Professional Documents
Culture Documents
Proračunsko Računovodstvo PDF
Proračunsko Računovodstvo PDF
RAČUNOVODSTVO
PRORAČUNA
I PRORAČUNSKIH
KORISNIKA
Dr. sc. Jelena Vidović
Recenzenti:
Doc. dr. sc. Jasenka Bubić
Mr. sc. Luka Mladineo
1.UVOD ................................................................................................................................................................................... 5
2. ZAKON O PRORAČUNU.............................................................................................................................................12
3. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO....................................................................................................................39
4.4. Revalorizacija.......................................................................................................................................................93
6. OBVEZE ...........................................................................................................................................................................98
7.7. Obračunati prihodi poslovanja i obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine .. 108
8.3. Rashodi za materijal i djelove za tekuće i investicijsko održavanje te dodatno ulaganje . 111
8.11.tekuće i kapitalne donacije, kazne, penali, naknade štete i kapitalne pomoći. ................... 116
14. PRORAČUNSKI KORISNICI KAO OBVEZNICI PDV-A I POREZA NA DOBIT .................................... 129
4
1.UVOD
Zakon o proračunu definira državni proračun kao akt kojim se procjenjuju prihodi i
primici te utvrñuju rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga
Hrvatski sabor.
1
Zakon o proračunu, NN, br. 87/08, 136/12, čl. 1.
5
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog
(regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno
i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje
javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova, izdavanje grañevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te
provedbu dokumenata prostornog ureñenja za područje županije izvan područja velikoga
grada te ostale poslove u skladu s posebnim zakonima.
Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine ureñuju se tri
glavna područja:
1. područje planiranja, izrade i donošenja proračuna za jednu godinu i projekcija za
sljedeće dvije godine te izvršavanje proračuna na razini države i lokalnih jedinica;
2. područje upravljanja proračunskim sredstvima, imovinom države i lokalnih jedinica i
javnim dugom, te zaduživanje i davanje jamstava;
3. područje proračunskih odnosa u javnom sektoru, kao i odnosa proračuna i korisnika
proračuna sa subjektima izvan sustava proračuna, odnosno javnog sektora.
6
banaka i Centar za restrukturiranje i prodaju. Trgovačka društva od razvojnog značenja u
kojima Republika Hrvatska ima većinski udio su2:
1. ACI d.d., Opatija
2. Croatia Airlines d.d., Zagreb
3. Jadrolinija Rijeka (do 2017. godine)
4. Luka Rijeka d.d., Rijeka
5. Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa
6. Zračna luka Pula d.o.o., Pula
7. Zračna luka Rijeka d.o.o., Omišalj
8. Zračna luka Zadar d.o.o., Zadar
9. Zračna luka Split d.o.o., Kaštel Štafilić
10. Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Čilipi
11. Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb
12. Imunološki zavod d.d., Zagreb
13. Narodne novine d.d., Zagreb
14. Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d., Zagreb
15. Zrakoplovno – tehnički centar d.d., Velika Gorica
16. Brodarski institut d.o.o., Zagreb
17. HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb
18. Croatia banka d.d., Zagreb
19. Croatia osiguranje d.d., Zagreb
20. Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb
21. Petrokemija d.d., Kutina
22. HŽ Cargo d.o.o.
23. Luka Vukovar d.o.o.
24. APIS IT d.o.o.
25. Park Prevlaka d.o.o., Gruda
26. Brijuni rivijera d.o.o., Pula
27. Club Adriatic d.o.o.,
2Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017.
godine, čl.8.3.
7
Proračunski i izvanproračunski korisnici su utvrñeni Registrom proračunskih i
izvanproračunskih korisnika.
3
Sustav proračuna : računovodstvo, financije, revizija, porezi, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2000., str. 14 Isto: Sever, Ivo: Javne financije : razvoj, osnove teorije, analiza, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 1995., str. 354. Isto: Jelčić, Barbara: Financije u teoriji i praksi, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd.,
Informator, Zagreb, 1988., str. 292.
8
• Politički aspekt proračuna argumentira se činjenicom da je proračun snažno sredstvo za
provoñenje odreñenih političkih ciljeva.
• Ekonomski aspekt proračuna je naglašen svugdje gdje postoji izražena državna
intervencija koja regulatorno djeluje na privredna kretanja.32
• Socijalni aspekt proračuna sastoji se u njegovoj ulozi instrumenta redistribucije
nacionalnog dohotka čime se osiguravaju podjednake mogućnosti zadovoljavanja
javnih potreba svih pojedinaca bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.
Prema odredbi čl. 3. toč. 51. Zakona o proračunu, proračunsko računovodstvo je:
Računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i
izvještavanje o poslovnim dogañajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih
korisnika. Osnovna razlika u odnosu na računovodstvo poduzetnika jest odsutnost dobiti kao
cilja poslovanja. Ono mora proizvesti potpune i pouzdane informacije o svim segmentima
javne potrošnje jer bez potpune i pouzdane informiranosti o svim segmentima javne potrošnje
nema ni potpune demokracije. Javnost mora u cijelosti biti upoznata s informacijama o
prošlim, sadašnjim i budućim aktivnostima države. Državno računovodstvo stoga nužno
prerasta iz ograničenog evidencijskog sustava u važan upravljački i nadzorni mehanizam
javnosti.
4
Više o korelaciji sustava proračuna i fiskalnih rezultata u: Bajo, A.: Proračunski sustav :
ornament ili sredstvo upravljanja državnim financijama, Institut za javne financije, Zagreb, 2006., str. 60
9
Računovodstveni su sustavi stoga prošireni i dopunjeni novim zadatcima u postupku pripreme
i konsolidacije proračuna. U ranijim razvojnim fazama proračunsko računovodstvo se više ili
manje poistovjećivalo s računovodstvenim sustavom države. Taj se sustav temeljio na
jednogodišnjem praćenju prihoda i rashoda proračuna i to još uvijek najčešće na novčanom
konceptu. Ove informacije su dopunjavane sa izvještajima o imovini i obvezama -
usredotočeno na državni subjekt kao ekonomski entitet. Kako je poslovanje države postalo
sve složenije, postajalo je jasno da su knjigovodstvene informacije koje su prikupljane po
novčanom principu i ograničene na godinu bile neprimjerene za objavljivanje potpunih
tekućih i budućih troškova poslovanja i investicijskih odluka.
Planiranje proračuna kao složeni proces usklañivanja zahtijeva korisnika koji proizlaze iz
njihovog zakonskog djelovanja i djelokruga s okvirom proračunske potrošnje koji je
determiniran gospodarskim, političkim, socijalnim okruženjem jedna je od važnijih faza
proračunskog procesa. Pred integralno računovodstvo se postavlja dodatni zahtjev da uz
elemente ekonomske uspješnosti (prihode i rashode) prati i primitke i izdatke kao kategorije
financiranja odnosno izvršavanja proračuna.
10
1.3 PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO U HRVATSKOJ
MMF je 2001.g. objavio novi priručnik statistike državnih financija (Goverment Finance
Statistics - GFS) prema kojem sve zemlje ( članice MMF-a) trebaju sastavljati statističke
izvještaje za potrebe izvještavanja prema MMF-u.
11
2. ZAKON O PRORAČUNU
Proračun je osnovni instrument financiranja javnih izdataka od općeg i zajedničkog
interesa za jednu zemlju. Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primitci te
utvrñuju rashodi i izdatci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski
sabor. Temeljni cilj Zakona je korištenje proračunskih sredstva za financiranje poslova,
funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i drugih korisnika proračuna u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i
izvršavanje te ostvarivanje prava primatelja sredstava proračuna.
13
kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za
ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog
zaduživanja. Kapitalni rashodi jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za
održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći (u okviru proračuna) te dodatna ulaganja
u nefinancijsku imovinu. Osnovno pravilo kojim se vodi ova zakonska odredba jest da se iz
namjenskih sredstava ostvarenih od prodaje nefinancijske imovine i od naknade štete
omogućuje financiranje kupnje druge imovine ili otplatu kredita kojim je stečena imovina te
ulaganje u dionice i udjele trgovačkih društava. Na taj način jedna vrsta imovine se
zamjenjuje drugom jer se kreditom nabavila ili izgradila nova imovina i ne financiraju se
kamate.
Nakon toga Vlada donosi Smjernice ekonomske i fiskalne politike u kojima daje osvrt
na tekuće gospodarsko stanje u Hrvatskoj i okruženju i daje smjernice za sljedeće razdoblje.
Temelj na kojem počiva izrada proračuna je procjena BDP-a u sljedećem razdoblju jer upravo
na temelju kretanja BDP-a je moguće procijeniti kretanje prihoda državnog proračuna u
sljedećem razdoblju koji većinom proizlaze iz poreza. Smjernice sadrže:
1) strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike,
2) osnovne makroekonomske pokazatelje,
3) osnovne pokazatelje fiskalne politike,
4) procjenu prihoda i rashoda i te primitaka i izdataka svih razina općeg proračuna,
14
5) prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji
sadrže visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku
godinu, te prijedlog financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije
godine,
6) predviñene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom.
15
Slika 2: Rokovi za izradu državnog proračuna za razdoblje 2014. - 2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje
2014. - 2016.
Jedna od najvećih promjena koju donosi Zakon je uvoñenje strateškog planiranja kojim je
uspostavljena veza izmeñu proračuna i politike. Najvažnije novosti u dijelu postupka
donošenja proračuna u odnosu na Zakon iz 2003. očituju se u tome da Sabor, odnosno
predstavničko tijelo, uz proračun donosi i projekciju (procjenu prihoda i primitaka te rashoda i
izdataka) za sljedeće dvije proračunske godine. Srednjoročni proračunski okvir koji
proizlazi iz odredbi Zakona o proračunu sastoji se od sljedećih elemenata:
- makroekonomskih projekcija, projekcija prihoda, rashoda, manjka/viška i javnog duga
za srednjoročno razdoblje,
- strateških planova koji postavljaju vladine politike i prioritete za srednjoročno razdoblje,
- pristupa planiranju «od vrha prema dnu»,
- sustava mjerenja učinaka koji utvrñuje ciljeve i izvještava o očekivanim i postignutim
rezultatima, informira o alokaciji resursa i odlukama ministarstava i
- proračuna koji daje pregled vladinih planova potrošnje za sljedeću godinu i predstavlja
prvu godinu srednjoročnog okvira.
Tako postavljen trogodišnji okvir od iznimne je važnosti za postizanje fiskalne discipline i
alokaciju raspoloživih sredstava prema strateškim prioritetima.
16
Slika 3: Državni proračun 2012. – 2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.
17
2.3. PRORAČUNSKA NAČELA
• obračunske jedinice,
• univerzalnosti, S obzirom da stvarni pad BDP-a nije u
• specifikacije, skladu s projekcijama na kojima se
temeljio Državni proračun Republike
• dobrog financijskog upravljanja i Hrvatske za 2014. g. te da je u tijeku
• transparentnosti (čl. 4. Zakona o postupak izmjena i dopuna Državnog
proračuna Republike Hrvatske za
proračunu). 2014.g potrebno je osigurati dodatna
sredstva na prihodovnoj strani
državnog proračuna. Jedna od mjera
NAČELO JEDINSTVA I TOČNOSTI PRORAČUNA kojima se mogu uvećati prihodi
državnog proračuna Republike
Hrvatske potrebni za financiranje
U proračunu se prihodi i primici koji zdravstava i drugih javnih potreba je
pripadaju državi i jedinicama lokalne i uvećanje opće stope za obvezno
zdravstveno osiguranje s 13% na 15%.
područne (regionalne) samouprave, kao i svi Ovime će se u 2014. G. osigurati 1,6
njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, milijardi i 2,4 milijarde kuna u svim
sljedećim godinama.
iskazuju po bruto-načelu. Sredstva proračuna
koriste se za financiranje rashoda, funkcija i …
programa državnih tijela i tijela jedinica S obzirom na nužnost osiguranja
lokalne i područne (regionalne) samouprave i sredstava na prihodovnoj strani
državnog proračuna, te postupku
drugih proračunskih i izvanproračunskih usklađenja Zakona o doprinosima s
korisnika u visini utvrñenoj proračunom. propisima o mirovinskom osiguranju i
propisima o pravima za vrijeme
Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata
nezaposlenosti, predlaže se stupanje na
planiranja (projekata, planova, programa, snagu ovoga Zakona prvog dana od
strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada te dana objave u Narodnim novinama
18
propisi i akti planiranja) trebaju sadržavati procjenu fiskalnog učinka na proračun u skladu s
posebnim propisima. Zakoni i drugi propisi koje Vlada predlaže Saboru moraju sadržavati
financijsku procjenu posljedica za proračun iz koje mora biti razvidno da li se na temelju
predloženog propisa povećavaju ili smanjuju prihodi ili rashodi proračuna.
NAČELO URAVNOTEŽENOSTI
Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i
izdatke. Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviñenih okolnosti,
povećaju rashodi i izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti
pronalaženjem novih prihoda i primitaka, odnosno smanjenjem predviñenih rashoda i
izdataka. Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i
dopunama proračuna prema postupku za donošenje proračuna.
19
Prihodi i primitci planirani u proračunu prema izvorima iz kojih potječu (opći prihodi i
primitci, namjenski prihodi i dr.) moraju biti u ravnoteži s planiranim rashodima i izdatcima
koji se prikazuju prema proračunskim klasifikacijama.
NAČELO UNIVERZALNOSTI
Prihodi i primitci služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka, osim ako Zakonom,
zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna nije
drukčije propisano.
Primici od prodaje dionica i udjela koriste se samo za otplatu duga u računu financiranja,
a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga koriste se za nabavu
nefinancijske i financijske imovine.
20
NAČELO SPECIFIKACIJE
Prihodi i primitci, rashodi i izdatci proračuna moraju biti razvrstani prema proračunskim
klasifikacijama. Prihodi i primici proračuna moraju biti rasporeñeni u proračunu po
ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima. Rashodi i izdaci proračuna moraju biti
rasporeñeni u proračunu prema proračunskim klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i
primicima.
NAČELO TRANSPARENTNOSTI
21
2.4. ODGOVORNOST ČELNIKA
Prijenos ovlasti čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti. Osnovno
načelo razdvajanja dužnosti polazi od toga da iste osobe ne mogu obavljati poslove
pripreme projekata odnosno planiranja, nabave i ugovaranja, financijskog upravljanja,
plaćanja, računovodstvenog evidentiranja, kontrole i revizije. Ovim su pobrojane temeljne
funkcije koje su meñusobno nespojive i osobe koje rade na svakoj od njih moraju biti
različite.
22
2.5. PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE
5
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, 26/10 i 120/13
23
IZVORI FINANCIRANJA
Izvori financiranja, kao jedna od klasifikacija, jesu skupine prihoda i primitaka iz kojih
se podmiruju rashodi i izdatci odreñene vrste i utvrñene namjene. Rashodi i izdatci se
planiraju, izvršavaju i računovodstveno evidentiraju prema izvorima financiranja.
24
8. U izvor financiranja – namjenski primici uključuju se primici od financijske imovine i
zaduživanja, čija je namjena utvrñena posebnim ugovorima i/ili propisima.
Izvor: Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, broj 26/10 i 120/13, čl. 17.
EKONOMSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
Razred
Skupina
Podskupina
01 Opće javne usluge
25
011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi
0111 Izvršna i zakonodavna tijela
0112 Financijski i fiskalni poslovi
0113 Vanjski poslovi
012 Inozemna ekonomska pomoć
0121 Ekonomska pomoć zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji
0122 Ekonomska pomoć usmjerena preko meñunarodnih agencija
013 Opće usluge
0131 Opće usluge vezane uz službenike
0132 Sveukupno planiranje i statističke usluge
0133 Ostale opće usluge
014 Osnovna istraživanja
0140 Osnovna istraživanja
015 Istraživanje i razvoj: Opće javne usluge
0150 Istraživanje i razvoj: Opće javne usluge
016 Opće javne usluge koje nisu drugdje svrstane
0160 Opće javne usluge koje nisu drugdje svrstane
017 Transakcije vezane uz javni dug
0170 Transakcije vezane uz javni dug
018 Prijenosi općeg karaktera izmeñu različitih državnih razina
0180 Prijenosi općeg karaktera izmeñu različitih državnih razina
02 Obrana
021 Vojna obrana
0210 Vojna obrana
022 Civilna obrana
0220 Civilna obrana
023 Inozemna vojna pomoć
0230 Inozemna vojna pomoć
024 Istraživanje i razvoj obrane
0240 Istraživanje i razvoj obrane
025 Rashodi za obranu koji nisu drugdje svrstani
0250 Rashodi za obranu koji nisu drugdje svrstani
03 Javni red i sigurnost
031 Usluge policije
0310 Usluge policije
032 Usluge protupožarne zaštite
0320 Usluge protupožarne zaštite
033 Sudovi
0330 Sudovi
26
034 Zatvori
0340 Zatvori
035 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost
0350 Istraživanje i razvoj: Javni red i sigurnost
036 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani
0360 Rashodi za javni red i sigurnost koji nisu drugdje svrstani
04 Ekonomski poslovi
041 Opći ekonomski, trgovački i poslovi vezani uz rad
0411 Opći ekonomski i trgovački poslovi
0412 Opći poslovi vezani uz rad
042 Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov
0421 Poljoprivreda
0422 Šumarstvo
0423 Ribarstvo i lov
043 Gorivo i energija
0431 Ugljen i ostala kruta mineralna goriva
0432 Nafta i prirodni plin
0433 Nuklearno gorivo
0434 Ostala goriva
0435 Električna energija
0436 Ostale vrste energije
044 Rudarstvo, proizvodnja i grañevinarstvo
0441 Rudarstvo, mineralni resursi i ostala mineralna goriva
0442 Proizvodnja
0443 Grañevinarstvo
045 Promet
0451 Cestovni promet
0452 Promet vodnim putovima
0453 Željeznički promet
0454 Zračni promet
0455 Promet cjevovodima i ostali promet
046 Komunikacije
0460 Komunikacije
047 Ostale industrije
0471 Distribucija i skladištenje
0472 Hoteli i restorani
0473 Turizam
0474 Višenamjenski razvojni projekti
048 Istraživanje i razvoj: Ekonomski poslovi
27
0481 Istraživanje i razvoj: Opći ekonomski, trgovački i poslovi vezani uz rad
0482 Istraživanje i razvoj: Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov
0483 Istraživanje i razvoj: Gorivo i energija
0484 Istraživanje i razvoj: Rudarstvo, proizvodnja i grañevinarstvo
0485 Istraživanje i razvoj: Promet
0486 Istraživanje i razvoj: Komunikacije
0487 Istraživanje i razvoj: Ostale industrije
049 Ekonomski poslovi koji nisu drugdje svrstani
0490 Ekonomski poslovi koji nisu drugdje svrstani
05 Zaštita okoliša
051 Gospodarenje otpadom
0510 Gospodarenje otpadom
052 Gospodarenje otpadnim vodama
0520 Gospodarenje otpadnim vodama
053 Smanjenje zagañivanja
0530 Smanjenje zagañivanja
054 Zaštita bioraznolikosti i krajolika
0540 Zaštita bioraznolikosti i krajolika
055 Istraživanje i razvoj: Zaštita okoliša
0550 Istraživanje i razvoj: Zaštita okoliša
056 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani
0560 Poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani
06 Usluge unaprjeñenja stanovanja i zajednice
061 Razvoj stanovanja
0610 Razvoj stanovanja
062 Razvoj zajednice
0620 Razvoj zajednice
063 Opskrba vodom
0630 Opskrba vodom
064 Ulična rasvjeta
0640 Ulična rasvjeta
065 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti
0650 Istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti
066 Rashodi vezani uz stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani
0660 Rashodi vezani uz stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani
07 Zdravstvo
071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema
0711 Farmaceutski proizvodi
0712 Ostali medicinski proizvodi
28
0713 Terapeutski pribor i oprema
072 Službe za vanjske pacijente
0721 Opće medicinske usluge
0722 Specijalističke medicinske usluge
0723 Zubarske usluge
0724 Paramedicinske usluge
073 Bolničke službe
0731 Usluge općih bolnica
0732 Usluge specijalističkih bolnica
0733 Usluge medicinskih centara i centara za majčinstvo
0734 Usluge centara za njegu i oporavak
074 Službe javnog zdravstva
0740 Službe javnog zdravstva
075 Istraživanje i razvoj zdravstva
0750 Istraživanje i razvoj zdravstva
076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani
0760 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani
08 Rekreacija, kultura i religija
081 Službe rekreacije i sporta
0810 Službe rekreacije i sporta
082 Službe kulture
0820 Službe kulture
083 Službe emitiranja i izdavanja
0830 Službe emitiranja i izdavanja
084 Religijske i druge službe zajednice
0840 Religijske i druge službe zajednice
085 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije
0850 Istraživanje i razvoj rekreacije, kulture i religije
086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani
0860 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani
09 Obrazovanje
091 Predškolsko i osnovno obrazovanje
0911 Predškolsko obrazovanje
0912 Osnovno obrazovanje
092 Srednjoškolsko obrazovanje
0921 Niže srednjoškolsko obrazovanje
0922 Više srednjoškolsko obrazovanje
093 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
0930 Poslije srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
29
094 Visoka naobrazba
0941 Prvi stupanj visoke naobrazbe
0942 Drugi stupanj visoke naobrazbe
095 Obrazovanje koje se ne može definirati po stupnju
0950 Obrazovanje koje se ne može definirati po stupnju
096 Dodatne usluge u obrazovanju
0960 Dodatne usluge u obrazovanju
097 Istraživanje i razvoj obrazovanja
0970 Istraživanje i razvoj obrazovanja
098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane
0980 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane
10 Socijalna zaštita
101 Bolest i invaliditet
1011 Bolest
1012 Invaliditet
102 Starost
1020 Starost
103 Sljednici
1030 Sljednici
104 Obitelj i djeca
1040 Obitelj i djeca
105 Nezaposlenost
1050 Nezaposlenost
106 Stanovanje
1060 Stanovanje
107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima
Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim
1070
programima
108 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite
1080 Istraživanje i razvoj socijalne zaštite
109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane
1090 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane
Izvor: Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, NN, broj 26/10 i 120/13.
ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA
RAZDJEL
GLAVA GLAVA
PK PK PK
31
Slika 5: Limiti rashoda za zaposlene po razdjelima državnog proračuna za izvore financiranja:
opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici od zaduživanja za razdoblje 2014. –
2016.
Izvor: Ministarstvo financija, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016.
32
LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA
PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA
Izvor: Plan razvojnih programa za razdoblje 2014.-2016. Proračun grada Splita za 2014. godinu sa projekcijama
za 2015.-2016. godinu, dostupno na; http://www.split.hr/Default.aspx?sec=343, str. 25.
33
2.6. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA
OPĆI DIO
Opći dio proračuna čine račun:
prihoda i rashoda
i račun financiranja.
34
POSEBNI DIO
35
Slika 9: Posebni dio proračuna
Izvor: Proračun grada Splita za 2014. godinu sa projekcijama za 2015.-2016. godinu, Posebni dio: dostupno na;
http://www.split.hr/Default.aspx?sec=343, str. 33.
36
UPRAVLJANJE IMOVINOM DRŽAVE I JLP(R)S-A
37
POMOĆI EUROPSKE UNIJE
PRORAČUNSKA ZALIHA
38
3. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO
39
Tablica 3: Obveznici proračunskog računovodstva
40
Tablica 4: Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna
GRAD SPLIT
JAVNA VATROGASNA POSTOJBA GRADA SPLITA
JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREðENJE GRADA SPLITA
JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK ŠUMOM MARJAN
GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA
ETNOGRAFSKI MUZEJ
HRVATSKI POMORSKI MUZEJ SPLIT
MUZEJ GRADA SPLITA
PRIRODOSLOVNI MUZEJ I ZOOLOŠKI VRT
GALERIJA UMJETNINA
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U SPLITU
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA
GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH
MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR
JAVNA USTANOVA ŠPORTSKI OBJEKTI SPLIT
O.Š. MARJAN
O.Š. DOBRI
O.Š. BOL
O.Š. SKALICE
O.Š. MANUŠ
O.Š. SPINUT
O.Š. POJIŠAN
O.Š. LUČAC
O.Š. BRDA
O.Š. MEJE
41
O.Š. TRSTENIK
O.Š. BLATINE, ŠKRAPE
O.Š. PLOKITE
O.Š. KMAN KOCUNAR
O.Š. SPLIT 3
O.Š. RAVNE NJIVE
O.Š. SUĆIDAR
O.Š. MERTOJAK
O.Š. GRIPE
O.Š. MEJAŠI
O.Š. PUJANKE
O.Š. SLATINE
O.Š. ŽRNOVNICA
O.Š. SRINJINE
O.Š. VISOKA
O.Š. KAMEN-ŠINE
O.Š. STOBREČ
DJEČJI VRTIĆ MARJAN
DJEČJI VRTIĆ RADOST
DJEČJI VRTIĆ GRIGOR VITEZ
DJEČJI VRTIĆ CVIT MEDITERANA
Izvor: Ministarstvo financija, Proračunsko računovodstvo, http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-
racunovodstvo
Da ne bi bilo zabune ovdje su dani proračunski korisnici Grada Splita, meñutim i Županija
Splitsko Dalmatinska ima svoje proračunske korisnike.
42
3.1. Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave
Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi
iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.
Proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva:
1. dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana) te s
drugim potrebnim podacima,
2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini
i vrijednosti,
3. financijske imovine i obveza, i to:
• potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima
dospjelosti, zateznim kamatama i dr.),
• primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po
vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima),
• potraživanja i obveza po osnovi primljenih kredita i zajmova te danih zajmova (po
vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, obračunatim
kamatama).
44
– Izvještaj o naplaćenim prihodima kojima riznica izvještava svog proračunskog korisnika
koji su prihodi iz njegove nadležnosti naplaćeni u proračun.
45
obavljanju vlastite trgovačke i proizvoñačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu
nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje,
– za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj
vrijednosti.
46
3.6. Sadržaj i primjena računskog plana
47
Slika 10: Organizacija računskog plana
48
Pregled stanja imovine i obveza temelj je za izračunavanje pokazatelja održivosti aktivnosti
proračuna i proračunskih korisnika, a to su:
– financijska neto vrijednost (razlika izmeñu financijske imovine i obveza) i
– neto vrijednost (razlika izmeñu ukupne imovine i obveza).
Razredi 3, 4, 5, 6, 7, 8 jesu razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj
klasifikaciji prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti.
Imovina jesu resursi koje kontrolira proračun odnosno proračunski korisnici kao rezultat
prošlih dogañaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti.
Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti.
Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti. Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon
odbitka svih obveza. Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka
dogañaja uz primjenu metode povijesnog troška.
49
Trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno JLP(R)S ima
odlučujući utjecaj na upravljanje u praksi vode računovodstvo dvojako:
– kao trgovačka društva – primjena poduzetničkog računovodstva ili
– kao neprofitne organizacije – prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih
organizacija.
Ti se izvanproračunski korisnici u opći proračun uključuju samo na razini financijskih
izvještaja koje su za konsolidaciju obvezni izraditi u skladu s odredbama Pravilnika o
financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.
3.9.1. Bilanca
50
51
52
53
54
Slika 11: Bilanca
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
Slika 12: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
71
3.9.3. Izvještaj o obvezama
72
73
Slika 13: Izvještaj o obvezama
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
74
3.9.4. Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
75
Slika 14: Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
76
3.9.5. Izvještaj o rashodima prema funkcijama
77
78
79
Slika 15: Izvještaj o rashodima prema funkcijama
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
3.9.6. Bilješke
80
2. Pregled dospjelih kamata na kredite i zajmove u Tablici 4. Dospjele kamate na kredite
i zajmove (Slika 16),
3. Pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji uz ispunjenje odreñenih uvjeta, mogu
postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u
tijeku i slično).
81
82
Slika 16: Bilješke uz financijske izvještaje
Izvor: Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, NN. 3/15.
83
Rokovi predaje financijskih izvještaja i vrsta financijskih izvještaja koje predaje su propisani
pojedinačno za svakog obveznika Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom
računovodstvu NN. 3/15.
3.10. Konsolidacija
84
4. STJECANJE I PRAĆENJE
NEFINANCIJSKE IMOVINE
Imovina je resurs kojeg kontrolira proračun odnosno proračunski korisnik kao rezultat
prošlih dogañaja od kojeg se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se
početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno po procijenjenoj
vrijednosti.
Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za
carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno
dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak upotrebe.
Dugotrajna imovina se, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje
u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuñenja ili uništenja.
85
Tablica 4: Klasifikacija imovine
Vrsta Financijska.
Nefinancijska imovina
Korisni vijek upotrebe Dugotrajna imovina (vijek upotrebe duži od jedne godine).
86
vlastite trgovačke i proizvoñačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku
imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje,
za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj
vrijednosti.
Skupina računa 04 – Sitni inventar sastoji se od zaliha sitnog inventara i sitnog inventara u
upotrebi.
Sitni inventar jest dugotrajna imovina čiji je upotrebni vijek duži od godinu dana, a
pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500 kuna.
87
Skupina računa 06 – Proizvedena kratkotrajna imovina sadrži: zalihe za obavljanje
djelatnosti, proizvodnju i proizvode i robu za daljnju prodaju. Proizvodnja u tijeku sastoji se
od dobara čiji proces proizvodnje nije dovršen. Gotovi proizvodi jesu proizvodi za koje je
završen proces proizvodnje te se mogu dalje prodavati, preraspodjeljivati ili koristiti.
Roba za daljnju prodaju jesu dobra koja su kupljena u svrhu daljnje prodaje.
4.1. Otpis
Red.
Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek trajanja Godišnja stopa (%)
br
1 2 3 4
I GRAðEVINSKI OBJEKTI
1. stambeni i poslovni objekti
od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25
od drveta i ostalog materijala 20 5
2. ceste, željeznice i slični prometni objekti 25 4
3. ostali grañevinski objekti 20 5
II POSTROJENJA I OPREMA
1. Uredska oprema i namještaj
računala i računalna oprema 4 25
uredski namještaj 8 12,5
ostala uredska oprema 5 20
2. Komunikacijska oprema 5 20
komunikacijski ureñaji 5 20
pokretni komunikacijski ureñaji 2 50
88
3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20
4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20
5. Instrumenti, ureñaji i strojevi 8 12,5
precizni i optički instrumenti 5 20
mjerni i kontrolni ureñaji:
– mehanički 8 12,5
– elektronički 5 20
6. Sportska i glazbena oprema 5 20
7. Ureñaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20
III PRIJEVOZNA SREDSTVA
1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5
osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20
2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5
Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom
3. 8 12,5
prometu
brodovi veći od 1000 brt 20 5
4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10
IV KNJIGE
Knjige u knjižnicama 5 20
VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO
V 5 20
STADO
NEMATERIJALNA PROIZVEDENA
VI
IMOVINA
1. Istraživanje rudnih bogatstava 10 10
2. Ulaganja u računalne programe 4 25
3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25
NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA
VII
IMOVINA
patenti, koncesije, licence, pravo korištenja
prema trajanju iz ugovora
tuñih sredstava, višegodišnji zakup i slično
prema stopama iz Odluke iz članka
VIII Vojna nefinancijska oprema
59. stavka 4. ovoga Pravilnika
Izvor: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, NN 87/08 i 136/12.
89
4.2. TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE I DODATNO ULAGANJE
NA IMOVINI
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produžuje vijek upotrebe, povećava
kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske
imovine kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja
ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine. Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se
vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno (potrebno je i povećati vrijednost vlastitih
izvora).
1) kupnjom
2) donacijama
3) pomoćima.
90
DONACIJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od
pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Za donacije nefinancijske imovine iskazuju
se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti. Dobivena dugotrajna nefinancijska
imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja skupina (663)
i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
(razred 4). Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun nefinancijske
imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.
D P
POMOĆI
91
U konsolidiranom financijskom izvještaju općeg proračuna pomoći unutar općeg
proračuna se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoći dane inozemnim vladama,
meñunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU.
Kada je knjigovodstvena vrijednost imovine 0, u tom slučaju kod danih pomoći i donacija
nema knjiženja prihoda i rashoda nego se samo obavlja isknjiženje darovane imovine.
D P
92
4.4. REVALORIZACIJA
93
Shema 3: Evidentiranje danih donacija kratkotrajne nefinancijske imovine
D P
Pri evidentiranju donacija kratkotrajne imovine postupa se na isti način kao i pri donaciji
dugotrajne nefinancijske imovine.
94
5. FINANCIJSKA IMOVINA
95
Shema 4: Evidentiranje povećanja dugoročne financijske imovine
D P
D P
96
RASHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA (AKTIVNA VREMENSKA
RAZGRANIČENJA (SKUPINA 19))
Rashodi koji nastaju kontinuirano u toku godine (rashodi za zaposlene, komunalne usluge
opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad
predstavničkih i izvršnih tijela, naknade grañanima i kućanstvima na temelju osiguranja i
druge naknade i slično) se uključuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se
izvještaji sastavljaju. Oni rashodi koji ne pripadaju tekućem razdoblju se knjiže kao aktivna
vremenska razgraničenja odnosno rashod budućeg razdoblja.
97
6. OBVEZE
Obveze se sastoje od:
23 - Obveza za rashode poslovanja,
24 - Obveza za nabavu nefinancijske imovine,
25 - Obveza za vrijednosne papire,
26 - Obveza za kredite i zajmove i
29 - Odgoñeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska
razgraničenja).
23 – Obveze za rashode poslovanja sadrži obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao
rashod na računima razreda 3 – Rashodi poslovanja, a to su obveze za: zaposlene, materijalne
rashode, financijske rashode, subvencije, temeljem sredstava pomoći EU, naknade grañanima
i kućanstvima, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obveze.
98
Shema 6: Model knjiženja zaduživanja putem izdavanja vrijednosnih papira i primljenih
zajmova
D P
99
7 . V L A S T I T I I Z VO R I I U T V R Đ I VA N J E
R E Z U LTATA
100
potpunog uništenja imovine (koja se ne može otuñiti, prodati kao otpad ili
pokloniti),
prepoznavanja do tada neotkrivene imovine,
viškova i manjkova imovine (osim manjkova na teret zaposlenika),
gubitka prava vlasništva nad imovinom,
otpis- isknjiženje potraživanja (najčešće zbog zastare potraživanja) itd.
Svaka promjena evidentirana na računima podskupine 915 prenosi se u korist ili na teret
odgovarajućeg računa u skupini 91 na kraju godine. Izvještaj o promjenama u obujmu i
vrijednosti imovine i obveza je moguće sastaviti na temelju prometa računa 915.
101
7.2. UTVRĐIVANJE REZULTATA I ZAKLJUČNA KNJIŽENJA
102
7.3. KOREKCIJE REZULTATA POSLOVANJA
104
5. NAMJENSKI PRIHODI I PRIMICI
Čl. 48. Zakona propisana je i obvezna uplata u proračun namjenskih prihoda, a čl. 52. i
vlastitih prihoda. Državni proračun može Zakonom o izvršavanju državnog proračuna
propisati izuzeće obveze uplate namjenskih i vlastitih prihoda u proračun.
Namjenski prihodi i primici su: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi
od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno JLP(R)S-a, naknade s naslova
osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Namjenski prihodi su
prihodi proračuna, zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o
izvršavanju proračuna JLIP(R)S-a mogu biti izuzeti od vraćanja u nadležni proračun.
Izuzimanje od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka propisano je za znanost, visoko
obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuñe, sustav izvršenja sankcija i ustanove kulture, a
za ustanove socijalne skrbi propisano je izuzimanje od obveze uplate donacija. Nadležna
ministarstva obvezna su nadzirati ostvarenje i trošenje tih prihoda. Namjenski prihodi i
primici koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću
proračunsku godinu. Nakon toga je potrebno izvršiti rebalans proračuna na način da se
povećaju planirani rashodi i prenesu viškovi, te se na taj način proračun uravnotežuje.
105
7.6. VLASTITI PRIHODI
106
ODLUKA
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
107
7.7 OBRAČUNATI PRIHODI POSLOVANJA I OBRAČUNATI PRIHODI
OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
Primici od prodaje dionica i udjela trgovačkih društava u kojima je osnivač ili suosnivač
država koriste se samo za otplatu duga u račun financiranja. Ako se sredstva od prodaje
dionica i udjela ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga koristit će se za nabavu
nefinancijske i financijske imovine.
108
8 . R A S H O D I P O S L O VA N JA
109
Bolovanja iznad 42 dana knjiže se na teret potraživanja na osnovnom računu 12911
potraživanja za naknade koje se refundiraju i u korist obveza za bolovanja iznad 42 dana na
osnovnom računu 23122. Isplatom sredstava za bolovanja iznad 42 dana, od strane
poslodavca zatvara se obveza za bolovanje iznad 42 dana, a refundacijom sredstava HZZO-a
zatvaraju se potraživanja za naknade koje se refundiraju.
110
8.3. RASHODI ZA MATERIJAL I DJELOVE ZA TEKUĆE I
INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE TE DODATNO ULAGANJE
Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produžuje vijek uporabe, povećava
kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske
imovine, kao npr. ulaganje u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja
ne moraju biti uvjetovana starenjem imovine. Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se
vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno.
111
8.4. RASHODI KOJI NASTAJU KONTINUIRANO
Rashodi za računalne usluge mogu biti ulaganja u izradu vlastitih ili kupnju već postojećih
računalnih programa, održavanje, dorada, popravljanje, ažuriranje već postojećih programa i
prava na korištenje kod korisnika. Kada se radi o rashodima koji se odnose na redovito
održavanje, ažuriranje, prepravljanje već postojećih programa, baza i sl. teretit će se osnovni
račun u okviru odjeljka 3283 – Računalne usluge.
Ako korisnik meñutim nabavlja potpuno novi program, računalnu bazu i sl., ovi rashodi
razvrstavaju se kao rashodi za nabavu nematerijalne proizvedene imovine i evidentiraju se u
okviru skupine 412 – Nematerijalna imovina i istovremeno se evidentira povećanje imovine u
okviru računa 0 i 9.
8.6. LICENCA
112
8.7. OSTALE USLUGE
U ovom odjeljku evidentiraju se ostale usluge kao npr. grafičke i tiskarske usluge, usluge
kopiranja i uvezivanja, izrade filma i fotografija, ureñenje prostora, usluge pri registraciji
prijevoznih sredstava, te usluge čišćenja i pranja i sl. kao i usluge čuvanja imovine i osoba.
8.8. SUBVENCIJE
Skupina računa 35 – Subvencije sadrži subvencije koje se klasificiraju prema primateljima na:
subvencije u javnom sektoru (trgovačkim društvima, kreditnim institucijama,
osiguravajućim društvima i ostalim financijskim institucijama),
subvencije izvan javnog sektora ( poljoprivrednicima, obrtnicima, trgovačkim
društvima, kreditnim institucijama, osiguravajućim društvima i ostalim
financijskim institucijama).
Subvencije su potpore – prijenos sredstava bez protučinidbe odnosno prijenosi koji nisu
naknada za neko isporučeno dobro ili obavljenu uslugu. Subvencije su tekući prijenosi
sredstava koji se daju proizvoñačima za poticanje proizvodnje odreñenih proizvoda i pružanja
usluga, a mogu se utvrñivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih,
prodanih ili uvezenih dobara i usluga.
113
8.9. SPONZORSTVA
8.10. POMOĆI
114
Sredstva namijenjena proračunima iz svoje nadležnosti iskazuju se u skupini 3671 (prijenose
proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnosti) ovisno o tome za što su
sredstva utrošena i to:
– prijenose za financiranje rashoda poslovanja
– prijenose za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine
– prijenose za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova.
Naknade se dijele na naknade u novcu i naknade u naravi. Naknade u novcu jesu novčana
davanja koja grañani i kućanstva dobivaju općenito za svoje potrebe, a naknade u naravi
obuhvaćaju davanja kojima se posredno ili neposredno grañanima i kućanstvima osiguravaju
odreñena dobra ili usluge. Posredno znači da proračun i proračunski korisnici plate
115
dobavljaču, a grañani mogu besplatno podići proizvod ili koristiti uslugu. Neposredno znači
da grañani odnosno kućanstva imaju odobren iznos novca koji dobiju za kupnju odreñenih
proizvoda ili usluga. Stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim
zaposlenicima evidentiraju se u ovoj skupini.
Skupina računa 38 – Ostali rashodi sadrži tekuće i kapitalne donacije, kazne, penale i
naknade štete i kapitalne pomoći.
116
Shema 7: Dane kapitalne pomoći u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini subjektima izvan
proračuna
D P
D P
119
1 0 . I Z DA C I Z A F I N A N C I J S KU I M O V I N U
I O T P L AT E Z A J M O VA
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova obuhvaćaju izdatke za: dane zajmove,
ulaganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici, otplatu glavnice primljenih kredita i
zajmova te otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire. Proračuni i proračunski korisnici
koji prema drugim propisima mogu davati zajmove evidentiraju ih zaduživanjem
odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove u skupini računa 51 i odobravanjem računa
novčanih sredstava te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun zajmova u skupini 13 i
odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.
120
zajmove u skupini 26 i odobrava se odgovarajući račun ispravka izvora vlasništva u skupini
91.
121
1 1 . P R I H O D I P O S L O VA N JA
U okviru ukupnih prihoda državnog proračuna najznačajniju stavku čine porezni prihodi s
udjelom od 59 %, a slijede prihodi od doprinosa s udjelom od 34,5 %, dok se preostali dio
odnosi na prihode od imovine, razne i neprepoznate prihode, prihode od prodaje roba i usluga
te pomoći (2012.g.)7.
122
11.2. DOPRINOSI
123
Na stavci prihoda od dobiti u 2012. g je najveći uplaćeni prihod onaj od dobiti HNB-a u
iznosu od 480,1 milijuna kuna, a manji dio prihoda od dividendi ostvaren je putem prihoda od
dobiti javnih poduzeća (FINA, AKD, Hrvatska lutrija i sl.).
124
Prihodi od prodaje roba i usluga na razni jedinica lokalne regionalne i područne
samouprave su prihodi od prodaje biljega, od boravišne pristojbe, komunalne naknade,
komunalni doprinosi i ostale naknade.
Donacije su sredstva koja, bez obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od
pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna.
Skupina računa 68 – Kazne, upravne mjere i ostali prihodi obuhvaćaju kazne za carinske,
devizne, porezne prekršaje, prekršaje trgovačkih društava, prekršaje u prometu te kazne i
druge mjere u kaznenom postupku, kazne za prekršaje na kulturnim dobrima, upravne mjere,
ostale kazne i ostale prihode.
Najveći udio u ukupnim kaznama imaju prometne kazne, a slijede carinske i porezne
kazne. Ostale kazne čine krivične kazne, kazne za devizne prekršaje, kazne za privredne
prijestupe, razne upravne mjere, kazne za prekršaje iz područja zaštite od požara i sl.
125
1 2 . P R I H O D I O D P R O DA J E
NEFINANCIJSKE IMOVINE
D P
D P
126
13. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE
I Z A D U Ž I VA N JA
Primici od financijske imovine i zaduživanja obuhvaćaju: primljene otplate (povrate)
glavnice danih zajmova, primitke od izdanih vrijednosnih papira, primitke od prodaje dionica
i udjela u glavnici, primljene kredite i zajmove i primitke od prodaje vrijednosnih papira iz
portfelja.
Povrati glavnice koje proračun i proračunski korisnici dobiju na ime danih zajmova
evidentiraju se odobrenjem odgovarajućeg računa primljenih otplata (povrata) glavnice
danih zajmova u skupini 81 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se
odobrava odgovarajući račun danih zajmova u skupini 13 i zadužuje račun izvora
vlasništva u skupini 91.
D P
127
Prodaja dionica i udjela u glavnici evidentira se odobrenjem računa primitaka od prodaje
dionica i udjela u glavnici u skupini 83 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno
se odobrava račun dionica i udjela u glavnici u skupini 15 i zadužuje račun izvora vlasništva u
skupini 91.
128
1 4 . P RO R A Č U N S K I KO R I S N I C I K A O
O B V E Z N I C I P D V- A I P O R E Z A NA D O B I T
Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova
na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne financiraju iz proračuna. Vlastiti prihodi uplaćuju se
u proračun. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju
proračuna, odreñuje se izuzeće od obveze uplate vlastitih prihoda. Vlastiti prihodi koji nisu
iskorišteni u prethodnoj godini, ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
129
gospodarsku djelatnost potrebno je sastaviti i predati prijavu poreza na dobit. U tom dijelu
pravna osoba u potpunosti je izjednačena s obvezama poduzetnika.
Porezna osnovica poreza na dobit utvrñuje se prema odredbama čl. 5 Zakona o porezu na
dobit kao dobit koja se utvrñuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i
rashoda uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
Obveznicima PDV-a ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim
ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem
djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako bi obavljanje tih djelatnosti,
kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja kod
obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi
s tim djelatnostima ili transakcijama. Proračuni mogu postati obveznici PDV-a ako obavljaju
djelatnosti:
1. telekomunikacijske usluge,
2. isporuka vode, plina, električne energije i grijanja,
3. prijevoz dobara,
4. lučke usluge i usluge zračnih luka,
5. prijevoz putnika,
130
6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju,
7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne
službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda,
8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi,
9. skladištenje,
10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem,
11. djelatnosti putničkih agencija,
12. voñenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i slično.
Problem se može javiti, primjerice kod proračunskih korisnika, a takav je slučaj vrlo
čest, je da su proračunski korisnici ušli u sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost
zbog iznajmljivanja prostora u vlasništvu proračunskog korisnika, a kasnije im je rješenjem
utvrñeno da su i obveznici poreza na dobit. Ako ukupni obračunati iznos prihoda prelazi
230.000 kn u godini, proračunski korisnici postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost.
131
Prag stjecanja
Proračunski korisnik ili neprofitna organizacija koja obavlja samo osloboñene isporuke
bez prava na odbitak pretporeza, ako uvozi dobra iz druge države članice ne smatra se
poreznim obveznikom dok ne prijeñe prag stjecanja. Kada proračunski korisnik, koji nije
obveznik PDV-a, kupuje dobro ili uslugu u drugoj članici EU, tada u pravilu plaća PDV u toj
državi (prema fakturi prodavatelja). Prelaskom praga stjecanja od 77.000,00 kn treba od
Porezne uprave zatražiti PDV identifikacijski broj te je registriran u sustav PDV-a, kao tzv.
mali porezni obveznik. To znači da mu prodavatelj prilikom kupnje u članici EU više neće
zaračunavati PDV, već sam mora obračunati PDV u Hrvatskoj. Pri tome nema pravo na
odbitak pretporeza jer status malog poreznog obveznika ne znači biti u pravom smislu riječi
obveznik PDV-a (ne zaračunava PDV na svojim fakturama i nema pravo na pretporez).
Usluge
Polazeći od općeg pravila oporezivanja usluga, primatelj usluge u Hrvatskoj, pa tako i
proračunski korisnik, odnosno neprofitne organizacije mogu se javiti kao porezni obveznik
kod korištenja usluga inozemnog poduzetnika, ako se radi o uslugama za koje je propisano
mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge. U ovom slučaju porezna obveza se
prenosi na proračunskog korisnika. Obvezu obračuna PDV-a na usluge inozemnog
poduzetnika imaju, kako proračunski korisnici upisane u registar obveznika PDV-a, tako i oni
koji to nisu, pa se u ovu svrhu smatraju osobama registriranim za potrebe PDV-a te moraju
zatražiti PDV identifikacijski broj.
132
1 5 . I Z VA N B I L A N Č N I Z A P I S I
Skupina računa 99 – Izvanbilančni zapisi sadrži stavke koje su vezane, ali nisu
uključene u bilančne kategorije, i to:
tuña imovina dobivena na korištenje,
dana jamstva, dana kreditna pisma i slično.
133
16. POPIS IMOVINE I OBVEZA
Na kraju svake poslovne godine obvezan je popis imovine i obveza sa stanjem na datum
bilance. Osnovna odredba Pravilnika o proračunskom računovodstvu je da se popisuju
imovina i obveze koje se knjigovodstveno iskazuju na računima:
Razred Naziv
0 Nefinancijska imovina
1 Financijska imovina
2 Obveze
Propisana je obveza osnivanja povjerenstva za popis, odreñuje se datum popisa, rokove
obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Povjerenstvo za
popis, ako je to moguće, ima predsjednika i najmanje dva člana. Predsjednik i članovi
povjerenstva ne bi smjeli biti zaposlenici koji rukovode materijalnim i novčanim
vrijednostima, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nadzor. Time se
osigurava nepristranost popisa.
Načelno, popisuje se u tri koraka, i to:
1. utvrditi stvarnu količinu,
2. izračunati vrijednosti, odnosno procijeniti je,
3. utvrditi razlike i izračunati ih.
134
Obveze će se popisivati na temelju knjigovodstvenih podataka, a glavni zadatak i obveza
popisnog povjerenstva jest utvrditi vjerodostojnost i ispravnost iskazanih obveza. To će se,
kao i kod financijske imovine, utvrditi provjeravanjem dokumentacije i knjigovodstvenih
isprava na temelju kojih su knjižene obveze.
135
L I T E R AT U R A :
KNJIGE:
1. Skupina autora: Proračunsko računovodstvo, TEB, svibanj 2011.
2. Skupina autora: Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, RRIF, Zagreb,
2011.
3. Skupina autora: Primjena računskog plana proračuna 2008./2009., Računovodstvo i
financije, Zagreb, 2008.
ČLANCI:
4. Cutvarić, M.: Porezni status proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija prema
novom Zakonu o PDV-u, RIF, br. 7, 2013., str. 26-30
5. Dremel, N.: Jakir-Bajo, I.: Godišnji popisi kod proračuna i proračunskih korisnika,
RRIF, br. 1., 2011.
6. Jakir-Bajo, I., Maletić, I.: Novo financijsko izvještavanje u sustavu proračuna, RRIF,
br. 4, 2011.
7. Maletić, I.: Ekonomska i funkcijska klasifikacija kao osnova planiranja i izvršavanja
proračuna, RRIF, 12/2001.
8. Milić, A.: Proračunske klasifikacije i njihova primjena, RRIF, br. 11., 2007.
9. Milčić, I. : Proračunski korisnici i neprofitne organizacije u sustavu poreza na dobit,
RIF, br. 2, 2013., 40-42
10. Katić, B., Vidović, J.: Nedostaci primjene proračunskog računovodstva u
zdravstvenim ustanovama – primjer Opće bolnice Zadar, Ekonomska misao i praksa,
god. XXI., 2012., br. 2., 777-794
136
16. Zakon o proračunu, NN 87/08
17. Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13
18. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN, br. 73/13, 148/13; Rješenje USRH 99/13,
153/13)
19. Ministarstvo financija: UPUTA, Evidencije kod proračunskih korisnika državnog
proračuna, obveznika poreza na dodanu vrijednost, koji posluju u sustavu državne
riznice, Zagreb, 28. veljače 2014.
137