Znanje
Zaštita intelektualnog vlasništva
Intelektualni
kapital u službi
kompanije
U gotovo pola stoljeća postojanja INA je zaštitila
preko 50 patenata, nekoliko stotina komercijalnih
oznaka ili pečata, te radova industrijskog dizajna
Piše: Mile Batarelo
Fotografije: Miljenko Marohnić
I
ntelektualno vlasništvo jedan je od
onih izraza koji se sve više koriste,
pa je jasno da ima sve veće značenje
u životu pojedinaca i zajednice. Sve se
definicije slažu da se ono odnosi na nema-
terijalnu, eteričnu kategoriju vlasništva, koja
u najširem smislu riječi predstavlja tvorevine
ljudskog uma, znanja i ideje. Kao što je nep-
ovredivost osobnog materijalnog vlasništva
osnovna pretpostavka za nastanak i razvoj
tržišnog gospodarstva, kao dosad najefi-
kasnijeg poznatog oblika razmjene dobara
i usluga, tako je i zaštita prava koja prate in-
telektualno vlasništvo nužan preduvjet raz-
voja ekonomije znanja. Ekonomija znanja
sinonim je za gospodarstvo 21. stoljeća, u
kojoj se već nalaze najnaprednije zemlje,
a koje će, uz proizvodnju i trgovinu materi-
jalnim dobrima, eksploatirati ideje i izume,
pod uvjetom da postoji pouzdan pravni i
društveni okvir koji će to omogućiti.
Prema uobičajenoj definiciji, intelektu-
42
alno vlasništvo je zajednički naziv za pos-
jedovanje nematerijalnih dobara, ono je
pravo “vlasništva” nad individualnim kreaci-
jama. Odnosi se na tvorevine ljudskog uma,
na temelju kojih mogu kasnije nastati novi ili
bolji rezultati intelektualnog stvaralaštva u
industrijskom, znanstvenom, književnom ili
umjetničkom području.
Intelektualno vlasništvo se dijeli autorska i
srodna prava te na industrijsko vlasništvo koje
obuhvaća: patente (izume), žigove (koji mogu
biti robni i uslužni), industrijski dizajn (van-
jski izgled proizvoda), topologija poluvodiča
(planovi rasporeda integriranih sklopova),
zemljopisne oznake podrijetla i oznake iz-
vornosti (za proizvode i usluge). Kako je
zaštita nematerijalnih dobara vrlo zahtjevna
za razliku od materijalnih dobara, u modernim
društvima razvijeni su različiti pravni mehaniz-
mi za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Velik broj zaštićenih
patenata i pečata
Zaštita intelektualnog vlasništva u Ini
prije svega obuhvaća zaštitu izuma (pat-
entom), robnog i uslužnog znaka (žigom),
zaštita vanjske pojavnosti, odnosno iz-
gleda proizvoda (industrijskim dizajnom),
te zaštitu autorskih prava. Svrha pravne
zaštite intelektualnog vlasništva je osi-
gurati vlasniku prava apsolutne zabrane
komercijalnog korištenja njegovog in-
telektualnog vlasništva bez suglasnosti.
- Istina je da je intelektualno vlasništvo
termin kojemu se pridaje veći značaj
u posljednje vrijeme ili posljednje
desetljeće-dva, međutim, ono što on
podrazumijeva, i što je na neki način ob-
jedinio u posebnu suvremenu kategoriju,
postoji već odavno u Ini – kaže Jadranka
Belinić Gak, direktorica Inina Sektora
upravljanja kvalitetom, unutar kojega se
vodi i sveukupna briga o Ininu intelektual-
nom vlasništvu. „Još od 1968., puno prije
nego što smo 2001. donijeli Pravilnik o
intelektualnom vlasništvu, u Ini je posto-
jala zaštita patenata, a od 1974. na snazi
su dokumenti koji potiču inovativni rad
zaposlenika. INA je vjerojatno jedna od
hrvatskih kompanija koje imaju najduži
Potrošači prepoznaju proizvode prema brendu, industrijskom dizajnu (obličju) i imenu (robnom žigu)

Brendove se najčešće doživljava kao Inina marka gradila se uspješno i u netrži-

jamstvo kvalitete koja je prepoznatljiva šnim uvjetima bivše države, također u
potrošačima, a može biti i nešto drugo turbulentnim vremenima uvođenja tržišnog
bitno kupcima: niska cijena, brza usluga, gospodarstva u samostalnoj Hrvatskoj, i
tehnološka naprednost, prestiž jedan je od najjačih hrvatskih brendova

staž u sudjelovanju na domaćim i inozem-
nim izložbama inovacija, na kojima je re-
dovito predstavila veći broj kvalitetnih i
vrijednih izuma, tehničkih unapređenja i
racionalizacija. Broj osvojenih medalja je
impresivan. Što se tiče zaštite, mogu reći
da je u svim ovim godinama Ina zaštitila
preko 50 patenata te nekoliko stotina
robnih i uslužnih oznaka ili žigova i indus-
trijskog dizajna . U ovom trenutku INA,
d.d. i članice INA Grupe imaju zaštićeno
6 patenata (broj se znatno smanjio nakon
okretanja INA, d.d. temeljnoj djelatnosti),
preko 160 ( točno 157) žigova i pedese-
tak (točno 54) industrijskih dizajna u Hr-
vatskoj i na području onih zemalja gdje je
postojao poslovni interes.
INA kao marka
Posljednjih godina, prema riječima Belinić
Gak, pojam intelektualnog vlasništva ne
samo da se sve više upotrebljava i širi u smis-
lu definicije što on obuhvaća, nego i u smislu
vrednovanja, kako bi se prepoznala vrijed-
nost znanja i ideja kao nematerijalnog kapi-
tala i resursa kompanije, koji u određivanju
tržišne i potencijalne vrijednosti kompanije
može povećati vrijednost materijalne imov-
ine. Drugim riječima, taj intelektualni kapital
kompanije oplemenjuje i onaj fizički kapital,
i daje mu dodanu vrijednost, bilo da je riječ
o naftnoj ili plinskoj bušotini, benzinskoj
postaji, rafinerijskom postrojenju. Intelektu-
alni kapital, koji predstavlja intelektualno
vlasništvo kompanije, čine zaposlenici sa
svim svojim znanjima, vještinama, idejama i
učenjima koje oni stalno primjenjuju te tako
značajno utječu na uspjeh poslovanja tvrtke
i oplemenjuju i materijalnu imovinu, odnosno
materijalno vlasništvo tvrtke.
Drugi dio tog intelektualnog vlasništva,
ili kapitala kompanije, predstavljaju njegov
brend i žigovi, koji mu također daju vrijed-
nost jer su prepoznatljivi na tržištu, budući
da potrošači prepoznaju i cijene brendirane

43
 Znanje

Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Još u okviru Austrougarske Monarhije Hrvatska je imala uspostavljen sustav
zaštite intelektualnog vlasništva. Tako je na području Dalmacije i Istre 1853.
na snagu stupio carski patent o zaštiti književnog i umjetničkog vlasništva, a
na području kontinentalne Hrvatske vrijedio je ugarsko-hrvatski Zakon o autor-
skom pravu iz 1884. Unatoč tome, samostalna zaštita intelektualnog vlasništva
počinje osamostaljenjem zemlje te osnutkom današnjeg Državnog zavoda za
intelektualno vlasništvo krajem 1991.
Državni zavod se ponajprije bavi provedbom potrebnih postupaka za
priznanje patenata, žigova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog po-
drijetla i oznaka izvornosti te topografije poluvodičkih proizvoda, dakle oblika
intelektualnog vlasništva. Zavod aktivno sudjeluje i u izradi prijedloga zakona
i drugih propisa te organizira stručne seminare te predavanja u svrhu popular-
izacije problema zaštite intelektualnog vlasništva. Od 1996. u nadležnost Za-
voda ulaze i autorsko i srodna prava, čime objedinjuje nadležnosti nad čitavim
područjem industrijskog vlasništva u Hrvatskoj.

proizvode i usluge. To čini jedan brend vri-
jednim jer kupci koji se opredijele za proiz-
vode i usluge jedne kompanije znaju da će
za svoj novac dobiti standardnu kvalitetu
proizvoda ili usluge, veću ili puno veću
nego od neke druge kompanije. „INA kao
imenica u najširem smislu riječi, bez svoje
karakteristične točke u prvom slovu, i bez
plave boje, naš je zaštićen brend, ili marka,
u 22 zemlje, odnosno tržišta na kojima se
naša kompanija nalazi ili planira doći sa
svojim proizvodima ili uslugama, dakle u
onim područjima u kojima ima svoj poslovni
interes“ – kaže Belinić Gak. „INA je kom-
panijski brend, to ime može također biti i
zaštićena oznaka ili žig, osim toga žig je
ime pojedinog proizvoda, poput INA Anti-
friza, INA Super 3, ili obilježje na benzinskim
postajama. Ukoliko se radi o vizualno ili
kreativno rješenje ambalaže u kojoj se nalazi
naš proizvod onda se radi o zaštiti industri-
jskih dizajna.
Označavanje proizvoda,
usluga, ideja…
Marke, ili brendovi su svuda oko nas,
drži dr. sc. Tihomir Vranešević, profesor na
zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Ne
radi se o novoj pojavi jer se proizvode i us-
luge od pamtivijeka označavalo kako bi se
znalo tko ih je proizveo i čije su vlasništvo.
Još u antici, pa i prije, proizvođači su
označavali svoje proizvode, npr. ciglu, am-
fore, oružja, kako bi se razlikovali od drugih.
U tim oznakama moguće je prepoznati os-
novne značajke i namjenu, a to je određeno
jamstvo podrijetla, prepoznatljivosti i stabil-
nosti. Prvotna zadaća marke bila je puko
označavanje imovine i podrijetla, te je imala
zadaću štititi potrošače. Tek kasnije je cilj
marke, ili brenda, uz zaštitu potrošača,
postao i zaštita proizvođača, odnosno vlas-
nika marke.
Riječ brand potječe od riječi «brandr»,
što znači gorjeti, a značila je žigosanje
stoke u svrhu dokazivanja vlasništva. Ox-
ford English Dictionary iz 1552. prvi put
navodi i definira riječ «brandr» kao oznaku
načinjenu užarenim željezom prvenstveno
za potrebe označivanja stoke, ali i za druge
namjene. Termin marka u naš je jezik došao
preko njemačkog i u biti je upućivao na
oznaku, markaciju, markiranje, pa je kao
takav postao uvriježen. U nas se počinju sve
češće, kako drži Vranešević, neopravdano
koristiti termini brand i brand management
kao sinonimi termina marka i upravljanje
markom, premda i jedna i druga riječ nisu
hrvatskog porijekla.
Markom se mogu označavati, koristiti i
razvijati ne samo proizvodi, nego i usluge i
ideje, odnosno sve ono za što postoji ponu-
da i potražnja. Marka se doživljava najčešće
putem zaštićenog naziva i znaka dodijelje-
noga nekom proizvodu, tvrtki, usluzi, proce-
duri, konceptu itd. Ali, marka je znatno više
od toga, misli Vranešević, i brojni su elemen-
ti identiteta marke, odnosno ono što marku
čini markom. Kao osnovna značajka marke
najčešće se doživljava jamstvo konstantne
kvalitete koja je prepoznatljiva određenim
potrošačima. Marka ne mora uvijek pružati
samo jamstvo kvalitete već to može biti i
nešto drugo što je kupcima iz nekog razloga
bitno: niska cijena, brza usluga, tehnološka
naprednost, prestiž, itd., pomoću čega se
procjenjuje očekivana i primljena vrijednost.
Skrb o intelektualnom
vlasništvu
- Brend se ne gradi preko noći, a to se
posebno odnosi i na Inin brend, koji postoji
gotovo pola stoljeća – kaže Belinić Gak. «Ini-
na marka gradila se uspješno i u netržišnim
uvjetima bivše države, a također i u turbu-
lentnim vremenima uvođenja tržišnog gos-
podarstva u samostalnoj Hrvatskoj. Brend
svoju vrijednost, onakvu kakva se doživljava
na tržištu roba i usluga, od strane kupaca
i potrošača, stječe dugotrajnom pozici-
jom kompanije na tržištu i stalnim aktivnim
odnosom prema pravilima dobrog tržišnog
ponašanja kompanije. To ne znači samo
dobre proizvode, s cijenom koja će kupcu
jamčiti da će dobiti kvalitetu za koju je spre-
man toliko platiti, a često puta i bolju. I ljudi,
dakle zaposlenici, mogu pružanjem dobre
usluge, dobrom komunikacijom, puno učiniti
za ugled brenda».

44
Brend(marka)i industrijski dizajn -vizualni identitet kompanije
- Prilikom izrade Inina Pravilnika o in-
telektualnom vlasništvu sveobuhvatno se
sagledao pojam intelektualnog vlasništva
kompanije, kako bi se razaznala bitna
područja prema kojemu će se usmjeriti
aktivnost, kaže Belinić Gak. «Jedno je
područje svakako vezano uz brend kom-
panije i njezine zaštitne znakove, žigove,
kako bismo zakonski štitili sve ono što je
stvarno potrebno, te imali pravne osnove
poduzeti mjere protiv ugrožavanja i zlopo-
rabe našeg brenda i znakova na tržištu. Dru-
go područje koje smo prepoznali jest poti-
canje inovativnosti, budući da su rezultati
kreativnosti i stvaralaštva Ininih zaposleni-
ka, bez obzira je li riječ o izumu, tehničkom
unapređenju, racionalizaciji poslovanja, ili
naprosto korisnoj ideji, ili raznim znanjima
zaposlenika koja ne ulaze u tu kategoriju
inovacija općenito, intelektualno vlasništvo
o kojem vodimo brigu. Svjesni smo da je
kreativni i inovacijski kapacitet alat za ost-
varivanje razvojnih ciljeva kompanije, a mo-
tivacija ključ za oslobađanje kreativnosti
zaposlenika, pa je prema toj spoznaji naš
Pravilnik i napravljen.
Područjem intelektualnog vlasništva u Ini
bavi se Sektor upravljanja kvalitetom, koja
u svom sastavu osim Poslovne jedinice za
intelektualno vlasništvo ima i PJ za normiza-
ciju i mjeriteljstvo koja generiranjem INA-
normi podupire ili definira pravila primjene
i zaštićenih oznaka (žigova) kompanije.
Njezina je zadaća da izrađuje dokumente
ili INA-norme, koje podupiru prepoznatljiv
kompanijski identitet, primjerice, kreiranje
zapisa koji nastaju unutar kompanije s
logom Ine, memoranduma, prezentacija,
kompanijskih kartica, što je također dio
prepoznatljivog kompanijskog identiteta.
Centralizacija
intelektualnog
vlasništva u INA Grupi
Zaštita brenda Ine jedan je važnijih poslo-
va u dogledno vrijeme, točnije centralizacija
intelektualnog vlasništva tvrtki kćeri na razi-
ni INA Grupe. Sve to ima, primjerice Shell,
a organizacijska jedinica koja upravlja svim
Shellovim brendovima zove se Shell-brand.
To je dobro zbog više razloga, prije svega
zato što se sva znanja o zaštićenim bren-
dovima i spoznaje o primjeni tih brendova
na različitim teritorijima, nalaze na jednom
mjestu, pa se može i valorizirati vrijednost
brendova i u materijalnom smislu, ali i u
slučaju prodaje nekog dijela društva kćeri.
Tada taj brend ostaje u vlasništvu kompan-
ije. Ako novi vlasnik želi ostati u posjedu
tog brenda onda to može i dodatno platiti.
Centralizacijom intelektualnog vlasništva
i na razini INA Grupe dio Inina brenda te
vlasništva postaje i zaštićeno intelektualno
vlasništvo Crosca, Proplina, Maziva-Za-
greb, Sinacoa, STSI-ja, a ove tvrtke kćeri
imaju licenciju prema kojoj ga mogu koris-
titi. Upravljanje brendovima u okviru Sek-
tora je relativno novo područje djelovanja,
a doskora se namjerava riješiti i upravljanje
i korištenje imena INA u sklopu raznih udru-
ga koje su u prošlosti nastajale, a u svom
imenu imaju ime INA: sportski klubovi, KUD-
ovi, braniteljske udruge, itd. To područje
namjerava se urediti tako da upotreba im-
ena INA bude licencirana, odnosno ugo-
vorena. Svi ovi poslovi rade zajedno Sek-
tor upravljanja kvalitetom, Sektor pravnih
poslova, Sektor komercijalnog poslovanja
i marketinga i Sektor korporativnih komu-
nikacija. U svakom slučaju, zaštita intele-
ktualnog vlasništva važan je dio poslovne,
financijske, proizvodne i marketinške svake
suvremene tržišno orijentirane kompanije,
pa tako i Ine.
U području zaštite intelektualnog
vlasništva, poslovi nikad ne završavaju, kaže
Belinić Gak. Djelovanja u tom pravcu produb-
ljuju se ali i šire, jer na tržište, primjerice,
izlaze novi proizvodi, a što se tiče svakod-
nevnog operativnog rada treba pojačati nad-
zor u smislu mogućeg kršenja Ininih prava.
Posebna je zadaća da svi procesi o kojima
je riječ, i koja se uvode na razini INA Grupe
na isti se način provode i u Ininim tvrtkama
kćerima. Osobito se to odnosi na inven-
tivnost i kreativnost, ideje i rješenja, kao i
sustav poticanja i nagrađivanja zaposlenika,
kako bi cjelokupan sustav bio funkcionalan
u cijeloj INA Grupi.
45