karika bez koje se ne mo`e i bez kojega ovoga
dana{njega pravog bogatstva podataka ne bi bilo.
Uvijek je i bezrezervno bio na raspolaganju svima,
posebice mladim istra`iva~ima kojima je bio zvijezda
vodilja i koji su ga iznimno cijenili.
Po{tovane kolege, dopustit }u si slobodu da ovo
malo personificiram. Mr. Vlado Krej~i meni je osobno
bio (a i zauvijek }e ostati) SVE – kolega, suradnik, pu-
tokaz: kuda, gdje i kako do cilja?, moj balans, moj u~i-
telj i moj prijatelj. Od prvoga dana ljeta 1991. godine
kada sam do{ao u Institut, prvog terena u Vrbovec, do
zadnjega (vjerujem ne i posljednjega) u Puli, pa do
moga zaposlenja u rujnu iste godine do danas, izme|u
nas je postojala neka tajna veza. Mnoge zajedni~ke
stra{no va`ne trenutke {to poslovne, {to osobne, skupa
smo prebrodili. Kada ~ovjek promisli, pa sve to zbroji,
jedino u `ivotu i va`ne. Tada smo se dr`ali one Andri-
}eve mudre izreke: dok ima mraka bit }e i svanu}a.
Bez obzira na na{ih, vrijedno spomena 25 zajedni~kih
~lanaka, jo{ puno va`nije, i zauvijek, to }e mi ostati
najvrijedniji zapisi na{ega dru`enja. Jer, kako ka`e
poslovica: najbolje u ~ovjekovu `ivotu su njegova
mala, bezimena, nezapam}ena djela dobrote i ljubavi.
Imao sam iznimnu ~ast i zadovoljstvo biti sudionikom
posljednje, tre}e dionice radnoga vijeka mr. Krej~ija. U
predstoje}em burnom razdoblju na{e ku}e valjat }e se
svima nama svojski potruditi kako bismo popratili ucr-
tani put dobrih djela na{ega Vlade. Svi mi danas `ivi-
mo u doba savr{enih sredstava, ali konfuznih ciljeva.
IZ LOVSTVA
SOKOLARENJE – TRADICIONALNI NA^IN LOVA
1. POVIJESNI PREGLED
Sokolarenje podrazumijeva lov treniranom pticom
grabljivicom. Prvi pisani podaci o sokolarenju na na-
{em podru~ju datiraju jo{ iz `eljeznog doba. Smatra
se da su ga donijela ilirska plemena, a zatim ga pre-
uzimaju Kelti. Dokaz tomu je i nalaz japodskog prs-
tena iz groba kod Ribi}a (oko 200 god. pr.n.e.), na
kojemu je prikazan pas koji dr`i u zubima zeca, a iz-
nad njega se nalazi lovna ptica. Kako Kelti i Rimlja-
ni u to doba ne poznaju na~in lova pticama grablji-
vicama, najvjerojatnije se radilo o na~inu ilirskoga
lova koji je utjecao na Kelte, koji su ga nastavili nje-
govati kao lovnu disciplinu i {irili dalje. Od tuda i
pretpostavka da se lov pticama grabljivicama s Bal-
kana pro{irio u ostali dio Europe. No, bez obzira {to
Svima nam treba revizija prioriteta, stoga }emo morati
iznova nau~iti voljeti-ograni~enost. Njemu, ~ovjeku
koji je prije svega imao `ivotni kredo Biti, a ne Imati,
toga nije nikada nedostajalo, {tovi{e.
Na koncu, mali podsjetnik, da svi znamo, valja pri-
dodati i ovo: Mr. sc. V. Krej~i za hrvatsko {umarstvo,
znanost i praksu, na terenu je proveo 3190 dana ili 8,7
godina. No}io je na 196 razli~itih mjesta i to ne u luk-
suznim hotelima. Jednom prigodom, davne 1968. go-
dine, u [tirova~i-Le{}e, s pinklecom na ramenu i pro-
mjerkom u ruci neprekidno je boravio 26 dana na tere-
nu. Od nekada{njih 171 {umarije nije bio slu`beno
samo u ~etirima (Batina, Darda, Tikve{ i Vrgorac). Na-
vedeno nam daje za pravo ustvrditi kako mr. sc. Vlado
Krej~i apsolutno i bezrezervno zaslu`uje sav na{ res-
pekt i po{tovanje.
[panjolska poslovica ka`e: dovoljno je vjerovati pa
}e ru`e cvasti i za Bo`i}. Dragi na{ Vlado, dragi moj
{efe, u~itelju i prijatelju, u predstoje}im umirovljeni~-
kim godinama neka Ti cvatu ru`e. @elim Ti puno
zdravlja, veselih dru`enja s unucima Petrom i Marti-
nom, a u slobodnim trenutcima, tebi posebnoga gu{ta,
neka Ti je “bistro”.
“Lijepa je otvorena stranica `ivota, ali je jo{ ljep{a
zape~a}ena stranica” (Alfredo Panzini)
Velika Ti hvala na svemu.
Tomislav Dubravac
je lov pticama grabljivicama krenuo od ilirskih ple-
mena dalje u Europu, bitno se razlikovao od lova
grabljivicama u ostalom dijelu Europe. Lov pticama
grabljivicama kod nas, za razliku od ostalog dijela
Europe, obavljao se bez uporabe konja, {to se mo`e
vidjeti i na ste}cima iz tog vremena.
Dok su se pticama grabljivicama u Europi uglav-
nom lovile ptice mo~varice, kod nas su se upotreblja-
vale i u lovu na jelene (lov s orlovima), ~esto u kombi-
naciji sa strijelama. U Europi se naj~e{}e lovilo soko-
lovima, dok se u na{im krajevima upotrebljavao i orao
krsta{ (Aquila heliaca L.) ili suri orao (Aquila chrisae-
tos L.) u lovu na srnu, jelena, a ponekad i vuka. Jastreb
koko{ar (Accipiter gentilis L.) upotrebljavao se u
103
cijeloj Europi za lov na zeca, {to potvr|uju motivi na
ste}cima, gdje jastreb u kand`ama dr`i zeca.
Dolaskom Osmanlija polako se gubi na~in lova
grabljivicama na krupnu divlja~, te oni love ptice po-
mo}u sokolova i jastrebova, a zeca samo pomo}u jas-
treba. Uporaba orlova u sokolarenju jasno ukazuje na
porijeklo sokolarenja iz azijske stepe, na~in koji su Iliri
donijeli iz svoje pradomovine, a vjerojatno prihvatili
od susjednih konjani~kih nomada. To, {to se u na{im
krajevima lov pticama grabljivicama obavljao bez ko-
nja, ponajprije treba pripisati druk~ijim flornim karak-
teristikama kraja u koji ga donose Iliri.
Nadalje, sokolarenje se kao lovna disciplina sve
vi{e razvijalo i njegovalo, a svoj procvat do`ivljava u
srednjem vijeku. U to vrijeme to~no se znalo koji dru{-
tveni sloj smije loviti s kojom vrstom ptice grabljivice.
Samo su kraljevi smjeli loviti sa sokolovima, visoko
PTICE GRABLJIVICE KOJE SE KORISTE ZA SOKOLARENJE
Podjela ptica grabljivica koje se koriste u sokola-
renju:
– shortwings – ptice grabljivice koje imaju kra}a,
zaobljena krila i duga~ak rep (jastrebovi, kobci);
– broadwings – ptice grabljivice koje imaju duga~ka,
{iroka i zaobljena krila te kratak rep (orlovi, {kanjci)
1. SHORTWINGS
Ptice grabljivice koje imaju kra}a, zaobljena krila i
duga~ak rep. Naj~e{}e vrste iz te kategorije koje se
upotrebljavaju u sokolarenju su:
Jastreb koko{ar (Accipiter gentilis L.)
Lovne karakteristike: Vrlo cijenjena i kori{tena
ptica u sokolarstvu, no izrazito temperamentna i agre-
sivna, te se ne preporu~a sokolarima po~etnicima.
Po~etni~ke gre{ke kod te ptice znaju biti `estoko
ka`njene, na na~in da se ptica obru{i na sokolara.
Slika 1. Jastreb koko{ar (Accipiter gentilis L.) na
ulovljenom fazanu. (Foto: V. [egrt)
104
sve}enstvo s jastrebovima, ni`i plemi}i s kopcima, a
sluge s vjetru{ama. Svako odstupanje od takvog poret-
ka bilo bi strogo ka`njavano. Neki od tada{njih kralje-
va odvajali su astronomske svote zlatnika za pojedine
vrste sokolova koje su smatrali izrazito hrabrim i vje{-
tim u lovu. Pisani podaci govore da je hrvatsko-ugarski
kralj Ljudevit II za jednog izuzetno spretnog sokola
platio 40 000 dukata, a u ono vrijeme je to bila dovolj-
na svota kojom se mogao kupiti pristojan zamak. Tako-
|er su kraljevi iz narodne dinastije dr`ali na dvoru i po-
sebnog velikodostojnika-`upana sokolara, a najbolji
lovci me|u sokolovima pla}ali su se suhim zlatom.
Pronalaskom baruta te razvojem i modernizacijom
pu{aka, lovne balistike i lovstva, prestaje velika upora-
ba ptica grabljivica za lov, a na Balkanu se sokolarenje
najdu`e zadr`alo u Bosni i Hercegovini.
– longwings-ptice grabljivice koje imaju du`a, prema
krajevima u{iljena krila i srednje duga~ak rep (so-
kolovi).
Prikaz nekoliko vrsta ptica grabljivica koje se kori-
ste za sokolarenje:
Zbog kra}ih i u`ih krila te dosta duga~kog repa, jas-
treb vrlo uspje{no lovi u gustoj {ikari i grmlju, kroz koje
dobro manevrira. Tako|er lovi plijen koji se nalazi u
zraku iznad ili ispod njega, na zemlji ili na vodi.
S jastrebom se naj~e{}e lovi s ruke (tzv. from fist)
ili s drveta, no danas se koristi i na~in lova koji je svoj-
stveniji sokolovima, a to je da jastreb kru`i u zraku
(tzv. wait on) dok se ne potjera lovina. Idealno bi bilo
da u takvom lovu sudjeluje pas, koji bi prona{ao i
ozna~io divlja~, a nakon toga sokolar bi dao znak psu
Slika 2. Jastreb koko{ar (Accipiter gentilis L.) na ulovljenom zecu.
(Fotoarhiv)
da potjera divlja~ i pustio jastreba da se obru{i na pli-
jen iz zraka.
Kobac pti~ar (Accipiter nisus L.)
Lovne karakteristike: Mo`e se re}i da je kobac
najzahtjevnija ptica grabljivica za sokolarenje. Razlog
tomu je ponajprije taj {to je jako mala i temperamen-
tna. Nikako se ne preporu~a kao po~etni~ka ptica, jer
je vrlo lagana, a svako pretjerano spu{tanje te`ine mo-
`e uzrokovati smrt. Let i lov s kobcem, pogotovo u
zimskim mjesecima mo`e biti vrlo riskantan, jer mu
hladno}a tokom lova mo`e dodatno spustiti te`inu te
uzrokovati smrt. To se pogotovo odnosi na mu`jake
kobca, koji se nikako ne preporu~uju po~etnicima, dok
su `enke ne{to ve}e i otpornije.
Potpuno isto lovi kao i jastreb, bez obzira da li se Slika 3. Kobac pti~ar (Accipiter nisus L.) na ulovljenoj jarebici.
(Foto: V. [egrt)
plijen nalazi u zraku iznad ili ispod njega, na zemlji
ili vodi. kopcem na na~in da kru`i iznad njih dok se ne potjera
S kopcem se kao i s jastrebom naj~e{}e lovi s ruke, lovina. I u ovom slu~aju bi pas bio od velike pomo}i
ili s drveta, no danas mnogi sokolari po~inju loviti s u lovu.

2. BROADWINGS
Ptice grabljivice koje imaju duga~ka, {iroka i zaob-
ljena krila te kratak rep. Naj~e{}e vrste iz te kategorije
koje se upotrebljavaju u sokolarenju su:
[kanjac mi{ar – Buteo buteo L.
Lovne karakteristike: Oko {kanjca mi{ara kao so-
kolarske ptice vlada podijeljeno mi{ljenje me|u soko-
larima. Neki smatraju da je kao lovna ptica potpuno
neupotrebljiv i mo`e slu`iti samo za letenje, a ne i akti-
van lov. Istina je, da je {kanjca relativno te`e uvesti u
lov, ali je svakako mogu}e. Razumljivo je da ptica koja
u prirodi katkad lovi kuni}e, to isto, i u jo{ boljem pos-
totku mo`e ~initi kada je trenirana i uz pomo} soko-
lara. Izme|u ostalog velik broj ptica koje se koriste za
sokolarenje ~esto love plijen koje gotovo nikada ne bi
lovile, ili bi vrlo rijetko lovile u prirodi.
No, kao po~etni~ka ptica {kanjac ima svojih velikih
prednosti. Dosta su veliki da ih po~etnik lako ne ubije
preniskom te`inom, te`e ih je izgubiti jer ne prevaljuju
velike udaljenosti u kratkom vremenu, a dosta su agre-
sivni i hrabri da napadnu sokolara koji krivo postupa
prema njima, te ujedno na taj na~in stekne po{tovanje
prema ptici.
Sa {kanjcem se naj~e{}e lovi s ruke ili drveta, no uz
malo truda mogu}e je loviti na na~in da kru`i iznad so-
kolara te lovi kao {to to ~ini u prirodi.
Crvenorepi {kanjac ( Buteo jamaicensis L.)
Lovne karakteristike: Crvenorepi {kanjac je puno
krupniji od {kanjca mi{ara, s puno ve}om povr{inom

Slika 4. [kanjac mi{ar (Buteo buteo L.) se vrlo ~esto vi|a Slika 6. Crvenorepi {kanjac (Buteo jamaicensis L.) je idealna
uz autoceste. po~etni~ka i lovna ptica.
(Fotoarhiv) (Fotoarhiv)

105
stopala. Predstavlja idealnu po~etni~ku pticu, ali tako-
|er i pticu koja }e zadovoljiti iskusnije sokolare. Vi{e
je nego sposoban za lov na kuni}e, ze~eve, fazane pa
~ak i jarebice, ako ga dovedemo u dobru kondiciju.
@enke su posebno dobre za lov na ze~eve, jer su izrazi-
to krupne i sna`ne. Pojedini sokolari ih podcjenjuju da
nisu dovoljno brzi i okretni, no to je pogre{ka jer nisu
ulo`ili dovoljno truda i vremena za trening ptice. Rela-
tivno se te{ko gube u samom lovu, jer ne prevaljuju ve-
like udaljenosti u kratkom vremenu. No, za razliku od
{kanjaca mi{ara, puno su bolji i u~inkovitiji lovci, i to
ponajprije zbog ve}ih i ja~ih stopala i kand`i. S njima
se naj~e{}e lovi s ruke ili da slijede sokolara po kro{-
njama stabala odakle love plijen.
Slika 7. Harris (Parabuteo unicincutus L.) je jedna od najinteli-
gentnijih grabljivica koje se koriste za sokolarenje.
(Fotoarhiv)

Suri orao (Aquila chrisaetos L.)

Lovne karakteristike: Vjerojatno jedna od najve-
}ih, najja~ih i najimpozantnijih ptica grabljivica koje se

Slika 5. Crvenorepi {kanjac (Buteo jamaicensis L.)

(Foto: V. [egrt)

Da bi se mo`da jednostavnije i lak{e lovilo sa {kanj-

cem, bolje je odmah nabaviti crvenorepog {kanjca koji
je idealna po~etni~ka ptica, ali je puno u~inkovitiji i
bolji lovac.
Harris (Parabuteo unicincutus L.)
Lovne karakteristike: Ptica koja u prirodi lovi u
parovima ili jatima od nekoliko ptica. Zbog toga jako
lako prihva}a ~ovjeka kao partnera u lovu. Izrazito je in-
teligentna, i kada pro|e fazu po~etne obuke postaje fe-
nomenalan lovni partner. Njihov izgled nalikuje kri`an-
cu jastreba i {kanjca, ima duga~ak rep kao jastreb, ali i
duga~ka i zaobljena krila kao {kanjac. Zbog tih karakte-
ristika oni lako love plijen u zraku i na zemlji. Sa harri-
sima se naj~e{}e love kuni}i, ze~evi, fazani i jarebice.
Slika 8. Mladi mu`jak surog orla (Aquila chrisaetos L.) je vrlo
okretna i sna`na ptica.
(Foto: V. [egrt)
koriste u sokolarenju. Naj~e{}a lovina ovih ptica u so-
kolarenju su ze~evi, kuni}i i lisice. No za lov sa surim
orlom potrebno je puno znanja, prostora i vremena, gdje
se mo`e slobodno krenuti u lov. Kod lova sa surim
orlom treba dosta paziti na pse koji sudjeluju u lovu, jer
ih on ponekad mo`e zamijeniti s lisicom, ili ako su
manji sa zecom, te mo`e do}i do neugodnih situacija.
S orlom se mo`e loviti s ruke, drveta ili kru`enjem
u zraku.

3. LONGWINGS
Ptice grabljivice koje imaju du`a, prema krajevima
u{iljena krila i srednje duga~ak rep (sokolovi). Naj~e{-
}e vrste iz te kategorije koje se upotrebljavaju u soko-
larenju su:
Sivi sokol – Falco peregrinus Tunst.
Lovne karakteristike: Za sivog sokola se mo`e
re}i da je najbrojniji sokol koji se koristi za sokolarenje
od svih vrsta sokolova. Oni su drugi po brzini iz roda

106
Slika 9. Sivi sokol (Falco peregrinus Tunst.) je jedan od najbr`ih Slika 10. Lov na patke je vrlo brz i zanimljiv lov.
lovaca me|u pticama grabljivicama. (Fotoarhiv)
(Foto: V. [egrt)
se lak{e vla`i i ote`ava im let. Bez obzira na to, uz
sokolovki i od svih sokolova imaju najve}e vrijeme
kvalitetan rad oni mogu postati prvoklasne lovne ptice.
zamaha krilima. U usporedbi s ostalim sokolovima
Ti sokolovi su vrlo vje{ti i okretni u zraku te slu`e za lov
imaju ne{to kra}a krila i rep, te izvrsno manevriraju u
na jarebice, u nekim zemljama i na kuni}e jer love pli-
zraku. Dobrog su temperamenta i dosta se lako trenira-
jen i na zemlji, {to nije primjereno svim sokolovima.
ju. S njima se naj~e{}e lovi na na~ina da kru`e u zraku
dok pas pretra`uje teren, te nakon {to pas prona|e i Kao i s ve}inom sokolova, naj~e{}e se lovi na na~i-
markira divlja~ ~eka se da sokol do|e u dobru poziciju ne da kru`e iznad sokolara i psa koji pronalazi i di`e
iznad psa, i tada potjera divlja~ na koju se on obru{ava divlja~.
iz zraka. Za takav lov potrebno je otvoreno podru~je na Vjetru{a kliktavka (Falco tininculus L.)
kojemu ne}emo lako gubiti sokola iz vida kada radi Lovne karakteristike: Ve}ina sokolara smatra da
krugove u zraku. Tako|er se mo`e loviti i s ruke, a to vjetru{a nije sokolarska ptica. To je ptica koja se u pri-
se naj~e{}e radi kada se love vrane. Naj~e{}e se koristi
za lov na jarebice, tr~ke, divlje patke i fazane.
Kra{ki (dalmatinski) sokol – Falco biarmicus
Temm.
Lovne karakteristike: Kra{ki je sokol ptica koja se
dosta ~esto koristi u sokolarenju, iako neki sokolari
misle da je bolja za let nego za lov. Razlog tomu je {to
su kra{ki sokolovi ne{to mek{e konstitucije perja, koje

Slika 12. Vjetru{a kliktavka (Falco tininculus L.) je prekrasna pti-

ca koja se nikako ne preporu~a sokolarima po~etnicima.
(Fotoarhiv)

rodi uglavnom hrani mi{evima i kukcima te ju je rela-

tivno te`e uvesti u lov na ve}i plijen. Danas postoji
odre|eni broj sokolara koji lovi s vjetru{om ~vorke i
golubove, no to je ponajprije u zemljama gdje zakon
podrazumijeva ~vorke kao lovnu divlja~. Nikako se ne
Slika 11. Kra{ki sokol (Falco biarmicus Temm.) slu`i kao izvrsna
lovna ptica. preporu~a kao po~etni~ka ptica jer je premala i zbog
(Fotoarhiv) premale letne te`ine vrlo lako ugine.

107
 SOVE
Slika 10. Sova u{ara (Bubo bubo L.) je sova koja se naj~e{}e ko-
risti za sokolarenje.
(Foto: V. [egrt)
LITERATURA
B e e b e , L. F., 1999.: A Falconry Manual, Hanckok
House Publishers, USA.
N e w t o n , I., 2000.: Birds of Prey, Weldon Owen Pty
Limited, USA.
P a r r y – J o n e s , J., 2001.: Understanding Owls, Da-
vid and Charles, UK.
ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI
PRVI ME\UNARODNI SASTANAK DIREKTORA
EUROPSKIH [UMARSKIH INSTITUTA
UVOD
Znanstveno-istra`iva~ki rad, opa`anja i motrenja
kao i prijenos rezultata istra`ivanja u praksu temeljni su
preduvjeti za potrajno gospodarenje {umama, (SFM)
{umarsku politiku, krajobraz i odr`ivi razvoj urbanih i
ruralnih podru~ja u Europi. U ve}ini europskih zemalja
nacionalni {umarski institutu (NFRI) su sinonimi za
savezne i dr`avne institute, koji su “kamen temeljac”
za nacionalne znanstveno-istra`iva~ke aktivnosti, uklju-
~uju}i istra`ivanja funkcioniranja {umskih ekosustava,
prirodnih kalamiteta, kori{tenje krajobraza i socioeko-
nomska gledi{ta i urbani razvoj.
U radu prvog me|unarodnog sastanka direktora 5. i
6. srpnja 2004. godine sudjelovali su direktori, ~lanovi i
predstavnici Ministarske konferencije o za{titi europ-
108
Sove kao no}ne grabljivice ~ine posebnu skupinu
ptica grabljivica koje se koriste za sokolarenje. Sova
koja se naj~e{}e koristi za sokolarenje je:
Sova u{ara (buljina) – Bubo bubo L.
Lovne karakteristike: To je vrlo sna`na i velika
ptica, sposobna za lov divlja~i do veli~ine zeca. Lov sa
sovom nije jednostavan i ne prakticira ga ba{ puno so-
kolara. Naj~e{}e se lovi no}u s ruke ili visokog stalka
na kojemu sova stoji dok se ne pojavi lovina. Neki so-
kolari love sa sovom i danju, i to uglavnom ze~eve, ili
{to je dosta te{ko, fazane.
Viktor [egrt, dipl. ing.,
doc. dr. sc. Marijan Grube{i},
[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,
Zavod za za{titu {uma i lovstvo,
Sveto{imunska 25, 10002 Zagreb
P a r r y – J o n e s , J., 2002.: Training Birds of Prey, Da-
vid and Charles, UK.
P a r r y – J o n e s , J., 2003.: Falconry, David and Char-
les, UK.
Rue III, L.L., 1999.: Birds of Prey, TODTRI Book Pu-
blishers.
skih {uma (MCPFE): Austrije, Hrvatske, Danske, Fin-
ske, Francuske, Njema~ke, Ma|arske, Irske, Litve, Le-
tonije, Norve{ke, Poljske, Rumunjske, Srbije i Crne Go-
re, Slova~ke, Slovenije, [vedske, [vicarske, Turske, En-
gleske, Europskog {umarskog instituta (EFI), IUFRO.
Sastanak je otvorio i pozdravio nazo~ne Harold M a u -
s e r , direktor Centra za {umarstvo Austrije (BFW).
Cilj je ovog sastanka bio raspraviti budu}i znanstve-
no-istra`iva~ki rad u {umarstvu Europe, ulogu saveznih
i nacionalnih instituta te dogovoriti strategiju i nove
oblike suradnje. Sada{nje mogu}nosti nacionalnih i dr-
`avnih instituta ograni~ene su u me|usobnoj suradnji,
raspravi op}eg stanja, polo`aja, kao i razvoja dogovore-
nih stretegija. Djeluju}i i rade}i organizirano i zajedni-