaciju.
Standardno naoruzanje F-
-104S sastoji se od dva projektila
zrak-zrak AIM-9L Sidewindera
postavljena na nosace na vrhovi-
rna krila i dva AIM-7E Sparrowa
(iii talijanske verzije Sparrowa,
Alenia Aspide IA) na vanjskirn
potkrilnirn nosacima, plus dva
dodatna spremnika goriva (svaki
volurnena 738 I).
Kako predvidena zamjena za
Starfightere (Eurofighter 2000)
kasni, Italija je odlucila privre-
meno od Velike Britanije iznaj-
,. . . , ~. ~== -~ -~ miti presretace Tornado F.Mk3.
~ iezdesetih u naoruianje u/aze i domai:e proizvedeni zrakoplovi, poput ovih juriinih zrakoplova Fiat
. 91T koji su se nalazili u sastavu 32'Storma (snimio Federico Grattoni) · . (nastavit ce se) •
86
TOMCATOVE INACICE
Stalni napori za
poboljsavanjem F-14A
(posebice pogonske skupine ),
doveli su do pojave nekoliko
novih inacica
Pripremio Ivan Marie
od pocetka je shvaceno da je TF30 ne-
dovoljno snazan motor za Tomcata, i da mo-
ze biti samo privremeno rjesenje s kojim ce
US Navy steci iskustvo s prvom inaeicorn
F-14 dok se ne razvije snaznija inacica, Pre-
ma ovim ocekivanjima, nastaje zahtjev
VFX-2 (koji ce postati F-14B) odnoso ver-
zija VFX-1 (originalni zahtjev koji je doveo
do nastajanja F-14A) s poboljsanim motori-
ma. Procijenjeno je da ce razvoj novih moto-
ra omoguciti 40 posto bolji polumjer zaokre-
ta, 80 posto veci i polumjer akcije, i 21 posto
bolje izdrfavanje g opterecenja. Za VFX-2
odabran je turboventilatorski motor
Pratt&Whitney F401-PW-P400 (-derivat
JTF-22 Advanced Technology Engine iz
koje su proizasli motor FlOO uporabljen na
F-15 i F-16). Mornaricki F401 imao je istu.
jezgru motora, s vecirn ventilatorom i ureda-
jem za naknadno izgaranje, i straznjim stup-
njem trostupnjevanog ventilatora.
F401 nudio je manju masu i manju speci-
ficnu potrosnju goriva od TF30, povecani po-
tisak od 72,95 kN (125 kN s naknadnim iz-
gorjevanjem (to je predstavljalo znacajno po-
vecanje u odnosu na TF30, (to se vidi i po
odnosu .potiska i mase: kod F-14A ovaj od-
nos bio je 0.75:1, a kod novog motora je iz-
jednacen). Prema originalnim zamislima sa-
mo je 67 prvih Tomcata trebalo dobiti motor
TF30 dok bi preostali zrakoplovi bili gradeni
prema VFX-2 standardu, i dobili bi novi
naziv F-14B. Prvih 67 F-14A kasnije bi dobi-
lo novu pogonsku skupinu. Produkcijski pla-
novi su predvidali pravljenje vise od 700 zra-
koplova, ukljucujuci i Tomcate za cetiri ma-
rinske eskadrile. Mnogi od ovih zrakoplova
trebali su biti unaprijedeni visenamjenski
F-14C. Prvih 469 ugovorenih Tomcata tre-
F-148 iz sastava skvadrona VF-211 uzlijece s ubojnim tovarom od iest Phoenixa AIM-54C
ZRAKOPLOVNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNlk
(II. 010).
F-148 Super Tomcat, snimljen s tovarom Mk 83 bombi tijekom razvojnog programs
nije bilo novca i tek 1979. godine potpisiva-
balo je proizvesti u osam serija (6, 6, 30, 96,
njem zajedniekog ugovora izmedu USAF-a i
96, 96, 96, 43 primjeraka) i na toj bazi odra-
US Navy o zajednickorn razvoju buduceg
dena je (u $ iz 1970.) cijena od 12.4 milijuna
$ po primjerku. motora za lovacki zrakoplov poceo je rad na
Sedmi YF-14 pretvoren je u prototip F- novoj pogonskoj skupini za Tomcata. Raz-
-14B, i poletioje 12. rujna 1973. godine s vojni ugovor dobiva General Electric. Nasta-
novom pogonskom skupinom od dva motora Ji motor FIOI-DFE (koji je trebaozamijeni-
F401. Nakon sto je razvoj F401 zbog brojnih ti TF30 kod F-14 i FlOO kod F-16) teme-
tehnoloskih problema i velikih troskova pre-ljen je na jezgru motora FlOl razvijenog za
bornbarder B-1 s povecanim ventilatorom.
kinut odluceno je da se zadrzi TF30 bez obzi-
ra na nedostatke ovog motora (USAF je kre- Sedmi YF-14 prototip, koji je koristen i za
nuo drugim putem i na kraju rijesio slicne razvoj prvog F-14B odabranje za procjenji-
probleme s FIOO). F-:-14B prototip stavljen vanje motora FlOl-DFE. Prvi let prototipa
je u skladiste i kasnije koristen kao F-14B nazvanog »Super Tomcat« bio je 14. srpnja
Super Tomcat za provjeravanje motora 1981. godine s novim motorima postavljenim
FlOI-DFE i njegovog produkcijskog deri- u obim gondolama, a provjeravanja su za-
vata Fl 10-GE-400. vrsena u jesen 1981. godine.
Provjera programa pokazala je impresivno
F-14B Super Tomcat povecanje performansi, ukljucujuci 62 posto
Problemi s motorom TF30 doveli su do is- povecanja presretackog polumjera, i pobol-
pitivanja odredenog brojamogucih zamjen'.1, jsanje osobina u uzletu koje je obecavalo uz-
ukljucujuci motore General Electnc Jijetanje s nosaca bez uporabe naknadnog iz-
FIOI-X, Pratt&Whitney F401-PW-26C i garanja. Ovi rezultati utjecali su na odluku
dvije verzije Allisona TF41 da se Fl 10-GE-400 (inacica FIOI-DFE
(TF41-912-B32 s naknadnim izgaranjem i za serijsku produkciju) odabere kao pogon-
-B3 l bez naknadnog izgaranja). Za izvode- ska skupina inacice F-14D i F-14A+. Ra-
nje natjecaja radi odabira jednog od motora di ispitivanja Fl 10-GE-400 »Super Tom-
cat« je opremljen ovim motorima i prvi let iz-
vrsio je 29. rujna 1986. postigavsi brzinu od
1226 km/h na visini od 10386 m (ova ispiti-
vanja izvedena su radi opremanja F-14D
novom pogonskom skupinom).
F-14B (bivsi F-14A+)
Dizajnirana kao privremena inacica do do-
laska F-14D, s originalnom oznakom F-
- 14A +, ova inacica trebala je kasnije biti
unaprijedena na F-14D standard. Modifi-
kacija zmaja zrakoplova ornogucavala je ug-
radnju turboventilatorskih motora
Fl IO-GE-400 (Fl IO je gotovo u potpuno.s-
ti izmjenjiv s TF30, trebajuci samo ugradnJU
dodatne sekcije duljine 127 cm iza turbine
zbog krace duljine novog motora I samo 462
cm u usporedbi sa 600 cm od TF30/; preos-
tala izmjena sastojala se u drukcijern raz-
 HRVATSKI VOJNIK
mjestaju nekih komponenti motora, plus ma-
njim modifikacijama strukture F-14). Dia-
metar motora smanjen je na 118 cm ali je
protok zrak~ pov~can.~a 109 na _122. kg use-
kundi. To je pridonijelo povecanju snage
motora, na 129 kN i drarnaticnom poboljsa-
nju performansi, kao i omogucavanju uzleta
s nosaca pomocu katapulta bez aktiviranja
naknapnog izgaranja.
Uz povecanje snage motora postignuta je
znacajna redukcija potrosnje goriva zbog
smanjivanja uporabe naknadnog izgaranja
[kad je aktivirano naknadno izgaranje, trosi
se do cetiri puta vise goriva) a borbeni po-
lumjer pove~an je za vi~~- od 62 posto. Napo-
kon, Fl 10 je pouzdaniji od starog TF30 i
omogucava pilotu da se tijekom zracne borbe
potpuno koncentrira na vodenje borbe i ne
vodi vise racuna o tome kako ce se motori
ponasati pri malom iii velikom potisku, pri
visokim napadnim kutevima i razlicitim brzi-
nama leta (TF30 je u tom pogledu trebalo
stalno nadzirati).
Usporedba konstrukcije oba motora poka-
zuje napredak u razvoju turbomlaznih moto-
ra postignut tijekom dvadeset godina, TF30
je razvijen tijekom 60-ih, ima ukupno sesna-
est stupnjeva kornpresije, ventilators tri stup-
nja koji se nalazi na istoj osovini kao sestos-
tupnjevani kornpresor niskog tlaka. Kao kon-
trast, Fl 10 ima ukupno samo dvanaest stup-
njeva (ventilator s tri stupnja, kompresor vi-
sokog tlaka sa same devet stupnjeva), na sto-
tine lopatica manje nego kod prethodnika,
F-148 s teretom bombi
F-148
standardna
avionlka i
radars F-14A
krlla prl
malailmalnoj
ltrl]all
(aoveraweep«)
\
od 72"
llltvorene --._ potpuno
llllazn1ce
otvorene
lllotora
mlaznice
motora
Crtei F-148 (prvobitna oznaka F-14A +)
Novoizgradeni F-140 iz 'sastava skvadrona VF-31 tijekom slijetanja
odnos tlakova je mnogo veci (31) zahvaljuju-
ci cemu je smanjen utrosak goriva. Ostale
promjene obuhvacaju uklanjanje malih ka-
narda, promjene u opremi kokpita, redizajni-
ranje lezisra za smjestaj topa Vulcan kalibra
20 mm zajedno s novim sustavom za odstra-
njivanje plinova nastalih prigodom ispaljiva-
nja topa.
Od elektronike ugraden je novi sustav za
lociranje zracenja protivnickih radara AN-
/ ARL-67, sustav za prijenos podataka ASW-
-278 pomocu kojeg posada automatski dobi-
va prikaz ciljeva detektiranih od strane E-2C
Hawkeyea, drugih brodova, drugih F-14 dok
simultano salje podatke o kontaktima koje je
otkrila vlastitim senzorskim sustavima. ASW-
je nepromijenjen. ··
'F-14A+, napravljeno je 38 primjeraka: 18
uklonjeni kanardi
katapultlrajuca sjedala
GRU-\ <,
\ iste antene kao i kod F-14A
\ uvodnici za sustav ·
odstranjivanja plinova
spremnik nastalih nakon
s TCS-om opaljenja topa
i ALQ-126
(nalaze se i na
kasnim F-14A)
87
-278 ornogucuje posadi da prati lokacije po-
tencijalnih meta u krugu od 360 stupnjeva
oko vlastitog zrakoplova, a moze se povezati
i s Boeing E-3 Sentryem i zemaljskom radar-
skom mrezorn (Basic Air Defense Ground
Environment).
Modernizirani radarski sustav nadzora
paljbe dobio je naziv AN/ AWG-l 5F: radar i
ostali elementi sustava medusobno su pove-
zani racunarskom mrezom (Computer Signal
Data Converter) koja nadzire sredisnje racu-
nalo koje upravlja automatskom prornjenom
strijele krila, HUD, INS navigacijski sustav,
sustav za prijenos podataka, kompjuterizira-
ne displeje u kokpitu (vecina ugradenih racu-
nala su digitalni, ali analogna racunala su jos
koristena za sustav kontrole leta i distribuciju
goriva).
Ugradeni su novi V/UHF radio-uredaji
AN! ARC-I 82, kao i novi sustav za nadzor
uzgona i potiska motora prigodom slijetanja
na nosac (Direct LiftControl/ Approach Po-
wer Control), kao i poseban sustav za nadzor
rada motora. Broj nosaca naoruzanja ostao
Nakon uspjesnog isprobavanja motora
FIIO na F-148 »Super Tomcatu« ugovor o
njegovoj proizvodnji potpisan je ~ General
Electricom 15. veljace 1987. u vrijednosti od
235 milijuna $, a prvi motor isporucen je 30.
srpnja 1987. godine, Sto se tice produkcije
Block 145 (F-148-145-GR), 15 Block 150 (F-
-148-150-GR), 5 Block 155 (F-148-155-GR),
koji su isporuceni izmedu FY 86 i FY 88. I.
svibnja 1991. godine. F-14A+ dobio je· sa-
dasnji naziv F-148. Uz novoproizvedene zra-
koplove, na novu konfiguraciju modificirana
su i 32 F-14A, od kojih je 11 prilagodeno za
nosenje TARPS-a (svi novoproizvedeni F-
-148 nisu sposobni za nosenje TARPS-a).
Predvidena je konverzija jos .17 Tomcata na
ovaj standard.
General Electric F11 O-GE-400 ·
turboventllatorski motor!
 88
Vecina F-14B bit ce modernizirana u okvi-
ru MMCAP programa. Od poboljsane inaci-
ce F-14B s usavrsenirn oruzanirn i elektron-
skim sustavima (nazvane F-14C) odustalo se.
F-14D
Oznaka F-14D prvotno je dana predloze-
noj pojednostavljenoj inacici Tomcata o ko-
joj se govorilo u vrijeme kad je naglo poveca-
nje cijene F-14A izazvalo veliku zabrinutost.
Danasnji F-14D obznanjen je 1984. godine
kao usavrseni derivativ Tomcata s poboljsa-
nom elektronskom opremom. Simultano · s
ovom odlukom kao prijelazni projekt do na-
bave F-140D, otpocelo se s radom na pre-
thodno opisanom F-14A+.
NACES ojedalo
red•r AN/APG-71
I zijom iz F-14A, dok je za razvoj motora ko-
/
,,,....,..,..•lf1.
•pr•mnlk • IRST -om I TCS-om
-............ poc:lnoenl apremnlk • TCS-om
Crtei F-140
ZRAKOPLOVNA TEHNIKA HRVATSKI VOJNlk
-
Kokpit F-140 ekstenzivno Strainji kokpit F-140 (11idi se 1111/Rt/
je redizajniran (na slicije 11iiefunkciona/ni displej iznad zaslOIIII
pilotski kokpit) radara)
Uspjeh F-14B »Super Tomcata« i novih
motorima su izvrsene prethodno opisane
motora isprobanih na njemu dovodi do odlu- promjene.
ke donesene u veljaci 1984. godine da se po-
Elektronska oprema F-14D predstavlja
gonska skupina F-14D sastoji od dva motora najbitniju izmjenu kod ove inacice Tomcata.
- . Fl lO-PW-400. Ova odluka dovela je do po- F-14D oprernljen je s radarom AN/APG-71
boljsavanja performansi nove inacice - po- zasnovanom na originalnom AN/ AWG-9, ali
trosnja goriva smanjena je za 30 posto tije- s digitalnom obradbom podataka. Zrakoplov
kom rada naknadnog izgaranja, presretacki je dobio sistemsku arhitekturu s visestrukom
polumjer povecan je za 50 posto, a zadrzava- magistralom podataka s dvostrukim raeuna-
nje u zraku tijekom CAP ophodnje za 33 po- rom AYK-14. Od ostale elektronske opreme
sto. Povecani potisak je omogucio uzlijetanje ugraden je AN/ ARL-67, digitalni navigacij-
bez koristenja naknadnog izgaranja sto je ko- ski inercijalni sustav AN/ ASN-139, a mogu-
risna osobina nocu kad bljesak iz mlaznica ce je ugraditi i sustav za prijenos podataka
pri koristenju naknadnog · izgaranja djeluje JTIDS. Na donjem dijelu nosa zrakoplova
dernaskirajuci pri zamracivanju broda. Na postavljen je kontejner s dva senzorska susta-
va - Northropovim TCS-om (desno) i IRST
senzorom AN/AAS (lijevo). Svi F-14D dobi-
li su katapultirajuca sjedala Martin-Baker
Mk 14 NACES.
Cetiri prototipa F-14D dobiveni su konver-
L risten F-14B »Super Tomcat«. Prvi od cetiri
prototipa (PA-I) poletio je 23. studenoga
1987. godine (bio je opremljen radarom AN-
lurboventll•torakl
motor! F110-GE-400
/ APG-71, digitalnom elektronikom i novim
kokpitom ali je zadrzao stare motore TFJO);
koristen je za provjeravanje radarskog susta-
produietci n.padnog ruba kril• • novom konturom,
gdje ,u kudtt• 1nten. za eustaveAN/AL0-165, ARL-45 va, integraciju displeja navigacijskog sustava
I ARL-67 turboverttUatorakl motori F110-GE-400 • i sustava za prijenos podataka. Drugi proto-
L tip (PA-2) opremljen je istom elektronskom
opremom kao prvi ali je dobio nove motore
Fl IO-GE-400. Poletio je 29. travnja 1988. go-
dine i koristen je za ispitivanje integracije
elektronske opreme. Treci i cetvrti prototip
(PA-3, PA-4) poletjeli su 31. svibnja i 21. ruJ·
na 1988. godine. Prvi prototip isporucen JC
eskadrili VX-4 u svibnju 1990. godine.
Od 127 planiranih F-14D odobreno je 37
prije no sto je program otkazan 1989. godine,
zbog nedostatka sredstava: 7 Block 160 (F·
-14D-160-GR), 12 Block 165 (F-140-
-165-GR), 18 Block 170 (F-14D-170-GR).
Prvi je isporucen 23. ozujka 1990. godine a
posljednji 20. srpnja 1992. godine. Dodatn1h
18 primjeraka dobiveno je konverzijom ~-
- I 4A. Ovih 55 F-14D opremilo je tri eskadri-
le, VF-2 »Bounty Hunters«, VF-I I »Red
Rippers«, VF-31 »Tomcatters«. Drugi i cet-
vrti prototip dobili su oznaku NF-14D i ko-
AN/ AXX-1 (doono~ IRST .
riste se u okviru raznih ispitnih programa-
Mnzorom AN/ AAS (ll)ovo) Zajedno s F-14B, F-14D dobit ce neke ele;,
mente Block I poboljsanja (drugi el~me!IU
vec su ugradeni u F-14D) od 1995. uklJUCUJU·
 HRVATSKI VOJNIK
ci GPS navigacijski sustav, digitalni sustav
kontrole !eta, a od 1998. godine radio-ureda-
je AN/ARC-210, FLIR i mamac AN/ALE-
-50.
F-14D(R)
Prvi od planiranih 400 +- F- l 4A koji su tre-
bali biti preradeni na F-14D standard pod
oznakom F-14(D)R isporucen je Grummanu
u lipnju 1990. godine a drugi u rujnu. Modi-
ffciranje je trebalo potrajati oko 15 mjeseci i
krajnji rezultat trebao je dati US Navy zra-
koplovnu flotu Tomcata koja bi se sastojala
od F-14D (tj. modificiranih F-14A i novopro-
izvedenih F-14D) i F-14B. Ovi ambiciozni
planovi napusteni su zbog ogranicavanja bu-
dzeta. Sest zrakoplova ugovorenih za FY 90
bili su sigurni ali 98 F-14D(R) fundiranih za
razdoblje izmedu FY 91 i FY 95 (12, 18, 20,
Par F-14D(R) na palubi nosaca zrakoplova USS Constellation
24 i 24 zrakoplova) otkazano je. Kasnije je
ipak odobrena preradba 12 F-14A tako da je
ukupno preradeno 18 Tomcata koji su ispo-
ruceni mornarici. Ovi zrakoplovi 'dodijeljeni
su trima eskadrilama mornarickog zrakop-
lovstva i to VF-2 »Bounty Hunters«, VF-I I
»Red Rippers« i VF-31 »Torncatters« koji su
prije dobili novoizgradene primjerke F-14D.
F/A-140
Posljednji prijedlog poboljsanja Tomcata
je oznacen kao F/ A-14D i ima cilj proizvesti
poboljsani jurisni derivativ iz F-14D konver-
zijom postojecih zrakoplova radi zamjene
A-6 lntrudera do dolaska F/A-18E/F. Ako
fundiranje bude osigurano program rnoze bi-
ti lansiran ove godine s isporukom radi ope-
racione evaluacije unutar dvije godine od po-
cetka programa. Za poboljsanje 54 F-14D
potrebno je oko 1,5 milijardi $, iii 9,2 milijar-
di $ za 250 zrakoplova konvertiranih iz F-
-14D, F-14B iii cak F-14A.
Grumman predlaze Fl A-14D poboljsanje ·.
kao alternativu programu modernizacije
Block I namijenjenom F-14A i F-14B, i pred-
v1.~a odvijanje novog programa u cetiri sta-
dija (zadnja tri stadija bila bi provedena u
postrojbama). Svi Tomcati bili bi podignuti
na F-14D standard(s motorima Fl 10, racuna-
rom A YK-14, digitalnom elektronikom) a
predlozene promjene u potpunosti bi elimini-
rale analognu elektronsku opremu koja je
Programom Block I trebala biti zadrzana.
Prv] stadij trajao bi sedam mjeseci i u okviru
~Jega bio bi ugraden FLIR za napadaj na ci-
lJeve na zemlji, instalacije za magistralu pod-
~taka Mil Std 1760 (za postizanje kompatibi-
h!eta ~ usavrsenirn oruzjirna poput JSOW),
d1s1?le1 za prikaz taktickih informacija koji se
~oze programirati, jednodijelni pokrov kok-
Pita, mjere za reduciranje radarskog odraza
prednjeg dijela trupa, sustav za zastitu
spremnika goriva.
Drugi stadij programa ukljucuje postavlja-
nje vucenog mamca AN/ ALE-50, navigacij-
skog FLIR-a i kokpit oprernljen uredajima za
nocno motrenje (mnogi elementi preuzeti su
s F/A-18D i AV-8B). HUD ce biti konverzi-
ran za koristenje rasterskog skaniranja (zbog
prikaza podataka s FLIR-a), a poseban plin-
ski generator popunjavat ce spremnike gori-
va, kako se prazne, s nitrogenom.
Treci stadij predvida dodavanje novih mo-
dova rada za radar AN/ APG-71 (sinteticka
apertura, doplersko izostravanje radarskog
· zraka, pretrazivanje povrsine mora, MTI,
modovi pracenja oblika terena).
Cetvrti stadij predvida opremanje Tomca-
ta usavrsenim oruzjima za napadaj na kopne-
ne ciljeve poput JDAM i JSOW.
Makela Super Tomcats 21
Neostvarene inacice F-14 Tomcata
Kao vrlo pojednostavljen derivat Tomcata,
F-14T trebao je predstavljati alternativu stal-
nom povecanju cijena F-14A i F-14B. Ova
inacica natjecala se s predlozenim mornaric-
kim F-15N, kao i s moderniziranim F-4
Phantomima II. Naoruzan Sparrowom i Si-
dewinderom ali ne i Phoenixom, F-14T nije
pruzao osobite prednosti nad modernizira-
nim F-4 pa se od njega odustalo.
Druga pojednostavljena inacica Tomcata
(ali u manjem stupnju nego kod F-14n bio je
F-14X. Pod ovom oznakom bio je zapravo
niz prijedloga (neki nisu ukljucivali nosenje
Phoenixa, neki S1J trebali dobiti degradirani
radar koji bi simultano mogao pratiti 12 a ne
24 zracna cilja, razmatralo se koristenje razli-
citih sustava za nadzor paljbe i sl.). Veliki gu-
bitci zrakoplova u izraelsko-egipatskom ratu
1973. uvjerili su US Navy da je najbolje na-
bavljati najkvalitetniju opremu i F-14X je"ot-
kazan.
89
F-14 Optimod je jos jedan prijedlog pojed-
nostavljenog F-14 (koristenje jednog od tri
racunara s radarom A WG-9) predlozen zbog
eskaliranja nabavne cijene Tomcata od kojeg
se isto odustalo.
RF-14 je prvobitno trebao biti predlozeni
izvidnicki derivativ F-14A, ali je napusten u
korist opremanja standardnih F-14 s TARPS
izvidnickim kontejnerom.
Nakon otkazivanja jurisnika A-12 naprav-
ljen je niz planova koji su predvidali pretva-
ranje F-14 u jurisni lovac velikog dorneta. S
je.dne strane ovi planovi su doveli do inkor-
poriranja sposobnosti izvrsavanja jurisnih za-
dataka u F-14D as druge strane Grumman je
predlozio nove inacice Tomcata umjesto F-
l A-l 8E/F. Prvi od tih prijedloga bio je Quic-
kstrike, minimalno promijenjen zrakoplov s
FLIR-om, vise modova za radar AN/ APG-
- 71, postavljanje kontejnera s navigacijskom
i ciljnickorn opremom slicnih LANTRIN-u,
promjene _ u kokpitu (npr. displej s pokret-
ni.m zemljovidom, kolor displeji, novi
HUD), povecanje nosivosti podsvjesnih toca-
ka, mogucnosti nosenja laserski vodenih
bombi, projektila Maverick, SLAM, HARM,
Harpoon.
Mnogo radikalniji prijedlog je Super Tom-
cat 21, visenamjenski lovac kao alternativa
mornarickom ATF-u, koji je uz 60 posto cije-
ne ATF-a trebao postici 90 posto njegovih
sposobnosti. Uz sva predlozena Quickstrike
poboljsanja, s dodatnim poboljsanjirna kok-
pita i senzora, predvideno je znacajno sma-
njenje radarskog odraza, ugradnja poboljsa-
nih motora Fl IO-GE-129 koji ce ornoguciti
»superkrstarenje« (supersonicno krstarenje
bez aktiviranja naknadnog izgaranja) s even-
tualnom primjenom vektorskog potiska. Os-
tale promjene obuhvacale bi povecanje rep-
nih povrsma, promjenu strukture krila radi
nosenja vece kolicine goriva, postavljanje za-
krilaca s procjepom i pretkrilaca vece tetive
radi · povecanja uzgona. Poboljsanja oruza-
nog sustava trebala bi obuhvatiti ugradnju
novog radara dvostruko vece. snage od AN-
/ APG- 71, ciljnika na pilotskoj 'kacigi, nose-
nje FLIR senzora u vanjskim kontejnerima u
jurisnirn misijama.
Na bazi prethodnog prijedloga nastaje At-
tack Super Tomcat 21, jurisni zrakoplov spo-
soban za postizanje brzine od dva Macha.
Prijedlog obuhvaca povecanje debljine van-
jskih panela krila radi povecanja nosene koli-
cine goriva, smanjenje sletne brzine za 27
km/h,postavljanje Nordenovog radara razvi-
jenog za A-12. Ovaj prijedlog privukao je ve-
liku pozornost kao potencijalni nasljednik
A-12.
Zadnji prijedlog daljnjeg razvoja Tomcata
je ASP-14, tj, Tomcat opremljen sustavima
razvijenim za mornaricki A TF ( elektronika,
naoruzanje, pogonska skupina). •
 90
BRZE~ VISE, NEVIDUIVIJE
Pise Klaudije Radanovic
Danasnji sustavi protuzra-
koplovne obrane postali su po-
put sklupcanog jeza, gotovo ne-
prelazni i s tisucarna bodlji koje
mogu ubosti vrlo brzo i bolno.
Novi radarsko-racunarski elek-
tronski sustavi koji koordiniraju
rad bitnica protuzrakoplovnog
topnistva i raketa sposobni su
pravodobno reagirati i na najo-
pasnije prijetnje.
Napredni raketni sustavi po-
sjeduju veliku vjerojatnost po-
gotka prvim projektilom (SSKP
- Single Shot Kill Probability),
a o ucinkovitosti PZ topnistva
najbolje govore podatci iz Pus-
tinjske oluje i ostalih ratnih su-
koba koji su se odvijali zadnjih
15-ak godina. U ovakvim uvjeti-
ma vjerojatnost opstanka borbe-
nog zrakoplova je vrlo mala.
Ona ovisi o nekoliko cimbenika,
od kojih ljudski eimbenik ima
gotovo najmanju ulogu. Visoka
sposobnost manevriranja pri vi-
sokim podzvucnim iii brzinama
koje su tek malo vece od Macho-
va broja I, visoka agilnost tije-
kom leta, velika strukturna
cvrstoca uz sto manju auditornu
i elektromagnetsku vidljivost
glavne su pretpostavke za opsta-
nak.
Prvi koraci na ovom polju, ko-
je nije bez razloga nazvano »wi-
zard wars« odnosno· rat carob-
njaka, ucinjeni su prije vise dese-
taka godina kad se pocelo s raz-
matranjima zrakoplova koji bi
bili sposobni postici, ali i neko
duze vrijeme zadrzati brzine vece
od M = 3. Takve letjelice su u to
vrijeme bile gotovo neizvedive,
sve dok Lockheed nije iz svojih
pogona izbacio prvo YF-12, a
kasnije i SR-71 Blackbird koji
jos uvijek drzi sluzbenu titulu
najbrzeg zrakoplova koji polije-
ce sa zemlje snagom svojih mo-
tora. Ovaj proizvod postavio je
temeljne odrednice kojima ce se
kretati od malo koga zarnijecen
rad konstruktora, koji razvijaju
tehnologiju za wizard wars. Vrlo
doradeni aerodinamicni ·profil,
primjena novih tvoriva, napredni
sustavi pasivne i aktivne zastite
temeljni su elementi koje susre-
cemo u razmatranju ove proble-
matike.
Sadasnja razina aerodinamic-
nosti, uz stupanj razvoja prirnje-
ZRAKOPLOVNA TEHNIKA
Stalni razvoj PZO sustava prisilio je
americke konstruktore borbenih zrakoplova
da za projekte zrakoplova, koji ce u
naoruzanje uci u pocetku sljedeceg stoljeca,
razmatraju primjenu novih tehnologija
njivih pogonskih skupina orno-
gucava postizanje brzina oko
Machova broja 3. Nekada je to
predstavljalo fantasticno veliku
brojku, ali na danasnjem stupnju
razvoja ova je vrijednost ekviva-
lentna brzini kopnenog vozila od
300-tijak km/h. Pravi izazovi te-
ze na gornjoj granici brzine zvuc-
nog zida (brzine M=6+; hiper-
sonicne brzine), odnosno na do-
njoj granici tzv. termalnog zida.
Zahtjevi · koji se postavljaju pred
SR-71 Blackbird predsta11/ja prvi korak u razvoju ,,wizard war« tehnologija
konstruktore letjelica namijenje-
nih probijanju termalne barijere
su visestruki: tvoriva od kojih se
izraduju pojedini dijelovi 'rnoraju
biti sposobna podnijeti velika
mehanicka i izrazita termicka op-
terecenja. Temperature koje se
razvijaju na povrsini letjelice pri-
godom priblifavanja i tijekom
probijanja ove granice su iznim-
no velike (pojedine za sada ne-
sluzbene procjene govore o tem-
peraturama velicine 1500-1700K
odnosno 1200-1500 °C). Sljedeci
problem koji se javlja posjeduje
dublje fizikalne temelje i teze ga
je eliminirati. Ukoliko se letjeli-
ca giba brze od brzine zvuka ona
ce samim svojim kretanjem stva-
rati zvuk. Analogno tome ce i
zrakoplov koji se giba brzinom
vecom od donje granice termal-
nog zida postati izvor topline -,
Uz vruce plinove koji nastaju ra-
dom pogonskili motora (neovis-
no o izvedbi, svi motori pred-
stavljaju termodinamicke susta-
ve koji oslobadaju jedan dio pro-
izvedene energije u okolni pro-
stor u vidu beskorisne topline),
javlja se i spontana generacija
topline kao posljedica kretanja
iznimno velikim brzinama.
Ovo povlaci olaksano otkriva-
nje letjelice, no za sada to ne
predstavlja gotovo nikakvu opas-
nost po nju zbog male brzine leta
projektila, ali sveopcim razvojem
Jedan od zrakop/011a koji je proistekao iz americkih "cmih
projekata« je i strateski bombarder Northrop B-2A,
sustava naorufanja ce se ova
prednost uvelike smanjiti, a mo-
ze doci i po njezine potpune ne-
gacije.
Gornju granicu termalnog zi-
da nije ni rnoguce dostici pri kre-
tanju u zemaljskoj atmosferi. Ot-
por zraka u nizim slojevima do-
HRVATSKI VOJNlk
i
pusta postizanje nizih superso-
nicnih brzina, dok se tek na visi,
narna od 20-tak km, odnosno u
visim · troposferskim slojevima
mogu postici brzine M = 3. Stoga
se prilazi potpuno novim kon,
ceptima konstruiranja i dizajna,
letjelica, koji kao da su proisteltli
iz ranijih znanstveno-fantasnz,
nih filmova. Najvazniji novi kon-
cept, na kojem u SAD-u rade ti-
suce vrhunskih strucnjaka, je
TAV - Trans-Atornspheric Ve-
hicle (izv'anatmosfersko vozilo) ..
Danas je moguce u potpunosti
predvidjeti postojanje letjelica
sposobnih za let i borbu pri brzi-
nama bliskim Machovu broju 20
i visinama od 200 tisuca stopa
. odnosno 60,96 km. Pokusni pro-
gram pod oznakom X-30 je po-
stavio prve temelje prema hiper-
sonicnim letjelicama koje ne mo-
raju nositi potreban oksidator za
izgaranje goriva sa sobom, vec
ga mogu uzimati ,iz okolnog zra-
ka. Vojna uporaba ovakvih letje-
lica je u potpunosti odredena u
Copper Canyon studiji, naprav-
ljenoj u SAD prije vise od deset
godina, koja je postulirala pesto-
janje TAY-ova.
Temeljno obiljezje TAY-a j~
 HRVATSKI VOJNIK
Po svom obliku, odbijeni mornarii:ki jurisnik A-12 slii:an je najnovijem TR-3A
ostvarivanje uzgona trupom, kri-
la vise ne postoje kao takva vec
su u potpunosti ukomponirana u
samo tijelo letjelice (body-wing
blending), sto omogucava vrlo
nisku radarsku vidljivost, Za po-
stizanje predvidenih brzina bit
ce potrebno razviti i ukomponi-
rati u predlozene konfiguracije
nove propulzijske sustave, koji
nece biti uvijek bazirani
klasicnim nacelima, vec ce biti
prilicno egzoticni, Ovaj koncept
podsjeca na manje letjelice koje
su izradivane tijekom 70-tih go- ko vrijeme reakcije, pa je potreb-
dina u MARV projektu (MARV
- Manoeuvrable Re-entry Ve- doblje od uzbunjivanja do anga-
hicles - manevrabilne povratne
letjelice ), a koje su bile sposobne ovoga se vidi da hipersonicne
letjeti hipersonicnim brzinama. letjelice predstavljaju
. 1:AV bi zapravo bio ~ARV ve-
cih proteznosti s Ijudskom posa-
dom. No za razliku od manjih
s_rodnika, potonji posjeduju vlas- , prednosti zbog razvoja srodnih
ht~_propulzijske sustave pornocu
koJth mogu izvrsavati endoat-
mosferske Ietove i na kraju iz-
vrsene misije se sigurno vratiti u
uvodnici zraka krilo velikog raspona
termalna zastita
ruderon
bazu, Inherentna svojstva TA V-a menskog jaza, vrlo cesto ona ma-
cine ga vrlo pogodnom platfor- ze biti razlika izmedu opstanka i
mom za vise razlicitih vojnih pri- propasti.
mjena. Velika brzina omogucuje ·
iznimno sigurnu penetraciju pro- Razvoj tehnologija i teorija
tivnickog zracnog prostora i do- koje su u pozadini hipersonicnog
pustaju nesmetano izvrsavanje leta, TAY-a, RAMJET pogon-
strateskih izvidnickih iii napa- skog sustava i ostalih tehnolos-
dackih zadaca. Mala radarska vi- kih inovacija, poceo je u SAD
dljivost cini ga gotovo nedetekta- jos 60-tih godina.
na bilnim i kao takav je idealan za On je stagnirao tijekom 70-tih
izvrsavanje tajnih akcija. da bi tijekom Reaganove admi-
nistracije dozivio strahovitu ek-
Velika brzina ornogucuje krat- spanziju. Velikim kompanijama
je bilo dopusteno cak i koristenje
no iznimno malo vremensko raz- sredstava direktno iz drzavnog
proracuna glede stimuliranja ra-
ziranja u zracnoj borbi. Iz svega da najkvalitetnijih znanstvenika i
inzenjera na naprednim aeroter-
pravilan malnim i aerodinamickim teori-
izbor za gotovo sve vrste zadaca . jama koje su izgledale ponekad
Naravno da ce se nakon nek'og · gotovo beznadno komplicirane
vremena izgubiti neke iii cak sve i/ili nisu bile pogodne ni za kak-
vu smislenu primjenu. Svi ovi
tehnologija kod vecine oponena- manji projekti ujedinjeni su pod
ta, no vremenska prednost od zajednickom upravom u tzv.
nekoliko godina u razvoju moze Black World odnosno cijeli niz
znaciti puno vise od pukog vre- iznimno tajnih projekata pod di-
91
rektnim vodstvom DARPA-e, ali
i vodecih americkih tajni sluzbi.
Kranji je cilj bila proizvodnja
zrakoplova za napadaje na crte
opskrbe u dubokoj protivnickoj
pozadini (DIS - deep interdicti-
on strike), te sustava za pronala-
zenje ciljeva (TLS - target loca-
tion system). Oba ova proizvoda
su trebala biti kompatibilna s let-
jelicom koja je razvijana unutar
Have Blue tima.
ASTE! (Air-Surface Technolo-
gy Evaluation & Integration -
provjera i integriranje zracno-po-
vrsinskih tehnologija) program
zapocet 1976. godine smatra se
stvarnim pocetkom razvoja ra-
darski nevidljivih zrakoplova. Te
godine su Boeing, MDD i Grum-
man dobill 600 tisuca USD za
pocetak rada na pronalazenju i
dizajniranju zrakoplova s malim
RCS-om (Radar Cross-Section
- radarski potpis). Rezultati nji-
hovog istrazivanja s.11 ujedinjeni
s Have Blue programom. To je
dalo kao rezultat dvanaestak od-
vojenih projekata za radarski ne-
vidljivi zrakoplov relativno kla-
sicne koncepcije, ali i nekoliko
vrlo egzoticnih letjelica temelje-
nih na nekim novim temeljima.
Svi ovi projekti su sustavno raz-
vrstani u pet kategorija, sto je
poznato pod imenom Blue Book
of TA V. Kategorije su redom
UAV (Unmanned Aerial Vehic-
les - letjelice bez ljudske posa-
de ), krstareci projektili, lovacki
zrakoplovi, zrakoplovi za napa-
daj na ciljeve na povrsini i bom-
barderi, Sredinom 80-tih godina
je razvoj donekle usporen, jedini
rezultati su sada vec vrlo poznati
F-117 A (nasljednik programa Se-
nior Trend) i B-2A. No na poti-
caj nekoliko vladinih organizaci-
ja koje rade na poslovima skup-
ljanja, obradbe i interpretacija
informacija ponovno je dan za-
mah posustalim istrazivanjima.
Medu njima je bila najagilnija
agencija NRO (National Recon-
naissance Office), ustanovljena
jos davne 1962. godine s ciljem
prekidanja svade izmedu DoD
(arnericko ministarstvo obrane) i
CIA-e o nadleznosti nad sred-
stvima za »prikupljanje informa-
cija«, ali nepoznata sve do kraja
1992. godine. Ovakav interes
NR0-1 je potpuno razumljiv
.ukoliko se uzme u obzir da goto-
vo 90 posto svih prikupljenih
obavjestajnih podataka potjece
od nje, a ostale sluzbe ih samo
obraduju i predocuju u odrede-
nim trenutcima. lako u svom ar-
senalu sredstava za prikupljanje
informacija raspolaze s napred-
nim satelitima poput KH-9 Big
Bird iii KH-11, ova organizacija
je iznimno zainteresirana za hi-
personicne zrakoplove. lako vrlo
sofisticirani, sateliti nisu pogod-
ni za sve oblike prikupljanja
obavjestajnih podataka, a ujed-
no im je cijena iznimno velika,
pa je sasvim razumljivo da je iz-
laz pron ad en u TA V konceptu.
 92
Tijekom iransko-irackog rata
arnericki sateliti su prikupili
mnostvo ·informacija o irackim
lanserima za Scud projektile,
kao i o stupnju razvoja raketne
tehnike kojom je tada Irak ras-
polagao. Ovi podatci su bili od
neprocjenjive vaznosti tijekom
Pustinjske oluje, no unatoc nji-
ma je samo manji broj istih i
unisten, Ovdje je uocena vaznost
postojanja izvidnickog zrakoplo-
va koji je u stanju probiti protiv-
nicku protuzrakoplovnu obranu
i izravnim udarnim snagama ko-
je stizu iza njega dojaviti tocne
pozicije ciljeva. Tijekom akcija u
Zaljevskom ratu su snage zapad-
ne koalicije raspolagale ovakvim
sredstvom, ali nazalost u vrlo og-
ranicenirn kolicinama tj. u ma-
lorn broju slucajeva (kad su i svi
prepoznati ciljevi i unisteni).
Zrakoplov TR-3A, cije je posto-
janje javno obznanjeno tek pro-
sle -godine, a koji je zajedno sa
satelitima opskrbljivao udarne
zrakoplovne snage izravnim pod-
atcima, proistekao je iz CSIRC
programa vodenog sredinom
70-tih godina (Covert Survivable
In-weather Reconnaissance)
Strike - prikriveni zrakoplov za
izvidnicke /napadne zadace u
svim vremenskim uvjetima). Iz
ove inicijative je razvijen Have
Blue, koji je kasnije evolvirao u
F-117 A i Northropov THAP
(Tactical Higih Altitude Penetra-
tor) koji je na kraju dao TR-3A.
THAP je prvi program koji je
kao posljedicu imao zrakoplov
egzoticnog izgleda, kakve moze-
mo ocekivati u sve vecem broju
iducih godina.
U ovom programu, za smanje-
nje radarske vidljivosti primije-
njen je pristup suprotan onome
kod F-117 A. Umjesto tzv. faceti-
ranja tj, dizajniranja zrakoplova
na nacelu odbijanja radarskog
signala pod kutem razlicitim od
upadnog, ovdje je primijenjeno
stapanje povrsina (tzv. surface
blending), koje rasprsuje upadno
elektromagnetsko zracenje u veci
prostorni kut, smanjujuci mu ti-
me snagu pri povratku na antenu
na razinu ispod okolnih signala
smetnji.
Temeljna odlika TR-3A je kri-
lo vrlo velike povrsine, zapravo
je ovaj zrakoplov inacica leteceg
krila · s dvostrukim vertikalnim
repnim povrsinarna izvedenim u
obliku ruderona tj, vrse ulogu i
vertikalnog stabilizatora i elevo-
na. Posljedica ovakvog dizajna je
vrlo malo opterecenje krila, koje
omogucuje velike brzine i prilic-
no ostre manevre. Pogonsku sku-
pinu sacinjavaju dva modificira-
na turboventilatorska motora
General Electric F404, bez ure-
daja za dopunsko izgaranje, koji
omogucuju dolet veci od 5630
km. Proteznosti ovog zrakoplova
su: raspon krila 19 m, duljina 13
m, visina 4,3 mi masa 28.120 kg.
Probni letovi su vrseni od kraja
80-tih zajedno s trenaznim leto-
ZRAKOPLOVNA TEHNIKA
vima postrojbi F-117 kako bi se
u potpunosti ocuvala tajnost
projekta. Ujedno je pri tim zada-
cama izvrsavano uvjezbavanje za
buduce potrebe probijanja pro-
tivnickog zracnog prostora i na-
padaja na kljucne ciljeve. Stoga
TR-3A nije ogranicen samo na
zdruzeno djelovanje s taktickim
zrakoplovima, vec se on pokazao
kao vrlo pogodan za potporu B-2
u akcijama dubokih prodora u
stratesku pozadinu i akcijama ti-
pa »nadi i unisti« (search and
destroy missions). Na temelju
spoznaja stecenih pri razvoju i
koristenju ovog zrakoplova na-
stavljen je razvoj daljnjih kon-'
strukcija koje su predmet iznim-
no tajnih istrazivanja i kao takvi
prednji dio motora potisni zid
1 otvora
otvori uvodnika
2 nu do M= 10 i visinu !eta od 51
1- :-
3 kompliciranosti
Nace/a rads POWE motors
potpadaju u Deep Black pro-
gram.
Temeljna odlika svih tih proje-
kata, koja se moze izvesti kao
posljedica vrlo sturih informaci-
ja koje ponekad procure u jav-
nost, su iznimne brzine koje bi
gotovi proizvodi trebali postizati.
No .to nije moguce uz klasicne
pogonske skupine i do danas
provjerene koncepte. Novi naci-
ni propoluzije koji se primjenju-
ju su toliko razliciti da zavrjedu-
ju poblize opise. Za nesto manje
brzine ( do M = I 0) primjenjivali
bi se RAMJET iii SCRAMJET
sustavi, PDWE i sustavi s van-
jskim izgaranjem, dok je situaci-
ja za brzine iznad M = IO nesto
nejasnija jer za sada osim odre-
denih unaprijedenih SCRAM-
JET-a ne postoji ni jedan pogon-
ski sustav (osim klasicnog raket-
nog koji nije u potpunosti pri-
mjenjiv). RAMJET i njegova po-
jacana i donekle izmijenjena ina-
cica SCRAMJET temelje se na
nacelu samopaljenja smjese gori-
va i zraka koja ulazi u motor ne-
/ kraj ispuinog
-~ jiP
upaljaci
/ da umirovljeni SR-71.
sto vecom nadzvucnom brzinom
(M = 3 iii vise). Temeljni nedos-
tatak ovog sustava je potreba za
dodatnim pogonskim motorima
koji ce letjelicu odvojiti od po-
vrsine zemlje i dovesti do brzina
koje su potrebne za ispravno dje-
lovanje. U temelju bi SCRAM~
JET trebao prevladati ovu najka-
vost, ali se za sada nije u potpu-
HRVATSKI VOlNlk
nosti uspjelo ostvariti dobre per.
formanse na svim visinama.
PDWE (Pulse Detonating Wa.
we Engine - motor s detonira.
jucim pulsnim valom) predstav.
lja jedno od mogucih rjesenja za
problem pogona hipersoni6nih
letjelica. Zbog male relativne po.
trosnje goriva i visoke iskoristi.
vosti predstavlja jedan od susta.
va na kojima se uzurbano radi ne
samo na podrueju vojne, vec i cj.
vilne primjene. Zbog sposobnes,
ti da radi i s okolnim zrakom kao
oksidatorom za gorivo, ali i s
unaprijed pripremljenim oksida,
torima, poput raketnih motora,
ovaj pogonski sustav je sposo-
ban premostiti velike visinske
razlike i dovesti samu letjelicu
od poletno-sletne staze do sa-
mog ruba svemira. Nacelo rada
ovog motora se temelji na stvara,
nju udarnog vala u komori za iz-
garanje koje vrsi kompresiju
smjese goriva i oksidatora, posti-
zuci na taj nacin vecu gustocu
snage u odnosu na klasicne mo-
tore koji su u uporabi. Udarni
valovi se sire u oba smjera. Onaj
koji se siri prema prednjem kraju
komore za izgaranje djelomice
izlazi kroz kruzne otvore na
prednjem zidu stvarajuci niz
dimnih prstenova koji su jedno
od vizualnih obiljezja rada ovog
motora. PDWE moze, koristeci
zrak iz okolnog prostora, omogu-
citi zrakoplovu da postigne brzi-
km, a prelazeci na raketni naein
rada, sa uskladistenirn oksidato-
rom visina do koje maze doci je
zapravo ogranicena drugim cim-
benicima i doseze samu donju
granicu svemirskog prostora
(oko 120 km). Za razliku od
RAMJET-a, PDWE ne zahtijeva
prethodno vodoravno kretanje
za svoj rad, pa samim tim pred-
stavlja bolji izbor. Mali broj po-
kretnih dijelova i nizak stupanj
povlace za so-
born nisku cijenu odrzavanja i
produljene resurse izmedu dva •
remonta. Prvi primjerak PDWE
motora primijenjen je na za sada
neidentificiranoj letjelici koja je
svoje prve letove · obavila iznad
kontinentalnog dijela SAD-a
1989. godine, a ocekuje se dace
manja skupina identicnih letjeli-
ca uci u operativnu fazu tijekom
prve polovice ove godine u bazi
Beale AFB California, u sklopu
2nd AF, kojaje bila i dorn za sa-
Sljedeci propulzijski sustav
koji bi mogao biti primijenjen, a
temelji se na nacelu vanjskog iz-
garanja, mora se sagledati zajed-
no s aerodinarnickim formama
na kojima bi bio primijenjen. Za
razliku od RAMJET-a i POWE,
koji se mogu primijeniti i na vi-
se-manje klasicno dizajniranim
letjelicama to se ne moze reci i
za ovaj nacin pogona. Zbog op-
sirnosti te problematike, vise o
njoj cete saznati u sljedecem na-
stavku. •
(nastavit ce se)
 HRVATSKI VOJNIK
POGONSKE SKUPINE
MODERNIH
BORBENIH ZRAKOPLOVA
U konstrukciji mlazilih motora za najnoviju
generaciju borbenih zrakoplova prisutne. su
tendencije smanjivanja proteznosti motora uz
nastojanje postizanja sto veceg potiska uz
smanjivanje potrosnje goriva
Pripremio Trpimir Subasic
Knstrukcija pogonske
skupine borbenog zrakoplova je
vjerojatno najzahtjevniji tehnicki
izazov inzenjerima-konstruktori-
ma. Prvi problem s kojim se sus-
rece konstruktor pogonske sku-
pine su zahtjevi narucitelja za
motorom koji ce stvoriti najveci
moguci potisak i istodobno biti
sto je rnoguce laksi i manjih pro-
teznosti. U danasnjern okruzju
sve nizih vojnih proracuna, vje-
rojatno je da ce narucitelji poos-
triti ciljane vrijednosti za potros-
nju goriva i pouzdanost, sto bi u
krajnjoj liniji smanjilo troskove
odrzavanja zrakoplova u stanju
prikladnom za izvrsavanje bor-
benih zadaca. U vrijeme kad su
se zrakoplovni motori mogli raz-
vijati po povoljnim cijenama,
mnogi zrakoplovi dobili su um-
jesto originalnih nove pogonske
skupine. Neki zbog poboljsanja
?Sobina, a drugi zbog toga sto su
ih premali i neucinkoviti motori
mogli suvise brzo uciniti neupo-
rabljivim za njihovu namijenjenu
ulogu. Za neke vec i prije nego
sto su izasli s proizvodne crte.
Danasnji pristup konstruktora,
motor usko krojen prema zadaci
koju ce izvrsavati zrakoplov ne
dopusta tako laku zamjenu, ali je
manja vjerojatnost da ce novi
pogon letjelice biti prornasen, iii
da ce zbog pogonske skupine
k_ompletan zrakoplov biti zasta-
no prije no sto vidi proizvodnu
traku. Inzenjer koji konstruira
pogonske motore suvremenih
zrakoplova susrece se s proble-
mom kako izvuci potrebnu razi-
nu iskoristivosti iz opreme. Bit
ce suocen sa zahtjevima za pove-
canje potiska, da bi kompenzirao
lsprobavanje turboventilatorskop motors F119, razvijenog za novi
americki lovac Lockheed F-22 Lightning II
Ruski presretac MiG-31 opremljen je pogonskom skupinom koja se
sastoji od dva turboventilatorska motors 0-30F6
povecanje mase tijekom zivotnog
vijeka zrakoplova. Poneki zra-
koplovi SU Se »udebljali« i prije
no sto su stigli uci u operativnu
uporabu. Takva sudbina zadesila
je, na primjer, novi americki lo-
ljeni povecati potisak motora
zrakoplova prije no sto je uopce
motor bio izraden i ispitan u pro-
totipskom obliku. Vanjske pro-
teznosti nove inacice motora bile
su ogranicene na proteznosti le-
zista motora zadane prigodom
projektiranja F-22. Dalje, po-
stavlja se pitanje kako povecati
protok.zraka kroz pogonsku sku-
pinu kojoj se ne smije mijenjati
proteznost (a prakticki jedini na-
vac F-22. Inzenjeri su bili pnsi-
cin povecanja potiska je povecati ·
maseni protok koji stvara potis-t
nu silu: jedini moguci nacin u
ovom slucaju su promjene u'
kompresorskom dijelu motora). '
93
Trenutacno najsnazniji motor
za pogon borbenog zrakoplova
je ruski turboventilatorski motor
Aviadvitgatel D-30F6 opemljen s
komorom za naknadno izgara-
nje, koji se koristi na presretacu
MiG-31. Dugacak je oko 7 meta-
ra, promjera jednog metra, a raz-
vija 93,2 kN suhog potiska, od-
nosno 151,9 kN potiska koriste-
njem komore za dodatno izgara-
nje. · Bez obzira na proteznost i
potisak, D-30F6 se prije moze
svrstati u tehnologiju izradbe
. mlaznih pogonskih motora sez-
desetih godina, nego u motore
moderne konstrukcije. Motor se
sastoji od peterostupnjevanog
ventilatora niskog tlaka (s odno-
som tlakova I :3), deset stupnjeva
visokotlacnog kompresora (s od-
nosorn tlakova I :7 ,05) i kutijaste
komore za izgaranje s dvanaest
sapnica. U turbinskom dijelu na-
laze se turbine niskog i visokog
' tlaka s po dva stupnja, a iza u
produzenoj crti komora za do-
punsko izgaranje. Produzena
sekcija pogonskog sklopa daje
naslutiti da je motor D-30F6 pri-
lagodavan zmaju zrakoplova
MiG-31. Namjena ove sekcije
vjerojatno je povecanje duzine
motora kako bi ovaj mogao biti
smjesten u gondolu predvidenu
za motor R-26 ugraden na MiG-
-25.
Kad je 1972. godine poceo s
razvojem D-30F6, konstruktorski
tim napravio je istu stvar koju su
ucinili Svedani razvijajuci turbo-
ventilatorski motor RMS za Vi-
ggena - kao temelj za razvoj
uzet je motor Soloviev D-30 ko-
risten na putnickorn Tu-134 (Sve-
dani su koristili JT8D s DC-9):
D-30 ima cerverostupnjevant
ventilator s odnosom tlakova od
I :2,65, desetostupnjevani viso-
kotracni kompresor s odnosom
tlakova I :7,1, 12 gorivih komora,
plus turbine visokog i niskog tla-
ka. Dijametar motora je 1,05 me-
tara a najveci potisak 66,68 kN.
Vojni D-30F6 ima modificiranu
turbinu koja moze izdrzati tern-
peraturu od 1660°K, dodatni stu-
panj niskog tlaka i komoru za
dopunsko izgaranje vjerojatno
razvijenu na temelju turbornlaz-
nog motora Tumansky R-29 ug-
radenog na MiG-23.
 94 ZRAKOPLOVNA TEHNIKA HRVATSKI VOlNlk

padnim. Trazi se manje stupnje.

va nego sto ih imaiu danasnie
konstrukcije, manja kolicina sas-
tavnih dijelova, napredniji di-
zajn komora za izgaranje, te bolji
od'.1os ~as~ i potiska. ~ojavljuje
se I novi dizajn hladenja turbin-
skih lopatica izradenih od mo-
nokristala. Otkad je konstrukcij-
ski biro Mikojan objavio da ima
gotove projekte za novi dizajn
naprednog lovca (program 1-42)
ali da jos nema adekvatnu po-
gonsku skupinu, moze se nasluti-
ti da se razvoj motora SAT-41 ne
odvija po planiranim rokovima.
Od motora kompanije
Pratt&Whitney danas su najpoz-
natiji FlOO-PW-100 i FlOO-PW-
-200, koji u svojoj originalnoj
formi imaju stupanj dvoprotoe,
nosti od 0.7 i odnos tlakova 1 :25,
. a ukupni maseni protok oko
·- 101,5 kg/s. Nominalni potisak
Najmasovniji lovac u nsoruianju zapadnih zrakoplo11sts11a, F-16 Fighting Falcon ima pogonsku skupinu iznosi 64,9 kN, sto se penje na
koja se sastoji od jednog turbo,11entilatorskog motors F100 105,7 kN pri uporabi komore za
dopunsko izgaranje. Model
Zapadni vojni mlazni motor s
najvecim potiskom je dvoosovin-
ski turboventilatorski motor
Pratt&Whitney Fl 19 razvijen za
lovac F-22. Tehnologija je pot-
puno nova i slijedi koncepciju
»sto manje stupnjeva motora«.
Na ventilatoru se koriste tri stup-
nja (isti broj stupnjeva prisutan
je i na drugim zapadnim motori-
ma zadnje generacije poput
FIOO, Fl 10, F404, M53, M88) s
lopaticama velike tetive. Kom-
presor visokog tlaka ima samo
sest stupnjeva, cetiri manje nego
Fl 10. Americko ratno zrakoplov-
stvo se nadalo da moze zadrzati
masu lovca F-22 ispod 22.680 kg.
Ova ocekivanja su se pokazala
nerealnim, a povecanje mase F-
-22 zahtijevalo je i jacu pogon-
sku skupinu. Kad je proizvodac
Pratt&Whitney 1988. godine tre-
bao provjeravati konstrukciju
Fil 9, bilo je jasno da ce masa se-
rijskog F-22 biti oko 27.200 kg.
Konstrukcijska ekipa se odlucila
ne dirati jezgru samog motora
Fl 19, vec povecati potisak pove-
canjem promjera ventilatora na
proizvodnim modelima, cime bi
se ujedno povecao protok zraka.
Provjeravanja YFI 19 nastavljena
su po planu. Promjene provede-
ne na ventilatoru su se pokazale
kao razvojna zadaca niskog rizi- l J&,
ka i izmijenjeni motor je provje-
ravan dvije godine nakon toga.
Proizvodac je u okviru ugovora
za razvoj i proizvodnju (vrijed-
nog 1,4 milijarde dolara) dovrsio
razvoj YFI 19, i priprema proiz-
vodnju pocetne serije od 33
Fl 19-PW-100.
Jedini drugi znani proizvodac
koji razvija motor u klasi Fl 19 je
Saturn iz Rusije. Projekt se zove
SAT-41 i namijenjen je sljedecoj
generaciji lovackih zrakoplova
predvidenoj za uvodenje u ope-
rativnu uporabu za kraj ovog sto-
ljeca. Zahtjevi za novi pogonski
sustav su na istoku vrlo slicni za- Zadnja inscica Eagles, 11isenanijenski F-15E, opremljens je s dva 1motora FtOO-PW-220 iii -229
 HRVATSKI VOJNIK
F110-GE-129 (znan i pod nazivom GE /PE) ima za 30 posto vei:i poti-
sak nego F110-GE-100 . nominalno i 128,9 kN uz pomoc
-220 je pravljen da· bi se pove-
cala pouzdanost, a kod njega je
primijenjen digitalni sustav za
nadzor rada motora, te zupcanic-
ka pumpa za goriv~ sa zivotnim
vijekom od 2000 sati. Nova pum-
pa se pokazala kao pouzdanija
od prijasnje pumpe promijenji-
vog protoka, te je naknadno ug-
radena na sve lovce F-16 u sasta-
vu americkog ratnog zrakoplov-
stva. Kasnije je dogradena i-na
flotu zrakoplova tipa F-15. Stari-
ji turboventilatorski motori • do-
gradeni s gore navedenim unap-
redenjima dobili su novu oznaku
FIOO-PW-220Ei potpuno su za-
mjenjivi s novoizgradenim
220-icama.
Da bi se potisak povecao na
razinu motora Fl JO koji proizvo-
di General Electric, Pratt&Whit-
ney napravio ie novu inacicu
motora FIOO, pod nazivom
FJOO-PW-229 Improved Engine
Pereformance (IPE), motor
unaprijedenih sposobnosti. Stu-
panj dvoprotocnosti smanjen je ·
na 0.33, odnos tlakova povecan
na I :32, a protok zraka iznosi
oko 115,5 kg/s. Nominalni poti-
sak ovog motora je povecan na
79,18 kN, sto se penje na 129,45
kN pri uporabi komore za do-
punsko izgaranje, a u nekim uv-
jetima leta ova inacica motora
FIOO stvara i do 35 posto veci
potisak nego prijasnji modeli.
Kuciste ranije izradenih moto-
ra F-100 ne dopusta promjene
potrebne na turbinskom dijelu
visokog tlaka, tako da se te inaci-
ce ne mogu podici na -229 stan-
dard. Kod unapredenja tih mo-
t.?ra zadrzano je originalno ku-
c1ste. na koje je ugraden novi
ventilator, nove mlaznice i digi-
talni sustav za upravljanje radom
~ot~ra. Nova konfiguracija do-
bila je naziv FIOO-PW-220P.Ma-
seni protok zraka vrlo je slican
onome protoku na inacici -229,
nominalni potisak iznosi 74,29
kN a pri koristenju komore za
dopunsko izgaranje potisak je
t.?O,I kN. U buducnosti se pred-
vida daljnje povecanje potiska
motora raznih inacica obitelji
FJOO, ukoliko to bude zahtijeva-
no.. Pratt&Whitney je 1992. godi-
ne uvrslo pokuse na tzv. IPE 92
Prva inacica tomcats, F-14A, dobi/a je pogonsku skupinu koja se sastoja/a od ne previse pouzdana dva
turboventilatorska motors TF30
Ft 10-GE-400, proizvodna inacica motora F-101 DFE, koji je na
kasnijim inacicama Tomcata zamijenio nepouzdani TF30-
demonstratoru. Povecao je Iopa-
tice ventilatora za otprilike 2,5
mm (0,1 in). Bez obzira na ovu
promjenu proteznosti, ventilator
se i dalje rnoze postaviti u staro
kuciste. Ta jednostavna preinaka
povecala je protok zraka za 1,2
posto. Dodatna kolicina zraka
podize odnos tlakova sto donosi
dodatnih 8,9 kN potiska, a mo-
tor je i dalje jednostavno zamje-
njiv s inacicom -229.
Vece promjene koje zahvacaju
u kuciste, te dodatak novog ven-
tilatora vece duzine i promjera
mogu stvoriti poboljsanu inacicu
s protokom zraka od 122-127
kg/s i potiskom od 155,6 kN. Taj
povecani potisak bi doveo staru
konstrukciju FIOO u istu klasu s
motorima novije konstrukcije,
kao na primjer Fl 19. Konstruk-
tori namjeravaju skratiti komoru
za dodatno izgaranje da se nad-
oknadi duzina potrosena na ven-
tilator. Takoder »Super Fl 00«
ne bi imao vece proteznosti od
danasnjih motora. Kongres
SAD, koji pokusava smanjiti
americki vojni proracun, mogao
bi se odluciti za takav pogonski
sustav kao potencijalnu alterna-
tivu za motor Fl 19. Slicno po-
boljsanje primijenjeno je i na
motoru Fl IO, cime je potisak
podignut s originalnih 76,77 kN
dopunskog izgaranja, na oko
78,3 kN nominalnog potiska i
129,00 kN s dopunskim izgara-
njem; nova inacica dobila je na-
ziv Fl lO-GE-129. Ovaj motor
tvrtke General Electric ima stu-
panj dvoprotocnosti 0,76 a od-
nos tlakova smanjen je s I :31,2
na I :30,7. Protok zraka povecan
je za 119,3 kg/s na 122 kg/s, No-
va inacica motora uvedena je na
lovce F-16C Block 50 1991. godi-
ne, a od strane Japana odabrana
je kao pogonska skupina njiho-
vog novog borbenog zrakoplova
FS-X.
Zadnji clan obitelji motora
Fl 10 je FllO-GE-400 i koristi se
na inacicama lovaca presretaca
~ 95
F-14 Tomcat (F-148 i F-14D).
Prilagodbenim sklopom motoru
je povecana duzina tako da od-
govara u leziste originalnog mo-
tora koristenog na F-14A (turbo-
ventilatorski motor TF30). Pre-
ma objavljenim podatcima nomi-
nalni potisak je 71,2 kN, a poti-
sak dobiven koristenjern dopun-
skog izgaranja iznosi 122,4 kN.
- Motor Fl lO-GE-129 je razvi-
jen po programu zracnih snaga
,SAD Improved Engine Perfor-
mance (Motor unaprijedenih
sposobnosti). Mada je odreden
broj primjeraka zatrazen od stra-
ne Izraela, americka vlada nije
dopustila izvoz ovog unaprijede-
nog turboventilatorskog motora
dok se ovaj ne pojavi u operativ-
noj uporabi pa zrakoplovima
arnerickih zracnih snaga. Ne ze-
ljevsi cekati, lzrael je pokrenuo
vlastiti program unapredenja
motora Fl 10. Voditelj projekta
je tvrtka Bet Shemesh Engine.ciji
su inzenjeri postigli 50 postotno
povecanje potiska na malim visi-
nama.
Kao i tvrtka Pratt & Whitney,
proizvodac zrakoplovnih motora
General Electric pokusava sa
svojim modelom Fl 10 dostici ka-
tegoriju potisaka u kojoj se nala-
zi Fl I 9. Pokusna verzija motora
isprobana je 1990. godine, raz-
vivsi potisak veci od 133,4 kN, a
proizvodac je razradio planove
za ugradnju postojece jezgre mo-
tora Fl IO i ventilatora koj ce
omoguciti veci protok zraka, koji
se koristi na motoru Fl 19. Racu-
na se na potisak od oko 160 kN.
Projekt je prozvan Fl !OX. U toj
klasi zrakoplovnih motora Rusi
koriste dvoosovinske turboventi-
latorske motore R27 i R29. Oba
motora koriste kompresore ni-
skog tlaka s pet stupnjeva, kom-
presore visokog tlaka sa sest
stupnjeva, i po jedan stupanj na
turbinama visokog i niskog tla-
ka. Odnos tlakova na motoru
R29 je izmedu I :12 i I :13, a vje-
rojatno su slicne vrijednosti i na
R27. •
(nastavit ce se)
 96 PROTUZRAKOPLOVNA OBRANA HRVATSKI VOJNlk

ROADRUNNER U pocetku devedesetih go-

dina oruzana kupola sustava
Chaparral ispitno je montira-
na na oklopno tijelo borbe-
~g vozila pjesastva, tipa
Bradley.
na novog podvozja je povs,
cana za 86 cm zbog cega je
gusjenicarski dio dobio jo§
jedan potporni kotac,
U kabini ima mjesta za tri
Zbog nedostataka PZ raketnog sustava Kupola je, naravno, po-
clana posluge, zapovjednika
koji je u isto vrijeme i cilja:
Chaparral, styoren je njegov poboljsani boljsana inacica s termovizij- telj, vozaca i pomocnog cilja,
nasljednik, sustav Roadrunner skim podsustavom. Smjesta- telja. PZO sustavom se pot-
jem Chaparrala na vozilo puno upravlja iz kabine i za
Bradley posluzi sustava osi- borbeni rad je dovoljan je.
gurana je oklopna zastita dan posluzitelj. Drugi pro-
Pise Vladimir Superina podjednaka onoj koju ima' tuzrakoplovac osigurava mo-
ljudstvo postrojbi koje se sti- gucnost uporabe sustava tije.
te, a svi clanovi posluge zasti- kom 24 sata.
ceni su tijelom vozila i od Druga prikazana inaeica
U sve vrijednosti PZ tehnologije, odnosno prila-
raketnog sustava Chaparral,
NKB djelovanja.
Zadrzana je plovnost sus-
godavane postojece tehnolo- .tava, a priprema za plovidbu
novog sustava ugradena je na
modificirano vozilo LAV, la-
kooklopljeno vozilo s kotaci,
poglavito podsustava za sa- gije vojnim potrebama, pri- je pojednostavljena. Nadas- ma u konfiguraciji 8 x 8. Za
monavodenje, ugradenog na mjerice, razvijana je raketa ve, broj clanova posluge sma- ovu ulogu vozilo LAV je mo-
najnovijoj inacici rakete seri- vodena preko optickog vlak- , njen je na samo tri, sto nije dificirano tako da mu je u
je G, sustav ima i niz nedos- - na, FOG-M. No, za zadovo- zanemarivo. No, problem po- straznjem dijelu odrezana ka-
tataka. Primjerice, nedo- ljavanje pojedinih mjesta u ·novnog postavljanja raketa bina za pjesake i pretvorena
voljna mu je oklopna zastita sustavu PZO zamisljenih po 'na lansere smanjenim brojem u platformu za smjestaj nove
ljudstva koje ga posluzuje, sustavu FAADS konkurirali · clanova posluge je u razvoj- turele. Prednji dio kabine
nemoguce je njime djelovati SU i neki postojeci PZ susta- noj fazi. Uostalom i svekoliki vozila LAV je zadrzan i u
iz pokreta i s kratkih zastana- vi, nepromijenjeni iii modifi- sustav Chaparral na Bradle- njemu ima mjesta za tri clana
ka, ogranicena mu je NKB cirani po izrazenoi zamisli. yu je od 199 l. godine u ispit- posluge.
zastita ljudstva, komplicirana Ugradnjom kupola na sva
mu je priprema za plovidbu,
rakete nisu u lansirnim kon- '' · tri nova vozila nosace stvore-
tejnerima zasticene od at- na je mogucnost gadanja sus-
mosferskih utjecaja i lakih tavom iz zastanaka bez pre-
ostecenja u hodnji, te ne po- thodnih priprema, a uspored-
no s ispitivanjima sustava u
sjeduje vlastiti motrilacko ak- tijeku je i pronalazenje rjese-
vizicijski radar, a drugi sen- nja da sustavi postanu spo-
zor za pravodobno otkriva- sobni gadati i iz pokreta pri
nje zrakoplovnih ciljeva je malim brzinama kretanja. Iz
skromnih mogucnosti. samih fotografija uz tekst, te
Svjesni ovih i drugih razlo- iz opisa uocljivo je kako su
ga koji sustavu Chaparral ugradeni Chaparral sustavi
umanjuju vrijednost na boj- na razlicitim podvozjima raz-
nom polju u uvjetima naras- liciti, Na BVP Bradley ugra-
tajuce opasnosti od zrakop- deno je standardno poboljsa-
lovnih djelovanja, te svjesni na inacica sustava Chaparral,
nedostatnosti ukupne PZO a na podvozju M 1108 i LAV
trenutacno rabljene, sredi- nova turela sa · sest lansera,
nom osamdesetih godina u prvotno najavljivana pod na-
SAD je stvorena nova zami- zivom Chaparral Block VII,
sao o PZ zastiti snaga uz bo- Sustav Chaparral postavljen na oklopno vozilo Bradley a kasnije pod nazivom Road-
jisnicu. Projekt je dobio na- runner.
ziv »istaknuti bliski protuzra- Medu inim proizvodacima noj fazi na PZO poligonima. Nova borbena konfigura-
koplovni obrambeni sustav« koji su namjeravali zadovo- - Druga dva pokusaja po- cija Roadrunnera nastala je
(FAADS - Forward Area ljiti stroge zahtjeve vojske boljsanja vozila sustava Cha- zajednickim radom odgova-
Air Defence System). SAD bio je i Loral Aeronut- parral prikazana su 1993. go- rajucih vojnih struktura ame-
Predvidao je znatno broj- ronic dotadasnji proizvodac dine na izlozbi »Safe Air 93« ricke vojske i tvrtke Loral
cano, ali i kvalitativno po- sustava Chaparral. Premda je u Novom 'Meksiku. Jedna Aeronutronic proizvodaca
boljsanje borbenih sustava . vojska SAD sada odustala od inacica bila je montirana na sustava Chaparral. Utemelje-
koje ce osigurati PZO snage cjelovitog projekta FAADS gusjenicarsko vozilo M 1108 na je na americkom vojnom
uz bojisnicu uz istodobno ponajprije zbog bitno promi- izvedenom iz podvozja ok- videnju buducih potreba voj-
poboljsanje sustava komuni- jenjenih vojnopolitickih uvje- lopnog transportera M 113 ske SAD stvorenih nakon
ciranja, zapovijedanja i nad-, ta u svijetu, raspadom istoe- A3. Novo vozilo ima oklop- ,raspada istocnoeuropskog
zora snaga. PZ paljba trebala noeuropskog vojnog i politic- nu kabinu umjesto stare plat- 'vojnog saveza, te umanjenja
je postati slojevitija i po vrsti kog saveza, neki podprojekti nene, te posluzi osigurava i opasnosti od izravnog suko-
naoruzanja, i po visini na ko- sustava FAADS se nastavlja- ogranicenu oklopnu zastitu ba vojski dvaju vojnih bloko:
joj je gadanje moguce i po ju, a Loral Aeronutronic je stiteci ih od streljacke paljbe va na europskom ratistu, ab
dubini branjene zone, a sus- proizveo sustav Roadrunner. i krhotina granata, te osigu- ,u svjetlu narastajuce opas-
tavi vodenja iii sarnonavode- Postupno prerastanje sustava ravajuci im NKB zastitu. nosti od djelovanja borbenih
nja raketa te ciljnici topnic- Chaparral u riasljednika Ro- Motor je pojacan s uobicaje- helikoptera i u ratovima lo-
kih sustava trebali su biti raz- adrunnera vidljivo je na pri- nih 202 kW na 220 kW uz kalnog i regionalnog znace-
nolikiji. Da bi se zahtjevima jelazu iz osamdesetih u deve- planiranu ugradnju novog ajL .
udovoljilo razvijene su nove desete godine. motora snage 255 kW. Duzi- Od novog sustava se zahti-

HRVATSKIVOJNIK
jevalo da ' bude sposoban
ucinkovito se suprotstaviti
jurisnim zrakoplovima, bor-
benim helikopterima, ali i ci-
Ijevima na zemlji, pa cak i
oklopljenim_a. Stoga su sredi-
nom osamdesetih godina ne-
kim ispitnim jedinicama
Chaparrala donji lanseri os-
posobljeni za lansiranje i ne-
vodenih raketa iz sacastih
Jansera, a u pocetku devede-
setih i za lansiranje raketa
Hellfire.
~<..:;;,
;~ 97
fragmentirajucu, kumulativ-
nu iii dvostruko probojnu
bojnu glavu, te mogu biti
rabljene za gadanje razlieitih
ciljeva od nezasticene zive si-
le do tankova s reaktivnim
aktivnim oklopom. ·
Svedska ih je cak uporabi-
la za blisku protubrodsku ob-
ranu, te ih pod vlastitom oz-·
nakom RBS-17 proizvodi u
ovoj inacici.
Najnovija inacica ove ra-
kete je AGM-114 K popular-

AGM-114

do6 do 12 ••••••. do 12 raketa

i2,S.M 2;$"M1 1,1 M
2.91m 1,36-1,7$m . 1,63-1,96m
o,,21m OJJ7 m !!\0,178m
o,dm o,S3m
86,2 kg 10;1 ""' p,32 46 -51,2
. ''ill
okoak,
udarnl

.~ ?

Temeljiti pokusi s Chapar- no nazvana Hellfire 2 ciji je

ral kupolama provodeni su
sve do konstrukcije Road-
runnera koji ima umjesto
standardna cetiri lansera,
sest lansera. Svi lanseri mogu
primiti i lansirati uobicajene
Chaparral rakete bilo koje
serije, iii dvije rakete Hellfire
iii dva sacasta lansera za na-
vodene rakete Hydra 70.
Hellfire rakete nose ozna-
ke AGM-114, a razvijene su
od pocetka sedamdesetih go-
dina kao protuoklopno oruz-
je za uporabu s borbenih he-
likoptera. U operativnu upo-
rabu uvedene su 1985. godi-
ne. Premda je izvorno zamis-
ljena kao poluaktivno laser-
ski samonavodena raketa ti-
pa »lansiraj i zaboravi« kas-
nije su razvijene i inacice s
IC sarrionavodenim susta-
vom, pasivnim radarskim sa-
monavodenjem kombinira-
nim sustavima samonavode-
nja, te najnovija s aktivnim
radarskim samonavodenjem
s radarom koji radi u milime-
tarskom valnom podrucju.
Tijekom vremena mijenja-
na je i poboljsavana bojna
glava rakete, te ostali podsus-
tavt. Razliciti podtipovi rake-
ta imaju razornu, razorno
najveci domet, kad je lansira-
na s helikoptera, oko 9 km.
Lansirana sa sustava Cha-
parral iii Roadrunner domet
joj je do 6 km. Posebna vri-
jednost rakete Hellfire je nje-
zina modularna konstrukcija
;zbog cega je moguce, u speci-
jaliziranim radionicama, ali
izvan tvornice, brzo pretvori-
ti jedan tip rakete u drugi,
mijenjajuci im sustav za sa-
monavodenje, bojnu glavu iii
koji drugi dio rakete. Zavis-
no od izabrane konfiguracije
neznatno se mijenjaju i te-
· meljne znacajke rakete. Pri-
mjerice, raketa AGM-114 F
ima duzinu 1,96 m; masu
51,2 kg; promjer tijela 0,178
m; raspon krila 0,33 m i
dvostruku probojnu bojnu
glavu mase oko osam kg. Ae-
. rodinamicki ustroj · rakete
'Hellfire je kao i kod standar-
dne Chaparralove rakete
MIM-72 po shemi »patka« s
upravljajucim povrsinama u
nosu rakete. · tavne konstrukcije. Sastoji se
Hydra 70 rakete su nevo-
dene rakete kalibra 2,5" iii 70
mm koje se lansiraju iz sacas-
tog lansera. Uz sustav Cha-
parral i Roadrunner vidani
SU i standarni zrakoplovni
Sustav Roadrunner u borbenom poloiaju, na vozilu LAV
lanseri s 12 cijevi, .ali i speci-
jalni s cetiri cijevi, izradeni
posebno za Roadrunner pre-
mda ce najvjerojatnije u ovoj
uJozi biti rabJjeni oni od Se-
dam cijevi. Sama raketa Hyd-
ra 70 duga je 1,36 m do 1,74
m zavisno od glave koju nosi.
Mase je od 10,l kg do 12,32
kg; najveceg dometa do 8,8
km kad je lansirana iz heli-
koptera, te oko 6 km kad se
lansira sa zemlje. Uzduzna
stabilizacija rakete ostvarena
je njezinim uzduznim rotira-:
njem brzinom od 2100 okre-
taja u minuti, sto joj osigura-
vaju sklopiva krilca u straz-:
njem dijelu i ukosenost mlaz-
nika. Sama raketa je jednos-
od raketnog motora Mk 66 ·
punjenog bezdimnim cvrstim
gorivom, potiska od oko 690
kg tijekom 1,07 sekundi; te
od razlicitih tipova bojne gla-
ve.
Bojna glava M255 ras-
prskavajuceg je tipa, a dio
uloge joj je djelovanje po ze-
maljskim i zracnim ciljevima.
U trenutku eksplozije razlije-
ce se u veliki broj komadica s
velikom pocetnom brzinom.
Bojna glava Ml51 je takoder
rasprskavajuca s kosuljicom
od lijevanog zeljeza i razlije-
ce se na manji broj vecih ko-
mada; M264 je zadimljavaju-
ca bojna glava koja sadrfi 72
komadica crvenog fosfora.
Eksplozijom iii tempiranim
otvaranjem fosfor se razba-
cuje uokolo padne tocke ra-
kete, odnosno oko tocke ot-
varanja glave te goreci stvara
gust dim; bojna glava M262
je osvjetljavajuca, za osvjet-
ljenje bojista nocu, a ako se
rastvori i aktivira na visini
550 m svijetli 120 sekundi
snagom J milijuna svijeca
osiguravajuci povrsinsko
svjetlo od 0,5 luxa na povrsi-
 98 PROTUZRAKOPLOVNA OBRANA
ni od 1,6 km u polumjeru
oko nulte tocke svijetljenja ..
Zanimljivija je bojna glava
M26 l koja sadrzi devet pod-
kalibamih punjenja M73.
Svako podkalibarno punje-
nje ima svoje eksplozivno
punjenje namijenjeno za
unistavanje oklopnih vozila
pogotcima u gornji, po pravi-
lu, slabije oklopljeni dio voz-
ila.
No, sa stanovista PZO sva-
kako je najzanimljivija bojna
glava koja je upravo u razvo-
ju pod. oznakom MXXX. Ta
bojna glava bit ce punjena sa
14 podkalibarnih penetratora
kalibra 21 mm smjestenih u
tijelo rakete u dvije razine,
po sedam u svakom. U tre-
nutku aktiviranja bojne glave
prednji kraj joj se otvara, i
startaju mini raketni motori
svakog penetratora koji ih
dodatno ubrzavaju za novih
450 mis.
Zbog toga penetratori lete
brzinom od 1200 mis prerna
cilju na kojeg razorno djeluju
svojom velikom kinetickorn
energijom.
Bojna glava MXXX bit ce
namijenjena za gadanje ok-
lopnih sredstava, brodova i
helikoptera. Zadovoljavajuca
vjerojatnoca pogadanja spo- ·
rib letecih ciljeva tipa heli-
koptera osigurava se velikom
'brzinom !eta i rakete nosaca i
penetratora, velikom kinetic-
kom energijom svakog penet-
ratora, velikom gustinom pe-
netratora · u podrucju cilja,
kvalitetnim mjerenjem ele-
menata kretanja cilja i prora-
cunavanja pretjecanja u ga-
danju.
Primjerice, samo cetiri lan-
sirane rakete Hydra 70 sa cet-
verocijevnog lansera, osigu-
ravaju let 56 penetratora u
podrucju cilja sto, uz uvjet
dobro proracunatog pretjeca- Turela sustava Roadrunner sa l:etiri rakete MIM-72G, cfvije rakete Hellfire, jednim sedmocijevnim /anlltl-
nja, osigurava pogodak bar rom raketa Hydra 70, sustavom termovizije i novim sustavom ADAD
jednog penetratora u gadani ciljeva problematicna. Sustav ra sto se devedesetih godina
helikopter uz veliku vjerojat- tera raketama AGM-114 na
nocu i njegovog unistenja, je dobio odredene samozas- pokazalo kao tezisni problem daljinama do sest km, te ra-
Puna paljba iz 12-cijevnog titne mogucnosti uporabom PZO, a poglavito oklopno ketama Hydra 70 helikoptera
raketa Hydra 70. To novi sus- mehaniziranih snaga.tUz sve na manjim daljinama .
. lansera stvara masu od 168 tav umnogome osamostaljuje nove, rabljene rakete nisu
penetratora. Roadrunner ima uobicaje-
u borbenim djelovanjima. posebno konstruirane za sus- ni termovizijski sustav ugra-
Osposobljavanjem lansera Povrh svega znatno je pove- tav, vec se rabe masovno u den na poboljsani Chaparral,
sustava Roadrunner za gada- can broj mogucih gadanja u drugim ulogama sto je uma- ali i novi sustav za IC detek-
nje vecim brojem sustinski jednom zrakoplovnom nale- njilo cijenu novom sustavu. ciju ciljeva i usmjeravanje
razlicitih raketa dobio se sus- tu s moguca cetiri gadanja Sve rabljene rakete su tipa oruzja u smjeru cilja, monti-
tav sposoban suprotstaviti se kod standardnog Chaparrala · »lansiraj i zaboravi«, te ne ran na prednjoj strani kupo-
razlicitim neprijateljskim ci- na vise od osam kod Road- opterecuju dodatno i bitno le. Kako je Roadrunner pro·
ljevima, od uobicajenih juris- runnera. Uz sve cini se kako ciljatelja. Podrazumijeva se totipno oruzje podloznc
ni_h zrakoplova, preko borbe- je modificiranim sustavom da ce uobicajeni angazman mnogim promjenama, zavis-
nih helikoptera do cak ze- ucinkovito, bar na sadasnjem sustava Roadrunner u PZO no od zelja kupaca, moguct
maljskih ciljeva na daljinama stupnju razvoja, rijesen pro- ulozi biti gadanje zrakoplova su i drukciji senzorski ureda·
s kojih je uporaba »pamet- blem borbe protiv okloplje- raketama MIM-72 na dalji- ji. Svakako je za ocekivati da
nog oruzja« sa spomenutih nih protuoklopnih helikopte- nama do devet km, helikop- ce to cesce biti neki pasivm
HRVATSKlVOJNIK
senzorski sustavi nego radar.
Naime, iskustva najnovijih
tokalnih ratov'.1, _ posebice
»Pustinjske oluje«, upucuju
na ovakav zakljucak j;~ su
aktivni senzon cesto bili ot-
kriveni i unistavani s distan-
ce samonavodenim raketama
zrak - zemlja, dok su pasiv-
ni senzori uspijevali ispuniti
borbene zadace iako su imali
najvece domete detekcije ma-
nje od radara. . .
Za rano upozorenje 1 pra-
vodobno uzbunjivanje i sus-
tav Roadrunner se oslanja na
motrilacke radare i druge iz-
vanjske senzore, odnosno na
zapovijedi i usmjeravanja do-
bivena sa zapovjednih mjesta
bitnica i sklopova zbog cega
je opskrbljen odgovarajucim
modernim sustavom veza i
komunikacija.
Tijekom promocije za sus-
tav Roadrunner na vozilu
LAV posebno su se zaintere-
sirali predstavnici Marinskog
korpusa SAD. Naime, ovaj
korpus upravo u naoruzanje
uvodi americki hibridni PZO
sustav kupolu Blazer ugrade-
nu u vozilo LAV, pa je Road-
runner na istom vozilu upra-
vo odlicna nadgradnja hib-
ridnom sustavu. Razlicite
mogucnosti sustava Road-
runner kao stvorene su za za-
dace koje trebaju izvoditi pri-
padnici Marinskog korpusa.
Za Roadrunner su se zain-
teresirali i neki strani poten-
cijalni kupci, cak i · oni koji
dosad nisu rabili sustav Cha-
parral, primjerice Norveska,
Tvrtka Loral Aeronutronic
priprema pokuse i s morna-
rickom inacicom novog sus-
tava koja je nazvana Wave-
runner. Sustav Waverunner
sustinski je identican kopne-
no!!l uzoru, a ispituje se u
dvije konstruktivne moguc-
nosti: kao sustav · ugraden u
palubi broda i kao sustav u
nabacanoj kabini pricvrsce-
noj za palubu.
Prva inacica bila bi proiz-
vedena za ugradnju u manje
ratne brodove klase ophod-
nih brodova, korveta, fregata
! desantnih brodova. Druga
mac,ca bila bi proizvedena
kao rnogucnost opremanja
propisanih brodova PZO i
protubrodskim naoruzanjem,
odnosno kao mogucnost oja-
cavanja oruzanog podsusta-
va broda za odredene akcije i
za odredeno vrijeme.
Uvodenjem druge inacice
s~stava Waverunner u opera-
tivnu uporabu znatno bi se
povecala PZO zastita tran-
sportnih popisnih brodova
koje SAD, pa i neke druge
zemlje potencijalni kupci
planiraju upotrebljavati za
pomorski transportni ratni
prom et.
Obje inacice sustava Wa-
verunner predvidene su za
povezivanje u jedinstven sus-
tav upravljanja PZO obra-
nom broda u koji se ukljucu-
ju i automatski 20 mm iii 25
mm topovi sustava Gatling,
uobicajeni u PZO obrani ma-
njih brodova mornarice
SAD.
Lansiranje
MIM-72G
s /ansera
Roadrunners ·~
Nedvojbena je bitno nova
borbena, ali i ukupna kakvo-
ca sustava Roadrunner u od-
nosu na standardni Chapar-
ral. No, proizvodac u surad-
nji s odgovarajucim vojnim
institucijama SAD planira
daljnja usavrsavanja i pobol-
jsavanja sustava koja su us-
mjerena u dva smjera: u po-
boljsanju senzorskog dijela i
u poboljsanju raketnog dijela
sustava. Poboljsanja senzora
uglavnom su usmjerena k po-
vecanju dometa detekcije te
zasticenosti na ometanje pa-
sivnih senzora. Raketni dio
se poboljsava u smislu ospo-
sobljavanja sustava za upora-
bu jos koje vrste rakete ma-
log dometa za sto je najozbil-
jniji kandidat Stinger raketa
u cetverocijevnom lanseru.
No, neceiznenaditi i upora-
ba koje druge rakete cak i vo-
dene, primjerice laserski vo-
denog Starstreaka britanske
proizvodnje s kojim se u
SAD takoder ozbiljno ekspe-
rimentira.
. Postoje planovi usmjereni
k povecanju dometa svekoli-
kog sustava u cemu se racuna
na poboljsanje mogucnosti
rakete MIM-72. Poboljsanja
bi bila usmjerena k ugradnji
motora vece snage iii duzeg
vremena rada i povecanje os-
jetljivosti IC samonavodene
glave.
Druga mogucnost je ug-
radnja sustava za vodenje na
raketu MIM-72 uz povecanje
mogucnosti motora. Tada bi
prvi dio puta raketa bila vo-
dena, a u trenutku kad njezi-
na glava za samonavodenje
zahvati cilj i pocne ga i sta-
bilno pratiti, te o tome signa-
lizira na lansiranu postaju,
operator bije prepustio na sa-
monavodenje, iii bi pak pro-
ces prelazenja na samonavo-
denje bio automatski. Posto-
je razmisljanja i o osposob-
ljavanju lansera Roadrunner
za lansiranje raketa Sparrow
zbog povecanja dometa. Sve
su modernizacije i dogradnje
usmjerene na povecanje naj-
veceg ucinkovitog dometa na
15-tak i vise kilometara, a
spominje se i zadivljujucih
40 km. No, to je ipak buduc-
nost za koju ovog trenutka
ne postoje ni prototipovi.
Ono sto je realnost su na-
stojanja da se daljina IC de-
tekcije znatno poveca, te da
se sustav osposobi za gada-
nje taktickih balistickih rake-
~ ~~
~
ta. Neka izvjesca govore ka-
ko su u posljednjim pokusi-
ma na poligonu lansirani ba-
listicki projektili otkrivani IC
senzorima sa sustava Road-
runner na daljini od oko 70
km malo poslije lansiranja.
Nakon prestanka rada moto-
ra balistickog projektila sen-.
zori su gubili cilj da bi ga po-
novno zahvatili u silaznoj
putanji otkrivajuci mu, zbog
trenja s cesticama u atmosfe-
ri, zagrijano celo, Koliko ce
vremena trebati da ovi senzo-
ri udu u operativnu uporabu
i koliko ce moci razdvajati
zanimljive ciljeve za PZO u
masi, na bojistu nazocnih iz-
vora IC zracenja ostavimo
neka pokaze vrijeme.
Svakako, razvojem Road-
runnera SAD su 'relativno
jeftino i ucinkovito prevlada-
le gotovo sve nedostatke i
slabosti sustava Chaparral te
svoje odredeno zaostajanje u
razvoju zemaljskih PZO ra-
ketnih sustava malog dome-
ta. Istodobno su iskoristili
sve prednosti stvorenog, po-
gotovo sustava za samonavo-
denje postojece rakete.
Ipak sustav Roadrunner je
jos uvijek prototipni, a dok
se ne uvede u operativnu
uporabu, oklopnomehanizi-
rane snage SAD, pa i vecinu
ostalih kopnenih postrojbi,
jos neko vrijeme ce braniti
Chaparral, zajedno s Vulca-
nom, HAWK-om i Patrio-
tom. •
 V

100 RACUNALA HRVATSKI VOJNlk

ACES OF PACIFIC (II. DID)

Mozda grafika u ovoj simulaciji pomalo
zaostaje za slicnim najnovijim programima,
no mnogo veca realnost (u odnosu na
graficki impresivnije ali sto se tice igrivosti
znatno slabije programe) dovoljna je
nadoknada za ovaj nedostatak
Pise Klaudije Radanovic
kolicine streljiva, ali i tzv. sun-
spot tj. zasljepljivanje pilota
Pet~ost~vljam da ste od zbog polozaja sunca i trenutacno
naseg prethodnog druzenja us- sljepilo koje se javlja kao poslje-
pjeli nabaviti i koji put i zavrsiti dica naglih manevara .... Ove za-
neku od misija. Iii niste. Uspjeli dnje dvije pojave koje sam naveo
biste doci do vlastite baze na su prilicno dobro izvedene u sa-
kraju misije, no kad biste pristu- moj simulaciji. Ukoliko vas zasli-
pili slijetanju doslo je do uniste- jepi sunce, slika na zaslonu va-
nja zrakoplova i vase pogibije seg monitora postat ce prilicno
lzbornik s ponudenim pojedinacnim misijama
odnosno ukoliko imate srece sa- zuta i necete moci dobro razluci-
mo bi bili teze ozlijedeni. Slijeta- vati detalje, mozete primijetiti Vee u nek:oliko prigoda spo- lova. SWICHT i INDEPEN-
nje je ovoj simulaciji vrlo realno zrakoplov, ali necete bas uvijek menuta je mogucnost sriimanja DENT, koji sacinjavaju OT-
izvedeno, no ponekad mi se cini biti sigurni da Ii je prijateljski iii tijeka pojedine misije u odrede- HERS skupinu ornogucavaju
da je mozda i teze nego u stvar- ne (naravno to ovisi i o vrsti mi-. nim simulacijama. Kako ovu op- prebacivanje pogleda (tzv. chase
nosti. Olaksavajuca okolnost je sije koju izvrsavate). Javi Ii vam ciju nisam nikada ranije koristio, view) na trenutacni cilj vaseg
da najcesce necete ni morati slet- se nesvjestica kao posljedica ma- poigrao sam se sada njome u pu- zrakoplova, odnosno neovisan
jeti, vec ce biti dovoljno prekinu- nevriranja tada ce se zaslon, . nom izdanju. Nakon sto zavrsite pogled u kojem mozete promat-
ti misiju kad se nadete iznad va- ovisno o tezini i vremenu traja- akciju u ponudenom izborniku rati daljnje kretanje onog protiv-
se baze iii nosaca zrakoplova i u nja istog, lakse iii brze zatamnji- postoji mogucnost snimanja sve- nickog zrakoplova koji vam je
ponudenom izborniku odabrati vati sve do odredene granice. Za ga sto ste tada ucinili, Izaberete predstavljao cilj (dobra provjera
QUIT MISSION ANYWAY sto pojedine nagle manevre, u brzim ii to, mozete nakon povratka na da Ji je pogodeni zrakoplov pao
ornogucuje prekidanje cak i tije- poniranjima iii naglim penjanji- glavni zaslon-izbornik izabrati iii se ipak unatoc ostecenjima us-
kom najzesce 'zracne bitke. Pri- ma, zatamnjenje na zaslonu mo- MISSION RECORDER i odab- pio izvuci),
godom nasilnog izlazenja iz misi- ze biti i potpuno, a vrijeme nje- rati snimku svoje misije (da bi je Sve promjene koje izvrsite tije-
je vrlo cesto ce vas zrakoplov biti govog trajanja moze iznositi do snimili morate joj dati naziv). kom pregledavanja sniinljene
oboren iii ce se srusiti, ali vrlo ri- nekoliko sekundi. Osim standardnih zapovijedi ko- misije moguce je takoder sacuva-
jetko cete vi zbog toga poginuti, Vektorska grafika koristena je mozete vidjeti na bilo kojem ti, pa se na taj nacin rnozete igra-
bit cete iii ranjeni i vas oporavak pri izradbi ove simulacije nije videorekorderu postoje i dvije ti rezisera i stvarati svoje inacice
ce potrajati neko vrijeme iii vam mogucavala veci stupanj razluci- skupine strelica. Lijeva sluzi za filma s promijenjenim kutevima
nece biti nista, odnosno ukoliko vosti predmeta, pa cete morati promjenu smjera pogleda unutar gledanja (citaj kamere) i brzim
ste oboreni usred akcije i iznad dobro poznati kod zracnih dvo- samog kokpita, dok vam desna rezovima na protivnike (poput
neprijateljskog teritorija rnozete boja izmedu zrakoplova koji po- , daje promjenu kuta gledanja u filmske montaze).
biti i zarobljeni. sjeduju donekle slicne siluete odnosu na vas zrakoplov. Desno Kao sto sam i prije davao neke
(kao npr. P-51 Mustang i Ki- od ova dva skupa strelica, nalaze savjete i upute za uspjesnije svla-
Prije otpocinjanja pojedine -6 ! Hien - nemojte misliti da se dvije skupine prekidaca: YO- davanje simulacija i ovog cu vam
misije rnozete prilagoditi tezinu ih ne mogu razlikovati u prirodi, · URS i OTHER. U YOURS sku- puta priustiti mnoge neugodne
opcih cimbenika. Tu podrazumi- ali tijekom simulacije to je pone- pinu ukljuceni su COCKPIT i trenutke, no upozoravam vas da
jevam i rnogucnost ostecenja zra- kad nemoguce sve dok ne primi- EXTERNAL, kojima birate tre- to ne znaci da ih se morate pri-
kolova, dostupnost neogranicene jetite oznake pripadnosti). nutacni pogled iz vaseg zrakop- drzavati, vec su samo putokaz u
HRVATSKI VOJNIK
Vas Hellcat je poletio na misiju
kojem smjeru mora ici vas nacin
razmisljanja kako bi bili sto us-
pjesniji. Jedna od najtezih mogu-
cih misija je napadaj na brodov-
lje. Mozete ga izvrsa~ati po~ocu
bombardera za poruranje I tor-
pednih zrakoplova. Za potonje
vrijedi sljedece pravilo: sto letite
blize povrsini vode to je veca vje-
rojatnost da cete cilj pogoditi i
uspjeti se zivi vratiti. To ne bi bi-
la nikakva mudrost, da zbog tro-
mosti zrakoplova na izdane za-
povijedi ne postoji vrlo velika
opasnost od sudara s morskom
povrsinorn. Najsigurniji nacin za
postavljanje na pravu visinu koji
sam uspio izvesti je sljedeci: na
nekakvih I 0-ak km od cilja prije-
dite u blago poniranje. Neka
vam VSI pokazuje vrijednost ko-
ja je tek naznatno manja od O i
neka se ona bitno ne mijenja.
Prijedite na vanjski bocni pogled
(lijevi iii desni, nije bitno koji) te
promatrajte svoju sjenu. Kad ste
vec prilicno blizu prijedite na
kratko na pogled odozgo i sad
pazljivije promatrajte sjenu koju
stvara vas zrakoplov na povrsini
mora. Kad je sjena tek nesto ma-
nja od samog zrakoplova zausta-
vite poniranje (primjenom flap-
sova i/ili blagim podizanjem no-
sa letjelice) i nastavite vodora-
van let; vratite se u kokpit -
VSI mora pokazivat 0. Kad se
nadete na potrebnoj udaljenosti
odbacite torpeda i ovisno o zra-
koplovu na kojem letite, ali i po-
stajanja moguce prijetnje u obli-
ku protivnickih lovackih zrakop-
lova prevedite svoju letjelicu u
nagli zaokret sa iii bez penjanja.
Ukoliko vas napadnu neprijatelj-
s~1 lovci formirajte zbijenu sku-
pmu (ovdje ste u prednosti ako
letite na TBF odnosno TBM
Avengeru).
Uz!flete Ii pak kao misiju na-
pada] na neprijateljske bornbar-
dere, ovisno o protivnickirn zra-
kot;>_lovima postoji nekoliko mo-
guc_1h nacina napadaja. Jedan
savJet je univerzalan: sto cesce
koristite sunspot opciju, jer iako
se tada vama smanjuje vidljivost
Jos jedan izvrstan lovacki zrakoplov kojim moiete upravljati na
americkoj strani je Corsair
zbog utjecaja sunca isto se doga-
da i neprijatelju. Ostalo nije po-
trebno niti spominjati. Napadaje
vrsite sto vise s boka iii ukoliko
'mozete sprijeda kod vecih, od-
nosno straga kod manjih zrakop-
lova (poput Aicihi D3A Val iii
Nakajima 85N Kate).
Upustate Ii se u avanturu zva-
nu zracni dvoboj s nekim od po-
znatih zrakoplovnih asova tada
pripazite malo cesce na zadnju
polusferu i nikako se ne upustaj-
te u blisko manevriranje jer cete
tada protivnika -gledati iskljucivo
na 6 o'clock poziciji. lsto vrijedi
i kod borbi dviju postrojbi od po
cetiri zrakoplova, samo sto tada
imate mogucnost da vas vas pri-
jatelj i suletac izvuce tako sto ce
sjesti vasern progonitelju na rep.
Ostale trikove otkrivajte sami,
jer nije mi cilj servirati vam pot-
puno rjesenje za sve neugodne
situacije u kojima se mozete na-
ci. Meni je trebalo nekoliko dana
da otkrijem vecinu sitnijih triko-
va koje sada primjenjujem i ze-
lim vam priustiti tih nekoliko na-
petih trenutaka. Ne uzbudujte se
Zajedno s drugim zrakoplovima iz sastava vase eskadrile
pribliiavate se podrucju cilja
previse ako ne uspijete sletjeti iii
ukoliko vam se motor zapali, ako
vas obore iii se zbog neprilago-
dene brzine jednostavno zabijete
u morsku povrsinu, planinu iii
cak ravno polje. Neka vas ne za-
svrbi prst na razmaknici kad prvi
put uspijete doci u pozadinu ne-
prijateljske letjelice. Ova simula-
cija zasluzuje duze igranje i stu-
diranje mogucnosti koje pruza,
Kakvoca koju su ostvarili pro-
grameri u Dynamixu na zavidnoj
je razini. Zrakoplovi su kvalitet-
no simulirani, cak su i atmosfer-
ske prilike prilicno dobro na-
pravljene. Zamislite kako bi vi-
djeli protivnicke zrakoplove koji
su kamuflirani sivom bojom na
trbusnirn povrsinama, kad bi ih
morali sustici na potpuno oblac-
nom nebu izravno nakon sto ste
poletjeli. lzgledali bi vam kao
tek nesto cudniji dijelovi oblaka
koji se previse umjetno pokrecu
spram ostataka oblacne mase ...
Ono sto zelim reci da je Aces
Of Pacific iznimno uspjela simu-
lacija, unatoc ogranicavajucoj
vektorskoj grafici i malom zauze-
cu medija masovne racunarske
memorije.
Zrakoplovi, iako pomalo ugla-
ti, nisu nezgrapno i ruzno mode-
lirani, koristenje staticnih, ali
stvarnih povijesnih fotografija u
cilju stvaranja pozadine za odre-
dene izbornike iii izvjesca je vec
puno puta videno, ali uvijek jed-
nako efektno i korisno sredstvo
za davanje odredene tezine i re-
alnosti simulaciji.
Nakon svih ovih pohvala, da Ii
je moguce pronaci i neke zarnjer-
ke i pokude. Malo teze. Iako se
danas u izradbi simulacija sve
cesce koristi bit-rnapirana grafi-
ka koja daje gotovo fotografsku
kakvocu slike, vektorskoj grafici
se ne moze previse prigovarati.
Njezina ogranicenja su poznata,
ali prednosti koje daje su vises-
truke. Zamislite samo da je hva-
ljeni Strike Commander izveden
u jednostavnijoj grafici, ali uz is-
to zauzece · prostora. lrnao bi ta-
da supetiornu umjetnu inteligen-
. ciju i bilo bi gotovo nernoguce
zavrsiti tu igru kao pobjednik (a
ne da je rnoguce pobijediti najte-
ze protivnike prakticki najjeftini-
jim trikovima). Obratna situacija
je vidljiva kod svih simulacija
- koje se koriste jednostavnijim
prikazom. Svi -su oni postali po-
zna1i zbog svoje kakvoce, a. ne
zbog lijepih, ali i beskorisnih sli-
ka. Kome je do promatranja sav-
rseno renderiranih oblika letjeli-
ca neka se pozabavi nekim dru-
gim oblicima primjene racunala,
Temeljna postavka simulacija
koje se mogu koristiti na PC-ima
i ostalim -kucnim napravama je
pribliziti taj svijet zaljubljenici-
. ma i svima ostalima koji zbog
nekih razloga nisu u mogucnosti
u stvarnom zivotu sjesti u kokpit
pravog zrakoplova. .
Da ne bi ostalo samo na tome,
jedini ozbiljniji prigovor mogu
uputiti nedostatku pojedinih see-
narija i skupina misija u temel-
jnoj inacici igre, no o unutarnjim
politikama pojedinih programer-
skih kompanija nije uputno pre-
vise raspravljati, jer ih ne moze-
_mo promijeniti. •
 102 POVIJEST HRVATSKOG ZRAKOPLOVSTVA
PRVA ZRAKOPLOVNA IZLOZBA
U ZAGREBD
Godine 1931. u
Zagrebu je odrzana
velika zrakoplovna
izlozba, prva ove vrste I
u Istocnoj Europi
Pise Boris Puhlovski
Zhvaljujuci prvom pred-
sjedniku zagrebackog aero-kluba
Milanu Prpicu, industrijalcu iz
Oroslavlja, klub se od svojeg os-
nutka 25. svibnja 1929. godine
poceo naglo razvijati. On je prvi
poklonio klubu 50.000 dinara,
sto je za ono vrijeme bila velika
svota za kupnju prvog klupskog
zrakoplova. Putem tiska pozvao
je gradanstvo Zagreba da se upi-
se u aero-klub. Ubrzo je aero-
-klub imao vise od sto clanova
koji su svojom clanarinom i do-
nacijama znatno pomogli klub.
Pokazalo se, da je jedino moguce
zainteresirati sire slojeve u po-
krajini za zrakoplovstvo ako se u
pojedina mjesta doleti zrakoplo-
vom. Dobrovoljni klupski pilot,
zrakoplovni satnik Pavao Cencic
izvrsio je od prosinca 1929. do
lipnja 1930. godine prornidzbene
letove u sljedeca mjesta gdje su
utemeljeni mjesni odbori aero-
-kluba i to: Krizevci, Koprivnica,
Sv. Ivan Zelina, Cakovec, Varaz-
din, Ludbreg, Bjelovar, Brod na
Savi, Pozega, Pakrac, Daruvar,
Crikvenica i · Nova · Gradiska,
Promidzbom zrakoplovstva
hrvatskim krajevima zeljelo se
da se i vojno zrakoplovstvo po-
puni takoder s Hrvatima, jer ih
Fizirovi zrakoplovi izloieni na izloibi, zajedno s putnickim
zrakoplovom Potez XXV/1
Pogled na izloibenu dvoranu
je tada bilo vrlo malo u vojnom motornih zrakoplova zagrebacki
zrakoplovstvu. Zbog toga su od-: aero-klub je znatno prosirio svo-
rzavani sve cesci zrakoplovni mi- ju djelatnost i osnovao jos dva-
tinzi, pa je 15. lipnja 1930. godi- deset mjesnih odbora. U jesen
ne priredena na uzletistu u Bo- 1930. godine trebao se odrzati
rongaju velika priredba gdje su veliki zrakoplovni miting, ali je
opet svojim smjelim akrobacija- zbog smrtne nesrece 21. rujna
ma hrvatski vojni zrakoplovci pi- 1930. godine zagrebackih pilota
. loti-lovci Zlatko Sintic i Dragu- Milana Sena i Duska Krunica
tin . Rupcic odusevili gledatelje. odgoden na proljece 1931. godi-
Na kraju programa odrzano je
ne. Svi ti podatci aktivnosti za- · lika' paviljona. Bio je to prikaz
natjecanje u brzini oko Medved-
nice. Uspjeh priredbe bio je iz- POTEZ XXV
nad· ocekivanja sto je, pokazalo
da zanimanje za i:rakoplovstvo OSOBINE
gradana raste sve vise. Raspon krila
Prigodom Svesokolskog sleta Duzina
odrzan je slet aero-kluba, Male Visina
Antante i Poljske. Cesi su dolet- T ezina na startu
jeli sa sedam zrakoplova od ko- Posada
jih je zapadno-ceski aero-klub iz
Plzena poklonio zagrebackorn
aero-klubu jedan zrakoplov tipa ~0~!~~i.t~~~~
:·:·:·Hi·~-p~-~~~s·~-i~~ ..
u Aero 12, s motorom Maibach -oblika, hladen vodom iii Gnome-Rhone Jupiter 420
snage 255 KS o cemu su vec dani KS iii Salmson qOO KS.
podatci u br. 82. Hrvatskog voj-
nika. Kupnjom sve veceg broja PERFORMANSE
Najveca brzina
Brzina kruzenja
Akcijski polumjer
Brzina penjanja na 5000 m
grebackog aero-kluba dani su
kako bi se upoznala kronologija
razvoja zrakoplovstva u Hrvat-
skoj.
Prva izloiba zrakoplova u
Zagrebu
Dolaskom mlade osobe za·
predsjednika zagrebackog aero-
-kluba Mavra Sesslera stvoren je
dobar financijski program za go-
dinu 1931. Priredena je i velika
. tombola i klub je dosao do znat-
nih novcanih sredstava, U »Za-
grebackom zboru« (kasnije Vele-
HRVATSKI VOlNlk
sajam) u Marticevoj ulici organi-
zirana je 14-23. travnja 1931.
godine velika izlozba raznih ti-
pova zrakoplova, motora, jedrili-
ca i zrakoplovne opreme. Bila je
to prva izlozba takve vrste u ls-
tocnoj Europi. To je bez sumnje
dokaz kulturne sposobnosti i in-
, telektualne prernoci Hrvata.
,
Zrakoplovi su izlozeni u tri ve-
I
14, 19 m
9,19 m
:.................................... 3,65 m
1965 kg
dvije osobe
(pilot i promatrae)
4.i;'o'i<s·i1i..
L~-~~~i~~:6iet~~g 450 kls V-
: : :....... 215 km/sat
:..................... 170 km/sat
: 3-4 sata
29 min.
tadasnjeg razvoja vojnog i gra-
danskog zrakoplovstva. Po prvi
put su gradani imali prigodu vi-
djeti cjelovite zrakoplove koje su
prije vidjeli samo u zraku. Privla-
civo i iznimno zanimanje je po-
kazano za vojne bombardere k<>:
ji su prikazani u kosturu kako bi
se mogla vidjeti sama konstruk:
cija zrakoplova. Bili su izlozeru
zrakoplovi Breguet XIX i Potez
XXV francuske proizvodnje.
; Sa zrakoplovom Breguet XIX
smjestenirn u sredistu izlozben~
dvorane pobijedio je Hrvat, voj-
ni pilot satnik Zlatko Sintic na
HRVATSKI VOJNIK
utakmici Male Antante i Poljske,
dobivsi I. nagradu Republike Po-
ljske s izvidnikom satnikom Ka-
milom Lukanovicem 1930. godi-
ne. Zrakoplov je bio kovinske
(duraluminijs.ke) ~ons!:ukcije.
p0sjedovao je radio-prijamnik,
odasiljac, foto-aparat, nocno os-
vjetljenje i uredaj za zamagljiva-
nje. Od ll:a?ruza.nj.a je. mogao P.o-
nijeti cetm strojmce 1 bombe ts-
pod krila. ~ nj~ga su =.
ugradi-
vali razrn npovt motora 1 snaga.
Kao npr, Hispano-Suiza 450 KS,
500 KS, Jupiter 420 KS. Zavrse-
tak krila kosog oblika preinacen
je u kruzni oblik. Posljednje .~!1a-
cice tog zrakoplova opskrbljiva-
ne su americkim motorom Wrig-
ht Cyclone snage 900 KS. · -
Zrakoplov je proizveden u vise
od 1000 primjeraka, a prodavan
u Argentinu, Belgiju, Boliviju,
Grcku, Kinu, Perziju, Poljsku,
Rumunjsku, a licencno je graden
u Grckoj, Japanu, Spanjolskoj i
u bivsoj Jugoslaviji.
Drugi zrakoplov zapazen na
izlozbi bio je Potez XXV takoder
francuske konstrukcije. Sluzio je
za izvidanje iz zraka i bio je
drvene grade.
Potez XXV A2 ponajprije je
bio izvidnicki, dok je Potez XXV
B2 u ovisnosti od jaceg motora
bio laksi bombarder. Koristili su
Breguet XIX
BREGUET XIX A2
OSOBINE
e~l!~~~t~~~:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Tezina na startu
Motor Hispano-Suiza
Posada: dvije osobe (pilot i izvidnik)
PERFORMANSE
Najveca brzina
Brzina penjanja na 2000 m
Vrhunac leta
Akcijski polumjer bez spustanja
NAORUZANJE
Jedna strojnica tipa Dame 7,5 mm iii Vickers 7,7 mm
Jedna bomba (tezine ovisne o snazi motora) 440-1000
taj zrakoplov: Afganistan, Alzir,
Argentina, Brazil, Japan, Kina,
Poljska, Portugal, tadasnji SSSR,
Rumunjska, Urugvaj i bivsa Ju-
goslavija. Mnoge od tih zemalja
izradivale su ga licencno. Prema
vrsti motora imao je vodeno iii
zracno hladenje. U mnogim
drzavama je izradivan iz mjeso-
vitog tvoriva: drvenog i kovnog.
U nizu izlozenih zrakoplova
nalazio se najpopularniji skolski
i sportski Fizir FN hrvatskog
konstruktora inz, Rudolfa Fizira
koji je tadasnjem zrakoplovstvu
dao 18 tipova raznih motornih
zrakoplova. Osim skolskih zra-
koplova s raznim vrstama moto-
ra, dao je i prvu amfibiju koja je
izradena u tom dijelu Europe.
Najvise je letjela u Splitu. Tako-
der je dao prvi turisticki trosjed,
niskokrilac s jednim motorom.
Na izlozbi je bio izlozen Fizir s
motorom Mercedes od 120 KS
kao i Fizir s motorom Wright od
220 KS_ i koji je postizao za
dvokrilne Fizirove zrakoplove
najvecu brzinu od 153 km na sat.
Svi su zrakoplovi bili izgradeni
iz drveta. Skolski i turisticki zra-
koplovi bili su dvosjedi i dvokril-
ci.
Fizir FN (FN = Fizir nastav-
ni) bio je skolski zrakoplov za
pocetnu izobrazbu. Prototip je
H~
1
., 2200
650
250
9 min.
6700
800
kg
103
Fizir FN s motorom Walter od 120 KS
FIZIR FN
OSOBINE
10,80 m
~~~)n~n .. ~~i.l~.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: 7,75 m
Visina : . 3 m
Noseca povrsina krila . 26,60 m'
Tezina praznog zrakoplova . 597 kg
Tezina na startu . 840 kg
Optere9enje nosece povrsine ...........................•, •....... 31,60 kg/m'
Opterecenje snage . 7 - kg/KS
PERFORMANSE
Brzina na 1000 m : 142 km/sat
Najmanja brzina 61 km/sat
Vrhunac leta : 3850 m
Vrijeme penjanja na 1000 m 8,10 min.
na 2000 m 18 min.
na 3000 m 39 min.
Duzina uzleta 65 m
Duzina slijetanja 85 m
Polumjer leta 3 sata iii 350 km
Potrosnja goriva pri 1400 o/min. i brzini 116 km/sat 22 kg/sat
proizveden 1928. godine i s nji- S obzirom na strucne sposob-
me su udareni temelji tadasnjeg nosti inz. Rudolfa Fizira, kao
zrakoplovstva. Proizveden je u najboljeg staticara, postojala je
vecirn serijama. Tvorivo za izrad- ideja da se u Zagrebu otvori prva
bu bilo je iskljucivo dornace: tvornica zrakoplova. Strojevi i
drvo, celicni Jim, sper, platno, radnistvo trebali su se smjestiti u
boje i lakovi. Najcesce je u njega tvornici Bothe i Ehrmanna na
ugradivan motor Walter od 120 Savskoj cesti. Koristili bi i fran-
KS prema ceskoj licenci. Izvjes- cuski kapital. Jos 19. srpnja
tan broj zrakoplova je koristio
motor Mercedes koji je dobiven
1923. godine vodeni su pregovori
s tadasnjim Ministarstvom ·rata. - ·
~
na ime reparacija iz Njernacke. Godisnji kapacitet tvornice izno-
kg
Zrakoplov je ostao u sjecanju
svih pilota koji su naucili letjeti
sio bi 120 zrakoplova. Izgledalo
je da ce Ministarstvo rata pristati
KS u predratnoj drfavi. Odlikovao uz taj plan, ali kasnije sve gore
se velikom stabilnoscu u zraku, politicke prilike u bivsoj Jugosla-
bio vrlo izdrzljiv, a najbolja mu viji su onemogucile ostvarenje
predvidene zamisli. Kako je po-
je osobina sto je mogao poletjeti
km/sat s vrlo kratkih staza i sa svakog znato iz povijesnog razvoja zra-
zemljista, npr. livada. Upotreb- koplovstva u Hrvatskoj je Za-
m ljavao se i za vucu jedrilica sve greb bio kolijevka zrakoplovstva
km do 1941. godine, a u nekim aero- u Istocnoj Europi jos od pojave
-klubovima i jos nekoliko godina prvog motornog zrakoplova inz.
Slavoljuba Penkale 1910. godine.
poslije II. svjetskog rata. Zirni je
koristio skije, a izradivan je i kao
hidrozrakoplov. (nastavit ce se)
•
 104 POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA HRVATSKI VOlNlk
-
IL-2·
STURMOVIK
Rijetko se u povijesti
zrakoplovstva dogada da
pojedini zrakoplov u toj
mJen uspjesno ispunjava
svoju specificnu namjenu da
preraste u njezin sinonim.
Samo su se dva ~ipa
znacenjem.doista uzdigla do
te razine: po jam Stuka CKB-~7
(Sturzkampflugzeug -
obrusivac) utjelovljen je u denjem u serijsku proizvodnju svog prvog Zrakoplov, izradbu kojeg je Iljusin sluzbe-
borbenog zrakoplova, bombardera DB-3. no predlozio u sijecnju 1938. godine, nije
zrakoplovu Junkers Ju 87, a Natjecaj »Ivanov« ga je zainteresirao i ne- imao ni najmanje slicnosti sa zrakoplovima
Sturmovik (jurisnik) sluzbeno je poceo razradbu odgovarajuceg programa »Ivanov«. Iljusinov je zrakoplov
zrakoplova, no svoje je zamisli konacno do- koncipiran kao »leteci tank« ~ dobro nao-
izjednacen je s Il-2 spio uobliciti tek dvije godine kasnije. ruzan i prikladan za napadaj na prednji kraj
Vremenski zaostatak postao je Iljusinovom neprijateljskih snaga na tlu. Svi vitalni dijelo-
prednoscu, Vee SU 1937. godine borbe u Kini vi letjelice zasticeni su oklopom, sto joj je tre-
Pise B"oris Greguric i u Spanjolskoj pokazale do koje je mjere vri- balo osigurati visoku razinu prezivljavanja,
jeme pregazilo sluzbenu koncepciju jurisnika Predvidena su dva elana posade, pilot i strije-
u obliku slabo oklopljenog bombardera-iz- lac; iskljuciva duznost potonjeg bila je obra-
vidnika. Dvokrilci Polikarpov R-5S sovjetske na od napadaja iz straznje polusfere.

Z proizvodnje, jurisna inacica zastarjelog izvid-

nika, trpje]i SU ve]ika ostecenja od puscane
razliku od zahtijevanog i' ocekiva- paljbe s tla ponajprije stoga sto nisu bili za-
nog Ju 87, Il-2 pojavio se gotovo slucajno. sticeni oklopom. Niskoleteci zrakoplovi, ko-
Iljusinov je prijedlog prihvacen i poceo je
stvarni rad na novom zrakoplovu. Dodijeljen
mu je vojni naziv BS-2 (Bronirovannyj stur-
movik - oklopljeni jurisnik). Projektantska i
Iljusinov projektni ured nije cak ni bio medu likog god bili brzi, nisu mogli izbjeci neprija-
onih sest kojima je, u pocetku 1936. godine, teljsku paljbu s tla. To se kasnije pokazalo i tvornicka oznaka tipa bila je CKB-55, jer je
sluzbeno zadano projektiranje visenamjen- djelovanjem dva novonastala tipa »Ivanov«; Iljusinov ured zadrzao oznacivanje CKB-a
skog zrakoplova (izvidnika I lakog bombar- projektirani po zahtjevima stare koncepcije, (Central'nyj Konstrukcionnyj Bjuro - Sre-
dera) »Ivanov«. Sergej Vladimirovic Iljusin vec ljeti 1941. godine pokazali su se previse disnji projektni ured), iz kojeg je izdvojen i
tada se jos uvijek bavio dovrsavanjern i uvo- zastarjelima za suvremeno ratovanje. osamostaljen 1933. godine. Nacrti i maketa
zrakoplova dovrseni su i razmotreni do velja-
ce 1939. godine. Potom je zapocela izradba
dva prototipa, koja je dodijeljena Zavodu
N° 18 u Voron'ezu, u kojem je bas u tijeku
bila proizvodnja Iljusinovog DB-3. Oba
CKB-55 prvi su se put digla u zrak prije kraja
godine: N° I je poletio 2. listopada, a N° 2 30.
prosinca.
Najupecatljivija je osobitost novog zrakop-
lova bila njegov oklop. Za razliku od dota-
dasnje prakse u svijetu, po kojoj je oklop bio
mrtav teret koji opterecuje nosivu konstruk-
ciju zrakoplova, oklop CKB-55 tvorio je 1
konstrukciju i oplatu citavog prednjeg dijela
trupa i zasticivao sve vitalne dijelove letjelice
- motor s pratecim sustavima, posadu 1
spremnik za gorivo. Sam oklop izraden je od
ploca kaljenog celika debljine od 4 do 8 mm.
Vecina oklopnih ploca nije bila ravna vec, ra-
di aerodinamike zrakoplova, lagano konkav-
na, tako da je njihova izradba zahtijevala
stvaranje posebne tehnike proizvodnje. Od-
govarajuci je celik razvijen do kraja 1937. go-
dine i kao AB- I (aviacionnaja brona - zra-
koplovni oklop) pusten u proizvodnju u Sta-
Proizvodnja jednosjedih 11-2 u Zavodu N° 18 ljingradu tijekom 1938. godine. Izradba s~-
mog oklopa za BS-2 od toga celika postala Je
 HRVATSKI VOJNIK 105

T
1 2 3 4

5 6 8 b)
b)

Najranije konstruktivne sheme ok/opljenog jurisnika CKB-55, inaci-

cs s u11/aci11im h/adnjacima u/ja i vode (a), odnosno s neuvlscenim
hladnjacima u/ja i vode-(b). 1 - motors tekucim hla4enjem; 2 -
gornji spremnik goriva; 3 - pilot; 4 - nsvigator-strijelac; 5 -usis-
nik zraka za rasplinjac motors; 6 - hladnjaci vode i u/ja u trupu; 7
- h/adnjsci vode i ulja u spustenom poloisju; 8 - donji spremnik
goriva

Rszvojne inacice 11-2: a) CKB-55, b) CKB-57, c) CKB-55P bio u stanju podvjesno nositi jos dvije stoki-
} . logramske bombe na manje udaljenosti.
zadacom Zavoda N° 207 »Ordzonikidze« u pokusao naci kompromis u uvlacivom hlad- Tvornicke su probe zrakoplova trajale od
Podoljsku. Oklopljeni prednji dijelovi oba njaku, iako bi to kompliciralo konstrukciju sijecnja do ozujka 1939. godine. Rezultirale
prototipa dovrseni su do jeseni 1938. godine. zrakoplova i skratilo dopusteno vrijeme bo- su olaksanim .sklopom motora i jos jednom
Sve su staklene povrsine izvedene »oklop- ravka nad ciljem na sest do osam minuta. izmjenom .rashladnog sustava. Hladnjak vo-
nim« staklom K-4. Zmaj zrakoplova je, izu- Odgovarajuce, i vrlo originalno, rjesenje ipak de je morao biti povecan i zauzeo je citavu si-
zevsi celicni oklop, izraden od drveta, dok su je nadeno jos prije dovrsenja prvog prototi- rinu rashladnog kanala, pa je konacan kom-
povrsine za upravljanje imale metalnu kon- pa: od uvodnika zraka na gomjem dijelu no- promis naden u smjestanju hladnjaka ulja u
strukciju i bile prekrivene platnom. sa je, iza motora, stvoren »tunel« u koji su oklopnu »kutiju« na trbuhu zrakoplova te
Druga, - manje primjetna, osobitost CKB: smjestena oba hl~dnjaka .. Nakon pr_o!aza zastitom njegove prednje i straznje strane s
-55 bilo je rjesenje sustava hladenja. Sam k!oz rashla~ne mreze hlad~Jaka, ~.rak bi izla- po jednom celicnom »skrgom«.
motor predstavlja gromadu kovine, nepro- z1_0 k_roz. >~skr_gu« na donjem d1J~lu_ trup~. Dana I. travnja pocele su drzavne probe
bojnu za tadasnje pjesacko naoruzanje; no Tim Je rjesenjem ~poso~nost pr~~tv!JavanJa BS-2 (CKB-55 N°2). Zamjerke su bile: vrlo
onesposobljavanje sustava za hladenje iii zrakoplova u borbt drasticno povisena. mala vidljivost iz pilotske kabine, slaba uz-
podmazivanje motora u letu obvezno vodi Naorufanje CKB-55 sacinjavalo je pet duzna stabilnost zrakoplova pri polijetanju,
pregrijavanju i, potom, otkazu motora. Veci strojnica SKAS kal. 7,62 mm - cetiri u krili- mala brzina !eta (tek 362 km/h) pri tlu i ne-
dio oba spomenuta sustava bilo je moguce ma, a peta, pomicna, u tureli strijelca. U cen- doradenost motora. Radi daljnjih ispitivanja
biti izlozeni protoku zraka. Tradicionalni bi troplan su smjestene cetiri komore za bombe. zapocela je izradba deset predserijskih zra-
ih smjestaj - pod krilo iii trup - ucinio ja- U svakoj od njih mogla je biti nosena po jed- koplova, ali je rad prekinut prije njihovog
ko osjetljivima na pjesacku paljbu. Iljusin je . na bomba tezine do I 00 kg, dok je zrakoplov dovrsenja,

~an/ p_rimjerak11-2 s
-,.vvfms S-37 ka/ibra 37 mm
Po-,,,vlJenim u potkrilne gondole Kokpit istog 1/-2

•.....
 106 POVIJ~ST ZRAKOPLOVS'fYA HRVATSKI VOJNlk

I tih je deset BS-2 trebalo, poput prototipa, mm. Time je pilotov kut obzora povecan na nost za njegovo uvodenje u serijsku proiz,
imati motor AM-35 snage 993 kW (1350 KS); oko 12°, a kabina mu je dobila karakteristieni vodnju i u naoruzanje, ·
a ispitivanja su pokazala da je bas Mikulinov oblik po kojem ce jednosjedi 11-2 u postroj-
motor najslabiji dio novog zrakoplova. AM- bama i biti poznati kao gorbatye, »grbavci«. Serijska je proizvodnja tada vec bila u tije,
-35 je bio motor za lovacke zrakoplove, i ku u Zavodu N918. Prvi serijski 11-2 poletio
Oklop je podebljan u skladu s rezultatima is- je 10. ozujka 1941. godine. Iduceg je mjeseca
kompresor mu je najvecu snagu davao na iz- pitivanja, a njegova je tezina narasla na 990
nad 4500 m visine - ali ju je oduzimao pri . na drzavna ispitivanja poslan primjerak koje.
tlu, tj. tamo gdje je jurisniku najpotrebnija.
kg. I debljina stakla vjetrobrana povecana je
s 55 na 62 mm. Naoruzanje je pojacano: po
sv
mu su, umjesto topova AK, u krila ugra,
deni novi 23-milimetarski topoyi VJa. Top
Uklanjanje kompresora nije bitno poboljsalo dva PTB-23 i SKAS, te osam lansera za rake- VJa imao je manji borbeni komplet od topa
osobine motora. Postalo je ocito da jedino te RS-82 (iii kasnije RS-132) pod krilima. Ni- SVAK (300 metaka po topu), no njegova su
rjesenje lezi u potpuno novom motoru, i sto- kad nije razjasnjeno jesu Ii vec tada drvene zma bila teska po 200 grama - I 04 grama
ga je, na Iljusinovu molbu, Mikulin samoini- povrsine (krila, straznji dio trupa, rep) zami- teza od zma sv AK - i probijala su oklop
cijativno poceo razvoj motora za male visine.
Novi motor AM-38 pojavio se tek u jesen
1940. godine; razvijen na temelju AM-
·35/-36/-37, po gabaritu i masi bio je jednak
AM-35, sto je omogucavalo njegovu ugrad-
nju u BS-2 bez ikakvih novih izmjena samog
zrakoplova.
Do tada su vec provedene konstruktivne
promjene CKB-55 N° I u cilju rjesavanja te-
meljnih nedostataka. Teziste zrakoplova po-
maknuto je prema naprijed, stabilizatori su
povecani, a napadni rub krila zabacen je 5°.
Sve je to pretvorilo zrakoplov u topovsku
platformu iznimne stabilnosti - osobina, ko-
ju 11-2 nikad nece izgubiti. Potom se cekalo
samo jos novi motor da bi se moglo poceti s
novom serijom ispitivanja.
· No prije motora u Voron'ez je stigla komi-
sija ministarstva obrane. Rezultat njezinog
posjeta bio je zahtjev da BS-2 postane jed-
nosjed, debljeg oklopa, naoruzan s dva
23-milimetarska topa PTB-23 i dvije strojnice
Sl(aS. Odmah je pocela daljnja prepravka
CK'B-55 N° I. U prostor kabine strijelca ug-
raden.je dodatni spremnik za gorivo.obujma
155 kg (cime je ukupna kolicina goriva po-
rasla na 470 kg), a iza njega 12 mm debela
oklopna pregrada. Predvideno ojacanje oklo- ll-2 iz sastava 17. Giap priprema se za let 1942. godine: proizveden je ne ranlje od ljeta
pa imitrano je povecanjem tezine zrakoplo- 1941. ito se vidi po dugim protuutezima krilaca ciji vrhovi strie ispred napadnog rubs krl/a
va. Naoruzanje nije mijenjano jer nije bilo
bitno za ispitivanje. Tvornicka oznaka modi- jenjene metalnim, no sigumo je da su vec I debljine 25 mm na daljini 400 m. U .svibnju
ficiranog zrakoplova promijenjena je u CKB- prvi serijski 11-2 imali potpuno metalnu kon- 1941. godine top VJa je prihvacen u naoruza-
-57. strukciju, cak su im i sva kormila bila prekri- nje RZ SSSR i yocela je njegova proizvod-
vena limenom oplatom umjesto platnom. nja; VJa se, uz SVAK, poceo pojavljivati na
Tvornicka ispitivanja CKB-57 pocela su
12. listopada 1940. godine i trajala su svega. Tvornicka su ispitivanja CKB-55P pocela 11-2 u kolovozu, da bi u potpunosti zamijenio
deset dana. Najveca brzina pri tlu narasla je 29. prosinca 1940. godine. Primijeceno je stariji top u prosincu 1941. godine.
na 423 km/h, a na vecim visinama na 437 pregrijavanje motora, sto je rijeseno otvara- Tako je stvoren jurisni zrakoplov: trebalo
km/h, sto je bilo iznad ocekivanja. Vecih za- njem uvodnika zraka u prednjem dijelu oklo- je jos stvoriti i jurisno zrakoplovstvo. Ljeti
mjerki vise nije bilo, a sitniji problemi rjesa- pa, izravno iza propelera. Drugi su problem 1941. godine sturmovi'e aviacionniy'e polki
vani su »u hodu«. Smatrajuci da vise nece bi- bili topovi, ciji je trzaj bio dvostruko jaci od (sap - jurisni zrakoplovni pukovi) tvorili su
ti ozbiljnijih poteskoca .s BS-2, Iljusin je tra- predvidenog. Stoga su PTB-23 zamijenjeni tek 4,5 posto postrojbi RZ SSSR. Postojalo je
zio da se ubrza donosenje odluke O pustanju 20-milimetarskim topovima svAK s borbe- ukupno 11 sap, od eega 7 u zapadnim vojnim
zrakoplova u serijsku proizvodnju. Zapov- nim kompletom od po 500 metaka po topu. okruzima (tj, u europskom dijelu SSSR). Bili
jednistvo zrakoplovstva nije reagiralo na nje- su opremljeni uglavnom zastarjelim lovac-
gove dopise, pa se, u pocetku studenog, obra- U sijecnju 1941. godine ratno zrakoplov-' kim zrakoplovima - platnom pokrivenim.
tio izravno Staljinu. Nakon toga su se stvari stvo tadasnjeg SSSR prihvatilo je sustav oz-: neoklopljenim dvokrilcima I-15bis, 1-153 1
znacajno ubrzale: odluka o dovrsenju proto- nacivanja zrakoplova po prezimenu glavnog DI-6 - s raketnim naoruzanjem, i vec spo-
tipa i pocetku serijske proizvodnje donesena projektanta. BS-2 je tako postao 11-2, i pod'. menutim R-5S. Po osobinama najslicniji je
je i prije zavrsetka ispitivanja. tim je nazivom, 28. veljace, CKB-55P poceo 11-2 bio novi laki bombarder BB-I (kasnije
1

drzavna ispitivanja. Tijekom ispitivanja je preimenovan u Su-2), Suhojev rezultat natje-

Prototipom za serijsku proizvodnju postao zrakoplov tezine 5310 kg (ukljucujuci 400 kg canja »Ivanov«. Oko 500 BB-I (vise ih nije
je CKB-55 N° 2, koji je tada vec dobio ozna- bombi) postigao brzinu od 433 km/h pri tlu i ni proizvedeno) zamijenilo je dio zastarjelih
ku CKB-55P. Na tom su zrakoplovu rijeseni 450 km/h na visini 2460 m. Naoruzanje i ok- letjelica u lakim bombarderskim pukovima,
svi jos preostali problemi; uslijed toga, i iz- lop 11-2 odgovarali su zahtjevima, a piloti su koji su potom preimenovani u bliznje-bom:
mjene su bile znatne. Problem vidljivosti iz bili vrlo zadovoljni njegovim ponasanjem u bsrdirovocny'e evispolke (bbap - taktick!'
kabine rijesen je spustanjem motora za 175 zraku i na tlu. Zrakoplovu nisu nadene ni- bombarderski pukovi, doslovce: pukovi
mm i podizanjem pilotskog sjedista za 50· kakve zamjerke, i sluzbeno je izdana suglas- bombardera malog doleta). Namjena BB-1
 HRVATSKI VOlNIK
bila je, u biti, jednaka onoj 11-2, no borbe s
Finskom pokazale su da slabo oklopljeni
BB- I nije u stanju izdrzati obrambenu paljbu
· neprijateljskih kopnenih snaga. Jos prije kra-
ja 1941. godine gotovo svaki bbap bio je pre-
tvoren u sap, a Su-2 je postupno postao zra- .
koplovom za izobrazbu pilota 11-2.
U proljece 1941. godine Sovjetski je Savez i
vodio trku s vremenom oko reorganizacije i '
opremanja svojih oruzanih snaga. »Cistke« I
1936. -1940. godine nanijele su veliku stetu i
vojnoj industriji i Crvenoj arrniji, dok je
Trio 11-2 nad crnomorskom obalom (zrakoplov u prvom planu je jednosjed prepravljen u
dvosjed)
»zimski rat« s Finskom pokazao mane svih
vidova oruzanih snaga SSSR, ukljucujuci
zrakoplovstvo. Nedostatci RZ bili su brojni,
pocevsi od lose organizacije i preglomaznih
postrojbi do zastarjelosti zrakoplova i opre-
me, i nastojalo ih se sto fornije otkloniti. Jed-
na od mjera bila je ubrzavanje proizvodnje
suvremenih tipova zrakoplova - lovaca
MiG-3, Jak-1 i LaGG-3, bombardera Pe-2 i
jurisnika 11-2 - do krajnjih granica. U Le-
njingradu je stvoren novi Zavod NI 381 za
proizvodnju 11-2. Prva su dva jurisnika proiz-
vedena u Lenjingradu poletjela tijekom svib-
nja 1941. godine, a istog je mjeseca maticna
tvornica proizvela 74 11-2.
Prvom postrojbom koja je primila 11-2 po-
stao je, u svibnju 1941. godine, 41bap, ciju su
udarnu snagu do tada cinili dvokrilci R-Z.
Sredinom Iipnja 11-2 su vec tvorili puno broj-
no stanje (65 zrakoplova) i puk je preimeno-
yan u 4.sap. No ta je postrojba predstavljala
t~nimku, a ne pravilo. Tempo stvaranja juris-
nih postrojbi nije bio brz, i do dana njemac-
kog napadaja RZ je preuzelo tek manji broj
od 249 proizvedenih 11-2; ostali jurisnici ce-
kali su na tvornickom uzletistu da ih preuz-
mu za to odredene postrojbe. Do sredine lip-
nja samo su tri puka prenaoruzana novim
zrakoplovom, a ni njihovo ga osoblje nije jos
dobro upoznalo - vecina pilota nije cak ni
sjela u jurisnik, Dodatni je problem predstav-
ljala nevjerica pilota da zrakoplov na kojern
se oklop cak ni ne vidi moze njime biti dje-
lotvorno zasticen; 11-2 im je izgledao previse
aerodinamicno za »pravi« jurisni zrakoplov.
u postrojbama se to najcesce rjesavalo ispa-
ljivanjem nekoliko metaka iz samokresa u
nos 11-2 - ogrebena boja smatrana je doista
malom cijenom za pouzdanje letaca i vjeru u
zrakoplov.
Dana 22. Iipnja 1941. godine pocela je Un-
temehmen Barbarossa. Potkraj Iipnja 4. sap
stigao je na bojisnicu i, napadajima na prila-
ze Berezinu i Bobrujsku u zoru I. srpnja, po-
stao prvom jurisnom postrojbom koja je usla
u bitku. Djelotvornost jurisnika cak je i u ru-
kama neiskusnih pilota '1:>dmah dosla do izra-
zaja i naglo je porastao broj zahtjeva za dje-
lovanjem 11-2. Jurisnici su koristeni ponajpri-
je na mjestima gdje nije bilo protutankov-
skog topnistva koje bi moglo zaustaviti brzi
prodor njemackih snaga. Temeljnim su ci-
Iiem 11-2 postale njernacke kolone u pokretu.
Cesto su napadana prometna cvorista, a rje-
de ciljevi na samoj crti bojisnice, Uredbom
od 12. kolovoza 1941. godine rijeseno je i pi-
tanje glomaznosti postrojbi: propisana je no-
va forrnacija sap, po kojoj se svaki takav puk
preorganizira na dvo-eskadrilni sastav, s
ukupno 20 zrakoplova.
Djelotvornosti 11-2 pridonosila je i njegova
sposobnost nosenja svih sovjetskih tipova
bombi, tezina od I do I 0~ kg. U pocetku rata
~ 107
\. \
koristene su i AZ-2 (ampule iidkosty), stakle-
ne boce napunjene samozapaljivom tekuci-
nom - svojevrsne pretece napalm-bombi;
no uporaba tih ampula je ubrzo prestala radi
njihove sklonosti da prsnu uslijed vibracije
pri polijetanju. Raketno se naoruzanje poka-
zalo vrlo dobrim, ali je primijeceno da zrna
topova SVAK i VJa ne mogu pro biti oklop
srednjih, a, na vecim daljinama, ni lakih nje-
mackih tankova. Potkraj godine pokusalo se
povecati paljbenu moc nekoliko 11-2 ugrad-
njom 37-milimetarskih topova S-37 u potkril-
ne gondole. Tako preplavljeni jurisnici nisu
imali topova u krilu, i nosili su samo do 200
kg bombi. Na bojisnici su isprobani u pocet-
ku 1942. godine, ali nisu nasli siru primjenu
radi prejakog trzaja i opcenite nepouzdanosti
top a.
»Standardni« je 11-2 postajao sve trazeniji
na bojisnici, ali dotok novih zrakoplova bio
je pred prekidom. Brzina i snaga njemackog
prodora potaknula je sovjetske vlasti da, u
pocetku rujna 1941. godine, donesu odluku o
evakuaciji industrije izvan moguceg dosega
njemaekih snaga. Pojedinacni bombarderski
napadaji na Zavod ]lf).18 tijekom rujna nisu
nanijeli vecu stetu, ali su toj odluci dali do-
datnu tezinu, Zavod ]If). 381 odmah je prese-
ljen iz Lenjingrada u Sibir, a preseljenje Zs-
u
voda NO 18 iz Voron'eza Zavolzje pocelo je
u listopadu 1941. godine. Proizvodnja 11-2
nastavljena je jos punih mjesec dana, do pot-
punog napustanja tvornice. Posljednji su do-
vrseni zrakoplovi upuceni prvo u Kujbys'ev
(kuda su, iz Moskve, evakuirana strana vele-
poslanstva i predstavnistva) radi sudjelova-
nja u svecanom preletu u povodu obljetnice
Oktobarske revolucije, a potom su predani
215. sap, jednom od postrojbi snaga obrane
Moskve. 215. sap dobio je priznanje za svoje
borbeno djelovanje vec 7. prosinca, kad je
preimenovan u 6. gv .. sap, postavsi time
prvom jurisnom - i jednom od prvih zra-
koplovnih - postrojbi koja je proglasena
gardijskom.
I posljednji su strojevi i ljudstvo Zavoda
NO 18 stigli na novu lokaciju u studenom.
Sredinom mjeseca tamo je preseljen i Zavod
N0207, au prosincu im se pridruzio i mos-
kovski Zavod JvG.24 »Frunze« koji je proiz-
vodio motore AM-38. Prvom zadacom ljud-
stva postala je izgradnja zgrada za rad i
smjestaj (koje nisu potpuno dovrsene sve do
1943. godine). Opskrba celikom AB-I organi-
zirana je zracnim putem iz sibirskih celicana,
Dana l 0. prosinca poletio je prvi 11-2 proiz-
veden na novoj lokaciji. Proizvodnja, koja se
»uhodavala« razmjerno polako, naglo je po-
taknuta Staljinovim brzojavom od 23. prosin-
ca. Staljin je, prijeteci optuzbom za sabotazu,
zahtijevao brzo povecanje proizvodnje, a fra-
za koju je uporabio - » ... zrakoplovi 11-2
numi su nasoj Crvenoj arrniji kao zrak, kao
kruh ... « usla je u povijest. Brzojav je posti-
gao svrhu: vec potkraj sijecnja 1942. godine
Zavod N'l 18 proizvodio je po sedam zrakop-
lova dnevno. U pocetku 1942. godine proiz-
vodnja je dodatno prosirena stvaranjem nove
tvornice, moskovskog Zavoda N'l 30, koji je s
radom poceo potkraj proljeca. •
(nastavlja se)
 108
0 SPOZNAJI BOZJEGA BITKA
Istinska velicina Boga ocituje se u
iskazu ljubavi koja nadilazi zakone.
pravde
Pise o. Ivan Iko Mateljan OP
D olazeci na vjeronauc-
ne susrete proslih desetljeca
vteroucenici su usvajali, iz-
medu ostalog, i ovu tvrdnju.
-Na svijetu smo da Boga
spoznamo, da Boga ljubimo,
da Bogu sluzimo i tako da se
spasimo-. Bogu govoriti i o
Bogu govoriti nikada nije bilo
lako. Znalo se dogoditi da
predocenje Boga bude u fun-
kciji vlastite koristi. Slika o
Bogu koju je moj vteroucitel]
neprestano naglasavao odno-
sila se na lik nebeskog Oca
koji se nalazio na oltaru
crkve. kugla u ruci oznacava-
la je stvoreni svijet kojeg je
Stvoritelj gospodar mogaq
svakog casa iz ruku ispustiti i
dovesti do unistenia. A ako si
na vjeronauku nemiran, nije
nemoguce da ta ista kugla
bude bas tebi upucena: Kug-
la bijase kamena! U takvim
spoznajnim okolnostima nije
bilo moguce otkriti lik Boga
kojeg je Isus Krist objavio
svojim vjemicima. Prispodo-
ba o lzgubljenom sinu iz
Evandelja po Luki donosila je
tracak nadanja da bi Bog mo-
gao biti i dobar a ne samo
onaj koji prijeti i ceka moju
pogresku. A prispodoba je
sljedeca. -Neki je covjek imao
dva sina. Mladi od njih rece
OCU: 'Oce, daj mi dio bastine
_ koja mi pripada'' Otac im
podijeli imanje. Poslije neko-
liko dana mladi sin skupi sve
svoje te krene u daleku zem-
lju i ondje rasu svoje imanje
provodeci zrvot razvratno.
Kad potrosi sve, nasta ljuta
glad u onoj zemlji, te on poce
oskudijevati. Tada ode u naj-
am nekom covjeku u onoj
zemlji, a taj ga posla u polje
da cuva svinje. Uzalud je cez-
nuo da bar jednom napuni tr-
buh ljuskama od mahuna sto
DUHOVNOST
su ih jele svinje, ali mu ih ni-
tko nije davao. Tada dode k
sebi i rece. 'Koliko najamika
u mog oca obiluje kruhom, a
ja ovdje umirem od gladi! Us-
tat cu, poet cu ocu svome pa
cu mu reci: 'Oce, sagrijesih
Bogu i tebi. Nisam vise dosto-
jan da se zovem tvojim si-
nom. Primi me kao jednog od
svojih najamnika!' Dlze se i
krenu svom ocu.
Dok [e jos bio daleko, opazi
ga njegov otac, i sazali mu se .
te poleti, pade mu oko vrata i.
izljubi ga. A sin mu rece
'Oce, sagrijesih Bogu i tebi.
Nisam vise dostojan da se zo-
vem tvojim sinom'.
Tada otac rece svojim slu-
gama. 'Brzo, donesite haljinu,
onu najbolju i obucite ga! Sta-:
vite mu na ruku prsten a na
noge sandale! Dovedite ugo-
jeno tele te ga zakoljite da je-
demo i da se veselimo, jer mi
ovaj sin bijase mrtav i ozivje,
bijase izgubljen i nade se. I
pocnu se veseliti.s (Lk 15,
11-25).
Ova prispodoba sigurno je
najljepsi govor o Bogu Isusa ,
Krista, o njegovoj dobroti, mi-
losrdu i ljubavi. Govor ove
prispodobe protivi se slikama
o Bogu koji samo prijeti i kaz-
njava. Stoga se ova prispodo-
ba i zove drugim nazivljima.
Prispodoba o dobrom Ocu, te
Prispodoba o nemocnom Ocu
(nemocan jer ljubi - tumaci
to svicarski teolog J. B. Brat-
schen). Objava je to Oca pu-
nog ljubavi.
Udaljavajuci se od kuce ·
oceve sin uistinu biva izgub-
ljen. Napusta blizinu i topli-
nu oceva doma s uvjerenjem
da se blizina i toplina nalaze
drugdje, Potrosivsi svoje bo-
gatstvo sin ostaje bez blizine i ·
bez posjeda. Valja prezivjeti
glad koja se pojavila u stra-
noj zemlji. Polazi cuvati svi-
nje - po ucenju Starog zavje-
ta - najnecistl]e ztvotinje i ti- ·
me se iskljucu]e iz vjernicke
zajednice svoga naroda. Go-
vorilo se: -Proklet bio onaj
koji uzgaja svinje-. Ne moze
postovati subotnji blagdanski
mir. Nalazi se u fizicko] nevo-
lji - glad - i nalazi se u du-
hovnoj nevolji - pomanjka-
nje vjernickog zivota. Dogada
se cas istine. iz praznog sto-
maka dolazi spoznaja - va-
lja se vratiti ocu i priznati
svoj pogresan izbor. Put ko-
jim bice dolazi sebi svojstven
· j~ svakoj jed_inki. Iz~bljef1:i
sm kroz patnju dolazi k sebi.
D l .. bi · bl' . .
o ~zeci se 1 l~gt!. jeru s_m
dol~~1 oc~. Pon~~B:nJe. oca 1~-
lazi 1~ sv~ uobica1~1?-1h okyi-
ra. Izigrant ot~~ trci izgublje-
!lorn .s~nu 1 P~11e nego Ii ovaj
izrecittra pnpravl1~1;1u f?r-
mulu povratka u. blizinu oce-
vu - o_n: ~tac VJ~S'.1 mu se oko
vrll:ta i iz1edna~u1ega u do-
stojanstvu. Poziva sluge da
mu daju haljinu - koja je oz-
nacavala uglednost, stavlja
mu prsten (vjerojatno pecat-
njak) kojim se ovlascuje, traz!
da mu stave sandale na noge
- potvrdujuci njegovu slobo- .
du i na kraju zahtijeva da se
zakolje uzgojeno tele - znak
svecanosti i velike gozbe.
HRVATSKI VOlNIK
·· Ovim gestama koje kazuju
vise nego li sve rijeci otac iz-
[ednacuje izgubljenog sina sa
samim sobom i prima u sav-
[rseno zajednistvo. Otac op-
rasta dovodeci sina u istinsko
zajednistvo, Slavlje koje je us-
lijedilo kazuje izrica] nadene
ljubavi. Kad Isus propovijeda
ovu prispodobu zelt kazati
kakav je Bog. Ovako Bog pri-
ma one koji mu se vrate. Ako
mu njegova ljubav onemogu-
cava da se bice udalji poput
izgubljenog sina, njegova Its-
ta, nepromjenjJva ljubav mu
omogucuje da izgubljeno bi-
ce prihvati istog casa kad se
bice odluci njemu vratiti. Po-
stujuct ljudsku slobodu Bog
se katkada cint nemocnim.
Jer, mogao je otac iz prispo-
dobe - ne dodijeliti trecmu
imanja mladem sinu i time
mu uskratiti patnje. Medu-
tim, stovanje slobode stvore-
noga bica cini Boga slabicem
u ocima mnogih, a zapravo
Istinska velicina Boga ocitule
1 se u iskazu ljubavi koja nadi-
llazi zakone pravde. Bog trazi
:izgubljeno. Bog zeli povrat iz·
'gubljene blizine i topline.
·
Pravda poznaje krivnju i
spremna je suditi po njoj.
Bozja dobrota nadmasule
pravdu i dogada se divno cu-
do milosrda. Doci k sebi zna-
ci spoznati velictnu Oceve liu-
bavi i poet Bogu u susret zna:
[uci da on vec dolazi zudel:1
nas zagrljaj. •

HRVATSKI VOJNIK
113 DANA TAMNICE
Uvorani bazilike Srca
Isusova u Zagrebu 20. veljace
predstavljena je knjiga »Za-
greb - Medugorje 113 dana
tamnice• autora Ivice Relko-
vica. Pozdravljajuci nazocne,
vel. Andelko Kacunko proci-
tao [e pismo kardinala Franje
Kuharica upuceno autoru.
Osvrcuci se na knjigu, kardi-
nal je naglasio da pozdravlja
njezinu poruku, jer njezin
sadrzaj odise vjerom, nadom
i optimizrriom. »U tami treba
svjetla, a kad covjek govori
obasjan Evandeljom, onda-
nuzno ubacuje svjetlo u ta-
mu. Evandelje je svakako
tvrd govor za ljude koji od re-
lativnih stvarnosti svijeta
prave idole kako god se ti
idoli zvali. Samo u ime idola
se cini nasilje.«, poruka je
kardinala Kuharica,
-Zagreb - Medugorje 113
dana tarnnice- - vec sam na-
slov otkriva sadrza] knjige u
·kojoj autor govori o svom ho-
docascu iz Zagreba u Medu-
gorje, o putovanju koje u sebi
sadrzi i 113 dana tamnovanja
u srpskom logoru u Vojnicu.
Knjiga je, zapravo, i putopis, i
autobiografija puna opisa i
promisljanja dozivljenog iz-
medu 29. rujna 1991. i 25. si-
jecnja 1992. Pod dojmom do-
gadaja u ratom zahvaceno]
Hrvatsko], Relkovic se odlu-
cuje pjesice hodocastiti u Me-
dugorje, i to iz Zagreba preko
Karlovca, Slunja, Knina i
Imotskog. To hodocasce tre-
balo se odvijati uz strogi post
o kruhu i vodi, s nakanom da
zavlada mir. -No, ako se zna
sto se moglo ocekivati na pu-
tu kroz podrucja pod
,srpskom kontrolom, onda je -
tesko ne postaviti pitanje koje
je i sam autor na pocetku po-
stavio. Poziv ili ludost?«,
predstavljajuci knjigu rekao
je dr. Ivan Kordic. -Badi Ii se,
dakle, o pozivu na jedan ho-
docasnicki put ili O ludosti
koju je hodocasnlk sam sebi
stavto u glavu i zbog nje stra-
dao., Relkovic je naime na-
kon sto je nezapa'.zeno pr~sao
nekoliko barikada, uhicen 1
10. 1991. u blizini Vojnica i
smlesten u zatvor.
. Autor u knjizi iznosi svoja
sjecanja, mjeseci tamnice, zi-
v?t ~ uskim prostorijama, ro-
b11aski rad, udarci, slabost
~tal!lnicenika, bijeda, razmis-
ljanja o slobodi i gubljenje
nade, dozivljaji blagdana u
tamnici, post, molitva, strah i
prkos, sigurnost i nestgur-
nest. Na kraju, oslobodenje
22. I. 1992., putovanje preko
.NAKLADNISTVO
Rat je izvanredna situacija te stimulira
na neuobicajena ponasanja. Potaknuo je i
nenasilnog borca za mir da poput Isusa
postom hodocasnicki prode pustinjom
ratnih rusevina
Pise Kristina Matica Stojan
Banja Luke, Bugojna i Livna
do Tomislavgrada, a odatle
pjesice do Medugorja, cilja
njegova hodocasca, -Nema
sumnje, ovakvih i slicnih pri-
ca imali smo, na zalost, prili-
ke slusati ili citati na tisuce u
zadnjih nekoliko godina.«, is-
taknuo je Kordic, -Sve su one
V
manje ili vise literarno dotje-
rani ili nedotjerani zapis o
patnji ovog naroda na njego-
vu putu u slobodu. Pa ipak mi
se cini da [e prica Ivice Relko-
vtca u izvjesnoj mjeri poseb-
na i origtnalna.« Mozda ce se
pojedini ulomci nekima cmiti
religtozno-patettcmm. neki
109
ce u Relkovtcu "vidjeti vjer-
skog fanatika koji izaziva
sudbinu da bi postao muceni-
kom, upozorio je Kordic, No,
niti takvi kriticari nece moci
osporiti prilicno visoku razi-
nu literarno-urnjetnicka vri-
jednosti autorovih deskripci-
ja razlicitlh dozivljaja i sta-
nja.
Kroz ovo svjedocanstvo oci-
tuje se ljubav autora prema
svojoj Domovini, spremnost
da za nju i za mir izgubi sve,
pa cak i vlastiti zivot, iznio je
svoje zapazanje p. Mirko Bar-
baric. -Bat je izvanredna situ-
acija te stimulira na neuobi-
cajena ponasanja, Potaknuo
je i nenasilnog borca za mir
da poput Isusa postom hodo-
casnicki prode pustinjom rat-
nih rusevina.« Iduci . prema
svom cilju, Relkovic nas os-
tavlja zacudenim pred · otaj-
stvom zivota i pomaze nam
upoznati velicinu i snagu po-
uzdanja u Bozju snagu. Pod
sloganom -Ja idem, a ti me
vodi-, hodocasnika nitko ne
moze sprijeciti u njegovoj na-
kani. Ova knjiga je svjedo-
canstvo i njezina vaznost je u
tome da ona ostaje kao doku-
ment generacijama koje do-
laze, rekao je p. Barbaric. Ne
smiju se zaboraviti patnje na-;
seg naroda i bilo bi dobro
kad bi Relkovicevo djelo lju-
dima sa slicnim sudbinama
posluzilo kao poticaj da izne-
su svoja sjecanja, zapisu ih
na papir, jer -to je istina koja
govori o stradanjima nevinih
ljudi, istina koje se neki boje«
Relkovic destojanstveno svje-
doci o svojoj zelji - izgradnji
boljeg svijeta u kojem ce ljudi
zivjeti u miru i slobodi.
-Nikada se ne moze objas-
niti -poziv.«, obratio se nazoc-
nima Relkovic. -Bez poziva
ovo sve ne bih mogao ponovi-
ti, jer iz hira ne bih riskirao
vlastiti prst, a kamoli zivot.«
Kad se sve to zavrsilo, oni ko-
ji su me i prije hodocasca gl~~
dali sa sumnjom, znaju reci
sImao si srecel-. N9, [a nisam
imao nikakve srece, jer kak-
va je to sreca biti u logoru, re-
kao je Relkovic. »Nisam osje-
cao nikakvu hrabrost, nego
neku nevterotatnu sigurnost
koja je ispred svake hrabros-
ti.•
Knjigu je izdao Hrvatski
katolicki zbor MI, a prihod od
prodaje, ukljucuiuci i autor-
ski dio, namjenjen je potpon
katoltcktm laickim mediiima
Listu mladih »MI« i Radio
Mariji u osnutku. •
 V

110 NAKLADNISTVO · HRVATSKI VOJNIK

707 DANA PAKLA

To vrijedno izdanje doprinos
je nekim buducim
znanstvenicima koji ce
istrazivati nase vrijeme.
Trebaju nam ovakvi pothvati,
neka se ne zaboravi junacko
doba kad je srce bilo veliko do
neba

Udanju Matice hrvatske iz Osije-

ka izasla je knjiga »707 dana pakla« au-
tora Branka Vrbosica,
Knjiga je prikaz dogadaja iz ratne
1991./92. godine o vremenu u kojem je
moguce i ostvarivo gotovo sve, o dani-
ma u kojem je hrvatsko srce bilo veliko
do neba. Tada je u istocnoj Slavoniji i
Baranji krvlju ispisivana hrvatska povi-
jest s nizom uspjesnih, ali i tragicnih do-
gadaja.

Osjecki dopisnik » Vecernjeg lista«,

Branko Vrbosic pokusao je ovim djelom
rekonstruirati poznatu akciju pripadni-
ka Samostalne uskocke satnije iz Osije-
ka, rusenje mosta kod Batine na Duna-
vu potkraj sijecnja 199:2. godine. Trojica
uskoka - Zlatko Turkovic, Dario Gale-
ta i Zoran Krizevac - ubijeni su iz za-
sjede baranjskih »teritorijalaca«, a za-
robljeni Branko Macan, Radomir Me-
tic, Martin Horvat, Adonis Hodzic, Ni-
kica Curie, Josip Brandt, Sasa Malcic,
Jerko Macan, Vinko Macan i Adam Ku-
senic, dvije godine prolaze Kalvariju sr-
bijanskih logora.

Slijedeci dokumentarnu gradu, Vrbo-
sic prati i sudbine sudionika ove akcije.
Iznosi njihova razrnisljanja, uocava
hrabrost i bezgranicnu ljubav prema do-
movini. Ni jedna cijena nije previsoka
za slobodu. To je temeljna, misao koja
prati sudionike akcije, i pri planiranju, i
pri izvedbi. Vrbosic prati dvije godine
zarobljenistva, koje uz uskoke, pogada i
njihove obitelji. Trenutci neizvjesnosti,
pitanje sto ce biti sutra, zlostavljanja, la-
zirani sudski procesi, i konacno osloba-
danje. Usprkos svemu, nesalomljivost
ponosa i vjera. Kad covjek zna cemu te-
ii, kad je uvjeren u ispravnost vlastitog
puta, prepreka nema. Patnja dobiva
smisao. Svi oni znali su da ce svanuti i
njihov Uskrs, koji ce svima donijeti du-
goocekivani mir. Vjerujuci u svoju bu-
ducnost, vjeruju i u buducnost svoje do-
movine, svoje jedine Hrvatske. U trenut-
cima kad su se svi brinuli za njihove
sudbine, oni se nisu bojali - strah je za
one sto nemaju vizije, sto nemaju domo-
vine i ne znaju sto je to. Strah je za ljude
bez korijena, a oni kao slavonski hrast
urasli u voljenu hrvatsku zemlju za
strah nisu znali.
Razliciti po godinama, zvanju, zivot-
nom iskustvu, svi oni osjecaju i misle is-
to: sto mogu uciniti, kako pridonijeti os-
lobadanju domovine, sto uciniti da nasa
djeca zive u miru?
Knjiga je to o vremenu kojega ne smi-
jemo zaboraviti, prica o ljudima koji ni-
su pitali sto za njih moze uciniti njihova
dornovina, vec sto oni mogu uciniti za
nju. To su i radili, tako su djelovali.
Knjiga Branka Vrbosica zapis je o povi-
jesti koju smo zivjeli, da neka nova
hrvatska djeca ne bi zaboravila sto su
radili njihovi ocevi, Ona daje odgovor
na pitanje zasto smo se borili i dokaz je
ljubavi i patriotizma, putokaz buducim
narastajima koliko stoji sloboda. Sjeca-
nje je nepostojano i podlozno vremenu.
- Knjige traju. Pozelirno i ovom vrijed-
nom izdanju da se nade u sto vecem
broju ruku. Na knjigu ce se pozivati i
mnogi znanstvenici cijim ce predmetom
postati nacionalna povijest naseg vre-
mena, kaze u recenziji Julijana Matano-
vic-Kopljar, I oni ce svjedociti o junas-
tvu hrvatskog -covjeka nasih ratnih,
krvavih, casnih dana u kojima smo gra-
dili <lorn, na nasoj jedinoj hrvatskoj gru-
di.
K.M.S./DJ.
HRVATSKI VOJNIK
VELIKI
MAESTRO
U povodu koncerta Simfonijskog
puhackog orkestra HV u Hrvatskom ·
glazbenom zavodu, kojim je ravnao
Pavle Despalj, razgovarali smo s
poznatim umjetnikom
Razgovarao Mario Malit
Snimio Damjan Tadio ,
Urvatskom glazbe-
nom zavodu 17. veljace o-
drzan je koncert Simfonij-
skog puhackog orkestra
Hrvatske vojske. Po prvi put
orkestar se predstavio s origi-
nalnim djelima kako svjetske
tako i hrvatske glazbene lite-
rature. Na koncertu je izvede-
na Missa Jubilaris Franje Lu-
cica, naseg vrsJ).ogorguljasa, -
skladatelja i pedagoga. Osim
Lucica, orkestar je izveo prvi
put u Zagrebu i koncert In-
golfa Dahla [inace studenta
Igora Stravinskog) za sakso-
fon i puhacki orkestar koji
spada u red standardne solis-
ticke literature za taj instru- ·
ment. Solist na saksofonu bio
je Dragan Sremec, profesor
na muzicko] akademiji u Za-
grebu a kao pratnja orkestra
nastupio je Zbor IV. gimnazi-
je iz Zagreba, kojeg je uvjez-
bao prof. Zdravko Vitkovic.
Koncertom je ravnao jedan
od dirigenata starije genera-
cije, uvazeni maestro Pavle
Despal], To je bio povod za
kraci razgovor s gospodinom
Despaljom, koji smo vodili
dan prije izvedbe koncerta.
- Gospodine Despal], mo-
zete li nam nesto reel o Va-
stm pocetcima bavljenja glaz-
bom? Potjecete iz glazbenic-
ke obitelji.
- Potjecem iz glazbenicke
?bitelji i prvog cega se sje-
cam to je da sam se bavio
muzikom. Naime, dok sam
bio u zipki sjecam se da sam
napeto slusao razne sastave
koje je moj otac izvodio kod
~uce, izmedu ostalog imao je
Je~an trio s mojom majkom
koju je naucio svirati celo i
mojim pokojnim polubratom
koji je svirao gitaru, violinu i
SUSRETI
violoncelo. Ja sam vec iz zip-
ke pratio s napetim usima sto
se dogada i kad bi mi se ne-
sto ucinilo sumnjivim poceo
bih se smijati kao lud. Dakle,
to SU ti moji pocetci, Inace
sam gledao mojeg oca kako
dirigira s bleh muzikom, sve
se to dogadalo u Blatu na
Korculi gdje samr'oden i gdje
je moj otac vodio zbor i lokal-
nu glazbu. Sjecam se da sam
imao prigodu nakon probe
biti u velikoj prostoriji u kojoj
su bili svi moguci instrumen-
ti i ja sam sve to pokusao svi-
rati. Poslije rata smo se vrati-
li u Zadar, odakle moj otac
potjece, gdje sam zavrsio
gimnaziju i prvi put sluzbeno
usao u jednu muzicku skolu
a nakon velike mature sam
dosao u Zagreb gdje sam stu-
dirao u klasi prof. Suleka
kompoziciju. Medutim, isto-
dobno kako sam svirao violi-
nu, svirao sam i u orkestru
Zagrebacke filharmonije a
poslije sam svirao i u Simfo-
nijskom orkestru RTZ, sada
se to zove Hrvatska TV, a on-
da se zvala RTZ, i. u Komor-
nom orkestru RTZ.
- Zavrsili ste studij kom-
pozicije a ipak ste SEl odlucili
za dirigiranje.
- To je bas zbog toga sto
su moje kolege, muzicari, od
mene trazilt savjete jer su vi-
djeli da se ja u sve razumi-
[em, imao sam dobar sluh,
mogao sam im sve nastimati.
Vrlo dobro sam im pomagao
u ritmickim problemima tako
da su me oni sami nagovorili
da se pocnem baviti dirigira-
njem. Ja, ne misleci na to, po-
ceo sam se baviti s time i ka-
ko mi je dobro islo, evo, moja
karijera je zavrsila kao diri-
gentska, makar sam dlplomi-
rao kompoziciju. Ali sam isto
vec na diplomskom koncertu
sam dirigirao svoja djela.
- Kako je doslo do surad-
nje sa Simfonijskim puhac-
kim orkestrom Hrvatske vo]-
ske?
- Do te suradnje je doslo
jer sam ih ja nekoliko puta
cuo na Akademiji dok sam
imao svoju klasu dirigiranja
oni bi imali generalku u sus-
jednoj prostoriji. Jako su mi
se svidjeli, dopao mi se taj
zvuk i kad mi je jedanput moj
necak rekao da se zainteresi-
ram malo za to, Istodobno -
on je to predlozio sefu Simfo-
nijskog puhackog orkestra
HV gospodinu Tarbuku, i ta-
ko je doslo do razgovora o
moguco] suradnji i vrlo smo
se brzo sloztlt oko programa i
oko mojeg nastupa s orkes-
trom. Sve me to jako veselilo
jer su to sve mladi ljudi koje
ja poznajem iz Akademije ili
iz drugih orkestara tako da
se s njima osjecam kao kod
kuce.
- Na koncertu je izvedeno
i jedno domace djelo.
- Domace djelo na ovom
koncertu je Missa Jubilaris
Franje Lucica, koju sam ja
111
nakon dugo godina lani izveo
u njegovoj drugoj originalnoj
verziji za simfonijski orkestar
i zbor. A to je prva verzija ko-
ju je napisao i to bas za ova-
kav puhacki orkestar sa zbo-
rom.
- Ina kraju, kakvi su Vasi
daljnji planovi? Cull smo da
Vas odredeno vrijeme nece
biti u Hrvatskoj.
- Da, idem na dvije godi-
ne na angazman u Tokio gdje
sam gost profesorima na to-
kijskom Univerzitetu za lijepe
umjetnosti i glazbu. Tamo cu
voditi Tokio Gejda Harmonic
orkestar. Medutlm, ja cu se
ipak vracati u Hrvatsku i vec
ovog ljeta imam nastupe s
Varazdinskim komomim or-
kestrom na Dubrovacklm ·.
ljetnim igrama i Splitskom
Ijetu. Sljedece godine u ozu}
ku imam vec tri koncerta s
Filharmonijom i jedan s
Hrvatskim komomim orkes-
trom.
Gospodine Despal],
-Hrvatski voinik- Varn zeli i
dalje uspjesan rad.
- I ja vama, na svim bojis-
tima. •
112 ZRCALO KULTURE
·SVJETLA I BOJE INDONEZIJE
UMuzejskom prostoru
u Zagrebu 11. ozujka otvo-
rena je izlozba indonezij-
ske umjetnosti pod nazi-
vom -Svjetla i boje Indo-:
nezije kroz stoljeca-. Indo-
nezija je jedinstvena u
svojoj etnickoj raznov-
rsnosti, koju cine cak 360
etnickih skupina razlicitih
kultura i religija. Pokusa]
da se prtkaze cijelo bogat-
stvo umjetnosti tako veli-
kog podrucja cirri se goto-
vo nemogucim, lzbor od
oko 450 predmeta iz iz-
nimno vrijedne zbirke
umjetnina veleposlanika
Indonezije, Njegove Ek-
scelencije gospodina, Soe-
laemana Pringgodigdoa,
vrijedan je korak ka upoz-
DANI HRVATSKOG JEZIKA
Vee petu godinu od 13.
do 17. ozujka prireduju se
Dani hrvatskoga jezika u
spomen na znacajne dane
u ozujku 1967. godine kad
se stvarala Deklaracija o
nazivu i polozaju hrvat-
skoga knjizevnog jezika.
Znaca] Deklaracije je sto
su se njome hrvatski jezi-
koslovci, knjlzevnici i dru-
gi uglednici hrvatske kul-
GLE, KAKO DAN LIJEPO POCINJE
Ustinu je lijepo poceo po-
zeski dan gospodnji 10. ozuj-
ka, dan kad je Pozega, ta kul-
turna -slavonska Atena- -
kako su je zbog istaknute kul-
turne orijentacije obicavali
zvati tijekom 19. stoljeca -
obiljezila pocetak rada Grad-
skoga kazalista premijerom
drame gore spomenutog na-
slova, u reziji Zvonimira Baj-
sica. U nazocnosti brojnih vi-
navanju i priblizavanju
Indonezije i Hrvatske, na-
glasio je otvarajuci izloz-
bu predsjednik Vlade RH,
Nikica Valentic i izrazio
sigurnost da ce ova izloz-
ba naso] zemlji i ljudimaJ
pomoci stvoriti bar pri-
bliznu predodzbu O OS-
ture pokusali izboriti za
priznanje hrvatske jezicne
samobitnosti.
Dani hrvatskoga jezika
nastali su po zamisli aka-
demika Stjepana Babica,
tadasnjega predsjednika
Matice hrvatske. lako pod
pokroviteljstvom Matice 1
hrvatske, Dani hrvatskog ·
jezika nikad nisu poprimi-
li institucionalni oblik, jer
niti jedna ustanova nije
sluzbeno preuzela organi-
zaciju .smotre. Medutim,
poziv svima koji su zainte-
sokih odlicnlka kulturnoga i
politickog zrvota grada, zupa-
nije i Republike potaknuta je
tako i ozivljena jedna gotovo
tri stoljeca duga pozeska ka-
zalisna tradicija koju je zau-
vijek ugasli rezlm pokusao,
uostalom kao i brojne hrvat-
ske kazalisne kuce (podsjeti- .
mo na bjelovarsko, sibensko,
vinkovacko, karlovacko i dru-
ga kazalista), ugasiti sezdese-
tih godina. No, Pozezani su
pokazali da je njihov kazalis-
ni duh i kulturno naslijede
neunistivo i Gradsko kazalis-
HRVATSKI. VOJNIK
novnim duhovnim vred-
notaina koje stoje u teme-
lju ave, prostorno nam
udaljene, no ne i daleke
zemlje. Za Muzejsko gale-
rijski centar ova izlozba
znact i pocetak novog iz-
lozbenog programa koji
ce Muzejskom prostoru
vratiti stari sjaj po kojem
je bio poznat. Ova bogat-
stva umjetnicke, arheolos,
ke i etnografske grade do-
sla su u Hrvatsku kao pre-
thodnica posjeta ihdone-
zijskog predsjednika Soe-
hartoa. Izlozbom se obilje-
zava i 50. godisnjtca pro-
glasenja nezavisnosti In-
donezije. •
Kristina Matica Stojan
resirani za napredak
hrvatskog jezika stize sa
stranica -Jeztka-, casopi-
sa za kulturu hrvatskoga
jezika. Postoji mnogo mo-
gucnosti, pise u casopisu,
da svatko od nas pridone-
se boljem poznavanju [ezi-
ka, jerjezicna kultura nije
zadatak posebno odabra-
nih ljudi, vec svakog poje-
dinca. •
Kristina Matica Stojan
te tako predstavlja jos jednu
veliku hrvatsku kulturnu po-
bjedu. Spomenimo jos, uspo-
menama na dar, da [e prva
kazalisna predstava u Pozegi
· uprizorena potkraj kolovoza
1715. godine pod satorom u
dvoristu Isusovackog sames-
tana i da je od toga dana,
kroz svih prohujalih 280 godi-
na Pozega i njezini zitelji bila
oazom muzama i gradom u
kojem se stovala i danas se
stuje rijec umjetnosti. •
'Pise Gordan Radosevil:
HRVATSKI VOJNIK
POMOC VARESKIM
HRVATIMA
1\. T
1 ~ akon tragtcnog progona]
1993. godine, vareski se Hrva-j
ti polako, iako uz mnogobroj-
ne taskoce vracaju na svoja
podrucja.
Da bi se sto vise pomoglo
.Varesu u kojem je hrvatsko
pucanstvo prije rata cintlo ve-
cinu, HKD Napredak iz zupe
sv. Mihovila iz Varesa i Klub
Varesana u Zagrebu pokre-
KAIIIENI REUEFl.··S
PRIKAZOM KRliNO&
PUTA "'
Jedan od 14 kamenih reljefa .
- nuli su akciju prikupljanja
donacija namijenjenih osnt-
vanju knjiznice i ltkovne ga-
lerije u Varesu, Organizatori
su pozvali sve likovne umjet-
nike, izdavace i pisce te instt-
tucije da potpomognu ovu
humanitarnu nakanu. Ova
akcija provodi se u suradnji s
fra Matom Topicem, vares-
kim zupntkom, koji je i pred-
sjednik KHD Napredak u Va-
resu. •
. disnjicurodenja i 80. godisnji-
OTVORENAAPOSTOLSKA
NUNCIJATURA -:
Uodnim rtjecima kojima
se obratio predstavnik Svete
Stolice nadbiskup Josip
Uhac, tajnik Kohgregacije za
evangelizaciju naroda Svete
Stolice, svecano je otvorena
zgrada Apostolske nuncijatu-
re na Ksaveru u Zagrebu.
U svom govoru nadbiskup
Uhac je istaknuo da svaki na-
rod mora razvijati one vred-
note sto izviru iz vjere, a po-
vezu]u ljude, i ono katollcan-
stvo kojemu je iz same srzi
poslanja svrha da razlicite
ljude okuplja da bi medu nji-
ma nastala solidamost ute-
meljena na Evandelju.
Pozdravljajuci sve nazocne,
apostolski nunci] msgr. Giu-
lio Einaudi rekao [e da je to
Papina kuca, te da za njega
ima posebno znacanje bla-
goslov koji je Sveti Otac udi-
jelio prvoj nuncijaturi u
A.G. MATOS
crtat Gustava Buisseta
Parlz 1001.
SJECANJE
NA MATOSA
Hrvatska akademija zna-
nosti i umjetnosti i zagrebac-
ko poduzece -Buvina- pred-
stavili su 17. ozujka, na dan
pjesnikove smrti, knjigu -Ma-
tosiana I.« posvecenu velika-
nu hrvatske pjesnicke i pro-
zne rijeci Antunu Gustavu
Matosu (1873.-1914.).
Knjiga podsjeca na dvije
znacajne obljetnice: 120 go-
cu Matoseve smrti. Priredili
su je istaknuti teoreticari
hrvatske knjizevnosti na celu
s akademicima Ivom Frange-
som i Dragutinom Tadijano-
vicem .•
Hrvatskoj prigodom njegova
posjeta Hrvatskoj.
Zagrebacki nadbiskup- kar-
dinal Franjo Kuharic nagla-
sto je kako je ova nuncijatura
izraz zahvalnosti · Svetom
Ocu, i zeli da ova nuncijatura
bude svjedocanstvo 13-stoljet-
ne vjernosti Hrvata Petrovim
nasljednicima.
U ime Vlade na otvaranju
je bio pomocruk ministra
vanjskih poslova dr. Ivo. Sa-
nader, koji je istaknuo dubo-
ku zahvalnost Vlade i hrvat-
skog naroda za sve ono sto je
Papa ucinio od pocetka borbe
Republike Hrvatske za svoju
samostalnost.
U sklopu svecanog otvara-
nja Nuncijature, blagoslovlje-
na je i kapelica u sklopu
zgrade, koja je posvecena
Majci Bozjo] Bistricko], •
Z. Stipanovic:
· 113
• "Split - u foajeu split•
skog HNl(,,pr~ je
kl'liiQa iiSplit sa, $Wrlh f8Z•
1. Knjiga je. tiskana
na hl'vatskome, ~ome
i n~omeJeziku, a pred-
govor SU pisali ~- Joiko .Be-
~ric i cir. J>uiko Kecke·
met te•prof. cir. Ante,lelavie
iz cije zbirl<t potjete i vecl·
na $t&rih splitslcih razgledni-
ca.
• Dakovo - Ovogodisn··
Dan grade - 6. svibnja
ce obiljezen trodnevnim kul:
bh
tumo-zabavnitn, vjerskim i
~rtskim. man~acijama.
ObHjezawnje 756. rodenda-
na £>ekova,zapocet ce··vec
5. svlbne smotrom Mvara-
laitva ~- O$n9Vllih i
srednjih §kola. !·Su\r•dan. 6.
svibnja; 1:1. 'bit ce otvorer.a Jz·
toi. l?e likovr,og stvaralaitva.
franje .Arpada Mesaro§a.
PtetMden ·• 'i 'k~cert sak-
ralne glazbe ti katedrati.
HN~ i? ct>sijeka izvest. ce
1
drall'lf.:!,i>iSlavpnSka )udtfa«.
Tr~ oa11pr~ve..bit ce (llt·
vor~p1:1 ...i 'blagosloyljena no-
YO$ftQl'adeoa, · Z\!Pf\8 £rltva
Dobrog J:>a$tira koju ce J)Or
svetlti <Jakovacki hsrijemski
· bislfup'!Tllgr. Ci,il Kos.,
PrOgr81Jt ce zavrslti 7.
svibnia. Smotrgm tQllcJoi:a f)a..
koY~\ .. '"{+
. @ • fr 4!\\\
~z eb 7.4 Salonu eaie-
rij& Zaljevic« 11, oh1ilca nt-
vorM!I je · izloiba
13rgu1}4na .· p«I_ . •%
.»Spofuert;z t18"BokU«.
~om 'progra,~ .. &! ••••
rnvati ~\1 Stefalil)r Petn,SIO,
soprai1.Paola Radin, flauta i
i:J'1.8"tro Antutl ~~-+
eSi,lit ..:: Ak'ademslti kipar
Va~o Upovac u $p1itu za-
vtsava, d~~u, i,,aketu ·~
a,E,m")taw 2ta;tenu, Pep-<>w:u
koja ce u ori9inamoj velicini
biti prenesena na' mram<>(.
~lk Orazenu Petrovicu
bit ce pQStavr,ien 29. travn;t
u Qli,npijskom parku u Lau-
sar(ni1
eOubr~ik - U okviru Ra-
dlonlce·ta'$taru. injiz~t.
u qvorani Medtlnarodnog
sredista l)r.,atskih ~ucilis-
ta,. u Dubtovnik1fje pl'.Wstav. •
r.'1·8>&:
Ii
kul
· ko- cir. Pavla'Pavlici·
u
stih Oubrovni-
,•'~~a - ~tava Puc-
clniatTurrandot« izvedena je
11.''i 13. oiujka u rijeckoj
n-r;: U nas1Qvno1 ulozi ~·
~ . i& Kinesktnja Mill?
Qng. s tom predatavom n-
jecka: Opera ptovat ce u
srpnju,na fjubl,anskom festi·
vatu glaiqe. .
 114.
PORIN I DORA - KUUCEVI
HRVATSKIH GLAZBENIH DVORA
Treci hrvatski televizijski
festival, oc;lrzanu vikendu
10.-12. ozujka u Opatiji,
okupio je sve nase trenut-
ne glazbene vrednote i
promaknuo se, organizaci-
jom i izvedbom, u nacio-
nalni medijski spektakl go-
dine
.Pise Gordan Radosevic
Hatska je glazbena· scena defini-
tivno u -Porinu- dobila svojeg -Gram-
mya-, nasu izvedbu glasovite americke
glazbene nagrade koja se tradicionalno
dodjeljuje najboljim godisnjim dostignu-
cima u brojnim muzickim kategorijama,
i nadalje, Hrvatska je u svojem trecem
pokusaju na Eurosong odaslala vrijednu
i uistinu zanimljivu kompoziciju s kojom
si imamo pravo dopustiti nadu da bi
ovogodisnji osvajaci novoustolicene
-Dore- mogli ostvariti znacajniji nastup
na Pjesmi Europe u Irskoj. To bi bio naj-
kraci sazetak s netom odrzanog Treceg
hrvatskog televizijskog festivala kojeg je
i ove godine, od 10. do 12 ozujka, ugostila
hrvatska turisticka kraljica Opatija i
Kristalna dvorana njezinog i jednog od
najljepsih mediteranskih hotela, prestiz-
nog -Kvarnera-. Dakako, ovim tekstom
necemo si uzimati slobodu komentira-
nja odabira ovogodisnjih laureata, no
ono sto je neprijeporno i sto valja od-
mah istaknuti to je primjerna i organiza-
cija u duhu najvisih svjetskih medijskih
standarda u sto se, zahvaljujuci kamera-
ma Hrvatske televizije, mogla uvjeriti
svekolika hrvatska javnost. Prvog dana
festlvala svjedocili smo proglaseniu naj-
boljih diskografskih ostvarenja u izbor-
no] godini od I. prosinca 1993. zakljucno
do 30. studenog 1994. godine i to cak u 37
kategorija. Treba istaknuti kako je to
drugo izdanje nagrade -Portn- ciji su
utemeljitelji Hrvatska radio-televizija,
Hrvatsko drustvo skladatelja i Hrvatska
glazbena unlja= Pod dirigentskom pali-
com iznimnog i neprolaznog Olivera
Mlakara pobjednike po kategorijama
proglasavali su brojni uglednici hrvat-
skog glazbenog, filmskog, sportskog i
medijskog trenntka i'svekolika je sveca-
nost odisala utgranoscu i stilom u-mnos-
tvu bljestavila, .rijecju, svjetski. Ovogo-
disnja svecanost dodjele prelijepog -Po-
nna-, autora Ivice Propadala, obiljezile
su skupine -Parni valjak- i »E. T.« koje
su odnijele nagrade u cak deset gotovo
najzanimljivijih kategorija. -Parni va-
ljak«, vec pomalo legendarna zagrebac-
ka lakoglazbena skupina, dvadesetogo-
DOGADAJI HRVATSKI VOJNlk
V'
dlsnjlcusvojeg djelovanja proslavila je s u Irskoj, uvedena nagrada -Dora- koju
pobjedama u sedam nominacija, izmedu zasluzuje pobjednicka pjesma, odnosno
ostalih - za album godine (•Budenje«), skladba koja ce pod hrvatskim stijegom
pjesmu godine (•Sve jos mirise na nju-) i nastupiti na tradicionalnoj glazbenoj
najbolju vokalnu suradnju godine (Dado smotri Staroga kontinenta. Ta-nagrada i
Topic i Aki Bahimovski za pjesmu -Mo- , pravo pripala je pjesmi -Nostalgtja- u iz-
litva- s albuma -Svim na zemljt-). Hit vedbi skupine -Magazm- potpomognute
skupina hrvatske mladezi, uistinu odlic- sopranisticom Lidijom Horvat. Rekli
ni ~E. T.« odnijela je -Porina- za pjesmu smo vec, necemo se upustati u prosudbe
godine (•Da ti nisam bila dovoljna-), a odluka ocjenjivackih skupina okuplje-
slavili su u jos dvije kategorije. Ocekiva- nih u dvadeset hrvatskih gradova, no bit
no, debitant godine je osebujni Alen Vi- cemo slobodni istaknuti zadovoljstvo ci-
tasovic, momak cije nagradivanje najav- njenicom da su prve cestitke skladbe u
ljuje proboj narjecja u iskazu na hrvat- konacnom zbroju uistinu i jedine koje
sku glazbenu pozornicu. Najboljom kao idejnu podlogu pretpostavljaju od-
muskom izvedbom u natjecateljskoj go- redeni hrvatski glazbeni ugodaj i svojim
dini nametnuo ,se drugi neprolazni Oli- tekstom i izvedbom ne pretendiraju na-
ver te veceri - izvrsni Dragojevic, a spo- metnuti se Europi pod svaku cijenu, od-
menimo jos da je glazbeni opus prerano nosno rijecima i skladbama koje doduse
preminulog Karla Metikosa i na ovoj i nisu lose, no nemaju sto raditi pod
svecanosti ubrao brojna strucna prizna- hrvatskim stijegom na festivalu koji up-
nja pobjedom cak u tri nominacije. U ka- ravo popularizira nacionalne glazbene
tegoriji klasicne glazbe daleko iznad osobitosti. Dakle, s neskrivenim zadovol-
konkurencije vinuli su se maestralni Za- jstvom ponovit cemo kako su pobjednil:-
grebacki solisti, dok su dva ovogodisnja ka -Nostalgtja-, te Oliverova -Boginja-,
pocasna -Porina-, znaci priznanja za Zrinkino -Srce od z.lata- i -Oluja- Mire
svekoliki stvaralacki opus, pripala Mi- Simtc, znaci prve cetiri pjesme konac-
ljenku Prohaski i skupini •4 M«. nog poretka, pjesme najslicnije hrvat-
skom lakoglazbenom melosu i bilo koja
Druga vecer festivala svojim je laga- od njih da je ponijela pobjednicku -Do-
nim i opustenim ritmom oznacila svo- ru- ne bi bilo nezasluzeno jer njihovi su
jevrsni intermezzo nakon uzbudljive do- autori i izvodaci ocito prepoznali smtsao
djele -Porina- a uoci spektakularnog i bit natjecanja na Pjesmi Europe, po
natjecanja za -Doru- i plasman na Euro- uzoru na ltaliju, Spanjolsku, Fraricusku
song. Pod velikim balonom na terasi ho- i druge ko]i na tim festivalima vise od
tela -Kvarner- odrzana je tako ugodna i same zelje za pobjedom nastoje predsta-
slmpaticna glazbena veselica na kojoj viti i promicati svoje glazbeno naslijede.
su vodeci hrvatski glazbenici opusteno, Zakljul:imo kako je Treci hrvatski tele-
onako za dusu predveli dojmljiv i neob- vizijski festival ponudio pregrst sjaja,
vezan koncert, simbolicno nazvan -Ba- dobre glazbe i podosta spektakla, te [e
loon-. -Porina- i -Doru- promaknuo u trajne
Natjecanjem dvadeset odabranih pje- vrijednosti nacionalnog glazbenog Izrt-
sama, koje je ocjenjivacki sud propustio caja i zavrsimo dobrim zeljama i stisnu-
u konacnicu borbe za prvu -Doru-, za- tim palcevima -Nostalgiji- u Irskoj gdje
okruzen je ovogodisnji Treci hrvatski te- ol:ekujemo da hrvatska pjesma u trecem
levizijski festival. Ove je godine, u tre- svojem samostalnom pokusaju postigne
cem hrvatskom natjecanju za pjesmu zapazen i naseg glazbenog naslijeda do-
koja ce nas zastupati na Pjesmi Europe stojan rezultat. •
HRVATSKI VOJNIK FILM 115

I FILMSKA GOSPA JE MEDU NAMA

Za nekoliko _dana Americi ce biti predstavljen _ pojavljivanju Blazene Djevice
i svim kasnijim dogadajima i
Legendarna Radio City
Sedlarov filmski prvijenac - »Gospa«- ostvare- procesima koje je hrvatstvu i
Music Hall, [edno od kultnih nje koje se sadrzajem i medijskom promidzbom vjeri nesklon komunistickt
newyorskih mjesta, dvorana rezim toga doba priredio su-
u kojoj se odrzavaju dodjele
nametnulo kao u svijetu najzvucniji hrvatski film dionicima Gospina pojavlji-
Grammyja i koja ugoscuie svih vremena. Hrvatska publika imala je prigodu vanja i svecenstvu uopce. No,
Franka Sinatru, Lizu Minelli i Jakov Sedlar i njegov stvara-
druge velikane, bit ce 10.
vidjeti »Gospu« na netom zavrsenim Danima lacki tim dopustio si je slobo-
travnja mjestom gdje ce se hrvatskoga filma du impresije utoliko koliko je
amenckoi filmskoj publici lik i sudbina fra Joze Zovka
premijerno predstaviti -Gos- pfomaknuo u promisljanja o
pa•, hrvatsko-americko-ka- Pise Gordan Radosevic svekolikoj sudbini Hrvata i
nadsko koprodukcijsko os- vjernika toga olovnoga doba
tvarenje u reziji Jakova Sed- i film tako, uzimajuci kao in-
Iara, ravnatelja Drame za- spirativnu bazu medugorsko
grebackoga Hrvatskoga na- bogojavljanje, prosiru]e svoje
rodnog kazalista, kojem je to vidike i poruku u svekolike
prvi igrani film u preboga- proteznosti napacenoga
tom umjetnickorn opusu. hrvatstva. U -Gospi- tako
Sam podatak da ce -Cospa- prepoznajemo jedno krucijal-
na zahtjevno prekooceansko no nacionalno ostvarenje, od-
filmsko triiste prefnijerno licno uklopljeno u ovo novo
krociti u jednom tako emi- tesko vrijeme hrvatskoga us-
nentnom ozraqu i isred vrlo krsnuca, u vrijeme kad na
jake medijske promidzbe, do- · svaki moguci nactn valja svi-
voljan je za odusevljenje i jetu reci istinu o kalvariji [ed-
konstataciju kako je ova] film nog naroda, knznorn putu
i prije svojeg svjetskog poho- Hrvata do svega ovoga sto
da usao u anale svekolike po- danas imamo i jos trebamo
vijesti hrvatskoga filma ne- dobiti. Svijet znaci tijekom
prijeporno kao ostvarenje s bljestavih travanjskih -Gospi-
najvecom umjetnickom i pro- nih- premijera nece samo
motivnom - tezinom. Rekli svjedociti stvaralacko] i orga-
smo vec, nasa je publika ima- ovih pocetnih promocija mu. Organizatori u bogatoj nizacijskoj domisljatosti re-
la prigodu svjedoctti svjetskoj smjera svoju vrijednost poka- promotivnoj paleti planiraju i datelja i ljudi koji su pratili to
pretpremijeri -Gospa- _ tije- zati i filmofilima .Iuzne Ame- predstavljanje velike grafic- ostvarenje [domisljatosti ka-
kom netom uprilicenth Dana rike i Malezije, nakon cega bi ke mape petnaestorice glaso- zemo, jer film u zatvaranju fi-
hrvatskoga filma na kojima se opet vratio u europske kt- vitih hrvatskih i svjetskih sli- nancijske i svake druge kon-
je prikazana u konacnici po- no dvorane. Na svjetskim · kara za koju ce predgovor strukcije nije pratila ni jedna
sljednjeg dana festivala i na- premijerama filma bit ce na- napisati takoder jedno glaso- bitnija donatorska instituci-
Isla je, to je nepodijeljeno zocni i stvarni likovi cije sud- vito umjetnlcko ime, u ovom [a], vec ce jos jednom imati
misljenje nazocnih, na sveko- bine dotice -Gospa-, svecenik casu ne znamo hoce li to biti prigodu upoznati se s hrvat-
liko odusevljenje _kako struc- Jozo Zovko i njegov odvjet.- Francoise Sagan ili Jeanne skim ljudskim i nacionalnim
ne kriticke rijeci tako i hrvat- nik prigodom komunisticko - Moreau. Dakle, hrvatska je usudom, tegobnom kobi koja,
ske produkcije gladnog na- ga procesa, Milan Vukovic. kinematografija konacno do- iako nimalo nam sklona, nije
zocnog gledateljstva. Kad vec Hrvatskim ce pak premijera- zivjela jednu pravu filmsku pokolebala Hrvate u vjeri i
doticemo termine svjetske ma uzivo svjedociti glavni promociju po uzoru na svjet- nadanju, stoljetnom stremlje-
-Gospine- premijere budimo glumci Sedlarova filma, Mar- ske filmske standarde i ta vec nju Bagu i slobodi.
precizniji i istaknimo kako je tin Sheen, koji uprizoruje sve- spoznaja uistinu raduje i pri- Uvjereni smo stoga da ce
stvarna americka filmska cenika Zovka i Michael York mjer »Gospe«morao bi posta- uistinu impresivna ekipa ko-
premijera Sedlarova remek- cija je uloga u filmu predsta- ti svjetionikom svim nasim [a je sudjelovala u ovom os-
-djela 9. travnja u Torontu, viti lik svecenikovog branite- nadolazecim filmskim ostva- tvarenju, dakle, redatelj Ja-
dok ce dan kasnije -Gospa- lja prigodom sramnoga sud- renjima. kov Sedlar, scenaristi Ivan
zakoraciti u hrvatsku filmsku skog procesa. Uz to, hrvatske 0 sadrzaju filma valja pro- Aralica i oskarovac Barry
povijest predstavljanjem pub- ce filmske premijere zeljno govoriti kroz cinjenicu da Morrow, snimatelj, Forma-
lici u vec spomenutom newy- nam ocekivane -Gospe- obo- -Gospa- dobrim svojim dije- nov favorit Ondricek i napes-
orskom hramu spektakla, a gatiti i predstavljanja nekoli- lom prati faktografiju zbil- ljetku izvrsna glumacka dru-
11. travnja hrvatsko medu- ko knjiga kao i niz popratnih jskih dogadaja, no i da scena- zina Martin Sheen, Michael
gorsko cudo zasjat ce fil- promotivnih dogadanja. Rijec rij koji potpisuje Ivan Aralica York i Morgan Fairchild, kao
mskim platnima Detroita. je o knjigama -Putujuci glu- dopusta odredenu filmsku i velicanstvena tsmatska pod-
Nakon toga slijede od 14. do mac-, autobiografiji velikoga nadgradnju zbivanjima i loga filmu ostvariti ocekivan,
17. travnja hrvatske 'premije- Michaela Yorka (prevedenoj ljudskim sudbinama koje znaci odlican rezultat u svije-
re -Gospe- u Zagrebu, Splitu, na hrvatski), zatim slicna film dotice. Znaci, film kao tu. Za Hrvatsku ne brinemo,
Imotskom i Dubrovniku. Kao knjiga drugog barda svjetske tematsku podlogu preuzima mi smo ionako gladni vrijed-
~animljivost filmske premi- glume koji igra u nasem fil- stvarni dogadaj hrvatske nih hrvatskih filmova, a i
jerne -Gospine- odiseje spo- mu, Martina Sheena i napos- uljudbene i sakralne povijes- Gospa [e za Hrvate - Gos-
menimo kako film nakon ljetku, knjiga o samome fil- ti, ogledan u medugorskom pa... •
 116
KRAJ PRICE
Vecina nasih klubova koji su nas ove godine
prec;istavljaliu eurokupovima skoncali su svoju vrlo
uspjesnu odiseju dotaknuvsi, slozit cete se, vrhunac
trenutacnih dometa koji su, treba i to reci, mogli biti
za korak i visi _da je bilo imalo sudacke pravednosti
Pise Gordan Radosevic
Sisnimo palceve - kliknuli smo
nedugo u najavi bitnih okrsaja nasih
klubova u ovogodisnjern ciklusu euro-
kupova. Vaterpolisti -Dukat Mladosti- i
-Juga-, nas prvak i kup pobjednik na
stepenici dio finala imali su pred sobom
spanjolsku -Catalunu- i madarski »Va-
sas-. Uslijedile su po dvije izjednacene i
do posljednje sekunde neizvjesne utak-
mice u kojima su nasi predstavnici iz-
vukli nazalost deblji kraj i.ako u slucaju
-Mladosti- mozemo govoriti o vlastitoj
krivnji za poraz u susretu s momcadt, po
nasem sudu, skromnije vrijednosti no
sto je to bio cetvrtftnalni protivnik -za-
pcima-, talijanski -Posilipo-, tada u slu-
caju -Juga- imamo pravo istaknuti kako
su Madari u uzvratu imali debelu, vise
no debelu naklonost -sudaca-, koji su
svojim odlukama zasluzlll ove navodni-
ke. No, bilo pa proslo, ostaje nam 'tek za-
kljuciti kako ni polufinala nisu domet za
zaborav, stovise mozemo biti gotovo po-
nosni na jedno upecatlirvo trajanje na-
sih klubova u europskim vaterpolskim
kupovima. Kosarkasi -Cibone- nadma-
sili su svoje trenutacne vrijednosti i us-
. pjeli u jednom vrlo jakom okruzenju
svoje izlucne skupine dosegnuti jedno
od mjesta koje daje prigodu nadjacava-
nja za konacnicu, presttzni Final four.
Na tom putu -cibosima- stao je trofejni i
prebogati madridski -Beal-, momcad
koja je, potvrdila su se nasa strahovanja,
jednostavno .morala .na zavrsnicu koja
se, spomenimo, igra u Zaragozi. -Cibo-
na- se, u skladu sa svojim mogucnosti-:
ma, dosta dobro drzala, no u kljucnim
"trenutcima kada su se oba susreta lomi-
la, ipak su odlucili -argumenti- Madri-
zana. Na zagrebackom ogledu vidjelo se
koliko nasem prvaku nedostaje pod cud-,
nim okolnostima kaznjeni Abram, jer'
-Cibona- nije imala covjeka koji bi znao
stati na loptu u dobitnoj situaciji pri os-
jetnom vodstvu nase momcadt, U uzvra-
tu su pak, pri lomljenju rezultata, suci
odigrali svoju -bltstavu- ulogu i sveu-
kupno gledavsi velika prigoda za konac-
nicu ovogodisnjeg euro-ciklusa otisla je
u nepovrat. Prilika kazemo, jer -Beal- je
tek sjena jedne slavne momcadi i bili su
zreli za poraz. Svjesni rizika da nas pro-
glasite generalima poslije bitke i zanovi-
jetalima, istaknut cemo [edno prornislja-
nje koje nam se nametnulo u gledanju
•Ciboninog« cetvrtftnalnog oprostaja od
Europe. Naime, posve nam je cudno ka-
ko je nas prvak mogao u europsku kon-
SPORT HRVATSKI VOlNlk
"
kurenciju uct bez ijednog klasicnog cen-
tra. Igra ritma i smjelih vanjskih strtjela-
ca lijep je i pohvalan Petrovicev izurn,
no trebalo je imati, barem na klupi, jed-
nog vtsasa koji bi se mogao upustiti u
borbu s taktikom koju je nametnuo -Be-
al«, a· takvih, hvala na pitanju u hrvat-
skoj ligi ima i bili su -Ciboni- na dispozi-
ciji. Tu mislimo na Sobina i Arapovica.
Tada bi se izbjegla situacija u kojoj nas
iz Europe izbacuje jedan prosjecnt Joe
Arlauckas i tromi i ne odvec impresivni
Sabonis. Potvrdu ispravnosti nasih pro-
misljanja nalazimo u ovih dana objavlje-
noj odluci -cibontnog- rukovodstva da
ce od Iduce sezone nastojati vratiti Stoj-·
ka Vrankovtca u Hrvatsku i u svoje re-
dove. S njim, a i sa Sobinom iii Arapovt-
cern, -Beal- bi, sa svim svojim sudackim Sigurno prema krovu Europe - »Bade/
1862 Zagreb«
pomagalima, ostao na petnaestak razli-
ke. Vjerujemo - dogodine.
Momcad od koje uistinu nista do vites- nu velikog -Badel 1862 Zagraba- i •gra-
ke igre i solidnog otpora nismo ocekivali nicarkt- iz malog Durdevca koji je na
u cetvrtzavrsntct Lige prvaka, splitski je zemljovid rukometne Europe· usao veli-
-Hajduk-, jer njegov je protivnik, za raz- kim slovima zahvaljujuci uspjesima svo-
liku od -Catalune-, -Vasasa- iii -Beala-, jih djevojaka u sklopu · Kupa gradova.
bio doista nesavladivi,za tri koplja jaci,
-Zagreb- je ucinio posljednji korak pre-
veliki nizozemski »Ajax«.Poraz od 0:3 u ma finalu nadjacavsi jaki -Kolding- i u
Amsterdamu objektivna je slika -hajdu-
naseg su prvaka usmjerene sve nase
kovog- i svekolikoga hrvatskoga klup- ovogodisnje sportske nade, jer vjeruje-
skog nogometa koji jos nema tu snagu
mo da Imaju snagu uspeti se i na sam
upustiti se u nadjacavanja s. pet-sest na]- krov Europe. Koliko smo vjerovali u »Za-
boljih loptackih druzina Kontinenta. Da
greb- toliko ni u snu nismo vjerovali da
je s druge strane -hajducima- u cet- bi -Granicar- mogao uci u poluzavrsni-
vrzavrsnici stajao recimo -Geteborg- ...
no pustimo nagadanja. Nas prvak do- nadjacaticu Kupa gradova i u toj poluzavrsnici
vise no slavni madarski »Va-
segnuo je ove godine visoke europske sas-. Hoce Ii tih pet razlike biti dostatni-
domete i na tome im svaka cast. Uzet ce~ ma za uzvrat tesko je reci, poglavito kad
mo si slobodu tek primijetiti da su u ok- vidimo sto nam suci u Europi rade, no
rsaju s -Ajaxom-, poglavito u onoj prvoj, bez obzira na to Durdevcanks su ove go-
splitskoj utakmici, mogli pokazati vise dine ucinile cudo i to im nitko ne moze
od onih vrlina cije ime nose, no oni za oduzeti. Bukometastcama -Pcdravke-
nesto vise trenutacno odista nemaju nazalost oduzet je cjelogodisnjt trud jed-
snage. Kad smo vec kod nogometa reci- nim rijetko dozivljentm skandaloznim
mo da je hrvatski nogomet u Duri Bro- sudenjem i ponasanjem madarskih do-
darcu konacno dobio celnog covjeka i macma gdje su nase djevojke izgubile
ako smijemo dometnuti, uvjereni smo susret protiv objektivno slabijeg -Feren-
kako je ovaj odabir dobar jer je gospo- cvarosa-. Ostaje nam tek nada da ce u
din Brodarac jedna respektabilna javna sklopu posljednjeg kola njihove izlucne
i polttlcka osoba, covjek koji je dobar dio skupine njemacki -Walle- odigrati dale-
svojeg rejtinga zasluzio na domovin- ko posteni]e i svladati Madarice koje vje-
skim bojisnicama. Inace, u Prvoj nogo- rojatno jos dugo nece oprati obraze na-
metnoj ligi biljeztmo izdvajanje hrvatske kon utakmice s -Podravkom-, a dace uz
-velike cetvorke-, -Croatije-, -Osljeka-, to nase prvakinje nadjacati vec otpisanu
-Hajduka- i -Zagreba- cija ce borba za -Vtsu- cime bi Koprlvntcanke ipak do-
ovogodisnju titulu biti vise no zanimlji- segnule po kakvoci vise no zasluzenu
va. U drugim ligama spomenut cerno tek konacnicu. I na kraju, spomenimo da
fenomen -Hrvatskog dragovoljca-, svijet ovih dana luduje uslijed povratka
momcadi koja vec 22 kola ne zna za po- velikog Air Jordana na NBA parkete. Is-
raz s gol-razlikom cak 49:?, sto [e, pri- kreno, nas to bas ne obara s nogu i sto
znat cete, odista cudesno. mu je uopce trebala sva ta sarada oko
I na posljetku, rukometni eurokupovi odlaska. Ako je zelio biti tast nije bas us-
gdje biljezlmo jedine ugodne trenutke pio - svijet se, naime, okretao i bez nje-
ovih dana i to u nastupima velikog, ulsti- ga. •
HRVATSKI VOJNIK POVJESNICE 117

»CRABATISCHE WEHR« (drugi dio) - ceve za probijanje pancira kao slobodna vu i Varsavi, Po uzoru na njih u Ugar-
l

Pise Tomislav Aralica interpretacija turskog uzora. Takve ma-· skoj i Poljskoj su tijekom 16 i 17. st. proiz-
ceve su Turci nazivali sis, sto inace znacl vodili veoma vjerne, dakako i one manje
razan], a ta rijec [e u istom znacenju bila vjerne, kopije ovih raskosnih turskih
prisutna i u hrvatskim zemljama pod ut- maceva optocenih srebrom i poludra- '
jecajem turske vojne kulture. Imali su gim kamenjem pa ih je katkad na prvi
Uvezi atribucije hrvatskih palosa kruskoliku glavicu brazdanu na kriske. pogled tesko razHkovati od izvornih pri-
iz gradacke oruzarnice problem lezi u namze povijene krakove kriznica koji su mjeraka. .
.cinjenici sto ih osim ondje gotovo nigdje Proizvodili su ih i kod nas. .Bar one
drugdje nema sacuvanih. Od stranih katkad zavrsavali glavama azdaja, oval-
ni plocasti stitnik i ono limeno kuciste u jednostavne, vojnicke. U opisu -bodez
zbirki poznat nam je jedan potpuno ocu- koje su nasjedala usta korica. Dakle, na portajsku (tursku) formu-, kog je u
van primjerak iz knezevske zbirke dvor- 19. st. bio duzan napraviti kandidat za
ca u Schwarzburgu (Diener-Schonberg, konstrukcija njihova rukohvata bila je
ZHWK. IV Band, 1906, str. 342, inv. br. veoma slicna onoj hrvatskih palosa. zvanje majstora cestara (macara) ceha
308). Ima dvobrido sjecivo s u mjedenoj
Turskih siseva iz 16. i 17. st. sacuvalo zagrebackog Gradeca, prepoznajemo
intarziji izvedenoj signaturi zemaljske se svega nekoliko a i to su redom ras- upravo ovakav turski sis. Bio je duzan
jabuke. U Narodnom muzeju u Budim- kosni i netipicm begovski komadi koji s napraviti i pales ali nam ovaj propis ne
pesti nalazi se jos [edanprimjerak palo- obicnim vojnickim oruzjem dijele tek os- daje podrobnosti o njegovom izgledu.
novni izgled i konstrukciju dok se u de- Zbog svega recenog nije neobicno da su
sa ove vrste i to s raskosnom srebrnom taljima znatno razlikuju. Posjeduju ih i palest proizvodeni u Hrvatskoj naliko-
opremom (Lugosi, Temesvary, 1988, kat. veliki muzeji u Becu, Budimpesti, Krako- vali spominjanim turskim macevima. •
br. 50). .
Buduci ovo oruzje nosi hrvatsko ime
oceklvalo bi se njegovo prisustvo u na-
sim zbirkama. Nazalost, hrvatske zbirke
su veoma siromasne s oruzjem iz 16. st,
Dovoljno je spomenuti kako kod nas ne-
ma niti jednog primjerka uscuvane, ne
racunamo ovdje iskopine kojih ima pod-
osta, husarske sablje iz 16. st. makar je
to bilo tipicno oruzje ovog podneblja ko-
je je kod nas dokumentirano stotinama
preciznih slikovnih izvora ukljucujuci i
plernicke nadgrobne spomenike. Slicno
je i s palosima. Postoji nekoliko nekom-
pletnih iskopina bez rukohvata koji bi
mogli biti ostaci takvih palosa, ali upra-
vo zbog nedostatka rukohvata to ne mo-
zemo pouzdano tvrditi.
Jedini primjerak nedvojbeno ovog ti-
pa u nasim zbirkama nalazi se u HPM-u,
inv. br. 20. 497. Rijec je o veoma manjka-
vom predmetu s naknadno prepravlja-
nom novijom drskom. Od rukohvata [e
jedino kriznica originalna, mozda i sam
drzak, dok je glavica necija nemusta re-
konstrukcija. Kriznica, jedan joj je krak
odlomljen, ima savinute krakove gore-
-dolje, bas poput primjeraka iz Graza.
Ova krizntca je kvalitetnija od onih na
gradaskim macevtma. S vanjske strane
su bridovi kriznice facetirani pa se po
sredini nalazi diskretno rebro. Kopljasti
zavrsetak kraka kriznice ukrasen je gra-
virom mreze i listolike dekoracije. Sject-
vo maca je jednobrido, pri vrhu dvobri-
do. Ima dva sredisnja sira zlijeba i jedan
uzi hrbat. Dugo je 96 cm, stroke 3,6 cm.
~a lieu sjeciva nalazt se mjedena intar-
zija vuka u trku. Zig vuka, mada izvorno
passauskog podrijetla, zbog cestog kopi-
ranja nije dostatan putokaz za pouzda-
~u atribuciju. Kako je ovo sjectvo po ob-
liku veoma slicno grupi -Andrea Ferra-
ra- sjeciva mcguos je i da se radi o sje-
y~rn~talijanskom proizvodu s kraja 16.
Ili pocetka 17: stoljeca,
Genazu ovog oruzja treba promatrati
zaledno s rnacem za probijanje pancira
1st?vrsnog rukohvata. Oba oruzja spa-
daju u naoruzan]e husarskog konjanika
~ oba su nosena vezana uz konjski kolan
tspod sedla. To su u stvari altnernativna
o:Uzia jer je husar, po vlastitom nahode-
nju, mogao nositi ili jedno ili drugo, a
oba_su bila namijenjena borbi protiv ok-
loplJenog protivnika.
K~rakteristicni rukohvat predmetnog
oruzja nastao_je po uzoru na turske ma-
118 POD LIS TAK HRVATSKI VOJNIK

ODLIKOVANJA - VITESKI REDOVI

Pripadnost nekom viteskom redu
iznimna je cast, simbol posebnog
polozaja u drustvu, uz koji je obicno
vezan i plemicki naslov
Pise Dario Grabaric

osnivaju svjetovne viteske re-

U4. dove po uzoru na ranije vjer-

stoljecu, nakon po- ske. Za plemice je pristupanje
raza mocnih feudalaca i pa- redu znacilo i napredovanje
pa, [aca kraljevska moc. Da . u zivotu.
bi uz sebe -privezalt- osobe .
visokog podrijetla, kraljevi RED PODVEZICE
Najstariji takav red je Red
podvezice (The Most Noble
Order of the Garter). Osno-
vao ga je engleski kralj Ed-
ward III. 1348. godine. Prema
izvomom statutu (uglavnom
zadrzan i do danas) broj vite-
zova je ograntcen na 26, uk-
ljucujuci i kralja i vitezove
kraljevske obitelji. Takoder,
clanovi moraju biti krscant.
Svake godine nadansv. Jur-
[a, 23. travnja, .sastaje se
Skupstina, koja uz ostalo od-
reduje i nove clanove, Nekoc
·su Redu mogli pristupiti sa- .
mo plemici, ali danas je to do-
pusteno i -obicnim- osobama
koje tada dobivaju i naslov.
Postoji samo jedan stupanj,
vitez Podvezice, a za zensku
lozu je proglasena i dama Red podvezice:
Podvezice (dame ne ulaze u a - lanac; b - mali znak reda; c - zvjezda; d - podvezica
broj 26).
U ceremonijalnim prigoda-
ma pripadnici Reda nose i geslom u zlatu. Okomite zra- ruqa dio carstva je prepustio
posebnu odoru (ornat) u koju ke zvijezde su dulje od vodo- svom bratu Ferdinandu I., pa
spada i plava barsunasta ravnih i izmjentcno su granu- se stvaraju dvije habsburske
podvezica s natpisom. HONI lirane. vladarske linije, spanjolska i
SOIT QUI MALY PENSE, ko- austrijska. Njihovi potomci
ju muskarci nose · na lijevoj su se sporili oko suvereniteta
- nozi ispod koljena, a zene na ZLATNORUNO nad Redom, dok na kongresu
lijevoj ruci iznad lakta. oi«. u Cambraiu 1721. godine, od-
vrata se nosi znak reda (figu- Red zlatnog ~ma. (Ordo nosno odlukama Beckog mi-
ra sv. Jurja od bojanog emaj- velleris aueri - La toison ra 1725. godine nisu uspostav-
la) na lancu (crveno i bijelo d'or] osnovao je 1430. godine ljena dva zasebna, neovisna
emajlirane ruze s podvezi- burgundski vojvoda Filip Do- Reda zlatnog runa. Austrijski
com i -ljubavni cvorovt- iz bri, u flandrijskom gradu je ukinut propascu Austro-
zlata). U ostalim svecantm Bruggeu u povodu zenidbe s -ugarske monarhije, a spa-
prigodama vitezovi nose na Izabelom Portugalskom. Na- njolski je ostao najvise odli-
plavoj lenti, prebaceno] pre- . kon smrti posljednjeg bur- kovanje Kraljevine Spanjol-
ko lijevog ramena, mall znak gundskog vojvode Karla . ske. ·
reda. Ovaj je znak izraden iz Smjelog., Red preko njegove
zlata, u obliku ovalnog meda- kceri Marije dolazi pod suve- ~ Sarni znak reda je repre-
ljona s prikazom sv. Jurja, ok- renitet njezina muza nadvo]- zentativan umjetnicki rad i
ruzenog podvezicom. Uz to se vode Maksimilijana Hab- jedno od najljepsih europskih
Red zlatnog ·,una: nosi i osmerokraka zvijezda, sburskog. Njegov unuk Karlo odlikovanja. U pocetku se
a - lanac; b - znak reda koja u sredistu · ima crveno V. (I) bio je kralj cttave Spa- sastojao samo od zlatnog Ian-
na lentici emajlirani kriz sv. Jurja, ok- njolske i njemacko-rimski ca na kojem je visilo zlatno
ruzen plavom podvezicom s. car. Kao vladar velikog pod- runo (motiv zlatnog runa je
 HRVATSKI VOJNIK
preuzet iz price o Jasonu i Ar-
gonautima iz grcke mitologi-
je). Lanae se sastojao od crno
i tamnoplavo emajliranih sti-
liziranih kremena prekrive-
nih bijelim mrljama. Iz njih
izlaze plameni jezici. Kreme-
ne povezuju zlatna ognjila.
Kasnije se razvija novi ob-
lik znaka na crvenoj lentici,
noseno] oko vrata. Od tada se
lanac nosi samo u svecanim
zgodama, uz poseban ornat.
Znak na lentici, uz runo, ima
i kremen iz kojeg izlaze crve-
no emajlirani plamenovi (ve-
6i od onih na lancu), te ognji-
lo s prikaz6m Jasona koji ubi-
ja zmaja i plavo emajliranim
rukohvatom s geslom PRETI-
UM LABORUM NON VII£
na aversu. Na reversu je pri-
kaz Jasonove pobjede nad
ratnicima i natpis NON ALU-
ID na rukohvatu. Na ognjilu
su jos i lovorov poluvijenac i
rozeta. Na tentici se nalazi i
zlatna kopca (coulant), ispu-
njena plavim emajlom i ukra-
sena poluvijencem. ·
Red zlatnog runa po svojim
nacelima odgovara engles-.
kom Redu podvezica. . [ezdom,
... 4. Vitezovi I. klase, koji nose
RED SV. JURJA .
Velik broj europskih vites-
kih redova nema samo jedan . 5. Vitezovi II. klase koji nose
stupanj, vec su pripadnici
Konstantinov red sv. Jurja: ·
a - lanac Velikog rnestra:
b - znak reda (Velekriz): c
- zvijezda Velekriza
svrstani u nekoliko kategori-
ja.Takav je i Konstantinov red
sv. Jurja Vojvodstva Parme.
To je jedno od najstarijih eu-
ropskih odlikov;anja, a vjero-
jatno ga je uteineljio bizant-
ski car Izak II. Komnen 1191.
godine (neki smatraju da ga
je osnovao jos rimski car
Konstantin 317. godine). U 16.
stoljecu prenesen je u ltaliju,
a 1697. godine Red preuzima
Francesco I. Farnese, vojvoda
od Parme. · Napoleonov brat
Joseph Bonaparte ga ukida
1806. godine. Za vojvotkinju
od Parme je 1815. godine po-
stavljena Marie Louise, koja
Red obnavlja. Nakon njezine
smrti 1847. godine Parmom
su zavladali Bourboni, a Red
polako odumire.
Sastojao_se od pet stupnje-
va: ·
1. Veliki mestar, koji nosi la-
nae i Velekriz sa zvijez-,
dom,
2. Seriatori, koji nose Velek-
riz na lenti sa zvijezdom,
3. Komturi, koji nose znak re-
da na lentici s manjom zvi-
znak reda na uskoj vrpci
sa zvijezdom bez zraka (za-
pravo znak reda s iglom za
prikopcavan]e );
znak reda bez zvijezde.
Znak reda je izraden iz zla-
ta i oblika je -ljiljanovog kri-
za« Krakovi su crveno ema]-
lirani. U sredistu se nalaze
grcka slova »XP« i A. Sredis-
nja karika ima prikaz kriza i
okruzena je hrastovim i lovo-
rovim poluvijencima. Na rijoj
[e ovjesena figura sv. Jurja,
kao na Velekrizu.
RED SV. STJEPANA
Kraljevski ugarski red sv.
Stjepana je 1764. godine osno-
vala carica Marija Terezija u
cast prvom ugarskom kralju
Stjepanu I. Svetom (975. :_
1038). Dodjeljivao se isklju-
, civo za gradanske zasluge i
bio je najvis] gradanski red u
Habsbursko] monarhiji, a pri-
padnost je donosila i plemic-
ki naslov. Red je bio ograni-
cen na sto clanova, s Velikim
mestrom na celu,
Dijelio se u tri kategorije:
1. Velekrtz na lenti sa zvijez-
dom,
2. Komanderski kriz na lenti-
ci oko vrata,
3. Mali kriz na trokutastoj
vrpci. . za nagradivanjem pojedina-
Znak reda je zlatni tzv. krii
Marije Terezije, zeleno emaj-
liran. U sredistu je okrugli
medaljon u kojem se na crve-
noj podlozi nalazi prikaz
ugarskog grba. tri zelena
brezuljka, , na srednjem je
kruna na koju se nastavlja bi-
jeli apostolski (patrijarski]
kriz. Sa strane su zlatni mo-
nogrami M(aria)T(heresia).
119
Kra/jevski ugarski red sv.
Stjepana:
a - znak reda; b -
zvijezda;
-
Medaljon je okruzen bijelo
emajliranim prstenom s na- .
tpisom PUBLICUMMERITO-
RUM PREMIUM.Na reversu
je bijeli medaljon okruzen ze-
lenim . prstenom s hrastovim
vijencem. U sredistu je natpis
S(anc)TO. ST(ephano).R{eg)I.
AP(ostolica). Suspender je u
obliku zlatne ugarske krune.
Vrpca je purpurna s dvije
tamnozelene pruge uz rub.
Zvijezda je izradena iz
srebra, s osam brusenih zra-
ka. U sredlstu je medaljon
kao na znaku reda, okruzen
zeleno emajliranim hrasto-
viin vijencem.
Za ceremonije je propisan
ornat, a za nositelje Velekrifa
i lanac.
ZAGLAVAK
Sve znamenje redova (or-
nat, znakovlje itd.) je iznimno
vrijedno. Tome posebno pri-
. donosi cinjenica da se u veci-
ni slucajeva, nakon smrti po-
sjednika, znamenje vraca
Kancelariji reda.
Razvojem drustva, potreba
ca za zasluge postajala je sve
veca, Klasicni vtteski redovi·
nisu zadovoljavali takve po-
trebe, pa je bilo potrebno
uvesti nesto novo. Tiptcan
primjer takve teznje je i Red
sv. Stjepana koji, uz zadrza-
vanje privilegije viteskog re-
da, postaje i odlikovanje za
1
zasluge. Time se utire put no-
voj vrsti odlikovanja - redu
zazasluge. •
120 HRVATSKI VOlNlk

iUNKE,
K~~E
~T1:~-12:ENSKO
OSNIVA¢' IME
I LONC0-12:EL.JEZ
KAPA N1¢KA.
I <Vie~- I
U¢ESTALI FAKTORI
¢1MBENICI,
I DRUGO TEORIJE . (NILKA) (PO NJEM.) KOLA GLAGOL ¢1NIOCI
GRUPA
JELO
IZMEDU
DVIJU
KRIAKI
KRUHA
UTJECATI
UVEOU
VODU
(RIJEKAU
MOREISL.
KOJI STVA·
RA SOLi
(NPR. JOD,
KLOR,FLU-,
OR, BROM)

GOVORNIK,
BESJEDNIK
(MN02:.)

PAPIN
GODIANJI
MILANO I I I PRIHOD
ST. GR¢KI
FILOZOF

~~.
TRAG ~ B
(TURC.) K
PTICA
"SCIENCE GRABL.JI-
TEACHING VICA
MUSEUM" (PIL.JUG)
, "RA¢UNI"

KOJI NISU
PRAVI,
P~R~~~NI

POKRET· SREDO-
NA SILA ~~~~ I SPLIT IHRSKAVIC"I "ISTOK" I KOJIM I UBAREM"• I KALIJ I HVATA-
lll JERIHON- 1-,1.1~n.1 1 "t GOVORE ~c~Tn Tl SE
SREDSTVO , SKA RU2:A
ST. HRV.
POVJESNl-
¢AR ("PO-
VIEST HR·
VATSKA")
PRAVAS BEZGLAVI KUKCI
ILIJA PRKA¢1N r LES SLl¢NI
ODMILA OB1¢AN, MORSKI P¢ELAMA
(ILKO) SVAKO- TJEBNAC, RASPRil-
DNEVAN PREVLAKA VA¢,SPRE
UZORAK - - BIJEDNIK
NA PRE· TRGOVA¢-
GA¢AMA Kl GRAD U
U DRNIIU STAROM
I VRLICI • EGIPTU
STEZA·
Tl BE
BURLA I I I I lsREDSTVO
ZANADRA·

I I
2:IVANJE

SVOJB PJEVA,
TVENOSTI, • REDDING
POSEB· KONJ
NOSTI I ~:~~~:
OB1¢AN PERZ!- DUSl¢NI
VOJNIK JANKA ORGANSKI
ITALIJA I I (KOD ST. MIRISI, SPOJEVI
HRVATSKIHNAR0¢1TO LANCI,
PISACA) UGODNI NEGVE

ODlsATI
¢1ME;
ISIJAVATI
I I ~~g~,~E
MAURICdE
PJESNIK
I I I
iTO POUND
~~'---<>-----
PROTEIN•

tl~lJi-1
RATI SE
I I . I· I I I
I
I s~s~tR
ALBANSKI
NOVAC

PRASE
KOJE
JCS SISA,
PAKOST,
ZLURA-
DOST
I , I I I I ~"OTOCf"
KOSARKAS
S1SAN¢E (MN02:.) KOMAZEC

OBLAST, DUBOK
PODRU¢JE NAKLON,
ZNANJA REVE-
ili RENCIJA
STRUKE

NIZOZEM.
FILMSKI INDIJSKI
I NAJVE¢1
(MORSKI)
REJt~~L.J, ASKET SISAVAC
 interprotex
MEDUNARODNI SAJAM ZA ZASTITU OSOBA I OBJEKATA,
interpratex PROTUPOZARNU ZASTITU J OBRANU
ZAGREB,

Ovaj sajam objedinjava sedam tematskih podrucja, kojima je zastita zajednicko obiljezje i
prati sve elemente zastite dobara i ljudi: od sustava zastite i spasavanja ljudi i imovine
u ratnom i mirnodobskom okruzenju, izlozbe oruzja, zastite ljudi na radu, izlozbe protu-
pozarne zastite, do alarmne tehnike, uredaja i opreme.

IIZLOZBA VOJNE TEHNIKE I OPREME

Izlozba vojne tehnike i opreme organizira se u suradnji s
Ministarstvom obrane Republike Hrvatske ·

• Prezentacija vojne • Prezentacija vojne industrije

industrije RH drugih zemalja

SECURITY
Izlozba zastitno-alarmne tehnike,
uredaja i opreme
Izlozba zastitno-alarmne tehnike, uredaja i opreme, organizirana
s Hrvatskim cehom zastitara, prikazat ce najnovija tehnicka
dostignuca s podrucja zastite ljudi i imovine od provala, prepada i
ostalih vrsta kriminala.

l'IZLOZBA POLICIJSKE OPREME

Krada vozila, prepadi i pljacka, droge, te privredna i industrijska
spijunaza, dozivljavaju pravo doba procvata. lako su europske ·
granice postale maksimalno popusne, ostao je jos uvijek materi-
jalni i industrijski jaz izmedu Istoka i Zapada, koji se nastoji iz-
ravnati cesto j· ilegalnim putem: organizirani kriminal koji prelazi
granice dobiva svakodnevno sve vece dimenzije, sto visestruko
negativno utjece na nacionalnu i medunarodnu industriju, trgov-
inu, zanatstvo, ali i privatne osobe. Promijenjene opasnosti
zahtijevaju nove, prilagodene tehnicke mjere, koje ce se prikazati
na Izlozbi policijske opreme.

IZLOZBA ORUZJA EKSPLOZIVA I

PIROTEHNIKE
Izlozba orufja, eksploziva i pirotehnike organizira se u suradnji s Hrv-
atskim cehom proizvodaca, trgovaca i servisera Iovackog i sportskog
oruzja, streljiva i opreme

Avenija Dubrovnik 15, 41020 Zagreb, Hrvatska

Tel.:+385 41/623-lll, Fax: +385 41/650-602, 524-310,
ZagrebaCki l,,"f'
Velesa.1•a m, · ;w,••
Tix. 21-385 zv zg rh Direktor projekta +385 41623-201