PROVJERAVANJE ZNANJA I SPOSOBNOSTI

Nastvanik historije ima mogućnost i treba da prati učenika u svim etapama nastavnog procesa i u
pripremi i obradi i ponavljanju to je tzv POPRATNO PROVJERAVANJE.
Jedna od mogućnosti načina provjere su i zadaci objektivnog tipa.
Provjeravanje rada učenika se čini na svakom satu i u svakom dijelu sata.
Pri obradi nove građe nastavnik može promatrati učenika:
- U uvodnom dijelu sata
- U tijeku obrade novog gradiva
- U zaključcima dijela satA
- U radu sa udžebenikom analizirajući tekst, slike i karte
- U obradi tekstova povijesne čitanke i povjesnih dokumenata
- U individualnom i grupnom radu učenika na satu
- Pri kontroli domaćih radova
- U primjeni radne bilježnice
Na satima ponavljanja dobiva se uvid u rad i znanje učenika:
- Pri ponavljanju jedne ili više nastavnih jedinica
- Pri sistematiziranju većeg dijela gradiva
- U primjeni naučenog gradiva
- U stvaranju sudova i stajališta o povijesnim zbivanjima
Učeničko znanje ili neznanje može nastavniku dokazati je li građu sa učenicima dovoljno
ponavljao, ono je dakle samokontrola nastavika za njegov rad. Za ovu provjeru pruža se prigoda
skoro svaki sat, to se znanje treba i ocjeniti.
Tijek obrade novog gradiva pruža prigodu nastavniku i za ostala opažanja o učenicima kao što
su:
- Sudjeluje li aktivno u radu
- Otkriva li glavnu misao nastavnikova izlaganja
- Uključuje li glavnu misao u razgovor o postavljenim pitanjima
- Postavlja li sama pitanja
- Kako dogovara na pitanja ulazi li doista u problematiku ili se samo želi isticati
- Pridonosi li njegovo sudjelovanje u radu riješavanju problema i može li nove spoznaje
primjeniti u povezati sa već stečenim
Ponavljanje gradiva na kraju sata obrade novog gradiva može vrlo mnogo reći o učeniku. Prije
svega o tome:
- Je li učenik shvatio gradivo
- Je li već u tijeku sata pokušao memorirati podatke
- Može li izloženu građu sam prepričati
 - Može li bitne podatke povezano i pregledno iznjeti
- Postavlja li dopunska pitanja za objašnjenje
- Traži li naputke za rad i sl.
Samostalan rad učenika u školi može dati dragocjene podatke o učeniku. Kada učenicima
zadamo zadatak a oni su podcrtali čitav tekst ili skoro čitav tekst ili prepisanje rečenice iz
udžebenika jasno pokazuju:
- Da se učenik nije smisao aktivirao
- Da nije shvatio i prihvatio naputke za rad
- Još nije stekao korisne radne navike
- Pasivno prepisuje pročitan tekst
U nekim težim zadacima ključna je pomoć nastavnika. Pomažući učenicima nastavnik će dobiti
uvid u :
- Radnu vještinu učenika
- Shvaćanje radnog zadatka
- Shvaćanje teksta koji obrađuje
- Stupanj samostalnosti učenika ori radu
- Promatra li i kako proučava likovni materijal udžbenika i druge literature
- Obrađuje li tekstove čitanke
- Kako uklapa podatke iz raznih vrela u novu cjelinu
- Kako izrađuje teze za izlaganje obrađenih tekstova
Na satovima provjere znanja daju uvid u znanje učenika, nastavnik može konstatirati :
- Kako se učenik kod kuće pripremio
- Jel rad planirao i kako ga je planirao
- Je li prihvatio nastavnikove naputke za rad i u kojoj mjeri
- Kako analizira i objašnjaca povijesne pojave
- Kako povezuje i komparira srodna zbivanja
- Kako se orjentira u vremenu
- Kako ocjenjuje događanja i ličnosti
- Kakva stajališta zauzima
Nastavnik prati rad učenika svaki sat da bi ga odvojio od kampanjskog i povremenog učenja.
Bilježnice učenika daju najvjerniju sliku nastavniku. U bilježnicama se može vidjeti :
1. Kako su učenici sudjelovali u radu na satu : - jesu li od riječi do riječi bilježili
nastavnikova izlaganja ne odvajajući bitno od nebitnog, da li su misaono aktivni, da li su
vjerno prepisivali bilješke sa ploče, da li su samostalno preradili bilješke s ploče, kako su
izradili samostalne zadatke u toku nastave
2. Kako su obrađivali građu kod kuće : - da li su prepisivali tekst iz udžbenika, da li su
zapisivali samo bitne podatke, kako su izgrađivali vlastite teze, da li su pribilježili mjesta
koja im nisu jasna
Nastavnik mora u sklopu svoje pripreme za nastavu i ocjenjivanje učenika utvrditi sljedeće :
- Koga će pitati
- Šta će pitati
- Zašto će pitati
- Kako će pitati
Po pitanju donošenja odluke kakvo znanje treba određenu ocjenu, nema opipljivih
parametara za procjenu zbog toga cjelokupan proces nosi žig SUBJEKTIVNOSTI
NASTAVNIKA. (Fipi)
Nastavnici se dijele na : stroge i blage. Podjela se vrši na osnovu individualnih shvaćanja
nastavnika o važnosti pojedinih dijelova gradiva o kvaliteti i kvantiteti znanja. Neki
nastavnici preferiraju metod NARACIJE. Taj metod podrazumjeva vjernu imitaciju
nastavnikova izlaganja, ili teksta iz udžebenika. Drugi nastavnici daju prioritet
AUDIOVIZUALNIM SREDSTVIMA. Treći smtaraju da je količina FAKTOGRAFSKOG
ZNANJA krucijalna. Četvri daju prednost učešću učenika u DISKUSIJI.
Da bi izbjegao nezadovoljstvo učenika i roditelja negativnim ocjenama nastavnik treba:
1. Nastavnik maksimalnim trudom i radom treba da dovede kvalitetu nastave na razinu svih
svih svojih mogućnosti kako bi podigao kvalitetu rada učenika
2. Da u svoj intenzivni rad uključuje učenike čime intenzivira njihov rad
3. Da aktivno radi s učenicima čime će upoznati njihove sposobnosti i mogućnosti
4. Svajetuje ih i upućuje kako treba raditi
5. Konstantno provjerava njihov rad
6. Korigira i upućuje na eventulane propuste uradi, ali i pohvaljuje pozitivne elemente
7. Odgaja učenike da budu objekitvni u ocjenjivaju vlastitih radova
Ocjena nastaje na osnovu stalnog i planskog praćenja učenikova rada i aktivnosti dogovorenog
brojčanog vrjednovanja postignuća. Ocjena nikad ne smije biti ucjena.
Vrjednuje se i ocjenu čine sljedeći osnovni elementi :
1. Usvojenost osnovnih podataka
2. Uočavanja uzročno-posljedičnih veza
3. Praćenje pojava i procesa
4. Snalaženje u vremenu i prostoru
Ocjenjivanje učenika je najosjetljiviji segment nastavnog procesa. Zananost koja se bavi
praćenjem i ocjenjivanjem je DOKIMOLOGIJA. U ocjani moraju biti ocjenjeni: znanje, vještine,
navike i sposobnosti učenika. Ocjenjivanje u velikom procentu ovisi o raspoloženju nastavnika
(isto fipi) što ukazuje da veću ulogu u procesu ocjenjivanja ima onaj ko ocjenjuje nego kakav je
rad koji ocjenjuje (Fipi bgm)
Danas se teži uvođenju deskriptivnog i analitičkog ocjenjivanja, jer se brojčana ocjena smatra
hladnom i njemom. Ocjenjivanje među njima izaziva takmičenje (azur i fadil xd) što djeluje kao
motivacija . Nastavnici treba da pomoažu afirmaciji ličnosti svojih učenika i to odavanjem
priznanja, isticanjem, pohvalama i nagradama čime stimuliraju učenike na još veća zalaganja.
Dr. Ivan Furlan tvrdi da valja pratiti i ocjenjivati:
- Znanje
- Radne navike
- Interese-zalaganja
- Subjektivne mogućnosti-talenti ili nedostaci
- Objektivne mogućnosti-obitelj i materijalni uvijeti
-
U utvrđivanju kriterija ocjenjivanja presudan je MORALI LIK NASTAVNIKA, a njega čine :
- Savjesnost
- Korektnost
- Humanost
POJAM OSOBNE JEDNADŽBE NASTAVNIKA odnosi se na stupanj njegove strogosti prema
učenicima :
- Blag
- Umjereno strog
- Strog
Ovu jednadžbu čine postpuci nastavnika odnoso:
1. Stva prema zčenikovim osobinama
2. Stupanj njegove stručnosti u procesu ocjenjivanja učenika
3. Norme u postavljanju zahtjeva
4. Sklonost ka pojedinom nastavnom gradivu, forsiranje istog
Učenici najviše cijenje kod nastavnika :
- Prirodnost
- Ljubaznost
- Društvenost
- Pravednost
- Nepristrasnost
- Discipliniranost
- Urednost
- Lijep izgled
- Zanimljivost i duhovitost
Cilj odgojno obrazovnog procesa je formiranje cjelovite ličćnosti učenika pri čemu pojedinačna
znanja potpomažu taj proces.
INDIVIDUALIZACIJA PROGRAMSKIH ZADATAKA I INDIVIDUALIZIRANO
OCJENJIVANJE
Didaktika naglašava bitnost individualiziranja nastavnog procesa. Cilj je da se radni zadaci
kolektivbog programa prilagode realnim mogućnostima svakog pojedinca. U kontekstu
induvidualnih radnih zadataka učenicima bilo bi neprihvatljivo učenike ocjenjivati istim
mjerilima. Za različite zadatke i njihovu složenost različiti kriteriji ocjennjivanja. Ocjena je
odgovarajuća nagrada za postignute radne rezultate. U individualnom ocjenjivanju otvorena je
mogućnost da se dobiju različite ocjene za iste obrazovne rezultate, a za različite rezultate iste
ocjene.
OBLICI PROVJERAVANJA I NJIHOVA EFIKASNIJA PRIMJENA U PROVJERAVANJU I
OCJENJIVANJU UČENIČKOG ZNANJA
U nastavnoj praksi provjeravanja i ocjenjivanja učeničkih znanja primjenjujemo različite oblike i
to :
1. Brojčano ocjenjivanje
2. Opisno ocjenjivanje
3. Poensko-bodovno ocjenjivanje
4. Ocjenjivanje standardiziranim problem-zadacima
5. Ocjenjivanje raznim testovima
6. Kombinirano ocjenjivanje
Nijedan od oblika ne smatra se univerzalnim, s toga se primjenjuju različiti oblici u različitim
kombinacijama.
BROJČANO OCJENJIVANJE : najviše se primjenjuje u praksi, njim se prikazuju brojni
pokazatelji u jednoj brojci. Ocjenom su obuhvaćene vrijednosti učenikovog znanja
OPISNO OCJENJIVANJE : daje analitičnu sveobuhvatnu i širu ocjenu. Nastavnik mora
poznavati didaktičke tehnike ovog oblika ocjenjivanja, jer bez njih on ne može odrediti bit,
kvalitet i kvantitet učenikova znanja.
OCJENJIVANJE STANDARDNIM PROBLEM-ZADACIMA: čini dopunsku vrstu
ocjenjivanja. Osnovni mu je cilj redovito provjeravati i ocjenjivati usvojena znanja iz pojedinih
tema i cjelina s posebnom namjerom i namjenom. Ovim principom nastavnik dobija jasnu sliku
učeničkih sklonosti i sposobnosti učenika.
POENSKO OCJENJIVANJE : je temeljita razrada numeričkog ocjenjivanja. Ocjenja se
raščlanjuje na elemente, a svaki element se potom boduje posebno.
OCJENJIVANJE TESTOVIMA: omogućava praćenje postojećeg stanja, dok procesi i promjene
ne može pratiti. Ovaj oblik ograničava nastavnikovu subjektivnost.
KOMBINIRANO OCJENJIVANJE : ovisi od namjere teme i cjeline koja se ocjenjuje.
PRETPOSTAVKE ZA USPJEŠNO OCJENJIVANJE
Osnovna pretpostavka je dovoljno poznavanje svakog učenika i učeničkog kolektiva.
NASTAVNA SREDSTA I POMAGALA U NASTAVI HISTORIJE
Sredstva i pomagala u nastavi historije :
- Historijski objekti
- Slike i portreti
- Projekcije
- Film
- Radio
- Crteži
- Sheme
- Flanelografi
- Dijagram
- Grafikon
- Kronološke i sinkroničke tablice
- Lenta vremena
- Televizija
- Historijski kalendar
- Historijska i zemlopisna karta
Svrha primjene vizuelnih nastavnih sredstava :
1. Da se učenici gledajući uče zapažati
2. Gledajući naučiti misliti – aktiviranjem čula vida kod učenika aktivira se misaona
djelatnost. Ovim djelujemo na učeničku maštu, osjećajnost i na estetsko i etičko
odgajanje učenika
Ovim sredstvima razvijaju se pozitivne radne navike kod učenika. Nastavnikovom
aktivnošću na satu, podstiče se aktivnost učenika. Radne navike naučene na času učenici
lakše primjenjuju u radu kod kuće.
HISTORIJSKI OBJEKTI :