LIJESKA (Corylus avellana L.

PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO

Morfologija lupinastih voć ih  korijen  deblo
 kroš ja
vrsta  gra e i gra či e
 pupovi
Izvođač vjež i: Marko Vuković, mag. ing. agr.  list
 cvijet
 plod i sjeme

LIJESKA - KORIJEN LIJESKA - KORIJEN

• Korijen je podzemni dio lijeske i ima funkciju osiguranja nadzemnog dijela vodom i • Razlika iz eđu vegetativ og i ge erativ og korijena
mineralnim tvarima
• Na vegetativ o korije u se alaze tzv. čvorovi s adventivnim pupovima iz kojih
• KORIJENOVI IZDANCI – lijeska se ože vegetativ o raz ožavati pute korijenovih izbijaju izdanci
izdanaka – otežava uzgoj lijeske
• Masa korije a vegetativ o raz ože e lijeske je a površi i koja o ič o e prelazi
• Lijeska se ože uzgajati a vlastito korije u VEGETATIVNI KORIJEN ili a projek iju kroš je
korije u Medvjeđe lijeske – Corylus Colurna (GENERATIVNI KORIJEN); odnosno
vegetativ o raz ožavati KORIJENOVI IZDANCI ili ijeplje je a Corylus Colurnu • Osnovna masa vegetativnog korijena nalazi se na dubini od 20 do 40 cm
koja se ge erativ o raz ožava

• Moguća mikoriza sa EKTOMIKORIZNIM gljivama

 LIJESKA – NADZEMNI DIO LIJESKA – NADZEMNI DIO
• Lijeska se ože uzgajati u o liku gr a ili kao sta lo, ali prirod o agi je for i • Grm je visine 3-5 m
gr a osi kada je ijeplje ja a Medvjeđu lijesku
• DEBLO sta laši a je čvrsto i ko pakt o, velike teh ičke
vrijednosti

• Grane nejednake starosti razlikuju se po boji kore; kod

lađih gra a dvije godi e kora je siva i prekrive a
sit i dlači a a, a kod starijih gra a kora je glatka i
tamnije boje

LIJESKA - NADZEMNI DIO LIJESKA - NADZEMNI DIO

• LIST – je različitog o lika, ajčešće jajolik, • Svaka sorta ili grupa sorti lijeske odlikuje se spe ifič i o liko lista što prido osi
o r uto jajolik, eliptiča i okrugao s raspoz ava ju sorti; a ogu se razlikovati po: krup oći, o liku, azu lje osti ru a,
izraže i šiljasti vrho debljini, žilič o sustavu, dlakavosti, razvije osti pući…

• Raspoređe i su u pravil o aiz je ič o • Za voćarsku proizvod ju jako je ita veliči a i de lji a lista, roj pući i dlakavost jer
redu a ladi i tako da svaki šesti list dolazi o ti ajviše oso i a a ovisi pro es fotosi teze i tra spira ija
iznad prvog lista prethodne serije.

• Ru lista je epravil o azu lje , a površi i

gladak a s aličija dlakav
 LIJESKA - NADZEMNI DIO LIJESKA - NADZEMNI DIO
• PUPOVI- su ajčešće okrugli ili šiljasti, zele kaste su ili • HERKOGAMIJA - muški i že ski pupovi su prostor o razdvoje i iako se alaze a
s eđe oje istom stablu

• Za razliku od drugih voć ih vrsta aj olje razvije i pupovi • Že ski vjetovi su grupira i u vatovi a s do -12- i više vjetova
se alaze u azal o dijelu gra či e; gra či e astale iz
vrš ih pupova rzo odu iru • Muške se i flores e e alaze a jed ogodiš ji ši a a i kratki ljetorasti a
dvogodiš jeg drveta
• Po va jsko izgledu teško se uočava razlika iz eđu
vegetativnih i generativnih pupova

• Generativni pupovi alaze se a gra či a a iz prethod e

vegetacije na kojima su diferencirani generativni pupovi

LIJESKA - NADZEMNI DIO LIJESKA - NADZEMNI DIO

• CVJETOVI- jed odo a voćka, ista gra a osi o a tipa vjetova
• Muški su cvjetovi grupirani u rese (cvatove) koje su ili drič e i u trenutku
cvjetanja dugačke od 4 do 20 cm. Nalaze se poredani na vretenu u obliku rese na
granama iz prethodne vegetacije. Rese su grupirane po 2-3, u nekih vrsta (C.
pontica) i po 8-10. Kod nekih sorti ima malo resa (pijemnt i lambertova lijeska, C.
maxima). Odraslo stablo lijeske proizvodi oko 1 kg resa i svaka resa ima oko 13-260
cvjetova.
• Že ski cvjetovi se nalaze u pupovima koji nalikuju
vegetativnim pupovima. Grupirani su u cvat –
kratak klas, 5-6 brahteja obavijenih listića
pojedi ač ih plodova). Že ski cvijet se sastoji od
crvenog žiga sraslog u površi u koja pokriva 4/5
tučka i predstavlja radavičaste izraštaje,
podeše e lako za prihvaća je peludi.
Diferenciraju se u lipnju i srpnju, te u kolovozu
imaju sve dijelove osim plodnice. Sljedeće godine
prilikom cvjetanja, pod stimulativnim djelovanje
fitohormona iz peludi se formira plodnica što je
spe ifič o.
 LIJESKA - NADZEMNI DIO
• Stabla lijeske s dugim gra či a a su rodnija od
onih kod kojih su gra či e kraće i tanje. Stabla
kod kojih su rodne gra či e duge 17-24 cm imali
su 5 puta veću rodnost od stabala koja su imala
gra či e prosječ e duži e 8-16 cm, odnosno 6
puta od 7cm
LIJESKA - NADZEMNI DIO
• PLOD – orah koji u drvenastom usplođu ima jednu
sjemenku
• O ič o su po - ploda o avije a zajed ički
ovojem iz kojeg zreli plodovi ispadaju

LIJESKA - NADZEMNI DIO ORAH (Juglans regia L.)

PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO

 korijen  deblo
 kroš ja
 gra e i gra či e
 pupovi
 list
 cvijet
 plod i sjeme
 ORAH - KORIJEN
• Os ov e fu k ije korije a su učvršćiva je voćke u tlu,
crpljenje vode i u njoj otopljenih hranjivih tvari u sve
dijelove iljke i skladište je rezerv ih hra jivih tvari
• Generativni korije s až o se razvija, i a razvije u
srž u žilu koja prodire du oko u ze lju, dok su u
oč i korije i koji su koso raspoređe i a je
razvijeni
• Razvijajući korije du oko i alazeći po oću jega u
du lji slojevi a vodu i hra jive tvari, orah ože
uspijevati i u suhim, manje plodnim predjelima. Ta
oso i a či i ga pogod i a za pošu ljava je i
vezivanje nestabilnih terena.
ORAH – NADZEMNI DIO
• DEBLO- ože iti visoko od do ako se e
skraćuje, a kod Ijeplje ih sorti u i te ziv oj
proizvod ji visi a se kreće od – 1,2 do 2 m.
• Kora debla mladih stabala je glatka, svijetlo
pepeljasta, a sa starošću kora postaje ta ija i po
duži i pu a
• De lo oraha i a vrhu sku teh ičku vrijed ost u
drvoprerađivačkoj i dustriji
ORAH - KORIJEN
• Pojedi e žile prodiru -5 m u dubinu
• Na a je plod o i isuše o tlu korije oraha prodire
du lje ego u plod o i u jere o vlaž o tlu
• Kada se srž a žila skrati, oč e oč e se žile razvijaju u
veće roju, ali e prodiru du oko u ze lju
• Odsijecanjem vrha korijena kod isklijalog sjemena prije sjetve
korije se razvija u širi u, od os o e a više jaku srž u žilu
• Glavna masa korijenovog sustava cijepljenog oraha na
osrednje plodnom tlu razvija se u sloju od 50 do 70 cm
ORAH – NADZEMNI DIO
• KROŠNJA –rijetka i široka kroš ju koja je u ra oj ladosti okruglasto-piramidalnog
oblika, a kasnije okruglasto – razvedena
• U asadi a ajčešće se for ira kotlasta kroš ja s do skelet ih gra a
• Mlade gra či e su uglav o raspoređe e a periferiji kroš je i predstavljaju je
najaktivniji dio. Na njima se formiraju listovi i pupovi, a na vrhovima i plodovi
• Mlade gra či e i aju veću srž pa su zato osjetljivije a iske te perature, te ih
z og toga tre a kas ije orezivati druga polovi a ožujka i trava j
 ORAH – NADZEMNI DIO ORAH – NADZEMNI DIO
• LIST- orah i a slože e listove od do • PUPOVI- na ljetorastima, u pazuhu svakog lista, alaze se pupovi koji su različite
listića, a ože i od do , aiz je ič o veliči e
poreda ih a zajed ičkoj lis oj drš i
• Vrš i ter i al i pupovi su krup iji, jajoliko-okruglasti, s 2- va jske sivo s eđe
• Listići u do je dijelu lista dosta su a ji dlakave ljuske
dok je vrš i epar i listić ajkrup iji
• Mješoviti pupovi se alaze a uglav o a vrhovi a ljetorasta. Pupovi se
• Listovi su po rubu cijeli ili malo nazubljeni difere iraju tijeko lip ja i srp ja prethod e godi e, a u proljeće ared e godi e
razvijaju se ladi e a koji a su listovi, a a vrhu o ič o -3 cvijeta
• Prvo vjetaju uški vjetovi, pa se događa
lista je, pa vjetaju že ski vjetovi • U proljeće se prvo razvijaju ter i al i pupovi i zato često stradaju od kas ih
proljetnih mrazeva
• Listovi sadrže juglon

ORAH – NADZEMNI DIO ORAH – NADZEMNI DIO

• Stoga su poželj e sorte koje razvijaju lateral e pupove i kas ije poči ju vegeta iju • CVIJET – orah je jed odo a voć a vrsta s razvije i uški i že ski vjetovi a

• Cvjetni pupovi su kupasti i nalaze se sa strane ljetorasta. Poči ju se for irati ra ije • Muški vjetovi su grupira i u slože e vatove – rese koje se razvijaju na
od ješovitih, o ič o u prvo dijelu lip ja prethod e godi e ljetorastima iz prethodne vegetacije

• Muške se inflorescence alaze a jed ogodiš ji ši a a i kratki ljetorastima

• Boč i pupovi su sit i, po ekad u seriji – jedan nad drugim. Iz tih pupova se dvogodiš jeg drveta
razvijaju uški vjetovi koji su grupira i u slože e vatove – rese
• Rese su duži e -20 cm, a svaka ima 100-160 cvjetova s po 2- praš ika. Jeda
cvijet daje u prosjeku oko 20000 peludnih zrnaca

• Jed a resa oraha sadrži , -4 milijuna peludnih zrnaca, a dobro razvijeno stablo
oraha proizvede tijekom godine 3-8 milijardi peludnih zrnaca

• Že ski vjetovi razvijaju se iz ješovitih pupova a vrhu ili pri vrhu ladi a. Može
ih iti po , ili više, a ajčešće - a ože ih iti i više od - grozdasti orah)
 ORAH – NADZEMNI DIO ORAH – NADZEMNI DIO
• Iz ješovitih pupova koje se alaze a vrhu ljetorasta razvijaju se mladice koje
ose že ske inflorescence • PLOD – je koštu i a, izva a sa zele i egzokarpom – opnom i drvenom
endokarpom – ljuskom. Unutra je klica s dva kotiledona bez endosperma

• Poželj e su sorte s više že skih vjetova u grupi, pose o o ih u o liku grozda

• Že ski vjetovi e aju kru ić e listiće, i aju dva prste asta žiga i jeda oplod i
listić. Žig je a ora kako i i ao više oguć osti pri iti pelud

ORAH – NADZEMNI DIO PITOMI KESTEN (Castanea sativa Mill.)

• Egzokarp se u fazi sazrijevanja mijenja, od zelene prelazi u mrku boju, puca i orah
ispada ako što se egzokarp odvoji od endokarpa. Egzokarp sadrži juglandin koji
se koristi za bojenje PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO
 korijen  deblo
• Najz ačaj ije oso i e po koji a se razlikuju  kroš ja
tipovi oraha su de lji a ljuske, veza šava ljuske,  gra e i gra či e
ispunjenost ljuske jezgrom, oblik ploda,  pupovi
dubina razdi a plodu, veliči a ploda, oblik
vrha na plodu – ljusci, vrijeme kretanja  list
vegetacije i cvjetanja, doba sazrijevanja  cvijet
 plod i sjeme
 KESTEN - KORIJEN
• Dosta je jak i bujan, pogotovo generativnog porijekla
• Kod ge erativ og korije a žila srča i a prodire du oko u tlo do
profilu tla)
• Kod sjemenjaka se prve dvije godi e pu o rže razvija korije od adze
iljke, tek treće godi e se poči je razvijati rže adze i dio
KESTEN – NADZEMNI DIO
• DEBLO- u gušći sklopovi a i a ag uti
tere i a je duže i ta je, dok se a rav o
ovis o o tere u i rjeđe sklopu razvija kraće i šire
• Ovis o o visi i de lo ože iti isko do
og dijela cm), srednje visoko (od 150 do 200 cm) i visoko
(preko 200 cm)

• Na tli a gdje je atič i supstrat vap e ački korije se razvija površi ski

KESTEN – NADZEMNI DIO KESTEN – NADZEMNI DIO

• KROŠNJA – u šu ski sastoji a a kroš ja je izduže a i uska, a u pla taž i • LIST- je spiral o raspoređe po izbojima
asadi a ili a usa lje i sta li a o a je široka i visoka
• Postoje sorte kratkih listova čija je duži a plojke < , ; sorte sred je dugačkih
• Rod e gra e a se i ose vjet e pupove i to odvoje e uške i že ske listova, od 20 do 24 cm; te sorte dugih listova >24 cm

• Jed ogodiš ji izboji su zelene boje s mnogobrojnim sitnim lenticelama bijele boje • O lik lista ože iti ovala , oval o ili driča i ili driča
koje se gu e u ared i godi a a, tako da je kora poslije četiri godi e ez jih i
tamno sive boje • Plojka je izduže a i azu lje a
u sred je i vrš o dijelu
• S obzirom da je pitomi kesten izrazito bazitona biljka, veliki broj izdanaka koji se
razvija kod odstra jiva ja ili ošteće ja de la, o ogućuju p lađiva je stabla
• Širi a plojke je uglav o ajveća
u sredini i to od 5 do 9 cm
 KESTEN – NADZEMNI DIO KESTEN – NADZEMNI DIO
• CVIJET- pito i keste je jed odo a iljka, koja a jed ogodiš ji izbojima ima • Že ski vjetovi se razvijaju a vrhu jed ogodiš jih izboja pojedi ač o ili u grupa a
odvoje e uške i že ske vjetove od do ko ada, zaštiće i su zele i o otače iz kojeg se kas ije razvija ježi a

• Muške vati su ili drič og o lika, dugačke od do a koji a su uški

vjetovi grupira i u okrugle kiti e kojih ože iti i do preko ko ada, a u svakoj
je oko 7 cvjetova

• U svakom cvijetu je 7- praš ika

KESTEN – NADZEMNI DIO KESTEN – NADZEMNI DIO

• PLOD- sastoji se od jezgre (mezokarpa), pelikule • Jezgra ploda (mezokarp) – brazde u jezgri mogu biti srednje duboke i duboke.
(epiderma), sjemenke i ljuske (perikarpa) Poželj o je da ude jezgra ez razde i da se pelikula lagano skida. To svojstvo je
posebno zanimljivo za konditorsku industriju. Jezgra s pelikulom jež o op o
• Vrlo je bitan u determinaciji sorata či i oko % ploda.

• O lik ploda: eliptiča , zaokruže i okrugao – što • Ljuska (perikarp)- je glatka, ta ka i vrlo često sjaj a. Boja je ajčešće svijetlo ili
ovisi o broju plodova u ježi i ta o s eđa s ta iji pruga a raspoređe i duži o ploda

• Ukoliko je razvijen samo jedan plod, tada je okrugao,

ako su ploda, tada su o a zaokruže og o lika, a
kada su u ježi i 3 ploda, krajnji su uglavnom
zaokruže og o lika, a u utraš ji je spljošte
 KESTEN – NADZEMNI DIO KESTEN – NADZEMNI DIO
• Hilum- je mjesto spajanja ploda s ježi o . Veliči a i o lik ovise o roju plodova u Vrlo krupni <85 kom/kg ili >11,76g/plod
ježi i. U početku dozrijeva ja ploda hilium je svjetlije boje, a kasnije potamni. Na Krupni 85-10 kom/kg ili 11,76-10,0 g/plod
površi i ože i at isit e dlači e i zvjezdaste razde koje s uvrlo često i sort o
svojstvo. Srednje krupni 100-150 kom/kg ili 10,0-6,67 g/plod
Sitni 150-200 kom/kg ili 6,67-5,0 g/plod

BADEM (Prunus dulcis (Mill.) D. A.

BADEM - KORIJEN
Webb)
• S až i i veliki korije , tako da u . godi i starosti ože prodrijeti du oko čak i -7
m radijalno izvan obujma kroš je
PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO
 korijen  deblo • U pjeskovitim tlima u sloju od 25 do 100 cm dubine tijekom 20 godina razvije se
 kroš ja oko 50 % korijena, a u horizontalnome pravcu do 3 m promjera od debla bude oko
 gra e i gra či e 90 % žila
 pupovi
 list
 cvijet
 plod i sjeme
 BADEM – NADZEMNI DIO BADEM – NADZEMNI DIO
• STABLO - je višegodiš ja voćka, veliko -8 m visine i 6- širi e kroš je , ali • PUP - Vegetativ i pupovi, iz kojih astaju ladi e s lišće , sit iji su, špičasti i oštri,
postoje i stabla visine 10- s kroš jo ogo većih di e zija dok su generativni pupovi, iz kojih nastaje cvijet, krupniji i zaobljeniji.

• Kora starijega debla je ljuskava, dok je kora mladih grana glatka i zelena do • Kod ade a iz odgovarajućih pupova ože astati vrsta iz ojaka:
sivozelena
• a) Svibanjske kitice – aj roj ije su u kroš ji ade a, jer su i po starosti aj lađe

• Malo razvije e gra či e su -20 cm duge, tanke su, s lisnim pupovima na vrhu i
vjet i sa stra e. Ovo drvo poči je ra o ogolijevati

• Mješovite gra či e veći o astaju a površi i kroš je, duge su -30 cm. Na
os ovi tih gra či a alaze se lis i pupovi, u sred je dijelu lis i i vjet i pupovi a
pri vrhu samo lisni pupovi

BADEM – NADZEMNI DIO BADEM – NADZEMNI DIO

• Kod ade a iz odgovarajućih pupova ože astati vrsta iz ojaka: • LISTOVI- aiz je ič i, kopljasti, azu lje i, svijetle
do tamno zelene boje
• d Kratko rod o drvo je s a je razvije i gra či a a. Ova skupi a ije ogo
zastuplje a. Češće se javlja kod uj ih sorti i ladih sta ala • Oblik lista: jajasto izduže i, eliptič i, pre a vrhu
špičasti, a pre a petelj i klinasti
• e Razvije ije rod o drvo uglav o je jed ogodiš je i raste usprav o, to je
kategorija rodnoga drveta. Cvjetni pupovi se formiraju na svibanjskim kiticama • Duži e 4- i širi e , do 2 cm
uketići a , a rijetko a ostali kategorija a rod oga drveta.
• Izbijaju nakon cvatnje

• KROŠNJA- Najčešći o lik kroš je je pira idal i o lik

 BADEM – NADZEMNI DIO BADEM – NADZEMNI DIO

• CVIJET- pretežito stranooplodna voć a vrsta • PLOD- ože iti okruglastog, ovalanog, eliptič og, ko ič og oblika

• Srednji ili krup i, pojedi ač i ili s po -4 zajedno, • U utraš ja stra a košti e ade a je glatka i ajčešće svijetlo krem oje. Šavovi su
dvospolni do ro srasli, a često se alazi karakteristič a razda.

• Promjer vijeta je o ič o , - , , s jed i tučko • Jezgra ploda se sastoji iz dva dijela, a i jezi o lik je različit, jajast vrh, alo
i puno praš ika zaoštre , izduže , os ova zaobljena

• Cvijet je aktinomorfan, iz plodnice se razvija jedan

plod, vrlo rijetko dva

• Trajanje cvatnji ovisi o sorti, vremenskim uvjetima i

mjestu uzgoja (10-15 dana)

BADEM – NADZEMNI DIO

• Neke sorte daju z ata postotak dvostrukih duplih jezgri, što je epoželj o
svojstvo

• Nepoželj i svojstvom s pravom se smatraju i svi oni plodovi sorata ekiša čiji
šavovi isu spoje i, jer tako otvore e plodove – jezgre u pravilu napadaju mnogi ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!
štet i i,