Tomislav Filetin, Ivan Kramer, Mladen Šercer

BRZA IZRADA KONSTRUKCIJSKIH DIJELOVA I ALATA

1. UVOD

Pod pojmom "rapid prototyping" podrazumijeva se itav niz tehnika pomo u kojih se izra uju
trodimenzionalni modeli složenih oblika pomo u CAD (Computer Aided Design) sustava i
bez uporabe alata. Postupci brze izrade prototipova se naj eš e dijele na tri glavne kategorije:
• rapid prototyping (brza izrada prototipova): izrada modela na temelju 3D CAD
podataka, ra unalne tomografije ili na temelju podataka dobivenih digitaliziranjem. Kao
materijali mogu se koristiti drvo, polimeri, metali, keramika i kompoziti u raznim
oblicima (teku ine prahovi, tanke plo e itd.). Modeli se naj eš e izra uju u svrhu:
procjene oblika i dimenzija, odre ivanja funkcionalnosti, ergonomskih studija, izrade
uzoraka za kupca, fotografiranja proizvoda u marketinške svrhe, testiranja u zra nim
tunelima itd.
• rapid tooling (brza izrada alata): obuhva a niz tehnika koje se koriste za brzu izradu
složenih alata, kalupa i oblika koji se potom koriste za izradu gotovih dijelova. Ovi
postupci se naj eš e koriste kada se radi o malim serijama proizvoda i kada bi izrada alata
uobi ajenim postupcima bila jako skupa.
• rapid manufacturing (brza izrada proizvoda): tehnologije brze izrade prototipova se
koriste za izradu gotovih dijelova koji idu u prodaju.

Metodologija svih procesa brze izrade prototipova je jednaka i sastoji se od nekoliko faza:

• stvaranje STL (stereolithography) file-a iz 3D CAD podataka: Model se oblikuje

pomo u jednog od brojnih CAD softverskih paketa kao što su npr. I-DEAS, Catia,
Solidworks, Pro/Engineer itd. Nakon toga slijedi konvertiranje u STL format. STL je
standardni format koji se koristi za brzu izradu prototipova. On predstavlja
trodimenzionalnu površinu koja nastaje kao sklop planarnih trokuta. Upravo zbog
planarnosti trokutastih elemenata nemogu e je dobiti to no zakrivljenu površinu. Bolja
aproksimacija se postiže pove anjem broja trokuta, ime se pove ava veli ina STL file, a
time se pove ava i vrijeme potrebno za predradnje.
• stvaranje slojeva: ovisno o postupku, laserska ili ink-jet glava po ine stvaranje slojeva,
od najdonjeg prema najgornjem. Proces skru ivanja materijala se ponavlja za svaki sloj
dok se ne dobije gotovi izradak.
• naknadna obrada prototipa: nakon stvaranja izratka, s njega se uklanja zaostali,
neželjeni materijali, te se brusi ili polira kako bi se dobilo željeno stanje površine.

Slika 1 prikazuje tijek izrade prototipa PolyJet tehnologijom.

1
 Slika 1. Tijek izrade prototipa PolyJet tehnologijom /8/

Vrijeme izrade prototipa ovisi o vrsti postupka i naj eš e se sastoji od tri dijela: priprema file-
a (od 0,5 do 2 sata), stvaranje dijela (od 0,5 do 15 sati) i naknadna obrada (od 0,25 do 6 sati).
Sve to zna i kako vrijeme od narudžbe do gotovog prototipa iznosi od 1 do 4 dana.
Postavlja se pitanje pomo u kojih faktora se odlu uje isplativost primjene postupaka brze
izrade prototipova. Opisat e se sljede a tri faktora:

• složenost: brza izrada prototipa se više isplati što je njegov oblik složeniji. Time se
postiže smanjenje vremena izrade i troškova.
• veli ina: vrijeme i troškovi ovise i o volumenu dijela kao i o njegovim maksimalnim
dimenzijama u X, Y ili Z smjeru. Jasno je kako se za dijelove vrlo velikih dimenzija brza
izrada prototipova ne isplati.
• vrijeme: korištenjem postupaka brze izrade prototipova mogu e je izraditi vrlo složene
oblike u vrlo kratkom vremenu.

Kako bi se suvremene tehnologije probile u industriju, njihova primjena mora pokazivati

odre ene prednosti i uštede u raznim kategorijama. U slijede em dijelu rada bit e prikazane
neke kategorije i prednosti brze izrade prototipova u tom podru ju.
Vrijeme: smanjenje vremena potrebnog za razvoj proizvoda, izbjegavanje grešaka koje mogu
dovesti do zastoja u proizvodnji, minimiziranje vremena potrebnog za dobivanje prototipa,
pove anje u inkovitosti, mogu nost ispunjenja i najoštrijih zadanih rokova, puno brža izrada
potrebnih alata itd.
Novac: smanjenje cijene prototipa u slu aju iznimno složenih oblika, smanjenje troškova
izrade alata, smanjeni troškovi cijelog procesa razvoja proizvoda, eliminiranje nepotrebnih i
skupih faza izrade itd.
Kvaliteta: izbjegavanje nedostataka oblikovanja, poboljšano je oblikovanje koje je okrenuto
samoj proizvodnji, poboljšano konstruiranje alata, pove ani životni vijek proizvoda, smanjeni
su troškovi održavanja i zamjene dijelova itd.
U inkovitost: kra e vrijeme potrebno za dobivanje prototipa, puno brža analiza
funkcionalnosti, oblika i dimenzija, smanjeni zaostaci u fazi konstruiranja, itd.
Uspjeh: bolja u inkovita proizvodnja u kra em vremenu, vrlo dobre konstrukcije u vrlo
kratkom vremenu, bolja prodaja proizvoda na tržištu, mogu nost zadovoljenja kriti nih
rokova isporuke itd.

Tehnologija brze izrade prototipova se koristi u mnogima granama industrije. Slika 2.

prikazuje kolik udio pripada pojedinoj grani. Vidljivo je kako najve i udio zauzimaju
proizvodi za kupca (izrada cipela i tenisica za pojedinca, nao ala, opreme za ronjenje itd.) i
automobilska industrija (izrada dijelova - dijelovi ovjesa, mjenja ka kutija, upravlja ki

2
mehanizam, spojke, izrada kalupa za odljevke od titana složenih oblika itd., trka ih
automobila i bolida Formule 1, te izrade dijelova za antikna vozila kojih više nema na tržištu).
Nakon tih grana slijede medicina (izrada elemenata za ispravljanje zubiju, slušnih aparata,
implantata itd.), strojogradnja, industrija zrakoplova i svemirskih objekata (izrada dijelova
space shuttle-a i svemirskih postaja, borbenih zrakoplova F-18 i komercijalnih zrakoplova.
Ograni enje predstavljaju rigorozna testiranja i potrebni certifikati), akademske institucije,
vojna industrija te ostalo.
'
#" #%

& #

$
%

!
"#

Slika 2. Zastupljenost brze izrade prototipova u pojedinima granama industrije /1/

2. POSTUPCI BRZE IZRADE PROTOTIPOVA

U ovom poglavlju opisuju se najzastupljeniji postupci brze izrade prototipova zajedno s

njihovim tehni kim i ekonomskim karakteristikama, materijalima koji se koriste u postupku,
najzna ajnijim podru jima primjene, primjerima dijelova izra enim opisanim postupkom itd.

2.1 Stereolitografija

Kao što je ve prije napomenuto, sterolitografija je prva metoda brze izrade prototipova koja
je razvijena 1986. godine u tvrtci 3D Systems iz SAD-a. Prototip se dobiva na temelju CAD
modela koji je podijeljen na slojeve. Kao materijal se koriste razli ite vrste fotopolimera u
teku em stanju koji su osjetljivi na ultraljubi asto zra enje. Do skru ivanja slojeva dolazi pod
utjecajem laserskog snopa. Dio koji se izra uje se nalazi na platformi. Nakon što je pod
utjecajem laserskih zraka došlo do skru ivanja sloja, platforma se pomi e za 0,1 mm prema i
dolje nakon ega slijedi skru ivanje drugog sloja. Nakon što su svi slojevi skrutnuti prototip je
gotov. Nakon toga se platforma izdiže iznad teku eg fotopolimera i eka se cije enje
preostalog teku eg materijala. Proizvod se zatim isti i, ako je potrebno, naknadno obra uje
kako bi se dobila površina odgovaraju eg stanja. Iz samog opisa procesa je vidljivo kako e
gotovi proizvod, zbog slojevite strukture, imati stepenasti oblik. Što je ve a visina pomicanja
platforme taj je oblik vidljiviji. On se može smanjiti razli itom orijentacijom dijela tijekom
proizvodnje. Ako se dulja os modela orijentira vertikalno, dulje je vrijeme izrade, ali su i
manje izražene stepenice. Ako se dulja os modela orijentira horizontalno, kra e je vrijeme
izrade, a stepenice su ja e izražene.

3
Slika 3. prikazuje proces stereolitografije.

Slika 3. Stereolitografija /10/

Tablica 1. prikazuje neke od komercijalnih materijala koji se koriste u procesu

stereolitografije.

Tablica 1. Materijali koji se koriste u procesu stereolitografije /11,12,13/

!
( ) * * !
+ ! . 0 / 1 1
,-. * / ) 2
1 ! !
! 2 *
" * 1 1
+ ! 2 3 !

! *
* *
+ ! 1 !

! *
4456 &0 * +
#7
# 1
1

445856 * 1 *
+ 1
!

Tablica 2. prikazuje neke tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom
stereolitografije.

4
Tablica 2. Tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom stereolitografije /9/

! 9
9
8 9
09
09
- 9
: µ ;

Kao što je ve i napomenuto, tvrtka 3D Systems iz SAD-a je jedna od najzna ajnih

proizvo a a opreme za stereolitografiju. Slika 4 prikazuje ure aj te tvrtke SLA 7000.

Slika 4. Ure aj za stereolitografiju SLA 7000 /12/

Radi se o laseru Nd:YV04 valne duljine 354,7 nm. Debljina sloja iznosi 0,076 mm, promjer
zrake iznosi 0,23-0,838 mm, maksimalna masa prototipa 68,04 kg itd.
Primjena je stereolitografije je mogu a u mnogim podru jima: automobilska industrija i
industrija zrakoplova, elektronika, industrija proizvoda za zabavu, medicina itd. Slike 5. i 6.
pokazuju neke primjere proizvoda izra enih stereolitografijom.

Slika 5. Prototip usisnih cijevi Jagura koji se koristi za analizu protoka /12/

5
 Slika 6. Prototip usisiva a Electrolux /12/

U zaklju ku se može re i kako je stereolitogarafija najraširenija tehnika brze izrade

prototipova, a i jeftinija u odnosu na druge tehnike. Dijelovi se mogu izra ivati samo od
fotopolimera, potrebno je naknadno stvrdnjavanje, potrebne su potporne strukture i ventilacija
itd.

2.2 Sinteriranje laserskim snopom

Tehnika selektivnog laserskog sinteriranja patentirana je 1989. godine tako er u SAD. Za

sinteriranje praškastih materijala (poliamid, ostali plastomeri, metali) koristi se tako er
laserski snop. Jedna od glavnih prednosti ove tehnike je mogu nost primjere razli itih vrsta
materijala što je omogu uje korištenje u mnogim industrijskim granama. Sam proces tako er
po inje od STL file-a koji je dobiven na temelju CAD modela. Nakon toga precizni
mehanizam za valjanje raspore uje praškasti materijal po platformi. Zraka CO2 lasera prolazi
po sloju praha i grije ga na temperaturu nešto nižu od tališta. Pri tome dolazi do povezivanja
estica materijala i skru ivanja sloja prototipa. Skru ivanje praha ovisi o snazi lasera te o
temperaturi sinteriranja materijala. Nakon toga se platforma spušta, nanosi se novi sloj
praškastog materijala koji se sinterira i tako sve dok nije gotov itav prototip. Prototip se
skida s platforme i naknadno obra uje ako je to potrebno. Ovom tehnikom se mogu proizvesti
dijelovi vrlo složenih oblika.

Slika 7. prikazuje proces laserskog sinteriranja.

Slika 7. Proces laserskog sinteriranja /15/

6
Tablica 3. prikazuje neke od komercijalnih materijala koji se koriste u procesu laserskog
sinteriranja.

Tablica 3. Materijali koji se koriste u procesu laserskog sinteriranja /12,13,14/

!
< = -; 2 )> 3!2 * )
< = -; &&
0 2 1 ) )
!
*
0 2 0#
3 *
2

8 = ! +
* 2+
3
. +)
! /
8 = ?= ) 2
2 2 !
1
!
* *

4 = 2+
3
!
* )
1 )

Tablica 4. prikazuje neke tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom
laserskog sinteriranja.

Tablica 4. Tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom

laserskog sinteriranja /9/

! 9
9
8 9
09
09
- 9
: µ ;

Slika 8. prikazuje ure aj Vanguard za selektivno lasersko sinteriranje tvrtke 3D Systems iz

SAD-a.

7
 Slika 8. Ure aj Vanguard za selektivno lasersko sinteriranje /12/

Radi se o ure aju s CO2 laserom (25-100 W ovisno o materijalu) s maksimalnim dimenzijama
dijela 370x320x445 mm.
Kao i stereolitografija o ovaj se postupak može koristiti u brojnim granama industrije.
Slika 9. prikazuje modela zvona izra en od materijala LaserForm ST-100.

Slika 9. Model zvona /13/

Slika 10. prikazuje ventile napravljene od Castform-a i lijevane.

Slika 10. Ventili /12/

8
Laserskim sinteriranjem se proizvode dijelovi koji imaju mnogo bolja mehani ka svojstva
tako da se mogu koristiti i za funkcionalna ispitivanja, površina dijelova je hrapavija od onih
izra enih stereolitografijom, dijelovi se bolje obra uju i manja su zaostala naprezanja, nisu
potrebne potporne konstrukcije itd.

2.3 Trodimenzionalno naštrcavanje (printanje)

Postupak trodimenzionalnog naštrcavanja (printanja) je razvijen na MIT-u u SAD. Osim za

brzu izradu prototipova ovaj se proces koristi i za proizvodnju te za izradu alata. Ukoliko se
ovim postupkom izra uju prototipovi, kao materijal se koriste prahovi od plastomera: Ako se
koristi za izradu funkcionalnih dijelova primjenjuju se metalni, kerami ki ili kompozitni
prahovi. Kao i svi procesi za brzu izradu prototipova, i ovaj po inje od CAD modela koji je
podijeljen na slojeve (posebni algoritam daje detaljne informacije o svakom sloju). Za
nanošenje materijala u tankim slojevima koristi se glava printera koja radi na principu Ink Jet
printera. Nakon što je materijal nanesen na podlogu, na njega se taloži vezivni materijal ija je
uloga selektivno spajanje estica praha. Podloga se zatim spušta, te se nanosi novi sloj praha i
veziva. Ovakav sloj po sloj proces se ponavlja sve dok prototip nije završen i uklonjen s
podloge. Slijede i korak je zgušnjavanje koje se sastoji od toplinskih procesa za uklanjanje
veziva, sinteriranje i infiltriranje drugog metala koji ima nešto niže talište (npr. bakar). Proces
infiltriranja je karakteristi an za procese trodimenzionalnog naštrcavanja metalnih prahova
koji su razvijeni u tvrtci ProMetal iz SAD-a. Rezultat proces su dijelovi s gotovo potpunom
gusto om koji se mogu naknadno obra ivati ili polirati ukoliko je to potrebno.

Slika 11. prikazuje proces trodimenzionalnog naštrcavanja.

Slika 11. Proces trodimenzionalnog naštrcavanja /17/

Tablica 5. prikazuje neke od komercijalnih materijala koji se koriste u procesu

trodimenzionalnog naštrcavanja.

9
 Tablica 5. Materijali koji se koriste u procesu laserskog sinteriranja /18, 19, 20/

!
+ !
0 * )
)> 32 ) 2
- 0: * +
0 2 2 3 3
+
2 !
+

@ ) ! !
! 3
1
+

A; B 2 3
! +
2
C ; ; 2 3 1
*
3
A; ) 2

A4 7 + 1 ) 2

Tablica 6. prikazuje neke tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom
trodimenzionalnog naštrcavanja

Tablica 6. Tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom

trodimezionalnog naštrcavanja /9/

! 9
9
8 9
09
09
- 9
: µ % ;

Slike 12. i 13. prikazuju ure aje za trodimenzionalno naštrcavanje tvrtki ProMetal i Z-Corp.
Ure aj tvrtke ProMetal pod nazivom R10 koristi se za izradu dijelova velikih dimenzija
(1000 x 500 x 250 mm) od metalnih prahova, dok se sustav Z810 tvrtke Z-Corp. koristi za
izradu dijelova do dimenzija 500 x 600 x 400 mm.

10
 Slika 12. Ure aj R10 tvrtke ProMetal /19/

Slika 13. Sustav Z810 tvrtke Z-Corp /20/

Postupkom trodimenzionalnog naštrcavanja mogu se izra ivati dijelovi vrlo složenih oblika
što naro ito pogoduje konstruktorima koji zbog toga imaju potpunu slobodu prilikom
oblikovanja proizvoda.
Slike 14. i 15. prikazuju neke proizvode napravljene trodimenzionalnim naštrcavanjem.

Slika 14. Modeli mobitela koji se koriste za ergonomska ispitivanja /20/

11
 Slika 15. Dio napravljen ProMetal tehnologijom /19/

Trodimenzionalnim naštrcavanjem mogu se jednako uspješno proizvoditi prototipovi,

funkcionalni dijelovi i alati vrlo složenih oblika. Ovim je postupkom prvi puta napravljen
kalup od kerami kih prahova. Sam proces je vrlo fleksibilan tako da se danas razvijaju nove
tehnologije koje su dovele do rješavanja mnogobrojnih inženjerskih problema. Prilikom
izrade alata od metalnih prahova postižu zna ajne uštede u vremenu izrade kao i u troškovima
skupe naknadne obrade.

2.4 Taloženje rastaljenog materijala

Taloženje rastaljenog materijala je proces brze izrade prototipova razvijen u tvrtci Stratasys iz
SAD-a. Smatra se kako je to, nakon stereolitografije, najrašireniji postupak. U ovom procesu
se koriste samo polimerni materijali kao što su: ABS (akrilonitril butadien stiren), medicinski
ABS, E20 (elastomer na bazi poliesterskog plastomera), vosak za precizno lijevanje itd. Na
koloturi je namotana nit od polimernog materijala koja ulazi u mlaznicu za ekstrudiranje.
Mlaznica je grijana tako da u njoj dolazi do rastaljivanja materijala, a tako er postoji
mogu nost regulacije koli ine ispuštenog materijala. Ona je montirana na mehanizam koji se
može pomicati u svim smjerovima na temelju podataka dobivenih iz CAD modela. Naneseni
sloj se vrlo brzo skru uje nakon ega se platforma na kojoj se dio nalazi spušta i nanosi se
novi sloj koji se veže na prethodni. Cijeli proces se odvija u komori u kojoj se održava
temperatura tek nešto niža od temperature tališta polimernog materijala. Prilikom taloženja
rastaljenog materijala nužne su potporne strukture koje se kasnije lako uklanjaju s dijela
budu i da su veze izme u potporne strukture i dijela slabe.

Slika 16. prikazuje proces taloženja rastaljenog materijala.

12
 Slika 16. Proces taloženja rastaljenog materijala /21/

Tablica 7. prikazuje neke od komercijalnih materijala koji se koriste u procesu taloženja

rastaljenog materijala.

Tablica 7. Materijali koji se koriste u procesu taloženja rastaljenog materijala /18, 19, 20/

!
, .0 / , 1 )
* ) +
. 1 /
!3 +
. + 2 7
/
, . / , ,
3
2+
3
!3
, , 1 +

D 2
7
&
4( # . 0 /

Tablica 8. prikazuje neke tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom
taloženja rastaljenog materijala.

Tablica 8. Tehni ke karakteristike proizvoda koji se izra uju postupkom taloženja

rastaljenog materijala /9/

! 9
9
8 9
09
09
- %9
: µ ;

Slika 17. prikazuje ure aj za taloženje rastaljenog materijala Prodigy Plus tvrtke Stratsys.
Njime se proizvode dijelovi od ABS-a maksimalnih dimenzija 203mm x 203mm x 305mm.

13
 Slika 17. Ure aj Prodigy Plus za taloženje rastaljenog materijala /24/

Slika 18. prikazuje glavu ure aja FDM 8000.

Slika 18. Glava ure aja FDM 8000. /25/

Slika 19. prikazuje CAD model i izra eni prototip, dok slika 20. prikazuje prototip
diferencijala automobila.

Slika 19. CAD model i gotovi prototip /24/

14
 Slika 20. Diferencijal automobila /24/

Glavne prednosti postupka taloženja rastaljenog materijala su njegova brzina i sigurnost

opreme. Materijali koji se koriste nisu otrovni. Oprema je još uvijek jeftinija od one za neke
druge postupke brze izrade prototipova. Nedostaci ovog postupka su nešto lošija dimenzijska
stabilnost, kao i relativno mali broj komercijalno dostupnih materijala.

2.5 Proizvodnja laminiranih objekata

Postupak proizvodnje laminiranih objekata je razvijen u tvrtci Helsys. U procesu se kao

materijal naj eš e koristi papir. On se pomo u valjaka dovodi na radnu podlogu. Nakon toga
preko papira prelazi grijani valjak koji rastaljuje polimernu prevlaku s donje strane papira. Na
taj se na in sloj spaja s ostalim slojevima koji su ve napravljeni. Uz pomo opti kog sustava
laserska zraka izrezuje dio materijala u obliku kona nog proizvoda. Preostali otpadni
materijal se tako er laserom razdjeljuje na manje komade kako bi se kasnije lakše uklonio.
Platforma se pomi e prema dolje i itav postupak se nastavlja. Nakon što je prototip napravi,
on se naj eš e lakira kako bi se izbjeglo upijanje vode od strane papira što može jako narušiti
dimenzijsku stabilnost. Slika 21. prikazuje proces proizvodnje laminiranih objekata.

Slika 21. Proces proizvodnje laminiranih objekata /31/

15
Kao materijali se u ovom procesu naj eš e upotrebljavaju razli ite vrste papira, polimernih ili
kompozitnih materijala. Jedna od vode ih tvrtki u podru ju izrade laminiranih objekata je
Cubic Tehnologies. Oni tako er proizvode i razli ite serije materijala: LPH i LPS (razli ite
vrste papira), LGF (kompozitni materijali) i LXP (polimerni materijali).

Tablica 9. prikazuje neke tehni ke karakteristike laminiranih objekata

Tablica 9. Tehni ke karakteristike laminiranih objekata /9/

! 9
9
8 9
09
09
- 9
: µ ; 0

Slika 22. prikazuje ure aj LOM-2030H tvrtke Cubic Tehnologies. Maksimalne dimenzije
modela su 813 x 559 x 508 mm. Ure aj ima ugra en CO2 laser s promjerom fokusa 0,203 –
0,254 mm.

Slika 22. Ure aj LOM-2030H tvrtke Cubic Tehnologies /32/

Slika 23. prikazuje dijelova od SiC keramike napravljene pomo u ure aja LOM-2030H.

Slika 23. Laminirani objekti od SiC keramike /33/

16
Slika 24. prikazuje laminirani objekt s tankim stijenkama.

Slika 24. Laminirani objekt s tankim stijenkama /34/

Glavne prednosti proizvodnje laminiranih objekata su: niža cijena zbog primjene jeftinijih
materijala, budu i da u samom procesu nema kemijskih reakcija mogu a je proizvodnja
velikih dijelova, nešto je manja to nost izradaka nego kod drugih metoda brze izrade
prototipova, potrebno je lakiranje modela kako bi se izbjeglo upijanje vlage koje može
promijeniti dimenzije itd.

2.6 Ultrazvu no skru ivanje aluminijskih alata

Ultrazvu no skru ivanje aluminijskih alata je relativno novi postupak brze izrade alata u
kojem se oni izra uju u jednoj operaciji i na jednom stroju. Naj eš e se radi o alatima za
injekcijsko prešanje, ekstrudiranje, oblikovanje u vakuumu itd. Prvi korak je stvaranje STL
formata pomo u softvera RPCAM razvijenog u tvrtci Solidica Inc. Model se reže na slojeve
debljine 0,1 mm i stvara se programa za izradu, oblikovanje i završnu obradu dijela. Metalne
trake se dovode u kontakt pri vrlo visokim ultrazvu nim frekvencijama i pri malim
amplitudama. Zbog velikih vibracija u dodiru dolazi do odvajanja ne isto a (npr. oksidi) te se
tako isti površina. Nakon toga su površine u dodiru izložene umjerenim tlakovima i
temperaturama od najviše 300 °C. U uskom površinskom podru ju, otprilike 10 – 20 µm,
dolazi do plasti nog te enja materijala, do rekristalizacije te rasta zrna. Time dolazi do
stvaranja prave metalne veze izme u slojeva. Zbog vrlo dobrog stanja površine nije potrebna
naknadna obrada nakon izrade dijela. Ovo je jedan od rijetkih postupaka brze izrade alata u
kojem se proces može prekinuti prije kraja i nastaviti kasnije. Slika 25. prikazuje shematski
prikaz procesa ultrazvu nog skru ivanja.

17
 Slika 25. Shematski prikaz procesa ultrazvu nog skru ivanja /27/

Osim aluminija i njegovih legura ovim se postupkom mogu proizvoditi i alati od ostalih
metalnih materijala, plastomera te kompozita na bazi plastomera i metala. Slika 26. prikazuje
ure aj za ultrazvu no skru ivanje aluminijskih alata napravljen u tvrtci Solidica Inc.

Slika 26. Ure aj za ultrazvu no skru ivanje aluminijskih alata /28/

Maksimalne dimenzije modela napravljenih ovim ure ajem iznose 600 x 900 mm.
Slika 27. pokazuje kalup izra en postupkom ultrazvu nog skru ivanja, kao i kona ni
proizvod.

18
 Slika 27. Kalup izra en postupkom ultrazvu nog skru ivanja /28/

Kalupi napravljeni ovim postupkom koriste za proizvodnju dijelova za lijevanje polipropilena,

poliamida, poliamida ispunjenog staklom, ABS-a, akrila i polikarbonata (PC). Ovim
postupkom je mogu e i repariranje ošte enih aluminijskih dijelova.
Tako er je mogu a i ugradnja vlakana izme u aluminijskih slojeva tijekom samog procesa
skru ivanja ime se dobivaju kompozitni materijali. Slika 28 prikazuje alumininijski dio
oja an vlaknima.

Slika 28. Aluminijski dio oja an vlaknima /27/

Ovaj postupak ima nekoliko prednosti: nema opasnosti za okolinu, zbog manjih temperatura
troši se i manje energije, nema zaostalih naprezanja i deformacija zato što ne dolazi do
transformacije iz krutog u teku e stanje, brzina nanošenja materijala je ve a, ve a je
dimenzijska stabilnost, smanjuje se vrijeme razvoja alata za 75 % itd.

19
 2.7 Izrada alata postupkom brzog skru ivanja

Postupak izrade alata brzim skru ivanjem razvijen je u Idaho National Engineering and
Enviromental Laboratory po etkom 1990. godine. Rastaljeni metal se iz posude pušta u vrlo
brzu struju inertnog plina. Nakon toga dolazi do njegovog rasprskavanja u vrlo sitne kapljice
promjera 20-85 µm. Kapljice se naštrcavaju na kalup napravljen od kerami kog materijala
(naj eš e Al2O3 ili Si keramika). Mlaz ine kapljice u tri agregatna stanja: krutom, teku em te
stanju koje je mješavina prethodna dva. Teku a faza omogu uje spajanje materijala
(zavarivanje). Metal se nakon toga hladi na sobnoj temperaturi i odvaja od kerami kog
kalupa. Slika 29. shematski prikazuje postupak izrade alata brzim skru ivanja, a slika 30.
prikazuje tijek izrade alata.

Slika 29. Shematski prikaz izrade alata brzim skru ivanja /30/

Slika 30. Tijek izrade alata postupkom brzog skru ivanja /30/

20
U ovom se postupku koriste slijede i materijali: svi alatni elici, Cu, mjed, sivi lijev, Ti
legure, Al legure itd.
Naj eš e se koristi alatni elik oznake H13 gusto e 99,7 %, s vrlo malim zaostalim
naprezanjima, tvrdo om do 62 HRC, vrlo dobrom otpornoš u na visoke temperature i na
trošenje.
Slika 31. prikazuje stroj za izradu alata brzim skru ivanjem.

Slika 31. Stroj za izradu alata brzim skru ivanjem. /30/

Ovim se strojem mogu izra ivati dijelovi dimenzija 180 x 180 x 100 mm.
Slika 32. prikazuje kalupe izra ene ovim postupkom.

Slika 32. Kalupi napravljeni postupkom brzog skru ivanja. /30/

Glavne prednosti ovog postupka su: izrada gotovih alata bez potrebe naknadne toplinske
obrade, dulji vijek trajanja alata, izrada detalja koje vrlo teško napraviti obradom odvajanjem
estica itd.

Zahvala
Studija je rezultat analiza u okviru tehnologijskog projekta TP-01/0120-05 - "SUMAT -
Razvoj i primjena suvremenih materijala" financiranog od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa RH. Autori zahvaljuju MZOŠ na financijskoj potpori projektu.

21
ZAKLJU AK

U radu je dan pregled nekoliko najzastupljenijih metoda koje se koriste za brzu izradu
prototipova, gotovih proizvoda i alata. Radi se o postupcima koji mogu predstavljati znatne
uštede vremena i novaca prilikom razvoja proizvoda. Njime su se izbjegle neke vrlo skupe
faze koje su do sada bile prisutne u konstruiranju: izrada alata, naknadna obrada odvajanjem
estica, u nekim slu ajevima i toplinska obrada itd. Mogu a je i izrada dijelova vrlo složenih
oblika ija je izrada do pojave ovih postupaka bila vrlo ograni ena. Primjena ovih postupaka
raste iz dana u dan i prisutna je u svim industrijskim granama. Trend rasta pokazuju i sljede i
podaci:
• 1993. godine je bilo 80 tvrtki koje su pružale usluge brze izrade prototipova, a krajem
2001. godine se taj broj popeo na 397.
• 1993. god. su proizvo a i prodali 157 jedinica za brzu izradu prototipova, dok se u
2003. god. taj broj popeo na 14000.
• cijena prototipa je pala s 1000 $ na 200 $
• zarada od brze izrade prototipova je porasla sa 99,3 milijuna $ 1993. god. na 590
milijuna $ 2003. god.

Iz svih ovih podataka je vidljivo kako se podru je brze izrade prototipova i alata intenzivno
širi i razvija. U Republici Hrvatskoj primjene ovih postupaka gotovo nema - samo se jedan
ure aj za trodimenzionalno naštrcavanje nalazi na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu
i jedan na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a na FSB je u tijeku nabava ure aja
za brzu izradu laserskim sinteriranjem.

22
 LITERATURA

1. T. Wohlers: ˝The Rapid Prototyping/Manufacturing Industry˝, Advanced Materials

&Processes, Vol. 161, No. 1, January 2003., ASM International, 2003.
2. B. Liš i , D. Landek: ˝Suvremene nekonvencionalne tehnologije materijala˝, Poglavlje u
knjizi ˝Materijali i tehnologijski razvoj˝, Akademija tehni kih znanosti Hrvatske, Zagreb,
2002.
3. http://wohlersassociates.com/EuroMold-2000-paper.html
4. http://www.efunda.com/processes/rapid_prototyping/intro.cfm
5. http://www.atirapid.com/tech
6. http://www.me.psu.edu/lamancusa/rapidpro/primer/chapter2.htm
7. T. Wohlers: ˝Using RP Methods for Production Parts˝, Euro-Mold, 2000.
8. http://www.2objet.com/home.asp
9. CES Selector Version 4.1, Granta Design Limited 1999-2003.
10. http://www.solidconcepts.com/slaprototypes.html
11. M. Durham: ˝The Rapid Prototyping: Stereolithography, Selective Laser Sintering and
PolyJet˝, Advanced Materials&Processes, Vol. 161, No. 1, January 2003., ASM
International, 2003.
12. http://www.3dsystems.com/
13. http://www.atirapid.com/tech/te_sla_matl.html
14. E. Goode: ˝Selective Lasering Systems & Materials˝, Advanced Materials&Processes,
Vol. 161, No. 1, January 2003., ASM International, 2003.
15. http://home.att.net/~castleisland/sls_int.htm
16. http://www.mit.edu/~tdp/whatis3dp.html
17. http://home.att.net/~castleisland/3dp_int.htm
18. J. Lembo: ˝Three-dimensional Printing˝, Advanced Materials&Processes, Vol. 161, No. 1,
January 2003., ASM International, 2003
19. http://www.prometal-rt.com/
20. http://www.zcorp.com/home.asp
21. http://home.att.net/~castleisland/fdm_int.htm
22. http://www.caip.rutgers.edu/~kbhiggin/VDF/FDM.html
23. http://www.rp2.nl/engels2/materialenFDM.htm
24. http://www.stratasys.com
25. http://rpdrc.ic.polyu.edu.hk/old_files/fdm_system_overview.htm
26. D. R. White: ˝Ultrasonic Consolidation of Aluminium Tooling˝, Advanced
Materials&Processes, Vol. 161, No. 1, January 2003., ASM International, 2003.
27. http://www.lboro.ac.uk/departments/mm/research/rapid-
manufacturing/research/projects/DFUC.html
28. http://www.solidica.com
29. J. Knirsch: ˝RSP Tooling˝, Advanced Materials&Processes, Vol. 161, No. 1, January
2003., ASM International, 2003.
30. http://www.rsptooling.com/index.htm
31. http://www.makeresearch.com/rp_lom.html
32. http://www.cubictechnologies.com/INDEX.HTM
33. http://www.udri.udayton.edu/rpdl/Paper_Austin97/figuresD.htm#1
34. http://www.garpa.org/case-2000/ch/introductionoflom.pdf
35. http://www.efunda.com/processes/rapid_prototyping/lom.cfm
36. http://wohlersassociates.com/MarApr03TCT.htm

23