Djelovanje potresa na

konstrukcije i osnove
seizmičkog proračuna

Građevinski fakultet u Osijeku

Kolegij Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije
Seizmološka karta
 Kvantifikacija potresa
• Magnituda – mjera oslobođene energije

• Intenzitet – opisna skala posljedica potresa

na građevine, ljude i pojave u prirodi

• Dinamička svojstva potresnog gibanja:

ubrzanje, brzina i pomak tla (inženjerska)
Odnos Intenzitet-ubrzanje
Izraz koji povezuje Intenzitet i ubrzanje tla prema

log a = 0,25 I + 0,25

Intenzitet I Vršno ubrzanje a u cm/s2

5 32

6 56

7 100 (100)

8 178 (200)

9 316 (300)
 Potresni valovi

U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do

oslobađanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se
u okolinu potresni valovi.

Oni mogu biti prostorni (u unutrašnjosti Zemlje)

i površinski (na njezinoj površini).

 Zapis potresa

Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla

za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S
Koncept seizmičke analize
ili
ŠTO SE DOGAĐA S
KONSTRUKCIJOM KADA
SE DOGODI POTRES
 JEDNADŢBA GIBANJA U POTRESU
Jednadţba za elastični SDOF sustav

mu cu fSu mug t

Kada se jednadžba podijeli s masom dobije se:

u 2 n u n fS u ug t

gdje je

k c
n , ,
m 2m n

2
n frenkvencija elastičnog sustava Tn .
n

odnos prigušenja sistema baziranog na kritičnom prigušenju

2m n ,neelastičnog sistema koji vibrira unutar njegovog elastičnog
dijela.To je isto tako i prigušenje pripadnog linearnog sistema.
f S INERCIJSKA sila sustava.
Jednadžba za oviisi o dva parametra sustava n ,

Riješenje Duramel-ov integral

 DINAMIČKI PRORAČUN:
• - Opterećenje (horizontalno, dinamičko ili ekvivalentno statičko
za pravilne konstrukcije)

• - Konstrukcija (model)

• - masa, krutost, prigušenje

• - elastično i poslijeelastično područje

• - Numerička analiza
MODELIRANJE DJELOVANJA
 POTRES – DINAMIČKO DJELOVANJE
Na površini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmičkih valova Rayleigh i Love

Ubrzanje, brzina, pomak

AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI

Vrijeme
TRAJANJE, FREKVENCIJA
 Spektar potresa
Spektar potresa je obrađeni zapis potresa. To je grafički prikaz kojemu je na osi ordinata
omjer spektralnog ubrzanja i najvećeg ubrzanja tla, a na osi apscisa period vibracije
osnovnog tona konstrukcije na toj lokaciji u sekundama. OVISI O TLU.
MODEL KONSTRUKCIJE
U praksi su primjenjiva dva tipa diskretnih modela :

- KATNI MODEL

- PROSTORNI 3D MODEL
 Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna
konstrukcija beskonačno kruta u svojoj ravnini-

Kod konstrukcije sa beskonačno krutom stropnom konstrukcijom dolazi samo

do translacije i torzijske rotacije ploča, a bez savijanja.

U takvim slučajevima može se odrediti krutost svakog kata za sebe,

nezavisno od drugih katova.

m4
sila a
P
m3
b

m2 c

m1

pomak
 PRIGUŠENJE

Prigušenje je određeno numeričkim

vrijednostima kao postotak od tzv. Kritičnog
prigušenja.
Preporučene vrijednosti prigušenja

a)1/2 točke %
popuštanja
Zavareni čelik, 2-3%
prednapeti
beton, dobro
armirani beton
(male pukotine)
Armirani beton 3-5%
sa značajnim
pukotinama
Ankerirani ili 5-7%
zakovan čelik,
drvo

b)točka
popuštanja
Prednapeti 5-10%
beton
Armirani beton 7-10%
Ankerirani ili 10-
zakovani čelik 15%
 DUKTILNOST I FAKTOR
PONAŠANJA

MJERA POSLIJE ELASTIČNOG

PODRUČJA
 FAKTOR PONAŠANJA q (EC8)
FAKTOR R (ACI)

Duktilnost je izražena preko q-faktora ponašanja

Sila idealno elastično ponašanje (q=1,0)

ograničeno duktilno ponašanje (q=1,5)

duktilno ponašanje (q=3,0)

Pomak
Za q1.5 predviđa se plastično ponašanje
IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE
Analiza može biti :

Prema vrsti i tipu opterećenja:

- statička
- dinamička

Dileme kako modelirati opterećenje mogu se jedino javiti ako

je opterećenje potres.

Prema načinu ponašanja gradiva:

- linearna
- nelinearna

I u ovom slučaju dileme se mogu pojaviti samo u slučaju

potresnog opterećenja. Za sva ostala opterećenja odabrat će
se linearna analiza uglavnom.
 METODE NUMERIČKE ANALIZE

Za numeričku analizu modela konstrukcije kod seizmičkog

opterećenja upotrebljavaju se različite metode. Ako nas zanima
vremenski tijek odgovora konstrukcije koristi se metoda
direktne integracije.

Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne

vrijednosti možemo ih sa odgovarajućom točnošću izračunati
pomoću spektra odgovora i modalnom analizom.

U propisima i u praksi najčešće se koristi metoda

ekvivalentnih statičkih sila, koja je jednostavna i primjenjiva
samo na regularne i simetrične konstrukcije.
POSTUPAK PREMA EC-8

koji sadrže Pravilnici po kojima se

mora proračun provoditi
ZADAVANJE POTRESNOG DJELOVANJA
PREMA EC8-1
 Potresna područja

Drţavna vlast mora podijeliti drţavni

teritorij u potresna područja ovisno o
lokalnoj opasnosti. Prema definiciji,
pretpostavlja se da je opasnost unutar
svakoga područja stalna.

Opasnost se prikazuje s pomoću jednoga

jedinog parametra, tj. s vrijednošću ag
proračunskog ubrzanja tla na stijeni ili
dobrome tlu, obično nazvanim
“proračunsko najveće ubrzanje tla”.
.

Proračunsko ubrzanje tla koje odredi drţavna

vlast za svako potresno područje odgovara
referentnomu povratnom periodu od 475
godina. Za taj referentni povratni period
dodijeljen je faktor vaţnosti KONSTRUKCIJE I =
1,0.

U potresnim područjima u kojima je

proračunsko ubrzanje tla ag manje od 0,05 g
nije potreban seizmički proračun.
 Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proračunskog
ubrzanja tla ag
Intenzitet potresa Proračunsko ubrzanje ag Proracunsko ubrzanje ag
u stupnjevima izraženo kao dio gravitacijskog izraženo u m/s2
Ijestvice MKS-64 ubrzanja g
6 0,05 0,5
7 0,10 1,0
8 0,20 2,0
9
0,30 3,0

NAPOMENA Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokruženo na g - 10 m/s2

Zahtjevi koji se odnose na tlo
Općenito

Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti

prikladna ispitivanja.

Gradilište i temeljno tlo ne smiju biti izloţeni riziku

sloma tla.

Za graĎevine male vaţnosti ( I 1,0 ) u područjima

male seizmičnosti ispitivanje tla moţe se izostaviti. U
takvome slučaju i u nedostatku točnijih podataka
potresno se djelovanje odreĎuje uz pretpostavku da
zahtjevi koje se odnose na tlo odgovaraju razredu B.
 TABLICA TIPOVA TLA EC-8

Tip Opis geotehničkog profila vs,30 NSPT Cu

tla (m/s) (n/30cm) (kPa)
A Stijena ili druga geološka formacija ≥800
uključujući najmanje 5 m slabijeg materijala - -
na površini.
B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, šljunka ili vrlo 360
krute gline debljine najmanje nekoliko do ≥50 ≥250
desetaka metara, sa svojstvom postupnoga 800
povećanja mehaničkih svojstava s dubinom.
C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, 180 70
šljunka ili srednje krute gline debljine od do 15-50 do
nekoliko desetaka do više stotina metara 360 250
D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez
mekim koherentnim slojevima) ili s ≤180 ≤15 ≤70
predominantno mekim do srednje krutim
koherentnim tlima.
E Profili koji sadrţe površinski sloj koji
karakterizira brzina vs tza tipove tla C i D i
debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti
materijal s brzinom većom od vs 800m/s
S1 Nanosi koji sadrţe najmanje 10m debeli sloj
mekane gline s visoko plastičnim indeksom ≤100 10-20
(PI≥40) i visokim sadrţajem vode
S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i
gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do
E i pod S1

vs,30 - srednja vrijednost brzine (L) poprečnih površinskih valova

NSPT - standardni penetracijski test (broj udaraca)
Cu - posmična čvrstoća tla
 Prikaz potresnog djelovanja u tlu na
kojem je konstrukcija temeljena

Potresno djelovanje u nekoj točki na

površini tla prikazuje se tzv
PRORAČUNSKIM SPEKTROM odziva.
 PRORAČUNSKI SPEKTRI
4 INTERVALA NA APSCISI:

0 T TB:
Sd(T) = ag S (2/3) + (T ∕ TB) ∙ ( ∙ 2,5/q – 2/3)

TB T TC:
Sd(T) = ag S 2,5 ∙ ( 1 / q )

TC T TD:
ag S 2,5 ( TC ∕ T ) ∙ ( 1 / q )
Sd(T) =
≥β∙ag
TD T:
ag S 2,5 ( TC ∙ TD ∕ T 2 ) ∙ ( 1 / q )
Sd(T) =
≥β∙ag
gdje su:

A) FIKSNE VRIJEDNOSTI:

Sd(T) ordinata proračunskog spektra

odziva

T period vibracija linearnog sustava s

jednim stupnjem slobode

ag proračunsko ubrzanje tla za tlo tipa

A
( ag = γ I ∙ a g R)

faktor popravka za prigušenje, =1

za viskozno prigušenje 5 %
= 10 /(5 ) 0,55

β faktor donje granice za

proračunski spektar preporučena
vrijednost 0,2
B) Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu

TB, TC TD vrijednost kojom je odreĎen početak i završetak intervala

na apscisi

S parametar tla

TIP TLA S TB (s) TC (s) TD (s)

A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0
C ) FAKTOR OVISAN O TIPU KONSTRUKCIJE

Faktor ponašanja q pribliţno je omjer potresnih

sila kojima bi graĎevina bila izloţena kad bi
njezin odziv bio u cijelosti elastičan i potresnih
sila koje se upotrebljavaju u proračunu.
ODREĐIVANJE SILA POTRESA ZA ZGRADE
PREMA EC8-1
PRORAČUNSKI SPEKTRI ZA PRORAČUN
ZGRADA OVISE O

-FAKTORU VAŢNOSTI GRAĐEVINE Γi

-FAKTORU PONAŠANJA q
 Razredi vaţnosti i faktori vaţnosti

Zgrade se općenito razvrstavaju u četiri razreda

vaţnosti što ovisi o veličini zgrade, njezinoj vrijednosti i
vaţnosti za javnu sigurnost i mogućnost ljudskih
gubitaka u slučaju rušenja.

Razredima vaţnosti pridijeljeni su različiti faktori

vaţnosti I

Definicije razreda vaţnosti te pridruţeni faktori vaţnosti

dani su u slijedećoj tablici
Tablica – Razredi vaţnosti i faktori vaţnosti za zgrade

Razre
Faktor
d
Zgrade vaţnosti
vaţno
I
sti
IV Zgrade čija je cjelovitost pri potresu
ţivotno vaţna za zaštitu ljudi, npr.
1,4
bolnice, vatrogasne postaje,
elektrane i td.
III Zgrade čija je potresna otpornost
vaţna sa stajališta posljedica vezanih
1,2
za rušenje, npr. škole, dvorane za
skupove, kulturne institucije itd.
II obične zgrade koje ne pripadaju
1,0
drugim kategorijama
I Zgrade manje vaţnosti za javnu
sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade 0,8
itd.
 Faktori ponašanja
ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA

Faktor ponašanja q kojim se uzima u obzir kapacitet trošenja

energije za svaki proračunski smjer odreĎuje se kao:

q = q0 kW 1,5

gdje je:
q0 osnovna vrijednost faktora ponašanja ovisna o
konstrukcijskoj vrsti
kW faktor koji odraţava prevladavajući oblik sloma
konstrukcijskog sustava sa zidovima
q0 za različite konstrukcijske tipove
odreĎuje slijedeća tablica

TIP KONSTRUKCIJE DCM DCH

OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI 3,0 ( α U / α 1) 3,0 ( α U / α 1)
NEPOVEZANI ZIDNI 3,0 3,0 ( α U / α 1)
TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0
SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA 1,5 2,0

Vrijednosti faktora ( α U / α 1) sistematizirane su u slijedećoj tablici

OKVIRI ( α U / α 1) SUSTAVI SA ZIDOVIMA ( α U / α 1)

N=1 1,1 2 nepridţana zida uzduţno 1,0
N≥1 L=1 1,2 Više nepridrţanih zidoca 1,1
N≥ L≥1 1,3 Čisti sustav sa zidovima 1,2
Faktor kW koji odraţava prevladavajući oblik sloma konstrukcijskog
sustava zidova ima ove vrijednosti:

1,0 za okvirne sustave i dvojne

sustave jednako vrijedne okvirnim
kW =
(1 + 0) /3 1 za zidne sustave, za dvojne sustave
istovrijedne zidnim

gdje je:
0 prevladavajući koeficijent oblika zidova konstrukcijskog
sustava ( 0= prevl. (Hw / lw)

Ako se koeficijent oblika Hw / lwi svih zidova i konstrukcijskog sustava

znatno ne razlikuje, prevladavajući koeficijent oblika 0 odreĎuje se
ovako:

0 = Hwi / lwi

gdje je:
Hwi visina zida "i"
lwi duljina presjeka zida "i".
 Faktori ponašanja
zidanih zgrada

Faktor
Način gradnje
ponašanja qo
Nearmirano 1,5
ziĎe
OmeĎeno ziĎe 2,0 – 3,0
Armirano ziĎe 2,5 – 3,0
POSTUPAK PRORAČUNA

METODA EKVIVALENTNIH
STATIČKIH SILA
Ovaj proračun moţe se primijeniti na zgrade

koje imaju osnovni period vibracija T1 u dva glavna smjera manji od

4 TC
T1
2,0 s

Dakle:

1. korak u proračunu:

ODREDITI PERIOD OSNOVNOG OBLIKA

 Proračun perioda osnovnog oblia
vibracije zgrada

T1 moţe se pribliţno izračunati prema formuli:

3/4
T1 = Ct H
gdje je:
T1 osnovni period vibracija zgrade u s

0,085 za prostorne čelične okvire

Ct = 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire
0,050 za sve druge graĎevine

H visina zgrade u m.
2. korak u proračunu odrediti
Ukupnu potresnu poprečnu silu
Ukupna potresna poprečna sila Fb za svaki glavni smjer odreĎuje se
formulom:

Fb = Sd (T1) W

gdje je:
Sd(T1) ordinata proračunskog spektra za period T1

T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno poprečno

gibanje u promatranome smjeru

W ukupna teţina zgrade za G+ Ei Q

Ei faktor kombinacije za korisno djelovanje u potresu

Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja u potresu

Koeficijenti kombinacije Ei računaju se iz formule:

Ei = 2i

gdje su vrijednosti dane u tablici

Tablica – Vrijednosti za proračun Ei

Vrsta
Zauzetost
promjenljivoga
katova
djelovanja
za razrede A-C katovi zauzeti najviši kat 1,0
* neovisno ostali katovi 0,5
za razrede A-C neki katovi imaju najviši kat 1,0
* povezanu katovi s povezanom
0,8
zauzetost zauzetošću
drugi katovi 0,5
za razrede D-F
*
arhivi 1,0
* Razredi po ENV 1991-1
3. korak u proračunu je

Raspodjela horizontalnih potresnih sila

Po visini graĎevine
KATNE SILE

Horizontalne KATNE sile Fi odrede se jednadţbom:

Fi = Fb (zi Wi ) / ( z j Wj )

gdje je:
zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnoga
djelovanja (temelj).

Horizontalne KATNE sile Fi raspodjeljuju se na nosive

elemente toga kata (zidovi i stupovi) u
OMJERIMA NJIHOVIH KRUTOSTI.
 Slučajni torzijski učinci
Kao dodatak stvarnoj ekcentričnosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti
razmještaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da
je proračunsko središte masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga početnog
mjesta u svakome smjeru za dodatnu slučajnu ekscentričnost:

e1i = 0,05 Li
gdje je:
e1i slučajna ekscentričnost katne mase "i" od njezina početnog mjesta,
a uzima se u istome smjeru za sve katove
Li izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.
 Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
kombinacije (zbroja) horizontalnih komponenata potresnoga
djelovanja prema formulama:

a) EEdx "+" 0,30 EEdy

b) 0,30 EEdx "+" EEdy

gdje je:
"+" podrazumijeva se "kombinirati s"
EEdx unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x
konstrukcije
EEdy unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y
konstrukcije
 Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja

Proračunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu

proračunsku situaciju odreĎuje se kao kombinacija
vrijednosti mjerodavnih djelovanja.

Gkj "+" I AEd "+" Pk "+" 2i Qki

gdje:
"+" podrazumijeva "kombinira se s"
podrazumijeva "zbroj učinaka od ..."
Gkj karakteristična vrijednost stalnoga
djelovanja "j"
I faktor vaţnosti, vidi točku 2.1 (3)
AEd proračunska vrijednost potresnog djelovanja
za referentni povratni period (npr.
proračunski spektar prema točki 4.2.4)
Pk karakteristična vrijednost prednapinjanja
nakon svih gubitaka
2i koeficijent kombinacija za nazovistalnu
vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Qki karakteristična vrijednost promjenljivoga
djelovanja "i"
 Djelovanje potresa na
konstrukcije i osnove
seizmičkog proračuna
Primjer proračuna
Građevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove proračuna i djelovanja na konstrukcije
 1. EKVIVALENTNE STATIČKE SILE

MANJE I JEDNOSTAVNIJE GRAĐEVINE

Npr:
Dvokatna obiteljska zidana zgrada prema tlocrtnoj skici
Treba načiniti proračun na djelovanje potresnih sila.
Izmjere zgrade: tlocrt 10x14 m, visina 3 x 2,80 m
1. Težina zgrade “u potresu”

stalno+ψEQ
Stropne konstrukcije:
- monolitna stropna konstrukcija od predgotovljenih stropnih gredica; s
podovima iznosi g1=5 kN/m2
- teţina pregradnih zidova, pročelja i parapeta g2=2,0 kN/m2
- visina stropne konstrukcije 0,20 m

Krovište ima teţinu g3= 2 kN/m2 tlocrta i oslanja se na zidove u smjeru osi x
Uporabno opterećenje na svim stropnim konstrukcijama q=2 kN/m2
 Proračun ukupne teţine zgrade
a) Vlastita težina G1 = 5 . 3100 = 15500 kN

b) Stalno opterećenje
A kata = 459 m2
- na krovu izol. slojevi Qtop-iz . Akata = 3,0 . 459 = 1377 kN
od pročelja Qpro = gpr.Akata = 2,08 . 459 = 955 kN
- na karakterističnom katu podovi i pregr. zidovi 1,7 . 459 = 780 kN
od pročelja 955 kN

c) Uporabno opterećenje
- snijeg i vjetar 0
- na katovima Qp = Qk,E . 459 = 0,3 . 459 = 138 kN

Stalno opterećenje - ukupno

G2 = (1377 + 955) + 4. (780 + 955) = 9272 kN

Uporabno opterećenje - ukupno

Q = 138 . 4 = 552 kN

Ukupna teţina zgrade

W = G1 + G2 + Q = 15500 + 9272 + 552 = 25324 kN

Provjera:
w = W / A zgr = 25324 / 2295 = 11 kN/m2 tlocrta
 FAKTOR VAŢNOSTI

γI = 1,00 „Obična stambena zgrada“

FAKTOR PONAŠANJA

qd = q0 . kW ≥ 1,5
q0 = 3,0 omeĎeno ziĎe
kW = (1 + α0) / 3 < 1

α0 = prevladavajućui (Hw / ℓw) iznosi koeficijent oblika zidova

za Hw = 3,0 m i ℓw = 6,0 m α = 0,50

kW = 1,5 / 3 = 0,5

qd = 3,00 . 0,5 = 1,50

 Proračun perioda
prvog oblika vlastitih osciliranja zgrade

T1 = 0,05 H ¾ = 0,05 8,4 3 / 4 = 0,25 s

H - visina zgrade
 PRORAČUNSKI SPEKTAR

Potresno područje: Intenzitet IX stupnja.

Pripadajuća vrijednost proračunskog ubrzanja a g = 0,3 g

Razred temeljnog tla: "B"

Konačna vrijednost faktora ponašanja q=1,5

IZ OVIH PODATAKA SE IZRAČUNA PRORAČUNSKI SPEKTAR

Ordinata proračunskog spektra za period T1

Nalazi se u području horizontalnog dijela

spektra izmeĎu točaka B i C jer je
TB ≤ T1 ≤ TC

Sd(T) = (α S β0) / qd

α=ag / g = 0,30 seizmički koeficijent za

IX° potresa
S = 1,00 parametar tla; tlo razreda B
β0 = 2,5 faktor povećanja spektralnog
ubrzanja pri viskoznom
prigušenju ξ=5%
qd = 1,50 faktor ponašanja (konstrukcije)

Sd(T1) = (0,30 . 1,00 . 2,50) / 1,50 = 0,50

 Proračun ukupne potresne sile

Ukupna potresna poprečna sila u podnoţju

zgrade

Fb = Sd(T1). W = 0,50 . 25324 = 12662 kN

 Raspodjela ukupne potresne sile po visini zgrade
Težina karakterističnog kata
W1-4 = 3100 + (780+955) + 138 = 4972 kN

Težina najvišeg kata

W5 = W - ΣW1-4 = 25324 - 4.4973 = 5432 kN

Fi = Fb . (ziWi / ΣziWi)

Tablica 2. - Raspodjela ukupne poprečne sile po visini zgrade

Kat zi Wi ziWi ziWi/ΣziWi Fi (kN)

5 15,0 5432 81480 0,353 4471
4 12,0 4973 59676 0,259 3279
3 9,0 4973 44757 0,194 2456
2 6,0 4973 29838 0,129 1633
1 3,0 4973 14919 0,065 823
Ukupno 230670 1,000 12662
 Proračun horizontalnih katnih krutosti
Horizontalna katna krutost konstruktivnog elementa

∆ = 1 . h3 / 12 EI + 1,2 h / GA

Horizontalna krutost je po definiciji

k = 1 / ∆ (kN/m)

U omjerima krutosti katne se sile razdjeljuju

vertikalnim konstruktivnim elementima