Program Studija

Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet
POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI
SVEUČILIŠNI STUDIJ
HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
Split, 2010.
SADRŽAJ
1. UVOD ....................................................................................................................... 5
1.1. Razlozi za otvaranje studija ........................................................................................ 5

1.2. Procjena potrebe studiranja ......................................................................................... 6
1.3. Uspostavljanje suradničkih istraživanja i na njima temeljenom obrazovanju ............ 7
1.4. Usporedivost s programima inozemnih sveučilišta, posebno zemalja EU ................. 7
1.5. Dosadašnja iskustva .................................................................................................... 7
1.6. Otvorenost studija prema pokretljivosti doktoranada ................................................. 8
1.7. Mogućnosti uključivanja studija ili njegova djelovanja u združeni program
s inozemnim sveučilištima (joint study programms).................................................. 8
2. OPĆI DIO ..................................................................................................................... 11
2.1. Naziv studija ............................................................................................................. 11

2.2. Nositelj studija i suradničke ustanove ....................................................................... 11
2.3. Institucijska strategija razvoja ................................................................................... 12
2.4. Inovativnost studija ................................................................................................... 12
2.5. Uvjeti upisa na studij................................................................................................. 13
2.6. Kriteriji i izbor pristupnika........................................................................................ 14
2.7. Kompetencije, mogućnosti usavršavanja i zapošljavanja ......................................... 14
3. OPIS PROGRAMA ......................................................................................................... 17
3.1. Struktura i organizacija studija.................................................................................. 17

3.2. Predmeti, broj sati i ECTS bodovi ............................................................................ 18
3.2.1. Izvedbena shema studija s predmetima, brojem sati i ECTS bodovima ......... 20
3.2.2. Zajedničke osnove programa: tabelarni prikaz predmeta, kolegija,
nositelja i ECTS bodova. ................................................................................ 23
3.2.3. Programi modula: tabelarni prikaz predmeta, broj sati i ECTS bodova.......... 27
3.3. Obvezatne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama,
okruglim stolovima i dr.) ........................................................................................... 49
3.4. Ritam studiranja i obveze doktoranada ..................................................................... 49
3.5. Opis predmeta/kolegija s imenima nositelja ............................................................. 51
3.5.1. Opći i zajednički izborni predmeti ................................................................. 51
3.5.2. Opis predmeta po modulima .......................................................................... 55
3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način izbora doktoranda,
obveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova (disertacija)
te doktorskih kandidata............................................................................................. 69
3.7. Popis predmeta i/ili modula koje doktorandi mogu izabrati s drugih
poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa ....................... 69
3.8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ...................... 69
3.9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova .................................................................. 70
3.10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada ............................. 70
3.11. Uvjeti pod kojima doktorandi koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo
studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij ........................... 71
3
3.12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat)
o apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa kao dijelu
cjeloživotnog obrazovanja ........................................................................................ 71
3.13. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija
i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita ....................... 71
3.14. Maksimalno trajanje studija ...................................................................................... 72
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .................................................................................... 73
4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa...................................................................... 73

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija, posebni podaci
o istraživačkim resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi) ............................. 73
4.3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program.... 73
4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom ................................................... 74
4.5. Imena angažiranih nastavnika i suradnika ................................................................ 74
4.6. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i
istraživačkog rada), suglasnost rukovoditelja nastavne baze u kojoj se odvija
praktična nastava, izjava o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje
praktične nastave sukladno studijskom programu te popis i kvalifikacija
suradnika koji će izvoditi studij (nastavu i istraživački rad) .................................... 74
4.7. Optimalni broj doktoranada koji se mogu upisati s obzirom na prostor,
opremu i broj nastavnika, posebno s obzirom na broj potencijalnih voditelja
doktorskih tema ........................................................................................................ 75
4.8. Procjena troškova izvedbe doktorskog programa i trošak studija po doktorandu .... 75
4.9. Financiranje doktorskog programa ........................................................................... 75
4.10. Kvaliteta doktorskog programa ................................................................................. 75
5. PRILOZI ..................................................................................................................... 77
5.1. Tabelarni prikaz studija ........................................................................................... 77

5.2. Abecedni popis svih kolegija .................................................................................... 79
5.3. Izvedbeni planovi kolegija ........................................................................................ 83
5.4. Životopisi angažiranih nastavnika i njihovo iskustvo
na poslijediplomskim studijima .............................................................................. 423
4
1. Uvod
1.1. Razlozi za otvaranje studija
Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu osnovan je 2001. godine s tri

humanistička matična studija (kao dvopredmetni studiji) – Hrvatski jezik i književnost,
Engleski jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost. Dislocirani Studij povijesti
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je od akademske godine 2003./2004. na
temelju ugovora Sveučilišta u Splitu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dana 6.
listopada 2005. osnovan je Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu na kojem se razvijaju novi
studijski programi i odsjeci: Sociologija, Filozofija, Povijest umjetnosti i Pedagogija. Godine
2008. pri Fakultetu je osnovan znanstveno-istraživački centar za interdisciplinarna
istraživanja u području humanističkih znanosti pod nazivom Centar Studia Mediterranea.
Godine 2010. u proceduru odobravanja upućeni su i studijski planovi i programi Geografije i
Psihologije. Iste godine pokrenut je i e-learning program Centra za hrvatske studije s
umrežavanjem desetak sveučilišta u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i na Novom
Zelandu.
Filozofski fakultet u Splitu želi opravdati svoje mjesto u razvoju humanističkih znanosti u
regiji i značajnu ulogu u razvoju Sveučilišta u cjelini, s posebnim naglaskom na
poslijediplomske studije utemeljene na istraživačkom Centru, interdisciplinarnosti, vezama s
umreženim sveučilištima i orijentaciji na mediteransku komponentu hrvatske i regionalne
humanistike. Godine 2010. će diplomirati prva generacija doktoranada diplomskih studija
našega fakulteta, od kojih je dio zainteresiran za bavljenje znanstveno-istraživačkim radom u
području humanističkih znanosti. Njima je ova sredina obvezna osigurati njihovo daljnje
obrazovanje.
Postoje, dakle, znanstvene i stručne potrebe za otvaranjem poslijediplomskih studija u

području proučavanja, tumačenja i posredovanja humanističkih znanosti. Isto se odnosi i na
pitanja očuvanja, promocije, usustavljivanja i brige za kulturnu baštinu u regiji. Postoje dakle
dva temeljna razloga za otvaranje studija: prvi se odnosi na potrebu za osiguravanjem
obrazovne vertikale i zadovoljenjem znanstveno-istraživačkih potencijala u regiji. S druge
strane, riječ je o praktičnim potrebama u regiji i u zemlji na području turizma, zaštite
okoliša, zaštite i tumačenja, očuvanja i prezentacije baštine, doprinosu na područjima
istraživačkog novinarstva, medija, novih medija, medijske kulture, kao i u muzejima,
kulturnim ustanovama, knjižnicama i drugdje. Doktorski studij humanističkih znanosti koji
obuhvaća tradicionalne humanističke discipline i interdisciplinarnu komponentu znatno će
doprinijeti boljem razumijevanju i napretku regije te njezinu uklapanju u europske integracije.
Osim navedenih, treći razlog otvaranja studija jest njegov doprinos na područjima razvoja,
očuvanja i promicanja tradicije, lokalne identifikacije u globalnom okružju, boljem
razumijevanju tradicije i edukaciji edukatora na najvišem stupnju obrazovanja.
Uz to, važno je napomenuti kako je danas svako studijsko istraživanje i primjena znanja iz
područja humanističkih znanosti nužno multidisciplinarno i interdisciplinarno. Stoga studij
humanističkih znanosti u Splitu, a na temelju tradicije interdisciplinarnih istraživačkih
Centara koji u okviru humanističkih znanosti djeluju, postaje mjestom susretišta različitih
disciplina i novih istraživačkih projekata. Istovremeno, u praktičnom smislu, time dolazi do
5
POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ HUMANISTIČKIH ZNANOSTI
još sustavnijih objedinjavanja brojnih studijskih disciplina koje se bave očuvanjem, zaštitom i
tumačenjem baštine u Dalmaciji, Hrvatskoj, ali i u cijelom mediteranskom bazenu. Njegova
usmjerenost prema drugim sličnim studijima u zemlji i široj regiji također će doprinijeti boljoj
komunikaciji i strateškom planiranju budućnosti u kojoj će humanističke discipline imati
važno mjesto, što do sada često nije u našoj zajednici bio slučaj.
Cilj je studija pripremanje doktoranada za znanstveni i stručni rad u područjima filozofije,

lingvističkih disciplina, kroatistike, povijesti, povijesti umjetnosti, talijanistike, književnosti i
kulture, te na interdisciplinarnom studiju mediteranske kulture koji prelazi zatvorena područja
pojedinih disciplina.
U tom smislu doktorandi se osposobljavaju za rad na sveučilištima i institutima, muzejima,

galerijama, znanstveno-istraživačkim centrima i drugim institucijama koje se bave zaštitom
kulture, turističkim organizacija, tradicionalnim i novim medijima, uključujući i privatni
sektor u onim dijelovima gdje se u središte stavlja kulturalni turizam i upravljanje kulturnim
dobrima.
1.2. Procjena potrebe studiranja
Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti osposobljava doktorande za

obavljanje samostalne znanstveno-istraživačke djelatnosti, za obavljanje poslova u sektorima
visokog obrazovanja, znanstvenih institucija, zaštite i očuvanja kulturne baštine, praćenja
trendova u zaštiti i promociji kulturnog turizma, održivog razvoja i menadžmenta u kulturi.
To čini i na međunarodnoj razini i temeljem uklapanja domaćih spoznaja u svjetski sustav
zaštite i promocije lokalnih kultura i kulturnih baština. Upravo na ovom području nedostaju
vrhunski stručnjaci i budući lideri te je potreba za ovako školovanim doktorima znanosti
velika.
Potpuno je jasno da su velike potrebe za kadrom u znanosti i visokom obrazovanju i to zbog

reforme visokoškolskog sustava, razvoja sveučilišta u regiji kao jedne od vodećih institucija u
strateškom razvoju županije, naraštajne smjene kadrova i sve većeg obima rada u
visokoškolskim institucijama, institucijama koje se bave doživotnim obrazovanjem i
zavodima. Ako želimo pratiti ovakve trendove razvoja i ostvarivanja strateških ciljeva
obrazovne i gospodarske politike, onda je jasno kolike su potrebe za ovim studijem.
Također postoje velike potrebe za stručnjacima doktorandima humanističkog profila u

lokalnoj zajednici, odnosno u institucijama koje se bave zaštitom i očuvanjem iznimno
bogate, raspršene i nedovoljno zaštićene kulturne baštine, reprezentacijom struke u
međunarodnim udrugama, sudjelovanjem u međunarodnim projektima, u zaštiti lokalnih
posebnosti u odnosu prema državnim i međunarodnim kulturalnim politikama i ustanovama, u
sudjelovanju i radu s međunarodnim fondovima za zaštitu i promociju kulturne baštine te u
ustanovama lokalne uprave i samouprave gdje su potrebe za visoko profiliranim
humanističkim stručnim kadrom goleme. Isto tako postoje velike potrebe za posredovanjem
lokalne baštine na međunarodnom planu, u odnosu na srodne institucije te u turističkoj
privredi, osobito u okolnostima koje nameću potrebu radikalnog zaokreta u turističkoj ponudi
prema raznim oblicima ekološkog, participantskog i kulturalnog turizma.
6
UVOD
1.3. Uspostavljanje suradničkih istraživanja i na njima temeljenom obrazovanju
Ovaj studij sa svojih šest modula osposobljava doktorande za različite vrste usavršavanja u
suradničkim istraživanjima s institucijama u zemlji i inozemstvu, od poslova predavača u
obrazovnim ustanovama, odnosno višim školama, fakultetima u zemlji i inozemstvu, pa sve
do suradničkih pozicija i rada na srodnim institucijama u inozemstvu, pri UN, UNESCO-u i
drugim lokalnim, regionalnim i šire uokvirenim međunarodnim institucijama koje se bave
humanističkim istraživanjima, zaštitom i promocijom kulturne baštine i posredovanjem
znanja iz humanističkih znanosti i njihova interdisciplinarnog presjecišta. Projekti Centara na
kojima se studij istraživački tereti već su umreženi s institucijama u zemlji i inozemstvu tako
da se otvara čitav niz mogućnosti za kolaboraciju u zajedničkim istraživačkim programima.
1.4. Usporedivost s programima inozemnih sveučilišta, posebno zemalja EU
Glavni trendovi u razvoju novih doktorskih studija u EU i zemljama anglo-keltskog govornog

područja su upravo kulturalni studiji i studiji zaštite nematerijalne i materijalne kulturne
baštine te interdisciplinarni studiji koji uz usko profilirano školovanje u pojedinoj struci
također omogućuju širi uvid u ključne probleme srodnih disciplina. Upravo na tom području
postoji mogućnost pokretanja zajedničkih kolegija i čitavih modula sa srodnim studijima u
Sloveniji, Italiji, Portugalu, Grčkoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Poljskoj, Njemačkoj,
Austriji i Nizozemskoj, ali se također otvara mogućnost suradnje s prekooceanskim
zemljama: Australijom, Kanadom i Sjedinjenim Američkim Državama gdje s nekim
sveučilištima Sveučilište u Splitu ima ugovore o suradnji i gdje postoje slično koncipirani
interdisciplinarni studiji. Studij je po koncepciji vrlo srodan sa humanističkim doktorskim
studijem u Ljubljani gdje također postoji zajednički humanistički studij koji prelazi granice
disciplina te s drugim srodnim humanističkim studija manjih, ali vrlo uglednih sveučilišta u
susjednim zemljama. Sa sveučilištem u Ljubljani razvit će se sustav razmjene mentora i nekih
izbornih istraživačkih kolegija. Studij je također usporediv po naglašenom insistiranju na
istraživačkoj komponenti.
Ovaj se studij zasniva na ideji interdisciplinarnosti i istovremeno specijalizacije unutar

pojedinih modula programa, što je usporedivo s većinom integriranih humanističkih
doktorskih studija u regiji (v. Ljubljana). Ishodište ovakvog pristupa temelji se na iznimnom
bogatstvu i raznolikosti lokalne kultne baštine, od antičke baštine, antropologije otoka i krša,
materijalnih i nematerijalnih kulturnih sadržaja iz srednjeg vijeka, renesanse, baroka pa sve do
specifičnosti ponude kulturnih činjenica dvadeset i prvog stoljeća što je slučaj s nekoliko
sličnih studija u regiji (Italija, Slovenija, Austrija). Stoga je realno očekivati usporedivost
studijskih programa s tim srodnim studijima u susjednim zemljama te razmjenu i protočnost
doktoranada sličnih programa u zemlji i inozemstvu, većinom na razini komparativnih
mogućnosti uvida i teorijskog uokvirenja, a na temelju usklađenosti i usporedivosti programa
u izvedbenoj shemi. Uz usporedivost veže se i otvorenost studija, kako ovog, tako i onih koji
su s njim usporedivi.
1.5. Dosadašnja iskustva
S obzirom da je Filozofski fakultet u Splitu vrlo mlada institucija, do sada nismo imali vlastiti
doktorski studij. Činjenica je, međutim, da profesori Filozofskog fakulteta u Splitu koji su
uključeni u ovaj program predaju i sudjeluju u kreiranju poslijediplomskih programa na
mnogim sveučilištima u hrvatskoj i inozemstvu. Kao što je vidljivo iz životopisa pojedinih
profesorica i profesora s matične institucije koji su uključeni u program, većina ih ima
7
iskustvo predavanja i mentorstva na doktorskim studijima u zemlji (Zadar, Rijeka, Zagreb) i

inozemstvu (SAD, Australija, Slovenija, Njemačka i dr.)
Široka mreža vanjskih suradnika koji su uključeni u studij također jamči da je dosadašnje
iskustvo vrlo veliko i bogato, što se također jasno vidi iz životopisa vanjskih suradnika iz
Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja.
1.6. Otvorenost studija
Polaznici studija u načelu bi trebali barem jedan semestar (ili 30 ECTS bodova)
odslušati/ostvariti na drugom sveučilištu, u zemlji ili inozemstvu, bilo putem odlaska na
inozemno sveučilište, međusobne razmjene izbornih kolegija na principu reciprociteta ili
organiziranja zajedničkih kolegija i gostovanja profesora i doktoranda s drugog sveučilišta.
Poželjno je da barem u jednom semestru komentor doktorandu bude zaposlenik nekog drugog
sveučilišta, u zemlji ili inozemstvu, što će se posebno bodovati. Zbog racionalizacije troškova,
planira se razmjena kolegija sa srodnim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija) u
četvrtom semestru studija te mogućnost videokonferencijskog gostovanja profesora iz Velike
Britanije, Sjedinjenih Država, Australije, Slovenije, Austrije i Poljske u općim i zajedničkim
kolegijima te u nekoliko kolegija na pojedinim modulima (književnost i kultura, lingvistika,
filozofija i dr.).
Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti otvoren je za upis doktorandima s

drugih hrvatskih i inozemnih učilišta, napose za doktorande srodnih ili istovrsnih fakulteta u
Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru i Zagrebu te doktorande srodnih fakulteta u regiji (Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska, Italija i Austrija). Pojedini kolegiji koji
će se nuditi na stranim jezicima (talijanski, engleski) otvoreni su za sve doktorande iz
Europske Unije, na principu razmjene kolegija i razmjene doktoranada. U tom smislu,
namjeravamo do početka izvođenja studija pokrenuti osnivanje posebne CEEPUS mreže u
suradnji sa srodnim doktorskim studijima u regiji te tako omogućiti protočnost doktoranada i
profesora u pojedinim kolegijima, ali i na mentorskim projektima s privremenim mentorima
koji u pripremi ovog silabusa čine izuzetno važnu komponentu ovog studija.
Osim izravne razmjene doktoranada, razmjene putem CEEPUS ili ERASMUS programa,
prvenstveno u izbornim kolegijima i gore opisanim mentorskim kolegijima te sudjelovanja
doktoranada u videokonferencijski organiziranim predavanjima, seminarima i satovima
konzultacija, do međusveučilišnog ili nekog drugog sporazuma kojim će se urediti način
plaćanja upisa pojedinih kolegija i/ili semestara, doktorandi drugih fakulteta i sveučilišta
plaćat će jedinstvenu cijenu od 300 kn po 1 ECTS razmjenskom bodu. Planiramo da će se uz
studij tijekom prvih godina njegova djelovanja razviti i Zaklada studija iz koje će se najboljim
doktorandima koji se kandidiraju za upis u neki od naših predmeta /kolegija ili u
cjelosemestralne programe pojedinih modula omogućiti potpora Zaklade ili neki drugi
dopunski izvor financiranja.
1.7. Mogućnost uključivanja studija ili njegova dijela u zajednički (združeni) program s
inozemnim sveučilištima
Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti otvoren je za različite oblike

suradnje s domaćim i inozemnim sveučilištima u pogledu zajedničkih programa, zajedničkih
kolegija i pojedinih predavača na studiju.
8
UVOD
Ovaj doktorski studij posebno je zainteresiran za ovakav oblik suradnje, a u sklopu nekih
općih interdisciplinarnih kolegija od prvog će dana biti uključeni predavači s drugih
sveučilišta iz Republike Hrvatske i iz inozemstva. Već u prvoj fazi studij također ima namjeru
predložiti neke zajedničke predmete/kolegije i to putem videokonferencijskih sudjelovanja
stranih predavača, poglavito sa sveučilišta s kojima već postoje ugovori o suradnji, ali i s
nekoliko sveučilišta u zemlji i regiji, a na temelju komplementarnosti studija. Tu se misli na
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a od
inozemnih sveučilišta u Europskoj Uniji prije svega na Sveučilište u Ljubljani programom
koji je vrlo srodan ovom programu. Sa sveučilištem Macquarie iz Sydneya i Waterloo iz
Kanade već je dogovoreno moguće primanje doktoranada s našeg sveučilišta, komentorstvo, a
u nekim disciplinama čak i mogućnost zajedničkih tzv. co tutelle diploma, što u skoroj
budućnosti može uključiti još neka sveučilišta iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Italije, Crne
Gore i Bosne i Hercegovine, a ovisit će o uspostavljanju CEEPUS mreže.
U konkretne združene programe, bilo na razini pojedinih modula (interdisciplinarni studij

mediteranske kulture) ili pojedinih zajedničkih kolegija (Nematerijalna kulturna baština)
studij će krenuti čim se za to steknu uvjeti, odnosno nakon završene prve akademske godine
rada, dakle u akademskoj godini 2011./2012. U ovom se programu računa na sveučilišta s
kojima je Filozofski fakultet u Splitu već stupio u ugovorne odnose i želi nastaviti i produbiti
suradnju, a koja su navedena gore. Sa sveučilištima u zemlji i regiji planira se razmijeniti niz
izbornih kolegija u četvrtom semestru, dakle cjelokupni program u predmetu II. samostalni
izborni kolegij modula (v. IV. semestar).
9
10
2. OPĆI DIO
2.1. Naziv studija:
Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Studij je multidisciplinaran i pripada području humanistike, a unutar tih područja poljima

filologije (teorija i povijest književnosti, anglistika, kroatistika, talijanistika), filozofije,
povijesti, povijesti umjetnosti te interdisciplinarnom području kulturalnih studija.
2.2. Nositelj studija i suradničke ustanove
Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
U izradi Plana i programa te strukture studija sudjelovali su izabrani predstavnici svih

Odsjeka koji predlažu zajedničke osnove i pojedine module doktorskog studija. Oni su
izabrani prema odlukama Vijeća Odsjeka koji sudjeluju u predlaganju i izradi Plana i
programa pojedinih modula na razdoblje od četiri godine. Imenovani voditelj studija je
prodekan za znanost Filozofskog fakulteta u Splitu koji vodi i koordinira Radno povjerenstvo.
Izabrani zamjenik voditelja je također koordinator Općih i zajedničkih izbornih predmeta.
Radno povjerenstvo za izradu Plana i programa Poslijediplomskog studija brine se za
koordinaciju dokumenta doktorskih studija, a kasnije za tehničko provođenje postupka
ustrojavanja i provođenja studija.
Studij su predložili ovi Odsjeci i Centri Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu:
Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Odsjek za povijest
Odsjek za povijest umjetnosti
Odsjek za filozofiju
Odsjek za talijanski jezik i književnost
Odsjek za engleski jezik i književnost
Centar Studia Mediterranea
Centar za hrvatske studije u svijetu
Vijeće Doktorskih studija čine predloženi predstavnici modula. Osim voditelja modula studij
kao cjelinu koordiniraju Voditelj studija, zamjenik voditelja studija i Radno povjerenstvo za
koordinaciju izrade Plana i programa (nakon predaje elaborata Tajništvo doktorskih studija).
Voditelji modula odgovorni su za pojedine module. Voditelj studija odgovoran je za studij

kao cjelinu. Radno povjerenstvo za izradu Plana i programa imenuju voditelj studija i dekan.
Po predavanju elaborata oni čine Tajništvo doktorskih studija. O ovome više u 4.4.,
Institucijsko rukovođenje doktorskim programom.
11
Studij će se provoditi u suradnji s doktorskim programima iz Hrvatske i inozemstva, a

predviđeno je sudjelovanje u nastavi nastavnika i znanstvenika iz Zavoda za povijest hrvatske
književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Umjetničke akademije Split, Arheološkog muzeja u
Splitu, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za
povijest umjetnosti u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Sveučilišta u Ljubljani,
Sveučilišta Macquarie iz Sydneya, Sveučilišta iz Waterlooa, Sveučilišta u Beču, Sveučilišta
Janus Panonius u Pečuhu, Sveučilišta u Brisbaneu, Europskog ureda UNESCO-a, i Sveučilišta
u Sarajevu.
2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa
Zajednički, multidisciplinarni humanistički doktorski studij Filozofskog fakulteta u Splitu

svojim pojedinačnim modulima je, uz svoju interdisciplinarnu osnovu, također vrlo čvrsto
pozicioniran u odnosu na doktorske studije pojedinih disciplina (modula) u Republici
Hrvatskoj i široj regiji. Postoji dakle s jedne strane potreba za praćenjem razvoja sličnih
interdisciplinarnih humanističkih studija kulturne baštine i kulturalnih studija, poput nekih
srodnih studija u Zagrebu (npr. Doktorski studij književnosti, kulture, izvedbene umjetnosti i
filma, ali i Doktorski studij hrvatske kulture), a s druge strane pomno će se pratiti i razvoj
doktorskih studija u pojedinim disciplinama (studij kroatistike, povijesti, povijesti umjetnosti
itd.) te studija u inozemstvu poput Studija humanističkih znanosti Sveučilišta u Ljubljani.
Na planu dugoročne strategije studij će najnovije spoznaje i metodologije matičnih disciplina

utkati u multidisciplinarnost humanistički usmjerenog studija u cjelini kao i kulturne baštine u
najširem smislu riječi te će se strateški pozicionirati u izobrazbi stručnjaka na pojedinim
područjima koji će imati širok uvid u suvremenu multidisciplinarno usmjerenu humanistiku.
Istovremeno, doktorandi doktorskog studija humanističkih znanosti bit će stručno profilirani
na području vlastite discipline i vrhunski stručnjaci na području iz kojeg odluče raditi
doktorsku disertaciju.
Da bi se ovaj strateški cilj ostvario, bit će potrebno pratiti i razvoj i kretanja na najprestižnijim
europskim i svjetskim interdisciplinarnim studijima materijalne i nematerijalne kulturne
baštine, ali i nove spoznaje na područjima pojedinih disciplina, njihove metodologije i
literature. Humanistički doktorski studij će sadržajno stalno evoluirati kroz implementaciju
novih znanstvenih spoznaja koje će biti postignute od strane djelatnika Filozofskog fakulteta u
Splitu te suradnika i suradničkih institucija na ovom doktorskom studiju iz zemlje i
inozemstva.
2.4. Inovativnost doktorskog programa
Inovativnost poslijediplomskog interdisciplinarnog studija humanističkih znanosti i svih

njegovih modula je u izrazitoj interdisciplinarnosti, fleksibilnosti i prilagodljivosti
doktorandima. Studij je većim svojim dijelom organiziran kroz mentorske kolegije (osim
zajedničkih obaveznih metodoloških i interdisciplinarnih kolegija), tako da doktorandi
tijekom studija u sustavu mentorski organizirane nastave surađuju s više mentora. Potrebe
doktoranda su u samom središtu, a inovativnost se temelji na mogućnostima koje nudi
međunarodna razmjena i komentorstvo međunarodno priznatih stručnjaka te raspoloživosti
gostiju predavača iz zemlje i inozemstva. Ona se također sastoji u stalnom otvaranju novih
istraživačkih i kulturoloških područja, u propitivanju etičkih dvojbi današnjice i dijalogu sa
sličnim institucijama i područjima te u živoj interakciji s kulturnim i znanstvenim
12
OPIS PROGRAMA
institucijama u regiji. Središnji kredo programa sastoji se u poticanju istraživačkog rada i

praćenju suvremenih metodoloških postavki svih humanističkih disciplina obuhvaćenim
studijem. Već od prvog semestra studij ima namjeru osposobiti doktorande za samostalni
istraživački rad uz podršku privremenog mentora, mentora doktorske disertacije i mentora u
pojedinim područjima obuhvaćenim navedenim kolegijima.
Uz propitivanje i praćenje postignuća na sličnim studijima (unutar pojedinih disciplina i

interdisciplinarnih) na vodećim sveučilištima u zemlji i inozemstvu, posebna pozornost
posvetit će se i pragmatičkim aspektima studija, njihovoj aplikaciji u lokalnoj i široj zajednici,
reprezentaciji lokalne identifikacije na globalnom kulturalnom i znanstveno-istraživačkom
tržištu te profiliranju kadrova koji su traženi na tržištu rada, kako na visokoškolskim
ustanovama tako i šire u zajednici i lokalnom tržištu rada općenito.
Predviđeno je također da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i

istraživačkim projektima na terenu, i to ne samo u sklopu nacionalnih istraživačkih projekata
već i u procesu traženja i dobivanja međunarodnih projekata uz sudjelovanje većeg broja
stranih doktoranada i stručnjaka.
2.5. Uvjeti upisa na studij
Pravo upisa ima osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij na području humanističkih
i društvenih znanosti (odnosno po starom sustavu dodiplomski sveučilišni studij na području
humanističkih i društvenih znanosti) i to:
1. s prosjekom ocjena 4,0., osim ako to nije drugačije navedeno u uvjetima upisa
pojedinog modula.
2. Uz objavljen 1 znanstveni ili 3 stručna rada u znanstvenom/stručnom časopisu ili
3. Nakon razgovora s članovima Vijeća Doktorskog studija, a na temelju valjano
obrazloženog razloga za upis bez ispunjenih elemenata navedenim pod 1. ili 2, ali na
temelju uvjeta propisanih Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Filozofskog
fakulteta u Splitu
4. U slučaju prijave većeg broja kandidata koji zadovoljavaju uvjete, bit će organiziran
klasifikacijski ispit.
Uz navedeno, potrebne su dvije preporuke profesora, od kojih bi bilo poželjno da jedan izrazi
spremnost da bude kandidatov mentor i to minimalno privremeni mentor u prvom semestru,
prije no što se u suradnji s voditeljem studija izabere modul i stalni mentor.
U modulima književnosti i kulture, povijesti, povijesti umjetnosti, interdisciplinarnog

mediteranskog studija i filozofije na studij se mogu upisati i osobe s nižim prosjekom ocjena,
ali isključivo uz dvije preporuke profesora koje će detaljno objasniti zašto kandidata ili
kandidatkinju preporučaju za studij te će po mogućnosti jedan od dvojice
profesora/profesorica koji su dali preporuku preuzeti na sebe obavezu mentorstva. U ovakvim
slučajevima odluka o upisu kandidata donosi se na Vijeću Doktorskih studija, a nakon
prispijeća svih prijava za upis po raspisanom Natječaju. I ovi kandidati prolaze kroz postupak
klasifikacijskog ispita.
Osobe sa završenim dvogodišnjim poslijediplomskim znanstvenim studijem i stečenim

akademskim stupnjem 'magistar znanosti' iz znanstvenog područja humanističkih znanosti za
13
upis trebaju preporuku sveučilišnog nastavnika – mentora za vođenje u izradi doktorske

disertacije.
Poslijediplomski doktorski studij za osobe sa stečenim stupnjem 'magistra znanosti' traje

jednu godinu (dva semestra).Takvi kandidati odmah dobivaju mentora i počinju pisati
doktorsku disertaciju bez obaveze polaganja kolegija.
Osobe koje upišu studij trebaju dokazati poznavanje dvaju svjetskih jezika posebnim ispitom
koji se organizira na Fakultetu, ili na izabranoj instituciji po preporuci Vijeća Doktorskih
studija. Ispiti se polažu jedan u I. a drugi prije završetka III. semestra studija.
Strani državljani imaju pravo upisa pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani. Jedan od
jezika koji oni polažu kao strani jezik mora biti hrvatski jezik i to po kriterijima prema kojima
se kod ostalih kandidata polaže drugi strani jezik.
2.6. Kriteriji i izbor pristupnika
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji se u pravilu objavljuje najmanje dva
mjeseca prije početka nastave. Natječaj sadrži: uvjete za upis, broj mjesta, postupak izbora,
podatke o ispravama koje se podnose, rokove za prijavu na natječaj i druge podatke opisane
Zakonom i općim aktom Fakulteta.
Prijavi li se više kandidata od predviđenog maksimalnog broja, provest će se razredbeni

postupak, kojim će se provjeravati motivacija i stručna kompetencija svih kandidata. Pri
konačnom izboru uzet će se u obzir i zastupljenost kandidata na svim modulima.
2.7. Kompetencije, mogućnost usavršavanja i zapošljavanja
Obranom doktorske disertacije doktorand stječe sposobnost samostalnog bavljenja

znanstvenim radom. Stječe se sposobnost rješavanja najsloženijih zadataka na području
humanističkih znanosti, u onom polju i u onoj grani za koju se na studiju opredijelio, ali se
stječe i uvid u druga polja osigurana u okviru zajedničkog programa izučavanja metodologije
humanističkih znanosti i proučavanja kulturne baštine.
U znanosti se, ovisno o završenom modulu koji je doktorand izabrao, može raditi u
znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama na području teorije i povijesti književnosti,
kulturalnih studija, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, anglistike,
talijanistike te interdisciplinarnih humanističkih znanosti.
Doktorandi mogu ići na poslijedoktorsko usavršavanje u inozemstvu i specijalizirati se u

usavršavanju u struci ili u interdisciplinarnom praktičnom aspektu šire zamišljena područja
potencijalnog zapošljavanja.
Specifična vrijednost ovog studija i njegove zajedničke interdisciplinarne humanističke

osnove jest u tome da doktorandi također mogu raditi u ustanovama s djelatnošću na području
kulture, ustanovama lokalne zajednice koje se bave kulturom i menadžmentom kulturnih i
humanističkih ustanova, u kulturalnom turizmu, turističkom menadžmentu vezanom uz
kulturalnu baštinu te u raznim međunarodnim ustanovama i organizacijama koje se bave
očuvanjem i promocijom baštine i humanističkih vrednota. Doktorandi mogu raditi u
ustanovama koje se bave pribavljanjem i menadžmentom međunarodnih, regionalnih i
14
OPIS PROGRAMA
nacionalnih fondova na području kulture, umjetnosti, humanističkih i društvenih znanosti (u

tom je smislu moguć i odabir kolegija s društvenih fakulteta koji su specijalizirali ovaj aspekt
bavljenja upravljanjem kulturnim dobrima). Mogu raditi u institucijama koje se bave
upravljanjem kulturne baštine, u najšire zamišljenom spektru, od Ureda za međunarodnu
suradnju u društvenim i humanistički usmjerenim projektima do udruga lokalne zajednice, a
također mogu pronaći zaposlenje na umjetničkim akademijama, arhivima, knjižnicama,
kazalištima, raznim oblicima umjetničkih festivala, promocijskim kulturnim priredbama,
menadžmentu manifestacija koje promiču lokalnu kulturu, organizaciji globalnih
manifestacija u lokalnom okružju, u diplomaciji, na radiju, televiziji i u novim medijima.
15
16
3. OPIS PROGRAMA
3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa
Studij može biti organiziran kao studij s punim zaduženjem doktoranda (full time studies)
ili kao Studij s dijelom punog zaduženja doktoranda (part time studies)
U punom zaduženju doktoranda studij traje šest semestara i ukupan broj ECTS bodova je 180,
s dopuštenim prostorom da se doktorska disertacija obrani do kraja sedmog semestra.
U studiju s dijelom punog zaduženja doktoranda studij traje dvanaest semestara, a doktorand
je dužan u svakom semestru upisati najmanje 10 ECTS bodova. Ukupan broj ECTS bodova je
180, a dopušten je prostor da se doktorska disertacija obrani do kraja trinaestog semestra.
Struktura doktorskog humanističkog studija zasnovana je na balansu između općih

predmeta, zajedničkih izbornih predmeta te obaveznih i izbornih predmeta pojedinih modula.
Studij se dijeli na dva dijela: na Zajedničke osnove programa i na Program pojedinih
modula. Zajedničke osnove programa sastoje se od tri Opća obavezna predmeta, jednog
seminarskog kvalifikacijskog rada i Općeg izbornog kolegija. Za zajedničke osnove programa
zaduženi su voditelji pojedinih Općih obaveznih predmeta, voditelj Općeg izbornog predmeta
te voditelj i zamjenik voditelja studija koji zajednički organiziraju Seminare (Progression
Reports) i sudjeluju u procesu izbora mentora (nakon što je doktorandu u prvom semestru
dodijeljen privremeni mentor) i usmjeravanju doktoranada prema pojedinim modulima.
U drugom semestru doktorandi u dogovoru s voditeljem studija i privremenim mentorom

biraju modul i mentora te zajednički s njima verificiraju plan studija i oblik prohodnosti kroz
pojedine predavačke, mentorske i znanstveno-istraživačke kolegije. Pojedini moduli sastoje se
od Općeg obaveznog predmeta modula (s jednim ili dva kolegija), dva izborna predmeta
modula (s jednim, dva ili tri kolegija) te dva samostalna kolegija modula od kojih se jedan u
principu upisuje na drugom sveučilištu u zemlji ili inozemstvu (odnosno kod mentora s
drugog sveučilišta ili iz inozemstva). Posebna se pozornost obraća mentorskom radu i
samostalnom radu studenata na projektima vezanim uz temu doktorata, te na komentorstvo u
pojedinim kolegijima koji se izabiru na drugim sveučilištima. Kolegiji s drugih sveučilišta
odabiru se u suradnji s mentorom i voditeljem studija.
Svi obavezni predmeti sastoje se od tri izabrana kolegija koji se biraju s ukupnog popisa
kolegija. Svi kolegiji ne nude se svake godine, već njihova ponuda varira od godine do
godine, ali se uvijek nudi više kolegija od broja potrebnog za ostvarivanje propisanog broja
ECTS bodova u pojedinom predmetu.
17
3. 2. Predmeti, broj sati i ECTS bodovi
Studij se, dakle, dijeli na tri veće cjeline: Zajedničke osnove programa, programe pojedinog
modula i znanstveno istraživačkog bloka s tri samostalna istraživačka rada s mentorom prije
pristupanja izrade disertacije u V. semestru studija, a nakon što je predan i odobren sinopsis.
U okviru zajedničkog programa studij se sastoji od tri opća obavezna predmeta te općeg
izbornog predmeta. Program pojedinih modula sastoji se Obveznog predmeta modula, dva
Izborna predmeta modula i dva Samostalna izborna kolegija koji su većinom organizirani
kroz zajednički rad privremenih mentora i doktoranda. Njihova struktura izgleda ovako:
a) Struktura Zajedničkih osnova programa:
OPĆI OBVEZNI PREDMETI imaju po šesnaest sati nastave i sastoje se od jednog

temeljnog kolegija sa šest kontakt sati i dva kolegija s pet kontakt sati te nose deset
bodova (s literaturom za 240 sati samostalnog rada u predmetu uključujući radove i najmanje
pet sati konzultacija u svakom kolegiju). Oni su zajednički za sve doktorande
poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti. U I. Općem obaveznom
predmetu dva su kolegija obavezna, a jedan se bira u dogovoru s privremenim mentorom, a
vezano uz budući izbor modula svakog pojedinog doktoranda.
U okviru I. Općeg obveznog predmeta odvijaju se i zajednički Seminari (Progresson Reports)

na kojima sudjeluju doktorandi i privremeni mentori, a gdje se raspravlja o pojedinačnim
planovima prohodnosti kroz studij svakog pojedinačnog doktoranda, te o izboru teme
doktorata, mentora i eventualnog komentora s drugog sveučilišta u zemlji ili u inozemstvu.
OPĆI IZBORNI PREDMET: ima osam sati nastave i sastoji se od dva kolegija po četiri
sata nastave (s literaturom za ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući radove i
najmanje tri sata konzultacija za svaki kolegij). Premda ih nude pojedini moduli i ovi su
predmeti zajednički za sve doktorande poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih
znanosti i ravnopravno ih mogu upisati svi doktorandi, neovisno o tome koji su modul izabrali
kao matični.
U oviru zajedničkog programa humanističkog doktorskog studija piše se i Prvi seminarski rad
kao kvalifikacijski rad za izabir određenog modula.
b) Struktura Programa pojedinih modula
Nakon završenog prvog semestra studija, doktorandi u suradnji s privremenim mentorom

izabiru modul i mentora koji će ga voditi kroz modul, gdje će zajedno organizirati plan studija
koji ima tri cilja:
1. Zadržati interdisciplinarni uvid u druge discipline putem sudjelovanja u zajedničkom

dijelu programa;
2. Utvrditi interkulturalni uvid izabirom kolegija s drugih modula i sveučilišta u zemlji i
inozemstvu, uz naglasak na važnost kvalitetnog komentorstva u pojedinim
kolegijima/seminarima;
3. Organizirati program tako da je u njegovom žarištu doktorska disertacija kao konačan
cilj. Treba obratiti pozornost da pojedini privremeni mentori u izabranim
kolegijima/seminarima doprinesu interdisciplinarnom uvidu, uvidu u različite
18
OPIS PROGRAMA
metodološke paradigme i otvore specijalizirano istraživanje prema drugim kulturama,

disciplinama i metodologijama rada.
U okviru modula doktorand upisuje dva Opća izborna predmeta modula, Izborni predmet I i II
modula i Izborni samostalni kolegij modula u okviru kojih radi s više privremenih mentora.
Izborni samostalni kolegij II modula obavezno se studira na drugom sveučilištu u zemlji ili
inozemstvu uz angažiranje komentora i razmjenu kolegija i mentora.
c) Prikaz strukture pojedinih grupa predmeta modula:
OBVEZNI PREDMET MODULA ima osam sati nastave i sastoji se od dva kolegija po
četiri sata ili jednog kolegija od osam sati te ukupno 5 ECTS bodova (s literaturom za
ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući najmanje tri sata konzultacija za kolegij s četiri
sata nastave/radionica te šest sati konzultacija za kolegije s osam sati nastave/radionica i
pisanje seminara i stručnih radova).
IZBORNI PREDMETI MODULA se mogu sastojati od jednog obveznog kolegija sa šest

sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS boda. U dogovoru s mentorom može
se organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan istraživački kolegij s 15 kontakt-
sati s mentorom. Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor. Izborni predmeti
nose po deset ECTS bodova (s literaturom za ukupno 240 sati samostalnog rada uključujući
pisanje radova i najmanje petnaest sati individualnih konzultacija), a biraju se prema
istraživačkim interesima doktoranda i temi doktorske disertacije.
IZBORNI KOLEGIJI MODULA biraju se sa širokog popisa izbornih kolegija s po osam

kontakt-sati s privremenim mentorom (radionice/rasprave/nastava), a nose pet bodova.
Na popisu ovih izbornih kolegija nalaze se i kolegiji s drugih sveučilišta u zemlji i
inozemstvu, a u dogovoru s drugim srodnim programima doktorskih studija (s literaturom za
ukupno 120 sati samostalnog rada uključujući pisanje radova). Jedan izborni kolegij s drugog
sveučilišta od 10 ECTS bodova može zamijeniti dva kolegija od 5 ECTS bodova. Kolegiji iz
ove skupine mogu se u dogovoru s mentorom, voditeljima modula i voditeljem studija kreirati
prema znanstveno-istraživačkim interesima doktoranda i mentora.
U nastavku slijedi shematski tabelarni prikaz cijelog studija s osnovnim podacima (3.2.1.), a
nakon toga shematski tabelarni prikaz dijela Zajedničkih osnova programa, s nazivima
kolegija unutar pojedinih predmeta, nositeljima i izvođačima (3.2.2.).
Slijedi tabelarni prikaz svih šest Programa pojedinih modula s nazivima kolegija unutar
pojedinih predmeta, nositeljima i izvođačima (3.2.3).
19
3. 2. 1. ZAJEDNIČKE OSNOVE PROGRAMA: TABELARNI PRIKAZ

PREDMETA, KOLEGIJA, NOSITELJA I ECTS BODOVA
Semestar Naziv predmeta Sati ECTS
I I. OPĆI OBVEZNI PREDMET 16 10
Predmet se sastoji od dva temeljna kolegija, jednog od 6 sati

i jednog od 5 sati te jednog izbornog kolegija od 5 sati
nastave. U njegovu izvođenju sudjeluje voditelj i najmanje
dvoje predavača iz različitih područja.
U okviru predmeta organiziraju se Seminari (Progression
Reports) uz sudjelovanje svih privremenih mentora.
I II. OPĆI OBVEZNI PREDMET 16 10
Predmet se sastoji od jednog temeljnog kolegija od 6 sati i

dva izborna kolegija od po 5 sati nastave te jednog okruglog
stola uz sudjelovanje inozemnih gostiju. U njegovu
izvođenju sudjeluje voditelj, najmanje dvoje predavača iz
različitih područja i gosti iz inozemstva.
I Prvi seminarski rad – rad s privremenim mentorom 5

U suradnji s voditeljem ili zamjenikom voditelja studija
doktorand dogovara angažiranje privremenog mentora i piše
prvi seminarski rad koji će ga kvalificirati za određeni modul
i dobivanje stalnog mentora.
I OPĆI IZBORNI PREDMET 8 5
Doktorand bira dva izborna kolegija od po 4 kontakt-sata ili

jedan kolegij od 8 kontakt sati u dogovoru s privremenim
mentorom, imajući na umu modul koji će izabrati i moguću
temu doktorske disertacije.
II III. OPĆI OBVEZNI PREDMET 16 10
Predmet se sastoji od jednog temeljnog kolegija od 6 sati i

dva izborna kolegija od po 5 sati nastave te najmanje dva
seminara (Progression Reports) uz sudjelovanje mentora. U
njegovu izvođenju sudjeluje voditelj, najmanje dvoje
predavača iz različitih područja i najmanje jedan inozemni
gost na jednom seminaru.
II OBVEZNI PREDMET MODULA 8 5
Predmet se sastoji od dva kolegija s 2,5 ECTS boda od po

četiri sata nastave i ima do dva predavača ili od jednog
kolegija od 8 sati s jednim ili više predavača. Može se
20
OPIS PROGRAMA
izvoditi u obliku predavanja ili mentorskog rada sa

doktorandima na konkretnom projektu, seminaru ili
znanstveno-istraživačkom radu.
II Prvi istraživački rad 10

U suradnji s mentorom.
II Individualna nastava s mentorom 5
III I. IZBORNI PREDMET MODULA 16 10
Predmet se može sastojati od jednog obveznog kolegija sa

šest sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS
boda. U dogovoru s mentorom i voditeljem modula može se
organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan
istraživački kolegij s 15 kontakt-sati s mentorom.
Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor.
III I . IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ MODULA 8 5
Doktorand bira izborni kolegij modula s ukupno 8 ECTS

bodova u dogovoru s mentorom iz popisa kolegija s
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ili popisa izbornih
kolegija s drugih srodnih studija u Republici Hrvatskoj.
Može biti i jedan kolegij s drugih studija. Kolegij se izvodi u
obliku mentorskih konzultacija i/ili radionica
III Drugi istraživački rad. 10

U suradnji s mentorom.
III Individualan rad s mentorom 5
IV II. IZBORNI PREDMET MODULA 16 10
Predmet se može sastojati od jednog obveznog kolegija sa

šest sati i 4 ECTS boda i dva izborna kolegija od 3 ECTS
boda. U dogovoru s mentorom ili voditeljem modula može
se organizirati i kao dva kolegija od pet bodova ili jedan
istraživački kolegij s 15 kontakt-sati s mentorom.
Doktorandima se nudi najmanje četiri kolegija na izbor.
IV SAMOSTALAN RAD U SURADNJI S MENTOROM (15) 10

ILI KOMENTOROM ILI RAD U NASTAVI
Uvjeti zadovoljavanja predmeta (jedno od navedenog):
Publiciranje rada u A1 ili A2 časopisu, Publiciranje rada u
koautorstvu s mentorom u časopisu ili zborniku radova,
Sudjelovanje na znanstvenom skupu s međunarodnim
sudjelovanjem, Sudjelovanje u nastavi (30 sati), Boravak na
znanstvenom projektu u inozemstvu i rad na Ustanovi
(Sveučilište, Institut) uz rad s komentorom i suglasnost
mentora (ocijenjeni seminarski rad na drugoj ustanovi),
21
Publiciranje 2 stručna rada, Jedan stručni rad i 15 sati

sudjelovanja u nastavi.
IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ MODULA * 8 5
Kolegij s drugog fakulteta, sveučilišta u zemlji ili

inozemstvu u dogovoru s mentorom i ustanovom ili:
Treći istraživački rad u komentorstvu s mentorom s drugog
fakulteta ili fakulteta u inozemstvu, a u dogovoru s
mentorom.
*(Ukoliko doktorand izabere izborni kolegij drugog sveučilišta

vrijednosti 10 ECTS bodova, priznat će mu se bodovi za Izborni
samostalni kolegij I modula i Izborni samostalni kolegij II modula).
IV Individualne konzultacije s mentorom 5

V DOKTORSKI ISPIT 10
Utemeljen na temi doktorskog studija i dva područja iz
struke u dogovoru s voditeljem studija, voditeljem modula i
mentorom.
V RAD S MENTOROM na izradi sinopsisa doktorske 10

disertacije, Prezentacija sinopsisa doktorske disertacije
Fakultetu, rasprava i prihvaćanje. Prezentacija sinopsisa na
Seminaru (Progression Report) uz sudjelovanje svih
doktoranada i mentora.
V Treći istraživački rad 10
(Četvrti, ukoliko je ovo bila opcija u sklopu II. Izbornog
samostalnog kolegija modula)
VI Izrada doktorske disertacije 20
VI Individualan rad s mentorom 10
22
OPIS PROGRAMA
3. 2. 2. ZAJEDNIČKE OSNOVE PROGRAMA: TABELARNI PRIKAZ

PREDMETA, KOLEGIJA, NOSITELJA I ECTS BODOVA
Semestar Naziv predmeta Nastavnik Sati ECTS
I I. OPĆI OBVEZNI PREDMET Koordinatorica: 16 10

Uvod u znanstveno istraživački rad: dr. sc. Silva
metodologija humanističkih znanosti Mežnarić
1. Uvod u metode istraživanja u S. Mežnarić

humanistici: teorije, koncepti, logika,
terminologija, praksa
(temeljni kolegij)
2. Logika i filozofija znanosti M. Jakić

(temeljni kolegij)
3. Metodologija znanstvenog rada: L. Rafolt

studij književnosti
4. Metode istraživanja u lingvistici S. Čurković

Kalebić
5. Metodologija povijesne znanosti A. Jakir
I II. OPĆI OBVEZNI PREDMET Koordinator: 16 10

dr. sc.
Nematerijalna i materijalna kulturna baština Joško Božanić
1. Nematerijalna baština J. Božanić

(temeljni kolegij)
2. Dalmatinski gradovi I. Babić
3. Hrvatska filozofska baština I. Martinović
4. Hrvatski arheološki spomenici na J. Belamarić

UNESCO-voj listi
5. Antropološka lingvistika M. Bratanić
6. Muzeologija i održiv razvoj A. Galla
U okviru ovog predmeta održat će se i obavezni A. Galla

Okrugli stol 'Kulturni diverzitet i održivi D. L. Ratković
razvoj' (na engleskom jeziku za sve polaznike).
23
I Prvi seminarski rad – rad s privremenim Koordinatori: 5

mentorom Voditelj studija i
zamjenici
voditelja studija.
Privremeni
mentori s FF u
Splitu
I OPĆI IZBORNI PREDMET Koordinator: 8 5

(doktorandi mogu birati predmete iz svih modula, ovisno o dr. sc. Hrvoje
dogovoru s mentorom) Relja
1. Hrvatska filozofija u međunarodnom I. Martinović
kontekstu: Europska recepcija
Petrićeva i Boškovićeva djela
2. Hrvatska filozofija u međunarodnom M. Kukoč

kontekstu: Međunarodna recepcija
hrvatske filozofije prakse
3. Hrvatska filozofija u međunarodnom P. Barišić

kontekstu: Filozofska istraživanja –
Synthesis philosophica
4. Hrvatska filozofija u međunarodnom L. Tomašević

kontekstu: Integrativna bioetika u
kontekstu svjetske bioetike
5. Epigrafika na istočnoj obali Jadrana M. Palameta
6. Hrvatska kulturna baština u M. Dragić

europskom kontekstu
7. Imagološki pristup i povijest književne D. Dukić

kulture
8. More/ocean i kulturni imaginarij S. Grgas
9. Sintaktostilistika Matvejevićeve J. Božanić

mediteranske trilogije: Mediteranski
brevijar, Druga Venecija, Kruh naš
10. Suvremene teorije kulture V. Biti
11. Riječi i svjetovi K. Bagić
12. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, B. Škvorc

identitet, dijaspora, multikulturalizam
24
OPIS PROGRAMA
13. Jezik i komunikacija

S. Ćurković
Kalebić
14. Crkva i novovjeko društvo uz Jadran
(XVI.-XIX. st.) V. Kapitanović
15. Kulturna povijest Dubrovnika u

srednjem i ranom novom vijeku Z. Janeković
Romer
16. Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije
žive povijesti sjevernojadranskoga M. Bertoša
prostora između 16. i početka 19.
stoljeća
17. Tetrarhija kao sustav decentralizacije

i homogenizacije u kriznim N. Cambi
vremenima
18. Odabrana poglavlja teorije povijesti

umjetnosti / Povijest umjetnosti i Lj. Kolešnik
studiji vizualne kulture - prijepori i
kontroverze
19. Umjetnost u Dalmaciji od druge

polovine 7. do početka 9. stoljeća u A. Milošević
europskom kontekstu
20. Geografski pojam i obilježja

Sredozemlja N. Glamuzina
21. Hrvatska maritimna baština u

mediteranskom kontekstu J. Božanić
22. Interkulturalizam i glazbena nastava

S. Dobrota
23. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u
hrvatskoj alotropiji M. Ljubičić
Uvjet za II semestar:
Odslušan 1. semestar. Prihvaćen 1. seminarski rad.
Doktorand bira modul studija i predlaže izbor mentora.
II III. OPĆI OBVEZNI PREDMET Koordinator: 16 10
dr. sc. Josip
Kulturna baština Mediterana Vrandečić
1. Arhivska baština na istočnojadranskoj S. Ćosić

obali
(temeljni kolegij)
2. Hrvatska maritimna baština u J. Božanić
25
mediteranskom kontekstu
3. Jadranski prostor između triju M. Trogrlić

imperijalnih baština (Habsburška
Monarhija, Mletačka Republika,
Osmansko Carstvo)
4. Sociolingvistika S. Čurković
Kalebić
M. Nigoević
5. Mediteranski korijeni filozofije H. Relja
6. Talijanska književnost i slikarstvo u T. Maroević

prvoj polovici XX. stoljeća
26
OPIS PROGRAMA
3.2.3. PROGRAMI MODULA: PREDMETI, BROJ SATI I ECTS BODOVI
Svi doktorandi obavezni su upisati sve Obvezne predmete u I. i II. semestru te Opći izborni
predmet u II. semestru. Na kraju prvog semestra doktorandi doktorandi u suradnji s
voditeljem studija, privremenim mentorom i voditelja modula dobivaju stalnog mentora
(kojeg u dogovoru doktoranda i mentora mogu promijeniti do kraja trećeg semestra). U
suradnji s voditeljem studija i modula, mentor i doktorand biraju modul (Obvezni predmet
modula je već u II. semestru) i rade plan studija koji prezentiraju na zajedničkom Seminaru
(Progression Report), a u okviru kolegija u II. semestru Individualna nastava s mentorom.
U Tablicama koje slijede prikazan je raspored predmeta, broj sati i ECTS bodova po
modulima:
27
MODUL I.: FILOZOFIJA
Semestar Predmeti i kolegiji Nastavnik Broj ECTS

sati bodovi
1. Suvremena hrvatska filozofija - M. Kukoč

Hrvatska filozofija prakse
2. Suvremena hrvatska filozofija - P. Barišić

Filozofska istraživanja i pravci
suvremene filozofije
II Prvi istraživački rad Rad s mentorom 10
II Individualna nastava s mentorom Rad s mentorom 5

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjet za III semestar
Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugoga stranog jezika.
Prikupljeno najmanje 45 od 60 ECTS bodova iz zajedničkih predmeta i predmeta modula.
III I. IZBORNI PREDMET MODULA Koordinira 16 10
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke voditelj modula
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu u suradnji s
vezanom za disertaciju.)
Odsjekom
1. Od antičke do suvremene demokracije P. Barišić

(temeljni kolegij)
2. Filozofija svijeta i globalizacija M. Kukoč
(temeljni kolegij)
3. Od tomizma do marksizma – B. Dadić

orijentacije u hrvatskoj filozofiji
4. Filozofija Mediterana M. Kukoč
5. Hrvatska epistemološka baština D. Škarica
6. Logika u suvremenoj hrvatskoj B. Žarnić

filozofiji, znanosti i obrazovanju
III I. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ Koordinira 8 5

MODULA voditelj modula
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu
28
OPIS PROGRAMA
III Drugi istraživački rad Rad s mentorom 10
III Individualni rad s mentorom Rad s mentorom 5

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za IV semestar
Odslušan III. semestar. Prihvaćen Drugi istraživački rad. Prikupljeno najmanje 70 od 90 ECTS
bodova.
IV II. IZBORNI PREDMET MODULA Voditelji 16 10
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke modula u
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu suradnji s
Odsjecima
1. Hrvatske filozofske škole – L. Veljak
Korčulanska ljetna škola
(temeljni kolegij)
2. Hrvatske filozofske škole – L. Tomašević

Lošinjska škola integrativne bioetike
3. Hrvatske filozofske škole – P. Barišić

Dani Frane Petrića
4. Hrvatske filozofske škole – M. Kukoč

Mediteranski korijeni filozofije
5. Hrvatske filozofske škole – Z. Radman

Filozofija na IUC: interdisciplinarnost u
suvremenoj filozofiji
6. Hrvatske filozofske škole – Analitička D. Jutronić

filozofija: zadarski i riječki krug
IV SAMOSTALAN RAD U SURADNJI S Mentor u 15 10

MENTOROM ILI KOMENTOROM ILI suradnji s
RAD U NASTAVI. voditeljem
modula i
voditeljem
studija.
IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ Voditelji 8 5
MODULA modula u
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke suradnji s
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu Odsjecima i
komentorima s
drugih
institucija u
zemlji i
inozemstvu.
29
IV Individualne konzultacije s mentorom Rad s mentorom 5

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za V. semestar
Odslušan IV. semestar i prihvaćen rad u časopisu A1 ili A2, ili rad u koautorstvu s mentorom, ili
sudjelovanje na međunarodnom skupu, ili dva stručna rada, ili istraživački rad u komentorstvu s
inozemnim mentorom. Uz navedeno ostvareno najmanje 105 od 120 ECTS bodova.
V DOKTORSKI ISPIT Voditelji 10
modula i
Odsjeci
V RAD S MENTOROM na izradi sinopsisa Mentor 10
doktorske disertacije, prezentacija sinopsisa
doktorske disertacije Fakultetu, rasprava i
prihvaćanje
Uvjeti za VI. semestar

Uvjeti za VI semestar: odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova.
VI Individualni rad s mentorom Rad s 10

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
30
OPIS PROGRAMA
MODUL II.: KNJIŽEVNOST I KULTURA
Semestar Predmeti i kolegiji Nastavnik

Broj ECTS
sati
1. Kanonizacija i povijest hrvatske S. P. Novak

književnosti


zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjet za III semestar:
Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugog stranog jezika.

mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom u suradnji s
za disertaciju.)
Odsjekom
1. Stilistika književnog teksta J. Božanić

(temeljni kolegij)
2. Časopis i hrvatski književni kanon V. Brešić
3. Mediteranski kontekst hrvatske I. Bošković

književnosti
5. Mediteranski literarni identiteti I. Bešker
4. Pisati povijest, pričati priču: povijest S. P. Novak

hrvatske književnosti
5. Suodnos književnosti i povijesti M. Dragić

mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom
za disertaciju.)
31
1. Gotski roman (1764.-1820.) B. Škvorc
2. Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i I. Mimica

temeljna poetska djela drevnog
Mediterana
3. Imagološki pristup i povijest književne D. Dukić

kulture
4. Književna teorija za novo tisućljeće B. Škvorc
5. Književnost i identitet B. Škvorc
6. Krleža i drugi B. Škvorc
7. Marin Držić S. P. Novak
8. Mediteran u putopisima europskih E. Grubišić-

autorica -Pulišelić
10. Multikulturalizam i roman B. Škvorc
11. Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo M. Palameta
12. Nova talijanska epika, teorije i tekstovi S. Jurišić
13. Riječi i svjetovi K. Bagić
14. Talijanski dekandentizam u Marinkoviću S. Jurišić
15. Teorije komike, humora i smijeha u S. Jurišić

talijanskoj i hrvatskoj književnosti od
XIX. do XXI. stoljeća

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za IV semestar:
bodova.
32
OPIS PROGRAMA
IV II. IZBORNI PREDMET MODULA Voditelji modula 16 10

(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke u suradnji s
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom Odsjecima
za disertaciju.)
1. Čitanje književnog teksta B. Škvorc

(temeljni kolegij)
2. Hrvatska književnost u 20. stoljeću i I. Bošković

njezina kritika
3. Interferencije usmene i pisane M. Dragić

književnosti
4. Reference pripovjedačkog stava na stil J. Božanić

novelistike Ranka Marinkovića
5. Struktura pjesničkog teksta M. Palameta
IV SAMOSTALAN RAD U SURADNJI S Mentor u (15) 10

RAD U NASTAVI voditeljem
modula i
voditeljem
studija.
IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ Voditelji modula 8 5
MODULA u suradnji s
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke Odsjecima i
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom komentorima s
za disertaciju.)
drugih institucija
u zemlji i
inozemstvu.

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za V. semestar:
inozemnim mentorom. Prikupljeno najmanje 105 od 120 ECTS bodova.
V DOKTORSKI ISPIT Voditelji modula 10
i Odsjeci
doktorske disertacije, Prezentacija sinopsisa
prihvaćanje
33
Uvjeti za VI semestar:
Odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova.

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
34
OPIS PROGRAMA
MODUL III.: LINGVISTIKA

sati
II I. OBVEZNI PREDMET MODULA 8 5
1. Jezik kao sustav znakova i jezik kao M. Mihaljević

proizvodni postupak
2. Kognitivna lingvistika M. Brdar

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora

Odslušan II. semestar. Prihvaćen Prvi istraživački rad. Položen ispit iz drugoga stranog jezika.
za disertaciju.)
Odsjekom
1. Leksikologija i leksikografija Lj. Šimunković

(temeljni kolegij)
2. Etimologija Lj. Šimunković
3. Jezici u kontaktu S. Vrljić
4. Urbana dijalektologija D. Jutronić
5. Usvajanje jezika S. Čurković

Kalebić
6. Logika, jezik i komunikacija B. Žarnić

za disertaciju.)
35

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
bodova.
za disertaciju.)
1. Analiza diskursa i konverzacijska analiza S. Čurković

(temeljni kolegij) Kalebić
2. Vernakularna stilistika J. Božanić
3. Stilistika književnih tekstova J. Božanić
4. Jezik i mediji D. Jutronić
5. Empirijska analiza jezika B. Bekavac
6. Statistika za lingviste B. Bekavac

modula i
voditeljem
studija.
MODULA u suradnji s
za disertaciju.)
drugih institucija
u zemlji i
inozemstvu.

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za V semestar:
36
OPIS PROGRAMA

i Odsjeci
prihvaćanje
V TREĆI ISTRAŽIVAČKI RAD 10
Odslušan V. semestar i ostvareno najmanje 130 od 150 ECTS bodova.
VI IZRADA DOKTORSKE DISERTACIJE 20
VI INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM Rad s 10

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
37
MODUL IV.: POVIJEST

sati
1. Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: T. Raukar

istraživački rezultati i perspektive
2. Povijest komunističkog pokreta u I. Banac

Hrvatskoj
II Individualna nastava s mentorom Rad s 5

mentorom,
zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjet za III. semestar:

za disertaciju.)
Odsjekom
1. Stara povijest istočne jadranske obale: B. Kuntić-

metode i problemi istraživanja Makvić
(temeljni kolegij)
2. Seljaci, svećenici i mornari: O. Jens Schmitt

mikropovijesni pristup korčulanskom
društvu 15. stoljeća
(temeljni kolegij)
3. Crkveno-upravne ustanove u primorsko- S. Kovačić

otočkom i planinskom dijelu Hrvatske
tijekom stoljeća
4. Francuska uprava u Dalmaciji J. Vrandečić
5. Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća A. Jakir
6. Povijest totalitarnih diktatura T. Cipek
38
OPIS PROGRAMA

za disertaciju.)
III Individualni rad s mentorom Rad s 5

mentorom,
zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za IV. semestar:
bodova.
za disertaciju.)
1. Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom J. Vrandečić

novom vijeku
2. Tipologija preporodnih pokreta i modeli N. Stančić

nacionalnih ideologija - na primjeru
neposrednog pripremnog razdoblja
Hrvatskog narodnog preporoda u
Dalmaciji 1860./61. godine
(temeljni kolegij)
3. Dalmacija i Beč u 19. stoljeću M. Trogrlić
4. Od Mediteranske Antante do A. Rahten

dreadnoughta: vanjska politika Austro-
Ugarske na području Mediterana
(temeljni kolegij)
5. Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi E. Miloš

između dva svjetska rata
6. Hrvatski intelektualci i nacionalna

ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća N. Bartulin

modula i
voditeljem
studija.
39

MODULA u suradnji s
za disertaciju.)
drugih institucija
u zemlji i
inozemstvu.
IV INDIVIDUALNE KONZULTACIJE S Rad s 5

MENTOROM mentorom,
zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
i Odsjeci
doktorske disertacije, prezentacija sinopsisa
prihvaćanje
Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
40
OPIS PROGRAMA
MODUL V.: POVIJEST UMJETNOSTI
Semestar Predmeti i kolegiji Nastavnik Broj

sati ECTS
1. Čovjekova okolina u antropološkom I. Babić

smislu
2. Odnos javnog prostora i skulpture I. Šimat Banov

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora


za disertaciju.)
Odsjekom
1. Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih B. Kirigin

jadranskih susjeda u željezno doba
2. Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu J. Jeličić

Radonić
3. Ranosrednjovjekovni spomenici A. Milošević

nacionalnog značenja
4. Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane R. Bužančić

renesanse
5. Umjetnički i politički identitet umjetnika I. Prijatelj

Schiavona Pavičić
6. Mletačke utvrde u Hrvatskoj A. Žmegač
7. Problemi stila u domaćoj likovnoj M. Repanić

umjetnosti 17. i 18. st. Braun
41
8. Graditeljstvo historicizma i njegov odraz I. Šimat

u Splitu i okolici
9. Arhitektura XX. stoljeća: moderna D. Ožić Bašić
10. Prošireno polje umjetnosti – suvremena S. Križić

praksa Mediterana od 1980. do danas Roban
11. Osma umjetnost - Umijeće T. Šola

komuniciranja javne memorije

za disertaciju.)

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
bodova.
IV II. IZBORNI PREDMET MODULA Voditelji 16 10
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke modula u
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom suradnji s
za disertaciju.)
Odsjecima
1. Protourbana i urbana naselja na J. Jeličić

Jadranu Radonić
2. Umjetnost Grka na Jadranu od B. Kirigin

mikenskog do helenističkog doba
3. Colonia Martia Iulia Valeria Salona J. Jeličić

Felix Radonić
4. Arhitektonska dekoracija Ž. Peković

Dioklecijanove palače
5. Istraživanje, obnova i prezentacija Ž. Peković

ranosrednjovjekovnog graditeljskog
nasljeđa
42
OPIS PROGRAMA
6. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u K. Horvat

Dubrovniku Levaj
7. Marijanska ikonografija u slikarstvu I. Prijatelj

Dalmacije od XV. do XVIII. st Pavičić
8. "Eksploatacija mrtvih znakova". Lj. Kolešnik

Umjetnost i politika u jugoistočnoj
Europi u razdoblju kasnoga socijalizma
9. Suvremena umjetnost fotografije – S. Križić

diskurzivni prostori fotografske prakse Roban
od 1970-ih godina do danas
10. Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna D. Ožić Bašić

modula i
voditeljem
studija.
IV II. IZBORNI SAMOSTALNI KOLEGIJ Voditelji 8 5
MODULA modula u
(Preporuča se mentorski rad u kolegijima i zajedničke suradnji s
mentorske radionice i e-konzultacije na projektu vezanom Odsjecima i
za disertaciju.)
komentorima s
drugih
institucija u
zemlji i
inozemstvu.
zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
Uvjeti za V semestar:
V DOKTORSKI ISPIT Voditelji 10
modula i
Odsjeci
prihvaćanje
43
Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
44
OPIS PROGRAMA
MODUL VI.: MEDITERANSKI INTERDISCIPLINARNI

KULTUROLOŠKI STUDIJ
Semestar Predmeti i kolegiji Nastavnik

Broj ECTS
sati
1. Mediteranski literarni identiteti I. Bešker
2. Socijalna antropologija Mediterana O. Žunec

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora

za disertaciju.)
Odsjekom
1. Dinamika idiomskih identiteta na J. Božanić

nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika
I. (temeljni kolegij)

(temeljni kolegij)
3. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, B. Škvorc

identitet, dijaspora, multikulturalizam
(temeljni kolegij)
4. Jezične interferencija na obalama Lj. Šimunković

Jadrana
5. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u M. Ljubičić

hrvatskoj alotropiji
6. Romanizmi u onomastici Dalmacije M.Marasović

Alujević
45
7. Talijanska i hrvatska frazeologija u M. Ljubičić

kontaktu i kontrastu
8. Talijanski putopisci na Jadranu M. Gianmarco
9. Teritorijalni identitet i održivi razvoj Z. Roca

hrvatskog arhipelaga
10. Vernakularna stilistika J. Božanić
11. Francuska uprava u Dalmaciji J. Vrandečić
12. Mediteranski kontekst hrvatske I. Bošković

književnosti
13. Hrvatska kulturna baština u europskom M. Dragić

kontekstu
14. Kanonizacija i povijest hrvatske S. Prosperov

književnosti Novak
15. Umjetnički i politički identitet umjetnika I. Prijatelj

Schiavona Pavičić

za disertaciju.)
1. Hrvatsko-talijanska leksikografija Lj. Šimunković
2. Komparativna povijest talijanskog i S. Jurišić

hrvatskog kazališta i izvedbenih
umjetnosti
3. Pomorska i ribarska terminologija Lj. Šimunković

romanskoga podrijetla
4. Talijanski leksik i jezici Mediterana M. Marasović

Alujević
5. Talijanski jezik na obalama Mediterana A. Sorella
6. Teorije komike, humora i smijeha u S. Jurišić

talijanskoj i hrvatskoj književnosti od
XIX do XXI stoljeća
7. Ženska strana mediteranskog S. Mežnarić

univerzuma
46
OPIS PROGRAMA

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
bodova.
za disertaciju.)
1. Dinamika idiomskih identiteta na J. Božanić

nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika
II. (temeljni kolegij)

(temeljni kolegij)
3. Tipologija tradicijskog broda V. Salamon

(temeljni kolegij)
4. Antički Grci i Jadran - umijeće plovidbe, B. Kirigin

Diomed, razmjena dobara, naseljavanje
5. Geografija okusa na Jadranu A. Montanari
6. Književne teorije za novo tisućljeće B. Škvorc
7. Lingua franca u dalmatinskoj J. Božanić

halijeutičkoj terminologiji
8. Talijanska i hrvatska književnost i T. Maroević

slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća

modula i
voditeljem
studija.
MODULA u suradnji s
za disertaciju.)
drugih institucija
u zemlji i
inozemstvu.
47

zajednički
seminari
doktoranada i
mentora
i Odsjeci
prihvaćanje
V TREĆI ISTRAŽIVAČKI RAD 10
Odslušan V. semestar i prikupljeno najmanje 130 od 150 ECTS bodova.
VI IZRADA DOKTORSKE DISERTACIJE 20
VI INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM Rad s 10

mentorom,
doktorandska
konferencija i
prezentacija
radova
48
OPIS PROGRAMA
3.3. Obvezne i izborne aktivnosti (sudjelovanje na seminarima, konferencijama,

okruglim stolovima i dr.)
Obvezne aktivnosti tijekom studija sastoje se u zadovoljavanju uvjeta koji su zadani Općim
predmetima, Općim izbornim predmetima, Obveznim i izbornim predmetima modula te
samostalnim izbornim kolegijima.
Uz te uvjete tu je i izrada tri samostalna znanstveno-istraživačka rada koji su u službi

doktorata te čitav niz obveza, uključujući izborne aktivnosti sudjelovanja u nastavi,
komentorstva na drugim sveučilištima ili u inozemstvu, izrade znanstvenih radova za A1 i A2
publikacije, sudjelovanja na međunarodnim projektima i na međunarodnim konferencijama te
publiciranje radova utemeljenih na tom sudjelovanju.
3.4. Ritam studiranja i obaveze doktoranada
Uvjeti za napredovanje kroz studij i upis na sljedeću godinu, kao i preduvjeti upisa pojedinih
predmeta prikazani su u tablici studija. Tijekom studija i do obrane doktorata doktorand mora
sakupiti 180 ECTS bodova, odnosno 30 ECTS bodova po semestru ili 60 ECTS bodova po
godini studija. Doktorand može 15 bodova prenijeti u iduću godinu, a razliku treba
nadoknaditi tijekom slijedećeg semestra.
Uvjeti za napredovanje kroz studij
Uvjet za 2. semestar:
odslušan 1. semestar, prihvaćen 1. seminarski rad i položen 1. svjetski jezik.
Doktorand dobiva stalnog mentora.
odslušan 2. semestar, prihvaćen 1. istraživački rad ili sakupljeno najmanje 45 od 60 ECTS
bodova.
odslušan 3. semestar, prihvaćen 2. istraživački rad ili sakupljeno najmanje 75 ECTS bodova i
položen 2. svjetski jezik.
odslušan 4. semestar, prihvaćen Samostalni rad u suradnji s komentorom ili najmanje 105
ECTS bodova od 120 ECTS bodova.
prihvaćen kvalifikacijski rad i položen doktorski ispit te prikupljeno najmanje 140 ECTS
bodova.
Seminarski rad i istraživački radovi
Prvi seminarski rad piše doktorand u prvom semestru kao kvalifikacijski rad za dobivanje
stalnog mentora. U drugom i trećem semestru doktorand piše dva istraživačka rada koji su
vezani uz pripremu i izradu doktorske disertacije, na primjer prikupljanje građe, temeljno
istraživanje ili prikupljanje literature i obrada pojedinih aspekata problema. U Samostalnom
49
radu u suradnji s komentorom doktorand obrađuje aspekt problema vezan uz doktorsku

disertaciju u kojoj je vanjski komentor ekspert.
Uz istraživačke radove s mentorom, doktorandi rade i druge seminarske radove u pojedinim

izbornim kolegijima i izbornim kolegijima modula, a u suradnji s mentorom i voditeljem tih
kolegija odabiru se teme i problemi vezani uz temu doktorata.
Izvješće o doktorskoj disertaciji i doktorski ispit
Izvješće o doktorskoj disertaciji priprema se za doktorski ispit za koji kandidata priprema

mentor uz izabir najmanje dvije teme vezane uz doktorsku disertaciju iz kojih će doktorand
polagati ispit.
Uvjetni upis
Uvjetni upis moguć je s najmanje 20 ECTS bodova ostvarenih u pojedinom semestru uz

obavezu da se do kraja idućeg semestra nadoknadi razlika od 10 ECTS bodova.
50
OPIS PROGRAMA
Doktorandi sa stupnjem magistra znanosti
Doktorandi sa završenim poslijediplomskim studijem znanstvenog magistarskog studija

izravno se upisuju u V. semestar uz priznatih 120 ECTS bodova, polažu Doktorski ispit i u V.
i VI. semestru studija moraju ostvariti 60 ECTS bodova.
Zamjenski bodovi
U zamjenu za polaganje ispita iz izbornih kolegija (i kolegija na suradničkim institucijama)

voditelj studija i voditelj modula mogu kandidatu priznati određeni broj ECTS bodova na temelju
znanstvene aktivnosti. Maksimalni broj bodova koji se mogu priznati je 90 ECTS bodova.
3. 5. Opis predmeta / kolegija s imenima nositelja

3. 5. 1. Opći i zajednički izborni predmeti
I. opći obvezni predmet:
Uvod u znanstveno istraživački rad: metodologija humanističkih znanosti
KOLEGIJI:
1. Uvod u metode istraživanja u humanistici - teorije, koncepti, logika,

(temeljni kolegij)
dr. sc. Silva Mežnarić, znanstvena savjetnica
2. Logika i filozofija znanosti

(temeljni kolegij)
dr. sc. Mirko Jakić, red. prof.
3. Metodologija znanstvenog rada - studij književnosti i kulture

dr. sc. Leo Rafolt, doc.
4. Metode istraživanja u lingvistici

dr. sc. Sanja Čurković Kalebić, red. prof.
5. Metodologija povijesne znanosti

dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof.
II. opći obvezni predmet:
Nematerijalna i materijalna kulturna baština
KOLEGIJI:
1. Nematerijalna baština
(temeljni kolegij)
dr. sc. Joško Božanić, red. prof.
51
2. Dalmatinski gradovi
dr. sc. Ivo Babić, red. prof.
3. Hrvatska filozofska baština

dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savjetnik
4. Hrvatski arheološki spomenici na UNESCO-voj listi

dr. sc. Joško Belamarić, znan. savjetnik
5. Antropološka lingvistika
dr. sc. Maja Bratanić, red. prof.
6. Muzeologija i održiv razvoj

dr. sc. Amareswar Galla, red. prof.
7. Okrugli stol „Kulturni diverzitet i održivi razvoj“

dr. sc. Amareswar Galla, red. prof.
Opći izborni predmet
KOLEGIJI:
1. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu:

Europska recepcija Petrićeva i Boškovićeva djela
dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savjetnik

Međunarodna recepcija hrvatske filozofije prakse
dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof., znan. savjetnik

Filozofska istraživanja – Synthesis philosophica
dr. sc. Pavo Barišić, red. prof.

Integrativna bioetika u kontekstu svjetske bioetike
dr. sc. Luka Tomašević, red. prof.
5. Epigrafika na istočnoj obali Jadrana

dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof.
6. Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu

dr. sc. Marko Dragić, izv. prof.
7. Imagološki pristup i povijest književne kulture

dr. sc. Davor Dukić, red. prof.
8. More/ocean i kulturni imaginarij

dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.
52
OPIS PROGRAMA
9. Riječi i svjetovi
dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.
10. Sintaktostilistika Matvejevićeve mediteranske trilogije: Mediteranski brevijar,

Druga Venecija, Kruh naš
11. Suvremene teorije kulture

dr. sc. Vladimir Biti, red. prof.
12. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora, multikulturalizam

dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof.
13. Jezik i komunikacija

14. Crkva i novovjeko društvo uz Jadran (XVI.-XIX. st.)

dr. sc. Vicko Kapitanović, izv. prof.
15. Kulturna povijest Dubrovnika u srednjem i ranom novom vijeku

dr. sc. Zdenka Janeković Römer, izv. prof., znan. savjetnik
16. Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije žive povijesti sjevernojadranskoga prostora

između 16. i početka 19. stoljeća
dr. sc. Miroslav Bertoša, prof. emeritus
17. Tetrarhija kao sustav decentralizacije i homogenizacije u kriznim vremenima

akademik Nenad Cambi, prof. emeritus
18. Odabrana poglavlja teorije povijesti umjetnosti / Povijest umjetnosti i studiji

vizualne kulture - prijepori i kontroverze
dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. suradnica
19. Umjetnost u Dalmaciji od druge polovine 7. do početka 9. stoljeća u europskom

kontekstu
dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. suradnik
20. Geografski pojam i obilježja Sredozemlja

dr. sc. Nikola Glamuzina, izv. prof.
21. Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu

22. Interkulturalizam i glazbena nastava

dr. sc. Snježana Dobrota, doc.
23. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji

dr. sc. Maslina Ljubičić, red. prof.
53
III. opći obvezni predmet
Kulturna baština Mediterana
KOLEGIJI:
1. Arhivska baština na istočnojadranskoj obali

(temeljni kolegij)
dr. sc Stjepan Ćosić, izv. prof., viši znanstveni savjetnik
2. Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu

3. Jadranski prostor između triju imperijalnih baština (Habsburška

Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo)
dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof.
4. Sociolingvistika
5. Mediteranski korijeni filozofije

dr. sc. Hrvoje Relja, doc.
6. Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća

akademik Tonko Maroević, red. prof., znan. savjetnik
54
OPIS PROGRAMA
3. 5. 2. Opis predmeta po modulima:
MODUL I: FILOZOFIJA
Obvezni predmet modula
KOLEGIJI:
1. Suvremena hrvatska filozofija - Hrvatska filozofija prakse

dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof.
2. Suvremena hrvatska filozofija - Filozofska istraživanja i pravci suvremene

filozofije
dr. sc. Pavo Barišić, red. prof
I. izborni predmet modula
KOLEGIJI:
1. Od antičke do suvremene demokracije

(temeljni kolegij)
2. Filozofija svijeta i globalizacija

(temeljni kolegij)
3. Od tomizma do marksizma – orijentacije u hrvatskoj filozofiji

dr. sc. Borislav Dadić, doc.
4. Filozofija Mediterana
5. Hrvatska epistemološka baština

dr. sc. Dario Škarica, doc., viši znan. suradnik
6. Logika u suvremenoj hrvatskoj filozofiji, znanosti i obrazovanju

dr. sc. Berislav Žarnić, izv. prof.
I. izborni samostalni kolegij modula
Kolegiji u ovom modulu kreiraju se u dogovoru mentora, doktoranda i profesora, a prema

potrebama doktoranda i temi njegove disertacije u obliku mentorskih konzultacija i izrade
originalnog istraživačkog rada koji pokriva područje doktorske disertacije u kojem je voditelj
modula ekspert.
55
II. izborni predmet modula
KOLEGIJI:
1. Hrvatske filozofske škole - Korčulanska ljetna škola

(temeljni kolegij)
dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
2. Hrvatske filozofske škole - Lošinjska škola integrativne bioetike

dr. sc. Luka Tomašević, red. prof.
3. Hrvatske filozofske škole - Dani Frane Petrića

4. Hrvatske filozofske škole - Mediteranski korijeni filozofije

5. Hrvatske filozofske škole - Filozofija na IUC: interdisciplinarnost u

suvremenoj filozofiji
dr. sc. Zdravko Radman, doc., znan. savjetnik
6. Hrvatske filozofske škole - Analitička filozofija: zadarski i riječki krug

dr. sc. Dunja Jutronić, red. prof.
II. Izborni samostalni kolegiji modula
Program izbornih mentorskih kolegija s drugih srodnih doktorskih studija suradničkih

institucija u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka) i inozemstvu (Slovenija, Austrija, Kanada,
Australija, Poljska).
56
OPIS PROGRAMA
MODUL II: KNJIŽEVNOST I KULTURA
KOLEGIJI:
1. Kanonizacija i povijest hrvatske književnosti

dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, red. prof.

KOLEGIJI:
1. Stilistika književnog teksta

(temeljni kolegij)
2. Časopis i hrvatski književni kanon

dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.
3. Mediteranski kontekst hrvatske književnosti

dr. sc. Ivan Bošković, doc.
4. Mediteranski literarni identiteti

dr. sc. Inoslav Bešker, viši znanstveni suradnik
5. Pisati povijest, pričati priču: povijest hrvatske književnosti

6. Suodnos književnosti i povijesti

I. Izborni samostalni kolegij modula
KOLEGIJI:
1. Gotski roman (1764-1820)

dr. sc. Boris Škvorc, red. prof.
2. Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i temeljna poetska djela drevnog

Mediterana
dr. sc. Ivan Mimica, prof. emeritus
3. Imagološki pristup i povijest književne kulture

dr. sc. Davor Dukić, red. prof.
57
4. Književna teorija za novo tisućljeće

5. Književnost i identitet
6. Krleža i drugi
7. Marin Držić
8. Mediteran u putopisima europskih autorica

dr. sc. Eldi Grubišić-Pulišelić, doc.

10. Multikulturalizam i roman

11. Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo

dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof.
12. Nova talijanska epika, teorije i tekstovi

dr. sc. Srećko Jurišić, doc.
13. Riječi i svjetovi

dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.
14. Talijanski dekandentizam u Marinkoviću

15. Teorije komike, humora i smijeha u talijanskoj i hrvatskoj književnosti od

KOLEGIJI:
1. Čitanje romana
(temeljni kolegij)
dr.sc. Boris Škvorc, izv. prof.
2. Hrvatska književnost u 20. stoljeću i njezina kritika

58
OPIS PROGRAMA
3. Interferencija usmene i pisane književnosti

4. Reference pripovjedačkog stava na stil novelistike Ranka Marinkovića


59
MODUL III: LINGVISTIKA
KOLEGIJI:
1. Jezik kao sustav znakova i jezik kao proizvodni postupak

dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof.
2. Kognitivna lingvistika
dr. sc. Mario Brdar, red. prof.
KOLEGIJI
1. Leksikografija i leksikologija
(temeljni kolegij)
dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof.
2. Etimologija
3. Jezici u kontaktu
dr. sc. Stojan Vrljić, izv. prof.
4. Urbana dijalektologija
5. Usvajanje jezika
6. Logika, jezik i komunikacija

dr. sc. Berislav Žarnić, izv. prof.

modula ekspert.
60
OPIS PROGRAMA
KOLEGIJI:
1. Analiza diskursa i konverzacijska analiza

(temeljni kolegij)
dr. sc. Sanja Ćurković Kalebić, red. prof.
2. Vernakularna stilistika
3. Stilistika književnih tekstova

4. Jezik i mediji
5. Empirijska analiza jezika

dr. sc. Božo Bekavac, doc.
6. Osnove statistike za lingviste

dr. sc. Božo Bekavac, doc.

61
MODUL IV: POVIJEST
KOLEGIJI:
1. Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: istraživački rezultati i perspektive

akademik Tomislav Raukar, red. prof.
2. Povijest komunističkog pokreta u Hrvatskoj

dr. sc. Ivo Banac, red. prof.
KOLEGIJI:
1. Stara povijest istočne jadranske obale: metode i problemi istraživanja

(temeljni kolegij)
dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof.
2. Seljaci, svećenici i mornari: mikropovijesni pristup korčulanskom društvu 15.

stoljeća
(temeljni kolegij)
dr. sc. Oliver Jens Schmitt, red. prof.
3. Crkveno-upravne ustanove u primorsko-otočkom i planinskom dijelu

Hrvatske tijekom stoljeća
dr. sc. Slavko Kovačić, red. prof.
4. Francuska uprava u Dalmaciji

dr. sc. Josip Vrandečić, izv. prof.
5. Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća

dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof.
6. Povijest totalitarnih diktatura

dr. sc. Tihomir Cipek, izv. prof.

modula ekspert.
62
OPIS PROGRAMA
KOLEGIJI:
1. Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom novom vijeku

2. Tipologija preporodnih pokreta i modeli nacionalnih ideologija - na primjeru

neposrednog pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda u
Dalmaciji 1860./61. godine
(temeljni kolegij)
akademik Nikša Stančić, red. prof.
3. Dalmacija i Beč u 19. stoljeću

dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof.
4. Od Mediteranske Antante do dreadnoughta: vanjska politika Austro-Ugarske

na područu Mediterana
(temeljni kolegij)
dr. sc. Andrej Rahten, doc.
5. Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi između dva svjetska rata

dr. sc. Edi Miloš, doc.
6. Hrvatski intelektualci i nacionalna ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća

dr. sc. Nevenko Bartulin, doc.

63
MODUL V: POVIJEST UMJETNOSTI
KOLEGIJI:
1. Čovjekova okolina u antropološkom smislu

dr. sc. Ivo Babić, red. prof.
2. Odnos javnog prostora i skulpture

dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.
KOLEGIJI:
1. Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih jadranskih susjeda u željezno doba.

dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik
2. Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu
dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, red. prof.
3. Ranosrednjovjekovni spomenici nacionalnog značenja
dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. suradnik
4. Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane renesanse
dr. sc. Radoslav Bužančić, doc
5. Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona
dr. sc. Ivana Prijatelj –Pavičić, red. prof.
6. Mletačke utvrde u Hrvatskoj
dr. sc. Andrej Žmegač, doc., znan. savjetnik
7. Problemi stila u domaćoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st.
dr. sc. Mirjana Repanić Braun, doc., znan. savjetnik
8. Graditeljstvo historicizma i njegov odraz u Splitu i okolici
dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.
9. Arhitektura XX. stoljeća: moderna
dr. sc. Dina Ožić Bašić, znan. suradnica
10. Prošireno polje umjetnosti – suvremena praksa Mediterana od 1980.
do danas
dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. suradnik
11. Osma umjetnost - Umijeće komuniciranja javne memorije
dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
64
OPIS PROGRAMA

modula ekspert.
KOLEGIJI:
1. Protourbana i urbana naselja na Jadranu

2. Umjetnost Grka na Jadranu od mikenskog do helenističkog doba

3. Colonia Martia Iulia Valeria Salona Felix

4. Arhitektonska dekoracija Dioklecijanove palače

dr. sc. Željko Peković, red. prof.
5. Istraživanje, obnova i prezentacija ranosrednjovjekovnog graditeljskog

nasljeđa
dr. sc. Željko Peković, red. prof.
6. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Dubrovniku

dr. sc. Katarina Horvat Levaj, doc., znan. savjetnik
7. Marijanska ikonografija u slikarstvu Dalmacije od XV. do XVIII. st

dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.
8. "Eksploatacija mrtvih znakova". Umjetnost i politika u jugoistočnoj Europi

u razdoblju kasnoga socijalizma
dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. suradnica
9. Suvremena umjetnost fotografije – diskurzivni prostori fotografske prakse

dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. suradnik
10. Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna

dr. sc. Dina Ožić – Bašić, znan. suradnica

65
MODUL VI: MEDITERANSKI INTERDISCIPLINARNI

KOLEGIJI:
1. Mediteranski literarni identiteti

dr. sc. Inoslav Bešker, viši znanstveni suradnik
2. Socijalna antropologija Mediterana

dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.
KOLEGIJI:
1. Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika I.

(temeljni kolegij)

(temeljni kolegij)
3. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora,

multikulturalizam
(temeljni kolegij)
4. Jezične interferencija na obalama Jadrana

5. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji

6. Romanizmi u onomastici Dalmacije

dr. sc. Marina Marasović Alujević, izv. prof.
7. Talijanska i hrvatska frazeologija u kontaktu i kontrastu

8. Talijanski putopisci na Jadranu

dr. sc. Marilena Gianmarco, izv. prof.
9. Teritorijalni identitet i održivi razvoj hrvatskog arhipelaga

dr. sc. Zoran Roca, red. prof.
66
OPIS PROGRAMA
10. Vernakularna stilistika

11. Francuska uprava u Dalmaciji

12. Mediteranski kontekst hrvatske književnosti

13. Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu

14. Kanonizacija i povijest hrvatske književnosti

15. Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona

dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.
1. Hrvatsko-talijanska leksikografija
2. Komparativna povijest talijanskog i hrvatskog kazališta i izvedbenih

umjetnosto
3. Pomorska i ribarska terminologija romanskoga podrijetla

4. Talijanski leksik i jezici Mediterana

dr. sc. Marina Marasović Alujević, izv. prof.
5. Talijanski jezik na obalama Mediterana

dr. sc. Antonio Sorella, red. prof.

7. Ženska strana mediteranskog univerzuma

dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savjetnica
67
KOLEGIJI:
1. Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika

II.
(temeljni kolegij)

(temeljni kolegij)
3. Tipologija tradicijskog broda

(temeljni kolegij)
dr. sc. Velimir Salamon, red. prof.
4. Antički Grci i Jadran - umijeće plovidbe, Diomed, razmjena dobara,

naseljavanje
5. Geografija okusa na Jadranu

dr. sc. Armando Montanari, red. prof.
6. Književne teorije za novo tisućljeće

7. Lingua franca u dalmatinskoj halijeutičkoj terminologiji

8. Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća

akademik Tonko Maroević, red. prof., znan. savjetnik

Australija, Poljska)
68
OPIS PROGRAMA
3. 6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij, način izbora doktoranda, obveze

studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova (disertacija) te doktorskih kandidata
Doktorandu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija humanističkih znanosti

obavezno se u prvom semestru dodjeljuje privremeni mentor. Privremene mentore imenuje
voditelj i/ili pomoćnici voditelja studija i u pravilu to su nastavnici matičnog Odsjeka. Pod
vodstvom privremenog mentora, doktorandi referiraju o svom radu na zajedničkim
Seminarima (Progression Reports) i pišu prvi seminarski rad.
Najkasnije u drugom semestru Vijeće Poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih

znanosti imenuje stalnog mentora, pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji
doktoranda i preporuci privremenog mentora.
Mentor je nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje ili odgovarajuće znanstveno

zvanje.
Mentor odgovara za znanstvenoistraživački rad doktoranda i pomaže mu u istraživanju tema

za istraživačke radove i u izradi doktorskog rada.
Mentor u sklopu mentorskog kolegija putem konzultacija i prezentacija seminarskih

istraživačkih radova prati rad svog doktoranda, pomaže mu i savjetuje ga oko plasiranja
radova u stručne časopise, web-izdanja časopisa, odlaska na doktorandske poslijediplomske
konferencije i druge znanstvene konferencije.
Uz mentora, doktorand će tijekom studija imati nekoliko komentora s matične institucije

(voditelja seminarskih kolegija) i najmanje jednog komentora s druge institucije, u dogovoru s
mentorom.
3. 7. Popis predmeta i/ili modula koje doktorandi mogu izabrati s drugih

poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijskih programa
Nakon općih obaveznih i zajedničkog izbornog kolegija doktorand u dogovoru s mentorom

bira izborne kolegije modula iz Izbornih predmeta modula, Izborni kolegij modula i najmanje
jedan kolegij s drugog srodnog studija u zemlji ili inozemstvu. Popis suradničkih institucija
naveden je u uvodu ovom Prijedlogu. Rezultat takvog rada, odnosno izbora i slušanja kolegija
te rada s više komentora je apsolviranje jednog aspekta teme doktorske disertacije, odnosno
priprema i izrada istraživačkih radova, članaka i prezentacija za konferencije koji su ujedno i
dijelovi doktorskog rada.
Sve voditelje mentorskih kolegija na prijedlog doktoranda i mentora odobrava voditelj

modula, a mentora doktorske disertacije bira Vijeće Diplomskog studija.
3. 8. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
U silabusima pojedinih predmeta navedeni su strani jezici koji se koriste u literaturi pojedinih
kolegija. Svi mentorski kolegiji mogu se izvoditi na jeziku koji je naveden u nekom od
silabusa, a to se, osim u kroatističkim predmetima, odnosi na preko sedamdeset posto kolegija
ponuđenih u obaveznim i izbornim predmetima.
69
3. 9. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova
Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija i institucija.
Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova pripisuje se općim aktom visokog učilišta, odnosno
ugovorom između visokih učilišta i razmjenom kolegija na temelju dogovora između
Fakulteta.
3. 10. Način završetka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada
Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij humanističkih znanosti završava polaganjem

svih ispita, izradom Izvješća o doktorskoj disertaciji te javnom obranom znanstvenog
doktorskog rada (disertacije).
Nakon završenog poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija doktorandu se izdaje

diploma kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti
(dr. sc.) u polju i grani modula koju je doktorand izabrao nakon prvog semestra studija.
Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorskog rada
Tema doktorskog rada prijavljuje se po izvršenju svih obaveza predviđenih ovim programom.
U dogovoru s mentorom, doktorand u obliku sinopsisa predlaže temu doktorskog rada Vijeću
Poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću na posebno propisanom obrascu.
Obrazac prijedloga teme sadrži naslov, kratak uvod u kojem se obrazlaže razlog izabira
predloženog istraživanja, teorijsku podlogu, glavnu literaturu, aktualne relevantne spoznaje, a
po potrebi i praktična primjenjivost spoznaja do kojih se namjerava doći. Navodi se uže
područje rada, ciljevi istraživanja kao i očekivani znanstveni doprinos, metodološke postupke
i strukturu.
Prijedlog teme razmatra stručno povjerenstvo te u zajedničkom izvještaju daje mišljenje

Vijeću Poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću koje donosi konačnu odluku.
Nakon odobrenja teme i sinopsisa doktorand može pristupiti izradi doktorskog rada.
Postupak i uvjeti ocjene doktorskog rada
Doktorski rad se predaje uz pisanu suglasnost mentora.
Članove stručnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog radnja imenuje Fakultetsko

vijeće na prijedlog Vijeća Poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti.
Povjerenstvo se sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri, najviše pet članova) čija je
znanstvena djelatnost iz područja doktorskog rada doktoranada dala vidan doprinos polju.
Stručno povjerenstvo ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi filozofskim
fakultetom najkasnije šest mjeseci od dana primitka odluke o imenovanju povjerenstva.
Članovi stručnog povjerenstva mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje.
70
OPIS PROGRAMA
Mentor doktoranda ne može biti predsjednik povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskog rada.
Najmanje jedan član povjerenstva za ocjenu i obranu mora biti izvan visokog učilišta koje
provodi postupak.
Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti doktorandu na
doradu uz pisane primjedbe ili odbiti.
Uvjeti i način obrane doktorskog rada
Obrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja povjerenstva na

Fakultetskom vijeću, najkasnije u roku od tri mjeseca.
Obrana doktorskog rada je javna i obavlja se u pravilu pred povjerenstvom koje je ocijenilo
doktorski rad.
O obrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik.
Deset dana prije obrane objavljuje se tekst disertacije zajedno s ocjenom kandidata na
internetskoj stranici Fakulteta.
3. 11. Uvjeti pod kojima doktorandi koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo
studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij
Doktorand koji je na drugom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj upisao poslijediplomski

studij iz znanstvene grane i polja koji se nalaze u sastavu poslijediplomskog doktorskog
studija humanističkih znanosti može nastaviti studij ako postoje opravdani uvjeti za prijelaz
pod uvjetima koje utvrdi Vijeće Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija
humanističkih znanosti.
Prijelazi doktoranada s inozemnih sveučilišta rješavaju se u skladu sa Zakonom o priznavanju

inozemnih obrazovnih kvalifikacija ('Narodne novine', br. 158/03).
3. 12. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o

apsolviranom dijelu doktorskog studijskog programa kao dijelu cjeloživotnog
obrazovanja
Doktorand Poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti koji ispunjenjem

propisanih obveza stekne više od 120 ECTS bodova može dobiti potvrdu o apsolviranom
dijelu doktorskog studijskog programa s ostvarenim brojem bodova.
3. 13. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom
doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita
U skladu s člankom 73. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,

osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za
izbor u znanstvena zvanja mogu steći doktorat znanosti upisom na Poslijediplomski doktorski
studij humanističkih znanosti bez pohađanja nastave i polaganja ispita.
71
Osoba treba imati znanstvene radove kojima je unaprijedila znanost; pri tome se posebno
cijeni međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog
rada, odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja.
Postupak utvrđivanja uvjeta za stjecanje doktorata znanosti pokreće osoba koja smatra da
ispunjava uvjete uz predočenje dokaza koji je afirmiraju kao znanstvenika s objavljenim
znanstvenim radovima u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili domaćim
časopisima koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s priznatom međunarodnom
recenzijom.
Zahtjev pristupnika razmatra stručno povjerenstvo koje u skupnom izvještaju daje mišljenje o
prijedlogu za stjecanje doktorata znanosti (utvrđuje uvjete upisa i prijave teme) Vijeću
Poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeću koje donosi odluku.
Odluka Fakultetskog vijeća upućuje se Senatu Sveučilišta u Splitu radi davanja suglasnosti.
3. 14. Maksimalno trajanje studija
Razdoblje za završetak studija za redovite doktorande je četiri godine od upisa na doktorski

studij, a za izvanredne doktorande osam godina.
72
4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA
4. 1. Mjesta izvođenja studijskog programa
Studijski program izvodi se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i u prostorijama

Sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Splitu.
4. 2. Podaci o prostoru i oprema predvođena za izvođenje studija, posebni podaci o

istraživačkim resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi)
Filozofski fakultet i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta u Splitu raspolažu prostorima koji imaju
odgovarajuće predavaonice, seminarske prostorije te pristup odgovarajućoj literaturi. Fakultet
raspolaže s dovoljnim brojem istraživača, a u svom okviru ima 13 istraživačkih projekata.
4. 3. Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji doktorski program
Nositelji predmeta i većina angažiranih nastavnika voditelji su ili suradnici na znanstvenim

projektima pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH. Fakultetski projekti/programi
u okviru kojih su nastavnici uključeni u doktorski studij su ovi:
1. Adrias kolpos: identitet i ekonomije Ilira i Grka na srednjodalmatinskom

otočju
Dr. sc. Branko Kirigin, Arheološki muzej u Splitu, vanjski suradnik na Odsjeku za
povijest umjetnosti
2. Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću
Prof. dr. sc. Marko Trogrlić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
povijest
3. Dalmatinski katastri u 19. stoljeću
Doc. dr. sc. Nataša Bajić-Žarko, Državni arhiv u Splitu, vanjska suradnica na
Odsjeku za povijest
4. Dalmatinsko kulturno ozračje 19. stoljeća
Prof. dr. sc. Ljerka Šimunković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
talijanski jezik i književnost
5. Francuska uprava u Dalmaciji (1806.-1814.)
Prof. dr. sc. Josip Vrandečić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
povijest
6. Graditeljsko naslijeđe dubrovačkog područja
Prof. dr. sc. Željko Peković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
povijest umjetnosti
7. Halieutica adriatica - filološko i antropološko istraživanje jadranske kulture
Prof. dr. sc. Joško Božanić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
hrvatski jezik i književnost
73
8. Hippus – Cetina
Dr. Ante Milošević, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, vanjski
suradnik na Odsjeku za povijest umjetnosti
9. Hrvatska književnost i kultura online
Projekt Sveučilišta u Splitu, Macquarie University iz Sydneya i Waterloo University
iz Waterlooa
10. Hrvatski identitet i multikulturalnost Mediterana u doba globalizacije.
Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za
filozofiju
11. Istočnojadranske umjetničke teme: umjetnost, politika, migracije, maritimno
iskustvo
Prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek
za povijest umjetnosti
12. Razvoj diskurzivne kompetencije u međujeziku učenika stranoga jezika
Prof. dr. sc. Sanja Čurković Kalebić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek
za engleski jezik i književnost
13. Renesansna komponenta u mediteranskoj književnosti i umjetnosti slavenskih
naroda
Prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Odsjek za hrvatski jezik i književnost
14. Romanizmi u onomastici grada Splita
Prof. dr. sc. Marina Marasović-Alujević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Odsjek za talijanski jezik i književnost
4. 4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom
Studijem upravlja Vijeće Poslijediplomskog studija humanističkih znanosti, a rukovodi voditelj

studija i dva pomoćnika voditelja studija. Pojedinim modulima rukovode voditelji modula.
Mandat voditelja studija, pomoćnika voditelja studija i voditelja modula se može ponoviti.
4. 5. Imena angažiranih nastavnika i suradnika
(U prilogu V. 2)
4. 6. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje studija (nastave i

istraživačkog rada), suglasnost rukovoditelja nastavne baze u kojoj se odvija praktična
nastava, izjava o postojanju potrebne opreme i prostora za izvođenje praktične nastave
sukladno studijskom programu te popis i kvalifikacija suradnika koji će izvoditi studij
(nastavu i istraživački rad).
Nastavne baze: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Sveučilišna knjižnica Sveučilišta u

Splitu, Državni arhiv u Splitu.
(Popis suradnika u prilogu V. 2)
74
UVJETI IZVOĐENJA PROGRAMA
4. 7. Optimalan broj doktoranada koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj
nastavnika, posebno s obzirom na broj potencijalnih voditelja doktorskih tema.
Modul Lingvistike: 10 doktoranada

Modul Književnost i kultura 10 doktoranada
Modul Filozofije 10 doktoranada
Modul Povijesti 10 doktoranada
Modul Povijesti umjetnosti 10 doktoranada
Modul MIKS 10 doktoranada
Ukupni optimalan broj doktoranada 60, maksimalan broj doktoranada 90.
4. 8. Procjena troškova izvedbe doktorskog programa i trošak studija po doktorandu
Trošak studija iznosi 48.000,00 kn po doktorandu odnosno 8,000 kn po semestru studiranja

za svakog doktoranda.
4. 9. Financiranje doktorskog programa
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, ustanove koje upućuju svoje
zaposlenike na studij, davatelji stipendija i sami polaznici. Uz to Sveučilište i Fakultet će
organizirati Zakladu doktorskih studija koja će nuditi stipendije na temelju javnih natječaja.
Status doktoranada (ugovori sa doktorandima, plaće ili stipendije, socijalna i zdravstvena

zaštita, zaštita na radu, izobrazba u inozemnim institucijama) regulirat će se aktom Sveučilišta
u Splitu.
4. 10. Kvaliteta doktorskog programa
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programa, a posebno način

sudjelovanja doktoranada u ocjenjivanju studijskog programa, odvijat će se na više razina: na
razini svakog pojedinačnog kolegija i predmeta, na razini definiranih modula i na razini
cijelog doktorskog programa.
Praćenje kvalitete doktorskog programa i uspješnosti njegove izvedbe pratit će se na ove

načine: izvanjskom evaluacijom od strane stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva,
samoevaluacijom nastavnika koji izvode program, evaluacijom od strane doktoranada te
praćenjem ciljeva doktorskog programa (stjecanje znanja i vještina, ovladavanje tehnikama,
vještine relevantne za zapošljavanje u i izvan akademskih institucija).
Svi mehanizmi namijenjeni unaprjeđenju kvalitete doktorskih programa na fakultetskoj i

sveučilišnoj razini primjenjivat će se i na Poslijediploskom sveučilišnom doktorskom studiju
humanističkih znanosti.
75
76
5. PRILOZI
5. 1. Tabelarni prikaz studija
Godina Semestar Predmet Broj Broj ECTS Mjesto

nastavnih bodova izvođenja
sati nastave
1. I. opći 16 10 Matična
I obvezni institucija
predmet
II. opći 16 10
obvezni
predmet
Prvi 5
seminarski
rad
Opći izborni 8 5
predmet
2. III. opći 16 10 Matična
obvezni institucija
predmet
Obvezni 8 5
predmet
modula
Prvi 10
istraživački
rad
Individualna 5
nastava s
mentorom
II 3 I. izborni 16 10 Matična
predmet institucija
modula
I. izborni 8 5
samostalni
kolegij
modula
Drugi 10
istraživački
rad
Individualni 5
rad s
mentorom
4 II. izborni 16 10
predmet
modula
77
Samostalan (15) 10
rad u
suradnji s
mentorom
ili
komentorom
ili rad u
nastavi
II. izborni 8 5 Suradničke
samostalni institucije
kolegij
modula
Individualne 5
konzultacije
s mentorom
III 5 Doktorski 10 Matična
ispit institucija i
suradničke
institucije
Rad s 10
mentorom
na izradi
doktorske
disertacije
Treći 10
istraživački
rad
6 Izrada 20 Matična
doktorske institucija
disertacije
Individualni 10
rad s
mentorom
78
PRILOZI
5. 2. Abecedni prikaz kolegija:
1. Analiza diskursa i konverzacijska analiza ........................................................... 274

2. Antički Grci i Jadran - umijeće plovidbe, Diomed, razmjena dobara,
naseljavanje............................................................................................................. 415
3. Antropološka lingvistika ........................................................................................ 103
4. Arhitektonska dekoracija Dioklecijanove palače ................................................ 349
5. Arhitektura XX. stoljeća: moderna ...................................................................... 337
6. Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna ............................................................... 364
7. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Dubrovniku ........................................................ 355
8. Arhivska baština na istočnojadranskoj obali....................................................... 156
9. Colonia Martia Iulia Valeria Salona Felix ........................................................... 345
10. Crkva i novovjeko društvo uz Jadran (XVI.-XIX. st.) ....................................... 134
11. Crkveno-upravne ustanove u primorsko-otočkom i planinskom dijelu
Hrvatske tijekom stoljeća ...................................................................................... 296
12. Časopis i hrvatski književni kanon ....................................................................... 207
13. Čitanje romana ...................................................................................................... 247
14. Čovjekova okolina u antropološkom smislu ....................................................... 316
15. Dalmacija i Beč u 19. stoljeću ................................................................................ 308
16. Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća ................................................................ 300
17. Dalmatinski gradovi ................................................................................................. 96
18. Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru
hrvatskoga jezika .................................................................................................... 372
19. „Eksploatacija mrtvih znakova“. Umjetnost i politika u jugoistočnoj
Europi u razdoblju kasnoga socijalizma .............................................................. 359
20. Empirijska analiza jezika ...................................................................................... 282
21. Etimologija ............................................................................................................. 264
22. Filozofija Mediterana ............................................................................................. 179
23. Filozofija svijeta i globalizacija ............................................................................. 181
24. Francuska uprava u Dalmaciji .............................................................................. 298
25. Geografija okusa na Jadranu ................................................................................ 417
26. Geografski pojam i obilježja Sredozemlja ........................................................... 147
27. Gotski roman (1764-1820) .................................................................................... 217
28. Graditeljstvo historicizma i njegov odraz u Splitu i okolici ............................... 335
29. Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu ............................................................ 322
30. Hrvatska epistemološka baština ........................................................................... 183
31. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu: Europska recepcija
Petrićeva i Boškovićeva djela ................................................................................ 109
32. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu: Filozofska istraživanja –
Synthesis philosophica............................................................................................ 111
33. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu: Integrativna bioetika u
kontekstu svjetske bioetike .................................................................................... 113
34. Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu: Međunarodna recepcija
hrvatske filozofije prakse ....................................................................................... 115
35. Hrvatska filozofska baština .................................................................................... 98
36. Hrvatska književnost u 20. stoljeću i njezina kritika .......................................... 249
37. Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu ........................................... 117
38. Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu ........................ 149, 158
39. Hrvatske filozofske škole - Korčulanska ljetna škola ......................................... 187
79
40. Hrvatske filozofske škole - Filozofija na IUC: interdisciplinarnost

u suvremenoj filozofiji ............................................................................................ 189
41. Hrvatske filozofske škole - Dani Frane Petrića ................................................... 191
42. Hrvatske filozofske škole - Lošinjska škola integrativne bioetike ..................... 193
43. Hrvatske filozofske škole – Mediteranski korijeni filozofije .............................. 165
44. Hrvatske filozofske škole - Analitička filozofija: zadarski i riječki krug .......... 197
45. Hrvatski arheološki spomenici na UNESCO-voj listi ......................................... 101
46. Hrvatski intelektualci i nacionalna ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća...... 313
47. Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi između dva svjetska rata .................. 311
48. Hrvatsko-talijanska leksikografija ....................................................................... 394
49. Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i temeljna poetska djela drevnog
Mediterana .............................................................................................................. 219
50. Imagološki pristup i povijest književne kulture .......................................... 120, 221
51. Interkulturalizam i glazbena nastava ................................................................... 152
52. Interferencija usmene i pisane književnosti ........................................................ 252
53. Istraživanje, obnova i prezentacija ranosrednjovjekovnog graditeljskog
nasljeđa .................................................................................................................... 352
54. Jadranski prostor između triju imperijalnih baština (Habsburška
Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo) ....................................... 161
55. Jezici u kontaktu ..................................................................................................... 266
56. Jezične interferencija na obalama Jadrana ......................................................... 379
57. Jezik i komunikacija............................................................................................... 132
58. Jezik i mediji ........................................................................................................... 280
59. Jezik kao sustav znakova i jezik kao proizvodni postupak ................................ 258
60. Kanonizacija i povijest hrvatske književnosti ..................................................... 200
61. Književne teorije za novo tisućljeće ...................................................................... 223
62. Književnost i identitet ............................................................................................ 225
63. Kognitivna lingvistika ........................................................................................... 260
64. Komparativna povijest talijanskog i hrvatskog kazališta i izvedbenih
umjetnosti ................................................................................................................ 396
65. Krleža i drugi .......................................................................................................... 227
66. Kulturna povijest Dubrovnika u srednjem i ranom novom vijeku ................... 136
67. Leksikografija i leksikologija ................................................................................ 262
68. Lingua franca u dalmatinskoj halijeutičkoj terminologiji ................................. 419
69. Logika, jezik i komunikacija ................................................................................. 272
70. Logika i filozofija znanosti ...................................................................................... 86
71. Logika u suvremenoj hrvatskoj filozofiji, znanosti i obrazovanju .................... 185
72. Marijanska ikonografija u slikarstvu Dalmacije od XV. do XVIII. st .............. 357
73. Marin Držić ............................................................................................................. 229
74. Mediteran u putopisima europskih autorica ....................................................... 231
75. Mediteranski kontekst hrvatske književnosti ...................................................... 209
76. Mediteranski korijeni filozofije ............................................................................. 165
77. Mediteranski literarni identiteti .................................................................... 211, 368
78. Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije žive povijesti
sjevernojadranskoga prostora između 16. i početka 19. stoljeća ....................... 139
79. Metode istraživanja u lingvistici ............................................................................. 90
80. Metodologija znanstvenog rada - studij književnosti i kulture ............................ 88
81. Metodologija povijesne znanosti ............................................................................. 92
82. Mletačke utvrde u Hrvatskoj ................................................................................ 331
83. More/ocean i kulturni imaginarij.......................................................... 122, 233, 411
80
PRILOZI
84. Multikulturalizam i roman .................................................................................... 235

85. Muzeologija i održiv razvoj ................................................................................... 105
86. Nematerijalna baština ............................................................................................. 94
87. Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo ........................................................................... 237
88. Nova talijanska epika, teorije i tekstovi ............................................................... 239
89. Od antičke do suvremene demokracije ................................................................ 174
90. Od Mediteranske Antante do dreadnoughta: vanjska politika Austro-
Ugarske na području Mediterana ......................................................................... 309
91. Od tomizma do marksizma – orijentacije u hrvatskoj filozofiji ........................ 176
92. Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane renesanse .............................................. 326
93. Odabrana poglavlja teorije povijesti umjetnosti /
Povijest umjetnosti i studiji vizualne kulture - prijepori i kontroverze ............ 143
94. Odnos javnog prostora i skulpture ....................................................................... 318
95. Okrugli stol „Kulturni diverzitet i održivi razvoj“ ............................................ 107
96. Osma umjetnost – Umijeće komuniciranja javne memorije .............................. 341
97. Osnove statistike za lingviste ................................................................................. 284
98. Pisati povijest, pričati priču: povijest hrvatske književnosti ............................. 213
99. Pomorska i ribarska terminologija romanskoga podrijetla ............................... 398
100. Povijest komunističkog pokreta u Hrvatskoj ...................................................... 290
101. Povijest totalitarnih diktatura ............................................................................... 302
102. Problemi stila u domaćoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st. ................................. 333
103. Prošireno polje umjetnosti – suvremena praksa Mediterana od 1980.
do danas ................................................................................................................... 339
104. Protourbana i urbana naselja na Jadranu ........................................................... 343
105. Ranosrednjovjekovni spomenici nacionalnog značenja...................................... 324
106. Reference pripovjedačkog stava na stil novelistike Ranka Marinkovića.......... 254
107. Riječi i svjetovi ................................................................................................ 124, 241
108. Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji ......................... 154, 381
109. Romanizmi u onomastici Dalmacije ..................................................................... 383
110. Seljaci, svećenici i mornari: mikropovijesni pristup korčulanskom društvu
15. stoljeća .............................................................................................................. 294
111. Sintaktostilistika Matvejevićeve mediteranske trilogije: Mediteranski
brevijar, Druga Venecija, Kruh naš ..................................................................... 126
111. Socijalna antropologija Mediterana ..................................................................... 370
112. Sociolingvistika ....................................................................................................... 163
113. Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: istraživački rezultati i perspektive….. 288
114. Stara povijest istočne jadranske obale: metode i problemi istraživanja .......... 292
115. Stilistika književnih tekstova ......................................................................... 204, 278
116. Suodnos književnosti i povijesti ........................................................................... 215
117. Suvremena hrvatska filozofija - Filozofska istraživanja i pravci
suvremene filozofije ................................................................................................ 172
118. Suvremena hrvatska filozofija - Hrvatska filozofija prakse............................... 170
119. Suvremena umjetnost fotografije – diskurzivni prostori fotografske prakse
od 1970-ih godina do danas ................................................................................... 362
120. Suvremene teorije kulture .................................................................... 128, 202, 375
121. Talijanska i hrvatska frazeologija u kontaktu i kontrastu ................................. 385
122. Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici
XX. stoljeća ............................................................................................................ 167
123. Talijanski dekandentizam u Marinkovićevu djelu.............................................. 243
124. Talijanski jezik na obalama Mediterana .............................................................. 402
81
125. Talijanski leksik i jezici Mediterana ..................................................................... 262

126. Talijanski putopisci na Jadranu............................................................................ 388
XIX. do XXI. stoljeća ..................................................................................... 245, 404
128. Teritorijalni identitet i održivi razvoj hrvatskog arhipelaga ............................. 390
129. Tetrarhija kao sustav decentralizacije i homogenizacije u kriznim
vremenima............................................................................................................... 141
130. Tipologija preporodnih pokreta i modeli nacionalnih ideologija - na
primjeru neposrednog pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog
preporoda u Dalmaciji 1860./61. godine ............................................................... 306
131. Tipologija tradicijskog broda ................................................................................ 413
132. Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona.......................................... 328
133. Umjetnost Grka na Jadranu od mikenskog do helenističkog doba… ............... 347
134. Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih jadranskih susjeda u željezno doba ... 320
135. Umjetnost u Dalmaciji od druge polovine 7. do početka 9. stoljeća u
europskom kontekstu ............................................................................................ 145
136. Urbana dijalektologija ........................................................................................... 268
137. Usvajanje jezika ...................................................................................................... 270
138. Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora,
multikulturalizam ........................................................................................... 130, 377
139. Uvod u metode istraživanja u humanistici: teorije, koncepti, logika,
terminologija, praksa .............................................................................................. 83
140. Vernakularna stilistika .......................................................................................... 276
141. Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom novom vijeku ......................................... 304
142. Ženska strana mediteranskog univerzuma .......................................................... 406
82
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA
5. 3. Izvedbeni planovi kolegija
I. Opći obvezni predmet
Naziv predmeta I. opći obvezni predmet

Uvod u znanstveno istraživački rad: metodologija humanističkih
znanosti
Kolegij Uvod u metode istraživanja u humanistici: teorije, koncepti, logika,
Predavač dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savj.
Kod HUMN 801 - 1
Status temeljni kolegij u okviru I. općeg obveznog predmeta
4 ECTS, 6 sati
Vrsta kolegija temeljni / specijalistički
Godina I. Semestar I.
ECTS 4 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (I. opći obvezni predmet).
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 6 sati predavanja i vježbi, 60 do 80 sati samostalnog rada
obrazloženje)
doktoranada (teren, izrada samostalnih radova) i 6-8 sati koordinacije
mentorskih sastanaka cijele grupe suradnika na kolegiju uz prisustvo
privremenih mentora; rasprava o mogućem polju istraživanja i o
usmjeravanju kandidata nakon prvog semestra.
Cilj/ Ciljevi kolegija: a. modul je usmjeren na to da opremi doktorande
Kompetencije humanističkih predmeta s onim istraživačkim vještinama i metodama koje
koje se stječu su im nužne za postdiplomsko istraživanje; b. te da osposobi kandidate da
samostalno i/ili vođeno primijene koncepte, pronalaze izvore, podatke i
primjerene metode u izradi doktorske disertacije.
Svi izvori za predavanja i vježbe pripremaju se unaprijed.
Umijeće pisanja doktorske teze, istraživačkog nacrta, članka; prikupljanje i
selektiranje izvora; kritičko vrednovanje izvora, podataka; vrednovanje
implikacija istraživanja; kako steći primjerenu razinu znanja, razumijevanja
vlastitog predmeta istraživanja, primijeniti seriju istraživačkih strategija i
metoda, demonstrirati kritičke i argumentativne vještine u primjeni
teorijskih i empirijskih koncepata.
Razaznati „znanstvenu“ i neznanstvenu argumentaciju;
Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju na Poslijediplomskom znanstvenom
upis studiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Način Metoda kolegija: temelji se na grupnom zajedničkom radnom zadatku -
sudjelovanja (pilot) istraživačkom projektu; uvodnim predavanjima o osnovama
doktoranada u istraživačkih strategija u humanistici i društvenim znanostima; vježbama –
provedbi pregled osnovnih instrumentarija za istraživanje; na praksi terenskog
kolegija istraživanja.
Okvirni sadržaj Silabus pokriva četiri temeljna područja: služenje primarnim izvorima
podataka (pisani, vizualni, izgovoreni tekst, arhivi); bibliografski postupci i
materijali; oblikovanje istraživačkog pitanja; razvijanje, rukovanje, pisanje
83
teksta. Obuhvaća ispitivanje interpretativnih, konceptualnih i metodoloških

problema koji se javljaju u primjeni specifičnih praktičnih istraživačkih
postupaka; oni će se razmatrati tijekom rasprava u grupi.
Radit će se na stanovitim osnovnim pojmovima/metodama u praksi
istraživanja u humanistici/društvenim znanostima: što je „podatak“ i kako
ga steći; eksplorativne metode i metoda „studija slučaja“; primjena
„kvalitativnih“ metoda u humanistici; strukturirani i narativni intervjui,
promatranje na terenu i bilježenje; primarni i sekundarni izvori u
istraživanju; kritička evaluacija izvora; strukturiranje i argumentacija teze.
Etički problemi, procedure u istraživanjima u humanistici.
Preporučena
literatura 1. Unsworth, John (2005). New Methods for Humanities Research; The
Lyman lecture, National Humanities Center, 11.11.2005.
http://www3.isrl.illinois.edu/~unsworth/lyman.htm
2. Alasuutari, P. (1995). Researching culture. Qualitative method and
cultural studies. London: Sage (odabrana poglavlja)
3. Allison, B. (1997). The Doktorand's Guide to Preparing
Dissertations and Theses. London: Kogan Page.
4. Luckman, Th. i Berger, P. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje.
Zagreb: Naprijed (odabrana poglavlja)
5. Rickert, H. (2008). Kulturologija i prirodoslovlje. Zagreb: Matica
Hrvatska (odabrana poglavlja)
6. Searle, J. R. (1995). The Construction of Social Reality. London:
Penguin (odabrana poglavlja)
7. Silverman, D. (2000). Doing Qualitative Research. London: Sage.
8. Yin, R. K. (2007). Studija slučaja – dizajn i metode. Zagreb:
Fakultet političkih znanosti.
Svi predavači izrađuju temeljni „radni paket” tekstova/izvora, najviše 100

stranica (Uvodni predmet), 60 stranica (posebne metode). Tekstovi će biti
dostupni na portalu doktorskih studija. Sve propisane i predložene knjige i
članci moraju biti dostupni u javnim knjižnicama RH ili imati dozvolu
izdavača/data baze za „downloading” PDF-a.
Dopunska
literatura A. Za pripremanje disertacije:
1. Becker, H. S. (2007). 2nd ed. Writing for Social Scientists: How to

Start and Finnish your Thesis. Chicago: University of Chicago
Press.
2. Turabian, K. L. (1996). A Manual for Writers of Term Papers,
Theses, and Dissertations, 6th Rev edn. Chicago, Chicago UP.
3. Walliman, N. S. R. (2000). Your Research Project: A Step-By-Step
Guide for the First-Time Researcher. Sage Publications.
4. Watson, G. (1987). Writing a Theses: A Guide to Long Essays and
dissertations.London: Longman.
84
B. Za metode istraživanja:
1. Ackermann, E. and Hartman, K. Searching & Researching on the

Internet & the World Wide Web, Second Edition. Franklin, Beedle
and Associates.
2. Brundage, A. (1997). Going to the Sources: A Guide to Historical
Research and Writing, 2nd edition. Harlan Davidson.
3. Bryman, A. (1998). Quality and Quantity in Social Research.
London: Routledge.
4. Flick, U. (1998). An Introduction to Qualitative Research. Oxford:
OUP.
5. Hodder, I. (1997). ‘The interpretation of documents and material
culture’ in Norman Denzin and Yvonna Lincoln, eds., Handbook of
Qualitative Research.Newbury Park: Sage.
6. Hollway, W. & Jefferson, T. (2000). Doing Qualitative Research
Differently. Newbury Park: Sage.
7. Gilbert, N. ed. (1993). Researching Social Life. Newbury Park:
Sage.
8. Strauss, A. & Corbin, J. (1998). Basics of Qualitative Research, 2nd
edition. Oxford: OUP.
C. Za dodatno pretraživanje
http://comminfo.rutgers.edu/professional-
development/childlit/researchmethods.html
Oblici Predavanja, radionice, vježbe, konzultacije.

provođenja
nastave
Način provjere Provjera znanja - kolokvij (radni napredak); završni pismeni rad i usmena
znanja i obrana rada na izabranu temu iz istraživačkog zadatka.
polaganja ispita Prisutnost obvezna.
Jezik poduke i Hrvatski jezik
mogućnosti Engleski jezik
praćenja na Francuski jezik
drugim jezicima Slovenski jezik
Način praćenja Doktorandska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije sa
kvalitete i doktorandima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
85

znanosti
Naziv kolegija Logika i filozofija znanosti
Predavač dr. sc. Mirko Jakić, red. prof.
Kod HUMN 801 - 2
Status temeljni kolegij u okviru I. općeg obveznog predmeta
4 ECTS, 6 sati
Vrsta Temeljni / specijalistički
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od šest sati predavanja i 60 do 80 sati samostalnog rada
obrazloženje)
doktoranada (konzultacije, radionice, literatura i izrada samostalnih radova).
Obrazloženje: Kolegij obuhvaća logiku znanstvenoga rada te time sadržajno
opću metodologiju znanstvenoga rada. Kolegij obuhvaća filozofiju znanosti
s naglaskom na filozofiju društvenih i humanističkih znanstvenih disciplina
(filozofija, povijest, jezikoslovlje).
Cilj/ Temeljit uvid u opću metodologiju znanstvenoga istraživanja. Temeljit uvid
u logiku prvoga reda. Opći uvid u filozofiju znanosti.
Kompetencije
Metodologijski postupci redom:
koje se stječu
a) Svladavanje temeljnih metoda istraživanja suvremene logike;
b) Svladavanje logike znanstvenoga istraživanja;
c) Uvid u temeljne postavke filozofije znanosti;
d) Logička analiza i ontologijska sinteza.
Cilj:
Osposobljavanje za samostalno znanstveno istraživanje.
Okvirni sadržaj Analiza znanstvenih paradigmi s logičkih, ontologijskih i epistemologijskih
postavki suvremene filozofije znanosti.
Preporučena 1. Von Wright, G. H. (1975). Objašnjenje i razumevanje. Beograd: Nolit.
literatura 2. Kuhn, Th. (2002). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Jesenski &
Turk.
3. Popper, K. (1973). Logika naučnog otkrića. Beograd: Nolit.
4. Nagel, E. (1974). Struktura nauke. Beograd: Nolit.
5. Lelas, S. (1990). Promišljanje znanosti. Zagreb: HFD.
6. Jakić, M. (2008). Logika 1. Zagreb: Školska knjiga.
7. Jakić, M. (1993). Znanstveni realizam u filozofiji Hilary Putnama.
Dopunska Dopunska literatura na stranim jezicima dogovara se posebice s pojedinim

literatura kandidatom u ovisnosti o znanstvenom usmjerenju (filozofija, povijest,
jezikoslovlje).
Oblici Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije.
provođenja
nastave
86
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova. Provjera znanja testom i usmeno.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Doktorandska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije s
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
87

znanosti
Naziv kolegija Metodologija znanstvenog rada: studij književnosti
Predavač dr. sc. Leo Rafolt, doc.
Kod HUMN 801 - 3
Status izborni kolegij u okviru I. općeg obveznog predmeta
3 ECTS, 5 sati
Vrsta specijalistički
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 5 sati predavanja i 60 do 80 sati samostalnog rada
obrazloženje)
doktoranada (konzultacije, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Polaznici kolegija osposobljuju se za samostalan rad u interdisciplinarnom i
Kompetencije transdisciplinarnom području istraživanja književnosti, odnosno s tome
koje se stječu polju pripadajućim teorijskim i kritičkim metodama.
Okvirni sadržaj 1. Uvodna razmatranja: priroda književnosti
2. Književnost i taksonomija I.
3. Književnost i taksonomija II.
4. Književnost i sistem(i)
5. Načela književne historiografije: ekonomija sistematizacije
6. Istina i književna historiografija (od filologije do kulturalnih studija)
7. Teorija književnosti vs. teorija književne historiografije
8. Teorija teorije književne historiografije
9. Otpor književnosti
Preporučena 1. Bennett, T. (1990). Outside Literature. New York – London:
literatura Routledge.
2. Compagnon, A. (2007). Demon teorije. Zagreb: AGM.
3. Foucault, M. (2002). Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti,
Zagreb: Golden marketing.
4. Močnik, R. (2009). Spisi iz humanistike. Ljubljana: Založba Cf.
5. Schwanitz, D. (2000). Teorija sistema i književnost. Zagreb: Naklada MD.
6. Zima, P. (1999). The Philosophy of Modern Literary Theory. New
York: Athlone Press.
Dopunska 1. Daniel, V. E. i Peck, J. M. (ed.) (1996). Culture/Contexture:
literatura Explorations in Anthropology and Literary Studies. Berkeley – Los
Angeles: California University Press.
2. Guillen, C. (1993). The Challenge of Comparative Literature. Harvard:
Harvard University Press.
3. Ranciére, J. (2008). Politika književnosti. Novi Sad: Adresa.
4. Stallybrass, P. i White, A. (1986). The Politics and the Poetics of
Transgression. Ithaca – New York: Cornell University Press.
5. Zima, P. V. What is Theory? The Concept of Theory in the Cultural and
Social Sciences. New York: Athlone Press.
88

provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Francuski jezik
drugim jezicima Talijanski jezik
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
89

znanosti
Naziv kolegija Metode istraživanja u lingvistici
Predavač dr. sc. Sanja Čurković Kalebić, red. prof.
Kod HUMN 801 - 4
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija specijalistički
Godina I. Semestar I. semestar
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 5 sati predavanja i 60 do 80 sati samostalnog rada doktoranada
obrazloženje)
(konzultacije, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Po završetku kolegija doktorandi će:
Kompetencije - - steći proceduralna znanja o planiranju i provedbi istraživanja u
koje se stječu lingvistici
- - steći saznanja o metodama istraživanja u području lingvistike
- - ovladati nekim metodama istraživanja kroz manje samostalno
istraživanje koje će provesti u svom seminarskom radu
Način Aktivno sudjelovanje na predavanjima i konzultacijama, provođenje manjeg
sudjelovanja istraživanja u sklopu seminarskog rada, prezentacija seminarskog rada.
doktoranada u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Odabir predmeta istraživanja;
2. Formuliranje istraživačkih pitanja i hipoteza;
3. Kvantitativne i kvalitativne metode u lingvističkim istraživanjima;
4. Metode prikupljanja podataka;
5. Vrste transkripcije jezične produkcije;
6. Metode analize jezičnih i nejezičnih podataka.
Preporučena 1. Litosseliti, L. (2010). Research Methods in Linguistics. London:
literatura Continuum.
2. Rasinger, S. M. (2008). Quantitative Reasearch in Linguistics: An
Introduction. London: Continuum.
3. Wray, A., Bloomer, A. (2006). Projects in Linguistics. A Practical
Guide to Researching Language. London: Hodder Arnold.
Dopunska 1. Atkinson, J. M. , Heritage, J. (eds) (1984). Structures of Social Action.
literatura Cambridge: Cambridge University Press.
2. Gass, S. M., Mackey, A. (2007). Data Elicitation for Second and
Foreign Language Research. New Jersey: Lawrence Erlbaum
Associates.
3. Johnson, K. (2008). Quantitative Methods in Linguistics. Wiley-
Blackwell.
90
4. Leech, G. N., Myers, G. and Thomas, J. (eds) (1995). Spoken English

on Computer. Harlow: Longman.
Oblici Predavanja/seminar, konzultacije.
provođenja
nastave
Način provjere Ocjena izrade i prezentacije seminarskog rada.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Samoevaluacija, doktorandska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija,
kvalitete i konzultacije sa doktorandima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
91

znanosti
Naziv kolegija Metodologija povijesne znanosti
Predavač dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof.
Kod HUMN 801 - 5
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija temeljni / specijalistički
ECTS 3 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (I. opći obvezni predmet
(uz odgovarajuće
I). Sastoji se od 5 sati predavanja i 60 do 80 sati samostalnog rada
obrazloženje)
doktoranada (konzultacije, literatura i izrada samostalnih radova.
Cilj/ Cilj je razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih metodoloških
Kompetencije pristupa povijesnom istraživanju te usvajanje analitičkih i interpretacijskih
koje se stječu vještina. Polaznici kolegija poticat će se na samostalno promišljanje
literature kako bi razvijali kritičko mišljenje i mogli oblikovati vlastiti stav
o bitnim pitanjima obuhvaćenim predmetom.
Način Izrada prezentacija o pojedinim temama, aktivno sudjelovanje u raspravama
sudjelovanja i pisanje seminarskog rada čiji je cilj problemska analiza i razvijanje
doktoranada u sposobnosti prikazivanja raznih metodoloških koncepata, njihovo
provedbi razumijevanje i evaluacija.
kolegija Pismeni i/ili usmeni ispiti provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a
završna ocjena će biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u
nastavi, na temelju ocjene iz pismenog i/ili usmenog ispita te na temelju
ocjene seminarskog rada.
Okvirni sadržaj Ni jedan znanstveno utemeljen način bavljenja prošlošću - koji razlikuje
slike i predodžbe prošlosti od povijesti kao rezultata metodičnog
istraživanja - ne može zaobići diskusiju o metodološkim problemima.
Polazeći od toga da je „metoda“ skup intelektualnih postupaka kojima
određena znanost nastoji spoznati istinu o predmetu svoga istraživanja, ona
određuje konkretne mogućnosti u pristupu predmetu i organizaciji njegova
istraživanja i čini obrazac objašnjenja, skup usklađenih postupaka i normi
koji omogućuje rješavanje zadataka svojstvenih određenoj znanosti. Metoda
bira i usklađuje tehničke postupke pri istraživanju, a u suvremenoj
povijesnoj znanosti prihvaćeno je stajalište da metode treba teoretski
objasniti, precizirati i proširivati kako bi se dosegao što viši stupanj
znanstvene spoznaje. Metode i pojmovi koje rabimo uvjeti su za spoznaju
povijesnih zbivanja, i nužna je njihova kritička analiza. Čitajući ozbiljna
djela današnje historiografije primijetit ćemo u kojoj mjeri se danas rabi
metafora o konstrukciji ili konstruiranju, a cilj ovog kolegije je upoznati
polaznike sa novijim metodološkim pristupima i konceptima u povijesnoj
znanosti kao i s postmodernom kritikom historije.
92
Preporučena 1. Bloch, M. (2008). Apologija historije ili zanat povjesničara. Zagreb:

literatura Srednja Europa.
2. Jenkins, K. (2008). Promišljanje historije. Zagreb: Srednja Europa.
3. Gross, M. (2009). Dekonstrukcija historije ili svijest bez prošlosti, u:
Historijski zbornik, LXII, br. 1, 165-194.
4. Janeković Römer, Z. (2000). Povijesna spoznaja i metodologija
povijesti u postmoderni, u: RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest, 32-
22, Zagreb 1999-2000, 203-219.
Dopunska 1. Gross, M. (2001) Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća,
literatura traganja. Zagreb: Novi liber.
2. Carr, E.H. (2004) Što je povijest? Zagreb: Srednja Europa.
3. Tucker, A. (2009) /ur./ A Companion to the Philosophy of History and
Historiography . Blackwell Companions to Philosophy, Vol. 41.
Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.
provođenja
nastave
Način provjere Seminarska raspravljanja, poticanje na širenje problematike i istraživački
znanja i rad.
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
93
II. Opći obvezni predmet - Nematerijalna i materijalna kulturna baština
Naziv predmeta II. opći obvezni predmet:

Naziv kolegija Nematerijalna baština
Predavač dr. sc. Joško Božanić, red. prof.
Kod HUMN 802 - 1
Status temeljni kolegij u okviru II. općeg obveznog predmeta
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (II. opći obvezni predmet).
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 6 sati predavanja i 80 sati samostalnog rada doktoranada
obrazloženje)
(literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Cilj je upoznati doktorande s raznim oblicima nematerijalne baštine

Kompetencije općenito te s politikom UNESCO-a i Ministarstva kulture RH prema
koje se stječu nematerijalnoj baštini. Doktorandi stječu kompetenciju prepoznavanja,
vrednovanja i promicanja zaštite nematerijalne baštine u skladu sa
UNESCO-vim programom.

Način Doktorandi slušaju predavanja te izrađuju seminarski rad u kojemu
sudjelovanja elaboriraju vlastiti program zaštite pojedinog nematerijalnog kulturnog
doktoranada u dobra. Doktorandi uz propisanu literaturu moraju se upoznati s relevantnim
provedbi dokumentima UNESCO-a o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara
kolegija (intangiable cultural heritage).
Okvirni sadržaj Upoznavanje sa UNESCO-vim dokumentom: Convention for the

Safeguarding of Intangible cultural Heritage.
Određenje nematerijalne kulturne baštine kao prakse, izraza, predstavljanja,
znanja i umijeća te sredstava, objekata i artefakata koje zajednica, grupa ili
pojedinac prepoznaju dijelom svog kulturnog nasljeđa: usmena baština koja
uključuje jezik u kojemu se ponajviše čuva nematerijalna baština; izvođačke
umjetnosti, društvene prakse, rituali, festivalski događaji, znanja i prakse u
odnosu na prirodu i univerzum, tradicionalni zanati.
Značaj očivanja kulturnog diverziteta; očuvanje ugroženih jezika i
dijalekata, toponimija, leksik; pamćenje ruke, tradicionalna gastronomija,
čitanje ljudske okoline prirodne i kulturne.
Preporučena 1. UNESCO (2003). Convention for the Safeguarding of Intangible

literatura Cultural Heritage
2. Galla, A. (2002). Ecomuseology, Globalisation and Sustainable
Development: Ha Long Bay, A Case Study from Vietnam", Humanities
Research Journal, Issue 1.
94
3. Galla, A. (2003). Heritage and Tourism in Sustainable Development: Ha

Long Bay Case Study, Cultural Heritage and Tourism. Ed. Tomke
Laske, Asia-Europe Foundation, Liege, Belgium, pp. 135-146.
4. Božanić, J. (2001). Pohvala ruci. Republika, 7/8, 29-37. / In Praise of
the Hand, u knjizi Experience of the Boat – Wooden Shipbuilding
Heritage in Croatia, Pomorski muzej Dubrovnik, Ars halieutica Komiža
– Zagreb 2001.
5. Salamon, V. (2004). Requiem za hrvatsku tradicionalnu brodogradnju.
Serija članaka u časopisu More, Zagreb.
6. Hagege, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika. Zagreb: Disput.
Dopunska 1. International Journal of Intangible Heritage (www.ijih.org); odabrati
literatura članke s obzirom na izradu seminarskog rada ili završnog rada.
2. Grupa autora (2002). Iskustvo broda – Baština drvene brodogradnje u
Hrvatskoj. (16-17). Dubrovnik: Pomorski muzej, Komiža: Ars
halieutica, Zagreb: Durieux.
3. Božanić, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories from the island
of Vis. U R. Marcet, C. A. Brebbia, J. Olivella (ur.). Maritime Heritage
and Modern Ports (str. 93-102). Southampton, Boston: WITpress.
4. Božanić, J. (2005). Rotta Diomedea – Tradicionalna ribarska barka
Gajeta Falkuša na najstarijoj transjadranskoj ruti / La Tradizionale barca
peschereccia Gajeta Falkusa sulla più antica rotta transadriatica.
Adriatico/Jadran, I, 639-66.
5. Galla, A. (2005). Museums, Globalisation and Intangible Heritage, ICOM-
UNESCO, Shanghai and Paris.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
95
Naziv predmeta II. opći obvezni predmet

Naziv kolegija Dalmatinski gradovi
Predavač dr. sc. Ivo Babić, red. prof.
Kod HUMN 802 - 2
Status izborni kolegij u okviru II. općeg obveznog predmeta
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija specijalistički / pregledno-povijesni
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Usvajanje općih znanja iz kulturne, posebno urbane povijesti istočne

Kompetencije jadranske obale. Snalaženje u bogatoj literaturi što je neophodno za
koje se stječu interdisciplinarne studije.

Način Samostalan rad doktoranada bit će organiziran vezano za obradu pojedinih
sudjelovanja seminarskih tema, prema posebnome dogovoru na nastavi.
doktoranada u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Uz istočnu jadransku obalu rano, u protohistorijsko doba počinje proces
urbanizacije. Gradovi u pravom smislu započinju s grčkom kolonizacijom.
Nova faza urbanizacije odvija se u periodu rimske vlasti. Sa seobom naroda
dolazi do krize urbanog života koji će se obnoviti tijekom srednjeg vijeka.
Dalmatinski gradovi imaju svoje osebujnosti koje proizlaze iz prirodnih
datosti, reljefa, plodnih površina, plovnih putova i veza sa zaleđem.
Očigledni su kulturni utjecaji susjedne jadranske obale s kojom su tijesno
povezani, no oni imaju svoje specifičnosti koje proizlaze iz njihovog
prirodnog i političkog okružja. More je bitni element identiteta gradova na
istočnoj obali, u svijesti njegovih građana, u gospodarstvu, u cjelokupnom
životu, što se dakako vidi već i po njihovim maritimnim obilježjima.
Osebujnost dalmatinskog graditeljstva je među ostalim izgradnja u kamenu.
Preporučena 1. Frederic C. L. (2007). Povijest Mletačke republike. Zagreb: Golden

literatura marketing- tehnička knjiga.
2. Suić, M. (1964). Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb.
3. Peković, Ž. (1998). Dubrovnik: Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga
grada. Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split.
4. Marasović, T. (1997). Split - 1700 godina razvitka. Zagreb: Buvina.
5. Belamarić, J. (2005). Osnutak grada Korčule, Zagreb.
96
6. Babić, I. (1987). Trogir - kulturno blago (suautori: K. Prijatelj, T.

Marasović, R. Ivančević, S. Vučenović, S. Geić). Zagreb:
Turistkomerc. (drugo izdanje Zagreb, 1990.)
7. Babić, I. (1984). Prostor između Splita i Trogira. Trogir: Muzej grada
Trogira. (drugo izdanje Kaštel Novi 1991.)
8. Babić, I. (1989). Naselja pod utvrdama u Dalmaciji. Split: Radovi
OOUR Prirodoslovno matematičkih znanosti i studija odgojnih
područja, Radovi, 4, str. 7-25.
9. Babić, I. Sudbina antičkih naselja na tlu Hrvatske i susjednih Sklavinija.
Zbornik radova znanstvenog skupa Prvi hrvatski pejzaž. Zagreb: Muzej
Mimara, str. 16.
Dopunska 1. Bošković-Stulli, M. (1993). Žito posred mora: usmene priče iz
literatura Dalmacije. Split : Književni krug.
2. Katičić, R. (1995). Illyricum mythologicum. Zagreb: Izdanja
Antibarbarus.
3. Bajmonti, J. (1975). Zapisi Split: „Marko Marulić", 1975. o gradu
Splitu/Julije Bajamonti; [izbor, prijevod i komentar Duško Kečkemet]
4. Božić- Bužančić, D. (1982). Privatni i društveni život Splita u
osamnaestom stoljeću. Zagreb: Školska knjiga.
5. Kečkemet, D. (1990). O identitetu primorskih gradova, Pomorski
zbornik; knj. 28, str. 507-527.
6. Babić, I. (1994). Od ubavog do gubavog, Eseji, polemike i članci. Split:
Književni krug Split.
7. Babić, I. (2005). Pomak prema crnom. Split.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
97

Naziv kolegija Hrvatska filozofska baština
Predavač dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savj.
Kod HUMN 802 - 3
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija pregledno-povijesni
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Kolegij omogućuje sintetički uvid u povijest filozofiranja u Hrvata od
Kompetencije Rasprave o bitima (1143.) Hermana Dalmatina kao prvoga izvornoga
koje se stječu filozofskoga djela do prvih važnih institucionalnih učinaka
novoustanovljenoga Sveučilišta u Zagrebu (prva izvorna djela na
hrvatskom, prvi sveučilišni udžbenici na hrvatskom, filozofsko nazivlje u
Šulekovu rječniku). On također nudi periodizaciju i genologiju hrvatskoga
mišljenja s obiljem primjera. Takvim se pristupima doktorand/ica
osposobljava za odabir teme, za analizu filozofskih problema u izvornim
djelima hrvatskih filozofa, za odabir metodologije i pristupa pri izradi
doktorske disertacije, za prosuđivanje u povijesnom kontekstu, za
poredbena istraživanja u humanističkim znanostima (primjerice u poetici,
historiografiji, retorici, povijesnoj terminologiji).

Način Prisustvovanje predavanjima, pisanje seminarskoga rada.
sudjelovanja
doktoranada u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj 1.
Herman Dalmatin, prvi hrvatski filozof
2.
Rana renesansa: od Ivana Stojkovića do Jurja Dragišića
3.
Kasna renesansa: od Marka Marulića do Frane Petrića
4.
Barok: od Marka Antuna de Dominisa do Benedikta Rogačića
5.
Boškovićevo doba
6.
Trilingvalna filozofija 19. stoljeća (latinski, talijanski, hrvatski)
7.
Oblikovanje hrvatskoga filozofskoga nazivlja: od Fausta Vrančića do
Bogoslava Šuleka
Preporučena Sintetički prikazi za pojedina razdoblja
literatura 1. Martinović, I. (1995). Hrvatska prirodnofilozofska baština 18. stoljeća,
Filozofska istraživanja 15, 3-43.
2. Martinović, I. (2000). Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18.
stoljeća. U: Pavo Barišić (ur.) Otvorena pitanja povijesti hrvatske
filozofije. Zagreb: Institut za filozofiju, 2000, 69–151.
98
3. Barišić, P. (2005). Glavne struje hrvatske filozofije u 19. stoljeću, Prilozi

za istraživanje hrvatske filozofske baštine 61-62, 243-253.
Sintetički članci o hrvatskim filozofima ili filozofskim fenomenima
1. Neven Budak (ur.), Croatica: Hrvatski udio u svjetskoj baštini, Zagreb:
Profil, 2007:
a) Herman Dalmatin, str. 110-115.
b) Benedikt Kotruljević, str. 170-175.
c) Juraj Dragišić, str. 214-219.
d) Frane Petrić, str. 295-299.
e) Ruđer Bošković, str. 378-385.
f) Rajmund Kunić i Bernard Zamanja, prevoditelji Homerovih epova, str.
386-391.
g) Didaktički epovi hrvatskih latinista 18. stoljeća, str. 392-397.
Ogledne studije o filozofskim problemima u hrvatskih filozofa
1. Martinović, I. (1993). Ontički red u opisima Hermana Dalmatina, Prilozi

za istraživanje hrvatske filozofske baštine 19, 9-30.
2. Martinović, I. (1997). Petrićeva prosudba Aristotelove prirodne filozofije,
Obnovljeni život, 52/1, 3-20.
3. Martinović, I. (2000). Marulićev etički nauk o miru, Prilozi za
istraživanje hrvatske filozofske baštine, 26, 17-57.
4. Martinović, I. (2009). Hrvatsko logičko nazivlje u Habdelićevu
Dikcionaru. U: Katja Matković Mikulčić (ur.), Znanstveni skup o Jurju
Habdeliću, Velika Gorica: Gradska knjižnica Velika Gorica, str. 137-156.
Dopunska Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1974.-2009.)
literatura
Dva od predloženih klasičnih djela hrvatske filozofske baštine u hrvatskom
prijevodu odnosno na hrvatskom izvorniku:
1. Dalmatin, H. (1990). Rasprava o bitima. Pula.
2. Grisogono, F. (2007). Astronomsko zrcalo. Zagreb.
3. Skalić, P. (2004). Epistemon. Zagreb.
4. Petrić, F. (1980). Deset dijaloga o povijesti, Pula.
5. Petrić, F. (2007). O pjesničkom umijeću. Zagreb.
6. Petrić, F. (1979). Nova sveopća filozofija. Zagreb.
7. Bošković, R. (1974). Teorija prirodne filozofije. Zagreb.
8. Arnold, Đ. (1888). Zadnja bića. Zagreb.
9. Bauer, A. (1892). Naravno bogoslovlje. Zagreb.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
99

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
100

Naziv kolegija Hrvatski arheološki spomenici na UNESCO-voj listi
Predavač dr. sc. Joško Belamarić, znan. savj.
Kod HUMN 802 - 4
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 5 sati predavanja i 80 sati samostalnog rada studenata
obrazloženje)
Cilj/ Na predavanjima, seminarima i vježbama studenti bi se upoznali s važnošću
Kompetencije hrvatskih lokaliteta, upisanih na UNESCO-vu listu baštine, s problemima
koje se stječu njihovog svakodnevnog održavanja te s dinamikom brojnih i raznovrsnih
istraživačkih arheoloških i konzervatorskih poslova uz njih vezanih.
Očekuje se prethodno studentsko predznanje.
Cilj je nastave prenijeti znanja o vrijednostima hrvatske spomeničke baštine
od univerzalnog značaja i kompetencije o upravljanju njihovim
održavanjem. Upozorit će se i na najvažniju literaturu.
Način Samostalni rad studenata bit će obrada pojedinih seminarskih tema, prema
sudjelovanja posebnome dogovoru na nastavi.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Tijekom predavanja, seminara i vježbi studenti bi se trebali biti upoznati s
kompleksnom stratigrafijom vrijednosti svakoga od lokaliteta na Listi te s
metodama i načinima strateškog programiranja njihovog svakodnevnog
upravljanja i održavanja.
Preporučena 1. Antolović, J. (2009). Menadžment u kulturi. Zagreb.
literatura 2. Cambi, N. (2002). Antika. Zagreb: Naklada Ljevak.
3. Babić, I. (2005). Monografija grada Trogira. Trogir: Trogir tisak.
4. Belamarić, J. (1997). Split: od carske palače do grada. Zagreb:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
5. Jeličić-Radonić, J., Rauter Plančić, D. (ur.). (1996). Pharos, antički
Stari Grad. Zagreb: Muzejsko galerijski centar.
6. Marković, P. (2010). Katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Zagreb.
7. Mihelić, S. (ur.) (2009). Arheologija i turizam u Hrvatskoj. Zagreb.
Dopunska 1. Belamarić, J. (2010). Hrvatska kulturna baština. Split-Zagreb.
literatura 2. Ivančević, R. (1993). Umjetničko blago Hrvatske. Zagreb.
Dopunska literatura proširivat će se u skladu s potrebama i proširivanjem
znanja kandidata.
101

provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije sa
kvalitete i studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
102

Naziv kolegija Antropološka lingvistika
Predavač dr. sc. Maja Bratanić, red. prof.
Kod HUMN 802 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti će dobiti uvid u osnovne teme i metode antropološke lingvistike te
Kompetencije predstavnike najvažnijih škola. Na temelju okvira koji dobiju na nastavi i
koje se stječu služeći se literaturom na temu za koju se opredijele, samostalno će u
seminarskom radu primijeniti teorijsku aparaturu i obraditi konkretnu
studiju slučaja ili antropološko-lingvističkoga fenomena u zadanom
kontekstu.
Način Studenti sudjeluju na nastavi, proučavaju literaturu i pišu seminarski rad,
sudjelovanja koji javno predstavljaju pred kolegama kao preduvjet pristupanju usmenom
studenata u ispitu. Konzultacije se odvijaju putem interneta, po potrebi i osobno s
provedbi nastavnikom.
kolegija Maksimalno se potiče interaktivnost u okvirima koje dopušta koncepcija
kolegija.
Okvirni sadržaj Kolegij razmatra upotrebu i ulogu jezika u kulturnom i društvenom kontekstu
proučava odnos jezika i kulture oslanjajući se primarno na antropološke
metode. Antropološka perspektiva ističe veze između jezika i kulture i
omogućuje
lingvistici da uoči i protumači širok raspon drušvenih i kulturnih značenja koj
se prenose leksičkim i gramatičkim sredstvima. Govorna se zajednica ne
doživljava samo kao skupina ujedinjena poznavanjem zajedničke jezične
norme, već i
određenih oblika kulturnoga ponašanja i društvenih stavova prema jezičnoj
upotrebi. Kolegij daje pregled osnovnih tema i glavnih škola mišljenja u
antropološkoj lingvistici (Područje i metode antropološke lingvistike, Teorije
kulture, Odnos jezika i kulture, Univerzalizam, Relativizam, Etnografske
metode
I etnografija komunikacije, Jezik i rod, Neverbalna komunikacija itd.)
Preporučena 1. Duranti, A. (1997). Linguistic Anthropology. Cambridge: Cambridge
literatura University Press.
2. Duranti, A. (ur.). (2004) A Companion to Linguistic Anthropology.
Oxford: Blackwell Publishing,
3. Foley, W. A. (1997). Anthropological Linguistics: An Introduction.
Oxford: Blackwell.
103
4. Jourdan, C., Tuite, K. (2007). Language, Culture, and Society:

Key Topics in Linguistic Anthropology. Cambridge: Cambridge
University Press.
Dopunska 1. Ottenheimer, H. J. (2006). The Anthropology of Language: An
literatura Introduction to Linguistic Anthropology. Belmont: Thompson
Wadsworth.
2. Duranti, A. (ur.). (2001). Key Terms in Language and Culture. Malden:
Blackwell Publishers.
3. Duranti, A. (ur.). (2001). Linguistic Anthropology: A Reader. Malden:
Blackwell Publishers.
4. Hajmz, D. (1980). Etnografija komunikacije. Beograd: BIGZ.
5. Literatura (članci) po izboru i u pripremi predmetnoga nastavnika
provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i javno održavanje seminarskih radova. Usmena provjera znanja.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
104

Naziv kolegija Muzeologija i održivi razvoj/Museology and sustainable development
Predavač dr. sc. Amareswar Galla, red. prof.
Kod HUMN 802 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je razumijevanje baštine kao djelatnog znanja, znanja
Kompetencije zasnovanog na moralnoj odgovornosti za svijet koji ostavljamo
koje se stječu generacijama koje nas nasljeđuju. Dakle, riječ je o znanju shvaćenom kao
sredstvu mudrosti, nužnoj ako se želi kvalitetan, harmoničan, održivi razvoj.
Poznavanje i razumijevanje problematike muzeologije u suvremenom
društvu; razvijena vještina primjene teorijskih načela na konkretne primjere
iz prakse; sposobnost upotrebe stečenog znanje u području planiranja i
definiranja razvojnih strategija.
Način Samostalni rad studenata bit će obrada pojedinih seminarskih tema, prema
sudjelovanja posebnome dogovoru na nastavi.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kritika muzeologije, opća kritika muzejskih i baštinskih institucija; svijet i
razvoj; održivi razvoj; kolektivno pamćenje / identitet, preživljavanje i
kontinuitet / društvena etika baštine; kibernetički muzej, ekomuzej, muzeji
društva i održivi razvoj; kulturne i kreativne industrije; umijeće
komuniciranja baštine; totalni muzej (mreža baštine, virtualni muzej).
Preporučena 1. Galla, A. (2001). Heritage in Young Hands: UNESCO Best Practice
literatura Guide for the Involvement of Young People in Museums and Heritage
Conservation. Paris: UNESCO
Development: Ha Long Bay, A Case Study from Vietnam. Humanities
Research Journal, 1.
3. Galla, A. (2002). From Museum Ethnology to Holistic Heritage
Conservation, Asia-Europe Marketplace of Museums: Sharing Cultural
Heritage. U: Fermont, W., Scott, G. (ur.). National Museum of
Ethnology and International Institute for Asian Studies. 30-40. Leiden.
Long Bay Case Study. U: Laske, T. Cultural Heritage and Tourism.
135-146. Liege: Asia-Europe Foundation.
105
5. Galla, A. (2005). Cultural Diversity in Ecomuseum Development in

Vietnam. U: Museum International, 53/3, 101-109. Blackwell,
UNESCO Paris.
6. Galla, A. (2005). Krishna's Dilemma - Art Museums in Sustainable
Development. U: Turner, C. (ur.). Art and Social Change. 563-575.
Canberra: Pandanus Press.
7. Convention for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage.
(2003). Paris: UNESCO
http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001325/132540e.pdf
8. Our creative Diversity, Final report of the World Commission for
Culture and development. (1996). Pariz: UNESCO.
Dopunska 1. Edson, G. (1997). (ur). Indigenous People and 'Towards and Ethical
literatura Practice in Museums'. Museum Ethics. Routledge, New York.
2. Galla, A., Stanley, J. (1999). Services for All: Promoting Access and
Equity in Local Government. Australian Local Government Association.
3. Galla, A. (1999). Transformation in South Africa: A Legacy
Challenged. Museum International, 202, 51/2, 38-44. Blackwell,
UNESCO Paris.
4. Ethno Cultural Profile and Community Development in a Multicultural
ACT. (1995). Major Research Report. Canberra: Ethnic Communities
Council, ACT, Australia Council and ACT Cultural Council.
5. Immigrants and the Aboriginal Reconcilliation Process. (1999). Major
Research Report. Council for Aboriginal Reconcilliation and Australian
Forum for Cultural Diversity.
Oblici Predavanja, seminari, diskusija, konzultacije.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Engleski jezik
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
106

Naziv kolegija Okrugli stol: Kulturni diverzitet i održivi razvoj
Predavač dr. sc. Amareswar Galla, red. prof.
Dragana Lucija Ratković
Kod HUMN 802 - 7
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija okrugli stol za sve sudionike studija (na engleskom jeziku)
Godina I. Semestar I. semestar
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati se s relevantnom literaturom i politikom UNESCO-a u očuvanju
Kompetencije kulturnog diverziteta u funkciji održivog razvoja, sposobnost raspravljanja i
koje se stječu argumentacije vlastitih stavova o zadanoj temi.
Način Student priprema vlastito izlaganje te sudjeluje u diskusiji o zadanim
sudjelovanja temama.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Značaj očuvanja biološkog i kulturnog diverziteta;
Praksa i iskustvo eko-muzeja;
Globalizacijski proces i sudbina kulturnog identiteta;
Program UNESCO-a u očuvanju kulturnog diverziteta
Stavovi o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (UNESCO „Convention for
the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage“; Barcelona Charter;
Rotterdam Declaration);
Iskustvo u zaštiti maritimne kulturne baštine (AMMM - Barcelona, Albaola
– Baskija, Casa della batana – Rovinj, Ars Halieutica – Komiža; Latinsko
idro – Murter; Federatie Oud Nederlandse Vaartuigen (FONV), Thedo
Fruithof, Dijkweg, Nizozemska.
Preporučena 1. Božanić, J. (2001). Pohvala ruci. Republika, 7/8, 29-37. / In Praise of
literatura the Hand. U: Experience of the Boat – Wooden Shipbuilding Heritage in
Croatia. Dubrovnik: Pomorski muzej; Komiža – Zagreb, Ars
halieutica.
Development: Ha Long Bay, A Case Study from Vietnam. Humanities
Research Journal, 1.
Long Bay Case Study. U: Laske, T. Cultural Heritage and Tourism.
135-146. Liege: Asia-Europe Foundation.
4. Hagege, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika. Zagreb: Disput.
107
5. UNESCO (2003). Convention for the Safeguarding of Intangible

Cultural Heritage.
6. Barcelona Charter (2003). www.european-maritime-
heritage.org/bc.aspax
Dopunska 1. Galla, A. (2005). Museums, Globalisation and Intangible Heritage.
literatura Shanghai and Paris: ICOM-UNESCO.
2. Skupina autora (2002). Iskustvo broda – Baština drvene brodogradnje u
Hrvatskoj. (16-17). Dubrovnik: Pomorski muzej, Komiža: Ars
halieutica, Zagreb: Durieux.
3. Salamon, V. i sur. (2001). Iskustvo broad baština drvene brodogradnje u
Hrvatskoj. / Experience of the Boat – Wooden Shipbuilding Heritage in
Croatia. Dubrovnik: Pomorski muzej; Komiža – Zagreb: Ars
halieutica.
Oblici Okrugli stol
provođenja
nastave
Način provjere Ocjena sudjelovanja svakog studenta u radu Okruglog stola.
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Samoevaluacija, studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija,
kvalitete i konzultacije sa studentima.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
108
Opći izborni predmet
Naziv predmeta Opći izborni predmet

Naziv kolegija Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu - Europska recepcija
Petrićeva i Boškovićeva djela
Predavač dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savj.
Kod HUMN 804 - 1
Status izborni kolegij u okviru Općega izbornog predmeta
ECTS 2,5 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 5 bodova (Opći izborni predmet).
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 4 sata rasprave na mentorskim kolegijima i 60 sati
obrazloženje)
samostalnog rada studenata (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ U epistemološkom smislu, kolegij nudi sintetički prikaz dosad uočenih i
Kompetencije proučenih odjeka i utjecaja Petrićevih i Boškovićevih filozofema, na
koje se stječu Petrićevu primjeru od 1572. do duboko u 18. stoljeće, a na Boškovićevu
primjeru od 1754. do početka 20. stoljeća.
U metodološkom smislu, kolegij nudi uvide kako istraživati recepciju
ključnih ideja epohe na oglednim primjerima istaknutih hrvatskih filozofa:
izvori, žanrovi, recepcijski modeli, geografska distribucija, osobitosti po
filozofskim disciplinama, širenje na filozofiju graničnih područja u
prirodnim i humanističkim znanostima.
Stečene sposobnosti mogu se primijeniti u samostalnom znanstvenom
radu u području istraživanja hrvatske filozofske baštine, ali i u
poredbenim proučavanjima pri istraživanju u ostalim humanističkim
znanostima.
Način Aktivno sudjelovanje u mentorskim radionicama, raspravama, istraživački
sudjelovanja rad, pisanje seminarskih radova i sudjelovanje u individualnoj i grupnoj
studenata u nastavi.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Petrićeva recepcija:
1. Geneza i kontekst Petrićeva filozofskog sustava;
2. Razlikovna obilježja Petrićeve filozofije;
3. Rana Petrićeva recepcija među talijanskim suvremenicima;
4. Petrićeva recepcija u znamenitih filozofa i znanstvenika 17. stoljeća
(Kepler, Bacon, de Dominis, Komensky, Gassendi, Leibniz).
Boškovićeva recepcija:
1. Geneza Boškovićeve prirodne filozofije;
2. Razlikovna obilježja Boškovićeve filozofije, pogotovu spram Newtona;
3. Rana recepcija Boškovićeve filozofije u Rimu i Toskani (Benvenuti i
Bašić);
4. Recepcija Boškovićeve filozofije na britanskom otočju do 1907.;
109
5. Recepcija Boškovićeve filozofije na sveučilištima u Beču i Grazu u 18.

stoljeću;
7. Recepcija Boškovićeve filozofije na filozofskim učilištima u Hrvatskoj
od 1770. do 1834.
Preporučena Za recepciju Petrićeve filozofije:
literatura 1. Martinović, I. (ur.) (1997). Od Telesija do Fortisa: znameniti odjeci
Petrićeva djela (1572.-1771.). 249-384. Dubrovnik, 8/1, 3.
2. Martinović, I. (1997). Rane hrvatske prouke Petrićeva djela (1624.-1811.):
Dominis, Baglivi, Michieli Vitturi. 212-247. Dubrovnik, 8/1, 3.
Za ranu recepciju Boškovićeve filozofije u Rimu i Toskani:
3. Martinović, I. (1992). Rana recepcija Boškovićeve filozofije prirode:
'slučaj Benvenuti'. 957-981. Filozofska istraživanja, 12.
4. Martinović, I. (2001). Prirodnofilozofska gledišta Stjepana Bašića 1771.
121-146. Prirodoslovlje, 1/1.
Za recepciju Boškovićeve filozofije u Škotskoj:
5. Olson, R. (1969). The reception of Boscovich's ideas in Scotland. 91-
103. Isis, 60.
Za recepciju Boškovićeve filozofije u Austriji:
6. Martinović, I. (2010). Recepcija Boškovićeve filozofije na austrijskim
sveučilištima do 1773. Croatica Austro-Hungarica.
Za recepciju Boškovićeve filozofije u Hrvatskoj:
7. Martinović, I. (2008). Boškovićevci na hrvatskim filozofskim učilištima
od 1770. do 1834. 121-216. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske
baštine, 34.
Dopunska Temeljna djela koja pružaju uvid u Petrićev i Boškovićev filozofski sustav:
literatura 1. Bošković, R. (1974). Teorija prirodne filozofije. Zagreb.
2. Petrić, F (1979). Nova sveopća filozofija. Zagreb.
Oblici Mentorske radionice, rasprave, samostalan rad studenata uz redovite
provođenja konzultacije s mentorom.
nastave
Način provjere Mentorske konzultacije, pisanje i obrana (prezentacija) seminarskih radova.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
110

Naziv kolegija Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu - Filozofska istraživanja i
Synthesis philosophica
Predavač dr. sc. Pavo Barišić, red. prof.
Kod HUMN 804 - 2
Status izborni kolegij u okviru Općeg izbornog predmeta
Vrsta kolegija pregledni
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti razvoj suvremenih filozofskih pravaca u Hrvatskoj
Kompetencije na podlozi tri desetljeća djelatnosti časopisa Filozofska istraživanja.
koje se stječu Stječu se kompetencije kritičkoga prosuđivanja i vrednovanja znanstvenih i
stručnih radova u filozofskom i međunarodnom kontekstu.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Sadržajem i profilom časopisi Filozofska istraživanja (izlazi od 1980.) i
Synthesis philosophica (izlazi od 1986.) imaju znatan utjecaj ne samo na
filozofski život u Republici Hrvatskoj nego su prepoznatljivi i na
međunarodnoj znanstvenoj pozornici. Zasnovani su na programskom načelu
integrativnosti duhovnoga horizonta što ne teži pukom eklektičkom
apsorbiranju teorijskih razlika nego očuvanju i dijaloškom pročišćavanju
raznovrsnosti i pluralizma pristupa. U kolegiju će se pod tim vidom
razmatrati prinos i dosezi takva programskoga pristupa u pojedinim
tematskim blokovima. Posebice će se pozornost posvetiti obradi pojedinih
filozofskih problema u interdisciplinarnom dijalogu i svestranom
sagledavanju iz perspektiva različitih filozofskih orijentacija i znanstvenih
grana.
Preporučena 1. Barišić, P. (2005). Pravci filozofskog mišljenja i tematska područja u
literatura četvrt stoljeća Filozofskih istraživanja. Filozofska istraživanja, 100, 25,
5, 3-24.
2. Čović, A. (2006). Filozofska istraživanja kao projekt integrativnog
mišljenja. Filozofska istraživanja, 101, 26, 1, 3-7.
3. Jurić, H. (2005). Bibliografija časopisa Filozofska istraživanja br. 1-99
(1980.-2005. god.). Filozofska istraživanja, 100, 25, 5, 25-387.
4. Kapriev, G. (ur.) (2004). Philosophie in Südosteuropa. Stand der
Forschung und der Veröffentlichungen. Sofia: Iztok – Zapad.
111
Dopunska 1. časopis Filozofska istraživanja (brojevi od 1980.)

literatura 2. časopis Synthesis philosophica (brojevi od 1986.)
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Njemački jezik
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije s kolegama i studentima, razmjena
kvalitete i iskustava unutar i izvan studija.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
112

Naziv kolegija Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu - Integrativna bioetika u
kontekstu svjetske bioetike
Predavač dr. sc. Luka Tomašević, red. prof.
Kod HUMN 804 - 3
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ U teorijskom pogledu cilj je ovog predmeta upoznati studente s
Kompetencije integrativnom bioetikom i pristupom moralnim pitanjima koja nameće
koje se stječu znanstveno-tehnički napredak, a koja se fokusiraju u kategoriji cjelovito
shvaćenog života. Cilj je, također, potaknuti njihovo istraživanje, i to u
usporedbi s globalnom bioetikom. Integrativna bioetika je nastala u
Hrvatskoj iz plodne suradnje s njemačkim bioetičarima, a već se proširila na
jugoistočnu Europu. Na praktičnom planu bit će prikazan hrvatski put
bioetike (Lošinjski dani bioetike), kao i onaj riječki (više edukativni model),
bosansko-hercegovački (nadasve integrativni - filozofsko-medicinsko-
religiozni) kao i hrvatsko-njemački model.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U prvom planu stadija je integrativnost bioetike onako kako se odvija na
metodološkom planu do prihvaćanja etičkog pluralizma preko znanstvene
interdisciplinarnosti do pluriperspektivizma. Uz filozofiju, valja istaći i
religije koje pružaju svoje istine o životu i svijetu (kod nas kršćanstvo i
islam). S druge strane, paralelno se odvijao proces širenja, ali i
produbljivanja problemskog područja. U tom pogledu je zanimljiv i
nezaobilazan put hrvatske bioetike posebice preko „Lošinjskih dana
bioetike“.
Sadržaj predmeta, a time i istraživanja, uključuje dva tematska kruga: 1.
Predmetno područje integrativne bioetike u sustavnom i historijskom
pregledu; 2. Filozofsko-teološke perspektive u bioetici.
Preporučena 1. Craig, R. P., Middleton, C. L., O’Connell, L. J. (1998). Etički komiteti.
literatura Praktični pristup. Zagreb: Pergamena.
Dopunska 1. Čović, A. (ur.). (2000). Izazovi bioetike - zbornik radova. Zagreb:
literatura Hrvatsko filozofsko društvo, Pergamena.
2. Čović, A. (2004). Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena.
113
3. Frković, A. (2006). Bioetika u kliničkoj praksi. Zagreb: Pergamena.

4. Gosić, N. (2005). Bioetika in vivo. Zagreb: Pergamena.
5. Gosić, N. (2005). Bioetička edukacija. Zagreb: Pergamena.
6. Tomašević, L. (2004). U hodu s vremenom. Kršćanska etika i izazovi
vremena. Tomislavgrad: Naša ognjišta.
7. Potter, V. R. (2007). Bioetika. Most prema budućnosti. Rijeka:
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatsko društvo za kliničku
bioetiku, Hrvatsko bioetičko društvo, Međunarodno udruženje za
kliničku bioetiku (ISCB).
8. Šegota, I. (1994). Nova medicinska etika (Bioetika). Rijeka:
Medicinski fakultet.
9. Bioetički izazovi. Izazovi globalne bioetike i biotehnologije. (2006).
Bogoslovska Smotra, LXXVI, 395-415.
10. Moralno-teološki aspekt palijativne skrbi i hospicijskog pokreta. (2006).
U Šegota, I. (ur.). Bioetika i palijativna medicina. VI. Bioetički okrugli
stol (BOS6) Rijeka, Zbornik radova. 103-111. Rijeka: Medicinski
fakultet u Rijeci – Katedra za društvene znanosti.
11. Razvojni put bioetike - od mostovne bioetike do bioprava i ljubavi
prema životu. (2005). U: Na granicama Riječi. Zbornik u čast mons.
Drage Šimundže. Split: CuS.
12. Religiozna bioetika: kršćanstvo i šintoizam. (2006). Bioetički svesci, 58.
Rijeka: Medicinski fakultet u Rijeci - Katedra za društvene znanosti.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Talijanski jezik
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
114

Naziv kolegija Hrvatska filozofija u međunarodnom kontekstu - Međunarodna recepcija
hrvatske filozofije prakse
Predavač dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof., znan. savj.
Kod HUMN 804 - 4
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je istražiti razvoj hrvatske filozofije prakse i njezinu međunarodnu
Kompetencije afirmaciju preko međunarodne konferencije Korčulanska ljetna škola,
koje se stječu domaćeg i međunarodnog izdanja časopisa Praxis, te zbornika i autorskih
knjiga praxis filozofa objavljenih na svjetskim jezicima, kao i bogate
međunarodne recepcije praxis filozofije. Stječu se kompetencije kritičkoga
prosuđivanja i vrednovanja znanstvenih i stručnih radova u filozofskom i
međunarodnom kontekstu.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Nastanak i razvoj hrvatske filozofije prakse u jugoslavenskom i svjetskom
društvenom, političkom i kulturnom kontekstu. Odnos hrvatske i srpske
neomarksističke filozofije.
Međunarodna afirmacija hrvatske filozofije prakse preko međunarodne
konferencije Korčulanska ljetna škola, domaćeg i međunarodnog izdanja
časopisa Praxis, te zbornika i autorskih knjiga praxis filozofa objavljenih na
svjetskim jezicima, kao i bogate međunarodne recepcije praxis filozofije.
Hrvatska filozofija prakse i globalno-povijesni slom komunizma.
Preporučena 1. Petrović, G. (1972). Čemu Praxis. Zagreb: HFD.
literatura 2. Satterwhite, J. H. (1992). Varieties of Marxist Humanism: Philosophical
Revision in Postwar Eastern Europe. Pittsburgh/London: University of
Pittsburgh Press.
3. Kukoč, M. (1997). Enigma postkomunizma. Zagreb: HFD.
4. Kukoč, M. (1998). Kritika eshatologijskog uma. Zagreb: KruZak.
5. Kukoč, M., Jurić, H. (2007). Contemporary Croatian Philosophy. U:
Philosophy Worldwide: Current Situation. Materials for the
International Cooperation and Philosophical Encounters. Riga:
International Federation of Philosophical Societies (FISP) –University
of Latvia.
115
Dopunska 1. Fromm, E. (ur.). (1965). Socialist Humanism. New York: Garden City.
literatura 2. Petrović, G., Pejović, P. (ur.). (1965). Smisao i perspektive socijalizma.
Zagreb: HFD.
3. Petrović, G., Schmied-Kowarzik, W. (ur.). (1985). Die gegenwärtige
Bedeutung des Marxschen Denkens. Bochum.
4. Plotzker, H. (1981). Contemporary Yugoslav Marxism: A Study in the
Meaning of Critical Humanism. Ann Arbor.
5. Sheer, G. S. (1977). Praxis: Marxist Criticism and Dissent in Socialist
Yugoslavia. Bloomington & London.
6. Supek, R., Bošnjak, B. (ur.). (1971). Jugoslawien denkt anders. Wien.
7. Golubović, V. (1987). S Marxom protiv Staljina: jugoslavenska
filozofska kritika staljinizma 1950-1960. Zagreb: Globus.
8. Golubović, V. (1990). Mogućnost novoga: vidokrug jugoslavenske
filozofije. Zagreb: Zavod za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
9. Veljak, L. (ur.), (2008). Gajo Petrović - čovjek i filozof. Zagreb:
FFpress.
10. Praxis (1964-74); Praxis, međunarodno izdanje (1966-74).
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije s kolegama i studentima, razmjena
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
116

Naziv kolegija Hrvatska kulturna baština u europskom kontekstu
Predavač dr. sc. Marko Dragić, izv. prof.
Kod HUMN 804 - 5
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studentice i studente sa značajem kulturne baštine kod slavenskih
Kompetencije i drugih naroda, s posebnim obzirom na savladavanje „mitskog mišljenja” i
koje se stječu shvaćanje mita kao antropološkoga i usmeno-književnoga fenomena.
Stručno osposobljavanje studentica i studenata za samostalnu raščlambu i
interpretaciju mitskih struktura posebno na korpusu hrvatske usmene
književnosti, kao i raščlambu i razumijevanje obreda, ophoda i običaja.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Hrvatska tradicijska kultura od ilirskih vremena do naših dana. Značaj
tradicijske kulture u očuvanju identiteta ljudi, naroda i čovječanstva.
Obredi, ophodi, običaji. Sličnosti i razlike mitskoga spram demonskoga i
eshatološkoga. Suodnos mita i povijesti. Drevni praindoeuropski korijeni
hrvatske duhovne baštine. Hrvatska kulturna baština u slavenskom,
europskom i svjetskom kontekstu.
Preporučena 1. Botica, S. (1993). Mitološki slojevi hrvatske usmene književnosti.
literatura Croatica, 37, 38, 39. Zagreb.
2. Botica, S. (1998). Lijepa naša baština. Književno-antropološke teme.
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
3. Dragić, M. (2007). Apotropejski obredi, običaji i ophodi u hrvatskoj
tradicijskoj kulturi. Croatica et Slavica Iadertina, 3, 369-390. Zadar:
Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru.
4. Dragić, M. (2007). Ladarice, kraljice i dodole u hrvatskoj tradicijskoj
kulturi i slavenskom kontekstu. Hercegovina, godišnjak za kulturno i
povijesno naslijeđe, 21, 275-296.
5. Dragić, M. (2007). Sveta tri kralja u hrvatskoj tradiciji. Crkva u svijetu,
1, 96-117. Split: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu.
6. Dragić, M. (2008). Advent u liturgiji i narodnoj kulturi Hrvata. Crkva u
svijetu, 1, 3-198. Split: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u
Splitu.
117
7. Dragić, M. (2008). Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj kulturi.

Crkva u svijetu, 1, 67-91. Split: Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Splitu.
8. Dragić, M. (2008). Koledanje i veselanje u hrvatskoj tradiciji. Zbornik
radova Filozofskoga fakulteta, 1, 21-34. Split: Filozofski fakultet
Sveučilišta u Splitu.
9. Dragić, M. (2008). Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti.
Fakultetski udžbenik. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
www.ffst.hr (Poglavlja o usmenoj lirici, retorici, folklornom kazalištu i
dr.).
10. Dragić, M. (2008). Sveto trodnevlje u duhovnoj baštini bosansko-
hercegovačkih Hrvata. Zbornik pasionske baštine. Zagreb: Pasionska
baština.
11. Eliade, M. (1970). Mit i zbilja. Zagreb.
12. Gavazzi, M. (1991). Godinu dana hrvatskih narodnih običaja. Zagreb:
Hrvatski sabor kulture.
13. Katičić, R. (1996). Mythologicum Illyricum. Zagreb.
14. Macan M. (1932). Čaranje i gatanje. U: Boranić, D. Zbornik za narodni
život i običaje južnih Slavena, XXIX, 1, 224-234. Zagreb: JAZU.
15. Meletinski, E. M. (1983). Poetika mita. Beograd.
16. Nodilo, N. (1991). Stara vjera Srba i Hrvata. Split: Logos.
17. Šemudvarac, M. (1945). Narodna vjerovanja o mjesecu kod Hrvata.
Doktorska disertacija obranjena na Bogoslovnom fakultetu, Zagreb.
18. Zečević, S. (1973). Elementi naše mitologije u narodnim obredima uz
igru. Zenica: Izdanja muzeja grada Zenice, Radovi V.
Dopunska 1. Botica, S. (1995). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb: Vl. nakl.
literatura 2. Fučić, B. (1962). Sveti Juraj i Zeleni Juraj. Zagreb: JAZU.
3. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimološki rječnik. Zagreb: August Cesarec.
4. Graves, R. (2003). Grčki mitovi. Zagreb.
5. Kulušić, Š. (1979). Stara slavenska religija u svjetlu novijih
istraživanja. Sarajevo.
6. Lozica, I. (2002). Poganska baština. Zagreb: Golden marketing.
7. Pilar, I. (1931). O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu
i značenju. U: Boranić, D. (ur.). Zbornik za narodni život i običaje
južnih Slavena, XXVIII, 1, 1-86. Zagreb: Nadbiskupska tiskara Zagreb,
JAZU.
8. Solar, M. (1998). Edipova braća i sinovi. Zagreb.
9. Škobalj, A. (1998). Obredne gomile. Split.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
118

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
119

Naziv kolegija Imagološki pristup i povijest književne kulture
Predavač dr. sc. Davor Dukić, red. prof.
Kod HUMN 804 - 6
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Usvajanje temeljnih pojmova i koncepata imagološke analize te njihova
Kompetencije primjena na izabranoj tekstualnoj građi.
koje se stječu
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Povijest imagoloških istraživanja (rana i novija francuska imagologija,
Aachenska škola, imagologija i europski studiji). Temeljni imagološki
pojmovi (heteropredodžba, autopredodžba, imagem/stereotip, osobni i
kulturni imaginarij). Imagološka istraživanja u hrvatskoj znanosti o
književnosti i kulturnoj povijesti (T. Matić, M. Zorić, D. Šokčević, Z.
Blažević, N. Raspudić). Perspektive imagološkog pristupa u istraživanju
povijesti književne kulture. Istraživačke zadaće studenata.
Preporučena 1. Beller, M., Leerssen, J. (ur.). (2007). Imagology. The cultural
literatura construction and literary representation of national characters – A
critical survey. Amsterdam, New York.
2. Dukić, D., Blažević, Z., Plejić Poje, L., Brković, I. (ur.). (2009). Kako
vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa.
Dopunska 1. Blažević, Z. (1992). Iirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing,
literatura Tehnička knjiga.
2. Dukić, D. (2004). Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj
književnosti 16. do 18. stoljeća. Zadar: Thema.
3. Šokčević, D. (2006). Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata:
Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga. Zagreb:
Naklada P.I.P. Pavičić.
4. Zorić, M. (1992). Književna prožimanja hrvatsko-talijanska. Split:
Književni krug.
nastave
120

znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
121

Naziv kolegija More/ocean i kulturni imaginarij
Predavač dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.
Kod HUMN 804 - 7

ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je ovog kolegija osposobiti polazike da na teorijski osviješten način
Kompetencije pristupe problematici i tematizaciji mora/oceana u književnim tekstovima.
koje se stječu Širi zadatak kolegija je upoznati polaznike s teorijskim postavkama
zaokreta ka prostoru.

provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Teorijski je okvir ovog kolegija zaokret ka prostoru, razvidnom u različitim
disciplinama. Polazište izlaganja bit će činjenica da je, unatoč sve većeg
uvažavanja prostora u ovoj novoj teorijskoj paradigm, razvidna izočnost
problematike mora/oceana. Prvo pitanje na koje će kolegij nastojati
odgovoriti jest, zašto more nije inkorporirano u tematiku, koju je taj obrat
stavio u središte zanimanja. Uvažavajući činjenicu da se more kao takvo
opire ljudskoj konceptualizaciji, kolegij će ponuditi argumente za potrebu
diferencijacije te tvrdnje, to jest, ukazat će se na činjenicu da nisu sve
morske površine podjednako nepodatne ljudskom osmišljavanju. Na tragu
tih naputaka, ponudit će se komparativističko čitanje mora/oceana u
američkoj i hrvatskoj književnosti.
Preporučena 1. Foulke, R. (2002). The Sea Voyage Narrative. New York.
literatura 2. Grgas, S. (2007). Gdje je nestao ocean. Književna smotra, 34/145(3),
29-33.
3. Grgas, S. (2007). Maritime Regionalism: A Reading of John Casey’s
Novel Spartina. Elope, 1,3/1-2, 183-192. Ljubljana.
4. Grgas, S. (2008). ’Odsutna prisutnost’ mora u djelu Jure Kaštelana. 7.
Kijevski književni susreti, 21-27. Kijevo.
5. Grgas, S. (2010). Charles Johnson’s Middle Passage and the American
Spatial Imaginary. U: Šesnić, J. (ur.). Siting America/sighting
modernity: essays in honor of Sonja Bašić, 43-54. Zagreb: FF Press.
6. Lefebvre, H. (1996). The Production of Space. Oxford.
122
7. Soja, E. (1989). Postmodern Geographies: The Reassertion of Space in

Critical Social Theory. London.
8. Steinberg, P. E. (2001). The Social Construction of the Ocean.
Cambridge.
9. Šegedin, P., Žunec, O. (2008). S ove strane beskonačnosti: filozofiranje
i more. Zagreb: Demetra.
Dopunska Polaznike kolegija uputit će se na korpus književnih djela, iz kojega se
literatura može iščitati problematika mora/oceana. Taj će se korpus dogovoriti s
polaznicima uvažavajući teme s kojima se kane baviti u svojim
disertacijama.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
123

Naziv kolegija Riječi i svjetovi
Predavač dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.
Kod HUMN 804 - 8
Vrsta kolegija specijalistički / pregledni
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Kolegij će studenta upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura,
Kompetencije omogućiti mu da ih uoči u različitim tipovima iskaza (deskripcijskom,
eksplikacijskom, narativnom, medijskom, reklamnom i dr.) te da ih
primjereno interpretira.

provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Figurativnost kao proces koji obilježava dubinsku strukturu jezika.
Konceptualizacije figura od antičke retorike do suvremene stilisticke,
lingvistike i književne teorije. Figure i diskurzivni tipovi. Inovativne i
leksikalizirane figure. Kolegij pretpostavlja korpus beletrističkih i
nefikcionalnih (znanstvenih, publicističkih, esejističkih, propagandnih)
knjiga i tekstova u kojima će predavač i polaznici nalaziti primjere figura,
analizirati ih te komentirati im ulogu u konkretnim tekstualnim
kontekstima.
Preporučena 1. Bagić, K. (2006). Figurativnost reklamnoga diskurza. Raslojavanje
literatura jezika i književnosti - Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke
slavističke škole. 81-93. Zagreb.
2. Benčić, Ž., Fališevac, D. (ur.). (1995). Tropi i figure. Zagreb.
3. Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. (2008). Povijest retorike
od grka do naših dana. Zagreb: Disput.
4. Simeon, R. (1969). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I/II.
Zagreb: Matica hrvatska.
5. Škiljan, D. (1989). Terminologija: figure i tropi. Latina et graeca, 34,
64-75. Zagreb.
Dopunska 1. Bagić, K. (ur.). (2006). Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor.
literatura Zagreb.
2. Biti, V. (2006). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.
Zagreb.
124
3. Čulić, Z. (2003). Čovjek, metafora, spoznaja. Split.

4. Ducrot, Oswald, Todorov, Tzvetan (1987). Enciklopedijski rečnik nauka
o jeziku 1/2. Beograd.
5. Genette, G. (1985). Figure. Beograd.
6. Genette, G. (2006). Metalepsa. Zagreb.
7. Jankélévitch, V. (1989). Ironija. Sremski Karlovci.
8. Kvintilijan, M. F. (1967). Obrazovanje govornika. Sarajevo.
9. Solar, M. (2006). Rječnik književnoga nazivlja. Zagreb.
10. Škarić, I. (2003). Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb: Školska
knjiga.
11. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U: Škreb, Z.,
Stamać, A. (ur.). Uvod u književnost. Zagreb.
12. Weinrich, H. (2005). Lingvistika laži. Zagreb.
13. Zima, L. (1988). Figure u našem narodnom pjesništvu. Zagreb.
14. Rečnik književnih termina. (1986). Beograd.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
provođenja
nastave
125

Naziv kolegija Sintaktostilistika Matvejevićeve mediteranske trilogije: Mediteranski
brevijar, Druga Venecija, Kruh naš
Kod HUMN 804 - 9
Vrsta specijalistički
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Primjena sintaktostilističke i makrostilističke interpretacije teksta. Uočiti
Kompetencije stilističke konstante u analizi triju knjiga esejističkog tipa.
koje se stječu Samostalna lingvostilistička interpretacija teksta.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Mediteranski univerzum u Matvejevićevu djelu;
2. Makrostilistički pristup Matvejevićevoj mediteranskoj trilogiji;
3. Kopulativne binomne reduplikacije i multiplikacije;
4. Iteracije sastavnih veznika;
5. Asindetska triplikacija subjekta u finalnoj poziciji;
6. Reduplikacija komparativnih binarnih opozicija na vremenskoj osi;
7. Asindetski niz objekata uz relativnu zamjenicu;
8. Disjunktivno kopulativni niz: ili-ili-i-I;
9. Iteracija prijedloga „u“;
10. Matvejevićev doprinos leksičkom bogaćenju hrvatskog standardnog
jezika izrazito siromašnog maritimizmima.
Preporučena 1. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacija zapisa nepoznatog
literatura pomorca iz 19. st. o životu „maloga” na jedrenjacima. U: Vidović, R.
Život pod jedrima, 289-338. Split: Književni krug. Matvejević, P.
(2002). Druga Venecija. Zagreb: VBZ.
2. Matvejević, P. (2007). Mediteranski brevijar. Zagreb: VBZ, biblioteka
Ambrozija.
3. Matvejević, P. (2008). Kruh naš. Zagreb: VBZ, biblioteka Ambrozija.
4. Pranjić, K. (1983). Stil i stilistika. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.). Uvod u
književnost. Zagreb.
5. Rimmon-Kenan, S. (1989). Naracija: Razine i glasovi. U: Kramarić, Z.
(ur.). Uvod u naratologiju, 81-103. Osijek: Izdavački centar Revija.
6. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U: Škreb, Z.,
126
Dopunska 1. Badurina, L. (1998). Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj

literatura publicistici. Filologija, 30/31, 417-426.
2. Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi.
Mogućnosti, 6/7.
3. Compagnon, A. (2006). Stil. U: Bagić, K. (ur.). Bacite stil kroz vrata,
vratit će vam se kroz prozor, 17 – 51. Zagreb: Naklada.
4. Katičić, K. (1983). Književnost i jezik. U: Škreb, Z., Stamać, A. (ur.).
Uvod u književnost, 139-173. Zagreb.
5. Pranjić, K. (1986). Jezikom i stilom kroza književnost. Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, konzultacije s
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
127
Naziv kolegija Suvremene teorije kulture

Predavač dr. sc. Vladimir Biti, red. prof.
Kod HUMN 804 - 10
Vrsta kolegija teorijski / pregledno-povijesni
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Produbljenje kulturoloških uvida. Sposobnost kompleksnijeg teorijskog
Kompetencije mišljenja.
koje se stječu
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Freudova teorija kulture. Obrađivat će se tzv. metapsihološki tekstovi:
„Totem i tabu“ i „Mojsije i monoteizam“.
Bahtinova koncepcija kulture. Fenomen karnevalesknog u jeziku,
književnosti i kulturi.
Benjaminova koncepcija masovne kulture. Specifično mjesto Benjamina u
korpusu Frankfurtske škole, aura i njezino razaranje.
Adornovo i Horkheimerovo tumačenje kulture. Pojam industrije
kulture. Odnos elitne i masovne kulture.
Preporučena 1. Adorno, T., Horkheimerom, M. (1974). Kulturna industrija:
literatura Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana. Dijalektika prosvjetiteljstva
(Filozofijski fragmenti). Sarajevo.
2. Bahtin, M. M. (1978). “Uvod” u Stvaralaštvo Fransoa Rablea i
narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd.
3. Sigmund, F. (1969). Nelagodnost u kulturi. Iz kulture i umetnosti
(Odabrana dela Sigmunda Frojda, 5). Novi Sad.
4. Walter, B. (1986). Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije.
Estetički ogledi. Zagreb.
Dopunska 1. Biti, V. (2001). Pojmovnik suvremene knjizevne i kulturne teorije.
literatura Zagreb.
nastave
128

znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
129

Naziv kolegija Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora,
multikulturalizam
Predavač dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof.
Kod HUMN 804 - 11
Vrsta kolegija teorijski / pregledni
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti stječu kompetencije ovladavanja terminologijom i metodološkom
Kompetencije aparaturom kulturalnih studija. Sječu kompetencije u propitivanju odnosa
koje se stječu visoke i ‘niske’ kulture, analizi kulturalnih odnosa u društvu i u odnosu na
hibridne kulturalne obrasce.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi prezentiranjem i propitivanjem osnovnih pojmova
kulturalnih studija i teorije kulture u dvadesetom stoljeću, uz njihovo
kontekstualiziranje i primjenu teorijskih obrazaca i paradigmi u konkretnoj
stvarnost kulturalnog prostora dvadesetog stoljeća. U prvom se dijelu
propituju osnovni pojmovi i dileme kulturalnih studija: odnos visoke i
‘niske’ kulture; ‘poetika svakodnevnice’, mjesto radničke, popularne i
medijski proizvedene kulture u prostoru definiranja i aplikacije kulturalnih
teorijskih paradigmi; hrvatski kulturalni prostor u proizvodnji hibridnih
kulturalnih obrazaca, multikulturalnom ‘umnažanju identitata’ i
redefiniranju pojma dijaspora.
Nakon teorijske eksplikacije, središnji, seminarski dio kolegija tematizira
hrvatski kulturalni prostor u kontekstu, modele odnošenja tradicionalnog
kanona prema novostvorenim kulturnim vrijednostima s posebnim
naglaskom na proučavanje pojedinih medijski i generacijski prominentnih
kulturalnih pojava u širem kontekstu
Preporučena 1. Baker, C. (2006). Cultural Studies, Theory and Practice. London.
literatura 2. Culler, J. (2001). Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. (Poglavlja
'Kulturalni studiji' i 'Identitet, identifikacija, subjekt'). Zagreb.
3. Duda, D. (2002). Kulturalni studiji, ishodišta i problem. Zagreb.
4. Faucault, M. (1994). Znanje i moć. Zagreb.
5. Hall, S. (2001). Kulturalni studiji i njihovo teorijsko nasljeđe. Quorum,
17/1, 182-200.
Dopunska Neobavezna (najviše 10 naslova):
130
literatura 1. Bhabha, H. (2002). The Location of Culture. London. (Prevedeno

poglavlje: Diseminacija – vrijeme, pripovijest i margine moderne nacije.
U: Biti, V. (ur.). Politika i etika pripovijedanja. Zagreb.)
2. Biti, V. (2002). Prostor i identitet. Quorum, 18/1, 139-147.
3. Butler, J. (2000). Nevolje s rodom. Fenizima i subverzija identiteta.
Zagreb.
4. Certeau, M. (2002). Invencija svakodnevnice. Zagreb: Naknada MD.
5. Duda, D. (2006). Politika teorije – zbornik radova i rasprava iz
kulturalnih studija. Zagreb.
6. During, S. (2005). The Cultural Studies Reader. London.
7. Parekh, B. (2000). Rethinking Multiculturalism: Cultural Diversity and
Political Theory. London.
8. Said, E. W. (2007). Nepripadanje. Zagreb.
9. Škvorc, B. (2005). Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Zagreb.
Oblici Mentorske konzultacije, u iznimnim slučajevima (više od pet upisanih
provođenja studenata) predavanja i seminari, u dogovoru s voditeljem studija.
nastave
znanja i Dva pismena dijela ispita i prezentacija:
polaganja ispita 1. Dva kraća eseja na zadane primjenjene teme uz korištenje stručne
literature (po 3000 riječi svaki). Prezentacija jednog rada.
2. Teorijski seminarski rad u dogovoru s mentorom (voditeljem
kolegija) od 4500 riječi. Prezentacija seminara.
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava
kvalitete i unutar i izvan Odsjeka, ocjenjivanje seminara izvan Odsjeka (komentorstvo
uspješnosti na seminaru), publiciranje seminara/članka u časopisima ili zbornicima,
izvedbe svakog izlaganje na znanstvenim skupovima, publiciranje u zbornicima.
predmeta i /ili
modula
131

Naziv kolegija Jezik i komunikacija
Kod HUMN 804 - 12
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Dublje razumijevanje svrhe jezične uporabe i strukture komunikacijske
Kompetencije situacije.
koje se stječu Ovladavanje temeljnim konceptima u domeni istraživanja komunikacijske
aktivnosti.
Stjecanje saznanja o načinima kojima se proučava svakodnevna
konverzacija.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj 1. Različita gledišta o prirodi jezika;
2. Višefunkcionalni karakter jezika;
3. Govorni čin;
4. Jezična interakcija;
5. Govor kao sustav kulturnog ponašanja;
6. Etnografija komunikacije;
7. Etnometodologija.
Preporučena 1. Austin, J. L. (1962). How to Do Things with Words. New York: Oxford
2. Čurković Kalebić, S. (2003). Jezik i društvena situacija-istraživanje
govora u nastavi stranog jezika. Zagreb: Školska knjiga. (poglavlja 1-5)
3. Hymes, D. (1975). Foundations in Sociolinguistics. An Ethnographic
Approach. Philadelphia: The University of Pennsylvania Press.
Dopunska 1. Gumperz, J. J., D. Hymes (ur.). (1972). Directions in Sociolinguistics.
literatura New York: Holt, Rinehart and Winston. (poglavlja 1, 10, 12)
2. Halliday, M.A.K. (1970). Language structure and language function. u
Lyons, J. (ur.). New Horizons in Linguistics. 140-165. Harmondsworth:
Penguin.
3. Sacks, H. E., Schegloff, A., Jefferson, G. (1974). A simplest systematics
for the organization of turn-taking for conversation. Language, 50, 696-
735.
4. Searle, J. R. (1969). Speech Acts. An Essay in the Philosophy of
Language. Cambridge: Cambridge University Press.
132

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
133

Naziv kolegija Crkva i novovjeko društvo uz Jadran (XVI.-XIX. st.)
Predavač dr. sc. Vicko Kapitanović, izv. prof.
Kod HUMN 804 - 13
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Poznavanje uloge Crkve u ustrojstvu novovjekog društva uz Jadran.
Kompetencije Cilj je kolegija uputiti studente u cjelovito istraživanje religiozno-
koje se stječu društvenih pojava interdisciplinarno, povijesno-teološkom metodom.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj 1. Crkva u okviru komunalnog uređenja društva;
2. Uloga Crkve u političko-društvenim zbivanjima;
3. Društvo, Crkva i školstvo;
4. Utjecaj Crkve na kulturu.
Preporučena 1. Crkva i društvo uz Jadran. Vrela i rezultati istraživanja. Zbornik radova
literatura Međunarodnog znanstvenog skupa, Split, 21-22. IX. 2001., 97-111,
187.-231.
2. Hrvatska i Europa, III, (2003), 165-296, 315-377. Zagreb.
3. Jurišić, (1972). Katolička Crkva na biokovsko-neretvanskom području u
doba turske vladavine. Zagreb.
Dopunska 1. Barčić, B. (1974). Povijest franjevačke provincije sv. Jeronima u
literatura Dalmaciji i Istri. Zadar.
2. Pranjić, M., Kujundžić, N., Biondić, I. (ur.). (1994). Uloga Katoličke
crkve u razvoju hrvatskog školstva. Zagreb.
3. Stražemanac, I. (1993). Povijest franjevačke provincije Bosne Srebrene
- Expositio provinciae Bosnae Argentinae. Zagreb: Matica hrvatska.

nastave
znanja i
polaganja ispita
134

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
135

Naziv kolegija Kulturna povijest Dubrovnika u srednjem i ranom novom vijeku
Predavač dr. sc. Zdenka Janeković Römer, izv. prof., znan. savj.
Kod HUMN 804 - 14
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti stječu znaje o kulturnoj problematici u Dubrovniku u srednjem i
Kompetencije ranom novom vijeku. Upoznaju kulturne i druge veze Dubrovnika s drugim
koje se stječu kulturnim centrima, osobito onima u Dalmaciji, u Italiji, na Mediteranu i u
Srednjoj Europi.
Metodologija se zasniva na interdisciplinarnom pristupu te uključuje
spoznaje povijesti, povijesne antropologije, povijesti umjetnosti, povijesti
književnosti i kulturne geografije. Cilj je kolegija razumijevanje načina
kulturne i društvene komunikacije na spomenutom području i
osposobljavanje polaznika za samostalno razmišljanje i istraživanje te
problematike.
Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju na Pposlijediplomskom znanstvenom
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Sadržaj kolegija bit će prije svega teoretsko definiranje pojma kulture na
zadanom području u zadanom vremenu, te povezanosti kulturne povijesti s
navedenim humanističkim znanostima. Unutar nastave predmeta obrađivat
će se različite teme iz kulturne i društvene tematike srednjovjekovnog i
ranonovovjekovnog Dubrovnika, posebno odnos književnog i umjetničkog
stvaralaštva i stvarnosti, kultura svakodnevnog života, kulturne veze,
obrazovanje, vjerska kultura, kultura društvene komunikacije, pravna
kultura i drugo. Te će se teme obrađivati i kroz praktičan rad na izvorima.
Preporučena 1. Fališevac, D. (2007). Dubrovnik - otvoreni i zatvoreni grad : studije o
literatura dubrovačkoj književnoj kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak.
2. Fisković, C. (1966). Kultura dubrovačkog ladanja. Split: Historijski
institut JAZU.
3. Fisković, I. (1993). Reljef renesansnog Dubrovnika. Dubrovnik: Matica
hrvatska.
4. Grujić, N. (2003). Vrijeme ladanja: studije o ljetnikovcima Rijeke
dubrovačke. Dubrovnik: Matica hrvatska.
136
5. Janeković Römer, Z. (2007). Maruša ili suđenje ljubavi. Bračno-

ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb: Algoritam.
6. Janeković Römer, Z. (1999). Okvir slobode. Dubrovačka vlastela
između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za
povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
7. Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. (1991). Zagreb: MGC,
Znanstvena izdanja, 2.
Dopunska 1. Bogišić, R. (2007). Eseji o dubrovačkoj kulturnoj i književnoj povijesti.
literatura Zagreb. Matica hrvatska - Ogranak Dubrovnik.
2. Dukić, D. (ur.). (2005). Pučka krv, plemstvo duha. Zbornik radova o
Nikoli Nalješkoviću. Zagreb: Disput.
3. Držić, M. (1987). Djela. 11-168. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost.
4. Franičević, M. (1986). Povijest hrvatske renesansne književnosti.
Izabrana djela 4-5. Zagreb: NZMH.
5. Janeković Römer, Z. (2004). Marija Gondola Gozze: La querelle des
femmes u renesansnom Dubrovniku. U: Feldman, A. (ur.). Žene u
Hrvatskoj: ženska i kulturna povijest. 105-125. Zagreb: Ženska infoteka.
6. Janeković Römer, Z. (2009). Moć riječi: propovjednici u
srednjovjekovnom Dubrovniku. U: Čoralić, L., Slišković, S. (ur.).
Humanitas et litterae. Zbornik u čast Franje Šanjeka. 113-127. Zagreb:
Dominikanska naklada Istina, Kršćanska sadašnjost.
7. Janeković, Römer, Z. (2000). Dubrovački govori Filipa de Diversis:
kratka pouka o humanizmu. U: Janeković Römer, Z. (ur.). Filip de
Diversis. Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i
Alberta. 9-49. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku.
8. Krekić, B. (1988). Slike iz gradske svakodnevice i prilozi proučavanju
života u Dubrovniku u doba humanizma i renesanse. Anali Historijskog
instituta JAZU u Dubrovniku 26, 7-28.
9. Lonza, N. (2009). Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani
Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću. Zagreb - Dubrovnik :
HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
10. Marković, Z. 81970). Pjesnikinje starog Dubrovnika. Zagreb: JAZU.
11. Novak, S. P. (1997). Povijest hrvatske književnosti, 2. Zagreb:
Antibarbarus.
12. Puljić, Ž., Ančić, N. A. (ur.). (2001). Tisuću godina dubrovačke
(nad)biskupije: zbornik radova znanstvenoga skupa u povodu tisuću
godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije/metropolije. 998- 1998.
Dubrovnik: Biskupski ordinarijat; Split: Crkva u svijetu.
13. Rapacka, J. (1998). Zaljubljeni u vilu: studije o hrvatskoj književnosti i
kulturi. Split : Književni krug.
14. Raukar, T. (1997). Hrvatsko srednjovjekovlje; prostor, ljudi, ideje.
Zagreb: Školska knjiga, Zavod za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu.
15. Samostan Male braće u Dubrovniku. (1985). Zagreb – Dubrovnik:
Kršćanska sadašnjost, Samostan Male braće.
16. Schiffler, Lj. (1992). Humanizam bez granica. Zagreb: Hrvatsko
filozofsko društvo.
17. Stojan, S. (2007). Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici
renesansnog Dubrovnika. Zagreb - Dubrovnik: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
137
18. Šanjek, F. (1993). Crkva i kršćanstvo u Hrvata: srednji vijek. Zagreb:

Kršćanska sadašnjost.
19. Vratović, V. (1996). Hrvati i latinska Europa: latinsko-hrvatske teme,
20. Zbornik Hrvatski humanizam, Dubrovnik i dalmatinske komune. Dani
hvarskog kazališta XVII.(1991). Split: Književni krug.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
138

Naziv kolegija Mentaliteti i senzibiliteti: Dimenzije žive povijesti sjevernojadranskoga
prostora između 16. i početka 19. stoljeća
Predavač dr. sc. Miroslav Bertoša, red. prof. u trajnom zvanju; znan. savj. u
trajnom zvanju
Kod HUMN 804 - 15
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Proširiti znanje kandidata, ukazati na širinu i dosege kompleksnog
Kompetencije interdisciplinarnog i transdisciplinarnog istraživanja povjesničara. Bit će
koje se stječu napose istaknute mogućnosti, koje teoretski pristupi današnje povijesne
znanosti pružaju u tumačenju i uobličavanju arhivskih vrela.
Tijekom izlaganja produbit će se dosadašnja (sa)znanja o mogućnostima da
se teorijske postavke ožive na arhivskoj građi – dosad slabije iskorištenoj ili
promatranoj drukčijom kreativnom optikom. U takvom pristupu „mala”
povijest i „donja” povijest postaju dio „velike” povijest, dok lokalni
primjeri postaju sveopći modeli.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Budući da je program predavanja zacrtan široko i kompleksno, izlaganje će
biti svedeno na case studies, smještene u društveni, politički, gospodarski,
populacijski i „mentalni“ kontekst. Prijelomnice u povijesti istarskog i
sjevernojadranskog „mentaliteta i senzibiliteta“ počinju kolonizacijskim
strujanjima i nastavljaju se u idućim stoljećima. Početni je proces obilježen
sukobima starosjeditelja i doseljenika, a nastavlja se u potresnim
društvenim, gospodarskim i demografskim krizama. Analiza pojedinačnih
slučajeva bit će smještena u dva kruga – onome seoskom i gradskom, a
razmatrani primjeri odnosit će se na skupine uvjetno nazvane „svijetom“,
koji živi od ratarstva i stočarstva, od mora i pomorstva, ali i svijetom na
društvenoj margini – žene, vojnici, bolesnici, beskućnici, „sodomiti“,
pedofili … Brojni primjeri, proučeni u arhivskim spisima, napose u sudskim
procesima, pokazuju dinamično pulsiranje života ispod kore političke
povijesti.
Preporučena 1. Bertoša, M. (1985). Etos i etnos zavičaja: Istra kao historiografski
literatura problem. Pula-Rijeka.
2. Bertoša, M. (1989). Zlikovci i prognanici: Socijalno razbojništvo u Istri
u XVII. I XVIII. Stoljeću. Pula.
139
3. Bertoša, M. (1995). Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće). Pula.

4. Bertoša, M. (2002). Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i
sveopći modeli. Zagreb.
5. Goubert, P. (2001). Lokalna povijest. Scrinia Slavonica, 1, 421-432.
6. Le Roy Ladurie, E. (1991). Najmljeno dojenje u Francuskoj u XVIII.
stoljeću: bio-sociokulturni fenomen. Gordogan, 12, 138-144.
7. Le Roy Ladurie, E. (1996). Ruralna civilizacija. Radovi Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 29, 87-102.
Dopunska 1. Corbin, A. (2002). Storia sociale degli odori, XVIII e XIX secolo.
literatura Milano.
2. Corbin, A. (2001). Il mondo ritrovato di Luois-François Pinagot: Sulle
tracce di uno sconosciuto, 1798.- 1876. Milano.
3. Ginzburg, C. (1985). Sir i crvi: Kozmogonija jednog mlinara u XVI.
Stoljeću. Zagreb.
4. Heuré, G., Corbin, A. (2000). Historien du sensible. Paris.
5. Perrot, M. (2009). Moja povijest žena. Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
140

Naziv kolegija Tetrarhija kao sustav decentralizacije i homogenizacije u kriznim
vremenima
Predavač akademik Nenad Cambi, prof. emeritus
Kod HUMN 804 - 16
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavanje jednog revolucionarnog sustava vlasti koje se nije uspio dugo
Kompetencije održati, ali koji je imao duboke poučne vrijednosti. Tetrarhija kao sustav,
koje se stječu iako osporavana, imala je ključno ulogu u doba religijske tranzicije.
Shvaćanje povijesnih razdoblja u svoje doba i poruke u sadašnjosti.
Usporedna upotreba postojeće povijesne i arheološke građe svojim
specifičnim (ali različitim) metodološkim pristupima.
Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju na Pposlijediplomskom znanstvenom
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Tetrarhija kao sustav decentralizacije i homogenizacije u kriznim
vremenima
Preporučena 1. Cambi, N. (2002). Antika. Umjetnost u Hrvatskoj. Zagreb.
literatura 2. Demandt, A. (2007). Römische Geschichte von Diocletian bis Justinian.
284-565. München.
3. Kuhoff, W. (2001). Diokletian und die Epoche der Tetrarchie. Das
römische Reich zwischen Krisenbewaltigung und Neuaufbau. 284-313.
Frankfurt.
4. Laktancije (2005). O smrtima progonitelja. Split.
Dopunska 1. Mayer, E. (2002). Rom ist dort wo der Kaiser ist. Untersuchungen zu
literatura den Staatsdenkmälern des dezentralisierten Reiches von Diocletian bis
zu Theodosius II. Mainz.
2. Kolb, F. (2001). Herrscherideologie in der Spätantike. Berlin.
3. Boschung, D., Eck, W. (ur.). (2006). Die Tetrarchie. Ein neues
Regierungssystem und seine mediale Präsentation. Wiesbaden.
nastave
znanja i
polaganja ispita
141

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
142

Naziv kolegija Odabrana poglavlja teorije povijesti umjetnosti / Povijest umjetnosti i
studiji vizualne kulture - prijepori i kontroverze
Predavač dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. sur.
Kod HUMN 804 - 17
Vrsta kolegija teorijski kolegij
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon ovoga kolegija studenti će moći:
Kompetencije - identificirati bitne razlike između povijesno-umjetničkog modela
koje se stječu interpretacije i modela interpretacije iz polja studija vizualne kulture;
- utvrditi prednosti i mane tih dvaju pristupa u odnosu na očekivanja
suvremene publike;
- obaviti interpretaciju pojedinačnih radova i određenih likovnih
fenomena primjenom analitičke aparature studija vizualne kulture;
- biti pripremljeni za informiran osobni izbor načina objašnjavanja
primjeren karakteru predmeta njihova istraživanja.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Povijest umjetnosti i studiji vizualne kulture nalaze sa danas u vrlo složenim
institucionalnim okolnostima i još složenijem međusobnom odnosu. Kolegij
preispituje sličnosti i razlike između tih dviju disciplinarnih paradigmi te
nastoji odgovoriti na sljedeća pitanja: Jesu li i u kojoj mjeri kategorije
kvalitete, forme, sadržaja, značenja, viđenja/gledanja kulturološki
specifične? Kakav je u tom smislu slučaj s estetskim pretpostavkama što se
nalaze u pozadini povijesnoumjetničkih istraživanja? Jesu li i na koji način
te pretpostavke dovedene u pitanje pojavom studija vizualne kulture?
Možemo li još uvijek govoriti o jasnim parametrima koje određeni vizualni
prikaz definiraju kao ekskluzivni predmet proučavanja povijesti umjetnosti?
Kako se suvremena povijest umjetnosti, a kako vizualni studiji nose s
fenomenom hiperprodukcije slika u suvremenoj kulturi?
Preporučena 1. Bal, M. (2003). Visula Essentialism and Object of Visula Culture. Journal
literatura of Visual Culture, 2(1), 5-32. (prevedno kao: Vizualni esencijalizam i
objekt vizualne kulture, Novi Kamov, VII, 24(3), 2007, 18-43.)
2. Dikovitskaya, M. (2009). From Art History to Visual Culture: The
Study of the Visual after the Cultural Turn, Verlag D. Müller.
3. Elkins, J. (2005). Master Narratives and their Discontents. Routledge.
143
4. Elkins, J. (2008). Six Stories from the End of Representation: Images in

Painting, Photography, Astronomy, Microscopy, Particle Physics, and
Quantum Mechanics, 1980-2000. Stanford: Stanford University Press.
5. Jay, M. (2002). Cultural relativism and the visual turn. Journal of Visual
Culture, 1(3), 267-278.
6. Mitchell, W. J. T. (2006). What Do Pictures Want? Essays on the Lives
and Loves of Images. Chicago: Chicago University Press.
7. Moxey, K. (2001). The Practice of Persuasion, Paradox and Power in
Art History. Cornell University Press. (poglavlje: The Nostaliga for the
Real. The Troubled Relation of Art History to Visual Studies.)
8. Questionnaire (1997). How do you see the relation of Art history to
Studies of Visual Culture, 1/6.
Dopunska 1. Carrier, D. (2008). A World Art History and Its Objects. Penn State
literatura University.
2. Carson, F., Pajaczkowska, C. (ur.). (2001). Feminist Visual Culture.
London: Routledge.
3. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i
Turk/Hrvatsko sociološko društvo.
4. Kolešnik, LJ. (ur.). (1999). Feministička likovna kritika i teorija
likovnih umjetnosti: izabrani tekstovi. Zagreb: Centar za ženske studije.
(tekstovi Frueh, J., Pollock, G.)
5. Kolešnik, Lj. (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. IPU.
(tekst Bal, M., Brysona, N. te prilog Holly, M. A.)
6. Mijatović, A. (2007). Vizualna kultura: obrat teorije vizualnog u
pedagogiji viđenja. Novi Kamov, 7, 24(3), 5-17.
7. Purgar, K. (ur.). (2009). Vizualni studiji. Centar za vizualne studije.
8. Ranciere, J. (2009). The Future of the Image. Verso.Williams, R.
(1985). Keywords: A Vocabulary of Culture and Society. Oxford
University Press. (samo odrednica termina 'kultura')
9. Stuart, H. (2001). Kulturalni studiji i njihovo teorijsko nasljeđe.
Quorum, 17/1, 182-200.
Oblici Seminar, diskusija, konzultacije.
provođenja
nastave
Način provjere Dva pismena dijela ispita i dvije prezentacije:
znanja i 1. Kraći esej na zadanu temu uz korištenje stručne literature (3000 riječi).
polaganja ispita Prezentacija eseja.
2. Teorijsko-analitički seminarski rad u dogovoru s mentorom (voditeljem
kolegija) od 5000 riječi. Prezentacija seminara i usmena obrana iznesenih teza.
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
144

Naziv kolegija Umjetnost u Dalmaciji od druge polovine 7. do početka 9. stoljeća u
europskom kontekstu
Predavač dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. sur.
Kod HUMN 804 - 18
Vrsta kolegija teorijski / specijalistički
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Polaznici stječu specijalistički uvid u kasnoantičku i ranosrednjovjekjovnu
Kompetencije baštinu Dalmacije iz razdoblja koje je u povijesti umjetnosti najslabije
koje se stječu poznato. Pitanja koja će se u predavanjima nagovijestiti, a neka i pokušati
riješiti na sadašnjem stupnju znanstvenih spoznaja, osim toga, mogu pružiti
dobru osnovu za daljnja istraživanja, pa će polaznike, u tome smislu, uputiti
i na metodologiju koja tome može doprinijeti. Polaznici će napose steči
uvid u sačuvani i prepoznati fundus dalmatinskih umjetničkih spomenika iz
razdoblja od druge polovine 7. pa do početka 9. stoljeća, i njihovo mjesto u
umjetnosti Europe toga doba.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Sadržaj kolegija su odabrane povijesno umjetničke teme iz razdoblja kasne
antike i ranog srednjeg vijeka. Na primjerima dalmatinske umjetnosti tog
razdoblja razmatra se značaj te spomeničke baštine u odnosu na artefakte
istog razdoblja unutar europskog konteksta.
Preporučena 1. Enciclopedia dell’Arte Medievale, I-XI, 1991. - 2000. Roma.
literatura 2. Hubert, J., Porcher, J., Volbach, W. F. (1968). L’Europa delle invasioni
barbariche. Milano.
3. Heitz (1980). L’architecture religieuse carolingiene. Paris.
4. Krautheimer, R. (1986). Early Christian and Byzantine Architecture.
Yale University Press.
5. McLendon, C. B. (2005). The Origins of Medieval Architecture. Yale
University Press.
6. Milošević, A. (ur.). (2000). Hrvati i Karolinzi, 1. Rasprave i vrela, 2.
Katalog. Split.
7. Milošević, A. (2003). Scultura ornamentale del VII e VIII secolo nei
Balcani occidentali. Hortus artium medievalium, 9. Zagreb, Motovun.
8. Milošević, A. (2004). Prva ranosrednjovjekovna skulptura iz crkve Sv.
Marte u Bijaćima. Starohrvatska prosvjeta, 3, 26. Split.
145
9. Ousterhout, R. (2008). Master Builders of Byzantium.

Philadelphia.Rapanić, Ž. (1987). Predromaničko doba u Dalmaciji.
Split.
10. Prelog, M. (1994). Djela 2, Povijesno-umjetničke studije 1. Zagreb.
11. Rodley, L. (1994). Byzantine art and architecture. An introducion.
Cambridge University Press.
Dopunska 1. Basler, Đ. (1993). Spätantike und frühchristliche Architektur in Bosnien
literatura und der Herzegowina. Wien.
2. Burić, T. (1992). Posljenji salonitanski klesari. Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, 85. Split.
3. Corpus della scultura altomedievale, 1-15. Spoleto, 1960-2003.
4. Hubert, J., Porcher, J., Volbach, W. F. (1968). L’Empire carolingien.
Galimard.
5. Jakšić, N. (1997). Predromaničko kiparstvo. 1000 godina hrvatskog
kiparstva. Zagreb.
6. Jurković, M. (1988/89). Problem kontinuiteta između antike i romanike
u umjetnosti istočnoga Jadrana. Radovi Instituta za povijest umjetnosti,
12-13. Zagreb.
7. Lusardi S. S., Piva, P. (2001). Scultura decorativa e arredo liturgico a
Cividale e in Friuli tra VIII e IX secolo. Atti del XIV Congresso
internazionale di studi sull’Alto Medioevo. Spoleto.
8. Marasović, T. (2002). La Spalato dell’epoca precarolinga e carolinga.
Hortus artium medievalium, 8. Zagreb – Motovun.
9. Marasović, T. (2008/09). Dalmatia praeromanica, 1-2. Split.
10. Milošević, A. (2008). Križevi na obložnicama
ranosrednjovjekovnih grobova u okolici Sinja. Dubrovnik – Split.
11. Petriciolli, I. (1995). Sculpture in Zadar between the late Roman
and pre-Romanesque periods. Hortus artium medievalium, 1. Zagreb -
Motovun.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
146

Naziv kolegija Geografski pojam i obilježja Sredozemlja
Predavač dr. sc. Nikola Glamuzina, izv. prof.
Kod HUMN 804 - 19
Vrsta kolegija teorijski
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je upoznati polaznike s geografskim pojmom i obilježjima Sredozemlja,
Kompetencije posebno sa specifičnostima društvenog razvoja u sredozemnim zemljama,
koje se stječu koji se manifestiraju u obliku raznih socio-geografskih procesa. Polaznici
stječu kompetencije analiziranja i znanstvenog interpretiranja geografskih
obilježja koja su rezultat tih procesa.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Geografska definicija Sredozemlja, osnovna fizičko-geografska obilježja
(reljef, klima, hidrogeografska i biogeografska obilježja) uz naglasak na
socijalno-geografske značajke (stanovništvo, naselja, gospodarstvo).
Posebna analiza najznačajnijih socijalno-geografskih procesa, kao što su
migracije, urbanizacija, litoralizacija i suvremene geopolitičke značajke.
Preporučena 1. Matas, M. (1988). Sredozemlje. Zagreb: Školska knjiga.
literatura 2. Šegota, T. (1988). Geografija Južne Europe. Zagreb: Školska knjiga.
3. Vušković, A. (1992). Etnička složenost mediteranskih zemalja. Radovi
Sveučilišta u Splitu. Split.
Dopunska 1. Allen, H. D. (2001). Mediterranean ecogeography. Harlow: Prentice
literatura Hall.
2. Brauch, H. G., Liotta, P. H., Marquina, A., Rogers, P. H., El-Sayed, S.
(ur.). (2003). Security and environment in the Mediterranean –
conceptualizing security and environmental conflicts. New York:
Springer.
3. Brandt, C. J. (1996). Mediterranean desertification and land use.
Chichester: Wiley.
4. Friganović, M. (1980). Azijsko Sredozemlje. Zagreb: Školska knjiga.
5. Grenon, M., Batisse, M. (1989). Futures for the Mediterranean basin –
the Blue Plan. Oxford: Oxford University press.
6. King, R., De Mas, P., Beck, J. M. (ur.). (2001). Geography,
environment and development in the Mediterranean. Eastbourne:
Sussex academic press.
147
7. Leontidon, L. (1990). The Mediterranean city in transition – social

change and urban development. Cambridge: Cambridge University
press.
8. Mairota, P., Thornes, J. B., Geeson, N. (1998). Atlas of Mediterranean
environments in Europe – the desertification context. Chichester:
Wiley.
9. Martinez, J. M. S., King, R. (2007). A human geography of Spain.
Eastbourne: Sussex academic press.
10. Pleše, B. (1978). Grčka – zemlja antičkog nasljeđa i suvremenih
promjena. Zagreb: Školska knjiga.
11. Stražičić, N. (1986). Mediteran. Rijeka: Savez društava za proučavanje i
unapređenje pomorstva Jugoslavije.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
148

Naziv kolegija Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu
Kod HUMN 804 - 20
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Otkriti marginalizirani segment hrvatske kulture – maritimnu baštinu kao
Kompetencije komponentu nacionalnog kulturnog identiteta. Potaknuti senzibilitet
koje se stječu studenata za uočavanje mediteranskog naslijeđa hrvatske maritimne kulture.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Uvod: Hrvatska kao maritimna zemlja, pojam maritimne kulturne baštine,
položaj hrvatske maritimne kulturne baštine u reprezentativnoj nacionalnoj
kulturi, mediteranstvo u kulturi hrvatskog naroda.
Brod: Brod kao spomenik graditeljske baštine, arhetipsko značenje broda,
antropomorfnost broda, odnos brod – čovjek –okolina, problematika
istraživanja brodograđevnoga naslijeđa i osnivanje povijesnog broda, izvori
podataka: materijalna kulturna ostavština (artefakti, ikonografija, pisani
dokumenti) i nematerijalna – duhovna ostavština: znanja i umijeća,
pamćenje još živih sudionika tradicionalne maritimne kulture.
Kontekst broda: Brod kao okosnica sustava maritimne kulture okuplja razna
područja ljudskog djelovanja, znanja, umijeća, običaja: navigacija, ribolov,
tumačenje znakova koji predskazuju vrijeme, poznavanje ribe i pripremanje
riblje hrane, fenomen insularnosti, običaj žrtvovanja broda, vjerovanja
pomoraca, ex voto; svetišta pomoraca, mediteranska prehrana.
Predstavljanje maritimne baštine: svjetska promocija hrvatske maritimne
baštine (EXPO 98, Fête Internationale de la Mer et des Marins – Brest,
Promediterrania – Palamos, Regata storica – Venecija).
Doprinos svijetu: Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu
(Španjolska, Južna Amerika, USA, Australija).
Preporučena 1. Božanić, J. (1983). Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič, 1-2.
literatura 2. Božanić, J. (1996). Milenij ribarstva na otocima Viškog arhipelaga.
Zbornik radova znanstvenog skupa Tisuću godina ribarstva u Hrvata, 1.
10. 1995., Zadar. Zagreb.
149
3. Božanić, J. (1997). Milenij ribarstva na otocima Viškog arhipelaga. U:

Finka, B. (ur.). Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata, 181-
194. Zagreb: HAZU.
4. Božanić, J. (2003). Čovjek i riba / Man and Fish. U: Butković, J.,
Lazzarich, L. (ur.). Ex Libris, 6-7. Rijeka: Sveučilišna knjižnica.
5. Božanić, J. (2005). Terra nauta – Doprinos hrvatskih ribara svjetskom
ribarstvu. U: Radić, Z. (ur.). Nacionalne vrijednosti u gospodarskom
razvoju – Hrvatske nacionalne vrijednosti u europskim integracijama,
350-372. Zagreb: MH – Domagojeva zajednica. Ethos i logos komiške
gajete falkuše. (1998). Znanstveni skup Iskustvo multidisciplinarnog
proučavanja hrvatske pomorske baštine. Zagreb: HAZU. (objavljeno u
časopisu Brodogradnja).
6. Božanić, J., Salamon, V. (1997). Poíesis iskustva življenja s morem u
maritimnoj kulturi hrvatskog arhipelagosa – istraživački model:
komiška gajeta falkuša. U: Cambi, N. (ur.). Knjiga Mediterana 1997, 9-
34. Split: Književni krug.
7. Salamon, V. i sur. (2001). Experience of the Boat – Wooden
Shipbuilding Heritage in Croatia. Dubrovnik: Pomorski muzej;
Komiža: Ars halieutica.
8. Salamon, V. (2004). Reqiem za hrvatsku tredicionalnu brodogradnju.
Serija članaka u časopisu More. Zagreb.
9. Skupina autora (2009). Jadranski arhipelag priča priče. Split:
Hidrografski institut.
10. Vidović, R. (2004). Život pod jedrima. Split: Književni krug.
11.
Dopunska 1. Božanić, J. (1983). Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič, 1-2.
literatura 2. Božanić, J. (1996). Onimikon Palagruže. U: Hodžić. M. (ur.). Palagruža
- jadranski dragulj. Stručno-znanstveni skup Palagruža, u povodu 100
godina meteoroloških mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, Split,
28.-30. lipnja 1995. Split.
3. Božanić, J. (1996). Tradicionalna regata gajeta falkuša od Komiže do
Palagruže. U: Hodžić. M. (ur.). Palagruža - jadranski dragulj.
Stručno-znanstveni skup Palagruža, u povodu 100 godina meteoroloških
mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, Split, 28.-30. lipnja 1995. Split.
4. Božanić J. (1996). Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič,
XXIV, 1-2.
5. Božanić, J. (1996). Feniks iz Komiže. More, 10.
6. Božanić, J. (1996). Ruža mora. More, 11.
7. Božanić, J. (1996). Zakon polisa. More, 12.
8. Božanić, J. (1996). Ekspedicija Svetac. More, 13.
9. Božanić, J. (1996). Štap svetoga Mikule. More, 14.
10. Božanić, J. (1996). Vulkanski trokut na Jadranu. More, 15.
11. Božanić, J. (1996). Gušterice i ribari. More, 16.
12. Božanić, J. (1996). Crna Jabuka. More, 17.
13. Božanić, J. (1996). Palagruža. More, 18.
14. Božanić, J. (1996). Palagruška regatta. More, 19.
15. Božanić, J. (1996). Etika mora. More, 20.
16. Božanić, J. (1996). Posljednji čitač vremena. More, 21.
17. Božanić, J. (1997). Kalanko. More, 22.
18. Božanić, J. (1997). Brod. More, 23.
150
19. Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U: Finka, B. (ur.).

Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata, 181-194. Zadar-
Sali-Split, 10.-18. listopada 1995. Zagreb: HAZU.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
151

Naziv kolegija Interkulturalizam i glazbena nastava
Predavač dr. sc. Snježana Dobrota, doc.
Kod HUMN 804 - 21
Godina I Semestar I
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Polaznici će usvojiti temeljna znanja iz područja interkulturalnog glazbenog

Kompetencije obrazovanja i glazbenih identiteta, te upoznati reprezentativne primjere
koje se stječu glazbi svijeta.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Interkulturalizam: definiranje temeljnih pojmova;
2. Povijesni pregled razvoja interkulturalnog glazbenog obrazovanja;
3. Identitet i glazba.
Preporučena 1. DeNora, T. (2000). Music in Everyday Life. Cambridge: Cambridge
2. MacDonald, R. A. R., Hargreaves, D. J., Miell, D. (ur.). (2002). Musical
Identities. Oxford: Oxford University Press.
3. Volk, T. (1998). Music, education and multiculturalism: foundations
and principles. Oxford: Oxford University Press.
Dopunska 1. Anderson, W. M., Campbell, P. S. (1989). Multicultural Perspectives in

literatura Music Education. Reston, VA: Music Educators National Conference.
2. Banks, J. A. (1993). Multicultural Education: Characteristics and Goals.
U: Banks, J. A. (ur.). Multicultural Education: Issues and Perspectives.
3-28. Boston: Allyn & Bacon.
3. Banks, J. A. (1994). Multicultural Education: Theory and Practice.
Boston: Allyn & Bacon.
4. Becker, J. (1986). Is western art music superior? The Musical Quarterly,
72 (3), 341-359.
5. Bieber, A. B. (1999). Arranging World Music for Instrumentalists.
Music Educators Journal, 85(5), 17-20, 38.
6. D'Oyley, V., Shapson, M. (1990). Innovative Multicultural Teaching.
Toronto: Kagan & Woo.
152
7. Elliott, D. J. (1990). Music as culture: Toward a multicultural concept of

arts education. Journal of Aesthetic Education, 24 (1), 147-166.
8. Gollnick, D., Chinn, P. (1990). Multicultural Education in a Pluralistic
Society. Columbus, OH: Merrill.
9. Gollnick, D. M., Chinn, P. C. (1986). Multicultural Education in
Pluralistic Society. Columbus: Charles E. Merrill.
10. Gonzo, C. (1993). Multicultural Issues in Music Education. Music
Educators Journal, 79(6), 49-52.
11. Goodkin, D. (1994). Diverse Approaches to Multicultural Music. Music
12. O'Brien, J. P. (1980). Integrating World Music in the Music
„Appreciation“ Course. Music Educators Journal, 67(1), 38-39, 41-42.
13. Pratte, R. (1979). Pluralism in Education. Springfield, III: Charles C.
Thomas.
14. Reimer, B. (2003). A Philosophy of Music Education. Englewood Cliffs,
NJ.: Prentice-Hall.
15. Reimer, B. (ur.). (2002). World Musics and Music Education. Facing
the Issues. Reston, VA: MENC.
16. Sleeter, C. E. (1995). White Preservice Students and Multicultural
Education Coursework. U: Larkin, J. M., Sleeter, C. E. (ur.). Developing
Multicultural Teacher Education Curricula. 17-30. Albany: State
University of New York.
17. Wasson, R. F., Stuhr, P. L., Petrovich-Mwaniki, L. (1990). Teaching art
in the multicultural classroom: Six position statements. Studies in Art
Education, 31 (4), 234-246.
18. Yudkin, J. (1993). Choosing Pluralism or Particularism. Music
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
153

Naziv kolegija Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji
Predavač dr. sc. Maslina Ljubičić, red. prof.
Kod HUMN 804 - 22
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uočavanje međujezične povezanosti koja se očituje u alotropiji do koje
Kompetencije dolazi leksičkim posudbama. Utvrđivanje jezika davatelja. Razlikovanje
koje se stječu neposredne (izravne) i daleke etimologije (etymologija proxima vs.
etymologia remota). Prepoznavanje leksema koji potječu od istoga etimona
u hrvatskom standardnom jeziku i u hrvatskim dijatopijskim varijetetima,
posebice u primorskim govorima.
Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju na pPoslijediplomskom znanstvenom

provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U hrvatskom je velik broj romanizama, germanizama i turcizama.
Kontaktološki je relevantno otkriti put pritjecanja leksičkih elemenata,
razlikovati neposredno od posrednog posuđivanja. Budući da se od jezika
davatelja počesto u lančanom prijenosu preuzimaju i njihovi aloglotemi, u
hrvatske su govore zajedno s izvornim riječima jezika davatelja ulazile i
riječi, koje su ti jezici prethodno posudili iz drugih jezika. Talijanski,
njemački i turski obavljali su važnu funkciju posredovanja u preuzimanju i
širenju riječi iz jezika s kojima hrvatski nije bio u izravnu dodiru. Na
kolegiju će se obrađivati posuđenice, preuzete iz različitih jezika, a istoga su
podrijetla. Osim alotropije, na taj način nastaje i geosinonimičnost.
Otkrivanje zajedničkih etimona na poseban način svjedoči o međujezičnoj
povezanosti.
Preporučena 1. Cortelazzo, M., Zolli, P. (2000). Dizionario etimologico della lingua
literatura italiana. Bologna: Zanichelli.
2. De Mauro, T., Mancini, M. (2000). Dizionario etimologico, Milano:
Garzanti Linguistica.
3. Kluge, F. (2002). Etymologisches Wörterbuch der deutschen Sprache.
Berlin, New York: Walter de Gruyter.
4. Muljačić, Ž. (1997/98). Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata
'stranog' porijekla. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
23/24, 265-280.
154
5. Muljačić, Ž. (2007). U potrazi za starijim hrvatskim pseudoarabizmima.

Suvremena lingvistika, 64, 159-178.
6. Nosić, M. (2005). Rječnik posuđenica iz turskoga jezika. Rijeka:
Maveda.
7. Skok, P. (1971-1974). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika, I-IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
8. Vinja, V. (1998-2004). Jadranske etimologije. Jadranske dopune
Skokovu etimologijskom rječniku, I-III, Zagreb: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Školska knjiga.
Dopunska 1. Duden. Etymologie. Herkunftswörterbuch der deutschen Sprache.
literatura (1997). Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag.
2. Franolić, B. (1976). Les mots d’emprunt Français en croate, Paris:
Nouvelles Éditions Latines.
3. Gačić, J. Voci romanze nella terminologia culinaria dalmata (I
doppioni). U: da Rif, B. M. (ur.). Civiltà italiana e geografia d’Europa,
257-260. Firenze: Franco Cesati Editore.
5. Ljubičić, M. (1998). Bilješke o etimonu dom-. Folia onomastica
Croatica, 7, 153-190.
6. Ljubičić, M. (2002). Hrvatsko-talijanski lažni parovi: standardni jezik i
dijalekt. Filologija, 38/39, 19-31.
7. Pianigiani, O. Vocabolario Etimologico della lingua italiana. http: //
www. etimo.it.
8. Škaljić, A. (1966). Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo:
Svjetlost.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
kvalitete i studentima, razmjena iskustava s drugim predavačima.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
155
III. Opći obvezni predmet - Kulturna baština Mediterana
Naziv predmeta III. opći obvezni predmet

Naziv kolegija Arhivska baština na Istočnojadranskoj obali
Predavač dr. sc. Stjepan Ćosić, izv. prof., viši znan. savj.
Kod HUMN 803 - 1
Status temeljni kolegij u okviru III. općeg obveznog predmeta
3 ECTS, 5 sati
Godina I. Semestar II.
ECTS 4 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (III. opći obvezni
(uz odgovarajuće
predmet). Sastoji se od 6 sati predavanja i 80 sati samostalnog rada
obrazloženje)
studenata (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Mogućnost daljnjeg produbljivanja znanja i samostalnog istraživanja u
Kompetencije arhivima i nearhivskim ustanovama u kojima se čuva arhivska baština
koje se stječu važna za povijest istočnojadranske obale.
Kroz predavanja, seminarski radove i konzultacije, studenti će se upoznati s
temeljnim činjenicama, literaturom i arhivskim pomagalima o arhivskom
gradivu važnom za povijest istočnojadranske (napose hrvatske) obale. Cilj
je da na temelju osnovnih spoznaja koje će steći na ovom kolegiju, nastave
samostalana rad u arhivima i s arhivskim gradivom.
Način Samostalni rad studenata bit će vezan uz za obradu pojedinih seminarskih
sudjelovanja tema, prema posebnome dogovoru na nastavi.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Tematizirat će se arhivska baština važna za povijest istočnojadranske obale,
koja se danas čuva u nizu hrvatskih arhiva i drugih ustanova, ali i u
talijanskim, crnogorskim i drugim inozemnim arhivima.
Na temelju literature i neobjavljenih arhivskih pomagala (vodiča i
inventara) studenti će dobiti osnovne obavijesti o Arhivima (hrvatskim i
stranim) te drugim važnim imateljima arhivskoga gradiva (crkvenim
arhivima, muzejima, knjižnicama itd.), o količinama i strukturi gradiva što
se u njima čuva te će se upoznati s načinom rada i istraživačkim postupcima
s izvornim arhivskim gradivom.
Preporučena 1. Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska. (1984). Beograd: Savez
literatura arhivskih radnika Jugoslavije. (odabrani dijelovi)
2. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. (2006). Zagreb:
Hrvatski državni arhiv. (odabrani dijelovi)
Dopunska 1. Vodiči i inventari arhivskih ustanova i ostalih imatelja arhivskoga
literatura gradiva;
2. Odabrani radovi o arhivima i gradivu, odabrane internetske stranice.
156

provođenja
nastave
Način provjere Usmena provjera znanja. Pisanje i obrana seminarskih radova.
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
157

Kulturna baština mediterana
Naziv kolegija Hrvatska maritimna baština u mediteranskom kontekstu
Kod HUMN 803 - 2
Status izborni kolegij u okviru III. općeg obveznog predmeta
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
studenata (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Otkriti marginalizirani segment hrvatske kulture – maritimnu baštinu kao
Kompetencije komponentu nacionalnog kulturnog identiteta. Potaknuti senzibilitet
koje se stječu studenata za uočavanje mediteranskog naslijeđa hrvatske maritimne kulture.
Način Studenti slušaju predavanja, multimedijalne prezentacije te pišu seminarski
sudjelovanja rad na temu zaštite, evaluacije I prezentacije maritimnog kulturnog dobra.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Uvod:
1. Hrvatska kao maritimna zemlja;
2. Pojam maritimne kulturne baštine;
3. Položaj hrvatske maritimne kulturne baštine u reprezentativnoj
nacionalnoj kulturi;
4. Mediteranstvo u kulturi hrvatskog naroda.
Brod:
1. Brod kao spomenik graditeljske baštine;
2. Arhetipsko značenje broda;
3. Antropomorfnost broad;
4. Odnos brod – čovjek –okolina;
5. Problematika istraživanja brodograđevnoga naslijeđa i osnivanje
povijesnog broda;
6. Izvori podataka: materijalna kulturna ostavština (artefakti,
ikonografija, pisani dokumenti) i nematerijalna – duhovna
ostavština: znanja i umijeća, pamćenje još živih sudionika
tradicionalne maritimne kulture.
Kontekst broda:
1. Brod kao okosnica sustava maritimne kulture okuplja razna područja
ljudskog djelovanja, znanja, umijeća, običaja: navigacija, ribolov,
tumačenje znakova koji predskazuju vrijeme, poznavanje ribe i
pripremanje riblje hrane, fenomen insularnosti, običaj žrtvovanja
broda, vjerovanja pomoraca, ex voto; svetišta pomoraca,
mediteranska prehrana.
158
Predstavljanje maritimne baštine: svjetska promocija hrvatske maritimne

baštine (EXPO 98, Fête Internationale de la Mer et des Marins – Brest,
Promediterrania – Palamos, Regata storica – Venecija);
Doprinos svijetu: Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu
(Španjolska, Južna Amerika, USA, Australija).
Preporučena 1. Božanić, J. (1983). Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič, 1-2.
literatura 2. Božanić, J. (1996). Milenij ribarstva na otocima Viškog arhipelaga.
Zbornik radova znanstvenog skupa Tisuću godina ribarstva u Hrvata, 1.
10. 1995., Zadar. Zagreb.
3. Božanić, J. (1997). Milenij ribarstva na otocima Viškog arhipelaga. U:
Finka, B. (ur.). Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata, 181-
194. Zagreb: HAZU.
4. Božanić, J. (2003). Čovjek i riba / Man and Fish. U: Butković, J.,
Lazzarich, L. (ur.). Ex Libris, 6-7. Rijeka: Sveučilišna knjižnica.
5. Božanić, J. (2005). Terra nauta – Doprinos hrvatskih ribara svjetskom
ribarstvu. U: Radić, Z. (ur.). Nacionalne vrijednosti u gospodarskom
razvoju – Hrvatske nacionalne vrijednosti u europskim integracijama,
350-372. Zagreb: MH – Domagojeva zajednica. Ethos i logos komiške
gajete falkuše. (1998). Znanstveni skup Iskustvo multidisciplinarnog
proučavanja hrvatske pomorske baštine. Zagreb: HAZU. (objavljeno u
časopisu Brodogradnja).
6. Božanić, J., Salamon, V. (1997). Poíesis iskustva življenja s morem u
maritimnoj kulturi hrvatskog arhipelagosa – istraživački model:
komiška gajeta falkuša. U: Cambi, N. (ur.). Knjiga Mediterana 1997, 9-
34. Split: Književni krug.
7. Salamon, V. i sur. (2001). Experience of the Boat – Wooden
Shipbuilding Heritage in Croatia. Dubrovnik: Pomorski muzej;
Komiža: Ars halieutica.
8. Salamon, V. (2004). Reqiem za hrvatsku tredicionalnu brodogradnju.
Serija članaka u časopisu More. Zagreb.
9. Skupina autora (2009). Jadranski arhipelag priča priče. Split:
Hidrografski institut.
10. Vidović, R. (2004). Život pod jedrima. Split: Književni krug.
Dopunska 1. Božanić, J. (1983). Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič, 1-2.
literatura 2. Božanić, J. (1996). Onimikon Palagruže. U: Hodžić. M. (ur.). Palagruža
- jadranski dragulj. Stručno-znanstveni skup Palagruža, u povodu 100
godina meteoroloških mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, Split,
28.-30. lipnja 1995. Split.
3. Božanić, J. (1996). Tradicionalna regata gajeta falkuša od Komiže do
Palagruže. U: Hodžić. M. (ur.). Palagruža - jadranski dragulj.
Stručno-znanstveni skup Palagruža, u povodu 100 godina meteoroloških
mjerenja i motrenja na otoku Palagruži, Split, 28.-30. lipnja 1995. Split.
4. Božanić J. (1996). Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič,
XXIV, 1-2.
5. Božanić, J. (1996). Feniks iz Komiže. More, 10.
6. Božanić, J. (1996). Ruža mora. More, 11.
7. Božanić, J. (1996). Zakon polisa. More, 12.
8. Božanić, J. (1996). Ekspedicija Svetac. More, 13.
9. Božanić, J. (1996). Štap svetoga Mikule. More, 14.
10. Božanić, J. (1996). Vulkanski trokut na Jadranu. More, 15.
159
11. Božanić, J. (1996). Gušterice i ribari. More, 16.

12. Božanić, J. (1996). Crna Jabuka. More, 17.
13. Božanić, J. (1996). Palagruža. More, 18.
14. Božanić, J. (1996). Palagruška regatta. More, 19.
15. Božanić, J. (1996). Etika mora. More, 20.
16. Božanić, J. (1996). Posljednji čitač vremena. More, 21.
17. Božanić, J. (1997). Kalanko. More, 22.
18. Božanić, J. (1997). Brod. More, 23.
19. Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U: Finka, B. (ur.).
Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata, 181-194. Zadar-Sali-
Split, 10.-18. listopada 1995. Zagreb: HAZU.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
160

Naziv kolegija Jadranski prostor između triju imperijalnih baština (Habsburška Monarhija,
Mletačka Republika, Osmansko Carstvo)
Predavač dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof.
Kod HUMN 803 - 3
Status izborni kolegij u okviru III. općeg obaveznog predmeta
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
Kolegij se u okviru predmeta od 10 bodova (III. opći obavezni predmet).
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
(konzultacije, radionice, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Stjecanje potrebnih uvida i znanja u povijest jadranskog prostora u
Kompetencije europskom širem i užem kontekstu, s posebnim naglaskom na odnose spram
koje se stječu Mletačke republike, Habsburgovaca i Osmanlija.
Način Samostalni rad studenata bit će organiziran vezano za obradu pojedinih
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Jadranski prostor između Habsburgovaca, Mletačke Republike i
Osmanlija: politički aspekti;
2. Jadranski prostor između Habsburgovaca, Mletačke Republike i
Osmanlija: gospodarski aspekti;
Osmanlija: kulturološki aspekti;
Osmanlija: konfesionalni aspekti;
Preporučena 1. Bracewell, C. W. (1997). Senjski uskoci. Zagreb.
literatura 2. Bertoša, M. (2003). Sjeverni i Srednji Jadran. U: Golub, I. (ur.).
Hrvatska i Europa, 3, 61-79. Zagreb.
3. Ćosić, S. (2003). Hrvatski jug: Dubrovačka Republika i Boka
kotorska. U: Golub, I. (ur.). Hrvatska i Europa, 3, 79-95. Zagreb.
4. Moačanin, N. (2003). Bosanski pašaluk u XVIII. Stoljeću U: Golub,
I. (ur.). Hrvatska i Europa, 3, 109-115. Zagreb.
Dopunska
literatura 1. Inalcik, H. (2002). Osmansko carstvo. Klasično doba 1300.-1600.,
Zagreb.
Oblici Predavanja, diskusija, konzultacije.
provođenja
nastave
161
Način provjere Usmena provjera (ispit ili razgovor).

znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski, Talijanski, Njemački
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
162

Naziv kolegija Sociolingvistika
dr. sc. Magdalena Nigoević, asistent
Kod HUMN 803 - 4
3 ECTS, 5 sati
Godina I. Semestar II. semestar
ECTS 3 ECTS
Kolegij se u okviru predmeta od 10 bodova (III. opći obavezni predmet).
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
(konzultacije, radionice, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Po završetku kolegija studenti će:
Kompetencije - steći dublji uvid u temeljne pojmove sociolingvistike,
koje se stječu - steći uvid u osnovne pristupe analizi jezičnih varijacija,
- ovladati metodologijom sociolingvističkih istraživanja.
Preduvjeti za Propisani Pravilnikom o studiranju na poslijediplomskom znanstvenom
Način Aktivno sudjelovanje na predavanjima i konzultacijama, provođenje manjeg
sudjelovanja istraživanja u sklopu seminarskog rada, prezentacija seminarskog rada,
studenata u polaganje ispita.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Različite perspektive odnosa jezika i društva:
- temeljni pojmovi: jezik, dijalekt, varijetet, jezična grupa/govorna
zajednica
- društvena raslojenost jezika (sociolekti), prostorna raslojenost jezika
(regionalni varijeteti) i funkcionalna raslojenost jezika (stilovi i
registri)
- jezik i rod, jezični kontakti, jezične promjene (bilingvizam,
multilingvizam, nestanak jezika)
- jezična politika i jezično planiranje (manjinski jezici)
- metodologija (kvalitativna i kvantitativna) sociolingvističkih
istraživanja
Preporučena 1. Berruto, G. (2004) Prima lezione di sociolinguistica. Roma-Bari:
literatura Laterza.
2. Filipovic, R. & Kalogjera, D. (ed.) (2001) Sociolinguistics in Croatia
International Journal of the Sociology of Language, 147, Berlin-New
York: Mouton de Gruyter.
3. Paulston, Ch. B. & Tucker, G. R. (eds) (2003) Sociolinguistics. The
Essential Readings. Blackwell Publishing.
4. Trudgill, P. (2000) Sociolinguistics (4th edition). Harmondsworth:
Penguin.
5. Wardhaugh, R. (2006) An Introduction to Sociolinguistics (5th edition).
Oxford: Blackwell.
163
Dopunska 1. Berruto, G. (1995) Fondamenti di sociolinguistica. Roma-Bari: Laterza.

literatura 2. Coulmas, F. (2005) Sociolinguistics: The Study of Speakers' Choices.
Cambridge: Cambridge University Press.
3. Coupland, N. & Jaworski, A. (eds) (2006). The New Sociolinguistics
Reader (2nd edition). London: Palgrave Macmillan.
4. Fasold, R. (1984) The Sociolinguistics of Society. Oxford: Blackwell.
5. Milroy, L.; Gordon, M. (2003) Sociolinguistics: Method and
Interpretation. Oxford: Blackwell.
6. Romaine, S. (2000) Introduction to Language and Society (2nd edition).
Oxford: Oxford University Press.
7. Časopis Language and Society
provođenja
nastave
Način provjere Ocjena izrade i prezentacije seminarskog rada (50%), pismeni ispit (test)
znanja i (50%).
polaganja ispita
drugim jezicima
kvalitete i studentima, razmjena iskustava s kolegama
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
164

Naziv kolegija Mediteranski korijeni filozofije
Predavač dr. sc. Hrvoje Relja, doc.
Kod HUMN 803 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
studenata (konzultacije, radionice, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Polaznici će usvojiti temeljna znanja o Mediteranu kao kolijevci
Kompetencije zapadnoeuropske filozofije i znanosti, te upoznati promišljanja o
koje se stječu specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora.
Način Prisustvovanje predavanjima, pisanje seminarskoga rada i sudjelovanje u
sudjelovanja raspravama.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Mediteran kao kolijevka zapadnoeuropske filozofije i znanosti koja, zajedno
s mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije, udara
temelje zapadnoeuropske kulture i civilizacije.
Filozofsko promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog
prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske odnose.
Preporučena 1. Copleston, F. (1993/1994). A history of philosophy. New York:
literatura Doubleday. (izabrana poglavlja)
2. Kukoč, M. (ur.). Filozofija Mediterana. Zagreb: HFD. (izabrana
poglavlja)
3. Routledge History of Philosophy. (izabrana poglavlja)
Dopunska 1. Diels, H. (ur.). (1983). Predsokratovci. Zagreb: Naprijed. (sv. I: str.
literatura 137-169, 193-216; sv.II: str. 5-46, 83-204)
2. Platon (2002). Parmeid. Zagreb: Demetra.
3. Platon (1996). Fedon. Zagreb: Naklada Jurčić.
4. Flash, K. (1989). Einfürung in die Philosophie des Mittelalters.
Darmstadt.
5. Mondin, B. (19912). Storia della filosofia medievale. Roma: Urbaniana
University Press.
6. Šanc, F. (1943). Poviest filozofije. Zagreb: Knjižnica života.
7. Vignaux, P. (1987). Philosophie au Moyen Age. Castella, Albeuve.
8. Reale, G. (1975-1980). Storia della filosofia antica, sv. 5. Milano: Vita
e Pensiero.
9. Krämer, H. (1997). Platonovo utemeljenje metafizike. Zagreb: Demetra.
165
10. Barbarić, D. (ur.). (1995). Grčka filozofija. Zagreb: Školska knjiga.

11. De Libera, A. (1989). La philosophie médiévale. Paris: PUF.
12. Kušar, S. (ur.). (1996). Srednjovjekovna filozofija. Zagreb: Školska
knjiga.
13. Šanc, F. (1943). Filozofija srednjega vieka. Zagreb: Knjižnica života.

provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova.
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
166

Naziv kolegija Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovini 20. stoljeća
Predavač akademik Tonko Maroević, red. prof., znan. savj.
Kod HUMN 803 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
studenata (konzultacije, radionice, literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Interdisciplinarno upoznavanje studenata s umjetničkim djelima u
Kompetencije talijanskoj i hrvatskoj književnosti u prvoj polovini 20. stoljeća.
koje se stječu
Način Seminari, diskusije
sudjelovanja
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Likovna je kritika gotovo zaseban književni žanr. Pisanje o umjetnosti
podrazumijeva određenu vještinu izraza, a meritumu stvaralaštva možemo
se najbolje približiti razumijevanjem imanentnih procesa, što je dano onima
koji u drugom mediju prolaze sličnim putevima. Barem u svojim
povijesnim vrhuncima likovna kritika često je djelo značajnih pjesnika,
plodnih književnika, lucidnih esejista itd. Uostalom, nije moguće opisati i
vrednovati umjetninu, a ne koristiti najšire raspone verbalne ekspresivnosti i
leksičke inventivnosti. Interdisciplinarnim pristupom daje se panoramski
pregled temeljnih referentnih stavova i obrada različitih fenomena
slikarskih i kiparskih ,,inkubacija” u razmjerno širokom razdoblju hrvatske i
talijanske književnosti.
Preporučena 1. Maroević, T. (2007). Napisane slike. Likovna umjetnost u hrvatskoj
literatura književnosti od moderne do postmoderne. Zagreb: Hrvatska Sveučilišna
Naklada.
2. Maroević, T. (2004). Kritika kao povijesnoumjetnička disciplina. U
Pelc, M. (ur.). Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti.
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 289-292.
3. Ferrari, S. (1998). La psicologia del ritratto nell’arte e nella letteratura.
Roma-Bari: Laterza.
Dopunska 1. Simmel, G. (1985). Il volto e il ritratto. Saggi sull’arte. Bologna: Il
literatura Mulino.
2. Schlosser Magnino, J. (1965). La letteratura artistica. U Kurz, O. (ur.).
Manuale delle fonti della storia dell’arte moderna. Firenze: La Nuova
167
Italia editrice, Wien: Kunstverlag Anton Schroll & Co.

3. Markiewicz, H. (1987). Ut pictura poesis. A History of the Topos and
the Problem. U: New Literary History, 18, 535-558.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti Talijanski jezik
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
168
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – FILOZOFIJA
MODUL FILOZOFIJA
169
Naziv predmeta Obvezni predmet modula – Suvremena hrvatska filozofija

Naziv kolegija Hrvatska filozofija prakse
Predavač dr. sc. Mislav Kukoč, red. prof.
Kod HUMN 810 - 1
Status Obvezni kolegij u okviru Obveznog predmeta modula
2,5 ECTS, 4 sata
Vrsta kolegija povijesno-teorijski
ECTS bodovi 2,5 ECTS
Obavezan kolegij u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 4 sata predavanja i 60 sati samostalnog rada
obrazloženje)
doktoranada (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti nastanak i razvoj hrvatske filozofije prakse kao
Kompetencije dominantne filozofske orijentacije u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. st. i
koje se stječu jedne od vodećih orijentacija filozofije neomarksizma zapadne
provenijencije u svijetu. Stječu se kompetencije kritičkoga prosuđivanja i
vrednovanja znanstvenih radova u filozofskom kontekstu.
Način Predavanja, istraživanja, seminarski radovi, izlaganja, rasprave.
sudjelovanja
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Hrvatska filozofija prakse započinje sredinom 20 st., nasuprot
ontologiziranom dijalektičkom i historijskom materijalizmu, razvoj svoje
nove orijentacije „stvaralačkog, antidogmatskog, otvorenog, kritičkog
humanističkog“ neomarksizma, kojim je preko međunarodne Korčulanske
ljetne škole i časopisa Praxis postigla zavidnu svjetsku reputaciju i
afirmaciju. Njezini predstavnici, u produktivnom dijalogu s najpoznatijim
imenima marksističke filozofije u svijetu, fokusiraju svoj teorijski i
praktički interes na filozofske probleme čovjeka, prakse, rada, stvaralaštva,
ideologije, otuđenja…, pa ova orijentacija, svojim radovima na svjetskim
jezicima, kao i studijama i monografijama o njoj, postaje prepoznatljiva i
cijenjena u svijetu. U okviru kolegija izložit će se rezultati i postignuća
hrvatske filozofije prakse u poredbenoj raščlambi sa srodnim i nasuprotnim
strujama marksističke filozofije, kao i kritička analiza dometa, uspona i
padova ove orijentacije u kontekstu nastanka, klimaksa i povijesnog sloma
komunizma kao svjetonazora i svjetsko-povijesne epohe.
Preporučena 1. Kangrga, M. (1989). Odabrana djela, I-IV. Zagreb: Naprijed.
literatura 2. Kukoč, M. (1998). Kritika eshatologijskog uma. Zagreb: KruZak.
3. Petrović, G. (1986). Odabrana djela, I-IV. Zagreb: Naprijed, Beograd:
Nolit.
4. Petrović, G. (1972). Čemu Praxis. Zagreb: HFD.
170
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL FILOZOFIJA
5. Sutlić, V. (1972). Bit i suvremenost. Sajevo: Veselin Masleša.

6. Sutlić, V. (1987). Praksa rada kao znanstvena povijest. Zagreb:
Globus.
7. Vranicki, P. (1979). Odabrana djela. Zagreb: Liber.
Dopunska 1. Fromm, E. (ur.). (1965). Socialist Humanism. New York: Garden City.
literatura 2. Golubović, V. (1990). Mogućnost novoga: vidokrug jugoslavenske
filozofije. Zavod za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Zagreb.
3. Golubović, V. (1987). S Marxom protiv Staljina: jugoslavenska
filozofska kritika staljinizma 1950-1960. Zagreb: Globus.
4. Kovačević, B. (1989). Slučaj zagrebačkih revizionista. Zagreb: GZH.
6. Kukoč, M. i Jurić, H. (2007). Contemporary Croatian Philosophy. U:
Philosophy Worldwide: Current Situation. Materials for the International
Cooperation and Philosophical Encounters. Riga: International
Federation of Philosophical Societies (FISP) –University of Latvia.2
7. Petrović, G. i Pejović, D. (ur.). (1965). Smisao i perspektive
socijalizma. Zagreb: HFD.
8. Petrović, G. i Schmied-Kowarzik, W (ur.). (1985). Die gegenwärtige
Bedeutung des Marxschen Denkens. Bochum.
9. Petrović, M. (1979). Savremena jugoslovenska filozofija: filozofske
teme i filozofska situacija 1945-1970. Subotica: Radnički univerzitet
„V. Vlahović“.
10. Plotzker, H. (1981). Contemporary Yugoslav Marxism: A Study in the
Meaning of Critical Humanism. Ann Arbor, 1981.
11. Satterwhite, J. H. (1992). Varieties of Marxist Humanism:
Philosophical Revision in Postwar Eastern Europe.
Pittsburgh/London: University of Pittsburgh Press.
12. Sheer, G. S. (1977). Praxis: Marxist Criticism and Dissent in Socialist
Yugoslavia. Bloomington & London.
13. Supek, I. (1992). Krivovjernik na ljevici. Zagreb: Globus.
14. Supek, R. i Bošnjak, B. (ur.). (1971). Jugoslawien denkt anders. Wien.
15.
Oblici Predavanja, seminar, konzultacije.
provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova. Usmeni ispit.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
171
Naziv predmeta Obvezni predmet modula - Suvremena hrvatska filozofija

Naziv kolegija Filozofska istraživanja i pravci suvremene filozofije
Kod HUMN 810 - 2
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS bodovi 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti razvoj suvremenih filozofskih pravaca u Hrvatskoj
Kompetencije na podlozi tri desetljeća djelatnosti časopisa Filozofska istraživanja.
koje se stječu Stječu se kompetencije kritičkoga prosuđivanja i vrednovanja znanstvenih i
stručnih radova u filozofskom kontekstu.
sudjelovanja
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U tri desetljeća izlaženja časopisa Filozofska istraživanja ocrtavaju se
glavni pravci suvremene filozofije kao što su: analitička filozofija,
fenomenologija, filozofija egzistencije, filozofska hermeneutika,
neomarxizam i filozofija prakse. S time su tematski povezane filozofske
discipline i problemska područja: filozofija znanosti, filozofija jezika,
filozofija religije, filozofija svijeta, filozofska antropologija, praktična,
politička i pravna filozofija, bioetika, filozofija odgoja, antička i
srednjovjekovna filozofija, novovjekovna i suvremena filozofija, orijentalne
filozofije i hrvatska filozofija. Razmatra se raznolikost i plodnost
filozofskoga života u Hrvatskoj, otvorena raznovrsnim filozofskim strujama
na svjetskoj pozornici. Posebice se pozornost posvećuje otvaranju novih
inovativnih područja kao što su tematski blokovi o postmoderni, metafori,
tjelesnosti, raznim bioetičkim pitanjima.
Preporučena 1. Bibliografija časopisa Filozofska istraživanja br. 1-99 (1980.-2005.
literatura god.), (prir. Hrvoje Jurić). U: Filozofska istraživanja 100, god. 25, sv.
5., 25-387.
2. Barišić, P. Pravci filozofskog mišljenja i tematska područja u četvrt
stoljeća Filozofskih istraživanja. U: Filozofska istraživanja 100, god.
25, sv. 5., 3-24.
3. Čović, A. Filozofska istraživanja kao projekt integrativnog mišljenja.
U: Filozofska istraživanja 101, god. 26, sv. 1., 3-7.
4. Kapriev, G. (ur.). (2004). Philosophie in Südosteuropa. Stand der
Forschung und der Veröffentlichungen. Sofia: Iztok – Zapad.
172
Dopunska 1. Barišić, P. (ur.). (2000). Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije.

literatura Zagreb: Institut za filozofiju.
2. Galović, M. (ur.). (1996). Suvremena filozofija II. Zagreb: Školska
knjiga.
3. Landgrebe, L. (1976). Suvremena filozofija. Sarajevo: Veselin
Masleša.
4. Pejović, D. (1999). Suvremena filozofija Zapada. Zagreb: Matica
hrvatska.
5. Žunec, O. (ur.). (1996). Suvremena filozofija I. Zagreb: Školska
knjiga.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
173
Naziv predmeta I. izborni predmet modula

Naziv kolegija Od antičke do suvremene demokracije
Kod HUMN 811 - 1
Status temeljni kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
Godina II. Semestar III.
ECTS bodovi 4 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (I. izborni predmet
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i 80 sati
obrazloženje)
samostalnog rada doktoranada (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti razvoj antičke i suvremene demokracije. U tom
Kompetencije sklopu posebice će se razmotriti sadašnje stanje i razlozi globalne prevlasti
koje se stječu demokracije kao državnoga ustroja te njezine perspektive u budućnosti.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Polazište su antički oblici političke zajednice demokratskoga polisa i
republike nastali u mediteranskom ozračju u vrijeme kada nastaje i
filozofija. Demokracija se javlja kao poseban oblik ustroja političke
zajednice u čijemu je središtu čovjek kao građanin koji sudjelovanjem u
politici ostvaruje slobodu. U središtu je liberalna demokracija kao ideal
moderne političke samoorganizacije društva. Posebice se razmatra težnja za
etički kvalificiranim modelom demokracije koji se zasniva na principima
socijalne pravednosti. Tematiziraju se pitanja neposredne i predstavničke
demokracije, republikanizma i liberalizma, etičkoga patriotizma, plemenite
laži u politici, medijske i elektroničke demokracije, vrednota i
demokratskoga odgoja, ljudskih prava i pravne države, pluralizma i
demokratskoga proceduralizma, uloge religije u ustavnoj državi,
partitokratske vladavine i drugi aspekti demokracije.
Preporučena 1. Aristotel. (1992). Politika. Zagreb: HSN.
literatura 2. Aristotel. (1948). Ustav atenski. Zagreb: JAZU.
3. Barber, B. R. (1984). Strong Democracy. Berkeley and Los Angeles:
University of California Press.
4. Barišić, P. (ur.). (2005). Demokracija i etika. Zagreb: Hrvatsko
5. Dahl, R. A. (2000). O demokraciji. Zagreb: Politička kultura.
6. Dahl, R. A. (1999). Demokracija i njezini kritičari. Zagreb: Politička
kultura.
174
7. De Tocqueville, A. (1995). O demokraciji u Americi. Zagreb:

Informator/FPZ.
8. Dewey, J. (1996). Democracy and Education. The Collected Works of
John Dewey, 1882-1953: The Electronic Edition. Larry A. Hickman
(ur.). Charlottesville, Va: InteLex Corp.
9. Dworkin, R. (2006). Is Democracy Possible Here? Princeton NJ:
Princeton University Press.
10. Platon. (1974). Zakoni. Zagreb: Naprijed.
11. Platon. (1977). Država. Zagreb: FPN/Liber.
12. Sartori, G. (1987). The Theory of Democracy Revisited. Chathams NJ:
Chatham House Publishers.
Dopunska 1. Gutmann, A. i Thomson, D. (1996). Democracy and Disagreement.
literatura Harvard University Press i London: Cambridge.
2. Ottmann, H. (2001). Geschichte des politischen Denkens. Stuttgart-
Weimar: J. B. Metzler.
3. Posavec, Z. (1995). Sloboda i politika. Zagreb: Hrvatsko filozofsko
društvo.
4. Ravlić, S. (1996). Demokracija i sloboda. Zagreb: Hrvatsko filozofsko
društvo.
5. Sandel, M. J. (2001). Democracy’s Discontent. Harvard University
Press i London: Cambridge.6
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
175

Naziv kolegija Od tomizma do marksizma - orijentacije u hrvatskoj filozofiji
Predavač dr. sc. Borislav Dadić, doc.
Kod HUMN 811 - 2
Status izborni kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
3 ECTS, 5 sati
Vrsta pregledno-povijesni
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Koristit će se kombinirana metoda istraživanja i poučavanja, to jest
Kompetencije analitičko-sintetetička metoda. Nadalje, kombinirati će se predavanja i
koje se stječu kritička rasprava na izloženu materiju s temama koje će se samostano
proučavati. Ciljevi kolegija su: upoznati studentice i studente s razvojem
hrvatske filozofije s obzirom na teorijske orijentacije koje su dominirale i
međusobno se sučeljavale u različitim razdobljima njezina razvoja; razviti
sposobnost uočavanja i razlučivanja tradiranog fundusa od originalnog
doprinosa pojedinog hrvatskog filozofa, te uočiti i kritički prosuditi
pluralizam u hrvatskoj filozofiji, s ciljem daljnjeg razvoja hrvatske
filozofije i njezine kompatibilnosti sa suvremenim filozofskim tokovima u
Europi i svijetu.
Upoznavanje studentica i studenata s teorijskim orijentacijama koje su
dominirale u različitim razdobljima povijesti hrvatske filozofije.
Znanstveno i stručno osposobljavanje studentica i studenata za samostalno i
kritičko proučavanje izvornih tekstova hrvatskih filozofa i unapređenje
hrvatske filozofije.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Europski utjecaji i glavni tokovi filozofske misli na hrvatskom tlu.
Aristotelizam i platonizam renesansnog razdoblja. Skolastička filozofska
tradicija, tomistička i skotistička na našim visokim učilištima. Vodeći
predstavnici i njihovi originalni doprinosi u izgradnji hrvatske filozofije.
Novije struje unutar hrvatske filozofije. Recepcija Kanta i Hegela kod
suvremenih hrvatskih filozofa. Utjecaj europskih marksističkih autora na
formiranje hrvatske marksističke misli. Posebnost i originalnost hrvatskih
marksističkih mislilaca. Egzistencijalizam, fenomenologija, neoskolastika i
analitička filozofija na našim prostorima. Najznačajniji predstavnici, škole
doprinosi. Završna sinteza.
176
Preporučena 1. Barišić, P. (ur.). (2000). Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije.

2. Bošković, J. R. (1974). Teorija prirodne filozofije. Zagreb:
Sveučilišna naklada Liber.
3. Kangrga, M. (1989). Odabrana djela u četiri knjige. Zagreb: Naprijed.
4. Pejović, D. (1970). Sistem i egzistencija. Zagreb: Zora.
5. Petrić, F. (1979). Nova sveopća filozofija. Zagreb: Liber.
6. Posavec, Z. (ur.). (1992). Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti.
Zbornik iz 1968. godine. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
7. Vereš, T. (1981). Filozofsko-teološki dijalog s Marxom: misao i
praksa u djelu Karla Marxa. Zagreb: Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove.
8. Vranicki, P. (1975). Historija marksizma. Zagreb: Naprijed.
9.
Dopunska 1. Arnold, Đ. (1909). Etika i poviest. Zagreb.
literatura 2. Bazala, A. (1879). O ideji nacionalne filozofije. Zagreb.
3. Brajičić, R. (1988). Opravdanje čistoga uma. U svjetlu
transcendentalnih odnosa. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe
Isusove u Zagrebu.
4. Čehok, I. (1993). Filozofija Stjepana Zimmermanna. Zagreb: Hrvatsko
5. Despot, B. (1975). Filozofiranje Vladimira Dvornikovića. Zagreb: Institut
za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu.
6. Despot, B. (1976). Filozofija Đure Arnolda. Zagreb: Institut za filozofiju
Sveučilišta u Zagrebu.
7. Gavrić, A. (ur.). (2000). Ljubav prema istini. Zagreb: Dominikanska
naklada Istina.
8. Josipović, M. (1993). Filozofijska misao Georgiusa Ragusieiusa.
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
9. Krasić, S. (1996). Generalno učilište dominikanskog reda u Zadru ili
Universitas Jadertina 1396-1807. Zagreb: Globus.
10. Križanić, Z. (1986). Život i djelo Antuna Bauera. Zagreb: Kršćanska
sadašnjost.
11. Marković, F. (1903). Razvoj i sustav obćenite estetike. Zagreb.
12. Martinović, I. (1995). Hrvatska prirodnofilozofska baština 18. stoljeća.
U: Filozofska istraživanja 15, 1/2(56/57), 3-43.
13. Martinović, I. (2000). Ruđer Bošković i Amerika. Kolo: časopis
Matice hrvatske 10, 3, 7-30.
14. Šifler, Lj. (1989). Ideja enciklopedizma i filozofijsko mišljenje. Zagreb:
Hrvatsko filozofsko društvo.
15. Šifler, Lj. (1992). Humanizam bez granica. Hrvatska filozofija u
europskom obzorju. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
16. Veljak, L. (2008). Gajo Petrović - čovjek i filozof : zbornik radova s
konferencije povodom 80. obljetnice rođenja. Zagreb: Filozofski
fakultet.
17. Vereš, T. (1989). Pružene ruke: prilozi za dijalog između marksista i
kršćana. Zagreb: Filozofsko-teološki institut DI.
18. Vuk- Pavlović, P. (1969). O smislu filozofije. Zagreb: Školska knjiga.
19. Vuk-Pavlović, P. (1974). O značenju povijesnih smjeranja. Zagreb:
Školska knjiga.
177
20. Zenko, F. (1990). Samokritika komunističkog revolucionarizma.

21. Zenko, F. (ur.). (1995). Novija hrvatska filozofija. Zagreb: Školska
knjiga.
22. Zenko, F. (ur.). (1997). Starija hrvatska filozofija. Zagreb: Školska
knjiga.
23. Zimmerman, S. (1918). Opća noetika. Zagreb.
24. Zimmerman, S.(1929). Historijski razvitak filozofije u Hrvatskoj.
Zagreb: Hrvatska bogoslovna akademija.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
178

Naziv kolegija Filozofija Mediterana
Predavač dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof.
Kod HUMN 811 - 3
Status Izborni kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti mediteranske korijene zapadnoeuropske filozofije i
Kompetencije razvoj filozofije Mediterana. U tom sklopu posebice će se razmotriti
koje se stječu mediteranski korijeni hrvatske filozofije, kao i doprinos filozofije
Mediterana suvremenoj filozofiji u globalnom kontekstu.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj I. Mediteran kao kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja
postavlja temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Stvaranje,
sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, specifični
mediteranski multikulturalizam dao je bitno obilježje razvoju filozofije
Zapada.
II. Utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i
u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega
višeregionalnoga kulturnog identiteta.
III. Filozofsko i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti
mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne
međucivilizacijske napetosti što prijete globalnim sukobom
civilizacija, ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i pomirenja.
IV. Nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana.
V. Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma.
VI. Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao
pretpostavke međucivilizacijskog dijalog.
VII. Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma.
Preporučena 1. Braudel, F. (1997). Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II.
literatura Zagreb: Antibarbarus.
2. Camus, A. (1971). Pobunjeni čovjek. Zagreb: Zora.
3. Kukoč, M. (ur.). (2009). Filozofija Mediterana. Zagreb: Hrvatsko
filozofsko društvo – Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
179
4. Kukoč, M. (ur.). (2009). Tematski blok: Filozofija Mediterana – od

antike do suvremenosti. Filozofska istraživanja, 29, 116 (4), 641-732.
5. Strpić, D. (ur.). (1989). Tematski blok: Mediteran/Okrugli stol:
Mediteran. Naše teme, 33, 5, 979-1134.
6. Vico, G. (1982). Načela nove znanosti: O zajedničkoj prirodi nacija.
Zagreb: Naprijed.
Dopunska 1. Braudel, F. (2002). Memory and the Mediterranean. New York:
literatura Vintage Books.
2. Diels, H. (1983). Predsokratovci: Fragmenti I-II. Zagreb: Naprijed.
3. Đurić, M. N. (1976). Istorija helenske etike. Beograd: BIGZ.
4. Matvejević, P. (2009). Kruh naš. Zagreb: V.B.Z.
5. Matvejević, P. (2006). Mediteranski brevijar. Zagreb: V.B.Z.
6. Matvejević, P. (2004). Druga Venecija. Zagreb: V.B.Z.
7. Posavec, Z. (prir.). (1992). Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti.
8. Schiffler, Lj. (2004). Vetera et nova: hrvatska filozofija u europskom
obzoru. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
9. Vorländer, K. (1963). Philosophie des Altertums (Geschichte der
Philosophie I, mit Quellentexten). Reinbek bei Hamburg: Rowohlt.
10. Windelband, W. i Heimsoeth, H. (1956). Povijest filozofije I-II.
Zagreb: Kultura.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
180

Naziv kolegija Filozofija svijeta i globalizacija
Kod HUMN 811 - 4
Status temeljni kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS bodovi 4 ECTS
Kolegij se nudi okviru predmeta od 10 bodova (I. izborni predmet modula).
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i 80 sati samostalnog
obrazloženje)
rada doktoranada (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti filozofijski pojam svijeta, iz njega izvedenu filozofiju
Kompetencije svijeta, te na toj osnovi pristupiti filozofijskom promišlju pojma, problema i
koje se stječu povijesnog fenomena globalizacije. Stječe se sposobnost samostalnog
znanstvenoistraživačkog rada povijesnog i problemskog karaktera kao i
sposobnost poredbene raščlambe filozofskih tekstova, tema i problema.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj I. Filozofijski pojam svijeta: filozofija u svijetu – svijet u filozofiji.
II. Utemeljenje i razvoj filozofije svijeta
III. Globalizacija u sklopu filozofije povijesti
IV. Filozofska terminologijska i konceptualna analiza pojma, fenomena
V. i procesa globalizacije. Identifikacija i diferencijacija različitih
dimenzija, zamršenih i složenih globalizacijskih procesa i problema.
VI. Problem humanizacije globalizacije: odgovarajuća prosudba etičko-
normativnih aspekata globalizacije.
Preporučena 1. Baruzzi, A. i Barišić, P. (ur. bloka). (1988). Tematski blok: Pojam
literatura svijeta u njemačkom idealizmu i njegove preobrazbe. Filozofska
istraživanja, 8, 27 (4), 1091-1266.
2. Čović, A. (ur. bloka). (1987). Tematski blok: Problem svijeta u
filozofiji. Filozofska istraživanja, 7, 20 (1), 3-183. (Das Problem der
Welt in der Philosophie. Synthesis philosophica, 3/1988, 5 (1), 3-148).
3. Kukoč, M. (ur.). (2010). Filozofija i globalizacija / Philosophy and
Globalization / Philosophie und Globalisierung. Zagreb: Hrvatsko
4. Kukoč, M. (ur. bloka). (2009). Tematski blok: Filozofija i
globalizacija. Filozofska istraživanja, 29, 113 (1), 3-143.
5. Kukoč, M. (ur. bloka). (2009). Tematski blok: Philosophy and
Globalization I. Synthesis philosophica, 24, 47 (1), 3-151. (Philosophy
and Globalization II. Synthesis philosophica, 24/2009, 48 (2), 209-295).
181
6. Nancy, J. (2004). Stvaranje svijeta ili mondijalizacija. Zagreb:

Jesenski i Turk.
7. Robertson, R. i Scholte, J. A. (ur.). (2006). Encyclopedia of
Globalization, I-IV. London: Routledge.
8. Robertson, R. (1992). Globalization: Social Theory and Global
Culture. London: Sage.Scholte, J. A. (2000). Globalization: a critical
introduction. New York: Palgrave.
9. Tematski blok: Filozofija povijesti – ideologija – svijet. (1993).
Filozofska istraživanja, 13, 50 (3), 501-630.
10. Tematski blok: Svijet u filozofiji - filozofija u svijetu. (1990).
Filozofska istraživanja, 10, 38-39 (5-6), 1293-1472.
Dopunska 1. Beck, U. (2004). Moć protiv moći u doba globalizacije: Nova

literatura svjetskopolitička ekonomija. Zagreb: Školska knjiga.
2. Beck, U. (2003). Što je globalizacija? Zablude globalizma – odgovori
na globalizaciju. Zagreb: Vizura.
3. Husserl, E. (1975-76). Kartezijanske meditacije I-II. Zagreb: CKD.
4. Kangrga, M. (1989). Praksa – vrijeme – svijet. Odabrana djela, sv. 3.
Zagreb: Naprijed.
5. Kiely, R. (2005). Empire in the age of globalization: US hegemony
and neoliberal disorder. London: Pluto Press.
6. Küng, H. (2007). Svjetski ethos za svjetsku politiku. Zagreb: Intercon.
7. Löwith, K. (1960). Der Weltbegriff der neuzeitlichen Philosophie.
Abhandlung, Heidelberg: Sitzungsberichte der Heidelberger Akademie
der Wissenschaften, 4.
8. Marx, K. i Engels, F. (1998). Komunistički manifest (predgovor: S.
Žižek: Bauk još uvijek kruži!). Zagreb: Arkzin.
9. Rupert, M. (2000). Ideologies of Globalization: Contending visions of
a New World Order. London i New York: Routledge.
10. Singer, P. (2005). Jedan svijet: etika globalizacije. Zagreb: Ibis
grafika.

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
182

Naziv kolegija Hrvatska epistemološka baština
Predavač dr. sc. Dario Škarica, doc., znan. sur.
Kod HUMN 811 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Stječe se sposobnost samostalnog znanstvenoistraživačkog rada povijesnog
Kompetencije (istraživanje hrvatske filozofske baštine) i problemskog karaktera
koje se stječu (istraživanje pojedinih epistemoloških problema i prijepora).
Predavanja: precizno pozicioniranje pojedinih hrvatskih filozofa
(epistemologa) s obzirom na povijesni i problemski kontekst europske i
svjetske filozofije.
Seminar: sustavan rad sa studentom u svim fazama istraživanja potrebnog
za izradu seminarskog rada.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj U okviru starije hrvatske filozofije: spoznajni problem u renesansnoj i
novovjekovnoj hrvatskoj filozofiji – posebno u Ruđera Josipa Boškovića:
problem indukcije u Boškovića (u okviru newtonovskog pristupa) i
Boškovićeva spoznajnoteoretska pozicija u odnosu na prijepor između
empirista i racionalista (Locke, Descartes, isusovačka skolastika
osamnaestog stoljeća).
U okviru novije hrvatske filozofije (druga polovica devetnaestog i prva
polovica dvadesetog stoljeća): posebno Zimmermannova teorija spoznaje
(Zimmermannov odnos prema Kantu i Geyseru, Zimmermannova kritika
skepticizma, Zimmermannovo shvaćanje subjektivizma i idealizma,
Zimmermannovi argumenti u prilog objektivizmu i realizmu, problem
metafizike) i Vuk-Pavlovićev fenomenologijski pristup spoznajnom
problemu (posebno s obzirom na pojmove očitosti i istine).
Preporučena 1. Bošković, J. R. (1996). De continuitatis lege/O zakonu neprekinutosti.
literatura Zagreb. 1996.
2. Bošković, J. R. (1974). Teorija prirodne filozofije. Zagreb.
3. Vuk-Pavlović, P. (1926). Spoznaja i spoznajna teorija. Zagreb.
4. Zimmermann, S. (1942). Nauka o spoznaji. Zagreb.
5. Zimmermann, S. (1920). Kant i neoskolastika, I. dio: Sustavno-kritički.
Zagreb.
183
Dopunska 1. Ayers, M. (1991). Locke. Epistemology and Ontology. London i New

literatura York: Routledge.
2. Brida, M. (1978). Spoznajni problemi u filosofiji Pavla Vuk-
Pavlovića. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 13, 1-2
(25-26), 101-118.
3. Carrier, M. (1985). Rudjer Boscovich und die induktive Logik.
Zeitschrift für allgemeine Wissenschaftstheorie, 16, 201-212.
4. Geyser, J. (1916). Neue und alte Wege der Philosophie. Eine
Erörterung der Grundlagen der Erkenntnis im Hinblick auf Edmund
Husserls Versuch ihrer Neubegründung. Verlag von Heinrich
Schöningh, Münster.
5. Guyer, P. (2006). Kant. London i New York: Routledge.
6. Henrici, P. (1987). The Theory of Knowledge of Ruđer Bošković in
His Time. U: The Philosophy of Science of Ruđer Bošković. Zagreb,
29-49.
7. Koyré, A. (1965). Newtonian Studies. Chicago.
8. Škarica, D. (2001). Boškovićeva analiza sraza – metodološki aspekt.
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 27, 1-2 (53-54), 91-
125.
9. Tadić, I. (2010). Filozofska misao Stjepana Zimmermanna. Split.
10. Woodruff, S. D. (2007). Husserl. London i New York: Routledge.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija, konzultacije sa studentima,
kvalitete i razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
184

Naziv kolegija Logika u suvremenoj hrvatskoj filozofiji, znanosti i obrazovanju
Predavač dr. sc. Berislav Žarnić, izv. prof.
Kod HUMN 811 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Ciljevi ovoga kolegija obuhvaćaju: (i) upoznavanje metateorijske
Kompetencije perspektive iz koje postaje vidljive logičke (sub)strukture znanstvenih i
koje se stječu pučkih teorija, kao i unutar jezika, (ii) omogućivanje razlikovanja
implicitnih predmodernih i modernih logičkih teorija i njihove konstitutivne
uloge u oblikovanju i razvoju predmetnih teorija, posebno u području
humanističkih i društvenih znanosti, (iii) usavršavanje sposobnosti
prepoznavanja i vrednovanja logičkih elemenata u razvojnoj dinamici
nacionalne znanstveno-obrazovne kulture.
Sposobnost metateorijskog istraživanja, prepoznavanja i vrednovanja
utjecaja implicitnih logičkih teorija.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Teme predavanja (I), (S):
(i) Pregled razvoja logike u Hrvatskoj od najranijih odredljivih početaka
(Juraj Dragišić, Logica nova, 1480.) do sadašnjega vremena.
(ii) Proces grananja logike iz polja filozofije prema drugim teorijskim
područjima (pedagogija, matematika, informatika, lingvistika, fizika) u
posljednja dva stoljeća u Hrvatskoj.
(iii) Procesi oblikovanja formalne filozofije u Hrvatskoj.
(iv) Recentni trendovi filozofskologičkih istraživanja u Hrvatskoj u
međunarodnome znanstvenome kontekstu.
(v) Procesi recepcije i interakcije suvremenih logičkih teorija u drugim
filozofijskim i znanstvenim disciplinama: kritička ocjena aktualnoga stanja i
razvojnih perspektiva.
Sadržaj tema usklađuje se s istraživačkim interesima studenata, zahvaćajući
prikaz, analizu i kritiku implicitne ili eksplicitne logičke substrukture u onoj
teorijskoj disciplini unutar koje oni provode svoje doktorsko istraživanje.
Istraživačka radionica (S):
185
U istraživačkoj radionici za studente koji upisuju kolegij kao (S) samostalni

izborni kolegij, određuje se logička substruktura konkretnih tekstualnih
predložaka i provodi se „misaoni eksperiment“ učinaka zamjene jedne
logičke substrukture drugom.
Preporučena 1. Benthem, J. i Meulen, A. (ur.). (1997). Handbook of Logic and
literatura Language. Amsterdam: Elsevier.
2. Eco, U., Samtambrogio, M. i Violi, P. (ur.). (1988). Meaning and
Mental Representations. Bloomington: Indiana University Press.
3. Kovač, S. (2007). Moderna logika u hrvatskoj filozofiji 20. stoljeća.
Hrvatska filozofija u XX. stoljeću: zbornik radova. Zagreb, 97–110.
4. Kovač, S. i Žarnić, B. (2010). An outline of the history of the Croatian
logic. Studies in Logic, Grammar and Rhetoric (posebno izdanje) [u
tisku].
5. Žarnić, B. (2000). Neka pitanja o logici i obrazovanju. Logika, 4, 13-24.
Dopunska Izvorni radovi hrvatskih logičara, formalnih filozofa i znanstvenika koji se
literatura bave logičkim istraživanjima.
Primjer jednoga mogućega izbora izvornih radova:
1. Basariček, S. (1882). Pedagogija, sv. 2.: Obće obukoslovje. Pogl. II:
Pripravna znanost (Logika). Zagreb: Hrvatski pedagogijsko-književni
sbor.
2. Kurepa, Đ. (1964). Some reflexions on sets and non-sets. Publications
de l’Institut Mathématique, 4, 101–106.
3. Pavičić, M. i Megill, N. D. (2009). Is quantum logic a logic?. U:
Engesser, K. i Lehmann, D. (ur.). D. M. G. Handbook of Quantum
Logic and Quantum Structures: Quantum Logic. Amsterdam: Elsevier,
23–47.
4. Šarić, Lj. (2002). Kvantifikacija u hrvatskome jeziku. Zagreb: Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
5. Švob, G. (2009). Od slike do igre. Zagreb: ArTresor naklada.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Prihvaćanje izlaganja studentskih radova povezanih uz ovaj kolegij na
kvalitete i domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Publiciranje studentskih
uspješnosti radova.
izvedbe svakog Prisutnost sadržaja ili metodološkog pristupa kolegija u disertaciji.
predmeta i /ili Akademsko vrednovanje.
modula
186
II. izborni predmet modula - Hrvatske filozofske škole
Naziv predmeta II. izborni predmet modula - Hrvatske filozofske škole

Naziv kolegija Korčulanska ljetna škola
Predavač dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
Kod HUMN 813 - 1
Status temeljni izborni kolegij u okviru II. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
Godina II. Semestar IV.
ECTS bodovi (uz 4 ECTS
odgovarajuće Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (II. izborni predmet
obrazloženje) modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i 80 sati
Cilj/ Produbljeni kritički uvid u sadržaj i karakter Korčulanske ljetne škole, te
Kompetencije time i pretpostavke za kritičko razumijevanje dominantnih tendencija u
koje se stječu hrvatskoj filozofiji druge polovine 20. stoljeća, kao i u odnos između
filozofije u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji s filozofijom u svijetu. Odgovor
na pitanje: kako je i zašto bilo moguće da hrvatska obala Jadrana u jednom
trenutku bude svjetsko okupljalište filozofa različitih orijentacija?
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kontekst i pretpostavke osnivanja i održavanja Korčulanske ljetne škole
(1964-1974), značajniji sudionici, teme i izlaganja na Školi, «dionizijski
socijalizam», politički pritisci, nužnost gašenja Škole. Pitanje o tomu što je
od Škole ostalo filozofijski relevantno. Utjecaji duha Škole na najnovija
gibanja u hrvatskoj filozofiji.
Preporučena 1. Časopis Praxis (1966-74), međunarodno izdanje, članci nastali na
literatura temelju referata na Korčulanskoj ljetnoj školi.
2. Časopis Praxis (1964-74), članci nastali na temelju referata na
Korčulanskoj ljetnoj školi.
3. Kangrga, M. (2002). Šverceri vlastitog života. Split: Kultura i Rasvjeta.
4. Lešaja, A. (2008). Gajo Petrović i Korčula. U: Gajo Petrović - čovjek i
filozof. Veljak, L. (ur.). Zagreb: FFpress.
5. Petrović, G. (1971). Čemu Praxis. Zagreb: HFD. (odgovarajuća
poglavlja).
6. Popov, N. (ur.). (2003). Sloboda i nasilje. Beograd: Res publica.
Dopunska 1. Barišić, P. (ur.). (2000). Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije.
2. Bošnjak, B. i dr. (ur.). (2001). Zbilja i kritika. Zagreb: Antibarbarus.
3. Golubović, V. (1987). S Marxom protiv Staljina. Zagreb: Globus.
187
4. Jakšić, B. (ur.). (2010). Humanizam i kritičko mišljenje. Tako je govorio

Andrija Krešić. Res publica/Službeni glasnik. Beograd.
5. Kukoč, M. (1988). Usud otuđenja. Zagreb: HFD.
7. Kuvačić, I. (2008). Sjećanja. Zagreb: Razlog.
8. Veljak, L. (2008). Die Erbschaft der Praxis-Gruppe und die
antitethische Solidarität. Arhe. V/2008, 10.
9. Veljak, L. (2008). Utemeljitelji Hrvatskoga filozofskog društva u borbi
protiv dogmatizma. Filozofska istraživanja, 111.
Ovisno o njihovim jezičnim komepetencijama, polaznicima će biti
ponuđena dodatna literatura na stranim jezicima.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
188

Naziv kolegija Filozofija na Interuniverzitetskom centru Dubrovnik:
Interdisciplinarnost u suvremenoj filozofiji
Predavač dr. sc. Zdravko Radman, doc., znan. savj.
Kod HUMN 813 - 2
Status izborni kolegij u okviru II. izbornog predmeta modula
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (II. izborni predmet
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavanje s novijim i aktualnim filozofijskim trendovima, problemima i
Kompetencije teorijskim opcijama, u okviru filozofije na IUC-a, s posebnim osvrtom na
koje se stječu interdisciplinarna istraživanja; poticanje na vlastiti kritički stav i
promišljanje; sticanje iskustva u analitičkom pristupu; prakticiranje
pismenog i usmenog filozofijskog izlaganja; dijaloško sučeljavanje.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Cilj je ovog kolegija da stavljanjem u žarište pažnje akademske aktivnosti
jedne institucije (IUC) stvori okvir za prepoznavanje specifičnih
filozofijskih trendova, novijih usmjerenja, i nastupa istaknutih pojedinaca
koji su u zadnjih nekoliko desetljeća uvelike utjecali na filozofijsko
profiliranje u nas. Tako koncipiran kolegij uključuje teme kao što su:
- Kratki povijesni pregled tečajeva i konferencija s filozofijskom
tematikom.
- Rekapitulacija relevantnih filozofijskih tema i preokupacija.
- Izdvajanje onih tematskih područja koja su značila stanoviti novitet
u širim okvirima.
- Stavljanje naglaska na interdisciplinarnost; tematiziranje odnosa
filozofije prema znanosti (specifično fizici, ali i matematici i logici),
religiji, umjetnosti i književnosti, etici i socijalnoj praksi, neuro- i
kognitivnoj znanosti.
- Humanistička načela i ideal trajnog svjetskog mira bez nuklearnog
oružja, kakav je zagovarao utemeljitelj IUC-a Ivan Supek.
Preporučena 1. Supek, I. (2002). Na prekretnici milenija. Zagreb: Prometej. (odabrana
literatura pogl.).
2. Supek, I. (1979). Filozofija znanosti i humanizam. Zagreb: SNL.
(odabrana pogl.)
189
Dopunska 1. Radman, Z. (ur.). (1997). Horizons of Humanity. Frankfurt am Main:

literatura Peter Lang. (odabrana pogl.).
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, razmjena iskustava
kvalitete i unutar i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
190

Naziv kolegija Dani Frane Petrića
Kod HUMN 813 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti filozofske domete i ostvarenja interdisciplinarnih
Kompetencije znanstvenih savjetovanja Dani Frane Petrića te posebice odjeke i utjecaj
koje se stječu pojedinih tema na suvremena filozofska kretanja.
Stječu se kompetencije kritičkoga prosuđivanja i vrednovanja znanstvenih i
stručnih rasprava u filozofskom kontekstu.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Međunarodna interdisciplinarna manifestacija Dani Frane Petrića
utemeljena je 1992. i dosad je održano 18 međunarodnih znanstvenih
skupova u rodnom gradu znamenitoga renesansnog filozofa. Skupovi se
sastoje od glavne izborne teme koja se mijenja svake godine i stalne teme
posvećene djelu Frane Petrića i renesansnim filozofskim tradicijama.
Izborne teme posvećene su aktualnoj problematici i odlikuju se
interdisciplinarnošću. Od 1994., kad je uvedena razdioba na dva simpozija,
izborne su teme bile: Filozofija prirode, Ekologija, Lijepo u prirodi i
umjetnosti, Izazovi bioetike, Teorija kaosa, Filozofija vremena, Bioetika i
znanost u novoj epohi, Filozofija i tehnika, Demokracija i etika, Filozofija i
odgoj u suvremenom društvu, Teorija relativnosti i filozofija, Filozofija,
znanost, religija, Čovjek i kultura, Filozofija globalizacije i Filozofija
medija. Petrićevo djelo kao tema međunarodnog simpozija redovito je na
programu Dana Frane Petrića od 1994., prvotno pod naslovom Platon –
platonizam – Petrić, a od 2004. Petrić i renesansne filozofske tradicije. U
kolegiju će se razmatrati dosezi, ostvarenja, odjeci i utjecaj pojedinih tema
na suvremena filozofska kretanja te recepcija Petrićeva mišljenja.
Preporučena 1. Knjige sažetaka

literatura 2. Zbornik o Frani Petriću, Filozofija i tehnika, Demokracija i etika,
Teorija relativnosti i filozofija, Filozofija i odgoj u suvremenom
društvu.
191
Dopunska 1. Filozofska istraživanja

literatura 2. Synthesis philosophica
3. Metodički ogledi
4. Filozofski glasnik
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima i nastavnicima, razmjena
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
192

Naziv kolegija Lošinjska škola integrativne bioetike
Predavač dr. sc. Luka Tomašević, red. prof.
Kod HUMN 813 - 4

3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uvid u osnovne metode integrativne bioetike. Temeljit uvid u razvoj
Kompetencije lošinjskog projekta integrativne bioetike.
koje se stječu Metodologijski postupci redom:
e) Svladavanje temeljnih metoda istraživanja u integrativnoj bioetici.
f) Pluriperspektivizam, interdisciplinarnost, integrativnost.
g) Uvid u rad i razvoj integrativne bioetike u Hrvatskoj
Ciljevi: U teorijskom pogledu cilj je ovog predmeta upoznati studente s
integrativnom bioetikom i pristupom moralnim pitanjima koja nameće
znanstveno-tehnički napredak, a koja se fokusiraju u kategoriji cjelovito
shvaćenog života i potaknuti njihovo istraživanje. U praktičnom pogledu
cilj je ovog predmeta osposobiti studente za samostalno razmišljanje,
argumentiranje i orijentiranje u moralnim dilemama s kojima se mogu
suočiti u profesionalnom i javnom životu, posebice kada je riječ o je
religioznoj bioetici, kao i o hrvatskom putu bioetike (Lošinjski dani
bioetike).
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U prvom planu stadija je integrativnost bioetike onako kako se odvijao na
metodološkom planu do prihvaćanja etičkog pluralizma preko znanstvene
interdisciplinarnosti do pluriperspektivizma. Tu nadasve religije pružaju
svoje istine o životu i svijetu (kod nas kršćanstvo i islam). S druge strane,
paralelno se odvijao proces širenja, ali i produbljivanja problemskog
područja. U tom pogledu je zanimljiv i nezaobilazan put hrvatske bioetike
posebice preko „Lošinjskih dana bioetike“.
Sadržaj predmeta, a time i istraživanja, uključuje dva tematska kruga: 1.
Predmetno područje integrativne bioetike u sustavnom i historijskom
pregledu, posebice kroz „Lošinjske dane bioetike“; 2. Teološke
perspektive u bioetici.
193
Preporučena 1. Craig, R. P., Middleton, C. L. i O’Connell, L. J. (1998). Etički

literatura komiteti. Praktični pristup. Zagreb: Pergamena.
2. Čović, A. (2004). Etika i bioetika. Zagreb: Pergamena.
3. Čović, A. (ur.). (2000). Izazovi bioetike - zbornik radova. Zagreb:
Hrvatsko filozofsko društvo/ Pergamena.
4. Frković, A. (2006). Bioetika u kliničkoj praksi. Zagreb:
Pergamena.
5. Gosić, N. (2005). Bioetika in vivo.Zagreb: Pergamena.
6. Potter, V. R. (2007). Bioetika. Most prema budućnosti. Rijeka:
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci/Hrvatsko društvo za
kliničku bioetiku/Hrvatsko bioetičko društvo/Međunarodno
udruženje za kliničku bioetiku (ISCB).
7. Tomašević, L. (2004). U hodu s vremenom. Kršćanska etika i
izazovi vremena. Tomislavgrad: Naša ognjišta.
Dopunska 1. Bioetički izazovi. Izazovi globalne bioetike i biotehnologije.
literatura Bogoslovska Smotra. (2006), LXXVI, 2, 395-415.
2. Gosić, N. (2005). Bioetička edukacija. Zagreb: Pergamena.
3. Razvojni put bioetike-Od mostovne bioetike do bioprava i ljubavi prema
životu. Na granicama Riječi. Zbornik u čast mons. Drage Šimundže.
(2005). Split: CuS.
4. Religiozna bioetika: kršćanstvo i šintoizam. Bioetički svesci. (2006), 58.
Katedra za društvene znanosti-Medicinski fakultet u Rijeci.
5. Šegota, I. (ur.). (2006). Moralno-teološki aspekt palijativne skrbi i
hospicijskog pokreta. Bioetika i palijativna medicina. VI. Bioetički
okrugli stol (BOS6) - Zbornik radova. Rijeka: Medicinski fakultet u
Rijeci – Katedra za društvene znanosti, 103-111.
6. Šegota, I. (1994). Nova medicinska etika (Bioetika). Rijeka:
Medicinski fakultet.
7. Zergollern-Čupak, Lj. (2006). Bioetika i biomedicina. Zagreb:
Pergamena.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i studentima.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
194

Naziv kolegija Mediteranski korijeni filozofije
Kod HUMN 813 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je proučiti i istražiti filozofske rasprave, ostvarenja i domete filozofskih
Kompetencije i interdisciplinarnih znanstvenih doprinosa simpozija Mediteranski korijeni
koje se stječu filozofije te posebice odjeke i utjecaj pojedinih tema na suvremena
filozofska kretanja.
Stječu se kompetencije kritičkoga prosuđivanja i vrednovanja znanstvenih i
stručnih rasprava u filozofskom kontekstu.

provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Godišnji filozofski i interdisciplinarni simpozij Mediteranski korijeni
filozofije utemeljen je 2007. godine i dosad su održana četiri znanstva skupa
sa sudionicima iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja regije. Na
simpoziju se problematiziraju sljedeći tematski sklopovi koji će se ponuditi
potencijalnim doktorandima kao fokus za daljnja istraživanja i izbor teme
doktorske diseretacije
1) Mediteran kao kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti
2) Utemeljenje hrvatske filozofije na mediteranskom kulturno-
civilizacijskom prostoru
3) Filozofsko i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti
mediteranskog multikulturnog prostora.
4) Nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana.
5) Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma.
6) Poticaji mediteranske filozofije za uspostavu međucivilizacijskog
dijaloga.
7) Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma
U kolegiju će se razmatrati dosezi, ostvarenja, odjeci i utjecaj pojedinih
tema na suvremena filozofska kretanja te recepcija mišljenja mediteranskih
filozofa koji se obrađuju na simpoziju.
195
Preporučena 1. Knjižice sažetaka simpozija Mediteranski korijeni filozofije.

literatura 2. Kukoč, M. (ur.). (2009). Filozofija Mediterana. Zagreb: Hrvatsko
filozofsko društvo – Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
3. Kukoč, M. (ur. bloka). (2009). Tematski blok: Filozofija Mediterana –
od antike do suvremenosti. Filozofska istraživanja, 29, 116 (4), 641-
732.
4. Kukoč, M. (ur. bloka). (2007). Tematski blok: Mediteranski korijeni
filozofije. Filozofska istraživanja, 27, 107 (3), 511-634.
Dopunska 1. Osvrti i prikazi simpozija u znanstvenoj i stručnoj periodici
literatura 2. Djela filozofa i mediteranske teme koje se obrađuju na simpoziju
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima i nastavnicima, razmjena
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
196

Naziv kolegija Analitička filozofija: zadarski i riječki krug
Predavač dr. sc. Dunja Jutronić, red. prof.
Kod HUMN 813 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS bodovi 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uvid u osnovne metode analitičke filozofije. Temeljit uvid u zadarski i
Kompetencije riječki krug analitičke filozofije.
koje se stječu Metodologijski postupci redom:
h) Svladavanje temeljnih metoda istraživanja u analitičkoj filozofiji.
i) Svladavanje logike znanstvenoga istraživanja.
j) Uvid u rad i razvoj zadarskog i riječkog analitičkog kruga
Cilj: osposobljavanje za samostalno znanstveno istraživanje.
Način Samostalni rad studenata bit će organiziran kroz obradu pojedinih
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Predstavit će se osnovne postavke analitičke filozofije. Naglasak na vezi
između filozofije i znanosti. Filozofska pitanja razmatraju se sa stanovišta
znanosti. Vjerovanje da su čovjek i ljudski duh dio jedinstva prirodnog
poretka stvari pa ih tako treba i tumačiti. Postavke naturalizma i fizikalizma.
Počeci analitičke filozofije kod nas, krajem 70-tih godina prošlog stoljeća.
Tada nastaju analitički orijentirani Odsjeci za filozofiju u Zadru i Rijeci.
Detaljni prikaz i proučavanje razvoja analitičke filozofije, rad analitičkih
kružoka do današnjih dana.
Preporučena 1. Baccarini, E. (1994). Moralni sudovi. Rijeka: Hrvatski kulturni dom.

literatura 2. Baccarini, E. i Prijić-Samaržija, S. (2007). Praktična etika: Ogledi iz
liberalnoga pristupa nekim problemima praktične etike. Zagreb:
3. Berčić, B. (2002). Filozofija bečkog kruga. Zagreb: Kruzak.
4. Božičević, V. (1996). Filozofija britanskog empirizma. Zagreb:
Školska knjiga.
5. Jakić, M. (1993). Znanstveni realizam u filozofiji Hilaryja Putnama.
6. Jakić, M. (1989). Filozofija o znanosti. Zagreb: Hrvatsko filozofsko
društvo.
197
7. Jutronić, D. (1991). Lingvistika i filozofija: ogledi o filozofskoj

utemeljenosti lingvistike. (Biblioteka Filozofska istraživanja, knj. 39).
8. Markusović, A. (1988). Naturalizam i apriorna spoznaja. Zagreb:
9. Miščević, N. (2003). Filozofija jezika. Zagreb: Jesenski i Turk.
10. Miščević, N. (1990). Uvod u filozofiju psihologije. Zagreb: Grafički
zavod Hrvatske.
11. Miščević, N. i Smokrović, N. (ur.). (1989). Kompjutori, mozak i
ljudski um - zbornik tekstova. (Rijeka: Izdavački centar Rijeka).
12. Prijić-Samaržija, S. (2000). Društvo i spoznaja: Uvod u socijalnu
spoznajnu teoriju. Zagreb: Kruzak.
13. Smokrović, N. (2004). Logika i prirodno zaključivanje. Zagreb:
Filozofska istraživanja.
Dopunska 1. Dummett, M. (1994). Origins of Analytical Philosophy. Cambridge:
literatura Harvard University Press.
2. Glock, H. (2008). What is analytical philosophy? Cambridge:
3. Martinich, A. i Sosa, E. D. (ur.). (2005). Analytic Philosophy: An
Anthology. Blackwell.
4. Stroll, A. (2001). Twentieth-Century Analytical Philosophy. Columbia
University Press.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i studentima.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
198
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – KNJIŽEVNOST I KULTURA
MODUL KNJIŽEVNOST I KULTURA
199
Naziv predmeta Obvezni predmet modula

Naziv kolegija Kanonizacija i povijest hrvatske književnosti
Predavač dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, red. prof.
Kod HUMN 820 - 1
Status Kolegij u okviru Obveznog predmeta modula
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet modula).
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 4 sata predavanja i 60 do 70 sati samostalnog rada studenata
obrazloženje)
(literatura, radionice i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Studenti će na kraju kolegija ovladati terminologijom i metodološkom
Kompetencije aparaturom povezanom s jednim od najaktualnijih suvremenih pitanja
koje se stječu književne teorije i historiografske prakse a sve u svjetlu novih spoznaja o
vezi kanonizacije i povijesti književnosti kao i o poziciji komparativne
književnosti danas. Postići će se kompetencije ne samo u komparativnoj
analizi svih prethodnih hrvatskih povijesti književnosti nego i njihovih
sinkronijskih i dijakornijskih odnosa, zatim će se učvrstiti znanja u svezi s
najboljim primjerima književne historiografije u drugim europskim
književnostima. Studenti će se tijekom rada pripremati za samostalne
analize najkompleksnijih problema povezanih s kanonizacijom u
nacionalnom i nadnacionalnom okruženju, pri čemu će se velika pozornost
posvetiti ideologemima u korpusu povijesti književnosti.
Način Rasprave na mentorskim konzultacijama, seminarski radovi, sudjelovanje u
sudjelovanja individualnoj i grupnoj nastavi.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Čitanje i analiza svih važnijih hrvatskih povijesti književnosti od one Šime
Ljubića do knjiga iz našeg vremena. Utvrđivanje metodoloških polazišta s
dominantnom analizom ideoloških pozicija pisaca i njihove veze s
vremenom iz kojeg govore. Odnos povijesti književnosti u hrvatskoj
tradiciji s onima u europskoj književnosti te uočavanje primjera
uključivanja hrvatske književnosti u europske trendove. Pri čitanju teksta
bavit ćemo se utvrđivanjem nepromijenjenih vrijednosti i onih koje se
stalno stavljaju na kušnju kako bi testirale duh vremena. Čitat će se i
analizirati tekstovi u dogovoru sa studentima, što će biti uvjetovano
metodološkim polazištima njima bliskim kao i temama njihova doktorata.
Preporučena 1. Biti, V. (1989). Povijest književnosti nakon poststrukturalizma.
literatura Pripitomljavanje drugog: mehanizam domaće teorije. Zagreb.
2. Bloom, H. (1973). The Anxiety of Influence: A Theory of Poetry. New
York.
200
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL KNJIŽEVNOST I KULTURA
3. Flaker, A. (1986). Stilske formacije. Zagreb.

4. Dukić, D. (1995). Promišljanje književne historiografije u hrvatskoj
znanosti o književnosti. U Biti, V.; Ivić, N.; Užarević, J. (ur.). Trag i
razlika. Zagreb.
5. Ljubić, Š. (1864 – 1869). Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske.
Na podučavanje mladeži nacrtao (prof. Šime Ljubić), I-II. Rijeka.
6. Medini, M. (1902). Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i
Dubrovniku, knj.I. Zagreb.
7. Vodnik, B. (1913). Povijest hrvatske književnosti, knj. I, Od humanizma
do potkraj XVIII. stoljeća. Zagreb.
8. Ježić, S. (1944). Hrvatska književnost od početka do danas, 1100 –
1941. Zagreb.
9. Kombol, M. (1945). Poviest hrvatske književnosti do narodnog
preporoda. Zagreb.
10. Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb- Ljubljana.
(Redigirani prijevod na njemački jezik, Geschichte der kroatischen
Literatur. Von den Anfängen bis zur Gegenwart. Köln-Weimar-Wien.
1995.)
11. Jelčić, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
12. Novak, S. P. (1996 – 1999). Povijest hrvatske književnosti, I-III. Zagreb.
13. Novak, S. P. (1993). Povijest hrvatske književnosti od Baščanske ploče
do danas. Zagreb. (II. izdanje, I-IV, Split, 2004.)
Dopunska 1. Ravlić, J. (1955 – 1956). Odraz domaće stvarnosti u dubrovačkoj
literatura književnosti: Ivan Gundulić i njegova Dubravka. Anali Historijskog
instituta JAZU u Dubrovniku, IV-V, 323 – 354.
2. Kravar, Z. (1975). Studije o hrvatskom književnom baroku. Zagreb.
3. Banac, I. (1989). Gundulić u hrvatskim nacionalnim ideologijama 19. i 20.
stoljeća. U Novak, S. P. (ur.). Gundulićev san / Gundulić’s dream. Zagreb.
4. Bloom, H. (1996). The Western Canon. London.
5. Torbarina, J. (1997). Komparatističke rasprave. Novak, S. P. (ur.). Zagreb.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima Njemački jezik
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
201

Kod HUMN 820 - 2
4 ECTS, 6 sati
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 4 sata predavanja i 60 do 70 sati samostalnog rada studenata
obrazloženje)
(literatura, radionice i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Produbljenje kulturoloških uvida. Sposobnost kompleksnijeg teorijskog
Kompetencije mišljenja.
koje se stječu
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Freudova teorija kulture. Obrađivat će se tzv. metapsihološki tekstovi:
„Totem i tabu“ i „Mojsije i monoteizam“.
Bahtinova koncepcija kulture. Fenomen karnevalesknog u jeziku,
književnosti i kulturi.
Benjaminova koncepcija masovne kulture. Specifično mjesto Benjamina u
korpusu Frankfurtske škole, aura i njezino razaranje.
Adornovo i Horkheimerovo tumačenje kulture. Pojam industrije kulture.
Odnos elitne i masovne kulture.
Preporučena 1. Adorno, T., Horkheimer, M. (1974). Kulturna industrija:
literatura Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana. U Dijalektika prosvjetiteljstva
(Filozofijski fragmenti). Sarajevo.
2. Bahtin, M. M. (1978). Uvod. U Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna
kultura srednjega veka i renesanse. Beograd.
3. Benjamin, W. (1986). Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije. U
Estetički ogledi. Zagreb.
4. Freud, S. (1969). Nelagodnost u kulturi. U Iz kulture i umetnosti
(Odabrana dela Sigmunda Frojda, knj. 5). Novi Sad.
Dopunska 1. Biti, V. (2001). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.

literatura Zagreb.
provođenja
nastave
202
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
203

Naziv kolegija Stilistika književnog teksta
Kod HUMN 821 - 1
Status Temeljni kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati mentorskih konzultacija, seminara,
obrazloženje)
sudjelovanja na konferencijama, okruglim stolovima ili predavanjima i 80
sati samostalnog rada studenata (literatura i izrada samostalnih seminarskih
radova / istraživačkih projekata).
Cilj/ Sposobnost analitičkog pristupa stilističkom sloju jezične poruke, analitičke
Kompetencije kompetencije u interpretaciji stilističke vrijednosti literarnih tekstova,
koje se stječu analitička i praktična sposobnost interpretacije lirskih i proznih književnih
tekstova, sposobnost samostalne stilističke interpretacije.
Način Predavanja, samostalno interpretiranje književnog teksta, izrada
sudjelovanja seminarskog rada, diskusije, čitanje literature.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Književnost i jezik; književni i neknjiževni tekstovi; teorija recepcije;
naratologija: dijegeza, mimeza, pouzdani i nepouzdani pripovjedač,
pripovjedački stav, stil i struktura književnog djela; teorija otklona od
norme; metaliterarnost; interpretacije: lirika: Danijel Dragojević, Mak
Dizdar, Gustav Krklec, Tahir Mujičić, Jakša Fiamengo; proza: Ranko
Marinković; esejistika: Predrag Matvejević.
Preporučena 1. Pranjić, K. (1983). Stil i stilistika. U Škreb, Z.; Stamać, A. (ur.). Uvod u
literatura književnost. Zagreb.
2. Pranjić, K. (2002). Krležin stil. U O Krležinu stilu i koje o čem još.
Zagreb: Artresor, 5-72.
3. Vuletić, B. (2006). Afektivna stilistika Charlesa Ballya. Lingvistička
stilistika. Slobodni neupravni govor. U Govorna stilistika. 9-24, 24-46,
165-192.
4. Compagnon, A. (2006). Stil. U Bagić, K. (ur.). Bacite stil kroz vrata,
vratit će vam se kroz prozor. Zagreb: Naklada MD, 17-51.
5. Katičić, R. (1983). Književnost i jezik. U Škreb, Z., Stamać, A. (ur.).
Uvod u književnost. Zagreb, 139-173.
6. Božanić, J. (1992). Stilistički pristup, Usmenost/pisanost,
Mikrostrukture stila u facendama. U Komiške facende. Stilistika i
poetika usmene nefikcionalne priče Komiže, 73-90, 91-100, 147-187.
204
7. Božanić, J. (1984). Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječi.

Mogućnosti, 6-7.
8. Božanić, J. (1992). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka
Marinkovića. Mogućnosti, 1-2.
9. Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića – Samotni
život tvoj. Mogućnosti, 8-9.
Dopunska 1. Božanić, J. (1982). Interpretacija novele Ranka Marinkovića – Benito
literatura Floda fon Reltih. Mogućnosti, 3-4-5.
3. Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića – Anđeo.
Zadarska revija, 2-3.
4. Čale, F. (1973). Od stila do stilema. Zagreb.
5. Frangeš, I. (1959). Stilističke studije. Zagreb.
6. Guiraud, P. (1964). Stilistika. Sarajevo.
7. Katičić, R. (1981). Jezikoslovni ogledi. Zagreb.
9. Pranjić, K. (1998). Iz Bosne k Europi. Zagreb: MH.
10. Vinogradov, V. (1971). Stilistika i poetika. Sarajevo.
11. Vuletić, B. (1980). Fonetika književnosti. Zagreb.
12. Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Zagreb.
13. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Škreb, Z.;
14. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacija zapisa nepoznatog
pomorca iz 19. st. o životu „maloga“ na jedrenjacima. U Vidović, R.
Život pod jedrima. Split: Književni krug, 289-338.
15. Rimmon-Kenan, S. (1989). Naracija: Razine i glasovi. U Kramarić, Z.
(ur.). Uvod u naratologiju. Osijek: Izdavački centar Revija, 81-103,
16. Božanić, J.; Brešan, T. (2007). Slobodni neupravni govor u facendama
otoka Visa. Čakavska rič, XXXV, 2, 237-247.
17. Božanić, J. (2007). Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog
doživljaja mora. Čakavska rič, XXXV, 1, 17-53.
18. Solar, M. (2006). Smrt Sancha Panze. U Smrt Sancha Panze i drugi
eseji. Zagreb: Golden marketing, 9-36.
19. Solar, M. (1974). Pojam priče. U Ideja i priča, Liber: Zagreb.
20. Badurina, L. (1998). Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj
publicistici. Filologija, 30-31, 417-426.
21. Vuletić, B. (2005). Fonetika pjesme. Zagreb: FF Press.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
205

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
206

Naziv kolegija Časopis i hrvatski književni kanon
Predavač dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.
Kod HUMN 821 - 2
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti i studentice stječu osnovna znanja o tiskanim medijima, o

Kompetencije medijskoj slici nacionalne književnosti i o medijsko-recepcijskim razlozima
koje se stječu u proizvodnji njihovih specifičnih diskurzivnih praksi.
Način Rad na predmetnoj literaturi te pisanje eseja o jednome slobodno

sudjelovanja izabranome tiskanome mediju, po mogućnosti debate i uključivanje u
studenata u istraživački projekt.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Polazeći od teze o časopisu kao specifičnome mediju koji je uvelike
izmijenio sliku novovjekovnoga svijeta, u kolegiju se raščlanjuju temeljni
pojmovi (komunikacija – medij – periodika), utvrđuju se postulati časopisne
teorije (časopisoslovlja) te se daje kratak pregled povijesti ovoga medija od
prvih novina i almanaha do elektroničkih časopisa. Posebna se pozornost
posvećuje časopisu kao diskurzivnome poprištu unutar kojega se proizvodi i
kanon nacionalne književnosti s pripadajućim žanrovima, stilovima i
profesijima.
Preporučena 1. Brešić, V. (2005). Čitanje časopisa. Zagreb: MH, ili uvodna studija u
literatura Brešić, V. (2006/2007). Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća: studija
i bibliografija, sv. 1-5. Zagreb: FF-press.
2. Brešić, V. (2010). Je li elektronički časopis časopis? Prilog
časopisoslovlju. U Srdoč-Konestra, I.; Stolac, D. (ur.). Zbornik 8.
Riječki filološki dani. Rijeka: Filozofski fakultet.
3. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM i Barbat. (prevela
Popović, G. V. ili Rayner, P.; Wall, P.; Kruger, S. (2001). Media
studies. The Essential Introduction. London; New York: Routledge.
4. Protrka, M. (2008). Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u
hrvatskoj književnoj periodici 19. st. Zagreb: FF-press.
207
Dopunska 1. Dovifat, E. (1969). Handbuch der Publizistik, III. Berlin: Walter de

literatura Gruyter & Co.
2. Horvat, J. (1962). Povijest novinstva Hrvatske 1771 – 1939. Zagreb:
Stvarnost.
3. Kipphan, H. (2001). Handbook of Print Media. Tehnologies and
Production Methodes. Heidelberg: Springer.
4. Kronick, A. D. (²1976). A History of Scientific & Technical Periodicals.
The Origins and Development of the Scientific and Technical Press
1665 – 1790. Metuchen, New Jersey: The Scarecrow Press, Inc.
5. McLuhan, M. (1973). Gutenbergova galaksija. Nastajanje tipografskog
čoveka. Beograd: Nolit. (preveo Vučković, B.)
6. Vaupotić, M. (1965). Časopisi od 1914 – 1963. U Pavletić, V. (ur.).
Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća. Zagreb: Stvarnost, 669-
853.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
208

Naziv kolegija Mediteranski kontekst hrvatske književnosti
Predavač dr. sc. Ivan Bošković, doc.
Kod HUMN 821 - 3
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija pregledni / specijalistički
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je obraditi pojmove: lokalno, regionalno, mediteransko i europsko.
Kompetencije Identitet – nacionalni i kulturni; odnos prema Drugome i drukčijemu.
koje se stječu Identitet i stereotipi. Načini oblikovanja identiteta (strategije oblikovanja).
Posvijestiti (književnim primjerima) zašto je, zajedno s lokalnim,
regionalnim, srednjoeuropskim i europskim karakteristikama i
specifičnostima, mediteranizam bitno određenje hrvatske književne slike,
njezina slojevitoga nacionalnoga i kulturološkoga identiteta i prepoznavanja
u širem europskom duhovnom kontekstu. Kolegij je zamišljen kao
proučavanje književnih djela s mediteranskim kompleksima
(civilizacijskim, kulturološkim, mentalitetnim, ideološkim,
konfesionalnim…) unutar hrvatske književnosti, od najranijih dana do
suvremenosti. Osim na reprezentativna imena, književno-povijesna i
kritička je pozornost usmjerena i na proučavanje i problematiziranje manje
značajnih djela te na sve književne oblike i izražajne forme.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Suvremena hrvatska književnost – književno-povijesni nacrt.
Književnost kao način oblikovanja kulturnoga i nacionalnoga identiteta.
Mediteranska komponenta suvremene hrvatske književnosti.
Književno-povijesno i kritičko interpretiranje i problematiziranje manje
značajnih djela. Književni oblici i izražajne forme.
Preporučena 1. Braudel, F. Sredozemlje i carstva Mediterana u doba Filipa II. (hrvatski
literatura prijevod)
2. Braudel, F. (1990). Civilizacije kroz povijest. Zagreb: Globus.
3. Horden, P.; Purcell, N. (2000). The Corrupting Sea. A Study of
Mediterranean History. Oxford: Blackwell.
209
4. Davis, J. (1976). People of the Mediterranean. An Essay in

Comparative Social Anthropology. London: Routledge.
5. Oraić Tolić, D. (ur). (2006). Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u
srednjoeuropskim književnostima. Zagreb: FFpres.
6. Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: MH,
Lubljana: Cankarjeva založba.
7. Jelčić, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Naklada
Pavičić.
8. Novak, S. P. (2004). Povijest hrvatske književnosti, III-IV. Split:
Slobodna Dalmacija.
Dopunska 1. Nemec, K. (1997). Antologija hrvatske novele. Zagreb: Naklada Pavičić.
literatura 2. Nemec, K. (1995 – 2003). Povijest hrvatskog romana, I-III. Zagreb: ŠK.
3. Donat, B. (1998). Politika hrvatske književnosti i književnost hrvatske
politike. Zagreb: MH.
4. Donat, B. (1992). Crni dossier. Zagreb.
5. Pavletić, V. (ur.). (1964). Panorama hrvatske književnosti XX. stoljeća.
Zagreb: Stvarnost.
6. Čale, M. (2001). Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića.
Zagreb: ZZFF.
7. Čale, M. (2005). Oko Kiklopa. Zagreb: Arttresor naklada.
8. Mikić, R. (1988). Postupak karnevalizacije. Uvod u poetiku Ranka
Marinkovića. Beograd: Filip Višnjić.
9. Donat, B. (ur.). (1998). Književna kritika o Antunu Šoljanu. Zagreb:
Dora Krupićeva.
10. Donat, B. (1993). Bogatstvo vrta. Zagreb: Durieux-NZMH-ZZFF.
11. Bačić-Karković, D. (ur.). (2009). Rijeka Fabriju. Rijeka.
12. Donat, B. (ur.). (2007). Književna kritika o Nedjeljku Fabriju. Zagreb:
Dora Krupićeva.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
210

Naziv kolegija Mediteranski literarni identiteti
Predavač dr. sc. Inoslav Bešker, viši znan. sur.
Kod HUMN 821 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti stječu kompetencije ovladavanja analitičkom metodologijom
Kompetencije prikladnom za kulturalne studije, na konkretnom primjeru mediteranskih
koje se stječu identiteta sadržanih u književnim djelima, uz propitivanje interakcijskoga
komunikacijskog odnosa između kolektivnog imaginarija i književnih djela.
Način sudjelo- Sudjelovanje u skupnoj i individualnoj nastavi. Rasprave na mentorskim
vanja studenata konzultacijama. Seminarski radovi.
u provedbi kole-
gija
Okvirni sadržaj Kolegij nudi osnovni uvid u mediteranske identitete i alteritete izložene u
klasičnoj i suvremenoj književnosti. Ne želi davati odgovore, nego otvarati
pitanja i stimulirati studenta na analitičko razmišljanje i istraživanje.
(1) Propituje sâm pojam toposa na Mediteranu, razmatrajući koliko ga
određuje jezik ili mjesto ili vrijeme (logos, genius loci, odnosno Zeitgeist):
što je pjesnik koji na Siciliji pjeva grčki?, koji identitet nosi grčko, a koji
helensko ime u literaturi?, itd. Kakav se identitet posreduje Mediteranom na
drugim područjima (više od polovice Shakespeareovih djela bave se
Mediteranom)?
(2) Propituje se identitet mora kao mjesta i ne-mjesta (polazišta: Odiseja,
zemljovid T-O Isidora Sevillskoga), kao spoja i razdvoja: Didona i Enej u
Enejidi (Vergilije).
(3) Analiziraju se primjeri arhetipskih identiteta otoka i otočana: Dedal i
Ikar (Ovidije), Čistilište (Dante), „The isles of Greece“ u Childeu Haroldu
(Byron) itd.
(4) Istražuje se međuodnos arhetipskog sukoba brutalnih brđana i
primorskih pokvarenjaka u mediteranskoj literaturi. (4a) Analiziraju se
primjeri arhetipskih identiteta brđana: od Kiklopa u Odiseji do Morlakâ u
Voltairea (s pogledom na H. G. Wellsa). (4b) Istražuju se literarni arhetipovi
primorskog pokvarenjaka od Ramsesovih „narodâ s mora“ do suvremenih
predočaba o Bizantincima, Levantincipa ili općenito Južnjacima.
211
Književna djela se kontekstualiziraju s obzirom na doba nastanka i s

obzirom na doba recepcije, s obzirom na aktualne teorijske paradigme, te s
obzirom na koncepte nacionalne kulture i multikulturalnosti na početku
XXI stoljeća,
Preporučena 1. Matvejević, P. (2009). Mediteranski brevijar. Zagreb.
literatura 2. Culler, J. (2001). Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Zagreb.
(Poglavlja 'Kulturalni studiji' i 'Identitet, identifikacija, subjekt').
3. Shakespeare, W. Mletački trgovac. Othello. [u izvorniku ili bilo u kojem
prijevodu]
4. Mérimée, P. La Gouzla. Colomba. Carmen. [u izvorniku ili bilo u kojem
prijevodu]
Dopunska Određuje se individualno, ovisno o temi doktorske disertacije, te ovisno o
literatura studentovu baratanju svjetskim odnosno mediteranskim jezicima, u
dogovoru s mentorom i studentom.
U literaturi su sadržana
(1) teorijska i pregledna djela – npr.:
1. Cooke, M., Erdag G., Grant P. (ur.) Mediterranean Passages: Readings
from Dido to Derrida
2. Tommaseo, N. Per una letteratura cosmopolita.
3. Karapanou, M. Island Melancholy.
4. Matvejević, P. (2009). Mediteranski brevijar. Zagreb.
5. Bešker, I. I Morlacchi nella letteratura europea.
(2) književna djela – npr.:
1. Ovidije. Epistulae ex Ponto.
2. Valéry, P. Le Cimetière marin (Groblje uz more).
3. Twain, M. Innocents Abroad (Naivčine na putovanju).
4. Kazantzakis, N. Život i doživljaji Aleksisa Zorbasa.
5. Carić, M. Otok.
6. Mahfouz, N. Mirrors.
7. Pamuk, O. Istanbul.
Oblici provo- Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije.
đenja nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova:
znanja i • Dva kratka analitička eseja (8000-9600 znakova svaki) na zadane
polaganja ispita primijenjene teme uz korištenje stručne literature. Prezentacija jednog
od radova.
• Teorijski seminarski rad (25.000-30.000 znakova s aparatom), po
mogućnosti povezan s temom disertacije. Prezentacija u seminaru.
Jezik pouke i Hrvatski jezik

mogućnosti pra- Engleski jezik
ćenja na drugim
jezicima
kvalitete i us- studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
pješnosti izvedbe
svakog predmeta
i /ili modula
212

Naziv kolegija Pisati povijest, pričati priču: povijest hrvatske književnosti
Kod HUMN 821 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
do 80 sati samostalnog rada studenata (literatura i izrada samostalnih
seminarskih radova / istraživačkih projekata).
Cilj/ Studenti se upoznaju s praksom i teorijom povijesnih naracija s posebnim
Kompetencije naglaskom na književnu povijest. Oni učvršćuju vlastite kompetencije u
koje se stječu stvaranju sintetskih dijakronijskih pogleda ali uočavaju sinkronijske
okolnosti koje uvjetuju ideologeme u tekstu književnih povijesti kao i
njihov dodir s aktualnim poetološkim stanjem. Stječu se kompetencije u
analizi i interpretaciji ne samo hrvatskih nego i važnijih europskih naracija
pri čemu su prema izboru studenata te naracije usmjerene prema širim
zahvatima u kulturnu povijest. Studenti se pripremaju za samostalne analize
najkompleksnijih problema velikih naracija, kao što se pred njih postavlja
pitanje smisla takvih naracija danas i kritičkih polemika oko njih.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Specifičnost ovog kolegija proizlazi iz toga što je njegov nositelj i sam
jedan od sedmorice autora koji su se tijekom posljednjih stotinu godinu
okušali u pisanju povijesti hrvatske književnosti. Zbog toga se analize i
čitanja povijesti hrvatske književnosti uspostavljaju u dinamičku rešetku
međusobnih dodira s prethodnicima i s onima koji im slijede. Za vrijeme
rada proučavat će se čitav niz izvora koji pomažu uspostavljanju povijesnih
naracija, klasificirat će se tipovi takvih izvora i odrediti dodiri između
fiktivnog i nefiktivnog u takvom tipu tekstova. Iz vizure humanističkog
librealizma a u dogovoru sa studentima, što će biti uvjetovano
metodološkim polazištima i temom njihova doktorata, uspostavljat će se
sonde u povijesne naracije kako bi se pokazale granice takvih naracija, kako
bi se utvrdile njihove mane ali i prednosti koje donose društvu. U tom će se
smislu proučiti recepcija različitih povijesti kroz epohe kao i društvena
uloga njihovih pisaca te očekivanje javnosti od njih.
213
Preporučena 1. Ljubić, Š. (1864 – 1869). Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske.

literatura Na podučavanje mladeži nacrtao (prof. Šime Ljubić), I-II. Rijeka.
2. Medini, M. (1902). Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i
Dubrovniku, knj.I. Zagreb.
3. Vodnik, B. (1913). Povijest hrvatske književnosti, knj. I, Od
humanizma do potkraj XVIII. stoljeća. Zagreb.
4. Ježić, S. (1944). Hrvatska književnost od početka do danas, 1100 –
1941. Zagreb.
5. Kombol, M. (1945). Poviest hrvatske književnosti do narodnog
preporoda. Zagreb.
6. Frangeš, I. (1987). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb- Ljubljana.
(Redigirani prijevod na njemački jezik, Geschichte der kroatischen
Literatur. Von den Anfängen bis zur Gegenwart. Köln-Weimar-Wien.
1995.)
7. Jelčić, D. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
8. Novak, S. P. (1996 – 1999). Povijest hrvatske književnosti, I-III.
Zagreb.
9. Novak, S. P. (1993). Povijest hrvatske književnosti od Baščanske ploče
do danas. Zagreb. (II. izdanje, I-IV, Split, 2004.)
Dopunska 1. Biti, V. (1989). Povijest književnosti nakon poststrukturalizma.
literatura Pripitomljavanje drugog: mehanizam domaće teorije. Zagreb.
2. Bloom, H. (1973). The Anxiety of Influence: A Theory of Poetry. New
York.
3. Flaker, A. (1986). Stilske formacije. Zagreb.
4. Dukić, D. (1995). Promišljanje književne historiografije u hrvatskoj
znanosti o književnosti. U Biti, V.; Ivić, N.; Užarević, J. (ur.). Trag i
razlika. Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
214

Naziv kolegija Suodnos književnosti i povijesti
Kod HUMN 821 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je kolegija usvojiti detaljna znanja o suodnosu književnosti i zbilje.
Kompetencije Osposobljavanje studenata za doživljaj i razumijevanje estetskih, etičkih,
koje se stječu didaktičkih i drugih vrijednosti književnosti.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Vrste umjetnosti. Vrste književnosti. Književnost kao vrsta umjetnosti.
Odnos književnosti i zbilje. Nacionalne, kozmopolitske, socijalne i
književnoumjetničke sastavnice književnosti. Zbilja u djelima A. K.
Miošića, A. Šenoe, A. Kovačića, K. Š. Đalskog, J. Leskovara, B. Lovrića,
D. Šimunovića, I. Andrića, I. Aralice i dr. Zbilja u usmenoj književnosti.
Preporučena 1. Aristotel. O pjesničkom umijeću. (bilo koje izdanje)
literatura 2. Andrić, I. (1997). Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske
vladavine (doktorska disertacija). Beograd.
3. Klaić, V. (1974). Povijest Hrvata, knj. I – V, Zagreb: MH.
4. Šišić, F. (1925). Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb.
5. Ćirković, S. (1964). Istorija srednjovjekovne bosanske države. Beograd.
6. Dragić, M. (2005). Književna i povijesna zbilja. Split: HKD Napredak.
7. Žmegač, V. (1982). Književnost i zbilja. Zagreb: Suvremena misao.
8. Dragić, M. (2008). Usmena epika. Povjesne predaje. Etiološke predaje.
U Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti. Fakultetski udžbenik.
Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. www.ffst.hr
9. Dragić, M. (2007). Ilirske teme u suvremenom narodnome
pripovijedanju. U Brešić, V. (ur.). Osmišljavanja. Zagreb: Sveučilište u
Zagrebu, Filozofski fakultet, FF-PRESS, 153-171.
10. Dragić, M. (2009). Starohrvatske povijesne teme u suvremenom
narodnom pripovijedanju. U Zbornik radova Filozofskog fakulteta u
Splitu, 1. (u tisku)
215
Dopunska 1. Botica, S. (1995). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb.

literatura 2. Dragić, M. (2005). Zbilja o harambaši Andrijici Šimiću u usmenoj i
pučkoj epici. U Milas, M.; Mimica, I. (ur.). Andrija Šimić – Izuzetna
pojava među hajducima. Split: Logos-tours, 65-92.
3. Graves, R. (2003). Grčki mitovi. Zagreb.
4. Škobalj, A. (1998). Obredne gomile. Split.
5. Solar, M. (1998). Edipova braća i sinovi. Zagreb.
6. Fučić, B. (1962). Sveti Juraj i Zeleni Juraj. Zagreb: JAZU.
7. Kulušić, Š. (1979). Stara slavenska religija u svjetlu novijih
istraživanja. Sarajevo.
9. Pilar, I. (1931). O dualizmu u vjeri starih Slovjena i o njegovu podrijetlu
i značenju. U Boranić, D. (ur.). Zbornik za narodni život i običaje južnih
Slavena. Zagreb: JAZU, knj. XXVIII, sv. 1, 1-86.
10. Dragić, M.; Odža, I. (2009). Kliški kapetan Petar Kružić i njegova
supruga Jerolima u književnosti, povijesti i suvremenom narodnome
pripovijedanju. Lingua Montenegrina, br. 5.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
216
I. Izborni samostalni kolegij modula
Naziv predmeta I. izborni samostalni kolegij modula

Naziv kolegija Gotski roman (1764. – 1820.)
dr. sc. Gordana Galić Kakkonen, asistent
Kod HUMN 822 - 1
Status Samostalni izborni kolegij
5 ECTS, 8 sati
Vrsta kolegija teorijski / povijesni
ECTS 5 ECTS
Kolegij se nudi kao izborni samostalni kolegij. Sastoji se od 8 sati
(uz
mentorskih konzultacija, seminara, sudjelovanja na konferencijama,
odgovarajuće
okruglim stolovima ili predavanjima i 120 sati samostalnog rada studenata
obrazloženje)
(literatura i izrada samostalnih seminarskih radova / istraživačkih
projekata).
Cilj/ Studenti se osposobljavaju za prepoznavanje, analizu i evaluaciju djela koja
Kompetencije pripadaju gotskoj književnosti (žanru gotskog romana). Posebna se
koje se stječu pozornost posvećuje dekodiranju pozicija gotskog romana unutar
političkoga, ekonomskoga i kulturnoga konteksta u razdoblju druge
polovine 18. stoljeća i prve četvrtine 19. stoljeća, s osobitim osvrtom na
njegov značaj u okviru epohe romantizma, što omogućuje studentima
produbljivanje znanja o razdoblju predromantizma i romantizma u
europskim književnostima saznanjima o gotskoj književnosti kao
književnom pravcu i o gotskoj književnosti (romanu) kao žanru.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Goti – srednji vijek – gotičko/gotsko. Gotska književnost kao pokret.
Gotsko i njegove stilske karakteristike. Elementi gotskog u romanu, drami,
kraćim pripovjednim oblicima i poeziji. Kritika, parodija. Gotsko naslijeđe
u suvremenom romanu i filmu. Od H. Walpola do S. Kinga. Unutar kolegija
propituje se sljedeće: kako nastaju osjećaji jeze i strave na psihološkoj
razini, utjecaj nadnaravnog, odnos između dobra i zla, kako gotsko
preispituje društvene kategorije, klasne i spolne uloge, poigravanje s
granicama, položaj gotskog kao trivijalnog te odnos realnog i irealnog u
gotskom romanu.
Težište se unutar kolegija stavlja na najintenzivnije razdoblje gotske
književnosti (1764. – 1820.) i na roman kao dominantnu vrstu gotske
književnosti. Analiziraju se reprezentativna djela nastala u razdoblju između
1764. i 1820. godine kada žanr doživljava svoj vrhunac.
217
Preporučena 1. Botting, F. (1996). Gothic. Routledge.

literatura 2. Ellis, M. (2000). The History of Gothic Fiction. Edinburgh:
University Press. (selektivno)
3. Wright, A. (2007). Gothic fiction: A reader’s guide to essential
criticism. Palgrave Macmillan.
Od ponuđenih naslova studenti trebaju odabrati najmanje tri romana.
Postoje različita izdanja i prijevodi (za neke od navedenih djela): M.
Shelley: Frankenstein, H. Walpole: Otrantski dvorac (The Castle of
Otranto), A. Radcliffe: Udolphove tajne (The Mysteries of Udolpho), M. G.
Lewis: Redovnik (The Monk), C. R. Maturin: Lutalica Melmoth (Melmoth
the Wanderer), J. Austen: Opatija Northanger (Northanger Abbey), J.
Potocki: Rukopis nađen u Zaragozi, M. de Sade: Justine, E. T. A.
Hoffmann: Đavolji eliksiri.
Dopunska 1. Clery, E. J. (1999). The Rise of Supernatural Fiction 1762-1800.
literatura Cambridge: University Press.
2. Davison, C. M. (2010). History of the Gothic – Gothic Literature 1764 –
1824. University of Wales Press – Gothic Literary Studies.
3. Gamer, M. (2006). Romanticism and the Gothic: Genre, Reception, and
Canon Formation. Cambridge: University Press.
4. Izbor relevantnih tekstova: E. Burke: A Philosophical Enquiry into the
Origin of Our Ideas of the Sublime and Beautiful (1759); A. Aikin: On
the Pleasure Derived from Objects of Terror (1773); A. Radcliffe: On
the Supernatural in Poetry (1826); S. Freud: The Uncanny (1919).
5. Praz, M. (1974). Agonija romantizma. Beograd: Nolit.
6. Punter, D.; Byron, G. (2004). The Gohic. Blackwell Publishing.
7. Hogle, J. E. (ur.). (2002). The Cambridge Companion to Gothic Fiction.
Cambridge: University Press. (selektivno)
8. Todorov, T. (1987). Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Rad.
9. Townshend, D. (2007). The Orders of Gothic – Foucault, Lacan, and the
Subject of Gothic Writing 1764-1820. AMS Press.
10. Rječnik gotskih književnih termina na stranici:
http://personal.georgiasouthern.edu/~dougt/goth.html
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski jezik / Engleski jezik
mogućnosti Napomena: za uspješno svladavanje materije potrebno je barem pasivno
praćenja na znanje engleskoga jezika budući da je većina literature na tom jeziku.
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
218

Naziv kolegija Hrvatsko usmeno pjesništvo u Dalmaciji i klasična poetska djela drevnog
Mediterana
Predavač dr. sc. Ivan Mimica, prof. emeritus
Kod HUMN 822 - 2
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Dublje upoznati izabrane dijelove hrvatske i mediteranske klasične usmeno-
Kompetencije poetske baštine s posebnim težištem na komparativnim aspektima.
koje se stječu Produbljivanje znanja iz poetike i metodologije znanosti o usmenoj
književnosti. Razvijanje senzibiliteta za umjetničke aspekte književnih
ostvarenja, te izoštravanje kriterija za njihovu prosudbu. Razumijevanje i
usvajanje općeljudskih moralnih vrijednosti. Razvijanje interpretativnih i
istraživačkih sposobnosti kandidata za proučavanje svijeta književnih djela.
Način Aktivno praćenje predavanja i sudjelovanje u raspravama o pojedinim
sudjelovanja aspektima obrađene teme. Samostalna obrada odnosno istraživanje
studenata u izabranih tema i književnih problema (seminarski radovi). Konzultacije i
provedbi razgovori o različitim sadržajnim, motivskim i estetskim pitanjima i
kolegija komparativnim aspektima programskih sadržaja.
Rasprave na mentorskim konzultacijama, seminarski radovi, sudjelovanje u
individualnoj i grupnoj nastavi.
Okvirni sadržaj Hrvatsko usmeno pjesništvo (epsko, epsko-lirsko…) u Dalmaciji.
Sumersko-akadski epski spjev o Kralju Gilgamešu. Staroegipatska
pripovjedna književnost. Starohebrejska književnost. Starozavjetne predaje.
Grčka herojska epopeja – Homerovi epovi. Umjetnička snaga hrvatske
usmene epske poezije. Motiv Odiseje u hrvatskoj usmenoj epici.
Preporučena 1. Petrović, S. (ur.). (1982). Klasične književnosti Bliskog istoka. U
literatura Povijest svjetske književnosti, knj. 1. Zagreb: Mladost.
2. Vratović, V. (ur.). Grčka/antička književnost. U Povijest svjetske
književnosti, knj. 2. Zagreb: Liber – Mladost.
3. Ivšić, S. (ur.). (1961). Homerova Ilijada. Zagreb: MH. (preveo i
protumačio Tomo Maretić)
4. Ivšić, S. (ur.). (1961). Homerova Odiseja. Zagreb: MH. (preveo i
protumačio Tomo Maretić)
5. Delorko, O. (1979). Zanemareno blago. O hrvatskoj narodnoj poeziji.
Zagreb: Nakladni zavod MH.
219
6. (1996). Splitski polihistor Julije Bajamonti. Zbornik radova sa

znanstvenog skupa održanog 30. listopada 1994. Split: Književni krug.
7. Višić, M. (1993). Književnost drevnog Bliskog istoka. Zagreb:
Naprijed.
Dopunska 1. Kekez, J. (1989). Bugaršćice. Starinske hrvatske narodne pjesme.
literatura Split: Književni krug.
2. Delorko, O. (ur.). (1969). Ljuba Ivanova. Hrvatske starinske narodne
pjesme sakupljene u naše dane po Dalmaciji. Split: MH.
3. Perić Polonije, T. (1996). Tanahna galija. Antologija usmene lirike iz
Dalmacije. Split: Književni krug.
4. Gudelj, P. (ur.). (1999). Hrvatska Odiseja. Baška voda: Mala naklada
kuća Sveti Jure.
5. Preprek, S. (prev.). (1961). Gilgameš. Asirsko-babilonski epos.
Sarajevo: Veselin Masleša.
6. Mimica, I. (1978). Otvorenost stvaranja. Rasprave i članci iz usmene
književnosti. Split: Čakavski sabor.
7. Delorko, O. (ur.). (1964). Epske narodne pjesme I, knj. 24. PSHK.
Zagreb: Zora – MH.
8. Bošković Stulli, M. (ur.). (1964). Epske narodne pjesme II, knj. 25.
PSHK. Zagreb: Zora – MH.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
220

Naziv kolegija Imagološki pristup i povijest književne kulture
Predavač dr. sc. Davor Dukić, red. prof.
Kod HUMN 822 - 3
5 ECTS, 8 sati
Godina II. Semestar II.
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Usvajanje temeljnih pojmova i koncepata imagološke analize te njihova
Kompetencije primjena na izabranoj tekstualnoj građi.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Povijest imagoloških istraživanja (rana i novija francuska imagologija;
Aachenska škola; imagologija i europski studiji). Temeljni imagološki
pojmovi (heteropredodžba, autopredodžba, imagem/stereotip, osobni i
kulturni imaginarij). Imagološka istraživanja u hrvatskoj znanosti o
književnosti i kulturnoj povijesti (T. Matić, M. Zorić, D. Šokčević, Z.
Blažević, N. Raspudić). Perspektive imagološkog pristupa u istraživanju
povijesti književne kulture. Istraživačke zadaće studenata.
Preporučena 1. Dukić, D.; Blažević, Z.; Plejić Poje, L.; Brković, I. (ur.). (2009). Kako
literatura vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa.
2. Oraić Tolić, D.; Kulcsár Szabó, E. (ur.). (2006). Kulturni stereotipi:
Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb:
FFpress.
3. Beller, M.; Leerssen, J. (ur.). (2007). Imagology. The cultural
construction and literary representation of national characters – A
critical survey. Amsterdam, New York.
4. Dukić, D. (2009). The Concept of the Cultural Imagery: Imagology
with and not against the early. U Coutinho, E. F. (ur.).
Völkerpsychologie // Discontinuities and Displacements: Studies in
Comparative Literature (Proceedings of the XVIII. Congress of the
ICLA). Rio de Janeiro: Aeroplano editora, 71-80.
Dopunska 1. Zorić, M. (1992). Književna prožimanja hrvatsko-talijanska. Split:
Književni krug.
221
literatura 2. Dukić, D. (2004). Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj

književnosti 16. do 18. stoljeća. Zadar: Thema.
3. Šokčević, D. (2006). Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata:
Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga. Zagreb:
Naklada P.I.P. Pavičić.
4. Blažević, Z. (2008). Iirizam prije ilirizma. Zagreb: Golden marketing,
Tehnička knjiga.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
222

Naziv kolegija Književna teorija za novo tisućljeće
dr. sc. Brian Willems, asistent
Kod HUMN 822 - 4
Status Samostalni izborni kolegij (HUMN 823-3)
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Po završetku ovog kolegija studenti bi trebali biti dobro upoznati s
Kompetencije raznovrsnim pravcima u kojima se kreće književna teorija ranog 21.
koje se stječu stoljeća. Počevši od kraja postmodernizma, studenti će istraživati I
propitivati radove nekih od najradikalnijih suvremenih mislilaca iz sve
ekspanzivnijeg područja književnosti, kao što su Terry Eagleton, Brian
Boyd, Franco Moretti, Lev Manovich i drugi. Studenti će stjecati vještine
potrebne za bavljenje književnom teorijom koja razmatra poviješću prožete
domene kognitivizma, evolucije, rodnih i rasnih studija, kulturalne analize i
novih medija te njezino propitivanje.
Način Rasprave na mentorskim konzultacijama, seminarski radovi, sudjelovanje
sudjelovanja u individualnoj i grupnoj nastavi.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kulturalna komodifikacija marksizma; smrt postmodernizma; povratak
morala; dijalektika ljudskoga; evolucija; adaptiranje i inteligencija;
evolucija i književnost; zasluživanje pažnje čitatelja; razine pojašnjavanja;
postfeminizam i popularna kultura; feminizam i nasilje; rase, žene i mediji;
modeli književnih povijesti; književnost u „mnoštvu činjenica”; kartografija
knjiga; stilske mutacije; novi mediji i avangardni film; transkodiranje;
tehnologija i stil; baze podataka i pripovijedanje.
Preporučena 1. Boyd, B. (2009). On the Origin of Stories: Evolution, Cognition, and
literatura Fiction. Cambridge: Harvard University Press.
2. Eagleton, T. (2004). After Theory. New York: Basic Books.
3. Hall, G.; Birchall, C. (2006). New Cultural Studies. Adventures in
Theory. Edingburgh: Edinburgh University Press.
4. Manovich, L. (2001). The Language of New Media. Cambridge: MIT
Press.
5. Moretti, F. (2005). Graphs, Maps, Trees: Abstract Models for Literary
History. London; New York: Verso.
223
6. Tasker, Y.; Negra, D. (ur.). (2007). Interrogating Postfeminism:

Gender and the Politics of Popular Culture. Durham: Duke University
Press.
Dopunska 1. Carroll, J. (2004). Literary Darwinianism: Evolution, Human Nature,
literatura and Literature. New York; London: Routledge.
2. Harringan, P.; Wardrip-Fruin, N. (ur.). (2009). Third Person:
Authoring and Exploring Vast Narrative. Cambridge: MIT Press.
3. Hayles, N. K. (2008). Electronic Literature: New Horizons for the
Literary. Notre Dame: University of Notre Dame.
4. Miller, P. (ur.). (2008). Sound Unbound: Sampling, Digital Music and
Culture. Cambridge: MIT Press.
5. Moretti, F. (ur.). (2007). The Novel: Volume 1 (History, Geography
and Culture), Volume 2 (Forms and Themes). Princeton: Princeton
University Press.
6. Salih, S.; Butler, J. (ur.). (2004). The Judith Butler Reader. Malden:
Blackwell.
7. Sloterdijk, P. (2004). Anthropo-Technology. NPQ, 21, 4, 40-47.
8. Willems, B. (2010). Facticity, Poverty and Clones: On Kazuo
Ishiguro's Never Let Me Go. New York; Dresden: Atropos Press.
9. Wolk, D. (2007). Reading Comics: How Graphic Novels Work and
What they Mean. Philadelphia: Perseus.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti Hrvatski jezik
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
224

Naziv kolegija Književnost i identitet
Predavač/i dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof.
mr. sc. Antonija Primorac, asistent
Kod HUMN 822 - 5
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
Kolegij se nudi kao izborni samostalni kolegij. Sastoji se od osam sati
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
(literatura i izrada samostalnih seminarskih radova/istraživačkih projekata).
Cilj/ Po završetku ovog kolegija studenti bi trebali biti upoznati sa sljedećim
Kompetencije književnoteorijskim pravcima druge polovice dvadesetog stoljeća te
koje se stječu njihovim interpretacijama tvorbe identiteta u književnosti: feminističkim,
postfeminističkim, LGBT/queer i postkolonijalnim. Studenti će stjecati
vještine potrebne za teorijsku analizu književnog teksta, s naglaskom na
razmatranje odnosa tvorbe identiteta s jedne strane te pitanjâ roda/spola,
tijela/tjelesnosti, seksualnosti/žudnje, rase, klase, te nacije/zajednice.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Identitet vs. subjektivitet; rodni studiji i propitivanje prikaza identiteta u
kanonskoj književnosti; rod, tijelo i identitet; queer studiji,
heteronormativnost i identitet; rasna hibridnost i identitet; kulturalna
hibridnost i identitet; nacija i naracija; postkolonijalne interpretacije
identiteta u kanonskoj književnosti; analiza kolonijalnog diskursa i
književnost.
Preporučena 1. Ashcroft, Bill, Gareth Griffiths, i Helen Tiffin. Empire Writes Back:
literatura Theory and Practice in Post-Colonial Literatures. London: Routledge,
1989.
2. Ashcroft, Bill, Gareth Griffiths i Helen Tiffin (ur.). The Post-Colonial
Studies Reader. London/New York: Routledge, 1995.
3. Boehmer, Elleke. Colonial and Postcolonial Literature: Migrant
Metaphors. Oxford: Oxford University Press, 1995.
4. Braidotti, Rosi. Nomadic Subjects: Embodiment and Sexual Difference
in Contemporary Feminist Theory. New York: Columbia University
Press, 1994.
5. Butler, Judith. Gender Trouble: Feminism and the Subversion of
Identity. New York: Routledge, 1990.
225
6. Deleuze, Gilles & Felix Guattari. Kafka: Toward a Minor Literature.

Minneapolis/London: University of Minnesota Press, 1986.
7. Fanon, Frantz. Black Skin, White Masks. (s uvodnim tekstom Kwame
Anthony Appiaha). New York: Grove Press, 2008 (c. 1952).
8. Foucault, Michel. History of Sexuality, Vol. 1: An Introduction.
London: Vintage, 1990.
9. Irigaray, Luce. An Ethics of Sexual Difference. London/New York:
Continuum, 2004.
10. Hall, Donald E. Queer Theories. New York: Palgrave Macmillan,
2003.
11. Loomba, Ania. Colonialism/Postcolonialism. New York/London:
Routledge, 1998.
12. Said, Edward. Culture and Imperialism. London: Vintage, 1994.
13. Wittig, Monique. The Straight Mind and Other Essays. Boston: Beacon
Press, 1992.
Dopunska Mentor u dogovoru sa studentom vrši individualni izbor literature oblikovan
literatura prema potrebama teme doktorske disertacije.
Zajednička dopunska literatura je sljedeća:

1. Ashcroft, Bill, Gareth Griffiths i Helen Tiffin. Post-Colonial Studies:
The Key Concepts. London: Routledge, 2000.
2. Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.
Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
3. Makaryk, Irena R. Encyclopedia of Contemporary Literary Theory:
Approaches, Scholars, Terms. Toronto: University of Toronto Press,
1993.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i unutar i izvan Odsjeka, ocjenjivanje seminara izvan Odsjeka (ko-
uspješnosti mentorstvo na seminaru), publiciranje seminara/članka u časopisima ili
izvedbe svakog zbornicima, izlaganje na znanstvenim skupovima, publiciranje u
predmeta i /ili zbornicima.
modula
226

Naziv kolegija Krleža i drugi
Kod HUMN 822 - 6
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Kompetencije aparaturom naratološke, semiotičke i filološke analize teksta. Stječu
koje se stječu kompetencije u analizi i interpretaciji Krležinih tekstova s uvažavanjem
komparativne komponente, kulturalne i književne. Studenti se pripremaju
za samostalne analize najkompleksnijih problema strukturalne analize i
interpretacije proznih tekstova, ali i interdisciplinarne analize, tekstualne i
kulturalne.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Čitanje i analiza ključnih Krležinih romana. Komparativna analiza u odnosu
na romane iz istog i suprotstavljenog (postkolonijalnog) kulturalnog kruga.
Popis literature ovisi o interesima studenata i fokusu njihove doktorske
disertacije.
Preporučena 1. Škvorc, B. (2003). Ironija i roman: u Krležinim labirintima. Zagreb:
literatura Naklada MD.
2. Lasić, S. (1989 – 1993). Krležologija, knj. 1-5. Zagreb: Globus.
3. Matvejević, P. (1987). Razgovori s Krležom. Beograd. BIGZ.
4. Bogert, R. (1991). The Writer As a Naysayer. Miroslav Krleža and the
Aesthetic of Interwar Central Europe. Columbus Ohio: Slavica
Publishers Inc.
5. Frangeš, I. (1974). Matoš, Vidrić, Krleža. Zagreb: SNL.
6. Žmegač, V. (1986). Krležini europski obzori. Djelo u komparativnom
kontekstu. Zagreb: Znanje.
7. Matković, M. (ur.). (1963). Miroslav Krleža. Zagreb: JAZU.
Dopunska 1. Škvorc, B. (2005). Gorak okus prešućenog. Zagreb: Alfa.
literatura 2. Tematski broj povodom 100-godišnjice rođenja Miroslava Krleže.
(1993). Republika, 11-12.
227
3. (1994). Lasić za i protiv – Razgovor o Lasiću. Republika, 3-4, 40-59.

4. Marjanić, S. Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim
zapisima 1914-1921/22.
5. Visković, V. (ur.). Krležijana I, II. Bibliografija Miroslava Krleže.
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
228

Naziv kolegija Marin Držić
Kod HUMN 822 - 7
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
Kolegij se nudi kao izborni samostalni kolegij. Sastoji se od osam sati
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Tijekom rada na kolegiju studenti će ovladati svim važnijim punktovima
Kompetencije stoljetne recepcije Držićevih djela i njegove biografije. Usto postići će
koje se stječu kompetenciju u svim Držićevim tekstovima te ostvariti uvid u analizu i
interpretaciju brojnih dramskih tekstova iz europskog ranog novovjekovlja.
Studenti će se pripremiti za samostalne analize srodnih problema u
hrvatskoj dramskoj književnosti a obučit će se i u složenim pitanjima novog
historicizma i mogućih interpretacija Držićevih književnih i neknjiževnih
tekstova u tom ključu.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Čitanje i analiza svih Držićevih tekstova te urotničkih pisama. Upoznavanje
s dramskom književnošću u Dubrovniku prije Marina Držića. Semiotička
analiza tih tekstova, te prijedlog novohistoricističkog pristupa. U dogovoru
sa studentima, a bitno uvjetovano metodološkim polazištima i temom
njihova doktorata, proširit će se korpus na dramsku književnost renesanse u
Italiji i njezine odjeke u drugim zemljama. Posebna će se pozornost
posvetiti pitanjima sociologije drame i kazališta.
Preporučena 1. Rešetar, M. (ur.). (1930). Djela Marina Držića. Stari pisci hrvatski,
literatura VII (2). Zagreb.
2. Čale, F. (ur.). (1979). Marin Držić. Djela. Zagreb.
3. Pantić, M. (1958). Četiri stoleća u potrazi za pravim likom Marina
Držića. U Letopis Matice srpske, knj. 382, sv. 5. Novi Sad. 339-373.
4. Košuta, L. (1961). Siena nella vita e nell’opera di Marino Darsa /
Marin Držić. U Ricerche slavistiche, IX, 67-192.
5. Košuta, L. (1964). Il mondo vero e il mondo a rovescio in ’Dundo
Maroje’ di Marino Darsa / Marin Držić. U Ricerche slavistiche, XII,
65-122.
6. Novak, S. P. (1984). Planeta Držić. Zagreb.
229
7. Mrkonjić, Z. (1985). Ogledalo mahnitosti. Zagreb.

8. Šporer, D. (ur.). (2007). Poetika renesansne kulture. Novi historizam.
Zagreb.
9. Novak, S. P. i dr. (ur.). (2008). Leksikon Marina Držića. Zagreb.
Dopunska 1. Krleža, M. (1948). O našem repertoaru. Povodom 400. godišnjice
literatura Tirene. U Djelo, 1, 34-40. Zagreb.
2. Novak, S. P.; Lisac, J. (1984). Hrvatska drama do Narodnog
preporoda, I-II. Split.
3. Novak, S. P. (1997). Povijest hrvatske književnosti. Od humanističkih
početaka do Kašićeve gramatike 1604, sv. 2. Zagreb.
4. Šporer, D. (2005). Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame.
Zagreb.
5. Stojan, S. (2007). Slast tartare: Marin Držić u svakodnevnici
renesansnog Dubrovnika. Zagreb, Dubrovnik.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima Njemački jezik
predmeta i /ili
modula
230

Naziv kolegija Mediteran u putopisima europskih autorica
Predavač dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, doc.
Kod HUMN 822 - 8
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
Kolegij se nudi kao samostalni kolegij modula. Sastoji se od 8 sati
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Cilj je kolegija upoznavanje s književnim putopisima europskih autorica 19.
Kompetencije i ranog 20. stoljeća s naglaskom na djelima s njemačkog i engleskog
koje se stječu govornog područja.

Način Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u raspravama o pojedinim
sudjelovanja književnim djelima, kritički odnos prema pročitanom tekstu, kao i pisanje
studenata u kritičkih osvrta na zadanu temu.
provedbi Rasprave na mentorskim konzultacijama, seminarski radovi, sudjelovanje u
kolegija individualnoj i grupnoj nastavi.
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi ženskim putopisom o Mediteranu s naglaskom na djelima
nastalim tijekom 19. i na početku 20. stoljeća. Propitujući vezu između
žanra i roda, odnosno specifičnosti putopisa kao književnog žanra s jedne
strane i posebitosti položaja žene u kontekstu putovanja i pisanja s druge
strane, pokušava se dati uvid u način na koji zapadnjačke autorice
doživljavaju prostor Mediterana. Polazeći od pojma Orijenta koji u tom
razdoblju obuhvaća široko geografsko područje koje objedinjuje
najrazličitije fenomene, te uvažavajući feminističku i postkolonijalnu
teoriju, analiziraju se strategije prikazivanja orijentalnih gradova, tradicijske
kulture i običaja, s posebnim naglaskom na opisima položaja žene.
Preporučena 1. Hodgson, B. (2002). No Place for a Lady. Vancouver: British Columbia.

literatura 2. Polk, M.; Tiegreen, M. (2001). Women of Discovery. New York.
3. Hodgson, B. (2005). Dreaming of East. Vancouver: British Columbia.
4. Halbinger, G. (2006). Frauen reisen in die Fremde. Wien.
Dopunska 1. Frederiksen, E.; Archibald, T. (1989). Der Blick in die Ferne. (Zur
literatura Reiseliteratur von Frauen). U Gnüg, H.; Möhrmann, R. (ur.). Frauen,
Literatur, Geschichte: Schreibende Frauen vom Mittelalter bis zur
Gegenwart, 104-122. Frankfurt/M.
2. Keay, J. (2009). Mehr Mut als Kleider im Gepäck. Frauen reisen im 19.
Jahrhundert durch die Welt. München.
231
3. Krauze, J. M. (2006). Frauen auf Reisen. Kulturgeschichtliche Beiträge

zu ausgewählten Reiseberichten von Frauen aus der Zeit 1842-1940.
Hamburg.
4. Hilmes, C. (2004). Aufbruch ins Unbekannte: Frauen reisen in den
Orient. U Skandalgeschichten. Aspekte einer Frauenliteraturgeschichte,
43-60, Königstein im Taunus.
5. Grubišić Pulišelić, E. 2009. Dalmatien als Heterotopie in Ida von
Düringsfelds Reise-Skizzen. U Kabić, S.; Lovrić, G. Mobilität und
Kontakt. Deutsche Sprache, Literatur und Kultur in ihrer Beziehung
zum südosteuropäischen Raum, 265-276. Zadar.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
232

Kod HUMN 822 - 9
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Cilj je ovog kolegija osposobiti polaznike da na teorijski osviješten način
Kompetencije pristupe problematici tematizacije mora/oceana u književnim tekstovima.
koje se stječu Širi je zadatak kolegija upoznati polaznike s teorijskim postavkama
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Teorijski je okvir ovog kolegija zaokret ka prostoru koji je razvidan u
različitim disciplinama. Polazište izlaganja bit će sljedeće: unatoč sve većeg
uvažavanja prostora u ovoj novoj teorijskoj paradigmi razvidna je izočnost
problematike mora/oceana. Prvo je pitanje na koje će kolegij nastojati
odgovoriti zašto more nije inkorporirano u tematiku koju je taj obrat stavio
u žarište zanimanja. Uvažavajući činjenicu da se more kao takvo opire
ljudskoj konceptualizaciji, kolegij će ponuditi argumente za potrebu
diferencijacije te tvrdnje, to jest, pokazat će se da nisu sve morske površine
podjednako nepodatne ljudskom osmišljavanju. Na tragu tih naputaka,
ponudit će se komparativističko čitanje mora/oceana u američkoj i hrvatskoj
književnosti.
Preporučena 1. Grgas, S. (2007). Maritime Regionalism: A Reading of John Casey’s

literatura Novel Spartina, ELOPE, 13, 1-2, 183-192. Ljubljana,
2. Grgas, S. (2007). Gdje je nestao ocean. Kniževna smotra, 34, 145(3),
29-33.
3. Grgas, S. (2008). Odsutna prisutnost mora u djelu Jure Kaštelana. U 7.
kijevski književni susreti, 21-27. Kijevo.
4. Šegedin, P.; Žunec, O. (2008). S ove strane beskonačnosti:
filozofiranje i more. Zagreb: Demetra.
233
5. Grgas, S. (2010). Charles Johnson’s Middle Passage and the American

Spatial Imginary. U Šesnić, J. (ur.). Siting America/sighting modernity:
essays in honor of Sonja Bašić. Zagreb: FF Press, 43-54.
6. Steinberg, P. E. (2001). The Social Construction of the Ocean.
Cambridge.
7. Foulke, R. (2002). The Sea Voyage Narrative. New York.
8. Lefebvre, H. (1996). The Production of Space. Oxford.
9. Soja, E. (1989). Postmodern Geographies: The Reassertion of Space in
Critical Social Theory. London.
Dopunska Ovisno o temi doktorske disertacije, u dogovoru sa studentima i mentorom
literatura izabire se iz literature.

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
234

Naziv kolegija Multikulturalizam i roman
Predavač dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof
mr. sc. Gordan Matas, viši asistent
Kod HUMN 822 - 10
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Studenti ovladavaju terminologijom i problematikom glavnih rasprava.
Kompetencije Stječu kompetencije u analizi i interpretaciji suvremenih proznih književnih
koje se stječu tekstova iz američke i kanadske književnosti. Studenti se pripremaju za
samostalne analize najkompleksnijih problema strukturalne analize i
interpretacije proznih tekstova.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Čitanje i analiza romana iz 20. i 21. stoljeća s nekoliko metodoloških
polazišta: strukturalistički pristup tekstu, glavni problemi naratološke
analize teksta i diskursa, semiotička analiza tekstova, novohistoricistički i
feministički pristup tekstu, postkolonijalno čitanje romana.
Čitat će se pet do osam izabranih romana autora iz američke i kanadske
književne tradicije, u dogovoru sa studentima, a bitno uvjetovano
metodološkim polazištima i temom njihova doktorata.
Preporučena 1. Bhabha, H. K. (1994). The Location of Culture, London and NY:
literatura Routledge.
2. Kamboureli, S. (2008). Canadian literature at the crossroads of
. language and culture. Edmonton: Newest press.
3. Frye, N.; Hutcheon, L. (1995). The Bush Garden: Essays on the
Canadian Imagination. Toronto: House of Anansi.
4. O'Grady, J.; Staines, D. (ur.). (2003). Northrop Frye on Canada.
University of Toronto Press.
5. Gray, R. (2004). A history of American literature. Malden:
Blackwell Publishing.
6. Bennett, D. (ur.). Multicultural States. Rethinking Difference and
Identity. London i New York: Routledge.
235
7. Moya, P. M. Reclaiming Identity. Realist Theory and the Predicament

of Postmodernism. Barkley i London: University of California Press.
Dopunska 1. MacGillivray, A. (2006). A brief history of globalization. London:

literatura Robinson.
2. Moses, D. D.; Goldie, T. (ur.). (1998). An Anthology of Canadian
Native Literature in English. Toronto: Oxford University Press.
3. McRoberts, K. (ur.). (1995). Beyond Quebec: Taking Stock of Canada.
Montreal: McGill-Queen's University Press.
4. O'Grady, J.; Staines, D. (ur.). (2003). Northrop Frye on Canada.
University of Toronto Press.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
236

Naziv kolegija Nikola Šop i hrvatsko pjesništvo
Predavač dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof
Kod HUMN 822 - 11
5 ECTS, 8 sati
Vrsta kolegija teorijski / pregledni / specijalistički / pregledno-povijesni
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Odaberu li se reprezentativni stvaralački opusi, monografski pristup u
Kompetencije studiju književnosti ima uvijek svoj znanstveni i stručni smisao. Književno
koje se stječu djelo Nikole Šopa, koje se izrazito kontinuirano oblikuje od dvadesetih do
osamdesetih godina prošlog stoljeća i predstavlja osobitu pjesničku
magistralu u hrvatskoj književnosti, upozorava istodobno na sebe i na
kontekst nacionalne književnosti u kojem se oblikovalo. Stoga bi njegovo
produbljenije proučavanje doprinosilo kvalitetnijem osvjetljavanju hrvatske
književnosti u XX. st.

studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj U tom smislu predavanja bi pratila Šopov kontinuirani stvaralački put
osvrćući se na tradiciju u nacionalnoj i svjetskoj književnosti, s kojom
komuniciraju Šopova djela, omjeravajući i uspoređujući ga istodobno na
ravnini sinkronije sa drugim književnicima i njihovim ostvarenjima. Premda
je pjesništvo u Šopa ključni oblik iskaza, posvećivala bi se posebna
pozornost njegovim proznim radovima, posebice kratkoj priči, njegovim
dramskim poemama i svakako prijevodima latinskih i latinističkih tekstova,
stilskim i komparativnim analizama odnosno interpretacijama Šopovih
književnih tekstova iz perspektive recentnih književno-znanstvenih
pristupa.
Preporučena 1. Palameta, M. (1994). O pjesništvu Nikole Šopa. Mostar: Napredak.

literatura 2. (2000). Književna kritika o Nikoli Šopu: (1926-1998). Priredio Donat,
B. "Dora Krupićeva" ; Hrvatsko kulturno društvo Napredak.
3. Šop, N. (1998). Izabrane pjesma. Vinkovci: Croatica.
237
Dopunska Ovisno o temi doktorske disertacije, u konzultaciji sa studentima i

literatura mentorom radit će se izbor iz literature.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
238

Naziv kolegija Nova talijanska epika, teorije i tekstovi
Predavač dr. sc. Srećko Jurišić, doc.
Kod HUMN 822 - 12
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Studenti se upoznaju s najznačajnijim događajima u talijanskoj književnosti
Kompetencije posljednjih godina, definiranim kao ,,narativni preobrat” ili Nuova Epica
koje se stječu Italiana i njezinim kritičko-teorijskim aspektima.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Posljednjih godina su se u Italiji pojavila neka književna djela (primjerice,
Gomorra Roberta Saviana) i izvršila dubinski utjecaj na uvriježene
književne kanone i književnost općenito. Time je talijanska književnost, ne
samo po kvaliteti književnih djela nego i s kritičkoteorijskog aspekta,
postala možda najzanimljivija u Europi. Grupa pisaca iz Bologne Wu Ming
objavom eseja New Italian Epic 2007. godine (isti je esej kasnije proširen i
objavljen kao knjiga: Torino, Einaudi, 2009.) bila je povod brojnim
teorijskim raspravama o ovom književnom fenomenu. Žive rasprave o New
Italian Epic traju već tri godine te su iznjedrile bogatu bibliografiju. Brojni
talijanski pisci i sveučilišni profesori objavljuju razmišljanja o romanima
ovog žanra, raspravljajući o razvoju likova, odnosu između skrivene
talijanske i europske povijesti, rađanju novih mitova, kolektivnom romanu,
itd. Nova talijanska epika jedinstven je europski fenomen te zaslužuje,
stoga, posebnu pozornost.
Preporučena 1. Ming, W. (2009). New Italian Epic. Torino: Einaudi.

literatura 2. Casadei, A.; Santagata, M. (2007). Manuale di letteratura italiana
contemporanea. Bari: Laterza.
3. Casadei, A. (2007). Stile e tradizione nel romanzo italiano
contemporaneo. Bologna: Il Mulino.
4. Pellegrini, F.; Tarantino, E. (2006). Il romanzo contemporaneo. Le voci
italiane, Leicester: Troubadour Publishing.
239
5. Guglielmi, G. (1999). La narrative. U Brioschi, F.; Di Girolamo, C.

Manuale di Letteratura italiana. Storia per generi e problemi, vol. IV,
sezione 5. Torino: Bollati Boringhieri.
6. Bonnina, G. (2009). Tutto Camilleri. Firenze: Barbera.
Dopunska 1. Casadei, A. (1996). Problemi del romanzo italiano contemporaneo. U
literatura Lugnani, L. i dr. (ur.). Studi offerti a Luigi Blasucci. Lucca: Pacini
Fazzi, 159-167.
2. Saviano, R. (2006). Gomorra. Milano: Mondadori.
3. Blisset, L. (1995). Q. Torino: Einaudi.
4. Camilleri, A. (2003). La presa di Macallé. Palermo: Sellerio.
5. Camilleri, A. (1994). La stagione della caccia. Palermo: Sellerio.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
240

Naziv kolegija Riječi i svjetovi
Predavač dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.
Kod HUMN 822 - 13
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Student će se upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura, omogućit će
Kompetencije mu se da ih uoči u različitim tipovima iskaza (deskripcijskom,
koje se stječu eksplikacijskom, narativnom, medijskom, reklamnom i dr.) te da ih
primjereno interpretira.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Figurativnost kao proces koji obilježava dubinsku strukturu jezika.
Konceptualizacije figura od antičke retorike do suvremene stilističke,
lingvističke i književne teorije. Figure i diskurzivni tipovi. Inovativne i
leksikalizirane figure. Na kolegiju se pretpostavlja korpus beletrističkih i
nefikcionalnih (znanstvenih, publicističkih, esejističkih, propagandnih)
knjiga i tekstova u kojima će predavač i polaznici nalaziti primjere figura,
analizirati ih te komentirati im ulogu u konkretnim tekstualnim
kontekstima.
Preporučena 1. Bagić, K. (2006). ‘Figurativnost reklamnoga diskurza’. U Raslojavanje
literatura jezika i književnosti, zbornik radova 34. seminara Zagrebačke
slavističke škole, 81-93. Zagreb.
2. Meyer, M. M.; Carrilho, M. M.; Timmermans, B. (2008). Povijest
retorike od Grka do naših dana. Disput: Zagreb.
3. Simeon, R. (1969). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I/II.
4. Škiljan, D. (1989). Terminologija: figure i tropi. Latina et graeca, 34,
64-75. Zagreb.
5. Zima, L. (1988). Figure u našem narodnom pjesništvu. Zagreb.
6. (1986). Rečnik književnih termina. Beograd.
7. Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.). (1995). Tropi i figure. Zagreb.
241
Dopunska 1. Bagić, K. (ur.). (2006). Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor.
literatura Zagreb.
2. Biti, V. (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije.
Zagreb.
3. Čulić, Z. (2003). Čovjek, metafora, spoznaja. Split.
4. Dolar, M. (2009). Glas i ništa više. Zagreb.
5. Ducrot, O. i Todorov, T. (1987). Enciklopedijski rečnik nauka o jeziku
½. Beograd.
6. Eco, U. (2002). O književnosti. Beograd.
7. Genette, G. (1985). Figure. Beograd.
8. Genette, G. (2006). Metalepsa. Zagreb.
9. Jankélévitch, V. (1989). Ironija. Sremski Karlovci.
10. Lodge, D. (1988). Načini modernog pisanja (metafora, metonimija i
tipologija moderne književnosti). Zagreb.
11. Kovačević, M. (1991). Gramatika i stilistika stilskih figura. Sarajevo.
12. Kvintilijan, M. F. (1967). Obrazovanje govornika. Sarajevo.
13. Ricoeur, P. (1981). Živa metafora. Zagreb.
14. Solar, M. (2006). Rječnik književnoga nazivlja. Zagreb.
15. Škarić, I. (2003). Temeljci suvremenoga govorništva. Zagreb.
16. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Škreb, Z.;
17. Weinrich, H. (2005). Lingvistika laži. Zagreb.
18. Stamać, A. (ur.). (2004). Prema novoj metaforologiji. Republika, 2.
Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke Hrvatski jezik

predmeta i /ili
modula
242

Naziv kolegija Talijanski dekadentizam u Marinkovićevu djelu
Kod HUMN 822 - 14
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Studenti uče prepoznati elemente talijanskog dekadentizma i njegovih

Kompetencije najznačajnijih predstavnika (Luigija Pirandella i Gabriela D'Annunzija) u
koje se stječu opusu Ranka Marinkovića.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Hrvatska je dramaturgija početkom Novecenta pod velikim utjecajem
talijanskog teatra. Pisci poput Begovića, Vojnovića i Marinkovića bili su
pod utjecajem D'Annunzijeve i Pirandellove poetike i, u tom pogledu,
posebno je zanimljiv opus Ranka Marinkovića. Njegova stvaralačka putanja
objedinjuje utjecaj obaju spomenutih predstavnika talijanskog
dekadentizma. D'Annunzijev estetski dekadentizam prisutan je u prvim
kazališnim djelima (Albatros), dok se Pirandellov utjecaj osjeća u zrelijim
djelima (novelama, Gloriji) i nekim esejima u kojima Marinković
minuciozno analizira Pirandellovu poetiku.
Preporučena 1. Čale, F. (1968). O književnim i kazališnim dodirima hrvatsko-
literatura talijanskim. Dubrovnik: Matica Hrvatska.
2. Čale, F. (1961). Sulla fortuna di Pirandello in Iugoslavia. U Studia
romanica et anglica zagrabiensia, 12.
3. Cvijetić, Lj. (1980). Književno djelo Ranka Marinkovića. Sarajevo:
Svjetlost.
4. Cjetković-Kurelec, V. (1982). Kazališni listovi i časopisi od 1909. do
1941. u Hrvatskoj. U Dani hvarskog kazališta. Hrvatska dramska
književnost i kazalište u međuratnim godinama. Split: Književni krug.
5. G. Livio, G. (1976). Il teatro in rivolta. Milano: Mursia.
6. Senker, B. (2000). Hrestomatija novije hrvatske drame (1895-1940).
Zagreb: Disput.
243
7. Senker, B. (1987). Begovićev scenski svijet. Zagreb: Hrvatsko društvo

kazališnih kritičara i teatrologa.
8. Terzi, P. (1971). Le poetiche del grottesco. U Anceschi, L. (ur.). L’idea
del teatro e la crisi del naturalismo. Bologna: Calderini.
Dopunska 1. Zorić, M. (1979). La conoscenza di D’Annunzio nelle letterature
literatura iugoslave. U Dell’Agata, G.; De Michelis, C. (ur.). D’Annunzio nelle
culture dei paesi slavi. Venezia: Marsilio.
2. (1980). Dani hvarskog kazališta. Moderna. Split: Izdavački centar.
3. Angelini, F. (1990). Il teatro del Novecento da Pirandello a Fo. Roma-
Bari: Laterza.
4. Antonucci, G. (2005). Storia del teatro futurista. Roma: Studium.
5. Čale, M. (2004). Sam svoj dvojnik. Eseji o hrvatskom književnom
modernizmu. Zagreb: Hrvatska Sveučilišna Naklada.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili .
modula
244

Naziv kolegija Teorije komike, humora i smijeha u talijanskoj i hrvatskoj književnosti od
19. do 21. stoljeća
Kod HUMN 822 - 15
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
projekata).
Cilj/ Upoznati studente s teorijama komike, humora i smijeha u talijanskoj i
Kompetencije hrvatskoj književnosti od 19. do 21. stoljeća kroz teorijsko proučavanje i
koje se stječu analizu tekstova pojedinih autora.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Poetike obilježene šifriranim jezikom humora vrlo su važne za modernu
talijansku i hrvatsku književnost. Obje su ove književnosti snažno
obilježene jadranskim i mediteranskim mentalitetom (kulturološko-
antropološka usporedba regija kao što su Dalmacija i Sicilija nameće se
sama). U tom smislu primjećujemo poznatu humorističku notu talijanske
književnosti 19., 20. i 21. stoljeća koja uključuje pisce poput „ozbiljnih”
Uga Foscola i Ippolita Nieva te virtuoze jezika kao što su Savinio, Gadda i
Manganelli. U talijanskom su se Novecentu na tom tragu afirmirale
zanimljive teorije (Luigi Pirandello i djelomično Italo Svevo) koje su se
kasnije etablirale na europskoj i svjetskoj sceni. S druge strane, na obali
istočnog Jadrana, ističu se pisci tzv. dalmatinskog predznaka na koje utječe
moderna i suvremena talijanska književnost (npr. Marinković i splitska
škola, Uvodić, Kovačić, Smoje, Dežulović). Zanimljivi su i pisci koji
izvorno nisu ,,mediteranski”, ali su poprimili dalmatinsku forma mentis,
poput Baretića ili Tomića.
Preporučena 1. (1990). Effetto Sterne. La narrazione umoristica in Italia da Foscolo a
literatura Pirandello. Pisa: Nistri-Lischi.
2. Milioto, S. (1980). Le novelle di Pirandello. Atti del VI Convegno
internazionale di studi pirandelliani. Agrigento: Edizioni del Centro
Nazionale di Studi Pirandelliani.
3. Borsellino, N. (1989). La tradizione del comico. Milano: Garzanti.
245
4. Ferroni, G. (1974). Il comico nelle teorie contemporanee. Roma:

Bulzoni.
5. Jurišić, S. (2009). Attorno a una "commedia" dannunziana: "English
spoken". Rivista di letteratura teatrale, 2.
Dopunska 1. Cirillo, S. (ur.). (2005). Il comico nella letteratura italiana. Teorie e
literatura poetiche. Roma: Donzelli.
2. Guglielmi, G. (1986). La prosa italiana del Novecento. Umorismo,
metafisica, grottesco. Torino: Einaudi.
3. Milioto, S.; Scrivano, E. (ur.). (1984). Pirandello e la cultura del suo
tempo. Milano: Mursia.
4. Jurišić, S. (2009). Le dinamiche dannunziane del riso. Le novelle della
Pescara. U Studi medievali e moderni, 2.
5. Kayser, W. (1963). The Grotesque in Art and Literature. Bloomington:
Indiana UP.
6. Gori, G. (1928). Il Grottesco nell’arte e nella letteratura. Comico.
Tragico. Lirico. Roma: Stock.
7. Freud, S. (1978). L’umorismo. U Opere. Torino: Boringhieri.
8. Pirandello, L. (2005). L’umorismo. Milano: Mondadori.
9. Bergson, H. (2001). Il riso. Saggio sulla definizione del comico. Milano:
Rizzoli.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
246
Naziv predmeta II. izborni predmet modula

Naziv kolegija Čitanje romana
Kod HUMN 823 - 1
Status Temeljni kolegij u okviru II. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti ovladavaju terminologijom i metodološkom aparaturom
Kompetencije naratološke, semiotičke i novohistoricističke analize teksta. Stječu
koje se stječu kompetencije u analizi i interpretaciji suvremenih i dijakronih proznih
književnih tekstova iz hrvatske, južnoslavenskih i izabranih europskih
književnosti. Studenti se pripremaju za samostalne analize najkompleksnijih
problema strukturalne analize i interpretacije proznih tekstova.
studenata u
provedbi
kolegija
Sadržaj Čitanje i analiza romana iz 19. i 20. stoljeća s nekoliko metodoloških
polazišta: čitanje teksta iz humanističko-liberalnog pozicioniranja ,,traženja
vječitih istina” u tekstu, strukturalistički pristup tekstu, glavni problemi
naratološke analize teksta i diskursa, semiotička analiza tekstova,
novohistoricistički pristup tekstu, postkolonijalno čitanje romana.
Čitat će se tri do pet izabranih romana autora iz hrvatske, južnoslavenskih,
talijanske i anglo-keltske književne tradicije, u dogovoru sa studentima, a
bitno uvjetovano metodološkim polazištima i temom njihova doktorata.
Preporučena 1. Bal, M. (1997). Introduction to the Theory of Narrative. Toronto:
literatura University of Toronto Press.
2. Eco, U. (2006). Šest šetnji pripovjednim šumama. Zagreb: Algoritam.
3. Biti, V. (ur.). (1992). Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb: Globus.
4. Butler, J. (2000). Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta.
Zagreb.
5. Eagleton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam.
Dopunska 1. Herman, D.; Jahn, M.; Ryan, M. L. (2008). Routledge Encyclopedia of
literatura Narrative Theory. Lodnon, New York: Routledge.
247
2. Biti, V. (ur.). (2002). Politika i etika pripovijedanja. Zagreb: Hrvatska

sveučilišna naklada.
3. Abbott, H. P. (2008). The Cambridge Introduction to Narrative.
London: Cambridge University Press.
4. Cobley, P. (2001). Narrative. London, New York: Routledge.
5. Lasić, S. (1973). Poetika kriminalističkog romana. Zagreb: Liber.
6. Peleš, G. (1999). Tumačenje romana. Zagreb: Artrezor Naklada.
7. Solar, M. (ur.). (1978). Moderna teorija romana. Beograd: Nolit.
8. Škvorc, B. (2005). Gorak okus prešućenog. Zagreb: Alfa.
9. Škvorc, B. (2003). Ironija i roman: u Krležinim labirintima. Zagreb:
Naklada MD.
10. Žmegač, V. (2004). Povijesna poetika romana. Zagreb: Matica
hrvatska.
11. Chatman, S. (1990). Coming to Terms: The Rhetoric of Narrative in
Fiction and Film. Itacha: Cornell University Press.
12. Booth, W. C. (1961). The Rhetoric of Fiction. Chicago: University of
Chicago Press.
13. White, H. (1987). The Content of the Form: Narrative Discourse and
Historical Representation. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
14. Eco, U. (1992). Interpretation and Overinterpretation. Cambridge
University Press.
15. Bahtin, M. (1978). Problemi poetike Dostojevskog. Beograd: Nolit.
16. Frank, M. (1994). Kazivo i nekazivo. Zagreb: Naklada MD.
17. Solar, M. (1979). Ideja i priča. Zagreb: Znanje.
18. Barthes, R. (1983). S/Z. Writing Degree Zero. The Pleasure of the
Text. New York: Hill and Wang.
19. Chambers, R. Story and Situation. Narrative Seduction and the Power
of Fiction. Manchester: Manchester University Press, Minneapolis:
University of Minnesota Press.
20. Peleš, G. (1989). Priča i značenje. Zagreb: Naprijed.
21. Milanja, C. (1996). Hrvatski roman 1945 – 1990. Nacrt moguće
tipologije hrvatske romaneskne prakse. Zagreb: Zavod za znanost o
književnosti.
22. Nemec, K. (1994, 1998, 2003). Povijest hrvatskog romana I, II i III.
Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti izvedbe na seminaru), publiciranje seminara/članka u časopisima ili zbornicima,
svakog predmeta i izlaganje na znanstvenim skupovima, publiciranje u zbornicima.
/ili modula
248
Naziv kolegija Hrvatska književnost u 20. stoljeću i njezina kritika

Predavač dr. sc. Ivan Bošković, doc.
Kod HUMN 823 - 2
Status Izborni kolegij u okviru II. izbornog predmeta modula
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je kolegija upoznavanje s kritikom kao disciplinom znanosti o
Kompetencije književnosti te kritikom u suvremenoj proznoj produkciji.
koje se stječu Na odabranim primjerima pojedinih djela uočavat će se elementi kritičkog
mišljenja, ali i razlike među njima. Razvijanje kritičkog i polemičkog
odnosa prema pročitanome; razvijanje i oblikovanje osobnih kritičkih
parametara i ishodišta.
studenata u
provedbi kolegija
Sadržaj Kritika, pojam i priroda. Kritika i znanost o književnosti. Kritika i književna
teorija. Akademska, časopisna i novinska kritika. Povijesni pregled hrvatske
književnokritičke misli. Suvremena književna kritika i kritičari: Donat,
Ladan, Pavletić, Cvitan, Mandić, Maroević, Mrkonjić, Tenžera, Žigo,
Visković, Primorac, Pogačnik i dr.
Preporučena 1. Biti, V. (1983). Književna kritika. U Uvod u književnost. Zagreb: GZH.

literatura 2. Petrović, S. (1972.). Priroda kritike. Zagreb: Liber.
3. Frye, N. (1979). Anatomija kritike. Zagreb: Naprijed.
4. Kriger, M. (1982). Teorija kritike. Beograd: Nolit.
5. Markjevič, H. (1974). Nauka o književnosti. Beograd: Nolit.
6. Ingareden, R. (1975). Doživljaj, umetničko delo, vrednost. Beograd:
Nolit.
7. Beker, M. (1999). Povijest književnih teorija. Zagreb: MH.
8. Solar, M. (1976). Teorija književnosti. Zagreb: ŠK.
9. de Man, P. (1975). Problemi moderne kritike. Beograd: Nolit.
10. Solar, M. (1976). Književna kritika i filozofija književnosti. Zagreb.
11. Visković, V. (1988). Pozicija kritičara. Zagreb: Znanje.
12. Culler, Jonathan (1991). O dekonstrukciji, teorija i kritika poslije
strukturalizma. Zagreb: Globus.
249
13. Culler, Jonathan. (2001). Književna teorija – vrlo kratak uvod. Zagreb:
AGM.
14. Jauss, H. R. (1978). Estetika recepcije. Beograd: Nolit.
15. Biti, V. (ur.). (1992). Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb.
Dopunska 1. Wellek, R. (1955). A History of Modern Criticism 1750-1950, I-V.
literatura New Haven-London.
2. (1950-1966). Hrvatska književna kritika I-X. Zagreb: MH.
3. Barac, A. (1938). Hrvatska književna kritika. Zagreb.
4. Visković, V. (1983). Mlada proza. Zagreb: Znanje.
5. Visković, V. (2000). Umijeće pripovijedanja. Zagreb: Znanje.
6. Peleš, G. (1999). Tumačenje romana. Zagreb: Globus.
hrvatskoj poratnoj prozi (tematski broj); Kritika br.15/1970.
7. Šoljan, A. (1965). Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske.
Zagreb: Naprijed.
8. Ivandić, S. (1997). Književne kritike. Rijeka.
9. Maroević, T. (1998). Klik! trenutačni snimci hrvatskog pjesništva
(1988. – 1998.). Zagreb: HSN.
10. Bošković, I. J. (1997). Prozna vremena. Zagreb: HSN.
11. Bošković, I. J. (1999). Iskustvo drugoga. Zagreb, MH.
12. Bošković, I. J. (2002). Lica i obrasci. Split, Laus.
13. Bošković, I. J. (2006). Protiv zaborava. Zagreb: DHK.
14. Cvitan, D. (1971). Ironični narcis. Zagreb: MH.
15. Donat, B. (1978). Brbljava sfinga. Poratni hrvatski roman. Zagreb:
Znanje.
16. Donat, B. (1972). Unutarnji rukopis. Zagreb: MH.
17. Mandić, I. (1970). Uz dlaku. Zagreb: Mladost.
18. Mandić, I. (1977). 101 kratka kritika. Zagreb: August Cesarec.
19. Mandić, I. (1996). Romani krize. Beograd: Nolit.
20. Mandić, I. (1998). Književno (st)ratište. Zagreb: NZMH.
21. Tenžera, V. (1995). Preživljuje dobro pisanje. Zagreb: Znanje.
22. Tenžera, V. (1997). Šok običnosti. Rijeka: Otokar Keršovani.
23. Pogačnik, J. (2002). Backstage. Zagreb: Pop & Pop.
24. (1998). Ratni roman (tematski broj časopisa Kolo, VIII, br. 3)
25. Zima, Z. (1990). Noćna strana uma. Zagreb: Mladost.
26. Zima, Z. (2003). Prikazi i prikaze. Zagreb: Konzor.
27. Zima, Z. (1992). Književni portreti. Zagreb: Znanje.
28. Zima, Z. (2000). Porok pisanja. Zagreb: Sysprint.
29. Primorac, S. (2005). Prozor u prozu. Zagreb: DHK.
30. Pavešković, A. (2006). Hrvatski književni prostor. Zagreb, DHK.
31. Begović, S. (2007). Književni meridijani. Zagreb: DHK.
32. Božičević, I. (1996). Čitateljev svjedok. Zagreb: Naklada MD.
33. (1998). Književna kritika o Antunu Šoljanu. Zagreb: Dora Krupićeva.
34. Književna kritika o Nedjeljku Fabriju. (2007). Zagreb: Dora
Krupićeva.
35. (2006). Ivan Aralica u očima književne kritike, I-II. Zagreb: Znanje.
36. (2001). Kritičari o Veselku Koromanu. Mostar: Društvo HUM.
nastave
250

znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
251

Naziv kolegija Interferencije usmene i pisane književnosti

Kod HUMN 823 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
Kolegij se nudi kao jedna od mogućih opcija u okviru predmeta od 10
(uz odgovarajuće
bodova (II. izborni predmet modula). Sastoji se od 5 sati mentorskih
obrazloženje)
konzultacija, seminara, sudjelovanja na konferencijama, okruglim stolovima
ili predavanjima i 80 sati samostalnog rada studenata (literatura i izrada
samostalnih seminarskih radova / istraživačkih projekata).
Cilj/ Upoznavanje s problematikom suodnosa usmene i pisane književnosti.
Kompetencije Državotvoran značaj tih djela. Osiguravanje stručne kompetencije
koje se stječu studentica i studenata u povijesno-književnim i književnoteorijskim
istraživanjima.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Poetika, tipologizacija i kontekstualizacija hrvatskih usmenoknjiževnih
primjera na temelju kojih su nastala antologijska književna djela Marka
Marulića, Marina Držića, Petra Hektorovića, Mavra Orbinija, Juraja
Rattkaya, Ivana Gundulića, Petra Zrinskoga, Ignjata Đurđevića, Frana Krste
Frankopana, Pavla Rittera Vitezovića, Andrije Kačića Miošića, Ivana
Mažuranića, Matije Mažuranića, Augusta Šenoe, Dinka Šimunovića, Bože
Lovrića, Miroslava Krleže, Ive Andrića, Ivana Aralice i dr. Interpretacija
odabranih primjera.
Preporučena 1. Kekez, J. (1988). Prva hrvatska rečenica. Zagreb: Matica hrvatska.

literatura 2. Botica, S. (1998). Lijepa naša baština. Književno-antropološke teme.
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
3. Dragić, M. (2008). Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti.
Fakultetski udžbenik. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.
www.ffst.hr
Dopunska 1. Botica, S. (1995). Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb: Vl. nakl.
literatura 2. Vončina, J. (1986). Kačić i Relković na razmeđu epoha. Predgovor za
djela Kačića i Relkovića. Zagreb: Novi liber, 5-107.
3. Botica, S. (2003). Andrija Kačić Miošić. Zagreb: Školska knjiga.
4. Kombol, M. (1961). Povijest hrvatske književnosti do preporoda.
Zagreb: MH.
252
5. Kiesel, H.; Münch, P. (1977). Gesellschaft und Literatur im 18.

Jahrhundert. München.
6. Dragić, M. (2005). Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine,
proza, drama i mikrostrukture. Sarajevo: Matica hrvatska, HKD
Napredak. (poglavlja o povijesnim pregledima od baroka do
romantizma)
7. Dragić, M. (2006). Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine,
lirika, epika, retorika. Sarajevo: Matica hrvatska, HKD Napredak.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
253
Naziv kolegija Reference pripovjedačkog stava na stil novelistike Ranka Marinkovića

Kod HUMN 823 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Analiza teksta, interpretacija modela proipovjedačkih pozicija, razvijanje
Kompetencije senzibiliteta za pripovjedački stav kao referentnu poziciju za stilističko
koje se stječu oblikovanje. Razvijanje sposobnosti stilističke interpretacije proznog teksta
na modelu novela Ranka Marinkovića.
studenata u
provedbi
kolegija
Sadržaj Struktura pripovjednog teksta, dijegeza, mimeza, dijegetička razina,
ekstradijegetička razina, hipodijegetička razina, dijegetički pripovjedač,
intradijegetički pripovjedač, pouzdani i nepouzdani pripovjedač.
Fenomen metaliterarnosti u suvremenoj književnosti, Cervantesov Don
Quijote kao početak ironijskog diskursa u europskoj književnosti.
Metaliterarnost u djelu Ranka Marinkovića. Pripovijedanje u prvom licu
(Benito floda fon Reltih), pripovijedanje u drugom licu (Samotni život tvoj),
pripovijedanje u trećem licu (Anđeo); metaliterarni karakter Marinkovićeve
proze (Samotni život tvoj, Zagrljaj).
Preporučena 1. Solar, M. (2006). Smrt Sancha Panze. U Smrt Sancha Panze i drugi
literatura eseji. Zagreb: Golden marketing, 9-36.
2. Božanić, J. (2003). Metaliterarni karakter književnog djela Ranka
Marinkovića. U Bjelanović, Ž. Pilić, Š. (ur.). Zbornik Ivana Mimice.
Split: Biblioteka Školskog vjesnika 1, 45-48.
4. Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića – Anđeo,
Zadarska revija, 2-3.
5. Božanić, J. (1982). Interpretacija novele Ranka Marinkovića – Benito
Floda fon Reltih. Mogućnosti, 3-4-5.
254
6. Rimmon-Kenan, S. (1989). Naracija: Razine i glasovi. U Kramarić, Z.

(ur.). Uvod u naratologiju. Osijek: Izdavački centar Revija, 81-103.
7. Solar, M. (1974). Pojam priče. U Ideja i priča. Liber: Zagreb.
8. Vidan, I. (1970). Nepouzdani pripovjedač. Zagreb: Matica hrvatska.
Dopunska 1. Čale, F. (1973). Od stila do stilema. Zagreb.
literatura 2. Frangeš, I. (1959). Stilističke studije. Zagreb.
3. Guiraud, P. (1964). Stilistika. Sarajevo.
4. Katičić, R. (1981). Jezikoslovni ogledi. Zagreb.
6. Pranjić, K. (1998). Iz Bosne k Europi. Zagreb: MH.
7. Vinogradov, V. (1971). Stilistika i poetika. Sarajevo.
8. Vuletić, B. (1980). Fonetika književnosti. Zagreb.
9. Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Zagreb.
10. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme. U Uvod u
književnost. Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
255
256
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL LINGVISTIKA
MODUL LINGVISTIKA
257

Naziv kolegija Jezik kao sustav znakova i jezik kao proizvodni postupak
Predavač dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof.
Kod HUMN 830 - 1
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je kolegija upoznati studente s razlikama i sličnostima u pristupu
Kompetencije između strukturalističkih i generativnih jezikoslovnih teorija. Studenti bi
koje se stječu trebali steći sposobnost samostalnoga prosuđivanja i ocjenjivanja
alternativnih pristupa i teorija.
sudjelovanja
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Studente će se upoznati s osnovnim postavkama strukturalističkih i
generativnih pristupa te s razlozima koji su doveli do promjene istraživačke
paradigme.
Preporučena 1. Chomsky, N. (1995) The Minimalist Program. Cambridge, MA: The
literatura MIT Press.
2. Glovacki-Bernardi, Z. (ur.) (2001) Uvod u lingvistiku. Zagreb:
Školska knjiga.
3. Mihaljević, M. (1998) Generativna sintaksa i semantika. Zagreb:
Hrvatsko filološko društvo.
4. Saussure, F. de. (2000) Tečaj opće lingvistike. Zagreb: ArTresor i
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
5. Škiljan, D. (1980) Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska 1. Bloomfield, L. (1933) Language. New York: Holt, Rinehart and
literatura Winston.
2. Harris, Z. (1951) (Methods in) Structural Linguistics. Chicago: Chicago
University Press.
3. Martinet, A. (1982) Osnove opće lingvistike. Zagreb: GZH.
4. Radford, A. (2004) Minimalist Syntax: Exploring the Structure of
English. Cambridge: Cambridge University Press.
5. Smith, N. (1999) Chomsky: Ideas and Ideals. Cambridge: Cambridge
University Press.
258
Oblici Predavanja.
provođenja
nastave
Način provjere Provjera znanja testom i usmeno.
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
259

Naziv kolegija Kognitivna lingvistika
Predavač dr. sc. Mario Brdar, red. prof.
Kod HUMN 830 - 2
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Glavni je cilj kolegija uvesti studente u kognitivnu lingvistiku kao jednu
Kompetencije od najznačajnijih paradigmi u suvremenoj lingvistici, no ima i puno
koje se stječu općenitiju praktičnu svrhu: pokazati da je kognitivna lingvistika kao
model otvorena za interdisciplinarnost i da se lako ustanovljuje veza s
književnim i kulturološkim proučavanjima. Kako bi kolegij ispunio ovaj
cilj, oblikovan je kao uobičajen mješavina pregleda i praktičnih
ilustracija što kognitivna ligvistika može i kako to radi.
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:
• istaći glavne postavke otjelovljenog realizma u kontrastu prema
objektivizmu (pozitivizmu) i subjektivizmu
• prepoznati glavne čimbenke koji motiviraju jezične pojave
• razlikovati tipove jezičih znakova (simbole, indekse i ikone)
• identificirati spoznajne sheme, konceptualne metafore i
konceptualne metonimije
Način Sudjelovanje u diskusiji, seminarski radovi
sudjelovanja
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij započinje pregledom općeg konteksta unutar kojega valja
tumačiti pojavu i razvoj kognitivno-lingvističkog pokreta. Drugi dio
nastavlja suprotstavljajući funkcionalno-kognitivni pristup jeziku
njegovom glavnom suparniku, formalno-generativnom pristupu. Nakon
pregleda temeljnih pretpostavki dvaju paradigmi, detaljno se razrađuju tri
glavne točke u kojima se razlikuju kako bi se pripremila koherentna
karakterizacija kognitivne paradigme: 1. status pravila u jeziku i
jezičnom opisu; 2. motivacija – tvrdi se da jezična sposobnost nije
neovisna od drugih sposobnosti već je dio općih sposobnosti te dijeli s
njima kognitivne resurse, te je tako jezik motiviran činjenicom ljudske
egzistencije (ljudi kao tjelesna bića su podložni određenim ograničenjima
te egzistiraju u određenom okolišu); 3. temeljni elementi u spoznaji i
260
jeziku – polazi se od toga da su konceptualni entiteti i njihovi sastavni

dijelovi u međusobnoj interakciji na načine koji imaju središnju ulogu u
oblikovanju jezičnih struktura.
Preporučena 1. Croft, W. & Cruse, A.D. (2004) Cognitive Linguistics. Cambridge:
literatura Cambridge University Press.
2. Lakoff, G. & Johnson, M. (1980) Metaphors We Live By. Chicago: The
University of Chicago Press.
3. Taylor, J. (2002) Cognitive Grammar. Oxford: Oxford University Press.
Dopunska 1. Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things. Chicago:
literatura University of Chicago Press.
2. Langacker, R. W. (1987) Foundations of Cognitive Grammar, 2 vols.
Stanford: Stanford University Press.
3. Dirven, R. & Ralf P. (eds) (2003) Metaphor and Metonymy in
Comparison and Contrast. Berlin - New York: Mouton de Gruyter.
Oblici Predavanja, konzultacije.
provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova ili provjera znanja testom.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i studentima, razmjena iskustava unutar I izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
261

Naziv kolegija Leksikografija i leksikologija
Predavač dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof.
Kod HUMN 831 - 1
Status Temeljni izborni kolegij u okviru II. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavajući se s leksikografijom studenti stječu sposobnost aktivnog
Kompetencije služenja rječničkim sadržajem. Proučavanje leksikologije omogućava bolje
koje se stječu sagledavanje leksika (podrijetlo i tvorbu riječi) kao i uvid u noviju
frazeološko-leksičku građu i neologizme.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Novi pogledi na leksikografsku praksu i afirmacija leksikologije kao
samostalne discipline. Upotreba rječnika (jednojezičnih, dvojezičnih,
višejezičnih, etimoloških, dijalektoloških i rječnika sinonima i simbola,
slikovni rječnici, tesaurusi, itd.), te upute za bolje snalaženje i služenje
istima (struktura natuknice: različiti oblici, gramatičke odrednice kroz
morfološku i semantičku prizmu, sinonimija, antonimija, analogija,
poslovice, etimologija, datacija, izgovor, fonološka transkripcija...)
Preporučena 1. Dardano, M. (1978) La formazione delle parole. Roma: Bulzoni.
literatura 2. Zolli, P. (1989) Come nascono le parole italiane. Milano: Rizzoli.
3.Corda, A. & Marello, C. (2004) Lessico. Insegnarlo e impararlo. Perugia:
Guerra.
4. Della Valle, V. (2005) Dizionari italiani: storia, tipi, struttura. Roma:
Carocci.
5. Adamo, G. & Della Valle, V. (2003) Neologismi quotidiani. Un
dizionario a cavallo del millennio (1998-2003). Firenze: Leo S. Olschki.
6. Devoto, G. & Oli, G. C. (2001) Il dizionario della lingua italiana.
Firenze: Le Monnier.
7. Zingarelli, N. (2005) Vocabolario della lingua italiana. Bologna:
Zanichelli.
Dopunska 1. Migliorini, B. (1961) Che cos'è un vocabolario? Firenze: Le Monnier.
literatura 2. Zolli, P. (1991) Le parole straniere. Bologna: Zanichelli.
262
3. Serianni, L., Della Valle, V. & Patota, G. (1993) L'italiano. Milano:

Archimede.
4. Sabatini, F. (1994) La comunicazione e gli usi della lingua. Torino:
Loescher.
5. De Mauro, T., Mancini, F., Vedovelli, M. & Voghera, M. (1993) Lessico
di frequenza dell'italiano parlato (LIP). Milano: Etas Libri.
6. Menac, A. & Vučetić, Z. (1995) Hrvatsko-talijanski frazeološki rječnik.
Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
7. Marello, C. (1996) Le parole dell'italiano. Lessico e dizionari. Bologna:
Zanichelli.
8. De Mauro, T. & Mancini, M. (2001) Dizionario moderno. Parole
straniere nella lingua italiana. Milano: Garzanti.
9. Giovanardi, C. (2005) Lessico e formazione delle parole. Studi offerti a
Maurizio Dardano per il suo 70o compleanno. Firenze: Franco Cesati Ed.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Engleski jezik
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
263

Naziv kolegija Etimologija
Kod HUMN 831 - 2
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Osposobiti studente za rekonstrukciju i analizu podrijetla riječi. Ukazati
Kompetencije studentima razliku između etimologije i pseudoetimologije. Osposobiti ih za
koje se stječu samostalno istraživanje podrijetla riječi.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Definicija etimologije, povijest i značenje termina «etimologija». Povijest
etimoloških istraživanja od početaka do XIX. stoljeća. Novovjeka
etimologija: problemi i metode. Narodna etimologija: asocijativno načelo i
tipovi. Metodološke struje i problemi novovjeke etimologie. Teoretske
perspektive (sociolingvistika, etnolingvistika, i dr.). Primjena: etimološki
rječnici (vrste etimoloških rječnika, tehničke i metodološke novine,
povijesno-etimološki rječnik).
Preporučena 1. Alessio, G. (1960) L’etimologia. Storia, problemi, e metodo
literatura dell’indagine etimologica. Napoli: .
2. Bertolotti, R. (1958) Saggio sulla etimologia popolare in latino e nelle
lingue romanze. Arona: Paideia.
3. Gluhak, A. (2003) Kakva nam etimologija treba, Filologija, 40 (1), 41-
64.
4. Pisani, V. (1967) L’etimologia. Storia, questioni, metodo. Brescia:
5. Zamboni, A. (1983) L’etimologia. Bologna: Zanichelli.
Dopunska 1. Di Rosa, N. (1990) Dietro la parola. Brescia:
literatura 2. Gluhak, A. (2004) Etimologija u rječnicima, Kululjevićevi dani u
Varaždinskim toplicama 2001-2004.
3. Ljubičić, M. (2003) Lažni parovi i etimologija, Filologija, 40 (1), 79-88.
4. Parodi, B. (1985) La parola svelata. Palermo:
5. Skok, P. (1971) Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1-
4, Zagreb: JAZU.
6. Cortelazzo, M. & Zolli, P. (1989) Dizionario etimologico della lingua
italiana. Bologna: Zanichelli.
264

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Engleski jezik
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
265

Naziv kolegija Jezici u kontaktu
Predavač dr. sc. Stojan Vrljić, izv. prof.
Kod HUMN 831 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/
Kompetencije
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Hrvatski jezik u dodiru s latinskim, talijanskim, njemačkim, turskim i
mađarskim jezikom - od najstarijih vremena do danas. Anglizmi u
hrvatskom jeziku. Opća globalizacija još više je povećala međusobni
utjecaj jezika. Tuđice, posuđenice i prevedenice u hrvatskom jeziku. Stilska
vrijednost stranih riječi u hrvatskom jeziku. Strane riječi kao pojačane
jedinice izražajnosti na primjerima poezije i proze iz hrvatske književnosti.
Purizam. Utjecaj srodnih jezika na hrvatski jezik.
Preporučena 1. Filipović, R. (1986) Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: Školska
literatura knjiga.
Dopunska 1. Gojmerac, M. & Mikić, P. (1999) Njemačke posuđenice u govoru Hrvata
literatura Bos. Posavine. U Mostarski dani hrvatskog jezika. 167-184. Mostar-
Split: 167-84.
2. Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb:
3. Spalatin, K. (1990) Peterojezični rječnik europeizama. Zagreb:
4. Katičić, R. (1967) Jezična srodnost. Suvremena lingvistika 4, 13-26.
5. Klaić, B. (1978) Rječnik stranih riječi i izraza. Zagreb:
6. Menac, A. (1977) Tipovi interferencije pri učenju ruskog jezika kod nas.
U VIII kongres jugoslavenskih slavista, Prilozi. Zagreb:
7. Menac, A. (1982) Ruska imena u hrvatskom književnom jeziku.
Onomastica jugoslavica, knj. 10. Zagreb:
8. Muljačić, Ž. (1970) O stilističkom aspektu leksičkog posuđivanja.
9. Nyomarkay, I. (2006) Mađarska građa u kajkavskim rječnicima.
Filologija, 46-7.
266
10. Umjetnost riječi. Hrvatsko filološko društvo XIV, 1-2, 155-163. Zagreb:
11. Simeon, R. (1969) Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, dio I i
II. Zagreb:
12. Spalatin, K. (1990) Peterojezični rječnik europeizama. Zagreb:
13. Šimunković, Lj. (2009) Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Dalmaciji.
Split:
14. Škaljić, A. (1973) Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku.
Sarajevo:
15. Vrljić, S. (2007) Germanizmi u hrvatskom jeziku. Split:
16. Vrljić, S. (2007) Ljudevit Jonke o stranim riječima u hrvatskom
književnom jeziku. Jezik 4 (listopad 2007.), 142-49.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski jezik.
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
267

Naziv kolegija Urbana dijalektologija
Kod HUMN 831 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ 1. Sposobnost povezivanja stečenog znanja o jezičnom posuđivanju s
Kompetencije povijesnim, sociolingvističkim i kulturološkim kontekstom.
koje se stječu 2. Sposobnost kritičkog korištenja literature.
3. Sposobnost razumijevanja složenih procesa jezičnog posuđivanja i
donošenje vlastitih zaključaka.
4. Sposobnost sustavnog iznošenja ideja u pisanom i usmenom obliku.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Upoznavanje s mehanizmima jezične i dijalektološke promjene na svim
jezičnim nivoima (fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke). Glavni
naglasak je na teorijskim postavkama promjena jezika i dijalekta u
sadašnjem vemenu i to u urbanim centrima. Unutrašnje jezične promjene
koreliraju se s izvanjezičnim čimbenicima koji su glavni pokretači jezične i
dijalektske promjene. Glavne teme su: 1. Mehanizam jezične promjene, 2.
Jezični razvoj, 3. Čimbenici koji utječu na jezične promjene, 4. Najnovije
interpretacije jezične/dijelekte promjene. 5. Rasprava o teorijskim
objašnjenjima.
Preporučena 1. Aitchison, J. (2002) Language Change, Progress or Decay? (3rd
literatura edition). Cambridge: Cambridge University Press.
2. Coupland, N. & Jaworski, A. (1997) Sociolinguistics, A Reader. New
York: St. Martin’s Press.
3. Croft, W. (2000) Explaining Langage Change. An Evolutionary
Approach. Longman.
4. Crystal, D. (1997) Vanishing Languages.? Civilization 4, 40-5.
5. Crystal, D. (2000) Language Death. Cambridge: Cambridge University
Press.
6. Labov. W. (2001) Principles of Linguistic Change, Social factors.
Blackwell.
268
Dopunska 1. Nettle, D. & Romaine, S. (2000) Vanishing Voices: the Extinction of the
literatura World’s Languages. Oxford: Oxford Univeristy Press.
2. Salikoko, S. M. (2001) The Ecology of Language Evolution. Cambridge:
3.Trudgill, P. & N. Schilling-Estes. (eds) (2002) Handbook of Language
Variation and Change. Oxford: Blackwell.
4. Trudgill, P. & D. Britain. (forthcoming). Dialects in Contact (2nd
ed.) Oxford: Blackwell.
5. Jutronić, Dunja (2010) Spliski govor : od vapora do trajekta : po čemu će
nas pripoznavat. (Biblioteka Skalić, sv. 10). Split: Naklada Bošković.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Engleski jezik (Hrvatski jezik)
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
269

Naziv kolegija Usvajanje jezika
Kod HUMN 831 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Dublje razumijevanje procesa usvajanja prvog, drugog i stranog jezika.
Kompetencije Stjecanje uvida u faktore koji utječu na usvajanje jezika.
koje se stječu Stjecanje saznanja o metodama istraživanja usvajanja i razvoja jezika.
Sposobnost planiranja vlastitog istraživanja u domeni usvajanja jezika.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Definiranje pojmova, osnovni teorijski pristupi objašnjavanju usvajanja prvog i
drugog jezika, razvojne faze u usvajanju prvog jezika, kognitivni i
sociokulturološki aspekti usvajanja i razvoja jezika, metode prikupljanja
podataka i provođenja istraživanja u domeni usvajanja prvog i drugog jezika.
Preporučena 1. Foster-Cohen, S. (ed.) (2009) Language Acquisition. Palgrave
literatura Macmillan.
2. Kramsch, C. (2002) Language Acquisition and Language Socialization.
London: Continuum.
3. Ellis, R. (2008) The Study of Second Language Acquisition. Oxford:
Oxford University Press. (selected chapters)
Dopunska 1. Prebeg-Vilke, M. (1991) Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga.
literatura 2. Odabrani članci iz časopisa Journal of Child Language.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Engleski jezik (Hrvatski jezik)
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
270

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
271

Naziv kolegija Logika, jezik i komunikacija
Predavač dr. sc. Berislav Žarnić, izv. prof.
Kod HUMN 831 - 6
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija pregledni / teorijski
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Stječe se sposobnost osnovnoga razumijevanja suvremene logičke analize
Kompetencije prirodnoga jezika, razvija se osjetljivost za logičku dimenziju u odnosima
koje se stječu značenja i u kooperativnoj komunikaciji, te se na početnome stupnju
ovladava vještinom primjene načela logičkoga modeliranja u analizi jezika i
komunikacije.
Način Tijekom intenzivnoga nastavnoga bloka studenti stječu pregled nad
sudjelovanja odabranim utjecajnim teorijskim pristupima u logičkoj analizi prirodnoga
studenata u jezika i komunikacije.
provedbi U savjetovanju i suradnji s nastavnikom studenti povezuju predmet svoga
kolegija glavnoga teorijskoga interesa s odgovarajućom logičkom metodologijom i
rezultatima logičkih istraživanja, te određuju pitanje, relevantno za njihov
daljnji teorijski rad, kojega će istraživati primjenjujući logičke metode.
U suradnji s nastavnikom studenti pripremaju seminarski rad.
Okvirni sadržaj Nastavni sadržaji obuhvaćaju tri teme: osnovni logičko-semantički modeli,
istaknuti dosezi u logičkoj analizi jezika, dinamični pristup analizi značenja
i komunikacije. U prvoj se temi izlažu načela i uspoređuju analitičke
mogućnosti i ograničenja logičkih formalno semantičkih teorija
(dodjeljivanje istinitosnih vrijednosti, tumačenja u strukturi prvoga reda,
semantika mogućih svjetova). U drugoj se temi izlaže Montague gramatika
u povezanosti s kategorijskom gramatikom i intenzionalnom teorijom
tipova. U trećoj se temi uvode osnovna načela dinamičnoga pristupa u
semantici, te se izlažu recentne primjene takvoga pristupa u analizi značenja
izjavnih, zapovjednih i upitnih rečenica, te u analizi govornih radnji i
komunikacije.
Preporučena 1. van Benthem. J. & ter Meulen, A. (eds.) (1997) Handbook of Logic
literatura and Language, Elsevier.
2. Gamut, L. T. F. (1991) Logic, Language, and Meaning. Volume II.
Intensional Logic and Logical Grammar. Volume 2. The University of
Chicago Press.
3. Portner, P. H. & Partee, B. H. (eds) (2002) Formal Semantics: The
Essential Readings. Wiley-Blackwell.
272
Dopunska 1. Aloni, M., Butler, A. & Dekker, P. (eds) (2007) Questions in Dynamic
literatura Semantics. Current Research in Semantics-Pragmatics Interface: vol.
17, Elsevier.
2. van Benthem, J. (2010: u tisku). Logical Dynamics of Information and
Interaction, Cambridge: Cambridge University Press.
3. van Eemeren, F. H. & Grootendorst, R. (2004) A Systematic Theory of
Argumentation: The pragma-dialectical approach. Cambridge:
4. Peregrin, J. (ed.) (2003) Meaning: The Dynamic Turn. Current
Research in Semantics-Pragmatics Interface: vol. 12, Elsevier.
5. Šarić, Lj. (2002) Kvantifikacija u hrvatskome jeziku. Zagreb: Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje.
6. Različiti naslovi iz prilagođene seminarske literature.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Prihvaćanje izlaganja studentskih radova povezanih uz ovaj kolegij na
kvalitete i domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Publiciranje studentskih
uspješnosti radova.
izvedbe svakog Prisutnost sadržaja ili metodološka pristupa kolegija u disertaciji.
predmeta i /ili Akademsko vrednovanje.
modula
273

Naziv kolegija Analiza diskursa i konverzacijska analiza
Kod HUMN 833 - 1
Status Temeljni kolegij u okviru II. Izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Razumijevanje društvene interakcije i uloge diskursa i komunikacije u
Kompetencije svakodnevnom životu.
koje se stječu Razumijevanje razlike između analize diskursa i konverzacijske analize.
Ovladavanje osnovnim tehnikama konverzacijske analize.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Analiza diskursa i konverzacijska analiza kao metodološki pristupi
istraživanju govora, analiza diskursa i lingvistika, domene istraživanja
diskursa, kritički pristupi analizi diskursa, primjenjena konverzacijska
analiza (institucionalna interakcija)
Preporučena 1. Cameron, D. (2001) Working With Spoken Discourse. London: Sage.
literatura 2. Schiffrin, D., Tannen, D. & Hamilton, H. E. (eds) (2003) The Handbook
of Discourse Analysis. Blackwell Publishing.
3. Wooffitt, R. (2005) Conversation Analysis and Discourse Analysis.
London: Sage.
Dopunska 1. Blommaert, J. (2005) Discourse. Cambridge. Cambridge University
literatura Press.
2. ten Have, P. (2007) Doing Conversation Analysis. Second Edition.
London: Sage.
3. Martin, J. R. & Rose, D. (2003)Working with Discourse. London:
Continuum.
nastave
znanja i
polaganja ispita
274

praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
275

Naziv kolegija Vernakularna stilistika
Kod HUMN 833 - 2
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Kompetencije kompetencije u interpretaciji stilističke vrijednosti vernakularnih tekstova.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Pojam vernakularnog idioma.
2. Odnos između organskog govora, dijalekta, narječja i standardnog
jezika.
3. Pitanje otklona od norme u vernakularnimtekstovima.
4. Vernakularna akcentuacija, fenomen urbane i ruralne akcentuacije u
standardnom hrvatskom jeziku.
5. Stilistika vernakularnih tekstova: 1. Split: Marko Uvodić, Miljenko
Smoje, Arijana Čulina, 2. Istra: Ivanka Glogović Klarić (Tr ši); 3.
Dalmatinski otoci: Toni Cukrov (Mali otok pa se ljuja); facende otoka
Visa.
6. Čakavski u dijaspori (USA, Australija).
7. Dubrovački vernakularni idiom (zapis Mali)
Preporučena 1. Pranjić, K. (1983) Stil i stilistika, Dijalektalna stilistika. U Škreb, &
literatura Stamać ( ) Uvod u književnost. Zagreb:
2. Branko Vuletić (2006). Govorna stilistika. Poglavlja: Afektivna stilistika
Charlesa Ballya (9-24); Lingvistička stilistika (24-46); Slobodni
neupravni govor (165-192)
3. Katičić, R. (1983) Književnost i jezik. U Škreb, Z. & Stamać, A. (1983)
(ur.) Uvod u književnost. ,139-73.
4. Božanić, J. (1992) Stilistički pristup. u Komiške facende. Stilistika i
poetika usmene nefikcionalne priče Komiže. Poglavlja: Stilistički
pristup (73 -90), Usmenost - pisanost (91 - 100), Mikrostrukture stila u
facendama (147 - 187).
276
5. Vuletić, B. (1986) Sintaksa krika. Zagreb:

6. Božanić, J. (2004) Lingvostilistička interpretacija zapisa nepoznatog
pomorca iz 19. st. o životu "maloga" na jedrenjacima. U Vidović, R.
(2004) Život pod jedrima. Split: Književni krug, 289-338.
7. Božanić, J. & Brešan T. (2007) Slobodni neupravni govor u facendama
otoka Visa. Čakavska rič, 35 (2), 237 – 47.
8. Božanić, J. (2007) Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog
doživljaja mora. Čakavska rič, 35 (1),17 – 53.
9. Vidović, R. (1993) Jadranske leksičke studije. Split: Književni krug.
Dopunska 1. Božanić, J. (1982) Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Benito
literatura Floda fon Relti. Mogućnosti 3-4-5.
2. Božanić, J. (1985) Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Samotni
život tvoj. Mogućnosti 8-9
3. Frangeš, I. (1959) Stilističke studije. Zagreb:
4. Guiraud, P. (1964) Stilistika. Sarajevo:
5. Katičić, R. (1981) Jezikoslovni ogledi. Zagreb:
6. Pranjić, K. (1986) Jezikom i stilom kroza književnost. Zagreb:
7. Vuletić, B. (1986) Sintaksa krika. Zagreb:
8. Škreb, Z. (1983) Mikrostrukture stila i književne forme. U Uvod u
književnost. Zagreb:
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
277

Naziv kolegija Stilistika književnih tekstova
Kod HUMN 833 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Kompetencije kompetencije u interpretaciji stilističke vrijednosti literarnih tekstova,
koje se stječu analitička i praktična sposobnost interpretacije lirskih i proznikh književnih
tekstova, sposobnost samostalne stilističke interpretacije.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Književnost i jezik; književni i neknjiževni tekstovi; teorija recepcije;
naratologija: dijegeza, mimeza, pouzdani i nepouzdani pripovjedač,
pripovjedački stav, stil i struktura književnog djela; teorija otklona od
norme; metaliterarnost; interpretacije: lirika: Danijel Dragojević, Mak
Dizdar, Gustav Krklec, Tahir Mujičić, Jakša Fiamengo; proza: Ranko
Marinković; esejistika: P. Matvejević.
Preporučena 1. Pranjić, K. (1983) Stil i stilistika. U Škreb & Stamać ( ) Uvod u
literatura književnost. Zagreb:
2. Pranjić, K. (2002) Krležin stil. U O Krležinu stilu i koje o čem još.
Zagreb: Artresor, 5-72.
3. Vuletić, B. (2006) Govorna stilistika. Poglavlja: Afektivna stilistika
neupravni govor (165-192)
4. Compagnon, A. (2006) Stil. U knjizi K. Bagića (ur) Bacite stil kroz vrata,
vratit će vam se kroz prozor (17 - 51), Naklada MD, Zagreb.
5. Katičić, R. (1983) Književnost i jezik. U Škreb, Z. & Stamać, A. (ur.)
(1983) Uvod u književnost, 139-173.
6. Božanić, J. (1992) Komiške facende. Stilistika i poetika usmene nefikcionalne
priče Komiže. Poglavlja: Stilistički pristup (73 -90), Usmenost - pisanost
(91 - 100), Mikrostrukture stila u facendama (147 - 187).
7. Božanić, J. (1984) Proturječnosti proučavanja umjetnosti riječ.
Mogućnosti 6-7.
8. Božanić, J. (1992) Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka
Marinkovića. Mogućnosti 1-2.
278

život tvo. Mogućnosti 8-9.
Dopunska 1. J. Božanić (1982) Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Benito
literatura Floda fon Reltih, Mogućnosti, 3-4-5,
život tvoj. Mogućnosti 8-9,
3. J. Božanić (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Anđeo,
Zadarska revija 2-3.
4. F. Čale (1973) Od stila do stilema. Zagreb:
5. Frangeš, I. (1959) Stilističke studije. Zagreb:
6. Guiraud, P. (1964) Stilistika, Sarajevo:
7. Katičić, R. (1981) Jezikoslovni ogledi, Zagreb:
8. Pranjić, K. (1986) - Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb.
9. Pranjić, K. (1998) Iz Bosne k Europi. Zagreb: MH
10. Vinogradov, V. (1971) Stilistika i poetika. Sarajevo.
11. Vuletić, B. (1980) Fonetika književnosti. Zagreb.
12. Vuletić, B. (1986) Sintaksa krika. Zagreb.
13. Škreb, Z. (1983) Mikrostrukture stila i književne forme. U Uvod u
književnost. Zagreb:
14. Božanić, J. (2004) Lingvostilistička interpretacijazapisa nepoznatog
pomorca iz 19. st. o životu "maloga" na jedrenjacima. U Vidović, R.
Život pod jedrima. Split: Književni krug, 289-338.
15. Rimmon-Kenan, S. (1989) Naracija: Razine i glasovi. U Kramarić, Z.
(ur.) Uvod u naratologiju. Osijek: Izdavački centar Revija, 81-103.
16. Božanić, J. & Brešan T. (2007) Slobodni neupravni govor u facendama
otoka Visa, Čakavska rič, 35 (2), 237 – 47.
17. Božanić, J. (2007) Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog
doživljaja mora, Čakavska rič, 35 (1), 17 – 53.
18. Solar, M. (2006) Smrt Sancha Panze. U Smrt Sancha Panze i drugi eseji.
Zagreb: Golden marketing, 9-36
19. Solar, M. (1974) Pojam priče. U Ideja i priča. Zagreb: Liber.
20. Badurina, L. (1998) Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj
publicistici. Filologija 30-31, 417-26.
21. Vuletić, B. (2005) Fonetika pjesme. Zagreb: FF Press.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
279

Naziv kolegija Jezik i mediji
dr. sc. Magdalena Nigoević, asistent
Kod HUMN 833 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Ovladavanje pojmovnim aparatom suvremenih medijski promišljanja,
Kompetencije stjecanje znanja iz područja medijskih teorija, razmatranje osnovnih
koje se stječu dimenzija suodnosa jezika i medija.
Upoznavanje svojstava medijskog diskursa i njegovih različitih podvrsta,
omogućavanje usvajanja terminološkog i teorijskog okvira za znanstveno-
istraživačko proučavanje jezika medija
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Sadržaj kolegija obuhvaća raslojavanje polja diskursa, te određivanje
značajki javnog i medijskog diskursa. Upoznavanje sa suvremenim
teorijama medijskog diskursa, spoznajama o mogućnostima i granicama
jezika, govora i komunikacijske prakse. Analiza različitih medija, medijskih
žanrova i medijskih sadržaja, osobito s aspekta boljeg razumijevanja
uporabe različitih jezičnih stilova. Publicistički funkcionalni stil hrvatskoga
standardnoga jezika.
Preporučena 1. Bonomi, I., Masini, A. & Morgana, S. (ur.) (2003). La lingua italiana e
literatura i mass media. Roma: Carocci.
2. Durant, A. & Lambrou, M. (2009). Language and Media. Routledge.
3. Hudeček, L., & Mihaljević, M. (2009). Jezik medija. Zagreb: Hrvatska
4. Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
5. Škiljan D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Dopunska 1. Badurina, L. (2008). Između redaka: studije o tekstu i diskursu. Zagreb:
literatura Hrvatska sveučilišna naklada.
2. Carlini, F. (1999). Lo stile del Web. Torino: Einaudi.
3. Giacomarra, M. (2000). Al di qua dei media. Roma: Meltemi
4. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: Barbat, AGM. [original: Media
Theory, Blackwell Ltd., 1990]
280
5.Kellner, D. (1995). Media Culture. London, New York: Routledge.

6. Kovačević, M., Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti.
Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
7. Leburić, A. & Nigoević, M. (2008). Mediji kao (pre)nositelji
interkulturalizma u hrvatsko-talijanskim interakcijama: istraživanja s
početka trećeg milenija. Split: Redak.
9. Manovich, L. (2002). Il linguaggio dei nuovi media. Milano: Olivares.
10. McLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija - Mediji čovjekovi
produžeci. Zagreb: Golden Marketing.
10. McQuail, D. (1994). Mass Communication Theory. London, Thousand
Oaks, New Delhy: SAGE.
11. Ortoleva, P. (2000). Mass media. Dalla radio alla rete. Firenze: Giunti
Gruppo Editoriale.
12. Pratkanis, A.R., Aronson, E. (1996). Psicologia delle comunicazioni di
massa. Usi e abusi della persuasione. Bologna: Il Mulino. (original: Age
of propaganda. The Everyday Use and Abuse of Persuasion. New York:
W.H. Freeman and Co.
13. Turkle, Sh. (1997). La vita sullo schermo. Nuove identità e relazioni
sociali nell'epoca di Internet. Milano: Apogeo.
14. Turković, H. (2005). Film: zabava, žanr, stil. Rasprave. Zagreb:
Hrvatski filmski savez.
16. Wolf, M. (2000). Gli effetti sociali dei media. Milano: Strumenti
Bompiani.
nastave
Način provjere Pisanje i prezentacija seminarskog rada (analitički i interpretacijski rad na
znanja i korpusu novinskih tekstova, televizijskih emisija, reklamnih oglasa. plakata,
polaganja ispita internetskih stranica i drugih tekstualnih obrazaca na kojima se ogleda
medijski diskurs)
drugim jezicima
kvalitete i studentima, razmjena iskustava s kolegama
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
281

Naziv kolegija Empirijska analiza jezika
Predavač dr. sc. Božo Bekavac, doc.
Kod HUMN 833 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Razvijati kompetencije polaznika kolegija za samostalnu empirijsku analizu
Kompetencije jezičnih fenomena. Pristup jezičnom fenomenu postavljenjem lingvističkih
koje se stječu pravila, ali i proučavanje jezičnog fenomena iz perspektive statistike.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Razumijevanje formalnih pristupa u proučavanju jezika, korpusno
proučavanje jezika, suvremena metodologija i računalnojezikoslovni alati,
primjena statistike u lingvistici, konkretna analiza jezičnog ostvaraja.
Preporučena 1. Jurafski D. & Martin, J. H. (2000), An Introduction to Natural
literatura Language Processing, Computational Linguistics, and Speech
Recognition (Second edition). Prentice Hall.
2. Manning, C. D. & Shütze, H. (1999), Foundations of Statistical Natural
Language Processing. Cambridge, MA: MIT Press
Dopunska 1.Tadić, M. (2003) Jezične tehnologije. Zagreb: Exlibris.

literatura
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
282

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
283

Naziv kolegija Osnove statistike za lingviste
Predavač dr. sc. Božo Bekavac, doc.
dr. sc. Darko Hren, viši asistent
Kod HUMN 833 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti će se upoznati s osnovama statističkog načina mišljenja i
Kompetencije zaključivanja. Poznavat će osnovne statističke parametre koji se koriste za opis
koje se stječu skupa podataka – mjere centralne tendencije (aritmetička sredina, medijan) i
mjere raspršenja (standardne devijacija, interkvartilni raspon). naučit će
izvoditi zaključke o statističkoj značajnosti razlika ili povezanosti na osnovi
testiranja statističkih hipoteza. Upoznat će najčešće korištene testove za
testiranje razlika među skupinama (t-test, jednostavna analiza varijance i
njihove neparametrijske ekvivalente – Kruskal-Wallisov test i Mann-
Whitneyev test) i povezanosti varijabli (Pearsonov r i Spearmanov ρ). Upoznat
će i χ2-test kojim se mogu ispitivati povezanosti i razlike među kategorijskim
varijablama. Navedene postupke znat će izvesti u računalnom programu SPSS.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Osnove statističkog načina razmišljanja; Ljestvice mjerenja; Normalna
raspodjela i druge raspodjele; Opis podataka - mjere centralne tendencije i
mjere raspršenja, Testiranje hipoteza i statistička značajnost; Testiranje
razlika među skupinama – t-test i analiza varijance; Testiranje povezanosti
među varijablama – Pearsonov r koeficijent korelacije i Spearmanov ρ;
Testiranje razlika i povezanosti među kategorijskim varijablama – χ2-test.
Preporučena 1. Petz, B. (1997) Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb:
literatura Slap.
2. Pallant, J. (2004) SPSS Survival Manual. Chicago, IL: Open University
Press.
Dopunska 1. Field, A. (2009) Discovering Statistics Using SPSS (Introducing
literatura Statistical Methods). London: Sage.
nastave
284

znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
285
286
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL POVIJEST
MODUL POVIJEST
287

Naziv kolegija Srednjovjekovna društva u Dalmaciji: istraživački rezultati i perspektive
Predavač akademik Tomislav Raukar, red. prof.
Kod HUMN 840 - 1
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
Obvezan kolegij u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uvođenje u mogućnosti istraživačkog rada na temama o razvoju
Kompetencije srednjovjekovnih društava na istočnom Jadranu.
koje se stječu Komparativne prosudbe o rezultatima starije i suvremene hrvatske
medievistike.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kritički pogled u razvoj hrvatske medievistike od sredine XIX. st. do
suvremenosti. Povijest društvenih zajednica: postanak, prostor, ljudi i
njihova djelovanja. Uloga crkvenog i svjetovnog ustrojstva. Društva i
političke vlasti, njihove uzajamnosti. Pojam zasebnosti i političke ideologije
društvenih zajednica.
Preporučena 1. Matijević Sokol, M. (2002). Toma Arhiđakon i njegovo doba.
literatura Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Čoralić, L. (2001). U gradu svetog Marka. Zagreb: Golden marketing.
3. Raukar, T. (2007). Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku. Split:
Književni krug.
Dopunska 1. Raukar, T. (1997). Hrvatsko srednjovjekovlje. Zagreb: Školska knjiga :
literatura Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta (izbor)
2. Marasović, T. (1998). Prva stoljeća grada Splita. Split: Unifot.
Oblici Predavanja i konzultacije.

provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova. Provjera znanja usmenim putem.
znanja i
polaganja ispita
288

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
289

Naziv kolegija Povijest komunističkog pokreta u Hrvatskoj
Predavač dr. sc. Ivo Banac, red. prof.
Kod HUMN 840 - 2
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
Obvezan kolegij u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
doktoranada (literatura i izrada samostalnih radova)
Cilj/ Uvid u niz intelektualnih i praktičnih problema iz povijesti komunističkog

Kompetencije pokreta u Hrvatskoj, 1919.-1990.
koje se stječu Usporednom analizom, čitanjima i diskusijom osvijetliti ulogu
komunističkog pokreta u Hrvatskoj kako bi studenti ovladali istraživačkim i
analitičkim metodama potrebnim za razumijevanje teme.
Način Samostalni rad doktoranda bit će organiziran kroz obradu pojedinih
sudjelovanja seminarskih tema, prema posebnom dogovoru na nastavi.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Povijesna uloga komunističkog pokreta u istočnoeuropskim zemljama;
Socijaldemokracija, rat i zeleni kader; „Plamen“, povratnici i vukovarski
rascjep; nacionalno pitanje i frakcije; boljševizacija, diktatura i “četvrto
razdoblje” u Hrvatskoj; Od Gorkića do Tita; Zagrebački revizionizam i
“sukob na ljevici”; “Drugi imperijalistički rat” i Banovina; rat, NDH i
ustanak u Hrvatskoj; Titov centar, ZAVNOH i Hebrang; Federalna
Hrvatska i “narodna revolucija”; Informbiro, nacionalno pitanje i nova
idejna rješenja; Bakarićev credo: “modernizacija i jačanje socijalističkih
snaga”; reformni pokret: “klasno i nacionalno” (1966.-1971.); “hrvatska
šutnja” i raspad komunističkog režima (1972.-1989.).
Preporučena 1. Banac, I. (1995). Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Zagreb: Durieux.
literatura (dijelovi)
2. Banac, I. (1990). Sa Staljinom protiv Tita. Zagreb:Globus.(dijelovi)
3. Bilandžić, D. (1999). Hrvatska moderna povijest. Zagreb: Golden
marketing. (dijelovi)
4. Jelić, I. (1981). Komunistička partija Hrvatske, 1937-45. knj. 1-2.
Zagreb: Globus. (dijelovi)
5. Klasić, H. Hrvatsko proljeće u Sisku. (2006). Zagreb: Srednja Europa.
6. Kisić Kolanović, N. (1996). Hebrang: Iluzije i otrežnjenja. Hrvatski
povijesni institut. (dijelovi)
290
7. Korać, V. (1929-1933). Povjest radničkog pokreta u Hrvatskoj i

Slavoniji od prvih početaka do ukidanja ovih pokrajina 1922. godine.
Knj. I-III. (dijelovi).
8. Krleža, M. (1973). Deset krvavih godina. Sarajevo: Oslobođenje.
(dijelovi)
9. Krleža, M. (1983). Dijalektički antibarbarus. Sarajevo: Oslobođenje.
(dijelovi)
10. Krleža, M. (1964). Na rubu pameti. Zagreb: Zora. (dijelovi)
11. Klasna borba. Marksistički časopis. (dijelovi).
12. Lasić, S. (1970). Sukob na književnoj ljevici 1928.-1952. Zagreb: Liber.
13. Očak, I. (1988). Afera Diamantstein. Zagreb: Naprijed.(dijelovi)
14. Nikola, R. (1936). ed. Robija. Zapisi hrvatskih nacionalnih boraca.
Zagreb: Editor.
15. Tripalo, M. (2000). Hrvatsko proljeće. Zagreb: Nakladni zavod Matice
hrvatske. (dijelovi)
Dopunska 1. Očak, I. [Izvaci iz monografija o braći Cvijićima, Vl. Ćopiću, M.
literatura Gorkiću i K. Horvatinu]. Proleter. Organ CK KPJ. (dijelovi)
2. Sirotković, H. (ur). (1940.-1941.). ZAVNOH: zbornik
dokumenata. knj. I-III. Srp i čekić. (dijelovi)
3. Višnjić, Č. (2003). Partizansko ljetovanje: Hrvatska i Srbi
1945-1950. Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.
4. Vlajčić, G. (2005). Boljševički antifašizam. Zagreb:
Fakultet političkih znanosti (dijelovi)
5. Zapisnici Politbiroa CK KPH 1945-1952. knj. 1-2. (dijelovi)
provođenja
nastave
Način provjere Od doktoranada se očekuje redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u
znanja i svim oblicima nastavnoga rada te kratak istraživački rad (15 kartica) na
polaganja ispita dogovorenu temu.
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
291
I. Izborni predmet modula

Naziv kolegija Stara povijest istočne jadranske obale: metode i problemi istraživanja
Predavač dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić, red. prof.
Kod HUMN 841 - 1
4 ECTS, 6 sati
Vrsta kolegija Pregledno-povijesni
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upućenost u metode i probleme istraživanja stare povijesti
Kompetencije istočnojadranskoga područja.
koje se stječu Upoznavanje s interdisciplinarnim istraživačkim postupcima i njihova
primjena na problematiku protohistorije i antike istočnojadranskog
okruženja. Osposobljenost za autonoman istraživački razvitak doktoranda
na tome istraživačkom području.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Vrste izvora za staru povijest istočne jadranske obale i specifičnosti njihova
istraživanja. Povijest istraživanja i moderne tendencije. Istraživačka pitanja.
Sadržaj se prilagođava konkretnim polaznicima i tematici kojom se bave
kao doktorandi, kako bi njihov rad u kolegiju bio maksimalno u funkciji
istraživanja koje im je odobreno ili kojemu teže za doktorat.
Preporučena Klasični pregledi grčke i rimske povijesti na jezicima koji su polaznicima

literatura pristupačni i ključna djela domaće literature. Konkretan se popis sastavlja
prema kandidatovom istraživačkom području.
Dopunska Specifična literatura koja će optimalno pridonijeti stjecanju kompetencija na
literatura konkretnome području doktorskoga istraživanja svakog polaznika.
nastave
znanja i
polaganja ispita
292

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
293

Naziv kolegija Peasants, pastors and sailors: a micro-historical approach to the society of
Korcula in the 15th century (Seljaci, svećenici i mornari: mikropovijesni
pristup korčulanskom društvu 15. stoljeća.)
Predavač dr. sc. Oliver Jens Schmitt, red. prof.
Kod HUMN 841 - 2
Status Kolegij u okviru I. izbornog predmeta modula
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Interpretation of archival sources from the 15th century; analysis of micro-
Kompetencije structures of late medieval societies in Dalmatia. (Analiza i tumačenje
koje se stječu arhivskih izvora 15. stoljeća; analiza mikrostrukture kasnosrednjovjekovnih
dalmatinskih društava.)
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Transcription and interpretation of archival sources from the Arhiv Korcule
in the Drzavni arhiv u Zadru (mainly penal processes, reports of village
officials, export registers) and contextualization of this case study into a
wider Adriatic framework. (Transkripcija i interpretacija spisa
Korčulanskog arhiva pohranjenog u Državnom arhivu u Zadru (uglavnom
krivičnih procesa, izvještaja seoskih službenika i izvoznih dozvola) i
smještanje korčulanske situacije u širi jadranski obrazac).
Preporučena 1. Dokoza, S. (2009). Dinamika otočnog prostora. Split: Književni krug.

literatura 2. Ladurie, E. Le R.(1975). Montaillou. Paris.
3. Raukar, T. (2007). Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku. Split.
Dopunska Dopunska literature bit će određena kasnije a potrebno je znanje latinskog
literatura (obavezno) i talijanskog
nastave
znanja i
polaganja ispita
294

praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
295

Naziv kolegija Crkveno-upravne ustanove u primorsko-otočkom i planinskom dijelu
Hrvatske tijekom stoljeća
Predavač dr. sc. Slavko Kovačić, red. prof.
Kod HUMN 841 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (I. izborni predmeta
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Poznavanje stanja i razvoja biskupija kao osnovnih crkvenih institucija na
Kompetencije spomenutom prostoru, njihova udruživanja u metropolije, kriza kojima su
koje se stječu bile izložene i obnova, raznih preustroja, donekle i nižih crkveno-upravnih
jedinica u njima, župa i dekanata.
Usvajanjem rezultata dosadašnjih istraživanja dobiti jasno polazište za
nova, steći mogućnost boljeg razumijevanje suodnosa civilnih i crkvenih
čimbenika raznih zbivanja u političkoj i kulturnoj prošlosti.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Biskupije u Rimskoj Dalmaciji i Zapadnom Iliriku; obnova biskupijskoga
ustroja na hrvatskim prostorima u ranom srednjem vijeku; hrvatske
biskupije i njihova metropolitanska pripadnost u razvijenomu srednjemu
vijeku; kriza u kasnomu srednjemu vijeku i obnova nakon Tridenskoga
koncila i povlačenja turske sile iz Dalmacije; reorganizacija biskupija na
prijedlog carskoga dvora u Beču; apostolski vikarijati i uspostava redovite
hijerarhije u Bosni i Hercegovini.
Preporučena 1. Bulić. F., Bervaldi, J. (1912./1913.). Kronotaksa solinskih biskupa i
literatura Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, Zagreb: Tiskara hrvatskog kat.
tiskovnog društva.
2. Buturac, J,. Ivandija, A. (1973). Povijest Katoličke crkve među Hrvatima,
Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda.
3. Kovačić, S. (1988). Splitska metropolija u dvanaestom stoljeću, u:
Bogović, M. (ur.). Krbavska biskupija u srednjem vijeku, Rijeka-Zagreb.
11-39.
4. Kovačić, S. (1990). Splitska metropolija u Della Bellino vrijeme, u: D.
Šimundža (ur.). Isusovac Ardelio Della Bella (1655-1737). Radovi
međunarodnog znanstvenog simpozija. Split-Zagreb, 241-256.
Dopunska 1. Kovačić, S. (2008). Chiesa gerarchica nel medioevo croato, u: L.
literatura Vaccaro (prir.), Storia religiosa di Croazia e Slovenia, izd. ITL.spa.
Milano. 121-146.
296
2. Kovačić, S. (1993). Ristrutturazione delle circoscrizioni ecclesiastiche

in Dalmazia, u: G. Padoan (prir.), Istria e Dalmazia nel periodo
asburgico dal 1815. al 1848., Atti del Convegno organizzato a Venezia
nei giorni 13-15. dicembre 1990., Ravenna.255-291.
3. Kovačić, S (2001). Dubrovačka metropolija tijekom višestoljetne krize
do ukidanja i preustroja dotadašnje nadbiskupije u sadašnju dubrovačku
biskupiju u travnju 1830., u:. Ančić, A. N (ur.). Tisuću godina
dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova znanstvenog skupa u povodu
tisuću godina uspostave dubrovačke (nad)biskupije/metropolije (998.-
1998.). Dubrovnik. 253-274.
4. Kovačić, S. (2001). Šibenska biskupija u planovima o preustroju
dalmatinskih biskupija i provedbi bule ‘Locum beati Petri’ 1814.-1830.,
u: Ćuzela, J. (ur.), Sedam stoljeća Šibenske biskupije. Zbornik radova
znanstvenog skupa Šibenska biskupija od 1298. do 1998. Šibenik. 375-
397.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
297

Naziv kolegija Francuska uprava u Dalmaciji
Predavač dr. sc. Josip Vrandečić, izv. prof.
Kod HUMN 841 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti stječu uvid i posebnosti navedenog modernizacijskog procesa
Kompetencije provedenog u ratnom ambijentu. Studente se ohrabruje u komparativnoj i
koje se stječu kvantitativnoj analizi navedenog kratkotrajnog razdoblja u odnosu na
mletačku upravu te prvo i drugo razdoblje austrijske uprave.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Analiziraju se povijesna obilježja kratkotrajnog, ali izrazito dinamičnog,
modernizacijskog razdoblja te se prosuđuju kvalitativni dobitci
modernizacije nasuprot žrtvama i ratnim stradanjima društva u cjelini.
Analiziraju se mnoga područja francuske uprave s naglaskom na
geopolitiku, gospodarstvo i ideologiju. Poseban značaj pridaje se
simboličnoj manifestaciji režima te ideološkom profilu značajnijih
pripadnika lokalne elite.
Preporučena 1. Kolanović, J., Šumrada, J. (ur.). (2005). Napoleon i njegova uprava na
literatura istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa 1806-1814, Zagreb:
Hrvatski državni arhiv.
Dopunska 1. Erber, T. (1887-1892.). Storia della Dalmazia dal 1797. al 1814.
literatura Zadar: G. Woditzka.
2. Krasić, S. (1991). Ivan Dominik Stratik (1732-1799). Život i djelovanje
Split: Književni krug.
3. Foretić, M. (ur.) (2006). Dubrovačka Republika i francuska revolucija.
Dubrovnik.
4. Šumrada, J. (ur). (2006). Napoleon na Jadranu (Napoléon dans
l'Adratique). Koper-Zadar: Založba Annales.
5. Matutinović, L. (2009). Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori,
(D. Roksandić ur.), Zagreb: Školska knjiga.
6. Ćosić, S. (1999). Dubrovnik nakon pada Republike (1808-1848).
Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti.
298

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Studentska evaluacija, konzultacije s studentima, razmjena iskustava unutar
kvalitete i i izvan Odsjeka.
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
299

Naziv kolegija Dalmacija u prvoj polovici 20. stoljeća
Predavač dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof.
Kod HUMN 841 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa i struktura

Kompetencije te usvajanje analitičkih i interpretacijskih vještina. Polaznici kolegija poticat
koje se stječu će se na samostalno istraživanje i evaluaciju izvora i literature kako bi
razvijali kritičko mišljenje i mogli oblikovati vlastiti stav o bitnim pitanjima
obuhvaćenim predmetom.

Način Sudjelovanje u raspravama i pisanje seminarskog rada čiji je cilj

sudjelovanja problemska analiza i razvijanje sposobnosti prikupljanja, selektiranja i
studenata u sintetiziranja činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija.
provedbi Pismeni i/ili usmeni ispiti provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a
kolegija završna ocjena biti će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u
nastavi, na temelju ocjene iz pismenog i/ili usmenog ispita te na temelju
ocjene seminarskog rada.
Okvirni sadržaj U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su
obilježili povijest Dalmacije u prvoj polovici 20. stoljeća. Nastava će
obuhvatiti ne samo političku, nego i gospodarsku, socijalnu i kulturnu
povijest u cilju proučavanja razvojnih promjena u sklopu modernizacijskih
procesa u raznim segmentima urbanog i ruralnoga življenja tijekom prve
polovice 20. stoljeća u Dalmaciji s posebnim naglaskom na prilike u Splitu.
Neke od osnovnih tema koje će biti obrađivani jesu: uloga Dalmacije u
nastanku prve jugoslavenske države, problemi društvenog i gospodarskog
razvitka u međuratnom razdoblju, demografski i prostorni razvoj, razvitak
urbanih središta, kultura svakodnevnoga življenja, obrazovanje, prosvjeta i
kultura u gradu i na selu, iseljavanje kao posljedica društvenih i
gospodarskih kriza, utjecaj međunarodnih čimbenika, položaj nacionalnih
manjina, slom prve jugoslavenske države, antifašistički pokret u Dalmaciji,
materijalne i demografske posljedice rata.
Preporučena 1. Jakir, A. (2010). Povijest Dalmacije u prvoj polovici 20. stoljeća –
literatura rukopis. 150 str. (predviđen za objavu 2010. g. kao zaseban svezak
Hrvatska povijest u 20. stoljeću u biblioteci Hrvatska povijest (ur.
Neven Budak). Leykam International, Zagreb.
300
2. Jakir, A. (2007). O nekim aspektima oblikovanja nacionalnih identiteta

na primjeru Dalmacije između dva svjetska rata. u: Cipek, T.,
Vrandečić. J. (ur.): Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj
tradiciji. Zagreb: Alineja. 127-139.
Dopunska 1. Goldstein, I. (2008). Hrvatska povijest, Zagreb.
literatura 2. Kečkemet, D. (2002). Prošlost Splita. Split: Marjan tisak.
3. Novak, G. (2004). Prošlost Dalmacije I. i II., Split: Marjan tisak.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
301

Naziv kolegija Povijest totalitarnih diktatura
Predavač dr. sc. Tihomir Cipek, izv. prof.
Kod HUMN 841 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Polaznici će se na temelju analize primarnih i sekundarnih historiografskih
Kompetencije izvora vezanih uz fašističke i komunističke pokrete i stranke, upoznati s
koje se stječu načinom uspostavljanja, legitimacijom i održavanjem totalitarnih poredaka.
Naučiti analizirati povijesne izvore i steći pretpostavke za razvoj
demokratske političke kulture.
Upoznavanje s poviješću i historiografijom dvije totalitarne ideologije i
poredaka koji su bitno odredili povijest 20. stoljeća:
fašizam/nacionalsocijalizam i komunizam. U središtu je dvostruka
komparativna analiza: a) „unutarnja“ kojom će se ukazati na različite
varijante unutar fašističkih i komunističkih pokreta i režima, kao i b)
„vanjska“ koja će uspoređivati odnos i značajke fašizma,
nacionalsocijalizma i komunizma. Također će se nastojati pokazati utjecaj i
djelovanje totalitarnih ideologija, pokreta i stranka, kao i uspostava
totalitarnih diktatura u Hrvatskoj. Na taj će se način polaznici upoznati s
metodama i metodologiju komparativnih historiografskih istraživanja
totalitarnih diktatura.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Koncept totalitarizma i političkih religija, 2. nacistička diktatura, 3.
ustaška diktatura, 4. komunistička diktatura, 5. fašizam – komunizam:
sličnosti i razlike.
Preporučena 1. Arendt, H. (2002.). Totalitariza. Zagreb: Politička kultura.
literatura 2. Cipek, T. (2006). Stoljeće diktatura u Hrvatskoj. u: Lj. Antić (ur.),
Hrvatska politika u 20. stoljeću. Zagreb.
3. Neumann F.(1992.). Demokratska i autoritarna država. Zagreb:
Naprijed.
4. Nolte, E. (1988). Fašizam u svojoj epohi. Beograd: Prosveta. (odabrano
poglavlje)
302
5. Furet, F. (1997). Prošlost jedne iluzije. Ogledi o komunističkoj ideji u

XX. Stoljeću. Zagreb: Politička kultura. (odabrano poglavlje)
6. Ellenstein, J. (1982). Historija staljinskog fenomena. Zagreb.
Dopunska 1. Ackermann-Schmiechen, D. (2006). Diktauren im Vergleich.
literatura Darmstadt.
2. Balasz, A., i dr. (2004). The Leder Cult in Communist Dictatorships:
Stalin ant the Estern Block, Palgrave.
3. Cipek, T. (2009). „Trijumf volje“ kao trijumf nacizma. Propaganda u
filmu Leni Riefenstahl. Međunarodne studije, 1, 94-109.
4. Gregor, N. (2000) Nazism, Oxford.
5. Griffin, R. (1995) Fascizm, Oxford.
6. Griffin, R. (2002) The Priomacy of Culture: The Current Growth (or
Manufacture) of Concensus within Fascists Studies, The Journal of
Contemporary History, Vol. 37, NO. 1, ,13-38; Fascist Spectacle: The
Aeshetics of Power in Mussolini's Italy, Berkeley;
7. Jesse, E. (1999) Totalitarismus im 20. Jarhundert. Eine Bilanz der
internationalen Forschung, Bonn.
8. Kershaw, I. , Lewin, M. ed. (1997) Nazism and Stalinism. Diktatorships
in Comparison, Cambrige.
9. Petrikeeff, F. (2003). Stalinism, Totalitarian, Society an the Politics of
Perfect Control, Totalitarian Movments and Political Religions, 4, (1),
4-31.
10. Russo, H. (1999) Stalinisme et nazisme. Historie et memorie comparees;
Bruesel.
11. Silone, I. (2006). Fašizam: njegov postanak i razvoj. Zagreb: Durieux.
12. Timmermann H. i W. D. Gruner, (2001) Demokratie und Diktatur in
Europa. Geschichte und Wechsel der Politischen Systeme im 20.
Jahrhundert, Berlin.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
303
II. Izborni predmet modula:

Naziv kolegija Vojna revolucija u Dalmaciji u ranom novom vijeku
Predavač dr. sc. Josip Vrandečić, izv. prof.
Kod HUMN 843 - 1
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Doktorandi stječu spoznaju o važnosti vojnog i tehničkog elementa u
Kompetencije definiranju političke i ekonomske stvarnosti ranog novog vijeka. Ukazuje
koje se stječu im se na važnosti ostatka vojne materijalne kulture: bedema, bastiona,
utvrda i posljedica rata na oblikovanje političkih, gospodarskih i ideoloških
procesa u dalmatinskoj povijesti.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Uvid u dinamiku osmansko-venecijanskih velikih sukoba, počevši od Rata
svete lige pa do Drugog morejskog rata. S time u vezi prati se vojna
modernizacija osobito mletačka s posebnim naglaskom na modernizaciju
vojne arhitekture, inovacije u topništvu i lakom naoružanju te na popuni
jedinica, logistici i vojnoj taktici. Posebno se analiziraju najznačajnije
opsade dalmatinskih gradova: Zadra, 1571, Šibenika i Klisa, 1848, Sinja i
Herceg-Novog 1687, Knina 1688, Čitluka 1694 i Sinja 1715. godine.
Preporučena 1. Parker, G. (1988). The Military Revolution, Military Innovation and the
literatura Rise of the West, 1500-1800. Cambridge University Press.
2. Žmegač, A. (2009). Bastioni jadranske Hrvatske. Zagreb: Školska knjiga:
Institut za povijest umjetnosti.
Dopunska 1. Vrandečić, J. (2001). The military revolution in sixteenth and
literatura seventeenth-century Dalmatia, Melikov zbornik. 293-310.
3. Vrandečić, J. (2009). Islam Immediately beyond the Dalmatian Coast:
The Three Reasons for Venetian Success, Balcani occidentali, (1)
287-307.
nastave
304

znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
305

Naziv kolegija Tipologija preporodnih pokreta i modeli nacionalnih ideologija - na
primjeru neposrednog pripremnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda
u Dalmaciji 1860./61. godine
Predavač akademik Nikša Stančić, red. prof.
Kod HUMN 843 - 2
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Poznavanje teorija nacije i tipologije preporodnih pokreta, prepoznavanje
Kompetencije Hrvatskog narodnog preporoda i napose preporodnog pokreta u Dalmaciji
koje se stječu kao dijela šireg srednjoeuropskog i euromediteranskog fenomena,
upoznavanje s metodama istraživanja i napose preporodnih nacionalnih
integracijskih ideologija.
Cilj je kolegija svladavanje metoda istraživanja nacionalnih i napose
preporodnih nacionalnih integracijskih ideologija putem predavanja, rada na
literaturi i analize izvornog gradiva.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Nacija i tipologija preporodnih pokreta na prostoru istočno do Rajne i južno
od Alpa. Tipologija i periodizacija hrvatskih preporodnih pokreta (sjeverna
Hrvatska, Dalmacija, Istra, Bosna i Hercegovina).
Društveni i kulturni uvjeti Hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji,
nacionalni integracijski procesi i partikularistički otpori.
Početne formulacije nacionalnih ideologija u pripremnom preporodnom
razdoblju 1860./61. god., njihova društvena i kulturna osnovica: talijanstvo,
slavenstvo, slavo-dalmatstvo, jugoslavenstvo, hrvatstvo i srpstvo.
Preporučena 1. Stančić, N. (2007). Između političkog nacionalizma i etnonacionalizma:

literatura od hrvatske staleške "nacije" (natio croatica) do hrvatskog "političkog
naroda, u: Cipek, T., Vrandečić, J. (ur.) Nacija i nacionalizam u
hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zagreb: Alinea. 33-56.
2. Gross, M. (1981). O integraciji hrvatske nacije. u: Društveni razvoj u
Hrvatskoj (od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća), Zagreb: Sveučilišna
naklada Liber. 175-190.
3. Stančić, N. (1981). Narodni preporod u Dalmaciji, u: Društveni razvoj, n.
dj. 231-250.
306
4. Vrandečić, J. (2007). Protuintegracijski sadržaj hrvatskih povijesnih

regionalizama, u: Nacija i nacionalizam, n. dj., 97-113.
5. Stančić, N. (1978). Nacionalna integraciona ideologija dalmatinskih
narodnjaka 1860/61. godine. Radovi Instituta za hrvatsku povijest 11,
183-279.
6. Novak, G. (1961). God. 1860. u polemičkim spisima. Jedno poglavlje iz
povijesti Dalmacije za sjedinjenje s Hrvatskom, Radovi Instituta JAZU u
Zadru 8., 1-42.
Dopunska 1. Hroch, M. (2006). Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi.
literatura Komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih
europskih nacija, Zagreb: Srednje Europa.
2. Novak, G. (2004). Prošlost Dalmacije, sv. 2., Split: Marjan tisak.
3. Stančić, N. (1980). Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta
u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb: Institut
za hrvatsku povijest, str. 23-60.
4. Vrandečić, J. (2002). Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću.
Zagreb: Dom i svijet.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
307

Naziv kolegija Dalmacija i Beč u 19. stoljeću
Predavač dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof.
Kod HUMN 843 - 3
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Stjecanje potrebnih uvida i znanja u povijest odnosa Dalmacije, kao jedne
Kompetencije od austrijskih krunovina, i središnjih institucija u Beču, državnoj središnjici
koje se stječu Habsburške Monarhije, u razdoblju od 1798. do 1918. godine.
Način sudjelovanja Samostalan rad studenata bit će organiziran vezano za obradu pojedinih
studenata u seminarskih tema, prema posebnome dogovoru na nastavi.
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj • Dalmacija i Beč: politički odnosi;
• Dalmacija i Beč: gospodarski odnosi;
• Dalmacija i Beč: kulturološka pitanja;
• Dalmacija i Beč: konfesionalna pitanja;
Preporučena 1. Peričić, Š. T. (2006). Povijest Dalmacije od 1797. do 1860., Zadar.
literatura 2. Vrandečić, J. (2002). Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću,
Zagreb.
Dopunska 1. Taylor, J. P. (1990). Habsburška monarhija 1809-1918, Zagreb.
literatura
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti izvedbe
svakog predmeta i
/ili modula
308

Naziv kolegija Od Mediteranske Antante do dreadnoughta: vanjska politika Austro-
Ugarske na području Mediterana
Predavač dr. sc. Andrej Rahten, doc.
Kod HUMN 843 - 4
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Studenti će biti usposobljeni za daljnji istraživački rad na području
Kompetencije diplomatske povijesti Mediterana u doba imperijalizma
koje se stječu Pomoću rezultata međunarodnih istraživanja i domaćih izvora studenti
dobivaju uvid u osnove diplomacije i pomorske politike Austro-Ugarske
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Za razliku od drugih članica »koncerta velesila«, Austro-Ugarska je
relativno kasno ušla u utakmicu naoružavanja na moru, što je bila posljedica
nezanimanja cara i kralja Franje Josipa za kolonijalnu politiku. Usprkos
tome, u političkim i gospodarskim krugovima krajem 19. stoljeća počinje
rasti zanimanje za pomorski angažman Habsburške Monarhije. Prije svega,
to je i posljedica brzog rasta Trsta i Rijeke, koji predstavljaju značajno
središte trgovanja između Srednje Europe i Orienta.
1887. godine Austro-Ugarska pristupa tzv. Mediteranskoj Antanti Velike
Britanije i Italije, kojoj se ubrzo pridružuje i Španjolska. Prije svega, taj je
savez uperen protiv rusko-francuskog zbližavanja, a uspije se održati cijelo
desetljeće. Od 1904. godine, kada komandu carske i kraljeve vojne
mornarice preuzima viceadmiral Rudolf grof Montecuccolli-Polinago,
posljednji od velikih predstavnika generacije pobjednika bitke pri Visu na
čelu mornarice, zaoštrava se takmičenje između Austro-Ugarske i Italije za
prevladu na Jadranu. Uz potporu prestolonasljednika Franje Ferdinanda i
njegovoga „belvederskog kruga“, Austro-Ugarska počinje graditi snažnu
flotu, u koju uključuje i dreadnoughte tipa Viribus Unitis. Među
najglasnijim zagovornicima takve politike bili su slovenski i hrvatski
zastupnici u Carevinskom vijeću. Njihovi nastupi u delegacijama tada
odražavaju jaku tendenciju protiv imperijalističkih težnji Talijanske
kraljevine.
Uoči Prvoga svjetskog rata, kada vodstvo vojne mornarice prelazi u ruke
Antona Hausa, Austro-Ugarska uspjeva uspostaviti ravnotežu s kraljevom
309
talijanskom flotom. Za razliku od italofobičnog prestolonasljednika Franje

Ferdinanda, Haus nastoji iskoristiti potencijal Trojnog saveza i povezati
dvije vojne mornarice, koje tada, ukupno gledajući, postaju snažnije od
francuske. Posebna pozornost u kolegiju posvetit će se i politici Habsburške
Monarhije prema Osmanskoj imperiji uoči i za vrijeme Prvoga svjetskoga
rata.
Preporučena 1. Bridge, F. R. (1990). The Habsburg Monarchy among the Great Powers
literatura 1815-1918. New York-Oxford-Munich
2. Höbelt, L. (1965) Die Marine, u: Die bewaffnete Macht (Die
Habsburgermonarchie 1848–1918, sv. 5, 687–763;
3. Halpern, P. G. (1994). A Naval History of World War I. London.
4. Vego, M. N. (1996). Austro-Hungarian Naval Policy 1904–1914
London-Portland.
5. Rumpler, H. (1997). Eine Chance für Mitteleuropa. Bürgerliche
Emanzipation und Staatsverfall in der Habsburgermonarchie. Wien.
5. Sondhaus, L. (1999). The Naval Policy of Austria-Hungary 1867– 1918:
Navalism, Industrial Development and the Politics of Dualism. West
Lafayette.
Dopunska 1. Koudelka, A. (1899). Unsere Kriegsmarine. Wien.
literatura 2. Schmidt-Brentano, A. (1887-2005). Die österreichischen Admirale, I-III.
Bissendorf.
3. Sokol, H. H. (2002). Des Kaisers Seemacht 1848–1914. Die k. k.
österreichische Kriegsmarine. Wien-München.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
310

Naziv kolegija Hrvatsko-francuski intelektualni odnosi između dva svjetska rata
Predavač dr. sc. Edi Miloš, doc.
Kod HUMN 843 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Kolegij će potaknuti studente na analizu i interpretaciju prošlosti pomoću
Kompetencije unaprijed određene perspektive i problematike, odnosno preko proučavanja
koje se stječu francusko-hrvatskih intelektualnih odnosa između dva svjetska rata.
Način Samostalan rad studenata bit će organiziran kroz obradu pojedinih
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Ovim kolegijem će se studenti upoznati s intelektualnim i kulturnim
životom Francuske, jedne velike sile mediteranskog pojasa, u kojemu su i
hrvatski intelektualci našli nadahnuće tijekom iznimno važnog vremenskog
perioda koji se prostire između dva svjetska rata. Kolegij je posvećen
produbljivanju poznavanja mediteranske i europske povijesti između dva
svjetska rata kroz prizmu odnosa istaknutih hrvatskih i francuskih
intelektualaca. To su izuzetno nestabilno i kompleksno vrijeme pokušali po
cijeloj Europi rasvijetliti brojni znanstveni, književni i kulturni radnici
spremni nastupiti na javnoj sceni sa svojim pogledima, razmatranjima i
djelovanjem. Dijalozi i razmjene među hrvatskim i francuskim
intelektualcima, njihovi međusobni utjecaji, otkrivaju zanimljive
perspektive za proučavanje tog neizvjesnog i teškog doba koje će se, u
ratnom vihoru, za Hrvate zaključiti rušenjem “prve” Jugoslavije, a za
Francuze padom III. Republike. Težište će tijekom predavanja biti stavljeno
na ličnost Bogdana Radice i na njegova iskustva s tadašnjim najrelevantijim
francuskim misliocima.
Preporučena 1. Katunarić, D. (ur.). (1995). Hrvatska-Francuska: stoljetne povijesne i
literatura kulturne veze. Zagreb.
2. Radica, B. (2006). Agonija Europe. Zagreb.
3. Radica, B. (1982). Živjeti – Nedoživjeti. Knjiga I., München –
Barcelona.
4. Radica, B. (1971). Sredozemni povratak. München – Barcelona.
5. Winock, M. (1999). Le Siècle des intellectuels. Paris: izdavač.
311
Dopunska 1. Ory, P., Sirinelli, F. (2004) Les Intellectuels en France. Paris.

literatura
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
312

Naziv kolegija Hrvatski intelektualci i nacionalna ideologija u prvoj polovici 20. stoljeća
Predavač dr. sc. Nevenko Bartulin, doc.
Kod HUMN 843 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je razviti kritički smisao za razumijevanje bitnih intelektualnih
Kompetencije tendencija u modernoj hrvatskoj povijesti te usvajanje analitičkih i
koje se stječu interpretacijskih vještina.
Ovim se kolegijem nastoji upoznati studente s intelektualnim radovima i
idejama onih hrvatskih intelektualaca koji su bili glavni teoretičari
hrvatskog nacionalizma u prvoj polovici 20. stoljeća.
Studenti će se osposobiti za samostalno služenje izvorima i literaturom.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Proučavanje radova istaknutih hrvatskih intelektualaca koji su idejno
oblikovali hrvatsku nacionalnu ideologiju u razdoblju između 1900. i 1945.
Odnos tih intelektualaca prema raznim ideologijama i pokretima: ustaštvo,
hrvatski seljački pokret, jugoslavenstvo, panslavizam. Izbor intelektualaca:
Ćiro Truhelka, Ivo Pilar, Milan Šufflay, Filip Lukas, Josip Horvat.
Preporučena 1. Cipek, T., Vrandečić, J. (ur.). (2007). Nacija i nacionalizam u hrvatskoj
literatura povijesnoj tradiciji. Zagreb: Alinea.
2. Lukas, F. (1997). Hrvatska narodna samobitnost, Mirko Mađor (ur.)
Zagreb: Dom i svijet.
3. Šufflay, M. (1999). Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike:
dvanaest eseja. Zagreb: Novija hrvatska povjesnica.
Dopunska 1. Aralica, V. (1935.-1945.). Matica hrvatska u političkom životu
literatura Hrvatske. Časopis za suvremenu povijest. 447-482.
nastave
znanja i
polaganja ispita
313

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
314
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL POVIJEST UMJETNOSTI
MODUL POVIJEST UMJETNOSTI
315

Naziv kolegija Čovjekova okolina u antropološkom smislu
Predavač dr. sc. Ivo Babić, red. prof.
Kod HUMN 850 - 1
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
Kolegij u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet modula). Sastoji
(uz odgovarajuće
se od 4 sata predavanja i 60 sati samostalnog rada doktoranada (literatura i
obrazloženje)
izrada samostalnih radova).
Cilj/ Čovjek je prirodno i kulturno biće. Iako je čovjek sastavni dio živog svijeta
kompetencije ipak postoje posebnosti. Razmatraju se u uvodnom poglavlju razne
koje se stječu filozofske, epistemološke i prirodoslovne, etološke teorije i hipoteze.
Posebna pažnja posvećuje se svijetu kulture. Obrađuje se kratka povijest
civilizacija s aspekta odnosa prema okolini. Cijeli blok obuhvaća prostorne
aspekte kulture, organizaciju naselja, posebno gradova.
Sastavni dio čovjekove okoline su kultivirani pejzaži i kulturna dobra. Stoga
je dio kolegija posvećen različitim teorijama o kulturnim dobrima i njihovoj
zaštiti.
Način Istraživanja, seminarski radovi, izlaganja, rasprave i predavanja.
sudjelovanja .
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Obrađuju se teme kao što su: Filozofija prirode i kozmološke teorije,Pojam
života i logika živog; Pojam civilizacije (grad, država, pismo),
Demografska eksplozija, Industrijska civilizacija i njen odnos prema
okolini, Pojam kulture, osobito s aspekta teorije informacija, Odnos kulture
prema prostoru, posebno razlika između agrarnih i pastirskih društva, Kuća
i njene funkcije, posebno one simboličke naravi, Naselja i njihove funkcije,
posebno one simboličke naravi, Sveto i profano u prostoru, posebno u
krajoliku, Groblja kroz povijest, Toponimima kao oblik mentalnog
posvajanja prostora, Gradovi njihova morfologija i funkcije, posebno one
simboličke naravi; semiologija grada, Gradske zidine i vrata; trgovi, ulice i
javni prostori, Sakralni objekti posebno katedrale, Pojam kulturne baštine…
Preporučena 1. Gore, A. (1994). Zemlja u ravnoteži. Zagreb.
literatura 2. Supek, R. (1987). Ova jedina zemlja. Zagreb.
3. Babić, I. (1991). Prostor između Splita i Trogira. Kaštel Novi
4. Peter, R. (1989). Buđenje planeta: globalni mozak. Zagreb.
316
Dopunska 1. Robert, D. (2002). Povijest europskog okoliša, Ministarstvo zaštite

literatura okoliša i prostornog uređenja RH, Zagreb.
2. Croal, S. (2001). Naslov:Ekologija za početnik. Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk.
3. Eliade, M. (1986). Sveto i profano. Novi Sad.
4. Babić, I. (1994). Od ubavog do gubavog, Eseji, polemike i članci. Split
5. Bachelard, G. (2000). Poetika prostora. Zagreb.
6. Visković, N.(1996). Životinja i čovjek. Split.
7. Visković, N. (2002). Stablo i život. Zagreb.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti Francuski jezik
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
317

Naziv kolegija Odnos javnog prostora i skulpture
Predavač dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.
Kod HUMN 850 - 2
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
Kolegij u okviru predmeta od 5 bodova (Obvezni predmet modula). Sastoji
(uz odgovarajuće
se od 4 sata predavanja i 60 sati samostalnog rada doktoranada (literatura i
obrazloženje)
izrada samostalnih radova).
Cilj/ Sposobnost da samostalno na stečenom znanju i činjenicama promišljaju o

Kompetencije suvremenoj umjetnosti s težištem na skulpturi.
koje se stječu
Način Diskusije, razgovori, samostalno obrađivanje pojedine teme, obrađivanje
sudjelovanja zadane literature, diskusija na teze u literaturi, kratke pismene provjere i
studenata u provjere razumjevanja i usvajanja znanja te sposobnost analize i iznošenja
provedbi zaključaka.
kolegija
Okvirni sadržaj Sakralna umjetnost
Preporučena 1. Šuvašković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb:

literatura Horetzky.
2. Collins, J. (2007./2008.). Sculpture Today. London: Phaidon.
3. Clair, J. (1998). Razmišljanja o stanju umjetnosti (integralni tekst)
Europski glasnik, 3. 427-511. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika.
Dopunska 1. Europski glasnici, Katalozi izložbi (samostalne, skupne, problemske),
literatura Život umjetnosti (časopis) te aktualna zbivanja Ii polemike (spomenička
skulptura).
Oblici Istraživanja, seminarski radovi, izlaganja, rasprave i predavanja.
provođenja
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
318

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
319
I. izborni predmet modula:

Naziv kolegija Umjetnost Ilirskih zajednica i njihovih jadranskih susjeda u željezno doba.
Predavač dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savj.
Kod HUMN 851 - 1
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Znanja o umjetničkim i kulturno-povijesnim dosezima domorodačkih
Kompetencije zajednica željeznog doba (9.- 1. st. pr. Kr.) na Jadranu.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Polaznici će se upoznati s najvažnijim umjetničkim ostvarenjima
želejznodobnih zajednica na Jadranu (razne ilirske zajednice, Liburni,
Histri, Veneti, Etrurci, Piceni, Dauni, Peuceti i Messapi). No kako su ta
ostvarenja nerazdvojivo vezana uz svakodnevni život i vjerovanja, polaznici
će biti upoznati s glavnim odlika materijalne kulture tih zajednica i kako
arheolozi pomoću tih ostataka rekonstruiraju period o kojem ima veoma
malo pisanih izvora.
Preporučena 1. Stipčević, A. (1898). Iliri. Zagreb.
literatura 2. Wilkes, J. J. The Illyrians. Oxford.
3. Wilkes, J. J. (2001). Iliri. Split.
4. Capuis, L. (1993). I Veneti. Milano.
5. M. Torelli (urednik) The Etruscans, Milano 2000.
6. Eroi e regine, Piceni popolo d'Europa, Roma 2001.
7. D'Andria F. (ur.) (1990). Archeologia dei Messapi. Bari.
Dopunska 1. Enciclopedia dell' arte antica classica e orientale. (1958-1965, 1970,
literatura 1994-1997.). 1-6 (+ suplementi), Roma
2. Prethistorija jugoslavenskih zemalja 5 (željezno doba). (1987).
Sarajevo.
nastave
320

znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski i engleski jezik
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Konzultacije s studentima.
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
321

Naziv kolegija Grčka kolonizacija na istočnom Jadranu
Predavač dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić, red. prof.
Kod HUMN 851 - 2
3 ECTS, 5 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavanje sa grčkom kulturom i umjetnosti u kontekstu grčke
Kompetencije kolonizacije za istočnom Jadranu.
koje se stječu
Način Izrada i prezentacija seminara, stručni obilasci arheoloških lokaliteta i

sudjelovanja muzejskih zbirki.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Upoznavanje grčke kolonizacije na istočnom Jadranu. Osnivanje grčkih
kolonija i subkolonija (Issa, Pharos, Tragurion, Epetion, naseobina u
Lumbardi, grčki emporiji). Umjetnost grčkih gradova i helenizacija
autohtonih zajednica, epigrafski i numizmatički izvori u svjetlu novih
arheoloških istraživanja.
Preporučena 1. J. Brunšmid, Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji, prev. M.

literatura Bonačić-Mandinić, Split 1998.
2. B. Gabričević, Pristupna razmatranja o urbanizmu grčkih naseobina
na istočnoj obali Jadrana, VAHD 68, Split 1966, 147-170.
3. G. Novak, Kolonizatorsko djelovanje Dionizija Starijeg na Jadranu,
SH, Zagreb 1940, 111-128.
4. D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split 1989.
5. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.
6. N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.
7. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana, (urednici N. Cambi, S. Čače
i B. Kirigin), Split 2002.
8. D. Rendić-Miočević, O knidskoj kolonizaciji otoka Korčule,
Diadora 9, Zadar 1980, 105-125.
9. M. Zaninović, Pharos od polisa do municipija, ARR 11, Zagreb
1988, 35-48.
10. M. Zaninović, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996.
11. Pharos – Antički Stari Grad, Zagreb 1995.
322
12. J. Jeličić-Radonić, Foundation of the Greek City of Pharos on the

Island of Hvar, Illyrica antiqua ob honorem Duje Rendić-Miočević,
Zagreb 2005, 315-328.
13. A. Faber, Bedemi Epetiona – Stobreč kod Splita, Prinosi 1, Zagreb
1983, 17-37.
14. D. Rendić-Miočević, Isejska naseobina u Lumbardi (Korčula) u
svjetlu novih istraživanja, VAHD 68, Split 1966, 133-141.
Dopunska 1. I Greci in occidente, (urednik G.P. Carrateli), Milano1996.
literatura 2. A. J. Graham, Colony and Mother City in ancient Greece, Chigaco:
Ares, 1983.
3. P. Olalla, Mitološki atlas Grčke, Zagreb 2006.
4. R. Katičić, Illyricum mythologicum, Zagreb 1995.
Dodatna literature će se odrediti prema pojedinim odabranim temama
(poglavlja iz knjiga i članci iz stručnih časopisa)
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja Konzultacije s studentima.
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
323

Naziv kolegija Ranosrednjovjekovni spomenici nacionalnog značaja
Predavač dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. sur.
Kod HUMN 851 - 3
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Polaznici stječu specijalistički uvid u najvrijedniji dio ranosrednjovjekovne
Kompetencije spomeničke baštine u Hrvatskoj, bilo da je riječ o pojedinačnim
koje se stječu spomenicima ili o grupi spomenika. Svima je zajednička osobina
neprikosnoveni nacionalni značaj, a pri odabiru tema voditi će se računa o
tome da u kronološkom nizu polaznicima budu predstavljene i različite
spomeničke kategorije.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kroz reljef iz Žrnovnice bit će predstavljena ranosrednjovjekovna skulptura
8. stoljeća, a kroz skulpture druge polovine 9. stoljeća grupa spomenika
istoga karaktera koju je moguće povezati s vremenom vladavine kneževa
Trpimira i Branimira. U arhitekturi isto razdoblje biti će predstavljeno
predavanjem o crkvi Sv. spasa u Cetini. Arhitektura ukupnoga 9. stoljeća
biti će predstavljena predavanjima o vladarskim dvorima toga doba,
posebno sa slojevitim lokalitetima u Bijaćima kod Trogira i u Biskupiji kod
Knina.
Preporučena 1. Rapanić, Ž. (1987). Predromaničko doba u Dalmaciji. Split.
literatura 2. Delonga, V. (1996). Latinski epigrafički spomenici u
ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Split.
3. Jakšić, N. (1997). Predromaničko kiparstvo, u: Tisuću godina hrvatskog
kiparstva. Zagreb.
4. Milošević, A. (ur). (2002). Hrvati i Karolinzi. 1. Rasprave i vrela. 2.
Katalog. Split.
5. Jakšić. N. (2002). Skulptura Branimirovog doba u Hrvatskoj, u:
Hrvatska u doba kneza Branimira. Zadar. 111-121.
6. Milošević, A. (2003). Scultura ornamentale del VII e VIII secolo nei
Balcani occidentali. Hortus artium medievalium. 9. Zagreb – Motovun.
7. Milošević, A. (ur.) (2004). Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv. 26/1999,
Split. (broj posvećen crkvi Sv. Marte u Bijaćima kod Trogira)
324
8. Milošević, A. (2007). Due esempidi corti reali altomedievali in Croazia,

Hortus artium medievalium, vol. 13/1, (ur. M. Jurković), Zagreb –
Motovun. 87-103.
9. Milošević, A. (2008). Il bassorilievo altomedievale del cavaliere di
Žrnovnica in Dalmazia. Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja.
35, Sarajevo: ANUBIH.
10. Marasović, T. (2008-2009.). Dalmatia praeromanica, 1-2, Split.
Milošević, A., Peković, Ž. (2009). Predromanička crkva Svetoga Spasa
u Cetini / La chiesa preromanica di San Salvatore a Cetina. Split.
Dopunska 1. Petricioli, I. (1960). Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji.
literatura Zagreb.
2. Mohorovičić, A. (ur.) (1978). Prilozi istraživanju starohrvatske
arhitekture. Split.
3. Milošević, A. (ur.) (1995). Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv.
21/1994. broj posvećen groblju kod crkve Sv. Spasa. Split.
4. Milošević, A. (ur.) (1995). Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, sv.
22/1995, broj posvećen crkvi Sv. Spasa. Split.
5. Jurković, M. (ur.) (1997). Hortus artium medievalium, vol. 3,
Zagreb – Motovun.
6. Jurković, M. (ur.) (2002). Hortus artium medievalium, vol. 8.
Zagreb – Motovun.
7. Milošević, A. (2002). Crkva Sv. Marije – mauzolej i dvori
hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina. Split.
8. Brogiolo, G. P. –Delogu, P. (ur.) (2005). L’Adriatico dalla
tarda antichità all’età carolingia. Firenze.
9. Goss, V. (2006). Predromanička arhitektura u Hrvatskoj.
Zagreb.
10. Jakšić, N. (2006). Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti,
Zagreb.
Milošević, A. (2009). Sarkofag kneza Branimira. Histria qntiqua
18/2, Pula.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
325

Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz umjetnosti rane renesanse
Predavač dr. sc. Radoslav Bužančić, doc.
Kod HUMN 851 - 4
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Stjecanje znanja o likovnim umjetnostima rane renesanse u Europi kao i na
Kompetencije tlu Hrvatske. Razvijanje kritičkog odnosa prema građi koja se izučava.
koje se stječu Razvijanje sposobnosti služenja stručnom literaturom u obradi pojedine
tematske jedinice. Stjecanje znanja i sposobnosti koje omogućuju pristup
sljedećim kolegijima povijesti umjetnosti
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Arhitektonski traktati i humanizam filozofija Novog vijeka. Renesansni
traktati i teoretske postavke renesansne arhitekture. Estetika poganske
antike u sakralnoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća. Kneževski i republikanski
ustroj države. Patricijat i palače novog doba. Renesansa u Hrvatskoj
Preporučena 1. Belamarić, J. (2001). Studije iz srednjovjekovne i renesansne

literatura umjetnosti na Jadranu. Split.
2. Chastel, A. (1961). Art et humanisme à Florence au temps de Laurent
le Magnifique. Paris.
3. FiskoviĆ, C. (1947). Naši graditelji i kipari 15. i 16. stoljeća u
Dubrovniku. Zagreb.
4. Heydenreich, Lotz, W. (1974). Architecture in Italy 1400-1600.
London 1974.
5. Marković, P. (2004). Prijedlog ikonološke interpretacije “Firentinčeve
katedrale” - Prostor i vrijeme Dalmacije u drugoj polovini 15. stoljeća,
Radovi Instituta za povijest umjetnosti 28. 52-63.
6. McAndrew, J. (1983). L’ Arcitectura veneziana del’ primo
Rinascimento. Venecija 1983.
7. Murray, P. (1963). The Architecture of the Italian Renaissance.
London.
8. Prijatelj, K.(1957). Ivan Duknović. Zagreb.
9. Renesansa u Hrvatskoj (Zagreb 2004)
326
10. Röll, J. (1994). Giovanni Dalmata,.Worms am Rhein.

11. a. m. Schulz, Niccolò di Giovanni Fiorentino and Venetian Sculpture
of the Early Renaissance, New York, 1978.
12. Venturi, A. (1923). Storia dell'arte italiana VIII: L'architettura del
Quattrocento, Milano, 24.
13. R. Wittkower, Architectural Principles in the Age of Humanism,
London, 1973L. H. W. Wolters, Due capolavori della cerchia di
Donatello a Trogir e a Šibenik, Antichità viva VII/1, 1968., str. 11-
24.F.
14. Zeri, F. (1983). Rinascimento e Pseudo-Rinascimento, Storia dell'arte
italiana V: Dal Medioevo al Quattrocento, Torino. str. 547-571.
Dopunska 1. Alberti, L. B. (1972). On Painting and on Sculpture, ed. C. Grayson,
literatura London.
2. Alberti, L. B. (1966). De re aedificatoria, ed. G. Orlandi, Milano.
3. detto il Filarete, A. A. (1972). Trattato di architettura a cura di Anna
Maria Finoli e Liliana Grassi, Milano.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
327

Naziv kolegija Umjetnički i politički identitet umjetnika Schiavona
Predavač dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.
Kod HUMN 851 - 5
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je upoznavanje političkih ideja, nacionalnih ideologija i
Kompetencije kulturnih nacionalizama koji su našli odraza u stručnim i znanstvenim
koje se stječu tekstovima (nastalim između XVI. i XX. st.) koji se bave interpretacijom
povijesnog, regionalnog i nacionalnog umjetničkog identiteta umjetnika
koji se u hrvatskoj povijesti umjetnosti nazivaju i obrađuju pod zajedničkim
imenom protonacionalne zajednice kojoj su pripadali – umjetnici Schiavoni.
Upoznavanje s metodologijom estetike recepcije i suvremene kritičke
povijesti umjetnosti.
Kompetencije: Osposobljavanje studenata za kritičku interpretaciju izvora i
stručne literature. Razvijanje kritičkog odnosa prema znanstvenoj literaturi.
Upoznavanje znanstvene i stručne literature o umjetnicima Schiavonima.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Uvod: taksativni prikaz biografija i opusa umjetnika zvanih Schiavoni.
Pregled ideologema, nacionalnih sterotipa i političkih ideja u tekstovima
koji se bave interpretacijom povijesnog, regionalnog i nacionalnog
umjetničkog identiteta likovnih umjetnika zvanih Schiavoni od XV. do
XVIII. st.
Odraz nacionalnih ideologija, političkih ideja i političkih kretanja te
kulturnih nacionalizama u historiografiji posvećenoj umjetnicima
Schiavonima u razdoblju od početka XIX. st. do 1945. godine (ideologija
mletačkog slavenstva, dalmatinskog regionalizma, talijanskih iredentista,
iliraca, Risorgimenta, devetnaestostoljetnog poimanja nacije, jugoslavenske
i talijanske kulturne politike između dva rata). Ivan Meštrović: novi
Schiavone.
Pregled stereotipova koji su se u književnosti, historiografiji i političkom
diskursu pridavali Slavenima, Dalmatincima, Morlacima, Hrvatima
(stereotipovi o kolektivnoj osobnosti, o rasnim, društvenim ili kulturnim
osobinama navedenih zajednica) s posebnim osvrtom na one o likovnim
umjetnicima Schiavonima.
328
Preporučena 1. Kukuljević, I. (1858.-1860.). Slovnik umjetnikah jugoslavenskih.

literatura Zagreb.
2. Karaman, Lj. (1963). O djelovanju domaće sredine u umjetnosti
hrvatskih krajeva. Zagreb.
3. Anderson, B. (1990). Nacija: zamišljena zajednica. Razmatranja o
porijeklu i širenju nacionalizma. Zagreb.
4. Vrandečić, J. (2002). Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. Stoljeću.
Zagreb.
5. Katunarić, V. (2003). Sporna zajednica. Novije teorije o naciji i
nacionalizmu. Zagreb.
6. Staglačić, M. (2004). Povijest povijesti umjetnosti u Dalmaciji u XIX.
stoljeću, u Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti.
Zagreb, 339-340.
7. Kolešnik, Lj. (2005). Kritička povijest umjetnosti. Polazišta, dometi i
perspektive. u: Kolešnik, Lj. (prir.). Umjetničko djelo kao društvena
činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, Zagreb. 353-395.
8. Prijatelj Pavičić, I. (2006). Regionalni i nacionalni umjetnički identitet u
kritičkoj fortuni o umjetnicima Schiavonima, u: Kraševac, I. (ur). Drugi
kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, Između tranzicije i
globalizacije - hrvatska povijest umjetnosti u suvremenom društvu.
Zagreb. 299-307.
9. Povijesno naslijeđe i nacionalni identiteti, zbornik radova Drugog
hrvatskog simpozija o nastavi povijesti (Opatija 19.-21. IV. 2006.),
Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Zagreb, 2006.
Dopunska 1. Kukuljević Sakcinski, I. (1997). Izabrana djela. Stoljeća hrvatske
literatura književnosti. Zagreb.
2. Kolstø, P. (2003). Procjena uloge historijskih mitova u modernim
društvima, u: zborniku radova Historijski mitovi na Balkanu, Institut za
istoriju, Sarajevo. 11-37.
3. Odabrani izvori / poglavlja iz stručne i znanstvene literature o
Schiavonima (Pribojević, V. (1532). De origine successibusque
Slavorum/O podrijetlu i zgodama Slavena. Venecija, Orbini, M. (1601).
Kraljestvo Slavena. Komentari Ludovika Crijevića Tuberona, 1603.,
Vasari, G., Vite, G. C. Gigli, (1615). La Pittura trionfante scritta in
quattro capitoli, e consacrata al molto illustro, e generoso Signore
Daniel Nys, Venecija, Ridolfi, C. (1648). Le Meraviglie dell'arte ovvero
le vite degli illustri pittori veneti e dello Stato. Venecija. Boschini, M.
(1660). La carta del navegar pittoresco. Venecija, i dr.)
provođenja konzultacija s mentorom
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
329

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
330

Naziv kolegija Mletačke utvrde u Hrvatskoj
Predavač dr. sc. Andrej Žmegač, doc., znan. savj.
Kod HUMN 851 - 6
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Poznavanje povijesno-društvenih okolnosti mletačke izgradnje utvrda u nas
Kompetencije i sposobnost njihova tumačenja u širem kontekstu fortifikacija Mletačke
koje se stječu Republike
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Građevne strukture najvažnijih mletačkih utvrda u Hrvatskoj.
Preporučena 1. Marchesi, P. (1984). Fortezze veneziane 1508–1797. Milano.
literatura 2. Žmegač, A. (2009). Bastioni jadranske Hrvatske. Zagreb.
Dopunska 1. Arbel, B. (1996). Colonie d’oltremare, u: Storia di Venezia dalle origini
literatura alla caduta della Serenissima, V, Rim 1996.
2. E. Concina, (1995). «Munire et ornare»: Sanmicheli e le porte di
Verona. u: Sanmicheli, M. Architettura, linguaggio e cultura artistica
nel Cinquecento. Milano.
3. Čoralić, L. (2004). Kraljica mora s lagunarnih sprudova. Povijest
Mletačke Republike. Samobor.
4. Ćuzela, J. (2005). Šibenski fortifikacijski sustav. Šibenik.
5. Manno, A. (1993). Strategie difensive e fortezze veneziane dal XV al
XVIII secolo, u: Palmanova. Fortezza d’Europa, Venecija 1993.
6. Del, Campo, O. (2003). Tvrđavni spisi. Traktati i memorabilije jednoga
kondotjera u Dalmaciji u doba Kandijskog rata. Rijeka.
nastave
znanja i
polaganja ispita
331

praćenja na
drugim jezicima
kvalitete i studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
332

Naziv kolegija Problemi stila u domaćoj likovnoj umjetnosti 17. i 18. st.
Predavač dr. sc. Mirjana Repanić Braun, doc., znan. savj.
Kod HUMN 851 - 7
5 ECTS, 8 sati
Razina Doktorski studij
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Mogućnost preciznijeg određenja stila i datacije likovnih djela nastalih u 17.
Kompetencije i 18. stoljeću u jadranskoj i sjevernoj Hrvatskoj.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Razmatranje periodizacije stila u talijanskoj i srednjoeuropskoj likovnoj
umjetnosti 17. i 18. stoljeća. Problemi određenje stilskih kategorija na
primjerima slikarstva, kiparstva i ornamentike, s naglaskom na djelima
domaćih i udomaćenih majstora. Komparativno razmatranje slikarstva,
kiparstva i ornamentike u sjevernoj i jadranskoj Hrvatskoj u odnosu na širi
povijesno-umjetnički kontekst. Komparativna analiza formalno-stilskih
značajki i očitavanje zajedničkih elemenata u djelima različitih
provenijencija. Odnos recepcije i kreativnog udjela pojedinih autora:
poteškoće pri datiranju radova nastalih prema grafičkim predlošcima.
Određenje pojmova: pluralizam stilova, rani barok, renesansa u srednjoj
europi, barok u srednjoj europi, manirizam
Cilj:
Stjecanje znanja o dizajnu kao specifičnom mediju kreativnog izraza, o
osnovama metodologije povijesti dizajna.
Preporučena 1. Karaman, Lj. (1963). O djelovanju domaće sredine u umjetnosti

literatura hrvatskih krajeva. Zagreb.
Članci prema odabranim seminarskim temama. (Sva literatura bit će
skenirana i dostupna studentima)
Dopunska 1. Brandt, P. (1929). Sehen und Erkennen, Alfred Kröner Verlag in
literatura Leipzig, i novija izdanja – odabrana poglavlja.
333

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
334

Naziv kolegija Graditeljstvo historicizma i njegov odraz u Splitu i okolici
Predavač dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.
dr. sc. Dunja Pivac, viši pred.
Kod HUMN 851 - 8
5 ECTS, 8 sati
Vrsta kolegija specijalistički / teorijski
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je omogućiti studentima samostalno analiziranje, pretraživanje,
Kompetencije uspoređivanje odabranih primjera historicističkog graditeljstva, uz
koje se stječu korištenje literature, povijesnih izvora, arhitektonske dokumentacije kako bi
se osposobili za valoriziranje i revaloriziranje historicističkog graditeljstva
u rasponu od reprezentativnih europskih građevina do regionalnih varijacija
i oblika.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Sadržaj kolegija temelji se na pregledu odabranih primjera graditeljstva
historicizma u Europi, uz komparativne analize, te oblicima historicističkog
graditeljstva u Splitu i okolici (Kaštelima, Omišu, Visu…). Navode se
glavni europski centri (Beč, Budimpešta…) i njihov utjecaj na hrvatsko
historicističko graditeljstvo kroz školovanje stranih i domaćih graditelja kao
ključnih protagonista. Poseban značaj pridaje se razumijevanju odnosa
između arhitektonskog stila i funkcije objekta, tj. shvaćanju odnosa između
historicističke norme i moderniteta.
Preporučena 1. Bergdoll, B., European Architecture 1750-1890, Oxford University
literatura Press, Oxford/New York, 2000.
2. Hitchcock, H.-R., Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries,
Yale University Press, New Haven/London, 2004.
3. Maroević, I., Arhitektura histori(ci)zma, u zborniku/katalogu
Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna Galerija Rijeka – muzej
moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002., str. 12-47.
4. Stagličić, M., Neostilska arhitektura u Dalmaciji, u zborniku/katalogu
Historicizam u Hrvatskoj I., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000.,
str. 230-237.
5. Pivac, D., Nekoliko kaštelanskih vila s početka 20. stoljeća, Kultura
ladanja : zbornik radova sa znanstvenih skupova "Dani Cvita Fiskovića"
335
održanih 2001. i 2002. godine, Fisković, Igor ; Grujić, Nada ; Marković,

Predrag ; Pelc, Milan (ur.). Zagreb : Institut za povijest umjetnosti,
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, 2006. Str. 301-306.
6. Dodatne specijalističke studije i članci koji se odnose, poglavito, na
Split, autora D. Kečkemeta i S. Piplovića, biti će preporučeni
studentima tijekom nastave i ovisit će o njihovim konkretnim tematskim
afinitetima.
Dopunska 1. Historicizam u Hrvatskoj, sv. I i II, zbornik//katalog, Muzej za
literatura umjetnost i obrt, Zagreb, 2000.
2. Secesija u Hrvatskoj, zbornik/katalog, Muzej za umjetnost i obrt,
Zagreb, 2003.
3. Kezić, M., Arhitektura secesije u Splitu, Književni krug, Split, 1991.
4. Arhitektura historicizma u Rijeci, zbornik/katalog, Moderna Galerija
Rijeka – muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002.
5. Dobronić, L., Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova,
Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, Zagreb, 1983.
6. Stagličić, M., Graditeljstvo u Zadru 1868.-1918., Društvo povjesničara
umjetnosti SR Hrvatske, Zagreb, 1988.
Dodatne specijalističke studije i članci biti će preporučeni studentima
tijekom nastave i ovisit će o njihovim konkretnim tematskim afinitetima.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski i jezik
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
336

Naziv kolegija Arhitektura XX. stoljeća: moderna
Predavač dr. sc. Dina Ožić Bašić, znan. sur.
Kod HUMN 851 - 9
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje razumijevanje uvjeta
Kompetencije nastanka modernih arhitektonskih teorija, prepoznavanje elemenata
koje se stječu oblikovanja stila, razvitak kritičkog promatranja kroz uočavanje teoretskih
aspekata te ostvarenje osobnog kritičkog izričaja kroz seminarski rad uz
korištenje znanstvene i stručne literature (ovladavanje temom kroz
interpretaciju pojedinog arhitektonskog djela).
Studenti stječu kompetencije ovladavanja terminologijom vezanom za
interpretaciju arhitekture moderne. Sječu i kompetencije u propitivanju
utjecaja kulturoloških i tehnoloških dosega na arhitektonsku pojavnost
građevina moderne.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi preglednim prikazom razvitka arhitekture i arhitektonskim
tipologijama u prvoj polovici XX. stoljeća. Svladavaju se osnovni pojmovi
i teoretski pristupi u arhitektonskom oblikovanju građevina moderne.
Obrazlaže se utjecaj teoretskih pristupa na arhitektonsku pojavnost na
odabranim primjerima.
Preporučena 1. Gossel, Peter; Leuthauser, Gabrielle (2007.). Arhitektura 20. stoljeća,
literatura Taschen/vbz
2. Curtis, J. R. William (2001.). Modern Architecture, Phaidon Press
3. Frampton, Kenneth.(1992.). Moderna arhitektura-Kritička povijest,
Globus nakladni zavod
***priručnici, tematske knjige, monografska izdanja o hrvatskim i
svjetskim arhitektima, i dr.
Dopunska Tijekom nastave studenti će biti upozoreni na specijalističke knjige, studije i
literatura članke vezane uz predavanja, seminare, diskusije ili one koji su korisna
dopunska literatura za ispit.
nastave
337

znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
338

Naziv kolegija Prošireno polje umjetnosti – suvremena praksa Mediterana od 1980. do
danas
Predavač dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. sur.
Kod HUMN 851 - 10
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon odslušanog kolegija studenti će biti osposobljeni za kritičko
Kompetencije vrednovanje najraznovrsnijih umjetnički praksi i strategija djelovanja,
koje se stječu nastalih na iskustvima konceptualne umjetničke prakse kao i ostalih
relevantnih suvremenoumjetničkih istraživanja. Polaznici će razlikovati
tendencije koje su obilježile europski prostor od kraja 70-ih godina do
danas, s naglaskom na mediteranski prostor (uz europske zemlje, obradit će
se i djelovanje pojedinih autora s Bliskog istoka). Polaznici će biti upoznati
sa suvremenim tendencijama, kustoskim praksama i ostalim načinima
umjetničkog djelovanja; osim toga, obradit će se najvažniji teorijski tekstovi
posvećeni raznovrsnim strategijama suvremene umjetnosti bez čijeg
poznavanja je nemoguće pristupiti identifikaciji i interpretaciji.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U kolegiju će se obraditi teme vezane uz suvremenu umjetničku praksu od
1980. godine do danas. Problemski će se obraditi nekoliko tematskih
skupina (procesualna umjetnost, nova geometrija, prostor; ambijent,
instalacija, javni prostor; odnos prema materijalu; Istok/Zapad/Bliski Istok;
novi socijalni aktivizam; komunikacija; egzistencija; promjena
ženskog/rodnog diskursa; novi performans; dokumentacija kao umjetnička
strategija djelovanja; virtualni projekti; novine–knjiga umjetnika–razgovor
kao umjetničko djelo; društveni aktivizam; tranzicija; umjetnost s
posljedicama).
Preporučena 1. Kraus, F., Buchloh, B. Art Since 1900.
literatura 2. Irwin, East Art Map. Contemporary Art and Eastern Europe.
3. Djurić, Šuvaković, Impossible Histories.
4. Millet, C. Contemporary Art in France.
5. David, C. Documenta X.
339
Dopunska 1. Odabrani tekstovi iz edicije Documents of Contemporary Art,

literatura Whitechapel Gallery
2. Nova umjetnička praksa, MSU
3. Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, MSU
4. Piotrowski, P. Avant-Garde in the Shadow of Yalta. Art in Central-
Eastern Europe 1945-1989, edicija Art Works (Place, Money,
Autobigraphy, Perform), Thames&Hudson. Disorientation.
Contemporary Arab Artists from the Middle East
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
340

Naziv kolegija Osma umjetnost - Umijeće komuniciranja javne memorije
Predavač dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
Kod HUMN 851 - 11
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Kolegij je namijenjen svim studentima koji su zainteresirani za oblike
Kompetencije kreativne komunikacije baštine odn. javne memorije. Cilj je da se pruži
koje se stječu temeljni uvid u prirodu baštinskih ustanova, i oblika neinstitucionalne
baštine, te njihove uloge u razvoju suvremenog društva. Cilj je stoga
obrazovati kadrove koji će suvereno sudjelovati u tim procesima ili njima
upravljati na kvalitetan i kreativan način. Cilj je studentima pružiti uvid u
inovativnu praksu i osposobiti ih da budu uspješni posebice na području
kulturnog turizma, muzejske i ostalih srodnih djelatnosti. Studenti svih
područja baštine i javne memorije, od umjetnosti do tehnike i prirode su
ciljna grupa ovog kolegija.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Priroda svijeta, Potrebe za kulturom u razvoju, Obrisi nove umjetnosti,
Nove tehnologije komunikacije, Novi proizvod u komunikaciji javne
memorije, Novi profesionalci.
Preporučena 1. Šola, T. (2003). Eseji o muzejima i njihovoj teoriji. Zagreb: HNK ICOM.
literatura 2. Greenhill, E. H. (ed.). (1995). Museums, Media, Message. London:
Routledge.
3. Putnam, J. (2001). Art and Artifact. Thames and Hudson. London.
Dopunska 1. Falk, J. H., Dierking, L. D. (1992). The Museum Experience. Washington
literatura D.C.: Whalesback Books.
nastave
znanja i
polaganja ispita
341
Jezik poduke i Hrvatski jezik i Engleski jezik

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
342
II. Izborni predmet modula
Naziv predmeta II. Izborni predmet modula

Naziv kolegija Protourbana i urbana naselja na Jadranu
Predavač dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, red. prof.
dr. sc. Miroslav Katić, asistent
Kod HUMN 853 - 1
Status Izborni kolegij u okviru II. Izbornog predmeta modula
3 ECTS, 5 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavanje sa protourbanim i urbanim središtima na istočnom Jadranu i
Kompetencije socijalno-kulturnim promjenama kod autohtonog stanovništva pod
koje se stječu utjecajem grčke i rimske civilizacije.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Upoznavanje polaznika sa predurbanističkim razvojem ilirskih naselja i
njihovim odnosom prema grčkim kolonijama na Jadranu, te umjetničkim
dosezima autohtonog stanovništva na istočnoj obali Jadrana i
zapadnobalkanskom prostoru. Stvaranje protourbanih ilirskih središta pod
utjecajem grčkog i rimskog svijeta.
Preporučena 1.S. Dimitrijević, T. Težak-Gregl, N. Majnarić-Pandžić, Prapovijest, Zagreb
literatura 1998.
2. Šime Batović, U osvit povijesti, Zbornik odabranih radova I i II, Zadar
2004.
3. I. Babić, Prostor između Trogira i Splita, Split 1984.
4. B. Čović, Umjetnost kasnobronzanog i starijeg željeznog doba na
istočnoj jadranskoj obali i u njenom zaleđu, Simpozij duhovna kultura
Ilira, Posebna izdanja Centra za balkanološka ispitivanja LXVII/11,
Sarajevo 1984.
4. D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split 1989.
5. Mate Suić, Antički grad na Jadranu, Zagreb 1976.
6.N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.
Dopunska 1.Prethistorija jugoslavenskih zemalja, vol. 5 (željezno doba), Sarajevo
literatura 1987.
2. B. Čović, Od Butmira do Ilira, Sarajevo 1976.
343
3. I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Centar za

balkanološka ispitivanja, knj. 6, Sarajevo 1988.
Dodatna literatura odrediti će se prema pojedinim odabranim temama
nastave
Način provjere Mentorske konzultacije, pisanje i prezentacija seminarskih radova.
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
344

Naziv kolegija Colonia Martia Iulia Valeria Salona Felix
Predavač dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić, red. prof.
Kod HUMN 853 - 2
3 ECTS, 5 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznavanje sa spomenicima Salone, najvećeg grada na istočnom Jadranu,
Kompetencije od protoantike do kasne antike.
koje se stječu
Način Konzultacije sa mentorom pri seminarskim radovima, sudjelovanje u
sudjelovanja nastavi prezentacijom seminarskih radova i kataloškom obradom pojedinih
studenata u spomenika.
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Upoznavanje nastanka i razvoja Salone, glavnog grada rimske provincije
Dalmacije, kroz relevantne povijesne izvore, različite spomeničke
komplekse i pojedinačne spomenike. Salona Cezarova i Augustova doba
(Urbs vetus), proširenje grada za Marka Aurelija (Urbs orientalis i Urbs
occidentalis) i obnova grada za Dioklecijana. Kasnoantička Salona i
ranokršćanska umjetnost. Kataloška obrada pojedinih salonitanskih
spomenika.
Preporučena 1. Antička Salona, Split 1991.
literatura 2. F. Bulić, Po ruševinama stare Salone, Split 1986.
3. F. Bulić, Izabrani spisi, Split 1984.
4. N. Cambi, Antika, Zagreb 2002.
5. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003.
6. D. Rendić-Miočević, Salona quadrata, Split 1991, 47-63.
7. N. Cambi, Kiparstvo rimske Dalmacije, Split 2005.
8. J. Jeličić – Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Zbornik projekta
Mythos – cultus – imagines deorum, Znakovi i riječi, Zagreb 2008, 83-
104.
9. J. Jeličić – Radonić, Urbs Orientalis, Hortus Artium Medievalium 12,
Zagreb – Motovun 2006, 43-54.
10.J. Jeličić-Radonić, Diocletian and the Salona Urbs orientalis,
Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača, Split 2009, 307-333.
11. E. Dyggve, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split 1996.
345
12. J. Jeličić-Radonić, Salona at the Time of bishop Hesychius, Hortus

Artium Medievalium 13/1, Zagreb – Motovun 2007, 13-24.
Dopunska 1. F. Bulić, Razvoj arheoloških istraživanja i nauka u Dalmaciji kroz
literatura zadnji milenij, Zbornik Matice hrvatske, Zagreb 1925, 93-246.
2. M. Abramić, Tyche (Fortuna) Salonitana, VAHD 52, Split 1935-
1949, 1-12.
3. N. Cambi, Ženski likovi s krunom u obliku gradskih zidina iz
srednje Dalmacije, VAHD 65-67, Split 1965, 55-72.
4. D. Rendić – Miočević, Antička Salona (Salonae) – povijesno-
urbanistički I spomenički fenomen, Arhitektura 1960-1961,54-69.
5. E. Dyggve, Izabrani spisi, Split 1989.
6. J. Jeličić-Radonić, Nova istraživanja gradskih zidina Salone, PPUD
37, Split 1997-1998, 5-36.
7. F. Buškariol, Pregled arheološke topografije Salone, Mogučnosti 3-
4, Split 1988, 274-287.
8. J. Jeličić-Radonić – A. Sedlar, Topografija antičke Salone (I), Urbs
vetus, Tusculum 2, Solin 2009, 7-32.
9. Dodatna literatura odrediti će se prema pojedinim odabranim
temama (poglavlja iz knjiga i članci iz stručnih časopisa)
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
346

Naziv kolegija Umjetnost Grka na Jadranu od mikenskog do helenističkog doba
Predavač dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savj.
Kod HUMN 853 - 3
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Znanja o umjetničkim i kulturno-povijesnim dosezima antičkih Grka (9.-
Kompetencije 1. st. pr. Kr.) na Jadranu i njihovom utjecaju na lokalno stanovništvo.
koje se stječu Stječi će znanja o osnovnim fazama grčke umjetnosti i kako su ta djela
primljena kod lokalnog stanovništva
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Polaznici će se upoznati s širenjem grčke civilizacije na Jadranu i s
grčkim umjetničkim predmetima koji su nađeni na obalama Jadrana i
neposrednoj unutrašnjosti (od mikenske keramike do „Apoksiomena“),
njihovom značenju i utjecaju na lokalno stanovništvo.
Preporučena 1. Cambi, N. (2002). Antika. Zagreb.
literatura 2. Cambi, N., Čače, S., Kirigin, B. (ur.) (2002). Grčki utjecaj na istočnoj
obali Jadrana. Split.
3. Carrateli, G. P. (ur.). (1996). I Greci in occidente. Milano.
4. Robertson, M. (1975). A History of Greek Art. Cambridge.
5. Braccesi, L., Luni, M. (ur.) (1999). I Greci in Adriatico. vol. 1 i 2,
Roma.
6. Braccesi, L. (1977). Grecità adriatica. Bologna. (drugo dopunjeno
izdanje)
7. Boardman, J. (1980). The Greeks Overseas. London. (treće prošireno
izdanje)
8. Dimitrijević, S., Težak-Gregl, T., Majnarić-Pandžić, N. (1998).
Prapovijest. Zagreb.
Dopunska 1. Enciclopedia dell' arte antica classica e orientale. (1958-1965, 1970,
literatura 1994-1997.). 1-6 (+ suplementi), Roma.
2. Prethistorija jugoslavenskih zemalja. (1987). 5 (željezno doba).
Sarajevo.
347

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
348

Naziv kolegija Arhitektonska dekoracija Dioklecijanove palače
Predavač dr. sc. Željko Peković, red. prof.
dr. sc. Daniela Matetić Poljak, viši pred.
Kod HUMN 853 - 4
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je upoznavanje studenata s arhitektonskom dekoracijom kao
Kompetencije nositeljem stilskih karakteristika umjetnosti, te ideoloških i političkih
koje se stječu refleksija tetrarhijske epohe.
Kompetencije: Upoznavanje osnovne stručne literature o arhitektonskoj
dekoraciji s naglaskom na tetrarhijska ostvarenja. Razvijanje znanstvenog
interesa prema interdisciplinarnom pristupu problemu razumijevanja
umjetničkih programa i ostvarenja jedne epohe, s naglaskom na
metodologiju istraživanja i kritičku interpretaciju podataka.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Pregled i analiza osnovnih motiva ahritektonske dekoracije Dioklecijanove
palače s osvrtom na problematiku nomenklature u hrvatskoj stručnoj
literaturi. Arhitektonksi redovi u Palači i njihove posebnosti.
Upoteba kanonskih i ne-kanoanskih motiva kao nastavak tradicije
arhitekture carskog Rima. Specifičnosti obrade motiva u Palači: utjecaji i
sintaksa. Stilski leksik Palače i njegov značaj u razvitku arhitektonske
dekoracije.
Odnos glavnih dijelova Palače, arhitektonskih redova i aplicirane
dekoracije. Upoteba različitih vrsta kamena u arhitektonskoj dekoraciji.
Arhitektonska dekoracija kao nosilac ideoloških konotacija.
Postoji li tetrarhijski stil arhitektonkse dekoracije?
Preporučena 1. Leon, Ch. (1971). Die Bauornamentik des Trajansforum. Graz.
literatura 2. Mattern, T. (2001). Gesims und Ornament. Zur stadtromischen
Archiectur von der Republik, bis Septimius Sever. Paderborn.
3. Mcnally, Sh. (1996). The architectural ornament of Diocletian's palace
at Split, BAR International Series 639,
4. Mcnally, Sh. (2005). "The Friese of the Temple at Split". Diokelcijann,
Tetrarhija i Dioklecijanova palača, Zbornik radova. Split.
5. Care, A. (2005). L'ornato architettonico della Basilica di Massenzio.
Roma.
349
6. Cambi, N. (1989). Pristup razmatranju skulpturalnog programa

Dioklecijanove palače u Splitu. Kulurna baština. 19.
7. Candilio, D. (1990). Terme di Diocleziano, Il prospetto monumentale
della natatio. Bollettino di Archeologia. 5-6. Roma.171-173.
8. Candilio, D. (1993). La decorazione architettonica della natatio delle
Terme di Diocleziano. Bulletino di Archeologia 23/24, Roma. 29-63.
9. Čanak Medić, M. (1978). Gamzigrad, kasnoantička palata, arhitektura
i prostorni sklop. Beograd.
10. Matetić Poljak, D. (2005). "Les chapiteaux du palais de
Diocletien"Diokelcijann, Tetrarhija i Dioklecijanova palača, Zbornik
radova, Split
11. Millela, M. (1989). La decorazione arcitettonica di eta constantina:
l'archivolto e cornice. Arco di Constantino. 2001. 101-116.
Americanyougoslave excavations vol. VI. Minneapolis 1989, p. 9-40
12. Pensabene, P. (1971). - "Gli elementi decorativi", u Ampolo C.,
Carandini, A., Pucci G., Pensabene P., La villa del Casale a Piazza
Armerina, problemi, saggi stratigrafici ed altre ricerche", MEFRA tome
83. 209-216.
13. Verzar Bass, M. (2005). Reflessioni sulle mensole figurate del Palazzo
di Diocleziano a Spalato, con particolare attenzione alla figura di
Acheloos. Diokelcijann, Tetrarhija i Dioklecijanova palača, Zbornik
radova, Split.
Dopunska 1. Bulić, Fr. (1908). Materiale e provenienza della pietra, delle colonne,
literatura nonchedelle sfingi del Palazzo di Diocleziano a Spalato e delle colonne
ecc. delle basiliche cristiane a Salona. Bullettino di Archeologia e Storia
Dalmata.
2. Bulić, F., Karaman, LJ. (1927). Palača cara Dioklecijana, Zagreb.
3. Mirnik, I. (1977). On some architectural fragments from Diocletian
palace at Split. Archeologia Iugoslavica, XVIII, 45-56.
4. Mirnik, I. Roman architectural fragments, Diocletian's Palace.
5. Weigand, E. (1914). Baalbek und Rom, die romische Reichkunst in
ihrer Entwickelung und Differenzierung. JDAI. 29. 37-91.
6. Niemann, G. (2005). Dioklecijanova Palača u Splitu. Split.
7. Ginouves, R., Martin, R. (1985). Dictionnaire methodique de
l'architecture grecque et romain, vol. I. (poglavlje o motivima o
arhitektonske dekoracije)
8. Gros, P. (2001). L'Architecture Romaine 2. Maisonspalais, villas et
tombeaux. Paris. (poglavlje o arhitektonskoj dekoraciji)
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Hrvatski, francuski, engleski
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
350

uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
351

Naziv kolegija Istraživanje, obnova i prezentacija ranosrednjovjekovnog graditeljskog
naslijeđa
Predavač dr. sc. Željko Peković, red. prof.
Kod HUMN 853 - 5
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon kolegija studenti će biti upoznati s recentnim istraživanjima obnovi i
prezentaciji ranosrednjovjekovnog graditeljstva, arheoloških lokaliteta,
Kompetencije
građevina, dijelova povijesnih cjelina i povijesnih cjelina zaštićenih
koje se stječu
kulturnih dobara. Upoznati se sa novim metodama u istraživanju i
dokumentiranju kulturnih dobara.
Dobiti potrebna znanja tako da će moći primijeniti metode uvedene tijekom
kolegija u vlastitim istraživanjima
Upoznavanje sa sustavnim procesom istraživanja i obnove građevina i
graditeljskih sklopova: dokumentacija, istraživanja, prostorni razvoj,
valorizacija, nova funkcija i uloga investitora, projekt i izvedba.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi kritičkim odnosom prema recentnim istraživanjima, obnovi
i prezentaciji graditeljskog naslijeđa. Uvod u integralni pristup obradi i
obnovi graditeljskog nasljeđa s aspekta tehničkih znanosti. Sustavni proces
istraživanja i obnove građevina i graditeljskih sklopova: dokumentacija,
istraživanja, prostorni razvoj, valorizacija, nova funkcija i uloga investitora,
projekt i izvedba.
Istraživanja se odnose na nastanak i razvoj povijesnih građevina i cjelina te
spoznaje o tradicijskim materijalima i tehnikama gradnje. Isto tako
istražuje se primjena suvremenih tehničkih dostignuća u današnjoj obradi i
prezentiranju rezultata istraživanja.
Istraživanja graditeljske baštine, destruktivna i nedestruktivna, te načini
dokumentiranja.
Prezentacija lokaliteta u konzervatorskom postupku na temelju valorizacije
nalaza, konzervatorske studije i projekta.
Jedinstveni način prikazivanja dobivenih podataka o graditeljskoj baštini -
preduvjet za komparativne studije pojedine aspekata u širim prostorima.
Primjena teoretskih i metodskih principa u praksi. (Primjeri uspješnih
352
obnova graditeljskog nasljeđa na području Hrvatske.)

Tradicijski materijali: kamen, opeka, žbuka, drvo; istraživanja tradicijskih
materijala i tehnika gradnje kao preduvjet konzervatorskog zahvata.
Prethodna istraživanja i kriteriji odabira konzervatorskog postupka.
Popravci, pojačanja zidanih konstrukcija, rekonstrukcija, aseizmička
pojačanja. Metode konsolidacije građevnih sklopova, metode zaštite od
vlage.
Recentne izvedbe prezentacije kulturnih dobara.
Preporučena 1. Milošević, A., Peković, Ž. (2009). Predromanička crkva Svetoga Spasa
literatura u Cetini, La chiesa preromanica di San Salvatore a Cetina. Dubrovnik :
Omega engineering d.o.o. Dubrovnik, Centar studia Mediterranea Split.
2. Peković, Ž. (2008). Četiri elafitske crkve - Quattro chiese delle isole
Elafite. Dubrovnik-Split : Omega engineering d.o.o. Dubrovnik,
Centar Studia mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu.
3. Obelić, B., Krajcar Bronić, I., Barešić, J., Peković, Ž., Milošević, A.
(2007). Dating of the Old Bridge in Mostar, Bosnia and Herzegovina
// Radiocarbon. 49. (2). 617-623.
4. Pekovic, Ž., Topić, N. (2010). Late-medieval and post-medieval foundry
in the historic centre of Dubrovnik // Post-medieval archaeology. 44.
1-10.
5. Pekovic, Ž., Topić, N. (2010). Late-medieval and post-medieval foundry
in the historic centre of Dubrovnik// Post-medieval archaeology. 44.;
1-10.
6. Milošević, A., Peković, Ž., (2008). Povijesne i arheološke potvrde za
srednjovjekovni Mostar// Godišnjak ANUBiH. XXXV. 5-50.
7. Peković, Ž. (2006). Prijedlog rekonstrukcije izvorne skele Staroga
mosta u Mostaru // "Prostor", znanstveni časopis za arhitekturu i
urbanizam. 14. 2 (32); 159-165.
8. Peković, Ž. (2006). Geometrija Starog mosta u Mostaru i mjerni sustav u
kojem je građen // "Prostor", znanstveni časopis za arhitekturu i
urbanizam. 14. 1 (31); 34-41.
9. Obelić, B., Krajcar Bronić, I., Barešić, J., Peković, Ž., Milošević, A.
(2006). Dating of the Old Bridge in Mostar// 19th International
Radiocarbon Conference, Keble College, Oxford, 3rd - 7th April
2006, Abstracts and Programme. Oxford, England, UK : University
of Oxford, 128.
10. Feilden, B. M. (2003). Conservation of Historic Buildings,
Architectural Press, 2003.
11. Marasović, T. (1983). Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled
s izborom tekstova i dokumenata. Zagreb-Split.
12. Viollet-le-Duc, E. (1885). Dictionnaire raisonne de l'architecture
francaise du XIe au XVIe sciecle, Paris.
13. Jokilehto, J. (2002). A History of Architectural Conservation,
Butterworth-Heinemann.
14. Sadržaj i obrada snimka postojećeg stanja graditeljskog naslijeđa,
Zavod za zaštitu spomenika kulture Split, Zavod za graditeljsko
nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Split, 1983., radni
materijal
Dopunska 1. Konzerviranje i restauriranje: izbor tekstova, Kolo 1, Zagreb, 2001.
literatura 2. Horvat, Z. (1992). Katalog gotičkih profilacija. Zagreb.
353
3. Marasović, D. i dr. (1995). Izbor iz djelatnosti Zavoda za zaštitu

spomenika kulture u Splitu 1961-1995. Split.
4. Bedenko, V. (1989). Zagrebački Gradec, Kuća i grad u srednjem vijeku.
Zagreb.
5. Krizmanić, A. (1998). Komunalna palača - Pula, Razvitak gradskog
središta kroz 21 stoljeće. Pula.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
354

Naziv kolegija Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Dubrovniku
Predavač dr. sc. Katarina Horvat Levaj, doc., znan. savj.
Kod HUMN 853 - 6
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Istraživanje arhitekture u kontekstu tipologije i stila
Kompetencije
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij će obuhvatiti reprezentativnu sakralnu i profanu arhitekturu
Dubrovnika nastalu od početka 17. stoljeća do kraja 18. stoljeća. Navedeno
razdoblje od osobite je važnosti u povijesti dubrovačke arhitekture. S jedne
strane, naime, na visokoj se razini nastavlja tradicija dubrovačke renesansne
arhitekture, obogaćena sada novim manirističkim i baroknim stilskim
poticajima. S druge strane, intervencijom starnih projektanata u obnovi
grada nakon potresa 1667. godine uvodi se barok u dubrovačku arhitekturu
iz samog ishodišta tog stila (Rima). Time se dubovačka barokna arhitektura
ujedno razlikuje od istodobno arhitekture na hrvatskoj obali Jadrana,
oblikovane pod utjecajem Venecije. Uz razmatranje tipologije i stila,
posebno će biti prezentiran udio pojedinih talijanskih projektanata u
oblikovanju dubrovačke barokne arhitekture, od kojih neki ostvaruju svoj
opus na širem europskom području.
Preporučena 1. Norberg-Schulz, C. (1979). Baroque Architecture. Electa, New York.
literatura 2. Norberg-Schulz, C. (1980). Late Baroque and Rococo Architecture,
Electa, New York.
3. Prijatelj, K. (1982). Barok u Dalmaciji. u: Horvat, A., Matejčić, R.,
Prijatelj, K. Barok u Hrvatskoj. Zagreb.
4. Horvat-Levaj, K. (2001). Barokne palače u Dubrovniku, Zagreb –
Dubrovnik.
5. Grujić, N. (1991). Dubrovačka ladanjska arhitektura. Zagreb.
Dopunska 1. Marković, V. (1981). Pietro Passalacqua u Dubrovniku. Peristil. 24
literatura (1981.), 95-114.
2. Marković, V. (1990). Ljetnikovac Bozdari u Rijeci dubrovačkoj i
355
Marino Gropelli. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji. 30 (1990.),

231-265.
3. Horvat-Levaj, K., Seferović, R. (2003). Barokna obnova Kneževa dvora
u Dubrovniku. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 27. 163-183.
4. Horvat-Levaj, K. (2005). Barokne kuće s terasama u Cavtatu – prilog
istraživanju umjetničkih veza Dubrovnika i Boke kotorske. Radovi
Instituta za povijest umjetnosti. 29. 211-236.
5. Horvat-Levaj, K. (2006). Između ljetnikovaca i palača – reprezentativna
stambena arhitektura dubrovačkog predgrađa Pile u 18. stoljeću, u:
Kultura ladanja – Zbornik Dana Cvita Fiskovića I., ur. Nada Grujić,
Zagreb. 203-220.
6. Horvat-Levaj, K. (2007). Tommaso Napoli u Dubrovniku, u: Umjetnički
dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, Zbornik radova
međunarodnog simpozija 2003. u Splitu, ur. Ivana Prijatelj-Pavičić,
Vladimir Marković, Split, 2007., 31-52.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
356

Naziv kolegija Marijanska ikonografija u slikarstvu Dalmacije od XV. do XVIII. st.
Predavač dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.
Kod HUMN 853 - 7
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je stjecanje znanja iz marijanske ikonografije u slikarstvu
Kompetencije Dalmacije od XV. do XVIII. st.
koje se stječu Pored upoznavanja sa znanstvenom i stručnom literaturom, studenti se
upoznaju sa oblicima interpretacije marijanskih sadržaja.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Marijansko slikarstvo u Dalmaciji XV.-XVIII. st: povijesni i teološki
kontekst; pojava i širenje pojedinih tema (Hodigitrija, Eleusa,
Glykophilousa, Marija Pomoćnica kršćana, Oranta, Dojiteljica, Posrednica,
scene iz Marijinog i Kristovog života, Bezgrešno Začeće, Gospa od Žalosti,
Kraljica Svih svetih, Apokalištična žena, Gospa od Zdravlja, Gospa od
Karmena, Gospa od Ružarija, Bogorodica od pojasa, Marija i sveci, Sinjska
Gospa, Gospa od Škrpjela). Marijansko slikarstvo kao metapovijesni vodič
Dalmacije
Preporučena 1. Prijatelj Pavičić, I. (1998). Kroz Marijin ružičnjak. Zapadna marijanska
literatura ikonografija u dalmatinskom slikarstvu od 14. do 18. st. Split: Književni
krug.
2. Cvetnić, S. (2009). Ikonografija nakon Tridentskog sabora i hrvatska
likovna baština. Zagreb.
Dopunska 1. Badurina, A. (ur.) (1979). Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike
literatura zapadnog kršćanstva. Zagreb.
2. Jozić, B. (2009). Riječ u slici. Repertorij kršćanske ikonografije. Split.
Odabrane studije i članci
nastave
znanja i
polaganja ispita
357

mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja konzultacije sa studentima
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
358

Naziv kolegija "Eksploatacija mrtvih znakova". Umjetnost i politika u jugoistočnoj Europi
u razdoblju kasnoga socijalizma
Predavač dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viši znan. sur.
Kod HUMN 853 - 8
5 ECTS, 8 sati
Vrsta kolegija specijalistički / teorijski
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon kolegija studenti će biti u mogućnosti:
Kompetencije - samostalno analizirati elemente regionalne i globalne socijalne,
koje se stječu ekonomske i političke situacije uoči raspada socijalizma te njihove
reperkusije u polju likovne umjetnosti;
- obaviti kontekstualnu analizu i proizvesti interpretaciju pojedinačnih
umjetničkih projekata politički angažirane umjetnosti 80ih godina, u
usporedbi sa srodnim likovnim pojavama na srednje i istočnoeuropskoj
likovnoj sceni;
- primijeniti interdisciplinarni pristup i analitičke metode uvedene tijekom
kolegija u vlastitim istraživanjima.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi alternativnom kulturnom scenom socijalističke Jugoslavije
80ih godina, odnosno tipom eksplicitnog socijalno-kritičkog umjetničkog
iskaza toga razdoblja, alternativnim modelima izlaganja i alternativnim
modelima komunikacije umjetničkog djela i teorijskim objašnjenjima odnosa
umjetnosti i politike koji prate etabliranje takvih načina umjetničkog
djelovanja u polju omladinske supkulture kao alternativne kulture
socijalizma. Zbivanja u polju likovnosti razmatraju se pritom u relaciji prema
situaciju u širem ideološko političkom, ekonomskom i socijalnom kontekstu,
te u odnosu prema drugim oblicima kulturne proizvodnje (film, glazba,
kazalište, književnost), odnosno prema kritičkim modelima razvijenim u
polju filozofije i sociologije. Posebna pozornost posvećuje se i problemu
teorijske artikulacije specifičnih političkih interesa marginalnih socijalnih
grupa, njihovom refleksu u likovnoj proizvodnji (feministička umjetnost,
"žensko pismo" u književnosti prema "ženskom pismu" u likovnoj
umjetnosti), pitanju relevantnosti i upotrebljivosti kritičkih strategija toga
razdoblja u današnjoj situaciji, te elaboraciji teze o socijalno-kritičkoj
umjetnosti 80ih godina kao zajedničkoj kulturnoj baštini jugoistočne Europe.
359
Preporučena Čitanka (izabrani tekstovi koji objašnjavaju i kritički analiziraju socijalnu,

literatura političku i ekonomsku stvarnost socijalističke Jugoslavije, uključujući
rodnu i kulturnu politiku toga razdoblja, te tekstova koji prikazuju kulturno-
historijsku situaciju u širem geopolitičkom okruženju).
1. Kuvačić, I. (1988). Postmoderna: nova epoha ili zabluda. Zbornik
tekstova. Zagreb: Naprijed. (prilozi F. Jamesona i G, Vattima)
2. Žižek, S. (2002). Sublimni objekt ideologije. Zagreb: Arkzin.
3. Lefort, C. (2007). Complications: Communism and the Dilemmas of
Democracy. Columbia University Press. (odabrana poglavlja)
4. Tomić-Koludrović, I. (1993). Alternativna kultura kao oblik otpora u
samoupravnom socijalizmu, Društvena istraživanja. 4/5(6/7). II .835-862.
5. Erjavec, A. (ur.). (2003). Postmodernism and the Postsocialist
Condition, Politicised Art Under Late Socialism, University of
California Press, Berkley. (odabrana poglavlja)
6. Iewin (ed.), East Art Map - Contemporary Art and Eastern Europe,
London: Afterall, 2006. (odabrana poglavlja)
7. Piotrowski, P. (2010.) Avangarda u Sjeni Jalte. Umjetnost srednje
Europe 1945 – 1989. Zagreb: IPU.
8. Erjavec, A., Gržinić, M., Ljubljana, LJ.: Osamdeseta leta v umetnosti in
kulturi. Ljubljana: Mladinska knjiga. (i u engleskom prijevodu).
9. Stipančić, S. (1991). The Horse Who Sings: Radical Art from Croatia.
Sidney: Museum of Contemporary Art.
10. Goulding, D. (2004). Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.-2001.:
oslobođeni film. Zagreb: VBZ.
11. Senjković, R. (2008). Izgubljeno u prijenosu. Pop iskustvo soc kulture.
Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Dopunska 1. Jameson, F. (1984). Političko nesvesno: propovedanje kao društveno -
literatura simbolični čin. Beograd: Rad.
2. Eagleton, T., (1990). The Ideology of the Aesthetic. London: Blackwell
Publishers.
3. Laclau, E. (2007). On Populist Reason. London: Verso.
4. Turkovic, D. (2008). Death to all Fascists! Liberty to the People!:
History and Popular Culture in Yugoslavia 1945-1990. VDM: Verlag.
5. Šunjka, D., Pavlov, D. (1990). Pank u Jugoslaviji: 1980-1990. Beograd:
Dadalus.
6. Kalanj, R., Šporer, Ž. (ur.). (1987). Žena i društvo. Kultiviranje
dijaloga. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske.
7. Dawisha, K., Parrott, B. (ur.). (1997). Politics, Power and Struggle for
Democracy in South-East Europe. Cambridge Univ. Press. (odabrana
poglavlja).
8. Šuvar, S. (1969). Masovna kultura kao način života. Naše teme: časopis
mladih o društvenim zbivanjima. 13 /8. 1338-1352.
9. Šuvar, S. (1984). Omladina između ideala i stvarnosti. Osijek: Centar za
idejno teorijski rad.
10. Pešut, J. (1998). Ženska perspektiva - odabrana bibliografija: radovi
autorica 1968.–1997. Zagreb: Centar za ženske studije.
11. Aspects/Positions. Central European Art 1945-1999, Vienna: Museum
Ludwig, 1999.
12. Punk pod Slovenci, Ljubljana: Republiška konferenca ZSMS:
Univerzitetna konferenca ZSMS, 1985.
360
Katalozi i monografije:
1. Badovinac, Z. (ur.). Body and the East, katalog izložbe. Ljubljana:
Moderna galerija.
2. Grupa šestorice autora (1998). Institut za suvremenu umjetnost. Zagreb.
3. Stilinović, M. (1989). Ekspolatacija mrtvih 1984-1989. Zagreb: Edicija
Šimičič.
4. Beroš, N. (ur.). (2007). Mladen Stilinović – Ekslpoatacija Mrtvih.
Zagreb: MSU.
5. Gotovac, T. (2003). Zagreb: Hrvatski filmski savez/Muzej suvremene
umjetnosti.
6. Neue Slowenische Kunst, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1991.
7. Patrick, K. (ur.) (2008). Sanja Iveković. Selected Works. Barcelona:
Fundació Antoni Tàpies.
8. Delimar, V. (1989). Retrospektiva, Zagreb: Galerija suvremene
umjetnosti.
9. Janković, I.R. (ur.). (2004). U prvom licu : govor umjetnika u prvom
licu na primjerima hrvatske suvremene umjetnosti, od 1960. do danas.
Zagreb: HDLU, Dubrovnik: Umjetnička galerija.
10. Denegri, J. (1993). Osamdesete – Teme srpske umetnosti. Novi Sad:
Svetovi.
11. Todosijević, R. (1982). Zagreb: Galerija suvremene umjetnosti.
12. Todosijević, R. (1990). Priče o umetnosti. Beograd: SKC.
Manifesta 1, katalog izložbe, Rotterdam: European Art Manifestations,
1995.
13. Katalozi i publikacije Galerije Nova (Zagreb) od 2000.-2010.
nastave
Način provjere Jedan kraći esej ( do 3000 riječi) s temom iz područja fenomenologije
znanja i kulture uz korištenje stručne literature.
polaganja ispita Samostalno istraživanje određenog povijesnoumjetničkog problema, prikaz
rezultata istraživanja u formi teorijsko-analitičkog eseja ( 6000 riječi), te
usmena obrana iznesenih teza.

praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
361

Naziv kolegija Suvremena umjetnost fotografije – diskurzivni prostori fotografske prakse
Predavač dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. sur.
Kod HUMN 853 - 9
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Nakon odslušanog kolegija studenti će biti osposobljeni za kritičko
Kompetencije vrednovanje umjetničkog medija fotografije; razlikovat će se raznovrsne
koje se stječu fotografske prakse (pogotovo konceptualne tendencije koje su obilježile
europski prostor 70-ih godina). Polaznici će biti upoznati sa suvremenim
tendencijama, a osim toga obradit će se najvažniji teorijski tekstovi
posvećeni fotografiji bez čijeg poznavanja je nemoguće pristupiti
identifikaciji i interpretaciji.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U kolegiju će se obraditi teme vezane uz fotografiju od 1970-ih godina do
danas. Problemski će se obraditi nekoliko tematskih skupina (pejsaž, nova
dokumentarna fotografija, angažirana fotografija) njih će se dovesti u
kontekst propitivanja rodnog identiteta, nacionalnih odnosa,
društvenopolitičkog angažmana, kao i umjetnosti u prvom licu.
Preporučena 1. Križić Roban, S. Na drugi pogled. Autorske pozicije suvremene

literatura hrvatske fotografije
2. Križić Roban, S. Kontekst, K15. Pojmovnik nove umjetnosti.
3. Warner Marien, M. Photography: A Cultural History
4. Barthes, R. Svijetla komora. Bilješka o fotografiji
5. Matičević, D. Hrvatska fotografija od 1950. do danas
Dopunska 1. Roban, S. odabrani tekstovi o pojedinim fotografima
literatura 2. Cotton, C. The Photograph as Contemporary Art
3. Wells, L. The Photography Reader
4. Burgin, V. (ur.), Thinking Photography
5. Odabrani prilozi iz časopisa SPOT i Život umjetnosti
362

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
363

Naziv kolegija Arhitektura XX. stoljeća: postmoderna
Predavač dr. sc. Dina Ožić Bašić, znan. sur.
Kod HUMN 853 - 10
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
samostalnog rada studenata (literatura i izrada samostalnih radova.
Cilj/ Nakon odslušanog predmeta od studenta se očekuje razumijevanje uvjeta
Kompetencije nastanka postmodernih arhitektonskih teorija, prepoznavanje elemenata
koje se stječu oblikovanja stila, razvitak kritičkog promatranja kroz uočavanje teoretskih
aspekata te ostvarenje osobnog kritičkog izričaja kroz seminarski rad uz
korištenje znanstvene i stručne literature (ovladavanje temom kroz
interpretaciju pojedinog arhitektonskog djela).
Studenti stječu kompetencije ovladavanja terminologijom vezanom za
interpretaciju arhitekture postmoderne. Stječu i kompetencije u
propitivanju utjecaja kulturoloških i tehnoloških dosega na arhitektonsku
pojavnost građevina postmoderne.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi preglednim prikazom razvitka arhitekture i „nestankom“
arhitektonskih tipologija u drugoj polovici XX. stoljeća. Svladavaju se
osnovni pojmovi i teoretski pristupi u arhitektonskom oblikovanju
građevina postmoderne. Obrazlaže se utjecaj teoretskih pristupa na
arhitektonsku pojavnost na odabranim primjerima.
Preporučena 1. Barreneche, A. Raul (2009.). New Museums, Phaidon Press
literatura 2. Gossel, Peter; Leuthauser, Gabrielle (2007.) Arhitektura 20. stoljeća,
Taschen/vbz
3. Curtis, J. R. William (2001.). Modern Architecture, Phaidon Press
4. Frampton, Kenneth (1992.). Moderna arhitektura-Kritička povijest,
Globus nakladni zavod
5. Venturi, Robert (1966.), Complexity and Contradiction in Architecture,
MoMA, New York (SAD)/ Složenosti i protivrečnosti u arhitekturi,
IRO, Građevinska knjiga, Beograd
6. Glancey, Jonathan (1998.), 20th Century Architecture (poglavlje V.
Postmodernism), Carlton Books Limited, London (UK)
364
7. Tietz, Jürgen (1999.), The Story of Architecture of the 20th Century

(poglavlje: High-tech and Postmodern), Konemann, Berlin, Njemačka
8. Moneo, Rafael (2004.), Theoretical anxiety and design strategies in the
work of eight contemporary architects, ACTAR, Barcelona, Španjolska
***priručnici, tematske knjige, monografska izdanja o hrvatskim i

svjetskim arhitektima, i dr.
Dopunska Tijekom nastave studenti će biti upozoreni na specijalističke knjige, studije i
literatura članke vezane uz predavanja, seminare, diskusije ili one koji su korisna
dopunska literatura za ispit.
Oblici Mentorske radionice, rasprave, predavanja, samostalan rad studenata uz
provođenja redovite konzultacije s mentorom.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
365
366
PRILOZI: IZVEDBENI PLANOVI KOLEGIJA – MODUL MEDITERANSKI INT. KULTUROLOŠKI ST.
MEDITERANSKI INTERDISCIPLINARNI
367
Obvezni predmet modula:

Naziv kolegija Mediteranski literarni identiteti
Predavač dr. sc. Inoslav Bešker, viši znan. sur.
Kod HUMN 860 - 1
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 4 sata predavanja i 60 sati samostalnog rada doktoranada
obrazloženje)
Cilj/ Studenti stječu kompetencije ovladavanja analitičkom metodologijom
Kompetencije prikladnom za kulturalne studije, na konkretnom primjeru mediteranskih
koje se stječu identiteta sadržanih u književnim djelima, uz propitivanje interakcijskoga
komunikacijskog odnosa između kolektivnog imaginarija i književnih djela.
Način sudjelo- Sudjelovanje u skupnoj i individualnoj nastavi. Rasprave na mentorskim
vanja studenata konzultacijama. Seminarski radovi.
u provedbi kole-
gija
Okvirni sadržaj Kolegij nudi osnovni uvid u mediteranske identitete i alteritete izložene u
klasičnoj i suvremenoj književnosti. Ne želi davati odgovore, nego otvarati
pitanja i stimulirati studenta na analitičko razmišljanje i istraživanje.
(1) Propituje sâm pojam toposa na Mediteranu, razmatrajući koliko ga
određuje jezik ili mjesto ili vrijeme (logos, genius loci, odnosno Zeitgeist):
što je pjesnik koji na Siciliji pjeva grčki?, koji identitet nosi grčko, a koji
helensko ime u literaturi?, itd. Kakav se identitet posreduje Mediteranom na
drugim područjima (više od polovice Shakespeareovih djela bave se
Mediteranom)?
(2) Propituje se identitet mora kao mjesta i ne-mjesta (polazišta: Odiseja,
zemljovid T-O Isidora Sevillskoga), kao spoja i razdvoja: Didona i Enej u
Enejidi (Vergilije).
(3) Analiziraju se primjeri arhetipskih identiteta otoka i otočana: Dedal i
Ikar (Ovidije), Čistilište (Dante), „The isles of Greece“ u Childeu Haroldu
(Byron) itd.
(4) Istražuje se međuodnos arhetipskog sukoba brutalnih brđana i
primorskih pokvarenjaka u mediteranskoj literaturi. (4a) Analiziraju se
primjeri arhetipskih identiteta brđana: od Kiklopa u Odiseji do Morlakâ u
Voltairea (s pogledom na H. G. Wellsa). (4b) Istražuju se literarni
arhetipovi primorskog pokvarenjaka od Ramsesovih „narodâ s mora“ do
suvremenih predočaba o Bizantincima, Levantincipa ili općenito
Južnjacima.
368
Književna djela se kontekstualiziraju s obzirom na doba nastanka i s

obzirom na doba recepcije, s obzirom na aktualne teorijske paradigme, te s
obzirom na koncepte nacionalne kulture i multikulturalnosti na početku
XXI stoljeća,
Preporučena 1. Matvejević, P. (2009). Mediteranski brevijar. Zagreb.
literatura 2. Culler, J. (2001). Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Zagreb.
3. Shakespeare, W. Mletački trgovac. Othello. [u izvorniku ili bilo u
kojem prijevodu]
4. Mérimée, P. La Gouzla. Colomba. Carmen. [u izvorniku ili bilo u
kojem prijevodu]
Dopunska Određuje se individualno, ovisno o temi doktorske disertacije, te ovisno o
literatura studentovu baratanju svjetskim odnosno mediteranskim jezicima, u
dogovoru s mentorom i studentom.
U literaturi su sadržana
(1) teorijska i pregledna djela – npr.:
1. Cooke, M., Erdag, G., Grant, P. (ur.). Mediterranean Passages:
Readings from Dido to Derrida
2. Tommaseo, N. Per una letteratura cosmopolita.
3. Karapanou, M. Island Melancholy.
4. Matvejević, P. (2009). Mediteranski brevijar. Zagreb.
5. Bešker, I. I Morlacchi nella letteratura europea.
(2) književna djela – npr.
1. Ovidije. Epistulae ex Ponto.
2. Valéry, P. Le Cimetière marin (Groblje uz more).
3. Twain, M. Innocents Abroad (Naivčine na putovanju).
4. Kazantzakis, N. Život i doživljaji Aleksisa Zorbasa.
5. Carić, M. Otok.
6. Mahfouz, N. Mirrors.
7. Pamuk, O. Istanbul.
Oblici provo- Predavanja, seminar, diskusija, konzultacije.
đenja nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova:
znanja i Dva kratka analitička eseja (8000-9600 znakova svaki) na zadane
polaganja ispita primijenjene teme uz korištenje stručne literature. Prezentacija jednog od
radova.
Teorijski seminarski rad (25.000-30.000 znakova s aparatom), po
mogućnosti povezan s temom disertacije. Prezentacija u seminaru.
Jezik pouke i Hrvatski jezik
mogućnosti pra- Engleski jezik
ćenja na drugim
jezicima
kvalitete i us- studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odsjeka.
pješnosti izvedbe
svakog predmeta
i /ili modula
369

Naziv kolegija Socijalna antropologija Mediterana
Predavač dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.
Kod HUMN 860 - 2
2,5 ECTS, 4 sata
ECTS 2,5 ECTS
(uz odgovarajuće
Sastoji se od 4 sata predavanja i 60 sati samostalnog rada doktoranada
obrazloženje)
Cilj/ 1. Poznavanje temeljnih elemenata, sastavnica i odnosa mediteranskih

Kompetencije civilizacija, društava i kultura u njihovom povijesnom razvoju i u procesima
koje se stječu međusobne interakcije;
2. Uočavanje, prepoznavanje i razlikovanje zajedničkih i specifičnih
elemenata mediteranskih civilizacija, društava i kultura;
3. Vještina interpretiranja podataka i artefakata u konstruiranju
mediteranskog identiteta različitih zajednica;
4. Sposobnost sintetičkog mišljenja te agregacije i primjene različitih
spoznaja stečenih u dotadašnjem studiju i drugim predmetima i kolegijima
te poticanje na vlastita istraživanja u tematskom krugu predmeta.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Pojam Mediterana i problemi sociologijskog definiranja;
2. Povijesni, zemljopisni i antropološki uvjeti oblikovanja Mediterana kao
prepoznatljivog sklopa i njegova jedinstvenost;
3. Elementi Mediterana (religijski, umjetnički, historijski i drugi sadržaji
koji utječu na mediteranski identitet civilizacija, kultura, društava);
4. Mediteran kao razdjelnica i spojnica Istoka i Zapada i poprište
povijesnih pokretačkih sila;
5. Hrvatski Mediteran i mediteranski identitet Hrvata i Hrvatske;
6. Dalmacija kao Mediteran – baština i obrasci života.
Preporučena 1. Braudel, F. (1997-1998). Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa
literatura II. Svesci 1-2. Prevele Đurđa Šinko-Depierris, Mirna Cvitan Černelić i
Jagoda Milinković. Zagreb : Izdanja Antibarbarus.
2. Fortis, A. (2004). Put po Dalmaciji. Preveli Mate Maras i Darko
Novaković. Split: Marjan tisak.
3. Ivanišević, F. (1903). Poljica – narodni život i običaji. Split: Književni
krug Split.
370
4. Matvejević, P. (1991). Mediteranski brevijar. Zagreb: Grafički zavod

Hrvatske.
5. Kudrjavcev, A. (2001). U potrazi za izgubljenim Mediteranom. Split:
Knjigotisak.
Dopunska 1. Davis, J. (1977). People of the Mediterranean.London: Routledge
literatura 2. Bičanić, R. (1936-1939). Kako živi narod. Život u pasivnim krajevim,
Svesci I.-II. Zagreb: Tipografija.
3. Braudel, F. (2001). Mediterranean in the Ancient World. Translated
from the French by Sian Reynolds, with an Introduction by Oswyn
Murray. London : Allen Lane, The Penguin Press.
4. King, R. (1997). The Mediterranean. Liverpool: Liverpool University
Press.
5. Lovrić, I. (1948). Bilješke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa.
Život Stanislava Sočivice. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske
akademije.
provođenja
nastave
Način provjere Pisanje i obrana seminarskih radova. Pismena i usmena provjera znanja.
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
371

Naziv kolegija Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika
I.
dr. sc Marijana Tomelić-Ćurlin, asistent
Anita Runjić-Stoilova, asistent
Katarina Lozić-Knezović, asistent
Kod HUMN 861 - 1
4 ECTS, 6 sati
Godina II. Semestar III. I IV.
ECTS 4 ECTS
Kolegij se nudi kao temeljni u okviru predmeta od 10 bodova (I. izborni
(uz odgovarajuće
predmet modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i
obrazloženje)
radova).
Cilj/ Studenti stječu uvid u složenu problematiku određenja idiomskih identiteta
Kompetencije u perspektivi različitih vrsta odeđenja jezičnog identiteta, stječu sposobnost
koje se stječu identificiranja različitih vrsta jezičnih identiteta s obzirom na genetsko,
tipološko i vrijednosno određenje jezičnog identiteta, te s obzirom na
odrđenje jezika kao sustava i jezika kao standarda.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Jezični identiteti: genetski, tipološki i vrijednosni na južnoslavenskom
jezičnom prostoru.
Jezik kao sustav i jezik kao standard.
Definiranje pojmova: organski idiom, dijalekt, narječje, žargon, standardni
jezik, književni jezik.
Nacionalni, etnijski, regionalni organski i municipalni idiomski identiteti na
nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika; pojam središnjeg južnoslavenskog
dijasistema prema D. Brozoviću.
Principi jezičnog normiranja; pitanje jezičnog purizma; dinamika odnosa
hrvatskoga standardnoga jezika prema drugim standardnim jezicima
utemeljenim na štokavskoj jezičnoj podlozi.
Pitanje akcenatske norme: dinamika odnosa između klasične (ruralne)
akcentuacije i urbane naglasne prakse hrvatskoga jezika.
Pitanje leksičke norme: dinamika suodnosa vernakularnog i standardnog
leksika; problematika maritimnog leksika u standardnoj hrvatskoj
leksikografiji.
372
Status dijalekata u hrvatskom jezikoslovlju i jezičnoj politici i praksi u

medijskoj komunikaciji.
Preporučena 1. Brozović, D. (1984/85). Za tipologiju mogućih odnosa između ljudskih

literatura jezika i kolektiva prema genetskolingvističkim, sociolingvističkim,
etnološkim i sociološkim kriterijima raspoređivanja. Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru, 24, 11-27.
2. Katičić, R. (1986). O naravi jezika i jezikoslovlja. U: R. Katičić Novi
jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga.
3. Matasović, R. (2005). Jezična raznolikost svijeta. Zagreb: Algoritam.
4. Silić, J. (2006). Hrvatski jezik kao sustav i kao standard. Lingvističke i
sociolingvističke zakonitosti. Hrvatski standradni jezik i hrvatska
narječja. U: J. Silić Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, poglavlja.17
– 22, 23-28, 29-34. Zagreb: Disput.
5. Škiljan, D. (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden
marketing.
Dopunska Izbor iz dopunske literature vrši se u konzultaciji sa studentima i ovisno o
literatura temi njihove doktorske disertacije.
1. Anderson, B. (1990). Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb: Školska
knjiga.
2. Bešker, I. (2007). Filološke dvoumice. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
3. Božanić, J. (2009). Sudbina hrvatskog čakavskog idioma. Zbornik
radova 2003-2009. Nazorovi dani. Postira.
4. Edwards, J. (1984). Language, Society and Identity. Oxford-Cambridge:
Blackwell.
5. Greenberg, R. (2005). Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja
Europa.
6. Hagège, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika. Zagreb: Disput.
7. Katičić, R. (1999). Normiranje književnog jezika kao lingvistički
zadatak. Norme i normiranje hrvatskog standardnog jezika. 114 – 126.
8. Matasović, R. (2008). Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu.
Identitet jezika jezikom izrečen. Zbornik rasprava. 63-72. Zagreb:
Srednja Europa.
9. Okrugli stol o knjizi R. Greenberga Jezik i identitet na Balkanu.
Srednja Europa.
10. Pranjković, I. (2008). Jezici i etnija u bivšoj Jugoslaviji i danas.
Srednja Europa.
11. Silić, J. (2008). Neetnički i etnički identitet. Identitet jezika jezikom
izrečen. Zbornik rasprava. 57-62. Zagreb: Srednja Europa.
12. Škarić, I., Varošanec-Škarić, G., Škavić, Đ. (1995). O naglašavanju
posuđenica – još jednom nakon Vukušića. Jezik, XLIV, 2.
13. Škiljan, D. (1988). Jezična politika. Zagreb: Naprijed.
14. Tafra, B. (1999). Povijesna načela normiranja leksika. Norme i
normiranje hrvatskog standardnog jezika. 260 – 281. Zagreb: Matica
hrvatska.
15. Žanić, I. (2008). Bidni noiatri štokavci. Identitet jezika jezikom izrečen.
Zbornik rasprava. 95 – 120. Zagreb: Srednja Europa.
373

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
374

Kod HUMN 861 - 2
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i do 100
obrazloženje)
sati samostalnog rada studenata (literatura i izrada samostalnih radova).
Cilj/ Produbljenje kulturoloskih uvida/ Sposobnost kompleksnijeg teorijskog
Kompetencije misljenja
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. TERMIN
Predavanje: Freudova teorija kulture. Obrađivat će se tzv.
metapsihološki tekstovi: „Totem i tabu“ i „Mojsije i monoteizam“.
2. TERMIN
Predavanje: Bahtinova koncepcija kulture. Fenomen karnevalesknog
u jeziku, književnosti i kulturi.
3. TERMIN
Predavanje: Benjaminova koncepcija masovne kulture. Specifično mjesto
Benjamina u korpusu Frankfurtske škole, aura i njezino razaranje.
4. TERMIN
Predavanje: Adornovo i Horkheimerovo tumačenje kulture. Pojam
industrije kulture. Odnos elitne i masovne kulture.
Preporučena 1. Adorno, T., Horkheimerom, M. (1974). Kulturna industrija:
literatura Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana. U: Dijalektika prosvjetiteljstva.
Sarajevo: Filozofijski fragmenti.
2. Bahtin, M. M. (1978). “Uvod” u Stvaralaštvo Fransoa Rablea i
narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd.
3. Benjamin, W. (1986). Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije.
U: Estetički ogledi, Zagreb.
4. Freud, S. (1969). Nelagodnost u kulturi. U: Iz kulture i umetnosti
(Odabrana dela Sigmunda Frojda; knj. 5), Novi Sad.
Dopunska 1. Biti, V. (2001). Pojmovnik suvremene knjizevne i kulturne teorije.
literatura Zagreb.
375

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
376

Naziv kolegija Uvod u kulturalni studij: hibridizacija, identitet, dijaspora,
multikulturalizam
Kod HUMN 861 - 3
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i do 100
obrazloženje)
Kompetencije aparaturom kulturalnih studija. Stječu kompetencije u propitivanju odnosa
koje se stječu ‘visoke’ i ‘niske’ kulture, analizi kulturalnih odnosa u društvu i u odnosu na
hibridne kulturalne obrasce.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Kolegij se bavi prezentiranjem i propitivanjem osnovnih pojmova
kulturalnih studija i teorije kulture u dvadesetom stoljeću, uz njihovo
kontekstualiziranje i primjenu teorijskih obrazaca i paradigmi u konkretnoj
stvarnost kulturalnog prostora dvadesetog stoljeća. U prvom se dijelu
propituju osnovni pojmovi i dileme kulturalnih studija: odnos ‘visoke’ i
‘niske’ kulture; ‘poetika svakodnevnice’, mjesto radničke, popularne i
medijski proizvedene kulture u prostoru definiranja i aplikacije kulturalnih
teorijskih paradigmi; hrvatski kulturalni prostor u proizvodnji hibridnih
kulturalnih obrazaca, multikulturalnom ‘umnažanju identitata’ i
redefiniranju pojma dijaspora.
Nakon teorijske eksplikacije, središnji seminarski dio kolegija tematizira
hrvatski kulturalni prostor u kontekstu, modele odnošenja tradicionalnog
kanona prema novostvorenim kulturnim vrijednostima s posebnim
naglaskom na proučavanje pojedinih medijski i generacijski prominentnih
kulturalnih pojava u širem kontekstu
Preporučena Obavezna (max 5 naslova)
literatura 1. Baker, C. (2006). Cultural Studies, Theory and Practice. London: Sage
Publications Ltd.
2. Culler, J. (2001). Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM
3. Duda, D. (2002). Kulturalni studiji, ishodišta i problem. Zagreb: AGM.
4. Faucault, M. (1994). Znanje i moć. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod
za filozofiju.
377
5. Hall, S. (2001) Kulturalni studiji i njihovo teorijsko nasljeđe. Quorum

17(1), 182-200.

1. Bhabha, H. (1993). The Location of Culture. London: Routledge
(Prevedeno poglavlje: Diseminacija – vrijeme, pripovijest i margine
moderne nacije, u: Biti, V. (2002). Politika i etika pripovijedanja,
Zagreb:
2. Biti, V. (2002). Prostor i identitet. Quorum 18 (1), 139-147.
3. Butler, J. (2000). Nevolje s rodom. Fenizima i subverzija identiteta.
Zagreb: Ženska infoteka.
4. Certeau, de M. (2002). Invencija svakodnevnice. Zagreb: Naknada MD.
5. Duda, D. (2006). Politika teorije – zbornik radova i rasprava iz
kulturalnih studija. Zagreb: Dispit.
6. During, S. (2005). The Cultural Studies Reader (treće izdanje), London:
Routledge (During, Gramsci, Benjamin, Bourdieu, Spivak, Said,
Anderson, Williams, de Beauvoir, Butler).
7. Parekh, B. (2000). Rethinking Multiculturalism: Cultural Diversity and
Political Theory. London: Harvard University press.
8. Said, E. (2007). Nepripadanje. Zagreb: V. B. Z.
9. Škvorc, B. (2005). Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Zagreb.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
378

Naziv kolegija Jezične interferencije na obalama Jadrana
Kod HUMN 861 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uputiti studente na istraživanje utjecaja jezika romanskoga podrijetla
Kompetencije (latinskog, mletačkog, toskanskog, furlanskog, tršćanskog, puljiškog,
koje se stječu ankonitansko-markižanskog isl.) na dalmatinske govore i standardni
hrvatski jezik te obratno - utjecaja dalmatinskih govora na talijanski jezik.
Osposobiti ih za istraživanja dodira među ovim jezicima proučavanjem
posuđenica i kalkova te stvaranjem terminoloških i drugih glosara.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Povijesni prikaz naroda i jezika koji su sačinjavali supstrate, adstrate i
superstrate na hrvatskoj i talijanskoj obali Jadranskoga mora. Presjek
jezične situacije u Istri i Dalmaciji kroz stoljeća (bilingvizam i
plurilingvizam). Jezični dodiri i jezično dodirivanje na svim jezičnim
razinama (fonološkoj, morfosintaktičkoj, semantičkoj, leksičkoj). Jezični
dodiri i jezično prevođenje (leksički, frazeološki, morfološki i sintaktički
kalkovi). Izrada rječnika i glosara.
Preporučena 1. Filipović, R. (1986). Teorija jezika u kontaktu (Uvod u lingvistiku
literatura jezičnih dodira). Zagreb: JAZU – Školska knjiga.
2. Gusmani, R. (2003). Saggi sull'interferenza linguistica. Firenze: Casa
editrice Le lettere.
3. Gusmani, R. (1995). Interlinguistica, Linguistica storica a cura di
Romano Lazzeroni. Roma: La Nuova Italia Scientifica, 87-114.?
4. Jernej, J. (1956). Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi
cento anni. Studia romanica Zagrabensia I, 54-82.
5. Šimunković, Lj. (2009). I contatti linguistici italiano-croati in Dalmazia
/ Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Dalmaciji. Split: Dante Alighieri –
Split.
Dopunska 1. Gusmani, R. (1973). Aspetti del prestito linguistico. Napoli: Libreria
literatura Scientifica
2. Jernej, J. (1992/93). O klasifikaciji frazema. Filologija, 20-21,191-197.
379
3. Ljubičić, M. (1991/92). Parole ibride croato-venete. SRAZ, 36-37, 121-

129.
4. Malinar, S. (20003). Italiano e croato sulla costa orientale dell'Adriatico.
SRAZ47/48, 238-310.
5. Muhvić-Dimanovski, V. ( 1992). Prevedenice – jedan oblik
neologizama. Rad HAZU, 446, Zagreb, 92-205.
6. Muljačić, Ž. ( 2000). Das Dalmatische. Studien zu einer untergangenen
Sprache. Koeln Weimar Wien: Boehlau Verlag
7. Muljačić, Ž.(1968). Tipologija jezičnog kalka. Radovi FF u Zadru, VII,
Zadar, 5-19.
8. Sočanac, L.(2004). Hrvatsko-talijanski jezični dodiri. Zagreb: Nakladni
zavod Globus
9. Šimunković, Lj. Kezić, M. (2004). Glosar kuhinjske i kulinarske
terminologije romanskog podrijetla u splitskome dijalektu. Split: Dante
Alighieri Split
10. Šimunković, Lj. (2005). I calchi sintattici di provenienza italiana nei
documenti e nelle parlate della Dalmazia, (a cura di Marilena
Giammarco e Antonio Sorella) Adriatico/Jadran,Rivista di cultura tra le
due sponde, 2/2005, 101-102.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
380

Naziv kolegija Romanizmi, germanizmi i turcizmi u hrvatskoj alotropiji
Kod HUMN 861 - 5
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija teorijski / pregledni / specijalistički/
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uočavanje međujezične povezanosti koja se očituje u alotropiji do koje
Kompetencije dolazi leksičkim posudbama. Utvrđivanje jezika davatelja. Razlikovanje
koje se stječu neposredne (izravne) i daleke etimologije (etymologija proxima vs.
etymologia remota). Prepoznavanje leksema koji potječu od istoga etimona
u hrvatskom standardnom jeziku i u hrvatskim dijatopijskim varijetetima,
posebice u primorskim govorima.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U hrvatskom je velik broj romanizama, germanizama i turcizama.
Kontaktološki je relevantno otkriti put pritjecanja leksičkih elemenata,
razlikovati neposredno od posrednog posuđivanja. Budući da se od jezika
davatelja počesto u lančanom prijenosu preuzimaju i njihovi aloglotemi, u
hrvatske su govore zajedno s izvornim riječima jezika davatelja ulazile i
riječi koje su ti jezici prethodno posudili iz drugih jezika. Talijanski,
njemački i turski obavljali su važnu funkciju posredovanja u preuzimanju i
širenju riječi iz jezika s kojima hrvatski nije bio u izravnu dodiru. Na
kolegiju će se obrađivati posuđenice koje su preuzete iz različitih jezika, a
istoga su podrijetla. Osim alotropije, na taj način nastaje i geosinonimičnost.
Otkrivanje zajedničkih etimona na poseban način svjedoči o međujezičnoj
povezanosti.
Preporučena 1. Cortelazzo, M., Zolli, P. (2002). Dizionario etimologico della lingua
literatura italiana. Bologna: Zanichelli. 2
2. De Mauro, T., Mancini, M. (2002). Dizionario etimologico. Milano:
Garzanti Linguistica.
3. Muljačić, Ž., (1997-1998). Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata
'stranog' porijekla. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
23-24, 265-280.
4. Muljačić, Ž. (2007).U potrazi za starijim hrvatskim pseudoarabizmima.
Suvremena lingvistika 64, 159-178.
381
5. Nosić, M., (2005). Rječnik posuđenica iz turskoga jezika. Rijeka:

Maveda.
6. Skok, P., (1971-1974) Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika. I-IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
7. Vinja, V., (1988-2004). Jadranske etimologije. Jadranske dopune
Skokovu etimologijskom rječniku. I-III, Zagreb: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti / Školska knjiga.
8. Kluge, F., (2002). Etymologisches Wörterbuch der deutschen Sprache.
Berlin / New York: Walter de Gruyter.
Dopunska 1. Duden. Etymologie. Herkunftswörterbuch der deutschen Sprache,
literatura Mannheim / Leipzig / Wien / Zürich: Dudenverlag, 1997.
2. Franolić, B., (1976). Les mots d’emprunt Français en croate. Paris:
Nouvelles Éditions Latines.
3. Gačić, J., Voci romanze nella terminologia culinaria dalmata (I
doppioni). U: B. M. da Rif (ur.) Civiltà italiana e geografia d’Europa,
Firenze: Franco Cesati Editore, 257-260.
4. Gluhak, A., (1993). Hrvatski etimološki rječnik. Zagreb: August
Cesarec.
5. Ljubičić, M., (1998). Bilješke o etimonu dom-. Folia onomastica
Croatica, knjiga 7, 153-190.
6. Ljubičić, M., (2002). Hrvatsko-talijanski lažni parovi: standardni jezik i
dijalekt. Filologija, knjiga 38-39, 19-31.
7. Pianigiani, O., Vocabolario Etimologico della lingua italiana, http: //
www. etimo.it.
8. Škaljić, A., (1966). Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo:
Svjetlost.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
382

Naziv kolegija Romanizmi u onomastici Dalmacije
Predavač dr. sc. Marina Marasović-Alujević, izv prof.
Kod HUMN 861 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je obraditi romanizme u toponimiji i antroponimiji Dalmacije te
Kompetencije izdvojiti imena ljudi i mjesta romanskoga podrijetla od onih hrvatskog.
koje se stječu Polaznici proučavaju etimologiju toponima i antroponima Dalmacije kako bi
mogli razlučiti imena romanskoga od onih slavenskoga (hrvatskoga) podrijetla
te upotpunjuju znanje iz povijesti i povijesti talijanskog jezika koje uključuje
romansko-hrvatske odnose i simbiozu dvaju naroda kroz povijest.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Istražit će se toponimi romanskoga podrijetla na splitskom poluotoku i
okolnim otocima. Obradit će se imena Splićana od vremena postanka grada
i pratiti hrvatsko-slavenska simbioza. Također će se prikazati današnji
omjer romanskih i hrvatskih imena. Pokazat će se i način latiniziranja
hrvatskih imena na spomenicima i u dokumentima na latinskome jeziku.
Preporučena 1. Šimunović, P.(1972.) Toponimija otoka Brača. Supetar: Skupština
literatura općine Brač, Savjez za prosvjetu i kulturu.
2. Marcato, C. (2009) Nomi di persona, nomi di luogo. Bologna: Il Mulino.
3. Marasović-Alujević, M. (2003.) Hagioforna imena u srednjovjekovnom
Splitu i okolici. Split: Književni krug, Biblioteka znanstvenih djela.
Dopunska 1. Rapanić, Ž.(1963-5) Ranosrednjovjekovni latinski natpisi iz Splita.Vjesn.
literatura Dalm. 65-67, 271.
2. Tagliavini, C. (1982) Origine e storia dei nomi di persona. vol I, vol II,
Bologna.
3. Bjelanović, Ž., Marasović-Alujević, M.(2009) Splitska prezimena
etnonimskog podrijetla s talijansko-hrvatskim jezičnim odlikama. Folia
onomastica 17, 19-35.
4. Marasović-Alujević, M. (2009) Nomi di persona sulle iscrizioni
epigrafiche latine nella Dalmazia dell’alto Medio evo. Rivista italiana di
onomastica RIOn, Vol. XV 2, 463-480.
5. Kodrić, A., Marasović-Alujević, M. (2008.) Toponimi romanskoga
porijekla na splitskom poluotoku. Školski vjesnik 57 (1-2), 91-126.
383
6. Marasović-Alujević, M. ,Vuković, S. (2008.) Zaboravljeni toponimi u

povijesnoj jezgri Splita. Zbornik filozofskog fakulteta u Splitu 1, 183-193.
7. Marasović-Alujević, M. (1975.) Hagionimi srednjovjekovnog Splita.
Starohrvatska prosvjeta III, 15, 269-304.
8. Marasović-Alujević, M. (2009) Romanizzazione dei cognomi slavi nella
Spalato rinascimentale. Atti del XVII. Congresso A.I.P.I., 197-204.
9. Marasović-Alujević, M. (u tisku) Stratificazione onomastica della Spalato
medievale. Europa Adriatica-rotte e percezioni nella storia e nella cultura
del mare comune, Zbornik radova s kongresa, Pescara.
10. Marasović-Alujević, M. (u tisku) ‘Dva ili više naslovnika
ranosrednjovjekovnih crkava u hagionimskom korpusu Dalmacije’. 3
kongres hrvatskih povijesničara. Zbornik radova s kongresa, Filozofski
fakultet u Splitu, Split.
11. Marasović-Alujević, M. (2008.) ‘Uloga hagionima u onomastičkim
istraživanjima srednjovjekovnog Splita’. Hagiologuja, Zbornik radova.
Zagreb, Leykam International, 181-188.
12. Marasović-Alujević, M. (2008) Quod slavice dicitur -seguendo le
traduzioni romanzo-slave nella Spalato medievale. Adriatico, Rivista di
cultura tra le due sponde, 300-308.
13. Marasović-Alujević, M. (2010) Lo sviluppo dei cognomi sull’esempio
della Spalato medievale. 22 International Congress of Onomastic Sciences
ICOS 22, Pisa.
14. Marasović-Alujević, M. Sanktoremski toponimi na području
srednjovjekovnog Splita. (1987) Zbornik šeste onomastičke konferencije
Beograd SANU, 233-245.
15. Marasović-Alujević, M. (2005.) Onomastika u sociolingvističkim
istraživanjima. Zbornik HDPL , 447-456.
16. Marasović-Alujević, M., Marasović, T. (2008.) Sućidar u Splitu-
arheološka i onomastička istraživanja. Prilozi povijesti umjetnosti
Dalmacije 41, 27-48.
17. Marasović-Alujević, M.(2005) Srednjovjekovni predio Bene u Splitu-
arheološka i onomastička istraživanja. Starohrvatska prosvjeta 32, 149-
162.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
/ili modula
384

Naziv kolegija Talijanska i hrvatska frazeologija u kontaktu i kontrastu
Kod HUMN 861 - 7
3 ECTS, 5 sati
Vrsta kolegija teorijski / pregledni / specijalistički

ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uočavanje podudarnosti i razlika između talijanske i hrvatske frazeologije,
Kompetencije posebice između talijanske (najčešće mletačke) frazeologije i frazeologije
koje se stječu hrvatskih primorskih govora; prepoznavanje frazeoloških kalkova prema
talijanskim predlošcima.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Sintagmatske leksičke strukture: slobodne kombinacije, restriktivne
kolokacije, frazemi. Značenjska i strukturna obilježja frazema. Nastanak
frazema od poslovica. Metafora kao ishodište frazema. Kognitivni pristup
frazeologiji. Međujezične frazeološke podudarnosti i razlike, posebice
između talijanskog i hrvatskog jezika. Razlike u odnosu na standardni jezik.
Usporedba restriktivnih kolokacija i frazema u talijanskom i hrvatskim
primorskim govorima. Kalkovi talijanskih frazema i različita čestoća
uporabe. Postojanje varijanata u talijanskom i hrvatskom jeziku.
Frazeološke specifičnosti vezane za mjesto i vrijeme.
Preporučena 1. Casadei, F., (1996). Metafore ed espressioni idiomatiche. Uno studio
literatura semantico sull'italiano, Roma: Bulzoni.
2. Fink-Arsovski, Ž., (2002). Poredbena frazeologija: pogled izvana i
iznutra. Zagreb: Folozofski fakultet u Zagrebu.
3. Jernej, J., (1978). Fraseologia in chiave contrastiva, Studia Romanica et
Anglilca Zagrabiensi 23, 349-362.
4. Jernej, J.,(1996). Bilješke oko porijekla naše frazeologije, Suvremena
linguvistika 22 ( 1-2), 265-269.
5. Ježek, E., (2005). Strutture sintagmatiche nel lessico.U: Ježek, E.,
(2005). Classi di parole, strutture, combinazioni. Bologna: il Mulino,
167- 190.
6. Lapucci, C., (1969). Per modo di dire, dizionario dei modi di dire della
lingua italiana. Firenze: Valmartina.
7. Matešić, M., (2007). Rječnik frazema mjesnog govora Vrbovskog.
Flumeninensia 19 (2), 43-161.
385
8. Matković, D., (2004). Rječnik frazema i poslovica govora Vrboske na

otoku Hvaru. Jelsa: Ogranak Matice hrvatske Jelsa.
9. Menac, A., Fink-Arsovski, Ž. ,Venturin, R., (2003). Hrvatski frazeološki
rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak.
10. Menac, A., Menac-Mihalić, M., (1998). Frazeologija suvremenih
bračkih čakavskih pjesnika. Riječki filološki dani. Zbornik radova 2,
Rijeka, 303-312
11. Menac-Mihalić, M., (2005). Frazeologija novoštokavskih ikavskih
govora u Hrvatskoj s rječnikom frazema i značenjskim kazalom s
popisom sinonimnih frazema. Zagreb, Školska knjiga.
12. Quartu, B. M., (1993). Dizionario dei modi di dire della lingua italiana.
Milano: Rizzoli.
13. Skytte, G., (1988). Phraseologie / Fraseologia.U: G. Holtus , M.
Metzeltin, C. Schmitt (ur.), Lexikon der Romanistischen Linguistik, IV,
Tübingen, Niemeyer, 75- 83.
14. Turk, M., Opašić, M., (2008). Supostavna raščlamba frazema,
Fluminensia 20 (1),19-31.
15. Turrini, G. et alii (ur.), (1995). Capire l'antifona. Dizionario dei modi di
dire con esempi d'autore. Bologna: Zanichelli.
16. Vietri, S., (1990). Lessico e sintassi delle espressioni idiomatiche. Una
tipologia tassonomica dell'italiano, Napoli: Liguori.
17. Vulić, S., (1999). Frazemi u rječnicima izvornih čakavskih govora,
Čakavska rič 27 (1), 29-41.
18. Vulić, S., (2003). Leksikografska obradba frazema u budućem velikom
sintetskom rječniku izvornih čakavskih govora, Fluminensia 15 (1), 43-
56.
Dopunska 1. Boerio, G., (1856). Dizionario del dialetto Veneziano, Venezia:

literatura Giovanni Cecchini, ² pretisak Firenze, Giunti, 1998.
2. Bogović, S., (1996). Frazeologija grobničkih govora. Grobnički zbornik
4., Rijeka, 341-362.
3. Bogović, S., (1999). Frazeologija ikavsko-ekavskoga mjesnoga govora
Drage. Fluminensia 11 (1-2),143-163.
4. Jernej, J., (1982). Interferencije na području frazeologije. Strani jezici,
13-17.
5. Jernej, J., (1992-1993). O klasifikaciji frazema. Filologija 20-21,
Zagreb, 191-197.
6. Ljubičić, M., (1994). O hrvatskim zoonimima: konotativno značenje i
frazeologija. Filologija 22-23, 245-252.
7. Ljubičić, M., (2004). Some Italian-Croatian False Friends in Restricted
Collocations.U: Földes, C., Wirrer, J. (ur.), Phraseologismen als
Gegenstand sprach- und kulturwissenschaftlicher Forschung. Akten der
europäischen Gesellschaft für Phraseologie (EUROPHRAS) und des
Westfälischen Arbeitskreises »Phraseologie / Parömiologie« (Loccum
2002), Schneider Verlag Hohengehren, Baltmannsweiler, 147-156.
8. Ljubičić, M. ,Kovačić,V., (2008). Alcuni ittionimi nella fraseologia
croata.U:, ur. de la Granja, M. A., Lang, P. (ur.) (2008). Lenguaje
figurado y motivación. Una perspectiva desde la fraseología. Frankfurt
am Main, 191-207.
9. Maresić, J. , Menac-Mihalić, M., (2008). Frazeologija križevačko-
386
podravskih kajkavskih govora s rječnicima. Zagreb: Institut za hrvatski

jezik i jezikoslovlje.
10. Menac, A. , Menac-Mihalić, M., (1997). Elementi venecijanskog
dijalekta u frazeologiji suvremenih bračkih pjesnika. Riječ, časopis za
filologiju, god. 3, sv. 2, 54-58
11. Pittano, G., (1992). Frase fatta capo ha. Dizionario dei modi di dire,
proverbi e locuzioni. Bologna: Zanichelli.
12. Tafra, B., (2005). Frazeološki izazovi. Jezik, 52 (2), 48-61.
13. Turk, M., (1998). Frazeologija krčkih govora.U: I. Lukežić , M. Turk,
(1998). Govori otoka Krka, Crikvenica. Libellus,265-298.
14. Vietri, S., (1990). Lessico e sintassi delle espressioni idiomatiche. Una
tipologia tassonomica dell'italiano. Napoli: Liguori.
15. Vranić, S. (2004). Iz kostrenske frazeologije,U: Vranić, S. (ur.) (2004).
Život, kultura i povijest Kostrene. Zbornik Katedre Čakavskog sabora
Kostrena I, Kostrena: Katedra Čakavskoga sabora Kostrena,139-152.
16. Vrgoč, D., Fink-Arsovski, Ž. (2008) Rječnik hrvatsko-engleskih
frazema. Zagreb: Naklada Ljevak.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
387

Naziv kolegija Talijanski putopisci na Jadranu
Predavač dr. sc. Marilena Giammarco, izv. prof.
Kod HUMN 861 - 8
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studente s bogatom književnom tradicijom talijanskih putopisaca i
Kompetencije putopisa na Jadranu kroz povijesni pregled i analizu tekstova. Stručno
koje se stječu osposobiti studente i studentice za samostalnu interpretaciju ove vrste
tekstova.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj U posljednjih nekoliko desetljeća talijanska se književna kritika kroz susrete
na brojnim kongresima, članke u revijama i monografijama, sve više
interesira za putopisnu književnost. Kolegij, kroz povijesno-kritički pregled,
analizira talijanske „jadranske“ putopisce i njihova djela od „otkrića“
Dalmacije u djelima autora iluminističkog Settecenta poput Alberta Fortisa i
Vitaliana Donatija do fascinantnih opisa hrvatskog Jadrana u djelima autora
talijanskog Novecenta kao što su Gabriele D'Annunzio, Alberto Savinio,
Carlo Emilio Gadda i mnogi drugi.
Preporučena 1. Giammarco, M. (2006). Per acque e per terre: itinerari medioadriatici
literatura tra Otto e Novecento. U: Masiello, Bari, Palomar (ur.) (2006).
Viaggiatori dell’Adriatico. Percorsi di viaggio e scrittura 163-185.
2. Masiello, V. (ur.) (2006). Viaggiatori dell’Adriatico. Percorsi di viaggio
e scrittura. Bari: Palomar.
3. Giammarco, M. (2006). Scrittura di viaggio e questione dei generi.
Appunti sull’Adriatico di Savinio. U: Scrittura di viaggio: le terre
del’Adriatico, Atti del Seminario di studi, 10-12 maggio 2006,
Università di Novi Sad- Universià del Montenegro, a cura di G.
Scianatico, Bari, Palomar, 2007.?
4. Scianatico, G. (ur.) (2006). Scrittura di viaggio: le terre del’Adriatico,
Atti del Seminario di studi, 10-12 maggio 2006, Università di Novi Sad-
Universià del Montenegro, a cura di, Bari, Palomar, 2007.
Dopunska 1. Revija Adriatico/Jadran (prvih 5 brojeva)
literatura 2. Revija Carte di viaggio (prva 2 broja)
388

nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i Talijanski jezik
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
389

Naziv kolegija Teritorijalni identitet i održivi razvoj hrvatskog arhipelaga
Predavač dr. sc. Zoran Roca, red. prof.
Kod HUMN 861 - 9
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Ovaj kolegij ima za cilj podizanje svijesti i znanja o:
Kompetencije − teorijskim i metodološkim pitanjima endogenih i egzogenih dimenzija
koje se stječu održivog razvoja u kontekstu globalizirane ekonomije i kulture;
− makroskopskim i participativnim metodama i instrumentima za praćenje
i ocjenu procesa (re/de)generirarnja teritorijalnog identiteta;
− ulozi topofilije i terafilije među akterima lokalnog razvoja u
vrednovanju teritorijalnog identiteta kao razvojnog resursa.
Empirička komponenta ove problematike odnosi Se na opcije održivog
razvoja hrvatskih otoka i dalmatinske regije.
Kolegij nudi stjecanje sljedećih kompetencija:
− razumijevanje i povezivanje teorije i prakse praćenja promjena
teritorijalnog identiteta;
− otkrivanje i poticanje topofilije i terafilije kao pokretačke snage
lokalnog i regionalnog razvoja;
− primjena tih znanja u (re)afirmciji identiteta lokalnih (otočnih) i
regionalnih (Dalmacija) geografskih cjelina.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj − Teritorijalni identitet, topofilija, terafilija i održivi razvoj: pojmovi,
simboli, procesi, paradigme;
− (Re/de)generacija teritorijalnih identiteta: konceptualni i metodološki
problemi, izazovi i opcije;
− Analiza,dijagnoza i planiranje vrednovanja teritorijalnog identiteta:
Model IDENTERRA;
− Od topofilije do terafilije: uloga aktera i agenata razvoja u
lokalno/globalnom neksusu;
− Aanalize primjera: iskustva i alternative (ne)održivog rasta i razvoja
hrvatskih otoka i Dalmacije.
390
Preporučena 1. Amin, A., Thrift, N. (1994) Living in the Global.U: Amin, A., Thrift, N.
literatura (ur.) (1994) Globalisation, Institutions and Regional Development in
Europe. Oxford: Oxford University Press, 1-22.
2. Castells, M. (2002). Moć identiteta. Zagreb: Golden Marketing.
3. Cosgrove, D. E., (1998) Cultural Landscapes. U: Unwin, T. (ur.) (1998)
A European Geography, Longman Ltd., Harlow, 65-81.
4. Eagleton, T. (2002). Ideja Kulture. Zagreb: Jesenski i Turk
5. Haartsen, T., et al. (2000). Claiming Rural Identities. Assen: Van
Gorcum.
6. Tuan, Y. F., (1990). Topophilia – A Study of Environmental Perception,
Attitudes and Values. New York: Columbia University
Press/Morningside Edition.
7. Lefevre, H. (1991). The Production of Space. London: Blackwell.
8. Massey, D. & Jess, P. (ur.) (1995) A Place in the World? Places,
Cultures and Globalization. Oxford: Oxford University Press/The Open
University.
9. Roca, Z. (2007). One Story, Many Regions: Representations of
European Unity in Diversity. U: Roca, Z. et al (ur.) (2007) European
Landscapes and Lifestyles: The Mediterranean and Beyond. Lisbon:
EUL, 3-8.
10. Roca, Z., Roca, M. N. (2007). Affirmation of Territorial Identity: A
Development Policy Issue, Land Use Policy, 24(2),434 - 442.
Dopunska 1. Agnew, J. (1999) Regions on the Mind does not Equal Regions of the
literatura Mind, Progress in Human Geography, 23(1), 101-110.
2. Badie, B. (1995) La fin des territoires. Paris: Fayard.
3. Harner, J. (2001) Place Identity and Copper Mining in Sonora México.
Annals of the Association of American Geographers, 91 (4), 660-680.
4. Heelas, P., et al. (1999) Detraditionalization: Critical Reflections on
Authority and Identity at a Time of Uncertainty. Malden: Mass:
Blackwell .
5. Roca, Z. (2005). Affirmation of Regional Identity between Rhetoric and
Reality: Evidence from Portugal. U: Boneschansker, E. et al (ur) (2005)
Cultural Uniqueness and Regional Economy. Ljouwert/ Leeuwarden:
Fryskie Akademy, 29-52.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na Portugalski jezik
drugim jezicima
/ili modula
391

Naziv kolegija Vernakularna stilistika
Kod HUMN 861 - 10
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Kompetencije kompetencije u interpretaciji stilističke vrijednosti vernakularnih tekstova.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj 1. Pojam vernakularnog idioma.
2. Odnos između organskog govora, dijalekta, narječja i standardnog
jezika.
3. Pitanje otklona od norme u vernakularnim tekstovima.
4. Vernakularna akcentuacija, fenomen urbane i ruralne akcentuacije u
standardnom hrvatskom jeziku.
5. Stilistika vernakularnih tekstova: 1. Split: Marko Uvodić, Miljenko
Smoje, Arijana Čulina, 2. Istra: Ivanka Glogović Klarić (Tr ši); 3.
Dalmatinski otoci: Toni Cukrov (Mali otok pa se ljuja); facende otoka
Visa.
6. Čakavski u dijaspori (USA, Australija).
7. Dubrovački vernakularni idiom (zapis Mali).
Preporučena 1. Pranjić, K. (1983). Stil i stilistika, članak Dijalektalna stilistika, U. Škreb,
literatura Z., Stamać, A. (ur.) (1983) Uvod u književnost. Zagreb: Školska knjiga.
2. Vuletić, B. (2006). Govorna stilistika. Poglavlja: Afektivna stilistika
neupravni govor (165-192).
3. Katičić, R. (1983). Književnost i jezik. U: Škreb, Z., Stamać, A. (1983)
(ur.) (1983) Uvod u književnost. Zagreb: Školska knjiga, 139-173.
4. Božanić, J. (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene
nefikcionalne priče Komiže. Poglavlja: Stilistički pristup (73 -90),
Usmenost - pisanost (91 - 100), Mikrostrukture stila u facendama (147
- 187).
5. Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Rijeka: Izdavački sentar Rijeka.
392
6. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacijazapisa nepoznatog

pomorca iz 19. st. o životu "maloga" na jedrenjacima. U: Vidović, R.,
Život pod jedrima. Split: Književni krug Split, str. 289-338.
7. Božanić, J., Brešan T. (2007) – Slobodni neupravni govor u facendam
otoka Visa. Čakavska rič 35 (2), 237 – 247.
8. Božanić, J. (2007). Guc – Naratološka interpretacija zapisa jednog
doživljaja mora. Čakavska rič, 35 (1), 17 – 53.
9. Vidović, R. (1993). Jadranske leksičke studije. Split: Književni krug Split
Dopunska 1. Božanić, J. (1982). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Benito
literatura Floda fon Relti, Mogućnosti, br.3-4-5.
2. Božanić, J. (1985). Interpretacija novele Ranka Marinkovića - Samotni
život tvoj, Mogućnosti 8-9.
3. Frangeš, I. (1959). Stilističke studije. Zagreb: Naprijed.
4. Guiraud, P. (1964). Stilistika. Sarajevo: Veselin Masleša.
5. Katičić, R. (1981). Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga.
6. Pranjić, K. (1986). Jezikom i stilom kroza književnost. Zagreb: Školska
knjiga.
7. Vuletić, B. (1986). Sintaksa krika. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
8. Škreb, Z. (1983). Mikrostrukture stila i književne forme, u knjizi Uvod u
književnost. Zagreb: Školska knjiga.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
393

Naziv kolegija Hrvatsko-talijanska leksikografija
Kod HUMN 862 - 1
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
Kolegij se nudi kao izborni samostalni kolegij modula. Sastoji se od 8 sati
(uz odgovarajuće
rasprave na mentorskim kolegijima i 120 sati samostalnog rada studenata
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studente s najvažnijim višejezičnim, dvojezičnim i jednojezičnim
Kompetencije leksikografskim djelima koja uključuju hrvatski i/ili talijanski jezik, kako bi
koje se stječu se mogli osposobiti za bolje razumijevanje talijanskoga jezika te za
prevođenje s talijanskog i na talijanski jezik.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Prvi višejezični rječnik F. Vrančića iz 1595. Leksikografski rad katoličkih
misionara: Kašić, Mikalja, Della Bella i rukopisni rječnici. Pomorska
leksikografija 19. stoljeća. Rječnici Stratica, Tommasea i Puttija na
talijanskom. 20. stoljeće i dvojezični rječnici Parčića, Androvića,
Deanovića i Jerneja.
Preporučena 1. Brlek, M. (1987). Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817), Zagreb:
literatura JAZU.
2. Gabrić-Bagarić, D. (2002). „Blago jezika slovinskoga“ Jakova Mikalje
ishodište hrvatske leksikografije, Forum 7-9, 1068-1078.
3. Sironić-Bonefačić, N. (1991). Ardelio Della Bella i Ignjat Đurđević,
Filologija 19, 49-72.
4. Rožman, M., Šimunković, Lj. (2003). Carski leksikograf i mjernik/
Agrimensore imperiale e lessicografo Antonio Putti. Split: Dante
Alighieri-Split, Državni arhiv Split.
5. Trifone, P., Purcu, A. M. (2004), Il Dizionario della lingua italiana del
Tommaseo e la lessicografia dell'Ottocento, I mari di Niccolò
Tommaseo e altri mari. Zagreb: FF Press, 275-293.
Dopunska 1. Bagarić-Gabrić, D. (2003). Rukopisni rječnik fra Ljudevita „Ovisnost i
literatura posebnost“. Fluminensia 15(2),Rijeka, 19-29.
2. Franić, I. (2007). Rukopisni „Vocabolario italiano-illirico (~1745) fra
Lovre Cekinića. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33,
91-105.
394
3. Nikić, A. (1999). Rječnik fra Ljudevita Lalića. Mostar: Zavičajna

knjižnica Život i svjedočanstva.
4. Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje.Rijekla: Izdavački
centar.
5. Zgusta, L. (1991). Priručnik leksikografije. Sarajevo: Svjetlost.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
395

Naziv kolegija Komparativna povijest talijanskog i hrvatskog kazališta i izvedbenih
umjetnosti
Kod HUMN 862 - 2
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studente s komparativnom poviješću talijanskog i hrvatskog
Kompetencije kazališta i izvedbenih umjetnosti s posebnim osvrtom na djela Otto-
koje se stječu Novecenta (groteskni teatar, dramski opus Luigija Pirandella i Ranka
Marinkovića, dramski opus Milana Begovića i Gabrielea D'Annunzija itd).
Preduvjeti za Propisanim Pravilnikom o studiranju na Poslijediplomskom znanstvenom

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća talijanska i hrvatska
kazališna umjetnost se paralelno razvijaju. Na hrvatske pisce, kao što su Ivo
Vojnović, Milan Begović ili Ranko Marinković, utječu pisci poput Luigija
Pirandella, Gabriela D'Annunzija ili pak grotesknog Luigija Chiarellija.
Analize tekstova ukazuju na Vojnovićev „pirandellizam“, odnosno
Pirandellov utjecaj na Begovićeva djela kasnijeg datuma. Tekstovima se
dokazuje i utjecaj D'Annunzijeve estetike na mladog Begovića, odnosno
Marinkovićevo odbijanje iste te estetike, (vidljivo posebice u Albatrosu) i
priklanjanje Pirandellovoj poetici (Glorija).
Preporučena 1. Čale, F. (1968). O književnim i kazališnim dodirima hrvatsko-
literatura talijanskim. Dubrovnik: Matica Hrvatska.
2. Čale, F. (1961). Sulla fortuna di Pirandello in Iugoslavia, Studia
romanica et anglica zagrabiensia n°12. 1961.
3. Cvijetić, Lj. (1980). Književno djelo Ranka Marinkovića. Sarajevo:
Svjetlost.
4. Cjetković-Kurelec, V., (1982). Kazališni listovi i časopisi od 1909. Do
1941. u Hrvatskoj. in AA. VV., Dani Hvarskog Kazališta. Hrvatska
dramska književnost i kazalište u međuratnim godinama. Split:
Književni krug.
5. Livio, G. (1976). Il teatro in rivolta. Milano: Mursia.
6. Senker, B. (2000). Hrestomatija novije hrvatske drame (1895-1940),
Zagreb: Disput.
396
7. Senker, B. (1987). Begovićev scenski svijet. Zagreb: Hrvatsko društvo

kazališnih kritičara i teatrologa.
8. Terzi, P. (1971). Le poetiche del grottesco. U: Anceschi, L. (ur.)
(1971). L’idea del teatro e la crisi del naturalismo. Bologna: Calderini.
Dopunska 1. M. Zorić, M. (1979). La conoscenza di D’Annunzio nelle letterature
literatura iugoslave. U: Dell’Agata, Giuseppe, De Michelis, Cesare (ur.) (1979)
D’Annunzio nelle culture dei paesi slavi. Venezia: Marsilio.
2. AA.VV., Dani hvarskog kazališta. Moderna, Izdavački centar, Split,
1980.
3. Angelini, F. (1990). Il teatro del Novecento da Pirandello a Fo, Roma-
Bari, Laterza.
4. Antonucci,G. (2005). Storia del teatro futurista. Roma: Studium.
5. Čale, M. (2004). Sam svoj dvojnik. Eseji o hrvatskom književnom
modernizmu. Zagreb: Hrvatska Sveučilišna Naklada.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
397

Naziv kolegija Pomorska i ribarska terminologija romanskoga podrijetla
Kod HUMN 862 - 3
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Uputiti studente u tradicionalni pomorski i ribarski leksik hrvatske obale
Kompetencije Jadranskoga mora. Proučiti njegovu provenijenciju i učestalost u našim
koje se stječu primorskim govorima. Upoznati studente s glosarima i rječnicima pomorske
i ribarske terminologije. Osposobiti studente za izradu terminoloških
glosara pojedinih lokaliteta i za primijenjeni rad obavljanjem anketa na
temelju obrazaca ALM-a.

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Povijesni prikaz naroda i jezika koji su sačinjavali supstrate, adstrate i
superstrate prije dolaska Hrvata na Jadransko more. Utjecaj termina
romanskoga podrijetla na hrvatsku pomorsku terminologiju i početci
stvaranja hrvatskoga pomorskog nazivlja. Pomorske škole i hrvatska
pomorska leksikografija. Lingvistički atlas Mediterana (ALM) i obavljena
istraživanja.
Preporučena 1. Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimološki rječnik pučkog
literatura nazivlja. Šibenik: Županijski muzej u Šibeniku.
2. Kahane, H., Koshansky, O. (1953/54). Venetian nautical terms in
Dalmatia, Romane philology, VII, ….
3. Stolac, D. (1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje. Rijeka: Izdavački centar.
4. Vidos, B. E. (1939). Storia delle parole marinaresche italiane passate
in francese. Firenze: Leo S. Olschky.
5. Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik. Split: Logos.
Dopunska 1. Deanović, M. (1962). Lingvistički atlas Mediterana 1. Anketa u Boki
literatura kotorskoj. Rad JAZU. Zagreb.
2. Deanović, M. (1964). Lingvistički atlas Mediterana 2. Anketa u Visu
(Komiži). Rad Jazu. Zagreb.
3. Deanović, M. (1966). Lingvistički atlas Mediterana3. Anketa u Salima
na Dugom otoku, Rad JAZU. Zagreb.
398
4. Skok, P. (1933). Od koga naučiše Jadranski Jugoslaveni pomorstvo i

ribarstvo? Split: Hrvatska štamparija gradske štedionice
5. Stepanić, Željko (2004). U potrazi za (izgubljenim) hrvatskim
pomorskim nazivljem. Split: Marjan tisak.
6. Šimunković, Lj. (2008). More poslovica o moru / Un mare di proverbi
sul mare. Split: Filozofski fakultet u Splitu – Dante Alighieri Split.
7. Šimunković, Lj. (2008). La “lingua franca” dell’Adriatico, Borghi e
barche, paesaggi e mestieri della pesca tradizionale in Adriatico tra
‘800 e ‘900, San Benedetto del Tronto, 58-60.
8. Šimunković, Lj., Petrin, I. (2007). La terminologia riguardante gli
attrezzi da pesca di origine romanza nella parlate della regione di
Spalato, Adriatico/Jadran, 2,/2007, Pescara 81-90.
9. Šimunković, Lj. (2008). Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću:pokus
splitskoga Gospodarskoga društva iz 1782, La pesca e la lavorazione
del pesce nel Settecento: l'esperimento della Società economica di Split
del 178. Split: Filozofski fakultet u Splitu/Dante Alighieri –Split.
10. Šimunković, Lj. (2010). La terminologia marinara e peschereccia di
origine italiana, Mediterraneo. Sulle rotte dei relitti e dei linguaggi del
mare. Cattolica:
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
399

Naziv kolegija Talijanski leksik i jezici Mediterana
Predavač dr. sc. Marina Marasović-Alujević, izv. prof.
Kod HUMN 862 - 4
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj kolegija je obraditi posuđenice u talijanskom jeziku koje su preko

Kompetencije latinskoga sačuvane iz supstratskih i superstratskih jezika i koje su
koje se stječu uvjetovane povijesnim kontaktima mediteranskih naroda. Putem mora,
pomorstva, trgovine i ratova razmijenjivale su se riječi koje su preživjele,
sačuvale se milenijima i žive do danas u talijanskome jeziku, a velik broj
njih i u splitskom dijalektu.
Kolegij obogaćuje i produbljuje znanje iz etimologije, povijesti i povijesti
talijanskoga jezika

studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Prikazat će se inovacije u leksiku nastale putem promjene značenja i preko
posuđenica iz jezika mediteranskih naroda koji su živjeli na apeninskom
poluotoku prije dolaska Latina (Grci, Etrušćani, Oski, Umbri…), a koji su
supstrati latinskom kao i jezici superstrata koji su došli u kontakt s latinskim
i talijanskim ostavivši jake tragove posebice u leksiku (germanski, arapski).
Također će se obraditi etimologija posuđenica iz drugih romanskih jezika
(španjolskog, francuskog) koje su kroz povijest suživjele s talijanskim, kao i
one koje su se sačuvale u našim dijalektima.
Preporučena 1. Migliorini, B. (1978). Storia della lingua italiana. Firenze: Sansoni.
literatura 2. Marasović-Alujević, M.(2008). Introduzione allo studio della lingua
italiana.Filozofski fakultet: Sveučilište u Splitu.
3. Tagliavini, C. (1982). Le origini delle lingue neolatine.Bologna, Patron.
Dopunska 1. Marasović-Alujević, M. (2009). Riječi grčkoga porijekla u splitskom
literatura govoru. Riječ: časopis za slavensku filologiju 16(2),98-108.
2. Marasović-Alujević, M. (2006). Terminologia militare italiana nella
Spalato dell’epoca veneziana. Atti del XVI. Congresso dell’A.I.P.I.
Firenze, Franco Cesati editore, 555-561.
400
3. Marasović-Alujević, M.(2002). Un antico portolano dell’acquatorio

della Dalmazia centrale. Atti del IVX. Congresso dell’A.I.P.I., Firenze,
Franco Cesati Editore.
4. Marasović-Alujević, M. (2010). Prestiti nella parlata di Spalato
provenienti dalla penisola iberica tramite l’italiano. Atti del XVIII.
Congresso dell’A.I.P.I., Firenze, Franco Cesati editore.
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
401

Naziv kolegija Talijanski jezik na obalama Mediterana
Predavač dr. sc. Antonio Sorella, red. prof.
Kod HUMN 862 - 5
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studente s rasprostranjenošću i osnovnim karakteristikama
Kompetencije talijanskoga jezika na obalama Mediterana. Objasniti ulogu matične zemlje
koje se stječu u širenju i pomaganju talijanskoga jezika u nekim zemljama Mediterana.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Širenje talijanskoga jezika na pojedine mediteranske oblasti. Uloga
talijanskoga jezika u formiranju fenomena lingua franca Mediterana.
Karakteristike talijanskoga na Korzici, Monacu, Malti itd. Talijanski jezik u
prošlosti Dalmacije. Utjecaj talijanskoga jezika na književnosti
mediteranskih zemalja.
Preporučena 1. Battisti, C. (1942). Risonanze italiane nel vocabolario europeo,
literatura Italiani nel mondo. Firenze: Sansoni, 389-415.
2. Bruni, Francesco (…), Storia della lingua italiana.
3. Lo Cascio, V. (a cura di) (1990). Lingua e cultura italiana in
Europa. Firenze: Le Monier.
4. Puglielli, A., Turchetta, B. (…..). L'italiano nel Mediterraneo.
Roma: Carocci.
5. Šimunković, Lj. (2009). I contatti linguistici italiano-croati in
Dalmazia / Hrvatsko-talijanski jezični odnosi u Dalmaciji. Split:
Dante Alighieri – Split.
literatura mentorom vrši se izbor iz literature. Ovdje su navedeni neki od
najutjecajnijih naslova za izbor, ali u obzir dolaze i drugi radovi, ovisno o
temi središnjeg istraživanja i dogovoru sa studentom i metorom:
1. Cassola, A. (1994). Malta – Italia (Jezikoslovni, književni i kulturni
odnosi od 15. stoljeća do danas), Knjiga Mediterana1993. Predavanja.Split:
Književni krug, 46-53.
2. Minervini, L. (1996). La lingua franca mediterranea. Plurilinguismo,
mistilinguismo, pidginizazzione sulle coste del Mediterraneo tra tardo
Medioevo e prima età moderna, Medioevo romanzo, XX, 231-301.
402
3. Trifone, P. (2006). Lingua e identità. Una storia sociale dell'italiano.

Roma: Carocci.
nastave
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
403

Naziv kolegija Teorije komike, humora i smijeha u talijanskoj i hrvatskoj književnosti od
Kod HUMN 862 - 6
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati studente s teorijama komike, humora i smijeha u talijanskoj i
Kompetencije hrvatskoj književnosti od XIX do XXI stoljeća kroz teorijsko proučavanje i
koje se stječu analizu tekstova pojedinih autora.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Poetike obilježene šifriranim jezikom humora od velike su važnosti za
modernu talijansku i hrvatsku književnost. Obje su ove književnosti snažno
obilježene jadranskim i mediteranskim mentalitetom (kulturološko-
antropološka usporedba regija kao što su Dalmacija i Sicilija nameće se
sama). U tom smislu primjećujemo poznatu humorističku notu talijanske
književnosti XIX., XX. i XXI stoljeća, koja uključuje pisce poput
„ozbiljnih“ Uga Foscola i Ippolita Nieva te virtuoze jezika kao što su
Savinio, Gadda i Manganelli. U talijanskom su se Novecentu na tom tragu
afirmirale zanimljive teorije (Luigi Pirandello i djelomično Italo Svevo)
koje su se kasnije etablirale na evropskoj i svjetskoj sceni. S druge strane,
na obali istočnog Jadrana ističu se pisci tzv. dalmatinskog predznaka na
koje utječe moderna i suvremena talijanska književnost (npr. Marinković i
splitska škola (Uvodić, Kovačić, Smoje, Dežulović). Zanimljivi su i pisci,
koji izvorno nisu «mediteranski», ali su poprimili dalmatinsku forma
mentis, poput Baretića ili Tomića.
Preporučena 1. AA. VV., Effetto Sterne. La narrazione umoristica in Italia da Foscolo
literatura a Pirandello, Pisa, Nistri- Lischi, 1990.
2. AA. VV., Le novelle di Pirandello. Atti del VI Convegno internazionale
di studi pirandelliani, a cura di Stefano Milioto, Edizioni del Centro
Nazionale di Studi Pirandelliani, Agrigento, 1980.
3. Borsellino, N. (1989). La tradizione del comico. Milano: Garzanti.
4. Ferroni, G. (1974). Il comico nelle teorie contemporanee. Roma:
Bulzoni.
404
5. S. Jurišić, S. (2009). Attorno a una "commedia" dannunziana: "English

spoken", in Rivista di letteratura teatrale, 2.
Dopunska 1. Cirillo, S. (2005). (a cura di). Il comico nella letteratura italiana. Teorie
literatura e poetiche. Roma: Donzelli.
2. Guglielmi, G. (1986). La prosa italiana del Novecento. Umorismo,
metafisica, grottesco. Torino: Einaudi.
3. Milioto, E. Scrivano (1984). (a cura di). Pirandello e la cultura del suo
tempo. Milano: Mursia.
4. Jurišić, S. (2009). Le dinamiche dannunziane del riso. Le novelle della
Pescara, in Studi medievali e moderni, 2.
5. Kayser, W. (1963). The Grotesque in Art and Literature. Bloomington:
Indiana UP.
6. Gori, G. (1928). Il Grottesco nell’arte e nella letteratura. Comico.
Tragico. Lirico, con una prefazione di Massimo Bontempelli. Roma:
Stock.
7. S. Freud, S. (1978). L’umorismo, in Opere. Torino: Boringhieri.
8. L.Pirandello, L. (2005). L’umorismo. Milano: Mondadori.
9. H. Bergson, H. (2001). Il riso. Saggio sulla definizione del comico.
Milano: Rizzoli.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
405

Naziv kolegija Ženska strana mediteranskog univerzuma – antropološka interpretacija
Predavač dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savj.
Kod HUMN 862 - 7
5 ECTS, 8 sati
ECTS 5 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Glavni je cilj ovog kolegija odgovoriti na pitanja: što je te “tko” i “kako”
Kompetencije sudjeluje u oblikovanju “ženske strane” socijalnog kapitala na Mediteranu.
koje se stječu Kako bismo doprinijeli sistematskom tipu upotrebljivog i aplikativnog
znanja na tom području, kolegij će istražiti značenje “roda” u
funkcioniranju socijalnog kapitala na Mediteranu i u Hrvatskoj, uskladiti
inventorij tema, opisati i artikulirati još uvijek neistražena područja tog
problema te ocrtati mogućnosti konkretne aplikacije – posebno u “ženskom
poduzetništvu” na polju kulturne baštine.
Osposobiti studente da analitički pristupe i steknu utemeljenu sliku
problema; pregled ideja, teorija i koncepata koji zadiru u problem ženske
strane socijalnog kapitala na Mediteranu te veze među njima; da steknu
vještine za podrobnije analize raznolike prakse rodno-orijentiranih
investicija i obrazovanja za realno moguće samozapošljavanje u kulturi i
industriji turizma.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Rodna strana Mediteranskog univerzuma, pokazalo se, postaje sve
prisutnijom temom tijekom posljednjeg desetljeća. Rastu nove istraživačke
i obrazovne institucije (Mediterranean Institute of Gender Studies on
Cyprus, Mediterranean Centre for Arts and Sciences in Syracuse) koje u
svojim programima vežu područja: dijaspora, kultura, reprodukcija,
patrijarhalizam, modernizacija, privređivanje, religija, lokalna zajednica –
sve to vezano uz mediteransku ženu. Sve dosada, u Hrvatskoj nismo naišli
na institucionaliziranu, istraživačku ili obrazovnu, djelatnost vezanu uz
socijalni kapital mediteranske žene. Stoga ovaj studij iskorištava taj
“window of opportunity” kako bi studente uputio u to neistraženo a plodno
područje specijalizacije.
Preporučena 1. Coleman, J. (1990). Social capital, u: Coleman, J. (1990) The
literatura Foundations of Social Theory. Cambridge, MA: Harvard UP, 300 –
321.
406
2. Bešker, I. (2007). La musa violenta: archetipi et tradizione della

3. Slavica dinarica. Roma: Il Calamo.
4. Bourdieu, P. (2001 ).Vladavina muškaraca. Sociokulturni
5. aspekti. Podgorica: CID, Univerzitet Crne Gore.
6. Braudel, F. (1990). Civilizacije kroz povijest. Zagreb: Globus
(odabrana poglavlja).
7. Elias, N. (1996). O procesu civilizacije 1-2. Zagreb: Antibarbarus.
8. (odabrana poglavlja).
9. Lerner, G. (1986). The Creation of Patriarchy. Oxford:
10. Oxford University Press (odabrana poglavlja).
11. Matvejević, P. (2007). Mediteranski brevijar. Zagreb: V.B.Z.
12. Matvejević, P. (2009). Kruh naš. Zagreb: V.B.Z.
13. Rihtman Auguštin, D. (2000). Ulice moga grada. Antropologija
domaćeg terena. Beograd: Biblioteka XX vek.
14. Roca, Z. (2007) European Landscapes and Lifestyles; The
15. Mediterranean and Beyond. Lisabon:Edicoes Universitarias
Lusofonas (odabrana poglavlja) .
16. Slapšak, S. (2003). Two examples of gender construct in the
17. Balkan literature. Narodna umjetnost 40 (1), 81 – 98.*
literatura mentorom vrši se izbor iz literature.

nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
407

Naziv kolegija Dinamika idiomskih identiteta na nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika
II.
dr. sc Marijana Tomelić-Ćurlin, asistent
Anita Runjić-Stoilova, asistent
Katarina Lozić-Knezović, asistent
Kod HUMN 863 - 1
4 ECTS, 6 sati
Godina II. Semestar III. I IV.
ECTS 4 ECTS
Kolegij se nudi kao temeljni u okviru predmeta od 10 bodova (II. izborni
(uz odgovarajuće
predmet modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i
obrazloženje)
radova).
Cilj/ Studenti stječu uvid u složenu problematiku određenja idiomskih identiteta
Kompetencije u perspektivi različitih vrsta odeđenja jezičnog identiteta, stječu sposobnost
koje se stječu identificiranja različitih vrsta jezičnih identiteta s obzirom na genetsko,
tipološko i vrijednosno određenje jezičnog identiteta, te s obzirom na
odrđenje jezika kao sustava i jezika kao standarda.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Jezični identiteti: genetski, tipološki i vrijednosni na južnoslavenskom
jezičnom prostoru.
Jezik kao sustav i jezik kao standard.
Definiranje pojmova: organski idiom, dijalekt, narječje, žargon, standardni
jezik, književni jezik.
Nacionalni, etnijski, regionalni organski i municipalni idiomski identiteti na
nacionalnom prostoru hrvatskoga jezika; pojam središnjeg južnoslavenskog
dijasistema prema D. Brozoviću.
Principi jezičnog normiranja; pitanje jezičnog purizma; dinamika odnosa
hrvatskoga standardnoga jezika prema drugim standardnim jezicima
utemeljenim na štokavskoj jezičnoj podlozi.
Pitanje akcenatske norme: dinamika odnosa između klasične (ruralne)
akcentuacije i urbane naglasne prakse hrvatskoga jezika.
Pitanje leksičke norme: dinamika suodnosa vernakularnog i standardnog
leksika; problematika maritimnog leksika u standardnoj hrvatskoj
leksikografiji.
408
Status dijalekata u hrvatskom jezikoslovlju i jezičnoj politici i praksi u

medijskoj komunikaciji.
Preporučena 1. Brozović, D. (1984/85). Za tipologiju mogućih odnosa između
literatura ljudskih jezika i kolektiva prema genetskolingvističkim,
sociolingvističkim, etnološkim i sociološkim kriterijima
raspoređivanja. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 24, 11-27.
2. Katičić, R. (1986). O naravi jezika i jezikoslovlja. U: R. Katičić
Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga.
3. Matasović, R. (2005). Jezična raznolikost svijeta. Zagreb:
Algoritam.
4. Silić, J. (2006). Hrvatski jezik kao sustav i kao standard.
Lingvističke i sociolingvističke zakonitosti. Hrvatski standradni
jezik i hrvatska narječja. U: J. Silić Funkcionalni stilovi hrvatskoga
jezika, poglavlja.17 – 22, 23-28, 29-34. Zagreb: Disput.
5. Škiljan, D. (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb:
Golden marketing.
1. Anderson, B. (1990). Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb: Školska
knjiga.
2. Bešker, I. (2007). Filološke dvoumice. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
3. Božanić, J. (2009). Sudbina hrvatskog čakavskog idioma. Zbornik
radova 2003-2009. Nazorovi dani. Postira.
4. Edwards, J. (1984). Language, Society and Identity. Oxford-Cambridge:
Blackwell.
5. Greenberg, R. (2005). Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja
Europa.
6. Hagège, C. (2005). Zaustaviti izumiranje jezika. Zagreb: Disput.
7. Katičić, R. (1999). Normiranje književnog jezika kao lingvistički
zadatak. Norme i normiranje hrvatskog standardnog jezika. 114 – 126.
8. Matasović, R. (2008). Jezik i identitet svugdje, osim na Balkanu.
Srednja Europa.
9. Okrugli stol o knjizi R. Greenberga Jezik i identitet na Balkanu.
Srednja Europa.
10. Pranjković, I. (2008). Jezici i etnija u bivšoj Jugoslaviji i danas.
Srednja Europa.
11. Silić, J. (2008). Neetnički i etnički identitet. Identitet jezika jezikom
izrečen. Zbornik rasprava. 57-62. Zagreb: Srednja Europa.
12. Škarić, I., Varošanec-Škarić, G., Škavić, Đ. (1995). O naglašavanju
posuđenica – još jednom nakon Vukušića. Jezik, XLIV, 2.
13. Škiljan, D. (1988). Jezična politika. Zagreb: Naprijed.
14. Tafra, B. (1999). Povijesna načela normiranja leksika. Norme i
normiranje hrvatskog standardnog jezika. 260 – 281. Zagreb: Matica
hrvatska.
15. Žanić, I. (2008). Bidni noiatri štokavci. Identitet jezika jezikom izrečen.
Zbornik rasprava. 95 – 120. Zagreb: Srednja Europa.
409

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
410

Kod HUMN 863 - 2
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i 80 do 100
obrazloženje)
Cilj/ Cilj ovog kolegija je osposobiti polazike da na teorijski osvješten način
Kompetencije pristupe problematici tematizaciji mora/oceana u književnim tekstovima.
koje se stječu Širi zadatak kolegija je upoznati polaznike s teorijskim postavkama
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Teorijski okvir ovog kolegija je zaokret ka prostoru koji je razvidan u
različitim disciplinama. Polazište izlaganja bit će činjenica da unatoč sve
većeg uvažavanja prostora u ovoj novoj teorijskoj paradigmi razvidna je
izočnost problematike mora/oceana. Prvo pitanje na koje će kolegij nastojati
odgovoriti jest zašto more nije inkorporirano u tematiku koju je taj obrat
stavio u žižu zanimanja. Uvažavajući činjenicu da se more kao takvo opire
ljudskoj konceptualizaciji, kolegij će ponuditi argumente za potrebu
diferencijacije te tvrdnje, to jest, ukazat će se na činjenicu da nisu sve
morske površine podjednako nepodatne ljudskom osmišljavanju. Na tragu
tih naputaka, ponudit će se komparativističko čitanje mora/oceana u
američkoj I hrvatskoj književnosti.
Preporučena 1. Stipe Grgas, Maritime Regionalism: A Reading of John Casey’s
literatura Novel Spartina”, ELOPE, 1.3/1-2, Ljubljana, 2007, 183-192.
2. Stipe Grgas, “Gdje je nestao ocean”, Kniževna smotra,
34/145(3), 2007, 29-33.
3. Grgas, ”’Odsutna prisutnost’ mora u djelu Jure Kaštelana”, 7.
kijevski književni susreti, Kijevo 2008, str.21-27.
4. Petar Šegedin-Ozren Žunec, S ove strane beskonačnosti:
filozofiranje i more, Demetra, Zagreb, 2008.
5. Stipe Grgas, “Charles Johnson’s Middle Passage and the
American Spatial Imginary” u Siting America/sighting
modernity: essays in honor of Sonja Bašić, urednica Jelena
Šesnić, FF Press, Zagreb, 2010., str. 43-54.
411
6. Philip E. Steinberg, The Social Construction of the Ocean,

Cambridge, 2001.
7. Robert Foulke, The Sea Voyage Narrative, New York, 2002.
8. Henri Lefebvre, The Production of Space, Oxford, 1996.
9. Edward Soja, Postmodern Geographies: The Reassertion of
Space in Critical Social Theory, London, 1989.
literatura mentorom vrši se izabir iz literature. Ovdje su navedeni neki od
najutjecajnijih naslova za izbor, ali u obzir dolaze i drugi radovi, ovisno o
temi središnjeg istraživanja i dogovoru sa studentom i metorom:
Oblici Mentorske konzultacije, u iznimnim slučajevima (preko pet upisanih

provođenja studenata) predavanja i seminari, u dogovoru s voditeljem studija.
nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
412

Naziv kolegija Tipologija tradicijskog broda
Predavač dr. sc. Velimir Salamon, red. prof.
Kod HUMN 863 - 3
4 ECTS, 6 sati
ECTS 4 ECTS
(uz odgovarajuće
modula). Sastoji se od 6 sati rasprave na mentorskim kolegijima i 80 do 100
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je predmeta ustanoviti kriterije i metodologiju određivanja autentičnosti
Kompetencije povijesnog broda iz razdoblja dominacije pogona na jedra i vesla.
koje se stječu Pregled tih barki objavio je dr. Velimir Salamon u sklopu nevladine udruge
Ars Halieutica i Komisije za istraživanje i očuvanje hrvatske brodograđevne
baštine, Sekcije za morsku brodogradnju, Znanstvenog savjeta za
pomorstvo HAZU.
Zamišljeno je da predmet razvije kompetentno sagledavanje cjelokupne
brodske, prvenstveno jadranske a potom i sredozemne i svjetske tipologije.
Ono se mora uskladiti s modernim domaćim istraživanjem, a ne s
osvjedočeno pogrešnim pogledima usvojenim u svijetu.
Brod će se smatrati središnjim pomorskim djelom ljudskih ruku koji ima i
materijalnu, odnosno racionalnu dimenziju tj., smatra se tehničkim
objektom. Istodobno brod će se evidentirati i kao nematerijalni subjekt, kao
živo biće u životu pomorske obitelji te će kao takav sudjelovati u svim
akcijama koje doprinose njezinu probitku, tj.i u mirnodopskim i u ratnim
operacijama.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Napravit će se koncepcijska rješenja tipičnih jadranskih hrvatskih barki:
To su:
bracera s jednim jarbolom i latinskim jedrom, bracera s jednim jarbolom i
oglavnim jedrom trabakul, bracera s dva jarbola i latinskim jedrima, bracera
dva jarbola i sosnim jedrima, rovinjska bracera tri jarbola i latinskim
jedrima, jadranski pelig, dubrovačka ormanica, jadranska koka s latinskim
jedrom, koka s kvadratnim jedrom, dubrovački grip, dubrovačka galijica a
sensile, dubrovačka galijica a scaloccio, dubrovačka karaka, dubrovački
galijun, klasična rovinjska batana, pokrivena rovinjska batana, rovinjski
barchein, rovinjski batiel, istarski bragoc, jadranska stella, jadranska gajeta,
komiška gajeta falkuša, gajeta s mljeta, gajeta iz Betine, zrupa s Neretve,
413
lađa s Neretve, jadranska pasara, jadranski loger, jadranski guc, omiška

sagitta, omiški salbunijeri itd.
Preporučena 1. Casson, L.() Ships and Seamanship in the Ancient World. Princeton:
literatura Princeton University Press.
2. Salamon, V., Bobanac, N. (2005). Metodologija i kriteriji za procjenu
autentičnosti tradicijskog broda. HAZU. Zagreb:
3. Dudszus, A., Henriot, E. (1986)., Dictionary of Ship Type. Glasgow:
Conway Maritime Press Ltd.
4. Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik. Split:
5. Oller Francisco, Garcia-Delgado Vicente, Nuestra vela latina, Editorial
Juventud, S.A., Barcelona, 1996.
6. Arhiv NGO “Ars Halieutica”, Komiža-Zagreb-Split.
Dopunska Dopunska literatura bi se dala studentima na predavanju, u elektroničkoj
literatura formi, na CD-u, za slobodno kopiranje:
1. Salamon, V. (2009). Jadranska bracera. Brodogradnja 1.
2. Salamon, V. (2009). Vakonce na braceri. Brodogradnja 2.
3. Salamon,V. (2009). Brageta ili “sveta platica”. Brodogradnja 3.
4. Salamon, V. (2009). O dizajnu broda . Brodogradnja 4.
5. Marzari, M. (1982). Il Bragozzo. Milano: Mursia.
6. Marzari, M. (). Trabbacoli e pieleghi nel alto Adriatico. Milano:
Mursia.
7. Salamon, V. (2001). Experience of the Boat. U: Experience of the
Boat. Maritime Museum Dubrovnik, 21-33.
8. Salamon, V.,Bobanac, N. (2008). La bracera de l'Adriatique,
Chasse Maree, Douarnenez.
provođenja konzultacija s mentorom.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
414

Naziv kolegija Antički Grci i Jadran – umijeće plovidbe, Diomed, razmjena dobara,
naseljavanje
Predavač dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik
Kod HUMN 863 - 4
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
Kolegij se nudi u okviru predmeta od 10 bodova (II. izborni predmeta
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Cilj je upoznati polaznike s: 1. Grčkom plovidbom na Jadranu; 2. Grčkim
Kompetencije kultovima na Jadranu, osobito Diomedovim; 3. Osnovnim karakteristikama
koje se stječu razmjene između Grka i domorodačkog stanovništva i 4. Grčkom
kolonizacijom istočnog Jadrana.
Steći će kompetencije u poznavanja osnovnih karakteristika grčke
civilizacije i utjecaju i dosezima na Jadranu i o razvoju i promjenama kod
grčkih i lokalnih zajednica, osobito onih na području Dalmacije.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Prezentirat će se građa i interpretacije o prisustvu antičkih Grka na Jadranu
(12. – 1. st. pr. Kr.), način na koji su plovili, kultove koje su štovali, osobito
Diomedov na Palagruži i rtu Ploča, razmjenu koju su obavljali s lokalnim
zajednicama i naseobine koje su utemeljili na istočnoj obali Jadrana (Faros i
Issa).
Preporučena 1. Braccesi, L. (1977, drugo dopunjeno izdanje). Grecità adriatica.
literatura 2. Boardman, J. (1980, treće prošireno izdanje). The Greeks Overseas.
3. Braccesi, L., Luni, M. (ur.) (1999). I Greci in Adriatico, vol. 1 i 2,
Roma.
4. Cambi, N., Čače, S., Kirigin, B. (2002). (ur.). Grčki utjecaj na
istočnoj obali Jadrana. Split: Književni krug.
5. Medas, S. (2004). De rebus nauticis, l’arte della navigazione nel
mondo antico, Roma.
6. Kirigin, B. (2006). Pharos, the Parian Settlement in Dalmatia. A
study of a Greek colony in the Adriatic. Oxford (Archaeopress,
BAR IS 1561).
7. Kirigin, B., Johnston, A., Vučetić, M., Z. Lušić, Z. (2009).
Palagruža - The Island of Diomedes - and Notes on Ancient Greek
Navigation in the Adriatic.U: S. Forenbaher, S. (ur.) (2009). The
Connecting Sea: Maritime interactions in Adriatic Prehistory, BAR
IS 2037. Oxford, 137-155.
415
Dopunska 1. The Greek background, u: Dalmatia, - Research in the Roman

literatura Province 1970-2001, Papers in honor of. J. J. Wilkes, BAR IS 1576,
Oxford 2006, 17-26.
2. Kirigin, B., Katunarić, T., Šešelj, L. (2005). Amfore i fina keramika
(od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije: preliminarni ekonomski
i socijalni pokazatelji, VAHD 98, Split 2005, 7-24. (s)
nastave
znanja i
polaganja ispita
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
416

Naziv kolegija Geografija okusa na Jadranu
Predavač dr. sc. Armando Montanari, red. prof.
Kod HUMN 863 - 5
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Proširenje pojma kulture na područje gastronomije, a u odnosu prema
Kompetencije tradiciji kao izvoru spoznaja o kulinarskom umijeću kao umjetnosti.
koje se stječu Stjecanje sposobnosti uvida, identifikacije i vrednovanja toposa
gastronomskog diverziteta kao kulturne geografije okusa.
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Između globalizacije i lokalnog identiteta
Okoliš, okus, miris
Geografski diverzitet okusa
Globalna amerikanizacija hrane
Otkriće zaboravljenih gastronomskih tradicija
Budućnost prošlosti u kulturi hrane
Geografija vina i maslinova ulja i piva
Geografija zelenog čaja
Svjetski fenomen mediteranske kuhinje
Preporučena 1. J.R. Pite (2002) Geography of Taste: Between globalisation and
literatura local Roots, u knjizi Armando Montanary Food and Environment –
Geographies of Taste, Società Geografica Italiana, Rim, pp. 11-28.
2. Massimo Montanari (2002) From the Geography of Taste to the
taste of Geography, u knjizi Armando Montanary Food and
Environment – Geographies of Taste, Società Geografica Italiana,
Rim, pp. 29-32.
3. G. Komatus (2002) Geography of Green Tea in Japan, u knjizi
Armando Montanary Food and Environment – Geographies of
Taste, Società Geografica Italiana, Rim, 94-114.
B. Wayens, I. Van de Steen, M.E.Ronveau (2002) A Short Historical
Geography of Beer, u knjizi Armando Montanary Food and
Environment – Geographies of Taste, Società Geografica Italiana,
Rim, 94-114.
417
4. T. Unwin (1991) Wine and the vine. Anhistorical geography of

viticulture and the wine trade, Routledge, London
5. Montanari, A. (2002) Agri-food chains and the environment, u knjizi
Armando Montanary Food and Environment – Geographies of
Taste, Società Geografica Italiana, Rim, pp.47- 67
6. D.Grigg (2002) Olive oil, the Mediterranean and the world,
GeoJurnal, 53, pp 259-268.
Dopunska 1. J.L. Flandrin, M. Montanari (1999) Food. A culinary history,
literatura columbia University Press, New York
2. A Capatti, M. Montanari (1999) La cucina italiana. Storia di una
cultura, Laterza, Rim – Bari
3. M. Montanari (1994) The Culture of Food, Blackwell, Oxford, UK
– cambridge USA.

nastave
znanja i
polaganja ispita
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
418

Naziv kolegija Lingua franca u dalmatinskoj halijeutičkoj terminologiji
Kod HUMN 863 - 6
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Upoznati student s fenomenom univerzalnog mediteranskog maritimnog
Kompetencije idioma – lingua franca koji je sačuvan u maritimnoj, a posebno halijeutičkoj
koje se stječu terminologiji. Studenti ovladavaju tradicionalnom terminologijom broda,
ribolova, nautičke prakse. Stječu uvid u transetnički karakter mediteranske
maritimne kulturne baštine. Kompetencija poznavanja maritimne kulture
hrvatskoga naroda, sposobnost interpretacije pomorskih sadržaja za razne
kulturološke svrhe.
studenata u
provedbi kolegija
Okvirni sadržaj Hrvatski nautički, brodograditeljski, ribarski, ihtiološki i meteorološki
leksik; pomorski rječnici; škole maritimne leksikografije; maritimni leksik u
rječnicima standardnog hrvatskog jezika; “noštromizmi”; maritimni leksik u
glosarima čakavskih govora; glosar gajete falkuše; komparativno
proučavanje leksičkih prinosa M. Deanovića za Lingvistički atlas
Mediterana (Sali, Komiža, Lopud, Boka Kotorska, Krk i Korčula); fenomen
lingua franca; translingvalni karakter jadranskog maritimnog leksika,
hrvatski maritimizmi kao spomenička jezična baština.
Preporučena 1. Božanić, J. (2007). Lingua Franca in the Dalmatian Fishermen
literatura Terminology. Structural Studies, Repairs and Maintenance of
Heritage Architecture X, Wesseks Institute of Technology, WIT
Press, Southampton, Boston.
2. Vidović, R. (1984). Pomorski rječnik. Split: Logos.
3. Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U: Finka, B.
(ur.). Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. Zadar-
Sali-Split 10-18 listopada 1995., HAZU, Zagreb,181 – 194.
4. Stolac, D. ( 1998). Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka, 1998.
5. Skok, P. (1933). Naša pomorska i ribarska terminologija na
Jadranu, Pomorska biblioteka Jadranske straže, Split.
6. Jurišić B. (1962). O našoj pomorskoj terminologiji. Pomorski
zbornik. Zagreb.
419
7. Vidović, R. (1992). Koine pomorskoga anemonimijskoga

nazivlja, Čakavska rič, br. 1.
8. Božanić, J. (1999). Mali – lingvostilistička interpretacija jednog
zapisa nepoznatog pomorca iz 19. stoljeća o životu maloga na
jedrenjacima, Čakavska rič, br. 2, 143 – 189.
Dopunska 1. Deanović, M. (1962). Lingvistički atlas Mediterana, 1. dio:
literatura Anketa u Boki Kotorskoj. Rad JAZU, Zagreb.
2. Deanović, M. (1966). Lingvistički atlas Mediterana, 2. dio:
Anketa na Visu (Komiži). Rad JAZU, Zagreb.
3. Deanović, M. (1967). Lingvistički atlas Mediterana, 3. dio:
Anketa u Salima na Dugom otoku. Rad JAZU, Zagreb.
4. Deanović, M. (1954). Pomorski i ribarski nazivi na Lopudu.
Anali Historijskog instituta JAZU, Dubrovnik 1954.
5. Deanović, M. (1966). Stratifikacija naših pomorskih i ribarskih
naziva po njihovu porijeklu. Pomorski zbornik, Zadar.
6. Filipi, G. (1997). Betinska brodogradnja – etimologiski rječnik
pučkog nazivlja. Županijski muzej u Šibeniku, Šibenik.
7. Jurišić B. (1962). O našoj pomorskoj terminologiji. Pomorski
zbornik, Zagreb.
8. Vidović, R. (1992). Koine pomorskoga anemonimijskoga
nazivlja, Čakavska rič, br. 1.
9. Božanić, J. (1999). Mali – lingvostilistička interpretacija jednog
zapisa nepoznatog pomorca iz 19. stoljeća o životu maloga na
jedrenjacima, Čakavska rič 1999, br.2, str.143 – 189.
10. Vinjja, V. (1998). Jadranske etimologije I. II.III. HAZU, ŠK,
Zagreb.
11. Vojmir V. (1986). Jadranska fauna – Etimologija i struktura
naziva I. II. JAZU, Logos, Split.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
420

Naziv kolegija Talijanska i hrvatska književnost i slikarstvo u prvoj polovici XX. stoljeća
Predavač akademik Tonko Maroević, red. prof., znan. savj.
Kod HUMN 863 - 7
3 ECTS, 5 sati
ECTS 3 ECTS
(uz odgovarajuće
obrazloženje)
Cilj/ Interdisciplinarno upoznavanje studenata s umjetničkim djelima u
Kompetencije talijanskoj i hrvatskoj književnosti u prvoj polovici XX. stoljeća.
koje se stječu
studenata u
provedbi
kolegija
Okvirni sadržaj Likovna kritika je gotovo zasebni književni žanr. Pisanje o umjetnosti
podrazumijeva određenu vještinu izraza, a meritumu stvaralaštva možemo
se najbolje približiti razumijevanjem imanentnih procesa, što je dano onima
koji u drugom mediju prolaze sličnim putovima. Barem u svojim
povijesnim vrhuncima likovna kritika je često djelo značajnih pjesnika,
plodnih književnika, lucidnih esejista itd. Uostalom, nije moguće opisati i
vrednovati umjetninu, a ne koristiti najšire raspone verbalne ekspresivnosti i
leksikčke inventivnosti. Interdisciplinarnim pristupom se daje panoramski
pregled temeljnih referentnih stavova i obradu različitih fenomena
slikarskih i kiparskih "inkubacija" u razmjerno širokom razdoblju hrvatske i
talijanske književnosti.
Preporučena 1. Maroević, T. (2007). Napisane slike. Likovna umjetnost u hrvatskoj
literatura književnosti od moderne do postmoderne. Zagreb: Hrvatska Sveučilišna
Naklada.
2. T. Maroević, T. (2004). Kritika kao povijesnoumjetnička disciplina U:
Pelc, M. (ur.) (2004). Zbornik 1. kongresa hrvatskih povjesničara
umjetnosti . Zagreb: Institut za povijest umjetnosti . 289-292.
3. Ferrari, S. (1998). La psicologia del ritratto nell’arte e nella letteratura.
Roma-Bari, Laterza.
Dopunska 1. Simmel, G. (1985). Il volto e il ritratto. Saggi sull’arte, Bologna: Il
literatura Mulino.
2. Schlosser Magnino, J. (1965). La letteratura artistica. Manuale delle
fonti della storia dell’arte moderna, a cura di O. Kurz, Firenze-Wien,
La Nuova Italia editrice-Kunstverlag Anton Schroll & Co.
421
3. Markiewicz, H. (1987). ‘Ut pictura poesis’. A History of the Topos and

the Problem. New Literary History, 18, 535-558.
nastave
znanja i
polaganja ispita
praćenja na
drugim jezicima
predmeta i /ili
modula
422
PRILOZI: ŽIVOTOPISI ANGAŽIRANIH NASTAVNIKA
5. 4. Životopisi angažiranih nastavnika i njihovo iskustvo na

poslijediplomskim studijima
U poslijediplomskom doktorskom studiju humanističkih znanosti sudjeluju nastavnici iz
različitih humanističkih područja čime se studiju osigurava interdisciplinarnost i
pluriperspektivnost. U općim predmetima sudjeluju i neki nastavnici koji su iz društvenih
disciplina, a u programu je i desetak nastavnika iz inozemstva.
Većina nastavnika posjeduje iskustvo na doktorskim studijima u Hrvatskoj, a trideset posto

angažiranih nastavnika posjeduje iskustvo predavanja ili studiranja na poslijediplomskim
programima u inozemstvu.
Nastavnici angažirani u doktorskom humanističkom studiju:

1. dr. sc. Ivo Babić, red. prof.
2. dr. sc. Krešimir Bagić, red. prof.
3. dr. sc. Ivo Banac, red. prof.
4. dr. sc. Pavo Barišić, red. prof.
5. dr. sc. Nevenko Bartulin, doc.
6. dr. sc. Božo Bekavac, doc.
7. dr. sc. Joško Belamarić, znan. savjetnik
8. dr. sc. Miroslav Bertoša, prof. emeritus
9. dr. sc. Inoslav Bešker, viši znanstveni suradnik
10. dr. sc. Vladimir Biti, red. prof.
11. dr. sc. Ivan Bošković, doc.
12. dr. sc. Joško Božanić, red. prof.
13. dr. sc. Marija (Maja) Bratanić, red. prof.
14. dr. sc. Mario Brdar, red. prof.
15. dr. sc. Vinko Brešić, red. prof.
16. dr. sc. Radoslav Bužančić, doc.
17. akademik Nenad Cambi, prof. emeritus
18. dr. sc. Tihomir Cipek, izv. prof.
19. dr. sc. Stjepan Ćosić, izv. prof., viši znan. suradnik
20. dr. sc. Sanja Ćurković Kalebić, red. prof.
21. dr. sc. Borislav Dadić, doc.
22. dr. sc. Snježana Dobrota, doc.
23. dr. sc. Marko Dragić, izv. prof.
24. dr. sc. Davor Dukić, red. prof.
25. dr. sc. Amareswar Galla, red. prof.
26. dr. sc. Marilena Gianmarco, izv, prof.
27. dr. sc. Nikola Glamuzina, izv. prof.
28. dr. sc. Stipe Grgas, red. prof.
29. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, doc.
30. dr. sc. Katarina Horvat Levaj, doc., znan. savjetnik
31. dr sc. Mirko Jakić, red. prof.
32. dr. sc. Aleksandar Jakir, izv. prof.
33. dr. sc. Zdenka Janeković Romer, red. prof., znan. savjetnik
34. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, red. prof.
35. dr. sc. Srećko Jurišić, doc.
36. dr. sc. Dunja Jutronić, red. prof.
37. dr. sc. Vicko Kapitanović, izv. prof.
423
38. dr. sc. Branko Kirigin, doc., znan. savjetnik

39. dr. sc. Ljiljana Kolešnik, doc., viša znan. suradnica
40. dr. sc. Slavko Kovačić, red. prof.
41. dr. sc. Sandra Križić Roban, doc., viši znan. suradnik
42. dr. sc. Mislav Kukoč, izv. prof.
43. dr. sc. Bruna Kuntić Makvić, red. prof.
44. dr. sc. Maslina Ljubičić, red. prof.
45. dr. sc. Marina Marasović Alujević, izv. prof.
46. akademik Tonko Maroević, red. prof., znan. savjetnik
47. dr. sc. Ivica Martinović, izv. prof., znan. savjetnik
48. dr. sc. Silva Mežnarić, znan. savjetnica
49. dr. sc. Milan Mihaljević, red. prof.
50. dr. sc. Edi Miloš, doc.
51. dr. sc. Ante Milošević, doc., viši znan. suradnik
52. dr. sc. Ivan Mimica, prof. emeritus
53. dr. sc. Armando Montanari, red. prof.
54. dr. sc. Dina Ožić – Bašić, znan. suradnica
55. dr. sc. Miroslav Palameta, red. prof.
56. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, red. prof.
57. dr. sc. Željko Peković, red. prof.
58. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak, red. prof.
59. dr. sc. Zdravko Radman, doc., znan. savjetnik
60. dr. sc. Leo Rafolt, doc.
61. dr. sc. Andrej Rahten, doc.
62. akademik Tomislav Raukar, red. prof.
63. dr. sc. Hrvoje Relja, doc.
64. dr. sc. Mirjana Repanić Braun, doc., znan. savjetnik
65. dr. sc. Zoran Roca, red. prof.
66. dr. sc. Velimir Salamon, red. prof.
67. dr. sc. Oliver Jens Schmitt, red. prof.
68. dr. sc. Antonio Sorella, red. prof.
69. akademik Nikša Stančić, red. prof.
70. dr. sc. Ivan Šimat, red. prof.
71. dr. sc. Ljerka Šimunković, red. prof.
72. dr. sc. Dario Škarica, doc., viši znan. suradnik
73. dr. sc. Boris Škvorc, izv. prof.
74. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.
75. dr. sc. Luka Tomašević, red. prof.
76. dr. sc. Marko Trogrlić, izv. prof.
77. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
78. dr. sc. Josip Vrandečić, izv. prof.
79. dr. sc. Stojan Vrljić, izv. prof.
80. dr. sc. Berislav Žarnić, izv. prof.
81. dr. sc. Andrej Žmegač, doc., znan. savjetnik
82. dr. sc. Ozren Žunec, red. prof.
424
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivo Babić

kolegija
E-mail ibabic@gradst.hr
Ustanova nositelja Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja Redoviti profesor
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 2000.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1946., gimnaziju završio 1964., diplomirao 1968. povijest
umjetnosti i arheologiju; 1970. diplomirao paralelni studij
filozofije. 1972. magistrirao iz područja povijesti umjetnosti.
1983. obranio disertaciju iz istog područja.
Voditelj je sljedećih znanstvenih projekata:
“Majstor Radovan” i “Prostorne strukture Trogira i Šibenika”
Član je organizacijskog odbora međunarodnog znanstvenog
skupa “Ivan Duknović i njegovo doba“ Trogir 13. i 14. studenog
1992.
Za zasluge u zaštiti kulturne baštine dobio Nagradu grada
Trogira 1978. i 1985. god. 1985. god. dobio je Nagradu grada
Splita za knjigu Prostor između Trogira i Splita.
Popis značajnih radova 1. Babić, I. (2009). O akciji SOS za Trogir, tri desetljeća poslije.
u zadnjih pet godina U: Vujić, Ž., Špikić, M. (ur.). Ivi Maroeviću baštinici u spomen.
197-216. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
2. Babić, I. (2008). Antičke starine u srednjovjekovnom Zadru.
U: Marković, P., Gudelj, J. (ur.). Renesansa i renesanse u
umjetnosti Hrvatske. 427-440. Zagreb: Institut za povijest
umjetnosti, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
3. Babić, I. (2005). Pomak prema crnom: kronike i polemike.
Split: Ex libris. (eseji).
4. Babić, I. (2007). Zapažanja o zvoniku splitske katedrale.
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 100, 145-170.
5. Babić, I. (2005). Monografija grada Trogira. Trogir: Trogir
tisak.
Popis ostalih radova 1. Babić, I. (1994). Od ubavog do gubavog. Split: Književni
relevantnih za krug.
izvođenje kolegija 2. Babić, I. (1997). L’urbanisme dalmate. Zagreb: PEN centre
croate.
3. Babić, I. (1984). Prostor između Splita i Trogira. Trogir:
Muzej grada Trogira 1984.
Ostale kvalifikacije za Konzervatorsko i muzeološko iskustvo
izvođenje nastave
425
Ime i prezime nositelja dr. sc. Krešimir Bagić

kolegija
E-mail stil@net.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 9. lipnja 2009.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1962., diplomirao jugoslavistiku 1988., magistrirao
(Lingvistika i pjesnički tekst) 1991. te doktorirao (Stilistički i
genološki aspekti polemičkoga teksta) 1995. Od 1989. g.
zaposlen je na Katedri za stilistiku matičnoga fakulteta kojoj je
od 2001. g. šef. Od 1991. g. drži predavanja i seminare iz
različitih stilističkih kolegija – Stilistika, Figure i diskurzi,
Književni stilovi, Polemički stilovi, Stilistika suvremenoga
hrvatskog pjesništva, Stilistika suvremene hrvatske proze...
Godine 1995. na Pedagoškome fakultetu u Puli predavao kolegij
Teorija književnosti. Od 1996. do 1999. g. bio lektor za hrvatski
jezik i književnost na Sorboni (Paris IV). Predavao na
kroatističkim poslijediplomskim studijima u Zadru i Zagrebu, na
Doktorskom studiju hrvatske kulture, u diplomskome studiju
kroatistike u Pečuhu. Trenutačno mentorira šest doktorskih
radova.
Bio je član uredništava Studentskoga lista, književnoga časopisa
Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg
programa (HR). Dvije godine vodio Sekciju za teoriju
književnosti. 2005.–2009. g. vodio Zagrebačku slavističku školu.
Popis značajnih radova 1. Bagić, K. (2006). Figurativnost reklamnoga diskurza. U:
u zadnjih pet godina Bagić, K. (ur.). Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik
radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole. 81–93.
Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
2. Bagić, K. (2007). Damoklov mač stvarnosti. Hrvatska kratka
priča devedesetih. U: Sabljak, T. (ur.). Teorija priče. 433–451.
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
3. Bagić, K. (2007). Postoji li jezik fikcije. U: Bagić, K. (ur.).
Jezik književnosti i književni ideologemi. 37–49. Zagreb:
Zagrebačka slavistička škola.
4. Bagić, K. (2007). Predgovor. U: Gulin, S. Smokve od soli. 13–
31. Zagreb: Meandarmedia.
5. Bagić, K. (2010). Uvod u sedamdesete. U: Mićanović, K. (ur.).
Povijest hrvatskoga jezika – Književne prakse sedamdesetih.
125–147. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
Popis ostalih radova 1. Bagić, K. (2004). Treba li pisati kako dobri pisci pišu. Zagreb
relevantnih za : Disput
izvođenje kolegija 2. Bagić, K. (2008). Mrkonjićev pjesnički stil. Književna
republika. Časopis za književnost, VI , 8-10, 34-41.
3. Bagić, K. (2009). Diskretni šarm parafraze. Vijenac. Književni
list za umjetnost, kulturu i znanost, XVII, 396, 7-7.
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivo Banac
426
kolegija
E-mail ivo.banac@yale.edu
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Redoviti profesor povijesti na Sveučilištu u Zagrebu i profesor
emeritus na Sveučilištu Yale (na katedri vezanu uz zakladu
„Bradford Durfee“). 1994.–1999. bio profesor povijesti na
Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao
Institutom za jugoistočnu Europu. Magistrirao i doktorirao na
Sveučilištu Stanford. Autor i urednik više knjiga, članaka i
komentara (Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest,
politika; 1984., nagrađena nagradom „Wayne S. Vucinich“
Američkog udruženja za promicanje slavenskih studija; Sa
Staljinom protiv Tita: Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom
komunističkom pokretu, 1988., nagrađena nagradom „Josip Juraj
Strossmayer“ zagrebačkog sajma knjiga Interliber). Dopisni član
HAZU-a. Urednik časopisa East European Politics and
Societies.
Popis značajnih radova 1. Banac, I. (2006). Acta turcarum. Zagreb: Durieux.
u zadnjih pet godina
Popis ostalih radova 1. Banac, I. (1988). Sa Staljinom protiv Tita: Informbirovski
relevantnih za rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu. Zagreb:
izvođenje kolegija Globus.
2. Banac, I. (1995). Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Zagreb:
Durieux.
427
Ime i prezime nositelja dr. sc. Pavo Barišić

kolegija
E-mail pavo@ffst.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
kolegija Institut za filozofiju Zagreb
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 28. studenoga 2007.
zvanje
Kratki životopis Završio studij filozofije, germanistike i prava na Sveučilištu u
Zagrebu, a doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Augsburgu.
Znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu, redoviti
profesor i pročelnik Odsjeka za filozofiju na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Splitu. Suvoditelj je međunarodnoga
poslijediplomskog tečaja „Filozofija i demokracija“ na
Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Predavao „Teorije
pravednosti” na poslijediplomskom studiju „Hrvatska i Europa”
na Fakultetu političkih znanosti, „Filozofiju pravednosti“ na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu“ te „Poslovnu etiku” na
Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio gostujući
profesor na Sveučilištu Kwansei Gakuin u Nishinomiyi u Japanu
i gostujući istraživač na Sveučilištu Ludwig Maximilian u
Münchenu.
Popis značajnih radova 1. Barišić, P. (ur.). (2005). Demokracija i etika. Zagreb:
u zadnjih pet godina Hrvatsko filozofsko društvo.
2. Barišić, P. (2005). Leben im Horizont der Ethik. U: Čović,
Č., Hoffmann, S. (ur.). Bioethik und kulturelle Pluralität, 81-
92.
3. Barišić, P. (2005). Ethische Grundlagen der Demokratie. 1.
Jahresband des Deutschsprachigen Forschungszentrums für
Philosophie Olomouc, 114-126.
4. Barišić, P. (2006). Welche Gerechtigkeit bekommt der
Demokratie? Synthesis philosophica, 21/2, 431-459.
5. Barišić, P. (2008). Does Globalization Threaten Democracy?
Synthesis philosophica, 23/2, 297-304.
Popis ostalih radova 1. Barišić, P. (2005). Glavne struje hrvatske filozofije u 19.
relevantnih za stoljeću. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
izvođenje kolegija 61-62, 243-253.
2. Barišić, P. (2005). Pravci filozofskog mišljenja i tematska
područja u četvrt stoljeća Filozofskih istraživanja, Filozofska
istraživanja, 100, 5. 3-24.
3. Barišić, P. (2009). Pluriperspektivizam – temeljni uvjet ili
zatamnjenje istine?, U: Valjan, V. (ur.). Integrativna bioetika
i interkulturalnost. 25-38.
4. Barišić, P. (2009). Je li istina cjelina?, U: Kukoč, M. (ur.).
Filozofija Mediterana, 453-469.
428
Ime i prezime nositelja dr. sc. Nevenko Bartulin

kolegija
E-mail Nevenko.Bartulin@ffst.hr
kolegija
Zvanje nositelja Docent
kolegija
Datum zadnjeg izbora u siječanj 2009.
zvanje
Kratki životopis
Rođen 1975. Na sveučilištima u Australiji završio sveučilišne
studije: diplomirao je na University of Tasmania, Hobart,
magistrirao (2003.) i doktorirao (2007.) povijesne znanosti na
University of New South Wales, Sydney, Australija. U
doktorskome radu dr. Bartulin obradio temu „The Ideology of
Nation and Race: the Croatian Ustasha regime and its policies
toward minorities in the Independent State of Croatia, 1941.-
1945.”. Kao student u dva navrata stipendist University of New
South Wales sa istraživačkom svrhom kao i Goethe instituta u
Sydneyu. Prevoditelj članaka iz hrvatske povijesti za Croatian
Studies Review pri Macquarie University u Sydneyu te
administrativni pomoćnik na Odsjeku za povijest University of
New South Wales u Sydneyu. Znanstvenik-povratnik iz
inozemstva, u stalnom radnom odnosu na Odsjeku za povijest
Filozofskog fakulteta u Splitu od 2007., a u znanstveno-
nastavnom zvanju docenta od 2009.
Popis značajnih radova 1. Bartulin, N. (2009). The Ideal Nordic-Dinaric Racial Type:
u zadnjih pet godina Racial Anthropology in the Independent State of Croatia,
Review of Croatian History, 1, 5, 189-219
2. Bartulin, N. (2007). The NDH as a „Central European
Bulwark against Italian Imperialism”: An Assessment of
Croatian-Italian Relations within the German „New Order”
in Europe 1941-1945, Review of Croatian History, 1, 3, 49-
74.
Popis ostalih radova 1. Bartulin, N. (2007). Ideologija nacije i rase: ustaški režim i
relevantnih za politika prema Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
izvođenje kolegija 1941-1945. Radovi zavoda za hrvatsku povijest, 39, 209-
241.
429
Ime i prezime nositelja dr. sc. Božo Bekavac

kolegija
E-mail bbekavac@ffzg.hr
Ustanova nositelj Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u ožujak 2007
zvanje
Kratki životopis Rođen 1972., diplomirao 1997. godine na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu, grupe Opća lingvistika i Informacijske znanosti (opći
smjer). Magistrirao 2001. godine „Primjena
računalnojezikoslovnih alata na hrvatske korpuse“. Doktorirao u
2005. „Strojno prepoznavanje naziva u suvremenim hrvatskim
tekstovima“. Od 2005. godine zaposlen na Odsjeku za lingvistiku
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao na studiju
Poslovne informatike pri Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
(1999/2000), od 2001. na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te od 2006. na Odsjeku za
Engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Splitu. Od 2009. na Poslijediplomskom doktorskom studiju
lingvistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održavao
seminar.
Popis značajnih radova 1. Bekavac, B. (2010). Identifying Syntactic Patterns in
u zadnjih pet godina Croatian WordNet Synset Definitions, Proceedings of the
32th International Conference on INFORMATION
TECHNOLOGY INTERFACES ITI Cavtat. (u koautorstvu
sa Šojat, K.)
2. Bekavac, B. (2010), Improved Parser for Simple
Croatian Sentences, NooJ 2010. International Conference
and Workshop. (u koautorstvu s Vučković, K. i Dovedan,
Z.)
3. Bekavac, B. (2008), Corpus-based comparison of
Contemporary Croatian, Serbian and Bosnian,
Proceedings of the 6th International Conference on
Formal Approaches to South Slavic and Balkan
Languages (FASSBL2008), 33-40. Dubrovnik. (u
koautorstvu s Seljan, S. i Simeon, I.)
4. Bekavac, B. (2007). Implementation of Croatian NERC
System, U: Piškorski, J., Tanev, H., Pouliquen, B.,
Steinberger, R. (ur.) Proceedings of the Workshop on
Balto-Slavonic Natural Language Processing 2007, ACL,
Prag. 11-18. (u koautorstvu s Tadić, M.)
Popis ostalih radova 1. Bekavac, B. (2002), Strojno obilježavanje hrvatskih
relevantnih za tekstova – stanje i perspektive. Suvremena lingvistika, 53-
izvođenje kolegija 54.
2. Bekavac, B. (2003), Preparation of POS tagging of
Croatian using CLaRK System, Proceedings of RANLP
2003 Conference, 455-459. (u koautorstvu s Tadić, M.)
430
3. Bekavac, B. (2004), Making Monolingual Corpora

Comparable: a Case Study of Bulgarian & Croatian.
Proceeedings Fourth International Conference on
Language Resources and Evaluation LREC2004.
Portugal: Lisabon, 1187 - 1190. (u koautorstvu s
Osenova, P., Simov, K., Tadić, M.)
Ostale kvalifikacije za izlaganje na aktualnim konferencijama iz područja rada, redovito
izvođenje nastave praćenje događaja iz područja rada.
431
Nastavnik dr. sc. Joško Belamarić

E-mail jbelamaric@hotmail.com
Ustanova nositelja Konzervatorski odjel Split Ministarstva kulture RH
kolegija
Zvanje nositelja Znanstveni savjetnik
kolegija
zvanje
Kratki životopis Od 1979. radi kao konzervator u Regionalnom zavodu za zaštitu
spomenika kulture u Splitu (danas Konzervatorski odjel
Ministarstva kulture). Od 1991. obnaša dužnost pročelnika. Od
1985. do 1992. predaje Ikonologiju na studiju koji je prethodio
današnjem studiju povijesti umjetnosti u Splitu. Predavao na
nekoliko postdiplomskih i doktorskih studija (Split, Zagreb, Rim,
Bologna, München). Od izrade magisterija vezan znanstvenom
suradnjom za Institut za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta na raznim projektima, a u
zadnjih nekoliko godina uz projekte-teme akademika Igora
Fiskovića (Figuralne umjetnosti 13.-16. stoljeća u Hrvatskoj --
130-1300620-0621) i prof. dr. Predraga Markovića
Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13.
do 16. stoljeća --130-1300620-0625)
Popis radova u zadnjih 1. Belamarić, J. (2009). Dioklecijanova palača. Razmatranja o
5 godina okolnostima utemeljenja i izvornoj funkciji, (disertacija obranjena
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu), Zagreb. (rukopis će biti
objavljen kao druga knjiga u biblioteci Artis Historia, Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u ljeto 2010.)
2. Belamarić, J. (2005). Osnutak grada Korčule. Zagreb: Ex
libris.
3. Belamarić, J. (2006). Freud u Splitu. Neomaurska kuća na
splitskoj obali. Zagreb: Ex libris.
4. Belamarić, J. (2009). Split veći od Splita. U: Pervan, I. Split
veći od Splita. Split.
5. Belamarić, J. (ur.). (2007). Pouke baštine za gradnju u
hrvatskom priobalju, Zagreb.
POPIS OSTALIH RADOVA 1. Belamarić, J. (1997). Od palače do grada. Split.
RELEVANTNIH ZA IZVOĐENJE 2. Belamarić, J. (2007). Dalmacija od mora do iza gora. U:
KOLEGIJA Belamarić, J., Grčić, M. Dalmatinska zagora – nepoznata
zemlja, Zagreb. 17-41. Zagreb.
3. Belamarić, J. (2008). Urbanistički aspekti prve dubrovačke
industrije u 15. stoljeću, U: Marković, P. (ur.). Zbornik
radova Dana Cvita Fiskovića II, 341-372. Zagreb.
4. Belamarić, J. (2008.-2009). Profanacija Dioklecijanova groba
po Amijanu Marcelinu (XVI, VIII, 3-7), Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji. 42. Split
5. Belamarić, J. (2009). Gifts and Tears. U: Schmidt Arcangeli,
C. Gift, Good, Theft. Circulation and Reception of Islamic
objects in Italy and the Mediterranean World, 1250-1500.
Firenze: Marsilio ed.
432
Ime i prezime nositelja dr. sc. Miroslav Bertoša

kolegija
E-mail mirbert@unipu.hr
Zvanje nositelja Profesor emeritus; redoviti profesor u trajnom zvanju; znanstveni
kolegija savjetnik u trajnom zvanju
Datum zadnjeg izbora u 18. prosinca 2008. (prof. emeritus); 15. prosinca 1999. (red. prof.
zvanje u tr. zvanju i znanstv. savjet. u tr. zvanju)
Kratki životopis Rođen 1938., diplomirao povijest s književnošću na
Pedagoškoj akademiji u Puli 1963., potom i povijest na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1966. Na tom je
Fakultetu obranio i doktorsku disertaciju Gospodarske i
društvene prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije
XVI. i XVII. Stoljeća (1981.).
Generalni konzul Republike Hrvatske u Trstu 1995.– 1999.
1999. imenovan upraviteljem Zavoda za povijesne i društvene
znanosti HAZU u Rijeci (s Područnom jedinicom u Puli).
2003.–2008. bio zaposlen na Filozofskom fakultetu u Puli,
potom Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja
Dobrile u Puli. Sada predaje kolegije: Hrvatska historiografija
19. i 20. stoljeća, Europeizam Europe: od barbarskih provala do
Europske unije, Mjesta memorije: simboli, imaginariji,
identiteti (od srednjovjekovlja do našega doba), Povijest
senzibiliteta: dob, spol i ljudska intima i Mikropovijest.
Popis značajnih radova 1. Bertoša, M. (2007). Hrvatska povijest u ranom novom
u zadnjih pet godina vijeku. Sv. 3.: Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranom novom
vijeku (koautor Josip Vrandečić), Zagreb: Barbat d. o. o. –
Leykam International d. o. o.
2. Bertoša, M. (2007). Kruh, mašta & mast: Prizori i
memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.), Zagreb, Durieux.
3. Bertoša, M. (2006). Puljska luka u doba Venecije (od XIV.
do XVIII. stoljeća), U: Černi, M. (ur.). Iz povijesti puljske
luke: zbornik radova, 45.-70. Pula: Lučka uprava Pula.
4. Bertoša, M. (2006). Iz ugla povjesničara: toponimi,
antroponimi i nadimci u Labinu i na Labinštini u drugoj
polovici XVIII. stoljeća, Folia Onomastica Croatica, knj.
12.-13. 41-60.
5. Bertoša, M. (2006). U znaku plurala: višebrojni i višeslojni
identiteti istarski (Kroki ranoga novovjekovlja XVI.-XVIII.
stoljeća), U: Manin, M. (ur.). Identitet Istre – ishodišta i
perspektive, 15.-32. Zagreb: Institut društvenih znanosti
„Ivo Pilar“ – Zagreb, Hrvatski institut za povijest – Zagreb,
Centar za promicanje socijalnog nauka crkve HBK –
Zagreb, Filozofski fakultet u Puli.
Popis ostalih radova 1. Bertoša, M. (1993). Istra između zbilje i fikcije. Zagreb:
relevantnih za Mala knjižnica Matice hrvatske.
izvođenje kolegija 2. Bertoša, M. (2002). Izazovi povijesnog zanata: Lokalna
povijest i sveopći modeli. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
3. Bertoša, M. (2003). Istra, Jadran, Sredozemlje:
Identiteti i imaginariji (feljtoni, elzeviri, kolumne),
Zagreb: Dubrovnik University Press – Durieux.
433
Ime i prezime nositelja dr. sc. Inoslav Bešker

kolegija
E-mail inoslav@besker.com; inoslav.besker@unibo.it
Web stranica http://www.besker.com
Ustanova nositelj Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja Znanstveni suradnik (HR); profesor Sveučilišta u Bologni (IT)
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 2008 (HR); 2009 (IT)
zvanje
Kratak životopis Rođen 1950. Diplomirani novinar, doktorirao na humanističkim
znanostima (komparatist). 41 godina radnog iskustva
(profesionalni novinar, urednik u nakladnom poduzeću, učitelj).
Predaje južnoslavenske jezike i književnosti na Orijentalnom
sveučilištu u Napulju (1996.–1998.), na Rimskom sveučilištu La
Sapienza (2002.–2003.), na Sveučilištu u Bologni Alma mater
studiorum i na Sveučilištu u Splitu (od 2009.).
Predaje novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu (2003.–2006.).
Popis značajnih radova 1. Bešker, I. (2010). Adriatico orientale, identità e
u zadnjih pet godina globalizzazione. U: F. Botta, G. Scianatico (ur.). Lezioni per
l'Adriatico. Milano: Franco Angeli editore, 61-70.
2. Bešker, I. (2009). Tko se i kada dosjetio pravilima o 5W?
Medianali, III, 5, 49-64. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku.
3. Bešker, I. (2007). Filološke dvoumice. Zagreb: Jesenski i Turk.
4. Bešker, I. (2007). I Morlacchi nella letteratura europea.
Roma: Il Calamo.
5. Bešker, I. (2007). La musa violenta: Archetipi e tradizione
nell'epica orale della Slavia dinarica. Roma: Il Calamo.
Popis ostalih radova 1. Bešker, I. (2009). Come l'Europa sentì i Morlacchi? Bašćinski
relevantnih za glasi, IX-X, 5, 281-318. Split-Omiš: Umjetnička akademija
izvođenje kolegija Sveučilišta u Splitu i Centar za kulturu Omiš.
2. Bešker, I. (2007). Asan-agina ubojita riječ. Književna
republika, V, 10-12, 171-183. Zagreb: HDP.
3. Bešker, I. (2006). Dell’identità dei Morlacchi. Atti e memorie
della Società Dalmata di Storia Patria, XXVIII, 8, 63-83. Roma:
Il Calamo.
Ostale kvalifikacije za
izvođenje nastave
434
Ime i prezime nositelja dr. sc. Vladimir Biti

kolegija
E-mail Vladimir.biti@univie.ac.at
Ustanova nositelja Institut für Slawistik, Universität Wien
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1952., 1975. diplomirao komparativnu književnost i
jugoslavistiku, 1981. doktorirao, od 1981. docent, od 1988.
izvanredni profesor, od 1993. redoviti profesor, a od 1995.
predstojnik Katedre za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 1985. stipendija Alexander von
Humboldt. 1994. utemeljio Hrvatsko semiotičko društvo i
predsjedavao njime do 1998. Od 1994. član Executive
Committee International Association for Semiotic Studies u više
put obnavljanim mandatima, od 1998. tajnik Committee on
Literary Theory International Comparative Literature
Association, od 2001. njegov predsjednik, a od 2004. član
Executive Bureau iste organizacije, od 2007. u obnovljenom
mandatu. Od 2003. član Supervising Committee u projektu
National Learning: Scholars and Cultural Nationalism in the
Nineteenth Century (Faculty for Humanities and Huizinga
Institute, Amsterdam). Gost-profesor Sveučilišta u Grazu 1997,
Sveučilišta u Beču 1999. godine, a 2003. Sveučilišta Humboldt u
Berlinu. Velika nagrada Hrvatske akademije znanosti Josip Juraj
Strossmayer 1998. godine. Godine 2000. Nagrada Matice
hrvatske za znanost, a god. 2001. Nagrada Filozofskog fakulteta
za izvanredni doprinos znanstvenim i nastavnim djelatnostima
fakulteta. 2007. izabran za člana Academia Europaea.
Popis značajnih radova 1. Biti, V. (2004). Doba svjedočenja: tvorba identiteta u
u zadnjih pet godina suvremenoj hrvatskoj prozi. Zagreb : Matica hrvatska.
2. Biti, V. (2009). Toward a Literary Community? U: D’haen, T.,
Goerlandt, Iannis (ur.). Literature for Europe, 27-42.
Amsterdam/ New York : Rodopi.
3. Biti, V. (2009). Hermeneutics and Poststructuralism. U:
Mildonian, P. (ur.). It Started in Venice: Legacies, Passages,
Horizons. Fifty Years of ICLA, 264-276. Venecija : Cafoscarina.
4. Biti, V. (2007). Pri/povijest i svjedočenje. Identifikacija i trauma.
U: Sabljak, T. (ur.). Teorija priče, 452-472. Zagreb : HAZU.
5. Biti, V. (2007). Roman i povijest. Granice povijesne poetike.
U: Duda, D., Slabinac, G., Zlatar, A.(ur.). Poetika pitanja.
Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, 191-
201, Zagreb: FF press.
Popis ostalih radova 1. Biti, V. (2001). Literatur- und Kulturtheorie: Ein Handbuch
relevantnih za gegenwaertiger Begriffe. Reinbek : Rowohlt.
izvođenje kolegija 2. Biti, V. (ur.). (1995). Trag i razlika. Čitanja suvremene
hrvatske književne teorije. Zagreb: Naklada MD; HUDHZ
(uredništvo s Ivić, N., Užarević, J.)
435
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivan Bošković

kolegija
E-mail boskovic@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 21.lipnja 2007.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1953., diplomirao 1976. doktorirao 2006. (Ideologija
ORJUNE i njezini refleksi na književnost splitskoga književnog
kruga između dvaju svjetskih ratova). Kao profesor hrvatskoga
jezika radio u Srednjoškolskome centru u Sinju 1978.–1992, a od
1992. godine na II. jezičnoj gimnaziji u Splitu. Od 2002. viši
predavač na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu, odn. na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Predavao kolegije:
Povijest književnosti, Uvod u književnost, Interpretacije
književnog djela, Dječju književnost, Književnost baroka i
romantizma te Suvremenu hrvatsku književnost. Predavao na
poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru. Dobitnik
sljedećih književnih nagrada: Julije Benešić, 1998., Antun
Gustav Matoš, 1999. godine te Judita (za najbolju knjigu ili
studiju o hrvatskoj književnoj baštini), 2006. godine. Član
Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Hrvatskog
filološkog društva, ogranak u Splitu.
Popis značajnih radova 1. Bošković, I. (2008). Anto Gardaš: Duh u močvari -
u zadnjih pet godina kriminalistički i/ili ekološki roman. U: Zbornik radova s
međunarodnoga znanstvenoga skupa Zlatni danci 9, Život
i djelo(vanje) Ante Gardaša. 85-96. Osijek: Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Filozofski
fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek.
2. Bošković, I. (2008). O romanima Sunčane Škrinjarić, U:
Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa
Zlatni danci 10, održanog 10. i 11. travnja 2008. u
Osijeku na temu: Život i djelo(vanje) Sunčane Škrinjarić;
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet;
Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu; Matica hrvatska
Osijek: Osijek, 2008., str. 15-35.
3. Bošković, I. (2008). Kaštelan u ogledalu nekrologa, U:
Matoš, S., Pandžić, V. (ur.). VII. kijevski književni susreti
- Međunarodni stručni i znanstveni skup o Juri
Kaštelanu. 59-75. Kijevo-Zagreb.
4. Bošković, I. (2009). Dalibor Brozović kao književni
kritičar, U: Mrdeža Antonina, D. (ur.). Zbornik radova sa
znanstvenoga skupa "Zadarski filološki dani II: Petar
Zoranić i njegovi suvremenici; Slavenski prostori u
putopisnoj literaturi i književnosti; Znanstveni rad
akademika Dalibora Brozovića. Sveučilište u Zadru,
Odjel za kroatistiku i slavistiku. Zadar.
436
5. Bošković, I. (2008). Svi hrvatski Dioklecijani, U:

Croatica et slavica Iadertina, 4, 401-435. Zadar.
Popis ostalih radova 1. Bošković, I. (2008). Zagonetka jedne knjige – dviju
relevantnih za inačica: Deset pjesama o partizanima Sibe Miličića
izvođenje kolegija (1886.-1944.?) U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta u
Splitu. I, 1, 255-276. Split.
2. Bošković, I. (2008). Talijanske teme Bogdana Radice, U:
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik
radova X. (Smjerovi i metodologije komparativnog
proučavanja hrvatske književnosti). 247-270. Split.
3. Bošković, I. (2007). Nacionalna povijest u
pripovijetkama Nedjeljka Fabrija. U: Rijeka Fabriju,
Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga
kolokvija Rijeka Fabriju.
4. Bošković, I. (2009). Držić u Šehoviću ili Držić u
Šehoviću čitan. U: Komparativna povijest hrvatske
književnosti. Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i
naslijeđe). 367-370. Split.
4. Bošković, I. (2009). Novakove "Digresije" u ogledalu
jednog pamfleta. Nova Istra (časopis za književnost,
kulturološke i društvene teme), XIV, 1-2, XXXIX, 123-
130.
Ostale kvalifikacije za Objavljene knjige, radovi, predavanja, pobliže na:
izvođenje nastave http://www.ffst.hr/~boskovic/
437
Ime i prezime nositelja dr. sc. Joško Božanić

kolegija
E-mail jbozanic@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u lipanj 2007
zvanje
Životopis: Rođen 1948., diplomirao 1970. Jugoslavistiku i Engleski jezik na
Pedagoškoj akademiji u Splitu, 1974. diplomirao Jugoslavistiku i
Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
1979. magistrirao iz filologije (područje stilistike suvreme
hrvatske književnosti) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1988.
doktorirao iz filologije (područje stilistike usmene književnosti).
Od 2007. do danas redovni profesor na Filozofskom fakultetu u
Splitu. Od 2009. do danas pročelnik Centra za interdisciplinarne
studije Studia Mediterranea te pročelnik Odsjeka za hrvatski
jezik i književnost. 2005. privremeni dekan Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Splitu. 2001.–2005. pročelnik Odjela za
humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu. Dobitnik Nagrade za
znanost, Slobodna Dalmacija 2006.
Popis radova u zadnjih 1. Božanić, J. (2006). Komiški dikcionar A, Čakavska rič,
5 godina: 1-2, 5-50.
2. Božanić, J. (2007). Slobodni neupravni govor u
facendama otoka Visa. Čakavska rič, XXXV, 2, 237 –
247. (Koautorstvo s T. Brešan.)
3. Božanić, J. (2007). Što s okluzivima /d/ i /t/ u komiškom
govoru? Čakavska rič, XXXIV, 1-2, 151-166.
(Koautorstvo s A. Runjić-Stoilova.)
4. Božanić, J. (2008). Komiški dikcionar – B, Čakavska rič,
XXXVI. 1-2.
5. Božanić, J. (2009). Naratološka, socioantropološka i
lingvostilistička interpretacija triju usmenih priča iz sela
Okjucina na otoku Visu. Čakavska rič, XXXVII, 1.
1. Božanić, J. (1992). Komiške facende. Poetika i stilistika
Relevantni radovi za usmene nefikcionalne priče Komiže. Split: Književni
izvođenje nastave: krug.
2. Božanić, J. (2004). Lingvostilistička interpretacija zapisa
nepoznatog pomorca iz 19. stoljeća o životu "maloga" na
jedrenjacima. U: Vidović, R. Život pod jedrima. Split:
3. Božanić, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories
from the island of Vis. Second International Conference
on Maritime Heritage, Maritime Heritage 2005,
Barcelona, WITpress Southampton, Boston 2005.
4. Božanić, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories
from the island of Vis. U: Maritime Heritage 2005,
Second International Conference on Maritime Heritage.
Barcelona, Southampton, Boston: WIT Press.
438
5. Božanić, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuše. U:

Zbornik radova znanstvenog skupa Tisuću godina prvoga
spomena ribarstva u Hrvata. Zagreb: HAZU, 181-194.
439
Ime i prezime nositelja dr. sc. Marija (Maja) Bratanić

kolegija
E-mail marija.bratanic@zg.htnet.hr, mbratan@ihjj.hr
kolegija
Zvanje nositelja Redoviti profesor u trajnom zvanju
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1950. Diplomirala engleski jezik i književnost te
španjolski jezik i književnost, a uz rad apsolvirala i studij
kroatistike. Magistrirala i potom stekla stupanj doktora filoloških
znanosti. 1996.–2009. redoviti profesor na Fakultetu prometnih
znanosti gdje osniva i razvija Katedru za Engleski zrakoplovni
jezik. Predaje kolegije iz leksikografije, antropološke lingvistike,
prevođenja i terminologije na poslijediplomskim i doktorskim
studijima u zemlji i inozemstvu. Od 2009. zaposlena u Institutu
za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao voditelj Odjela za opće,
poredbeno i računalno jezikoslovlje, glavni koordinator projekta
Izgradnja hrvatskoga strukovnoga nazivlja – STRUNA te
voditelj projekta Hrvatski nazivi za europske pojmove:
terminološko-terminografski okvir.
Popis značajnih radova 1. Bratanić, M. (ur.).(2007). The Fundamentals of Verbal and
u zadnjih pet godina Nonverbal Communication and the Biometrical Issue, 2007, IOS
Press BVAmsterdam, (uredništvo s Esposito, A. i Keller, E.)
2. Bratanić, M. (2007). Nonverbal Communication as a Factor in
Linguistic and Cultural Miscommunication, The Fundamentals of
Verbal and Nonverbal Communication and the Biometrical Issue,
IOS, Amsterdam, 82-91.
3. Bratanić, M. (2009). EU Terminology – Challenging te
Terminological and Terminographic Principles, U: Karpova, O.,
Kartashkova, F. (ur.). Lexicography and Terminology: a Worldwide
Outlook, 152-160. Newcastle upon Tyne: Cambridge Scholars
Publishing
4. Bratanić, M. (2009). Što je nazivlje jeziku? - Jezična politika i
terminološko planiranje, U: Granić, J. (ur.). Jezična politika i
jezična stvarnost, 608-616. Zagreb: HDPL.
5. Bratanić, M. (ur.). (2010). Hrvatski na putu u EU (Terminološki
ogledi). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada i IHJJ.
Popis ostalih radova 1. Bratanić, M. (1988). Linguistic vs. Anthropological Approach in
relevantnih za Bilingual Lexicography, U: Filipović, R., Bratanić, M. (ur.).
izvođenje kolegija Languages in Contact - Proceedings of the Symposium 16.1. of the
12th International Congress of Anthropological and Ethnological
Sciences. 268-273. Zagreb: Institute of Linguistics, University of
Zagreb.
2. Bratanić, M. (1991). Kulturne razlike i jezični nesporazumi, U:
Prožimanje kultura i jezika, 55-60. Zagreb: Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku.
3. Bratanić, M. (1994). La lexicografía bilingüe tradicional frente al
conocimiento culturalmente específico. Voz i Letra, V/I, 67-78.
440
Ime i prezime nositelja dr. sc. Mario Brdar

kolegija
E-mail mbrdar@ffos.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
kolegija Osijeku
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1960., diplomirao 1984., magistrirao 1988., doktorirao
1995. Od 1985. asistent-pripravnik na Katedri za engleski jezik i
književnost Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Od 1989. asistent, a
od 1997. docent za područje humanističkih znanosti, polje
filologija za predmet Engleski jezik na Katedri za engleski jezik i
književnost Pedagoškog fakulteta u Osijeku. Izvanredni profesor
od 2002. Od 2008. redoviti profesor. Od 2005. voditelj Katedre
za engleski jezik i lingvistiku na Odsjeku za anglistiku
Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od 1985. predaje na
Pedagoškom, odn. Filozofskom fakultetu u Osijeku niz
lingvističkih i srodnih kolegija. 1998.–2009. sudjelovao kao
vanjski suradnik u pokretanju studija engleskog jezika i
književnosti na Filozofskom fakultetu u Tuzli te 2002.–2006. na
Pedagoškom fakultetu u Zenici u Republici Bosni i Hercegovini.
Popis značajnih radova 1. Brdar, M. and Brdar-Szabó, R. (2009). The (non-)metonymic

u zadnjih pet godina use of place names in English, German, Hungarian, and
Croatian. In Metonymy and Metaphor in Grammar, eds.
Klaus-Uwe Panther, Linda L. Thornburg and Antonio
Barcelona, 229-257. Amsterdam - Philadelphia: John
Benjamins.
2. Brdar, M. (2009). Metonymy-induced polysemy and the role
of suffixation in its resolution in some Slavic languages.
Annual Review of Cognitive Linguistics 7:58-88.
3. Brdar, M. (2009). Metonymies we live without. In Metonymy
and Metaphor in Grammar, eds. Klaus-Uwe Panther, Linda L.
Thornburg and Antonio Barcelona, 259-274. Amsterdam -
Philadelphia: John Benjamins.
4. Brdar, M. (2007). Metonymy in Grammar: Towards
Motivating Extensions of Grammatical Categories and
Constructions. Osijek: Faculty of Philosophy.
5. Brdar-Szabó, R. and Brdar, M. (2010). "Mummy, I love you
like a thousand ladybirds": Reflectionis on the emergence or
hyperbolic effects and the truth of hyperboles. In Tropical
Truth(s). The Epistemology of Metaphor and Other Tropes,
eds. Armin Burkhardt and Brigitte Nerlich, 383-427. Berlin,
New York: Walter de Gruyter.
Popis ostalih radova 1. Brdar, M. (2006). Metonymic friends and foes, metaphor and
relevantnih za cultural models. In The Metaphors of Sixty. Papers Presented
izvođenje kolegija on the Occasion of the 60th Birthday of Zoltán Kövecses, ed.
Réka; Csábi Benczes, Szilvia, 75-83. Budapest: Department of
441
American Studies, School of English and American Studies,

Eötvös Loránd University.
2. Brdar, M. (2007). Where have all the metonymies gone? In
Perspectives on Metonymy. Proceedings of the International
Conference 'Perspectives on Metonymy', held in Łódź, Poland,
May 6-7, 2005, ed. Krzysztof Kosecki, 69-86. Frankfurt am
Main: Peter Lang.
3. Brdar, M. (2007). How to do a couple of things with
metonymy. In Current Trends in Pragmatics, eds. Piotr Cap
and Joanna Nijakowska, 2-32. Newcastle: Cambridge
Scholars Publishing.
442
Ime i prezime nositelja dr. sc. Vinko Brešić

kolegija
E-mail vbresic@ffzg.hr
kolegija
Zvanje nositelja Redoviti profesor u trajnom zvanju
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1952. Diplomirao studij književnosti i filozofije na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao 1979.,
doktorirao 1983. Zaposlen od 1976. na Katedri za noviju
hrvatsku književnost – kao asistent, 1984. docent, 1992.
izvanredni, a od 1997. kao redoviti profesor – od 2002. u trajnom
zvanju. Predstojnik matične Katedre i voditelj
Poslijediplomskoga doktorskog studija kroatistike. Predavao i na
drugim domaćim (Osijek, Split) i inozemnim (Njemačka, Češka,
Ukrajina) sveučilištima te sudjelovao na domaćim i
međunarodnim skupovima. Na poslijediplomskim studijima
predavao nekoliko kolegija, dosad mentor 21 doktorandu.
Objavio desetak znanstveno-stručnih knjiga, zadnje dvije
nagrađene: Hrvatski književni časopisi 19. stoljeća – studija i
bibliografija, 1-5 (2006-2007) Državnom nagradom za znanost,
Kritike (2008) Nagradom Julije Benešić.
Popis značajnih radova 1. Brešić, V. (2005). Europski kontekst hrvatske književnosti
u zadnjih pet godina 19. stoljeća. Zbornik ZSŠ 2004, str. 97-107. Zagreb.
2. Brešić, V. (2005). Ujevićev autobiografizam. Republika, br.
11-12, str. 151-162. Zagreb.
3. Brešić, V. (2006). Slavonien Literature and New
Regionalism. A Contribution to Croatian Literary
Topography. Most/The Bridge. Zagreb, 3-4, 120-125
4. Brešić, V. (2007). Fra Andrija Kačić Miošić i kultura
njegova doba. Zbornik o fra Andriji Kačiću (ur. D.
Fališevac), str. 447-456. Zagreb.
5. Brešić, V. (2008). Kritike. Zagreb.
Popis ostalih radova 1. Brešić, V. (2006). Status časopisa u Šicelovoj Povijesti.
relevantnih za Zbornik Osmišljavanja (ur. V. Brešić), str. 471-492.
izvođenje kolegija Zagreb.
2. Brešić, V. (2006). Urednička epizoda Jože Horvata.
Književna republika, 9-10, 53-59. Zagreb.
3. Brešić, V. Časopis i periodizacija. Radovi Zavoda za
znanstveni rad Varaždin, 18, 121-128.
4. Brešić, V. (2008). Hergešićev doprinos hrvatskome
časopisoslovlju. U: Poslanje filologa – zbornik radova o
Mirku Tomasoviću (ur. T. Bogdan i C. Pavlović), str. 427-
450. Zagreb.
5. Brešić, V. (2010). Je li elektronički časopis časopis? Prilog
časopisoslovlju. Zbornik 8. Riječki filološki dani (ur. I.
Srdoč-Konestra i D. Stolac), Rijeka.
443
Ostale kvalifikacije za Pod matičnim brojem 5413 upisan u registru znanstvenika

izvođenje nastave Ministarstva znanosti, gdje vodi znanstveni projekt Hrvatska
književna periodika.
444
Ime i prezime nositelja dr. sc. Radoslav Bužančić

kolegija
E-mail Radoslav.buzancic@st.t-com.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1958. Diplomirao 1983., magistrirao 1996. i doktorirao
2008. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od
1984. konzervator Regionalnog zavoda u Splitu. U
Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Splitu radi do
2006. g. kada osniva Konzervatorski odjel Trogir i postaje njegov
prvi pročelnik. Voditelj je brojnih konzervacija i obnova u
gradovima Dalmacije od Splita, Dubrovnika, Trogira do Zagore i
otoka Brača, Hvara, Visa i Šolte. Za neke od njih nagrađen je
odlikovanjima i prestižnim nagradama u Hrvatskoj i svijetu, poput
Europa Nostra Award 2002 za restauraciju Firentinčeve kapele sv.
Ivana u trogirskoj katedrali. Predaje Povijest arhitekture na
Umjetničkoj akademiji u Dubrovniku i na Filozofskom fakultetu u
Splitu. Autor je brojnih znanstvenih radova iz područja
kasnoantičke, srednjovjekovne i renesansne arhitekture.
Popis značajnih radova 1. Bužančić, R. (2005). La trasformazione del palazzo imperiale
u zadnjih pet godina nella città medioevale di Spalato al tempo dell’arcivescovo
Giovanni da Ravenna. Ravennatensia XXI, La Chiesa
metropolitana ravennate e i suoi rapporti con la costa
adriatica orientale, cura di Maurizio Tagliaferri, Imola, 101-
111. University Press Bologna.
2. Bužančić, R. (2006). Virtus et Genius na ribnjaku
Hektorovićeva Tvrdalja (Virtus et Genius on the Fishpond of
Hektorović’s Tvrdalj). Kultura ladanja, Zbornik radova sa
znanstvenih skupova “Dani Cvita Fiskovića” 2001. i 2002.
godine, 85-92. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti Zagreb.
3. Bužančić, R. (2008). Ubikacija kaštela vojvode Hrvoja
Vukčića Hrvatinića na mjestu samostana sv. Klare u splitskoj
Dioklecijanovoj palači. Samostan sv. Klare u Splitu u svome
vremenu, Radovi simpozija u povodu 700. obljetnice
samostana sv. Klare (1308.-2008.) održanog u Splitu 2008.,
393-407. Split: Samostan svete Klare – Split.
4. Bužančić, R. (2009). Diocletian's palace“ Dioklecijan,
tetrarhija i Dioklecijanova palača o 1700. obljetnici
postojanja. Zbornik radova sa međunarodnog simpozija
održanog u Splitu, 235-278. Split: Književni krug Split.
5. Bužančić, R. (2007). Prilozi za Nikolu Ivanova Firentinca u
Splitu i Trogiru (A Contribution to the Work of Niccolò di
Giovanni in Split and Trogir). PPUD 41, Split, 2005-2007,
301-314. Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski
odjel Split: Književni krug.
445
Ime i prezime nositelja akademik Nenad Cambi

kolegija
E-mail nenad.cambj@st.htnet.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1937. Diplomirao 1962., magistrirao 1973. i doktorirao na
Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1975. Radio kao kustos, viši
kustos Arheološkoga muzeja u Splitu. Od 1976. honorarni docent
te od 1981. honorarni izvanredni profesor na Filozofskome
fakultetu u Zadru. 1980.–1982. ravnatelj Arheološkoga muzeja u
Splitu. 1982. prelazi u stalni radni odnos na Filozofski fakultet u
Zadru u zvanju izvanrednoga profesora. Godine 1986. izabran za
redovitoga profesora. Reizabran za redovitoga profesora 1990. U
trajno zvanje redovitoga profesora izabran 1997. Na Sveučilištu
u Zadru predaje predmete: Klasična arheologija i Starokršćanska
arheologija. Na studiju povijesti u sklopu Odjela humanističkih
studija splitskoga Sveučilišta predavao je izborne kolegije
Poganstvo i kršćanstvo na kraju antike te Republika i carstvo.
Oblici i smjene vlasti u rimskoj državi. Predavao na raznim
poslijediplomskim studijima u zemlji i inozemstvu (Dubrovnik,
Zagreb - arheologija i povijest umjetnosti, Zadar - arheologija,
Split - zaštita spomenika kulture, Ljubljana, Macerata, Rim II
(Torr Vergata), Bordeaux, Marburg/Lahn). Član Hrvatskog
arheološkog društva, Centra za balkanološka ispitivanja
Akademije znanosti i umjetnosti Republike BiH (Sarajevo),
dopisni član Deutsches Archäologisches Institut (Berlin),
dopisni član Pontificia Commissione di Archeologia Sacra
(Vatikan), redovni član Centro di studi per l’ archeologia dell’
Adriatico Ravenna-Italija, član suradnik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (Zagreb) od 1992. 2002. izabran za
redovitoga člana u I. razredu (Razred za društvene znanosti). Bio
predsjednik Nacionalnog odbora XIII. međunarodnoga kongresa
za starokršćansku arheologiju (Split - Poreč) 1994. Od tada član
Commitato promotore dei Congressi internazionali per l'
arheologia Criatiana sa sjedištem u Vatikanu koji se brine za
održavanje kongresa za starokršćansku arheologiju. Bio član
Nacionalnoga vijeća za znanost Ministarstva znanosti Republike
Hrvatske. Član Nacionalnoga vijeća za kulturna dobra
Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Član Nacionalnoga
vijeća za visoko obrazovanje. Suradnik najstarijega projekta
Njemačkog arheološkog instituta u Berlinu Corpus der antiken
Sarkophagreliefs. Za taj institut priredio za tisak svezak o
lokalnim sarkofazima iz Dalmacije. Osobno organizirao više
znanstvenih skupova te bio urednikom njihovih zbornika.
Najvažnija terenska istraživanja: Salona, Narona, Asseria,
446
Burnum, Zmijavci kod Imotskoga. Jedan od pionira podmorske

arheologije u Hrvatskoj. Najvažnija podmorska istraživanja:
uvala Vela Svitnja i uvala Špinut u Splitu. Područje znanstvenih
aktivnosti: klasična arheologija (antička skulptura, religija i
arhitektura) i starokršćanska arheologija (arhitektura i skulptura
te sitna umjetnost). U posljednje vrijeme intenzivno se bavi
poviješću kasne antike, osobito razdobljem tetrarhije
(Dioklecijan i sudrugovi). Voditelj znanstvenoga projekta pri
Ministarstvu znanosti i tehnologije pod naslovom "Istraživanja
antičkoga graditeljstva i umjetnosti u Dalmaciji" (šifra 0070053).
Predsjednik Književnoga kruga u Splitu već 15 godina.
Popis značajnih radova 1. Cambi, N. (2005). Kiparstvo rimske Dalmacije, Split :
u zadnjih pet godina Književni krug.
Laktancije, O smrtima progonitelja, Split: Književni krug, 2005.
Popis ostalih radova 1. Cambi, N. (1988). Atički sarkofazi na istočnoj obali
relevantnih za Jadrana, Split.
izvođenje kolegija 2. Cambi, N. (1994). Sarkofag Dobrog pastira i njegova
grupa, Split.
3. Cambi, N. (1999). Starokršćanska bazilika u Zmijavcima
kod Imotskog, Split - Zmijavci.
4. Cambi, N. (2002). Imago animi. Antički portret u
Hrvatskoj, Split 2000.; Antika. Povijest umjetnosti u
Hrvatskoj, Zagreb.
Bibliografski pregled u:
Tatijana Petrić, Bibliografija akademika Nenada Cambija,
Archaeologica Adriatica, vol. 2, n. 1, 2009, 9-41.
Ostale kvalifikacije za Nastava na poslijediplomskim studijima u zemlji i inozemstvu
izvođenje nastave
447
Ime i prezime nositelja dr. sc. Tihomir Cipek

kolegija
E-mail tcipek@fpzg.hr
Ustanova nositelja Fakultet političkih znanosti
kolegija Sveučilište u Zagrebu
Zvanje nositelja Izvanredni profesor
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 31. 03. 2005.
zvanje
Kratki životopis Izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti - Sveučilišta
u Zagrebu. Kao gostujući istraživač i profesor boravio na
sveučilištima u Beču, Goettingenu, Bonnu, Pečuhu, i
Bratislavi. Predavao na doktorskom studiju povijesti na
Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Osim na hrvatskom
radove objavljuje i na njemačkom, engleskom i poljskom
jeziku. Dobitnik Državne nagrade za humanističke znanosti
Republike Hrvatske za 2006. godinu.
Popis značajnih radova 1. Cipek, T. (2009). Kultura sjećanja:1945. Povijesni lomovi i

u zadnjih pet godina svladavanje prošlosti . Zagreb: Disput. (suurednik zajedno
sa Sulejmanom Bostom).
2. Cipek, T. (2008). Kultura sjećanja:1941. Povijesni lomovi i
svladavanje prošlosti . Zagreb: Disput. (suurednik zajedno
sa Sulejmanom Bostom i Oliverom Milosavljević).
3. Cipek, T. (2007). Nacija i nacionalizam u hrvatskoj
povijesnoj tradiciji. Zagreb: Alinea. (suurednik zajedno sa
Josipom Vrandečićem)
4. Cipek, T. (2007). Kultura sjećanja: povijesni lomovi i
svladavanje prošlosti. Zagreb: Disput. ( koautor s Oliverom
Milosavljević)
5. Cipek, T., Matković, S. (2006). Programatski dokumenti
hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.- 1914. Zagreb:
Disput.
Članci u časopisima i drugim znanstvenim publikacijama:
Popis ostalih radova 1. Cipek, T., Vrandečić, J. (2004). Hrestomatija liberalnih

relevantnih za ideja u Hrvatskoj. Zagreb: Disput.
izvođenje kolegija 2. Cipek, T. (2004). Christliche Demokratie in Kroatien. U:
Buchstab, G., Uertz, R. (Hrsg.). Christiliche Demokratie im
zusammenwachsenden Europa: Entwicklungen,
Programmatik, Perspektiven. Freiburg-Basel-Wien : Herder,
336-354.
3. Cipek, T., Spehnjak, K. (2004). Croatia. U: Pollack, D.,
Wielgohs, I. (eds.). Dissent and Opposition in Communist
Eastern Europe. Origins of Civil Society and Democratci
Tradition. London: Ashgate Publishing, str. 185-206.
4. Cipek, T. (2004). Ideja Srednje Europe Františeka Palackog,
Časopis za suvremenu povijest, 36, 2, 597-607.
448
5. Cipek, T. (2003). Istraživački alati. Njemačka historiografija

o Hrvatskom proljeću 1971. godine. U: Graovac, I., Fleck,
H.G. (ur.). Dijalog Povjesničara - istoričara 7. Zagreb :
Friedrich Naumann Stiftung, str. 435-452.
Ostale kvalifikacije za
izvođenje nastave Predavač na doktorskim studijima na Fakultetu političkih
znanosti i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
449
Ime i prezime nositelja dr. sc. Stjepan Ćosić

kolegija
E-mail ravnatelj@arhiv.hr
Ustanova nositelja Hrvatski državni arhiv
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1964. Povijesti i sociologije diplomirao 1988. na FF u
Zadru. Magistrirao 1994. i doktorirao 1997. 1991.–1995.
arhivist u Državnom arhivu u Dubrovniku. 1995.–2003.
asistent i znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti
HAZU u Dubrovniku. Od 2003. ravnatelj Hrvatskoga
državnoga arhiva u Zagrebu. Autor i koautor triju knjiga i
tridesetak znanstvenih radova. Predavao na diplomskim,
postdiplomskim i doktorskim studijima povijesti i arhivistike
na FF i Hrvatskim studijima u Zagrebu te na Sveučilištu u
Dubrovniku. (Kolegiji “Društvo, znanost i historiografija” i
“Arhivistika” za koje je osmislio program studija).
Popis značajnih radova Knjiga: Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi
u zadnjih pet godina i sorbonezi. Zagreb - Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti
HAZU, 2005. (koautor: Nenad Vekarić).
Članci: "Hrvatski jug: Dubrovačka Republika i Boka kotorska"
u: Hrvatska i Europa - kultura, znanost i umjetnost, svezak III.,
barok i prosvjetiteljstvo (XVII. - XVIII. stoljeće) ur.: Ivan Golub.
Zagreb: HAZU i Školska knjiga, 2005.: 79. - 93. (koautor: Nenad
Vekarić); "Hercegovina u ranoj poeziji Mata Vodopića".
Hercegovina 19 (2005.): 203. - 214.
Popis ostalih radova 1. Ćosić, S. (2001). Nacionalne ideologije u Dubrovniku u

relevantnih za Supilovo doba. Dubrovnik 4, 21. - 30.
izvođenje kolegija 2. Ćosić, S., Vekarić, N. (2001). Raskol dubrovačkog
patricijata. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku 39, 305- 379.
3. Ćosić, S. (2002). Književnik i znanstvenik Josip Bersa
(1862.-1932.) u: Josip Bersa, Dubrovačke slike i prilike.
Dubrovnik: Matica hrvatska, 11- 29.
4. Ćosić, S. (2003). Povjesničar Josip Gelcich (1849.-1925.),
biobibliografija. Dubrovnik 1, 91- 97.
5. Ćosić, S. (2003). Luko Stulli i dubrovačka književna
baština. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku 41, 259- 286.
Ostale kvalifikacije za Poslijediplomski studij povijesti Filozofskoga fakulteta u
izvođenje nastave Zagrebu, doktorski studij povijesne demografije na Sveučilištu u
Dubrovniku.
450
Ime i prezime nositelja dr. sc. Sanja Čurković Kalebić

kolegija
E-mail skalebic@ffst.hr, sanja.kalebic@st.t-com.hr

kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1958. Diplomirala engleski jezik i književnost i talijanski
jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1982.
Magistrirala 1989. i doktorirala 1995. na Sveučilištu u Zagrebu.
Nakon diplomiranja radila je kao profesor engleskog jezika i
prevoditelj. 1990.–2004. zaposlena na Odsjeku za engleski jezik i
književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. Od 2004. zaposlena
na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta
u Splitu. Predaje niz kolegija iz primijenjene lingvistike.
Pročelnica Odsjeka za engleski jezik i književnost od 2005.
Predavala na doktorskom studiju na Sveučilištu u Mostaru. Pod
njezinim mentorstvom obranjen jedan kvalifikacijski rad na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jedan magistarski i jedan
doktorski rad na Sveučilištu u Zadru. Pod njezinim mentorstvom
u izradi dva doktorska i jedan magistarski rad. Član British
Association for Applied Linguistics (BAAL), Association for
Teacher Education in Europe (ATEE) (podpredsjednica RDC-a
”Curricula in Teacher Education”), Hrvatskog društva za
primijenjenu lingvistiku (HDPL) i Hrvatskog društva za
anglisitičke studije (HDAS).
Popis pet značajnih 1. Čurković Kalebić, S. (2009). On the use of compensatory

radova u zadnjih pet strategies in learner interlanguage. U: UPRT 2007:
godina Empirical Studies in English Applied Linguistics.
Horvath, J. i Nikolov, M. (ur.). Pecs: Lingua Franca
Csoport, 269-279.
2. Čurković Kalebić, S. (2009). The Use of Sentence
Adverbials in the Written Discourse of L2 Students of
English. Proceedings of the BAAL Annual Conference
2008. Swansea University, 71 – 74.
3. Čurković Kalebić, S. (2009). Tretiranje pogrešaka u
govoru učenika stranog jezika: mišljenje i stavovi
učenika. U: Lingvistika javne komunikacije:
Komunikacija u nastavi i komunikacijska gramatika.
Pavičić-Takač, V., Bagarić, V., Brdar, M. i Omazić, M.
(ur.). Zagreb-Osijek: HDPL, Filozofski fakultet
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 65-76.
4. Čurković Kalebić, S. (2008). Teacher Talk in Foreign
Language Teaching. Split: Redak.
451
5. Čurković Kalebić, S. (2006). Explanations and

Instructions in Teaching English as a Foreign Language.
U: Empirical Studies in English Applied Linguistics.
Nikolov, M. i Horvath, J. (ur.). Pecs: Lingua Franca
Csoport, 299-305.
Popis ostalih radova 1. Čurković Kalebić, S. (2008). On the Use of Conjunctions

relevantnih za in Learner Talk in Foreign Language Teaching.
izvođenje kolegija http://oddelki.ff.uni-mb.si./filozofija
2. Čurković Kalebić, S. (2005). Ponavljanje kao strategija
komunikacije u govoru nastavnika stranog jezika. U:
Jezik u društvenoj interakciji. Stolac, D., Ivanetić, N. i
Pritchard, B. (ur.). Zagreb-Rijeka: Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku, 107-118.
3. Čurković Kalebić, S. (2004). On the teacher's meta-
language. U: Teaching English for Life. Studies to
Honour Professor Elvira Petrović on the Occasion of
Her Seventieth Birthday. Kučanda, D., Brdar, M. i Berić,
B. (ur.). Osijek: Filozofski fakultet, 61-71.
4. Čurković Kalebić, S. (2003). Jezik i društvena situacija-
istraživanje govora u nastavi stranog jezika. Zagreb:
Školska knjiga.
5. Čurković Kalebić, S. (2003). O govoru nastavnika u
nastavi stranih jezika (ponavljanje pitanja i uporaba
stanki). Strani jezici, 32, 3-4, 137-144.
452
Ime i prezime nositelja dr. sc. Borislav Dadić

kolegija
E-mail bdadic@unizd.hr
Ustanova nositelja Odjel za filozofiju Sveučilišta i Zadru
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1958. 2001. doktorirao iz filozofije (Pontificia Universitas
Sanctae Crucis, Rim; nostrifikacija, Zagreb 2002.)
1992. magistarirao iz filozofije (Pontificia Universitas
Gregoriana, Rim; nostrifikacija, Zagreb 1993.) 1990. diplomirao
iz filozofije (Filozofski fakultet DI, Zagreb). 1982. diplomirao
strojarstvo (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje,
Split). Od 1998. – Sveučilište u Zadru, docent (od 2003.); viši
predavač (1998.–2003.). Pročelnik Odjela za filozofiju. 1996.–
1998. – Filozofski fakultet u Zadru, (gost predavač). 1992.–1994.
Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu (asistent). 1982.–
–1988. dipl. ing strojarstva na CAD-CAM tehnologiji
Brodogradilište Split. Aktualno predaje kolegije Antička
filozofija I, Antička filozofija II, Srednjovjekovna filozofija I,
Srednjovjekovna filozofija II, Filozofska antropologija I,
Filozofska antropologija II; pored ovoga povremeno predaje ili
je već predavao i slijedeće kolegije: Metafizika, Povijest
suvremene filozofije, Povijest hrvatske filozofije i razne seminare.
Predavačko i mentorsko iskustvo na poslijediplomskim
studijima: na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mentor doktorandu,
kao i ocjenjivač magistarskog i doktorskog rada i član
povjerenstva za obranu magistarskog i doktorskog rada. U ak.
god. 2007./'08. održao je na poslijediplomskom doktorskom
studiju filozofije Filozofskog fakulteta D.I. u Zagrebu ciklus
predavanja o specifičnosti metafizike Tome Akvinskoga unutar
kolegija Metafizika: sudbina metafizičkih pitanja. Na istom
studiju je u ak. god. 2008./'09. održao kolegij Odnos vjere i
razuma s povijesno-teorijskog gledišta; a u ak. god. 2009./'10.
održao je ciklus predavanja o metafizici osobe u
srednjovjekovnoj filozofiji unutar kolegija Poimanje osobe u
povijesti filozofije. Na istom studiju je sada mentor jednom
doktorandu iz filozofije. Član udruga: Hrvatsko filozofsko
društvo (Zagreb), član Upravnog odbora (2002-2003); Hrvatsko
bioetičko društvo; Società Internazionale Tommaso d'Aquino
(Rim); Matica Hrvatska (Zagreb; član radnik). Uredništvo: član
uredništva časopisa Filozofska istraživanja i Obnovljeni život.
Popis značajnih radova 1. Dadić, B., Knežić, I. (2009). Metafizička istraživanja o osobi.
u zadnjih pet godina U: Riječki teološki časopis 2/34, XVII, 543-572.
2. Dadić, B. (2009). Gilson Étienne, u: Ratko Vince (ured.),
Kršćanska misao XX. stoljeća, Hrvatski radio, Zagreb 2009.,
str. 328-342.
453
3. Dadić, B. (2007). Aristotelov nauk o aktu", u: Filozofska

istraživanja 108/4, XXVII, 765-776.
4. Dadić, B. (2006). Metafizičko-antropološki principi
čovjekova stvaralaštva. U: Filozofska istraživanja 104/4,
XXVI, 907-921.
5. Dadić, B. (2004). Odnos pojedinačnog i općeg dobra u
perspektivi metafizike osobe", u: Filozofska istraživanja 1
(2004), god. XXIV, str. 41-58.
Popis ostalih radova 1. Dadić, B. (2002). Metafisica della libertà nella filosofia di
relevantnih za Nikolaj Berdjaev, Peter Lang, Frankfurt am Main, Berlin, Bern,
izvođenje kolegija Bruxelles, New York, Oxford, Wien.
2. Dadić, B. (2000). Actus essendi' Tome Akvinskoga - jedno
tumačenje, u ANTO GAVRIĆ (prired.), Ljubav prema istini.
Zbornik u čast Tome Vereša O.P. prigodom 70. rođendana i 50.
godina redovničkih zavjeta. Zagreb: Dominikanska naklada
Istina, str. 115-125.
3. Dadić, B. (2003). Filozofski temelji totalitarnih ideologija
dvadesetog stoljeća u misli Hijacinta Boškovića. U: Obnovljeni
život 1, 58, 23-33.
454
Ime i prezime nositelja dr. sc. Snježana Dobrota

kolegija
E-mail dobrota@ffst.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1972. 2008. – doktor znanosti (Sveučilište u Zagrebu);
2000. – magistar znanosti (Sveučilište u Zagrebu); 1994. –
profesor glazbene kulture (Sveučilište u Splitu). Radno iskustvo:
1994.–1996. Osnovna glazbena škola Jakova Gotovca – Sinj;
1996. – danas – Visoka učiteljska škola Sveučilišta u Splitu,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. Predavačko iskustvo:
predavač kolegija Metodika glazbene kulture od 1996. do danas.
Članica Hrvatskog muzikološkog društva.
Popis značajnih radova 1. Dobrota, S. (2008). Socio-Cultural Significance of Popular
u zadnjih pet godina Music. U: Marković, Tatjana, Mikić, Vesna (ur.), Musical
Culture & Memory. Belgrade: University of Arts, Faculty of
Music, Department of Musicology, str.163-172.
2. Dobrota, S. (2009). Prema univerzalnoj filozofiji glazbenog
obrazovanja. U: Vidulin-Orbanić, Sabina (ur.), Glazbena
pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena.
Obrazovanje učitelja glazbe u svjetlu sadašnjih i budućih
promjena u glazbenom obrazovanju. Prvi međunarodni
simpozij glazbenih pedagoga Glazbena pedagogija u svjetlu
sadašnjih i budućih promjena. 25-26. rujna 2009. Pula:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za glazbu, str. 67-77.
3. Dobrota, S. (2009). Interkulturalno glazbeno obrazovanje.
U: Ivon, Hicela (ur.), Djeca i mladež u svijetu umjetnosti.
Split: Centar za interdisciplinarne studije – Studia
Mediterranea; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Split, str. 157-
169.
Popis ostalih radova 1. Dobrota, S., Kovačević, S. (2007). Interkulturalni pristup
relevantnih za nastavni glazbe. Pedagogijska istraživanja. 4, 1, 119-129.
izvođenje kolegija 2. Dobrota, S. (2007). Glazbeno obrazovanje i kultura mladih.
U: Previšić, Vlatko, Šoljan, Nikša Nikola, Hrvatić, Neven
(ur.), Pedagogija: prema cjeloživotnom obrazovanju i
društvu znanja. Sv. 2. Prvi kongres pedagoga Hrvatske
Zagreb, 19.-21. rujna 2007., Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko
društvo, str. 166-173.
455
Ime i prezime nositelja

kolegija dr. sc. Marko Dragić
E-mail mdragic@ffst.hr; markodragic@net.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1957. Diplomirao hrvatski i latinski jezik i književnost na
Filozofskom fakultetu u Zadru (1980.). Doktorirao 2000. na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Gostujući profesor
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pročelnik
Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu
2005.–2007. Predsjednik Republike Hrvatske 1997. g. odlikovao
me je Redom hrvatskoga trolista i Spomenicom domovinske
zahvalnosti. Objavio 10 knjiga, 1 sveučilišni priručnik,
fakultetski udžbenik te preko 50 znanstvenih i 100-tinjak prikaza,
osvrta, popularnih radova. Predavač i mentor na
Poslijediplomskom studiju hrvatske kulture Filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2008.; predavač i mentor na
Poslijediplomskom studiji Jezici i kulture u kontaktu na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, mentor na
Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike Sveučilišta u
Zagrebu.
Popis značajnih radova 1. Dragić, M. (2008). Poetika i povijest hrvatske usmene

u zadnjih pet godina književnosti. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu,
Split. www.ffst.hr
2. Dragić, M. (2006). Književnost katoličke obnove i prvoga
prosvjetiteljstva (Hrvatska barokna književnost), (sveučilišni
priručnik), Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split.
www.ffst.hr
3. Dragić, M. (2006). Hrvatska usmena književnost Bosne i
Hercegovine: lirika, epika, retorika, serija: Hrvatska
književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, knjiga 4.,
Matica hrvatska. Sarajevo: HKD Napredak.
4. Dragić, M. (2006). Hrvatska usmena književnost Bosne i
Hercegovine : proza, drama i mikrostrukture Serija:
Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga,
knjiga 5, Matica hrvatska, Sarajevo: HKD Napredak.
5. Dragić, M. (2005). Književna i povijesna zbilja: kroatističke
teme, HKD Napredak, Knjižnica Bašćina ; knj. 3, Split.
Popis ostalih radova 1. Dragić, M. (2009). Spasovo u hrvatskoj tradiciskoj baštini,

relevantnih za Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u
izvođenje kolegija Splitu, str. 205-228.
2. Dragić, M. (2008). Advent u liturgiji i narodnoj kulturi
Hrvata, Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Splitu, 3, 414-440.
456
3. Dragić, M. (2008). Drvo badnjak u kršćanskoj tradicijskoj

kulturi, Crkva u svijetu, Katolički bogoslovni fakultet
Sveučilišta u Splitu, 1, 67-91.
4. Dragić, M. (2009). Čuvari Kristova groba u crkveno-pučkoj
baštini Hrvata, Ethnologica Dalmatica, Etnografski muzej
Split, 17, 5-32
5. Dragić, M. (2008). Motivski svijet suvremenih usmenih priča
s Paga, Brača i Hvara, Riječ (časopis za slavensku
filologiju), 14, 3, 207-228.
Ostale kvalifikacije za Predavač sam i mentor na Poslijediplomskom studiju hrvatske
izvođenje nastave kulture Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2008;
predavač i mentor na Poslijediplomskom studiji Jezici i kulture u
kontaktu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, mentor
na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike Sveučilišta
u Zagrebu.
457
Ime i prezime nositelja dr. sc. Davor Dukić

kolegija
E-mail ddukic@ffzg.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1964. godine. Diplomirao komparativnu književnost i
povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Na istom
fakultetu magistrirao 1993., doktorirao 1998. te habilitirao 2000.
godine. 1989.–1993. radio u Institutu za etnologiju i folkloristiku
u Zagrebu, a od 1993./1994. zaposlen na Katedri za stariju
hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog
fakulteta u Zagrebu. 1999.–2001. lektor hrvatskog jezika na
Sveučilištu u Bonnu. Dobio nekoliko stipendija za istraživački i
nastavnički rad na stranim sveučilištima, među kojima i
Herderovu stipendiju (Sveučilište u Beču, akademska godina
1991./1992.) te Humboldtovu stipendiju (Institut za slavensku
filologiju, Sveučilište u Münchenu, akademska godina
2005./2006.). Predavao na tri poslijediplomska doktorska studija
zagrebačkog Filozofskog fakulteta (kroatistike, književnosti te
ranog novog vijeka). Voditelj Poslijediplomskog doktorskog
studija ranog novog vijeka.
Popis značajnih radova 1. Dukić, D. (2006). Rana Völkerpsychologie i proučavanje

u zadnjih pet godina književnosti i kulture. Poetika pitanja. Gordana Slabinac, Andrea
Zlatar, Dean Duda (ur.). Zagreb: FFpress, str. 211–228.
2. Dukić, D. (2006). Dvije ilirske Turske: Imagološki pogled na
Novine i Danicu od 1835. do 1839. Kolo. XVI, 2, 233–249.
3. Dukić, D. (2007). Osmanizam u hrvatskoj književnosti od 15.
do sredine 19. stoljeća. Jezik književnosti i književni ideologemi,
Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole.
Krešimir Bagić (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu;
Zagrebačka slavistička škola, str. 87–103.
4. Dukić, D. (2008). Tematološki ogledi. Zagreb: Hrvatska
5. Dukić, D. (2009). The Concept of the Cultural Imagery:
Imagology with and not against the early Völkerpsychologie.
Discontinuities and Displacements: Studies in Comparative
Literature (Proceedings of the XVIII. Congress of the ICLA).
Eduardo F. Coutinho (ur.). Rio de Janeiro: aeroplano editora, str.
71–80.
Popis ostalih radova 1. Dukić, D. (2004). Sultanova djeca: predodžbe Turaka u
relevantnih za hrvatskoj književnosti 16. do 18. stoljeća. Zadar: Thema.
izvođenje kolegija 2. Dukić, D. (2006). Ugrofilstvo u hrvatskoj književnosti ranoga
novovjekovlja. Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u
srednjoeuropskim književnostima. U: D. Oraić Tolić, E. Kulcsár
Szabó (ur.). Zagreb: FFpress, str. 93-109.
458
3. Dukić, Blažević, Plejić Poje, Brković, (prir.) (2009). Kako

vidimo strane zemlje: Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja
Europa.
Ostale kvalifikacije za Voditelj znanstveno-istraživačkog projekta "Imagološka
izvođenje nastave istraživanja hrvatske književnosti do 16. do 19. stoljeća" (br.
130-1301070-1056).
459
Ime i prezime nositelja dr. sc. Amareswar Galla

kolegija
E-mail a.galla@uq.edu.au
Ustanova nositelja Sveučilište Queensland, Brisbane, Australija
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u
zvanje
Kratki životopis Obrazovanje stekao na prestižnom Jawaharlal Nehru University
u New Delhi-ju, Indija. Jedan je od najcjenjenijih svjetskih
ekomuzeologa, ugledni istraživač, predavač, voditelj i savjetnik
brojnih muzeoloških projekata diljem svijeta. Prvi je australski
profesor Muzejskih studija na Sveučilištu Queensland u
Brisbanu.
Popis značajnih radova 1. Galla, A. (2005). Krishna's Dilemma – Art Museums in
u zadnjih pet godina Sustainable Development. U: C. Turner (ur.). Art and Social
Change. Canberra: Pandanus Press, 563-575.
2. Galla, A. (2005). Cultural Diversity in Ecomuseum
Development in Vietnam. Museum International. Paris:
Blackwell, UNESCO, 227, Vol 57, No. 3, pp. 101-109.
Popis ostalih radova 1. UNESCO (2003) Convention for the Safeguarding of

relevantnih za Intangible Cultural Heritage.
izvođenje kolegija http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001325/132540e.pdf
2. Our creative Diversity, Final report of the World Commission
for Culture and development, Pariz UNESCO (1996),
3. A. Galla (2003) "Heritage and Tourism in Sustainable
Development: Ha Long Bay Case Study", Cultural Heritage
and Tourism. Ed. Tomke Laske, Asia-Europe Foundation,
Liege, Belgium, pp. 135-146
4. A. Galla (2002) From Museum Ethnology to Holistic
Heritage Conservation", Asia-Europe Marketplace of
Museums: Sharing Cultural Heritage. Eds. Willem Fermont
& Graeme Scott, National Museum of Ethnology and
International Institute for Asian Studies, Leiden, pp. 30-40
5. A.Galla (2002) Ecomuseology, Globalisation and Sustainable
Development: Ha Long Bay, A Case Study from Vietnam",
Humanities Research Journal, Issue 1, 2002.
6. A. Galla (2001) Heritage in Young Hands: UNESCO Best
Practice Guide for the Involvement of Young People in
Museums and Heritage Conservation. UNESCO Paris.
460
Ime i prezime nositelja dr. sc. Marilena Gianmarco

kolegija
E-mail
Ustanova nositelja Fakultet za strane jezike Sveučilišta “G. D’Annunzio” u Pescari
kolegija
Zvanje nositelja izvanredni profesor
kolegija
zvanje
Kratki životopis Izvanredni profesor talijanske književnosti na Fakultetu za Strane
Jezike Sveučilišta “G. D’Annunzio” u Pescari. Interculturale
(gruppo E-N). Predaje na doktorskom studiju Culture dell’Area
Adriatica e del Mediterraneo Orientale. Predaje komparativnu
književnost na Masteru Anglistica: testo, metodologia,
traduzione. Odgovorna za Erasmus-Socrates sa Sveučilištem u
Provansi (Aix-Marseille I). Član uredništava nekoliko
znanstvenih časopisa i Centara za istraživanja diljem Europe.
Popis značajnih radova 1. Gianmarco, M. (1990). L’isola, il mito, la distruzione
u zadnjih pet godina dell’utopia. Strategie formali e metafore ideologiche
nell’ultimo Pirandello, Chieti, Mètis.
2. Gianmarco, M. (1999). Lo specchio e il prisma. Paradigmi
di rinnovamento nella drammaturgia italiana del primo
Novecento, Pescara, Campus.
3. Gianmarco, M. (2000). Luigi Antonelli. La scrittura della
dispersione, Roma, Bulzoni.
4. Gianmarco, M. (2002). Luigi Gualdo, Una rassomiglianza
(traduzione, introduzione e note), Pescara, Tracce.
5. Gianmarco, M. (2005). La parola tramata. Progettualità e
invenzione nel testo di D’Annunzio, Roma, Carocci.
461
Ime i prezime nositelja dr. sc. Nikola Glamuzina

kolegija
E-mail Nikola.Glamuzina@ffst.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1970. Studij geografije upisao 1991. na Geografskom
odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, gdje je 1995. diplomirao. Iste godine na Geografskom
odsjeku upisao se na poslijediplomski studij Geografske osnove
prostornog planiranja i uređenja, koji završava 1998. obranivši
magistarski rad Dnevni urbani sistem Zadra. Doktorirao na
Odsjeku za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. 1996.–2005. radio na Odjelu za geografiju
Filozofskog fakulteta u Zadru (današnje Sveučilište u Zadru).
Počeo na radnom mjestu mlađeg asistenta, 1998. imenovan u
asistenta, a 2002. u višeg asistenta. Godine 2003. imenovan u
znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od 2007. radi na Odsjeku
za učiteljski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Na
Odjelu za geografiju predavao Regionalnu geografiju Afrike i
vodio seminar iz Regionalne geografije Hrvatske (1996.–1998.).
1998.–2004. predavao Urbanu geografiju, a ak. god. 1998./'99.
održavao vježbe iz Ekonomske geografije – osnova prometne
geografije. 1998.–2005. predavao Regionalnu geografiju –
Europu II. 2002.–2005. predavao Ekonomsku geografiju –
osnove turističke geografije. Od 2001. radi i kao vanjski suradnik
na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje predaje
Turističku geografiju na stručnom studiju Turizam i
ugostiteljstvo. Od 2007. izvodi nastavu iz istog predmeta na
stručnom studiju Turističko poslovanje i sveučilišnom studiju
Turizam. 2003.–2005. predavao kolegij Turistička valorizacija
hrvatskog jadranskog prostora na postdiplomskog studiju pod
nazivom Geografske osnove litoralizacije Hrvatske, koji se
održavao na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. 2007.–
–2009. predavao na poslijediplomskom studiju Geografske
osnove planiranja u okolišu kolegije Turizam i okoliš i Grad i
okoliš.
Popis značajnih radova 1. Glamuzina, N. (2005). Geografija Argentine, Meridijani,
u zadnjih pet godina Zagreb.
2. Glamuzina, M., Šiljković, Ž., Glamuzina, N. (2005). Changes
in population structures of the town of Knin in 1991/2001
intercensal period, Geoadria, 10, 1, 69-89.
3. Favro, S., Glamuzina, N. (2005). Contemporary problems of
nautical tourism development in Croatia, Promet-Traffic-
Traffico, 17, 107-112.
4. Glamuzina, N. Agroturizam – iskustva iz svijeta i razvojne
mogućnosti u srednjodalmatinskoj Zagori (u tisku)
462
5. Glamuzina, N. Demogeografski aspekti ruralnih dijelova

srednjodalmatinske Zagore (u tisku)
Popis ostalih radova 1. Glamuzina, M., Glamuzina, N. (1996). Promjene u biološkoj i
relevantnih za ekonomskoj strukturi stanovništva južne Hrvatske (Dalmacije)
izvođenje kolegija od 1948. do 1991., Geoadria, 1, 17-34.
2. Glamuzina, M., Glamuzina, N., Mamut, M. (2000). The tourist
evaluation of the Neretva delta, Period. biol., 102, 475-482.
3. Glamuzina, M., Glamuzina, N. (2001). Socio-economic and
demographic characteristic of remote southeastern Adriatic
islands, Naše more, 48, 5-6, 248-251.
463
Ime i prezime nositelja dr. sc. Stipe Grgas

kolegija
E-mail sgrgas@ffzg.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1951. Obrazovanje: diplomirao anglistiku-filozofiju na FF
u Zagrebu: obranio magisterij na FF u Zagrebu; doktorirao na FF
u Zagrebu. Radno iskustvo: 1979.–1982.: srednja škola u Drnišu;
1982.–2005.: FF u Zadru; od 2005.: FF u Zagrebu. Predavačko
iskustvo: Predavačko i mentorsko iskustvo na poslijediplomskim
studijima: sudjelovao na nizu poslijediplomskih studija u Zadru i
Zagrebu.
Popis značajnih radova 1. Grgas, S. (2008). More kao mjesto ili prostornost mora. U:
u zadnjih pet godina Petar Šegedin-Ozren Žunec, S ove strane beskonačnosti:
filozofiranje i more. Zagreb: Demetra.
2. Grgas, S. (2008). The Power of Place: The Irish West as a
Case Study, Studia Romanica et Englica Zagrabiensia, LIII, 109-
122.
3. Grgas, S. (2010). Contemporary Irish Poetry at a Tangent. In
Sub-versions: trans-national Readings of Modern irish Literature,
editor, Ciaran Ross. Amsterdam-New ork: Rodopi, 145-160.
4. Grgas, S. (2010). Charles Johnson’s Middle Passage and the
American Spatial Imginary. U: Siting America/sighting
modernity: essays in honor of Sonja Bašić, urednica Jelena
Šesnić, FF Press, str. 43-54.
5. Grgas, S. (2007). Maritime Regionalism: A Reading of John
Casey’s Novel Spartina”, ELOPE, 1.3/1-2, Ljubljana, 183-192.
Popis ostalih radova 1. Grgas, S. (1989). Nietzsche i Yeats. Zagreb: Hrvatsko
relevantnih za filozofsko društvo.
izvođenje kolegija 2. Grgas/Larsen, Svend Erik (ur.). (1994). The Construction of
Nature, Odense. University Press.
3. Grgas, S. (2000). Ispisivanje Prostora: Čitanje suvremenog
američkog romana. Zagreb: Naklada MD.
4. Grgas, S. (2009). Kažnjavanje forme: irsko pjesništvo poslije
Yeatsa. Zagreb: Naklada MD.
464
Ime i prezime nositelja dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić

kolegija
E-mail eldi@pmfst.hr
Ustanova nositelja Prirodoslovno-matematički fakultet Split
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 9.4.2009.
zvanje
Kratki životopis Rođena 1971. u Gengenbachu, Njemačka. Diplomirala 1994. na
Filozofskom fakultetu u Zadru, magistrirala 2004. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala 2007. na Odjelu
za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Predaje na Sveučilištu od
1996., najprije u zvanju predavača, višeg predavača pa docenta.
Predavala i na Sveučilišta u Zadru. Članica je Udruženja
germanista Jugoistočne Europe i Udruženja germanista Srednje
Europe.
Popis značajnih radova 1. Kabić, S., Grubišić Pulišelić, E. (2009). Svirač tanga
u zadnjih pet godina Christopha Heina ili književnost versus povijesna laž.
Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 152
(2), 35-50.
2. Grubišić Pulišelić, E. (2009). Dalmatien als Heterotopie
in Ida von Düringsfelds Reise-Skizzen. U: S. Kabić, G.
Lovrić (ur.). Mobilität und Kontakt. Deutsche Sprache,
Literatur und Kultur in ihrer Beziehung zum
südosteuropäischen Raum. 265-276. Zadar.
3. Kabić, S., Grubišić Pulišelić, E. (2007). 'Ich Idiot wollte
immer der Sieger sein'. Der Anti-Held Edgar Wibeau aus
Ulrich Plenzdorfs Erzählung «Die neuen Leiden des jungen
W.» Zagreber Germanistische Beiträge, 16 , 49-75.
4. Grubišić Pulišelić, E., Galić Kakkonen, G. (2007).
Između patrijarhata i utopije: Ideal žene u lirici Ivana
Trnskog. Slavica Gandensia (The International Review of
the Belgian Association of Slavists), 34, 81-108.
5. Grubišić Pulišelić, E. (2006). Der ‘häusliche Engel’ im
Spiegel der Frauenliteratur am Beispiel von Dragojla
Jarnević und Marie von Ebner-Eschenbach. Zagreber
Germanistische Beiträge, 9, 131-142.
Popis ostalih radova 1. Grubišić Pulišelić, E. (2008). Die literarische
relevantnih za Konstruktion des Orients im Werk Franz von Werners. U:
izvođenje kolegija V. Preljević,V: Smailagić (ur.). Transformationsräume.
Aspekte des Wandels in der deutschen Sprache, Literatur
und Kultur, 280-294. Sarajevo.
2. Grubišić Pulišelić, E. (2008). Rodoljublje i politika u
Dnevniku Dragojle Jarnević. Riječ. Časopis za slavenski
filologiju, 14, 2, 116-141.
3. Galić Kakkonen, G., Grubišić Pulišelić, E. (2008).
Zagorkin književni prostor destrukcije ili kakva je to
465
strahovita moć što gazi živote žena. U: M. Grdešić, S.

Jakobović Fribec (ur.). Neznana junakinja- nova čitanja
Zagorke. 301-322. Zagreb: Centar za ženske studije.
Ostale kvalifikacije za Nastavnika osim radova iz područja književnosti za izvođenje
izvođenje nastave nastave na doktorskom studiju kvalificira i dugogodišnje
nastavno iskustvo na preddiplomskom i diplomskom studiju.
466
Ime i prezime nositelja dr. sc. Katarina Horvat Levaj

kolegija
E-mail khorvat@hart.hr
Ustanova nositelja Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
kolegija
Zvanje nositelja Docent, znanstvena savjetnica
kolegija
Datum zadnjeg izbora u Izbor u docenta: 27. svibnja 2008.
zvanje Izbor u znanstvenog savjetnika: 17. ožujka 2007.
Kratki životopis Rođena 1957. Diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu povijest umjetnosti i arheologiju (1981.), magistrirala
(1985.) te doktorirala (1995.) temom Barokna reprezentativna
stambena arhitektura u Dubrovniku. Od 1982. godine zaposlena
u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sudjeluje na
brojnim zadacima vezanima uz istraživanje arhitekture 17. i 18.
stoljeća na području cijele Hrvatske. U okviru znanstveno-
-istraživačkog projekta Instituta, voditeljica je projekta
Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća –
ishodišta i kontekst. U okviru dodiplomske nastave održala je ak.
god. 2004./'05. na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u
Grazu predavanje Barokna arhitektura u Hrvatskoj u okviru
izbornog kolegija Hrvatska umjetnost. Od ak. god. 2006.–2007.
predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Splitu izborni kolegij (Hrvatska sambena
arhitektura 17. i 18., stoljeća u europskom kontekstu). Sudjeluje
u poslijediplomskoj nastavi te kao mentorica doktorantima i kao
članica povjerenstva za obranu magisterija na više fakulteta. Na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu drži predavanja na
Poslijediplomskom studiju povijesti umjetnosti (ak. god.
2000./'01.), od 2004. godine mentorica je doktorantu, a 2007.
godine uključena je kao mentorica u Doktorski studij povijesti
umjetnosti. Kao mentorica i kao predavač također povremeno
sudjeluje na Doktorskom studiju Arhitektonskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu (izborni kolegij Održivost baštine,
voditeljica dr. sc. Snješka Knežević) te na Međunarodnoj ljetnoj
školi istog fakulteta (2005., 2006., 2009.). Na Hrvatskim
studijima u Zagrebu redovito sudjeluje (od 2007.) predavanjima
u dva doktorska studija: Hrvatska kultura u ozračju humanizma,
renesanse i baroka (nositelj prof. dr. sc Stanislav Tuksar) i
Hrvatska kultura u ozračju prosvjetiteljstva, klasicizma,
predromantizma i romantizma (nositelj akademik Nikša Stančić).
Članica je Društva povjesničara umjetnosti i Matice hrvatske.
Popis značajnih radova 1. Horvat-Levaj, K. (2009). Barokna sakralna arhitektura –
u zadnjih pet godina tragom Eugenove crkve. U: Slavonija, Baranja i Srijem, vrela
europske civilizacije, II. sv. Zagreb: Galerija Klovićevi dvori,
335-342.
2. Horvat-Levaj, K. (2009). Nadbiskupska palača – zaboravljeni
spomenik dubrovačke barokne arhitekture. U: Sic ars
467
deprenditur arte, Zbornik u čast akademiku Vladimiru

Markoviću. Cvetnić, S., Pelc, M. i Premerl, D. (ur.). Zagreb, 265-
288.
3. Horvat-Levaj, K. (2007). Ranobarokno pročelje Crkve sv.
Katarine u Zagrebu – nedovršeni projekt s dva zvonika. U:
Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 91-110.
4. Horvat-Levaj, K. (2007). Tommaso Napoli u Dubrovniku. U:
Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću,
Zbornik radova međunarodnog simpozija 2003. u Splitu.
Prijatelj-Pavičić, I. i Marković, V. (ur.). Split, 31-52.
5. Horvat-Levaj, K. (2005). Barokne kuće s terasama u Cavtatu –
prilog istraživanju umjetničkih veza Dubrovnika i Boke
kotorske. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Zagreb, 29,
211-236.
Popis ostalih radova 1. Horvat-Levaj, K. (2004). Strani projektanti i domaća tradicija
relevantnih za u dubrovačkoj baroknoj arhitekturi. U: Zbornik 1. kongresa
izvođenje kolegija hrvatskih povjesničara umjetnosti. Pelc, M. (ur.). Zagreb, 75-84.
2.Horvat-Levaj, K. i Seferović, R. (2003). Barokna obnova
Kneževa dvora u Dubrovniku. U: Radovi Instituta za povijest
umjetnosti, 27, 163-183.
3. Horvat-Levaj, K. (2001). Barokne palače u Dubrovniku.
Zagreb – Dubrovnik.
468
Ime i prezime nositelja dr. sc. Mirko Jakić

kolegija
E-mail Mirko.jakic@st.htnet.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1954. Doktor znanosti. Radno iskustvo: trideset godina;
predavačko iskustvo: trideset godina; predavačko i mentorsko
iskustvo na poslijediplomskim studijima: mentor na Doktorskim
studijima filozofije Filozofskog fakuleta Sveučilišta u Zagrebu
Članstvo u strukovnim organizacijama: Hrvatsko filozofsko
društvo, American Philosophical Association.
Popis značajnih radova 1. Logika za prvostupničku razinu sveučilišnog obrazovanja
u zadnjih pet godina (udžbenik)
Popis ostalih radova 1. Filozofija o znanosti (znanstvena knjiga)

relevantnih za 2. Filozofija znanosti Hilaryja Putnama (Znanstvena knjiga)
izvođenje kolegija
Ostale kvalifikacije za Međunarodno priznat recenzent znanstvenih projekata i
izvođenje nastave doktorskih studija.
Voditelj znanstvenih projekata.
469
Ime i prezime nositelja dr. sc. Aleksandar Jakir

kolegija
E-mail ajakir@ffst.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1966. godine. Studij povijesti i slavistike na Sveučilištu
Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj. Na istom Sveučilištu
doktorirao 1997. godine. 1997.–1999. znanstveni suradnik na
katedri za Istočnoevropsku povijest Sveučilišta u Jeni. 1998.–
–1999. gost-predavač za predmet Povijest istočne Evrope na
Filozofskom fakultetu sveučilišta u Baselu u Švicarskoj. 1999.–
–2006. radi na katedri za Istočnoevropsku povijest Sveučilista u
Marburgu (Philipps-Universität Marburg). 2006.–2007. docent
na katedri za Istočnoevropsku povijest u Baselu, a od 1. ožujka
2007. g. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.
Sudjelovao na brojnim seminarima i znanstvenim skupovima.
Bavio se raznim temama iz povijesti jugoistočne i istočne Evrope
20. stoljeća (posebno Hrvatske, područja bivše Jugoslavije i
Sovjetskog Saveza), a posebno ga zanimaju socijalna povijest i
teorije nacionalizma.
Popis značajnih radova 1. Jakir, A. (2010). The status of ‘nationality’ in a ‘self-managed’

u zadnjih pet godina economy during the 1960s and 1970s in socialist Yugoslavia.
The Crisis of Socialist Modernity. China, the Soviet Union and
Yugoslavia in the 1970s. (članak prihvaćen za tisak).
2. Jakir, A. (2009). Dalmacija: Istočnojadranska regija s burnom
povijesti (Dalmatien: Region an der Adria mit bewegter
Geschichte). U: Ost-West Europäische Perspektiven, 1, 13-39.
3. Jakir, A. (2009). Mitološka slika partizana u socijalističkoj
Jugoslaviji i aktualne interpretacije „Narodnooslobodilačke
borbe“ 1941.- 45. (Der Partisanenmythos im sozialistischen
Jugoslawien und aktuelle Interpretationen des
„Volksbefreiungskrieges“ 1941-1945). U: Am Rande Europas?
Der Balkan – Raum und Bevölkerung als Wirkungsfelder
militärischer Gewalt. München: Izdanje Instituta za vojno-
povijesna istraživanja (Militärgeschichtliches Forschungsamt),
Chiari, B. i Groß, G. P. (ur.), 287-300.
4. Jakir, A. (2008). Von der Last des historischen Erbes:
Kosovo/Kosova (Teško breme povijesnog nasljeđa:
Kosovo/Kosova). U: Militärische Interventionen in Europa im
20. Jahrhundert, Timmermann, H. (ur.). LIT-Verlag Münster,
125-146.
5. Jakir, A. (2007). O nekim aspektima procesa oblikovanja
nacionalnih identiteta na primjeru Dalmacije između dva svjetska
470
rata. U: Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji,

Cipek, T. i Vrandečić, J. (ur.). Zagreb: Alineja, 127-139.
Popis ostalih radova 1. Jakir, A. (1999). Dalmacija između dvaju svjetskih ratova
relevantnih za (Dalmatien zwischen den Weltkriegen. Agrarische und urbane
izvođenje kolegija Lebenswelt und das Scheitern der jugoslawischen Integration). .
München: Oldenbourg-Verlag. (= Südosteuropäische Arbeiten
104), 534.
2. Tragedija Europe. Područje bivše Jugoslavije između nade i
rezignacije (Europas Tragik. Ex-Jugoslawien zwischen Hoffnung
und Resignation). (2003). Jakir, A. i Timmermann, H. LIT-
Verlag Münster.
3. Uredio: Stipe Zubanović, Hod s burom. Na Dupcima, po
Vruji, u Brelima i okolo. Split (Redak) 2008.
Ostale kvalifikacije za Dugogodišnji uspješno ocijenjen nastavni rad na više sveučilišta
izvođenje nastave
471
Ime i prezime nositelja dr. sc. Zdenka Janeković-Römer

kolegija
E-mail zjanekovic@hazu.hr
Ustanova nositelja Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1961. Diplomirala povijest i komparativnu književnost,
magistrirala 1991., a doktorirala 1997. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. 1987.–2004. radila na Odsjeku za povijest
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2004. radi
kao viši znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti
HAZU u Dubrovniku. Surađivala u nekoliko domaćih i
međunarodnih znanstvenih projekata. Usavršavala se na
bečkom sveučilištu – Institut für Wirtschafts und
Sozialgeschichte, zatim na Central European University u
Budimpešti te na Max-Planck Institut für Geschichte u
Göttingenu. Zamjenica predsjednika Hrvatskog nacionalnog
odbora za povijesne znanosti.
Popis značajnih radova 1. Janeković-Römer, Z. (2006). Dubrovnik and its First
u zadnjih pet godina Shepherd Tfrough the Changes in the Middle Ages.
Hortus Artium Medievalium, 12, 187-192.
2. Janeković-Römer, Z. (2006). Cardinal Bessarion and
Greek scholars in Renaissance Dubrovnik and Dalmatia.
U: E. Konstantinou (ur.). Der Beitrag der byzantinischen
Gelehrten zur abendlandishen Renaissance des 14. und
15. Jahrhunderts Philhellenische Studien, 12. 107-
121. Frankfurt am Main: Peter Lang:
3. Janeković-Römer, Z. (2006). Tko je pravi muž? Slučaj
biandrije u Dubrovniku 1489. Historični seminar, 5, 23-
40.
4. Janeković-Römer, Z. (2006). Obiteljska knjiga Andrije
Antojeva de Pozza (1569-1603). U: S. Jerše (ur.). Med
srednjo Evropo in Sredozemljem. Vojetov zbornik. 485-
497. Ljubljana: Založba ZRC.
5. Janeković-Römer, Z. (2007). Maruša ili suđenje ljubavi.
Bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika.
Zagreb: Algoritam.
6. Janeković-Römer, Z. (2007). On the influence of
Byzantine culture on Renaissance Dubrovnik and
Dalmatia. Dubrovnik Annals, 11, 7-24.
7. Janeković-Römer, Z. (2007). Osmanlis, Islam and
Christianity in Ragusan Chronicles (16th-17th Centuries).
U: E. Ivetić, D. Roksandić (ur.). Tolerance and
Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the
"Other" on the Borderlands, Eastern Adriatic and
472
beyond, 1500-1800. 61-79. Padova: Universita degli

Studi di Padova, Dipartimento di Storia, History,
Economy and Society.
8. Janeković-Römer, Z. (2008). Sveti Dujam i sveti Vlaho:
uporište metropolije i uporište Republike. U: A.
Marinković, T. Vedriš (ur.). 123-139. Hagiologija:
kultovi u kontekstu. Zagreb: Leykam international.
Popis ostalih radova 1. Janeković-Römer, Z. (1994). Rod i grad. Dubrovačka

relevantnih za obitelj od 13. do 15. stoljeća. Dubrovnik-Zagreb: Zavod
izvođenje kolegija za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zavod za
hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu.
2. Janeković-Römer, Z. (1999). Okvir slobode. Dubrovačka
vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-
Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku.
3. De Diversis, F. (2000). Dubrovački govori u slavu
ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. Z. Janeković-
Römer (ur.). Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku.
4. Janeković-Römer, Z. (2003). Višegradski ugovor: temelj
Dubrovačke Republike. Zagreb: Golden marketing.
5. De Diversis, F. (2004). Opis slavnoga grada Dubrovnika
1440. Z. Janeković-Römer (ur.). Zagreb: Dom i svijet.
6. Janeković-Römer, Z., Lonza, N. (1991). Dubrovački
Liber de maleficiis iz 1312-1313. godine. Radovi Zavoda
za hrvatsku povijest, 25, 173-228.
7. Janeković-Römer, Z. (1993). Stranac u
srednjovjekovnom Dubrovniku: između prihvaćenosti i
odbačenosti. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 26, 27-
37.
8. Janeković-Römer, Z. (1993/1994). Post tertiam
campanam. - Noćni život Dubrovnika u srednjem vijeku.
Otium 1/1, 6-13; Anali Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Dubrovniku, 32, 7-14.
9. Janeković-Römer, Z. (1995). Das Nachtleben Dubrovniks
im Mittelater. Historische Anthropologie,1, 100-111.
10. Janeković-Römer, Z. (1995/96). Pro anima mea et
predecessorum meorum. /The Death and the Family in
15th Century Dubrovnik. Otium, 3/1-2; Medium aevum
quotidianum, 35, 25-34.
11. Janeković-Römer, Z. (1996). Obitelj u Dubrovniku u
kasnomu srednjem vijeku i njezin teoretski odraz u djelu
Benedikta Kotruljevića. Zbornik međunarodnog
znanstvenog skupa “Dubrovčanin Benedikt Kotruljević,
hrvatski i svjetski ekonomist XV. Stoljeća”. 123-134.
Zagreb.
12. Janeković-Römer, Z. (1996). Javni rituali u političkom
diskursu humanističkog Dubrovnika. Radovi Zavoda za
hrvatsku povijest, 29, 68-86.
473
13. Janeković-Römer, Z. (1998). Priznanje krune svetog

Stjepana - izazov dubrovačke diplomacije. Zbornik
Diplomatske akademije, 3, 293-303.
14. Janeković-Römer, Z. (1998). The Recognition of
Hungarian Sovereignty – A Challenge for Ragusan
Diplomacy. Diplomacy of the Republic of Dubrovnik,
Diplomatic Academy Yearbook, 3, 309-317.
15. Janeković-Römer, Z. (1999). O poslaničkoj službi i
diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u 15.
stoljeću. Zbornik Diplomatske akademije, 4, 193-203.
16. Janeković-Römer, Z. (1999). Staleška uvjetovanost vlasti
u Dubrovačkoj Republici. Acta Histriae, 7, 215-232.
17. Janeković-Römer, Z. (2000). Dubrovački govori Filipa de
Diversis: kratka pouka o humanizmu. U: Z. Janeković
Römer (ur.). Filip de Diversis. Dubrovački govori u slavu
ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta. 9-49. Dubrovnik-
Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku.
18. Janeković-Römer, Z. (2002). Public Rituals in the
Political Discourse of Humanist Dubrovnik. Dubrovnik
Annals, 6, 7-44.
19. Janeković-Römer, Z. (2002). La legge come sopruso: Le
municipali e la vita privata nella Repubblica di
Dubrovnik a cavalloΒautorit moderna. Acta Histriae, 10,
265-283.
20. Janeković-Römer, Z. (2003). Nasilje zakona: Gradska
vlast i privatni život u kasno srednjovjekovnom i
ranonovovjekovnom Dubrovniku. Anali Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 41, 9-44.
21. Janeković-Römer, Z. (2004). Marija Gondola Gozze: La
querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku. U: A.
Feldman (ur.). Žene u Hrvatskoj: ženska i kulturna
povijest. 105-125. Zagreb: Ženska infoteka.
22. Janeković-Römer, Z. (2004). The orations of Philip
Diversi in honour of the Hungarian kings Sigismund of
Luxemburg and Albert of Hapsburg: Reality and rhetoric
in humanism. Dubrovnik Annals, 8, 43-79.
Ostale kvalifikacije za Sudjelovanje na poslijediplomskim studijima.
izvođenje nastave
474
Ime i prezime nositelja dr. sc. Jasna Jeličić Radonić

kolegija
E-mail Jasna.Jelicic.Radonic@ffst.hr

kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1952. Doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu (arheologija). 1976.–2006. radila kao viši konzervator
savjetnik u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u
Splitu. Od 2007. redoviti profesor na Odsjeku za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. Predaje na Odsjeku za
povijest. 1993.–2008. predavala na Umjetničkoj akademiji u
Splitu. Održala predavanja na poslijediplomskom studiju
Graditeljskog nasljeđa u Splitu, sudjeluje na Doktorskom studiju
povijesti umjetnosti i Doktorskom studiju arheologije na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Popis značajnih radova 1. Jeličić Radonić, J. (2008). Aurelia Prisca. Prilozi povijesti
u zadnjih pet godina umjetnosti u Dalmaciji, 41, 2005 – 2007, 5-25.
2. Jeličić Radonić, J. (2008). Tragovi carskog kulta u Saloni.
U: Znakovi i riječi 2. Signa et litterae II. Zbornik projekta
Mythos – cultus – imagines deorum. Zagreb, 83-104.
3. Jeličić Radonić, J. (2009). Genre Sculpture in Salona. Xe
Colloque international sur l’Art Provincial Romain, Arles
et Aix-en-Provence 21-23 Mai 2007. Arles, 219-226.
4. Jeličić Radonić, J. (2009). The Cult of the Salona Martyrs
in the Amphitheatre. Hortus Artium Medievalium 15.
Zagreb – Motovun, 55-62.
5. Jeličić Radonić, J. (2009). Dioklecijan i salonitanska Urbs
orientalis. Diocletian and the Salona Urbs Orientalis.
Dioklecijan, tetrarhija i Dioklecijanova palača. O 1700.
obljetnici postojanja. Split, 307-333.
6. Jeličić Radonić, J. (2009). Porphyra Workshop in Pharos.
Histria Antiqua, 18/1, Pula, 445-452.
Popis ostalih radova 1.Pharos – antički grad, Zagreb 1995.
relevantnih za 2.Novi urbanistički elementi antičkog grada Farosa, Opuscula
izvođenje kolegija Archaeologica 23-24, Zagreb 1999-2000, 31-49.
3. Pharos – citta antica. Nuove scoperte archeologiche dalla
Faros Greca ed Ellenistica, Grčki utjecaj na istočnoj obali
Jadrana, Split 2002, 221-240.
4. The Foundation of the Greek City of Pharos on the Island of
Hvar, Illyrica antiqua, In memoriam Duje Rendić-Miočević,
Zagreb 2005, 315-328.
475
5. Krstionički sklop salonitanske katedrale, Znakovi i riječi

(Signa et litterae), Zagreb 2002, 109-121.
6.Salona, the Urbs Orientalis, Hortus Artium Medievalium 12,
Zagreb-Motovun 2006, 43-54.
7.Salona at the Time of Bishop Hesychius, Hortus Artium
medievalium 13, Zagreb-Motovun 2007, 13-24.
8.Natpis carice Faustine iz zvonika splitske katedrale, VAPD
100, Split 2007, 49-61.
476
Ime i prezime nositelja dr.sc. Srećko Jurišić

kolegija
E-mail sjurisic@ffst.hr / sreckojurisic@gmail.com
Ustanova nositelja Filozofski Fakultet Sveučilišta u Splitu
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u Svibanj 2010.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1979. Diplomirao na Fakultetu za strane jezike Sveučilišta
“G. D’Annunzio” u Chietiju – Pescari 2004. godine talijanski jezik i
književnost i španjolski jezik i književnost. U veljači 2009. godine,
pri istom fakultetu, obranio je i doktorat. Od 2004. asistent na
Sveučilištu “G. D’Annunzio” u Chietiju – Pescari; u istom periodu
predavao je u nekoliko srednjih škola u Italiji; od 2007. vanjski
suradnik Odsjeka za talijanski jezik i književnost Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu; od 2009. zaposlen pri istom Fakultetu,
prvo u zvanju višeg asistenta pa onda u zvanju docenta. Trenutno
zamjenik pročelnika na Odsjeku za Talijanski jezik i književnost te
ECTS koordinator Odsjeka. Sudjelovao u brojnim međunarodnim
projektima i jedan od nositelja Erasmus ugovora sa Sveučilištem u
Chietiju – Pescari. Član je A.D.I (Associazione degli italianisti
italiani), A.I.P.I (Associazione Internazionale dei Professori
d’Italiano), C.I.S.V.A. (Centro Interuniversitario di Studi sul
Viaggio Adriatico), C.S.A (Centro per la Storia dell’Adriatico). U
uredništvu dvojezične revije Adriatico/Jadran. Sudjelovao u
organizaciji više međunarodnih skupova.
Popis značajnih radova 1. Jurišić, S. (2010). Roma città azienda. "Cinacittà" di Tommaso
u zadnjih pet godina Pincio. Narrativa, 32, 199- 220.
2. Jurišić, S. (2009). D'Annunzio e il mito moderno: la riscrittura
del mito di Faust. Critica letteraria, 144, 441-454.
3. Jurišić, S. (2009). Le dinamiche dannunziane del riso. «Le
novelle della Pescara». Studi medievali e moderni, 1, 26-51.
4. Jurišić, S. (2008). Influenze italiane nel teatro croato nel primo
Novecento. Adriatico contemporaneo. Rotte e percezioni del
mare comune tra Ottocento e Novecento. Trinchese, S. i
Caccamo, F. (ur.). Milano: Franco Angeli, 230-250.
5. Marasović-Alujević, M i Jurišić, S. (2010). Introduzione alla
fonologia e alla morfologia della lingua italiana. Split:
Sveučilište u Splitu.
Popis ostalih radova 1. Jurišić, S. (2009). Attorno a una "commedia" dannunziana:
relevantnih za "English spoken". Rivista di letteratura teatrale, 2, 75-80.
izvođenje kolegija 2. Jurišić, S. (2009). Le declinazioni dannunziane del mito di
Don Giovanni. Bollettino di Italianistica, 2, 199-225.
3. Jurišić, S. (2008). Il segreto e lo svelamento. La poetica del
segreto nella novellistica dannunziana. Sincronie.Rivista
semestrale di letterature, teatro e sistemi di pensiero, 24, 103-
117.
477
Ostale kvalifikacije za Sudjelovao je u brojnim međunarodnim projektima i jedan je od

izvođenje nastave nositelja Erasmus ugovora sa Sveučilištem u Chietiju – Pescari;
U uredništvu je dvojezične revije Adriatico/Jadran. Sudjelovao
je u organizaciji više međunarodnih skupova.
478
Ime i prezime nositelja dr. sc. Dunja Jutronić

kolegija
E-mail dunja.jutronic@ri.htnet.hr
Ustanova nositelja Filozofska fakulteta u Mariboru, Slovenija
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 1982
zvanje
Kratki životopis Rođena 1943. Obrazovanje: Filološki fakultet u Beogradu, zatim
Pennsylvania State University gdje je stekla nazive MA (1969) i
PhD (1971) na Odsjeku za lingvistiku. Radno iskustvo: Institut
za lingvistiku u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zadru do 1993., a
sada Filozofski fakultet u Mariboru (honorarno radi u Rijeci i u
Splitu). Cornell University (Fulbrightova stipendija 1986./'87.).
Predavačko iskustvo: niz godina predaje kolegije iz jezika,
lingvistike i filozofije jezika. Predavačko i mentorsko iskustvo na
poslijediplomskim studijima: Radi na doktorskom studiju u
Mariboru. Članstvo u strukovnim organizacijama: HFD, HDPL,
ESSE.
Popis značajnih radova 1. Jutronić, D. (2008). Reference borrowing and the role of
u zadnjih pet godina descriptions. Croatian journal of philosophy, 8, 24, 349-360.
2. Jutronić, D. (2007). Nove hipoteze o izvoru jezika. Analiza
(Ljubl.), 11, 3, 121-135.
3. Jutronić, D. (2007). Platonism in linguistics. Croatian journal
of philosophy, 7, 20, 163-176.
4. Jutronić, D. (2006). Is reference borrowing a causal process?.
Croatian journal of philosophy, 6, 16, 41-49.
5. Jutronić, D. (2005). Chomsky amongst the philosophers.
Croatian journal of philosophy, 5, 15, 423-431.
Popis ostalih radova 1. Jutronić, D. (2010). Spliski govor: od vapora do trajekta: po
relevantnih za čemu će nas pripoznavat (Biblioteka Skalić, sv. 10). Split:
izvođenje kolegija Naklada Bošković.
2. Jutronić, D. (2009). Udio lokalnoga govora u svakodnevnoj
komunikaciji. Lingvistika javne komunikacije: sociokulturni,
pragmatički i stilistički aspekti. Brdar, M. i Omazić, M.
(ur.). Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku;
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera,183-192.
3. Jutronić, D. (2006-2007). Dedialectalisation : why some
featurs resist it longer than others?. International Conference to
Mark the 75th Anniversary of the English Department, English
Language and Literature Studies: Interfaces and Integrations,
Belgrade, 10-12 December 2004. Rasulić, K., Trbojević, I. i
Paunović, Z. (ur.). ELLSII75 proceedings. Belgrade: University,
Faculty of Philology, 1, 479-487.
4. Jutronić, D. (2004). Što je ostalo od splitskog čakavskog
dijalekta?. Riječki filološki dani: zbornik radova s
479
Međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani

održanoga u Rijeci od 14. do 16. studenoga 2002. Lukežić, I.
(ur.). Rijeka: Filozofski fakultet.
5. Magner, T. F., Jutronić, D. (2006). Rječnik splitskog govora -
A dictionary of Split dialect. Zagreb: Durieux; Dubrovnik:
Dubrovnik University Press.
480
Ime i prezime nositelja dr. sc. Vicko Kapitanović

kolegija
E-mail Vicko.Kapitanovic@public.carnet.hr
Zvanje nositelja Izvanredni profesor u mirovini
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1944. Obrazovanje, lic. theol., dr. hist. eccl., arhivar
paleograf. Radno iskustvo: nastavničko, znanstveno-istraživačko,
uredničko, arhivarsko, bibliotekarsko. Predavačko iskustvo:
sveučilišta u Rimu, Splitu i Mostaru. Predavačko i mentorsko
iskustvo na poslijediplomskim studijima: predavačko.
Popis značajnih radova 1. Hrvatski franjevački biografski leksikon. (2010). Hoško,
u zadnjih pet godina F. E., Ćošković, P. i Kapitanović, V. (ur.). Zagreb:
Leksikografski zavod.
2. Kapitanović, V. (2009). Franjevačko filozofsko učilište u
Omišu i latinski rukopisni priručnici do austrijske obnove
školstva (1755-1827). Prilozi za istraživanje hrvatske
filozofske baštine, 35, 1-2 (69-70), 301-340.
3. Kapitanović, V. (2008). Il ruolo dei francescani per la
conservazione del cristianesimo nelle terre dell’Europa
sud-orientale (in particolare nella Bosnia) sotto
l’occupazione ottomana, Storia religiosa di Croazia e
Slovenia (a cura di L. Vaccaro). Milano.
4. Kapitanović, V. (2006). Ilirik u odrazu kršćanske
knijževnosti. Split.
5. Kapitanović, V. (2006). Kršćanska arheologija. Split.
Popis ostalih radova 1.– Hrvatski franjevac Jakov Pletikosa povjesničar [u naslovu
relevantnih za pogrešno: putopisac] Svete zemlje, Zbornik Franje
izvođenje kolegija kroz Emanuela Hoška [Teološki radovi, 49], Zagreb-Rijeka,
zadnjih pet godina 2006., 253-261.
2.– Franjevci: stvaraoci i čuvari kulturne baštine, Dalmatinska
Zagora nepoznata zemlja Galerija Klovićevi dvori,
Jezuitski trg 4, 4. rujna-21 listopada 2007[ katalog] 343-
349.
2. – Rastrgansot i jedinstvo hrvatske crkve u XVIII. stoljeću,
Hrvatska misao (Sarajevo), 11 (2007), br. 4 (45), nova
serija sv. 32, str. 169-178.
3.– Skradinski biskupi i građevine u porječju Krke u 18. stoljeći
prema arhivskim spisima, Godišnjak Titius, 1 (1208) br. 1,
33-52.
4.– Treći red sv. Franje i picokare sv. Ciprijana, Stoljetna baština
školskih sestara franjevaka Krista kralja Provincije
Presvetoga srca Isusova Split, 1904.-2004. (ur. M. P.
481
Vučemilo i N. Radinović), Split 1909. 27-52.

5.– Društveno-religiozne prilike u Dalmaciji u drugoj polovici
XVII. stoljeća, Majka klara Žižić i njezina družba, 1706.-
2006. (ur. T. Zemljić), Šibenik 2009.,165-181.
Ostale kvalifikacije za Višedesetljetno bavljenje religiozno-društvenom problematikom.

izvođenje nastave Usp. Hrvatski biografski leksikon, Zagreb, 42-44.
482
Ime i prezime nositelja dr. sc. Branko Kirigin

kolegija
E-mail branko.kirigin@st.htnet.hr
Ustanova nositelja Arheološki muzej u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja Docent, znanstveni savjetnik
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1947. Diplomirao arheologiju na Filozofskom fakultetu u
Beogradu 1971. godine. Zahvaljujući Grgi Novaku 1972.–1974.
radi kao asistent u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku
nakon čega prelazi u Arheološki muzej u Splitu gdje je danas
muzejski savjetnik i gdje vodi brigu o grčkoj i helenističkoj
zbirci. Bio direktor Muzeja 1982.–1987. godine. U istom
razdoblju bio glavni urednik „Vjesnika za arheologiju i historiju
dalmatinsku“. Doktorirao 2000. na Filozofskom fakultetu u
Zadru. Njegovo glavno polje interesa su grčka kolonizacija
Dalmacije, domorodačke željeznodobne zajednice, grčka i
helenistička keramika, zaštita spomenika i krajolika. O 2006.
godine na Filozofskom fakultetu u Splitu, održava izborni
predmet „Grčka civilizacija na Jadranu“. Bio kreator i ko-
direktor međunarodnog arheološkog projekta Hvar – arheologija
mediteranskog predjela (od 1982.) i Projekt Jadranski otoci (od
1993.). S Božidarom Slapšakom vodi projekt Chora Pharou
(Starogradsko polje). Vršio je iskopavanja i vodi terenski pregled
na otocima Hvaru, Braču, Šolti, Visu, Biševu, Svecu, Palagruži i
na rtu Ploča kod Rogoznice gdje je sa suradnicima otkrio
materijalne ostatke Diomedovih svetišta, poznatog grčkog junaka
iz Trojanskog rata. Autor i suautor 6 knjiga i preko 70 radova, od
kojih su neki objavljeni u stranim časopisima i izdanjima.
Doktorat o Farosu objavljen mu je 2006. u Oxfordu. Sudjelovao
referatima na 26 konferencija i kongresa, većinom u inozemstvu.
Autor više izložbi i dviju stalnih postava: Issa – otok Vis u
helenističko doba u gradu Visu i Palagruža – otok među
zvijezdama – Diomedov otok u Komiži na otoku Visu. Od 2004.
glavni istraživač projekta Grčka i helenistička keramika od 6. do
1. st. pr. Kr u srednjoj Dalmaciji (projekt br. 0258004) kojeg je
financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Od
2007. glavni istraživač projekta Adrias Kolpos: ekonomija i
identitet Ilira i Grka na srednjodalmatinskom otočju kojeg
financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (projekt
br. 244-2440820-0810). Dosada održavao predavanja na
sveučilištima u Londonu, Oxfordu, Durhamu, Newcastleu,
Parizu, Berlinu, Padovi, Ravenni i Lecce. Godine 2008. izabran u
zvanje znanstvenog savjetnika i za docenta Filozofskog fakulteta
u Splitu. 2009. postao zamjenik ravnatelja Centra Studia
483
Mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu i zamjenik

predsjednika Upravnog vijeća Agencije za upravljanje
Starogradskim poljem (Chora Pharou) u Starom Gradu na otoku
Hvaru. Trenutno mentor jednom doktorskom kandidatu i
komentor trojici doktorskih kandidata.
Popis značajnih radova 1. Kirigin, B., Vučetić, M., Johnston, A. i Lušić, Z. (2009).
u zadnjih pet godina Palagruža - The Island of Diomedes - and Notes on
Ancient Greek Navigation in the Adriatic. U: The
Connecting Sea: Maritime interactions in Adriatic
Prehistory. Oxford, 137-155.
2. Grčka i helenistička zbirka u stalnom postavu
Arheološkog muzeja u Splitu. (2008). Split.
3. Araheological Heritage of Vis, Biševo, Svetac, Palagruža
and Šolta. (2006). Kirigin, B. i Gaffney, V. (ur.).Oxford.
4. Kirigin, B. (2006). Pharos, the Parian Settlement in
Dalmatia. A study of a Greek colony in the Adriatic.
Oxford: Archaeopress.
5. Kirigin, B., Katunarić, T. i Šešelj, L. (2005). Amfore i
fina keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje
Dalmacije: preliminarni ekonomski i socijalni
pokazatelji. VAHD 98. Split, 7-24.
Popis ostalih radova 1. - Issa, grčki grad na Jadranu, Zagreb 1996.

relevantnih za 2. Arheološka baština otoka Brača, Brački zbornik 21, Supetar
izvođenje kolegija 2004. (urednik zajedno s N. Vujnovićem)
3. The Greeks in Central Dalmatia: Some new Evidence, u:
Greek Colonists and Native Populations (ur. J.-P. Desceudres),
Oxford/Camberra l990, 291-321.
4. The Greeks in Central Dalmatia, u: L. Braccesi i S. Graciotta
(urednici), La Dalmazia e l’altra sponda - problemi di
archaiologhia adriatica, Firenze 1999, 148-164.
5. The Greek background, u: Dalmatia, - Research in the Roman
Province 1970-2001, Papers in honor of. J. J. Wilkes, BAR IS
1576, Oxford 2006, 17-26.
484
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ljiljana Kolešnik

kolegija
E-mail ljkoles@hart.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja docent/viši znanstveni suradnik
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 27.05.2009
zvanje
Kratki životopis Rođena 1959. Obrazovanje: doktorat povijesti umjetnosti,
magisterij informacijskih znanosti, diploma povijesti umjetnosti i
komparativne književnosti. Radno iskustvo: kustosica u galeriji
Antuna Augustinčića (1987.-1988.); zaposlenica Instituta za
povijest umjetnosti (1990. -). Predavačko iskustvo: predavačica
na Odsjeku za povijest umjetnosti filozofskog fakulteta u Splitu
(2006.-); gostujuća predavačica na diplomskom studiju povijesti
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu (2005./2009.);
predvačica na diplomskom studiju Odsjeka za povijest
umjetnosti Filozofskog Fakulteta u Zagreb (2005./2007.);
predavačica na diplomskom studiju ALU, Zagreb (2008.-);
predavačica u Centru za ženske studije (1996.-2003.).
studijima: predavačica na postdiplomskom, odnosno doktorskom
studiju Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu (2003.-), mentorica jednom (povijest umjetnosti) i
komentorica dva doktorata (povijest umjetnosti-kulturalni studiji;
povijest umjetnosti-filozofija) na Filzofskom fakultetu u
Zagrebu. Članstvo u strukovnim organizacijama: Društvo
povjesničara umjetnosti Hrvatske, Modenrnist Studies
Association, Art History Association, College Art Association.
Popis značajnih radova 1. Kolešnik, LJ. (2009). Delays, Overlaps, Irruptions:
u zadnjih pet godina Croatian Art of 1950's and 1960's. U: Different Modernisms,
Different Avant-gardes. Problems in Central and Eastern
European art after World War II. Helme, S. (ur.). Tallinn:
KUMU.
2. Kolešnik, Lj., Prelog, P. i Kraševac, I. (2008). Akademija
likovnih umjetnosti u Münchenu i hrvatsko slikarstvo/ Die
Akademie der Bildenden Künste in Muenchen und die
kroatische Malerei. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti.
3. Kolešnik, Lj. (2006). Dangerous Liaisons: The Relation
between Art and Socialist State - Croatian Experience of the
1950s. Local Strategies. International Ambitions. Modern Art
and Central Europe 1918-1968. Lahoda, V. (ur.). Prague:
Artefactum/ Institute of Art History of the Czech Academy of
Sciences.
4. Kolešnik, Lj. (2006). Između Istoka i Zapada: hrvatska
umjetnost i likovna kritika 50-godina. Zagreb: Institut za
povijest umjetnosti.
485
5. Kolešnik, Lj. (2005). Umjetničko djelo kao društvena

činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti. Zagreb:
Institut za povijest umjetnosti.
Popis ostalih radova 1. Art and Ideology. The Nineteen-fifties in a Devided Europe.
relevantnih za (2004). (ur.). Zagreb: Association of Croatian Art Historians.
izvođenje kolegija 2. Kolešnik, Lj. (2001). Utjecaj kulturalnih teorija na povijesti
umjetnosti kao znanstvenu discipline. U: Zbornik I. Kongresa
povjesničara umjetnosti hrvatske. Pelc, M. (ur.). Zagreb: Institut
za povijest umjetnosti/Društvo povjesničara umjetnosti hrvatske.
3. Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti.
Izabrani tekstovi. (1999). (ur.). Zagreb: Centra za ženske studije.
Ostale kvalifikacije za Dugogodišnje istraživačko iskustvo
izvođenje nastave
486
Ime i prezime nositelja dr. sc. Slavko Kovačić

kolegija
E-mail skovacic@kbf-st.hr
Ustanova nositelja KBF-a Sveučilišta u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja Redoviti profesor u mirovini
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 1. V. 2005.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1938. Umirovljeni redoviti profesor KBF-a Sveučilišta u
Splitu i arhivist Nadbiskupskog arhiva u Splitu. Predaje na
poslijediplomskom studiju KBF-a u Zagrebu – specijalizaciji iz
crkvene povijesti. Sudjelovao na 50-ak znanstvenih skupova u
Hrvatskoj i inozemstvu, sam i s drugima priredio dva izdanja
povijesnih vrela iz Vatikanskoga arhiva, objavio 80-ak izvornih
znanstvenih radova od čega nekoliko knjiga, 135 znanstveno-
-popularnih članaka i priopćenja, s kritičkim osvrtima,
prikazima knjiga, nekrolozima i leksikografskim člancima
ukupno 366 naslova.
Popis značajnih radova 1. Kovačić, S. (2006). Marko Antun de Dominis na čelu
u zadnjih pet godina Splitske crkve. U: Marko Antun de Dominis splitski nadbiskup,
teolog i fizičar: Zbornik radova znanstvenoga skupa održanog
od 16. do 18. rujna 2002. godine u Splitu. Tudjina, V. (ur.).
Split, 41-78.
2. Kovačić, S. (2005). Bisko i Bišćani od 16. do 18. stoljeća.
Na granicama riječi: Zbornik u čast mons. Drage Šimundže.
Split, 541-576.
3. Mardešić, A. V. i Kovačić, S. (prir.). (2005). Papinski
pohoditelji dalmatinskih biskupija Augustin Valier, Mihovil
Priuli, Oktavijan Garzadori i spisi njihovih vizitacija. U: Spisi
apostolskih vizitacija Hvarske biskupije iz godina 1579.,
1602./1603. i 1624./1625. Split, 13-52. (Sažetije na
talijanskom: I tre vizitatori apostolici delle diocesi dalmate
Agostino Valier, Michele Priuli, Ottaviano Garzadori e gli atti
delle loro visite, ondje, 653-671).
Popis ostalih radova - Omišanin Ivan (Ive) Nikola Bugardelli i njegova Biblija na
relevantnih za hrvatskom jeziku [2. prerađeno i dopunjeno izdanje], Omiški
izvođenje kolegija ljetopis. Župa sv. Mihovila Arkanđela u Omišu, 2, 2003., str. 5.
- 36.;
- Glagoljaši Splitske nadbiskupije u Lici i Kordunu, Riječki
teološki časopis 12, 2004., l, str. 250. - 265, u: F. E. Hoško
(uredio), Prošlost obvezuje. Povijesni korijeni Gospićko-
senjske biskupije, Rijeka, 2004., 271. - 293.;
- Župa Svih svetih u Neoriću do sredine 19. stoljeća, Zbornik o
Zagori, knj. 7 - Zbornik radova Neorić - Sutina, Split, 2004. P.
O. str. 3. - 66.; Toma Arhiđakon, promicatelj crkvene obnove, i
splitski nadbiskupi, osobito njegovi suvremenici, u: M.
Matijević - Sokol - O. Perić (priredile), Toma Arhiđakon i
487
njegovo doba. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog

25. - 27. rujna 2000. godine u Splitu, Split, 2004., str. 41. - 75.;
- Crkva u vrijeme katoličke obnove, suautorstvo s F. E.
Hoškom, u: I. Golub (uredio), Hrvatska i Europa — Kultura,
znanost i umjetnost, III., Zagreb, 2003., str. 165. - 186.;
- Splitsko-makarski biskup Filip Franjo Nakić (1889.-1910.)
prema glagoljanju i glagoljašima, u: M.-A. Diirrigl, M.
Mihaljević i F. Velčić (uredili), Glagoljica i hrvatski
glagolizam. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog
skupa u povodu 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50.
obljetnice Staroslavenskog instituta (Zagreb - Krk 2. - 6.
listopada 2002.). Izdali Staroslavenski institut i Krčka
biskupija: Zagreb – Krk, 2004., str. 89. - 111.;
Ostale kvalifikacije za Sudjelovao je s izlaganjima na pedesetak znanstvenih skupova u
izvođenje nastave domovini i inozemstvu, osobito s temama iz povijesti hrvatskoga
glagoljaštva, dalmatinskih biskupija i crkvenoga školstva.
488
Ime i prezime nositelja dr. sc. Sandra Križić Roban

kolegija
E-mail sandra.krizic@zg.htnet.hr
Ustanova nositelja Institut za povijest umjetnosti
kolegija
Zvanje nositelja docent, znanstveni suradnik
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 2005. (2010.) - naslovno nastavno zvanje, (2008.) - docentica
zvanje
Kratki životopis Rođena 1962. Diplomirala 1989., magistrirala 1997, doktorirala
2002. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila kao
samostalna likovna kritičarka, a od 1992. zaposlena na Institutu
za povijest umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala kao istraživač na
nekoliko projekata, predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti
Filozofskog fakulteta u Splitu. Članica Hrvatske sekcije AICA i
Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Popis značajnih radova 1. Križić Roban, S. (2007). Kontekst. U: K. Purgar (ur.).
u zadnjih pet godina Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti. 50-61. Zagreb: Art
magazin Kontura.
2. Križić Roban, S. (2008). Tražeći mjesto za zaborav./
Seeking for a Place of Oblivion. Zagreb: Umjetnički
paviljon.
3. Križić Roban, S. (2009). Dubrovački spomenici za
pohvalu i pokudu. Sic Ars Deprenditur Arte. Zbornik u
čast Vladimira Markovića, 319-330.
4. Križić Roban, S. (2009). Nenad Roban: Nepoznato
mjesto (Unknown Site). Zagreb: Muzej za umjetnost i
obrt. ISBN 978-953-7641-03-0
5. Križić Roban, S. (2009). Prisvajanje zaborava./Die
Aneignung des Vergessens./Appropriation of Oblivion.
Zlatko Kopljar K12/K13. Light Tower. 34-63. Zagreb:
Muzej suvremene umjetnosti; Graz: Kulturzentrum bei
den Minoriten.
Popis ostalih radova 1. Križić Roban, S. (2004). Pred zidom: strah od praznine –
relevantnih za teorijski prilozi suvremenoj raspravi o problematici javne
izvođenje kolegija plastike. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28, 366-
377.
2. Križić Roban, S. (2007). Povej mi, kar vidiš. Borec, LIX,
644-647, 257-277.
3. Križić Roban, S. (2007). Tendencies in Visual Research.
Bit International - [Nove] Tendencije: Computer and
Visual Research. Zagreb 1961 – 1973. Camera Austria,
99, 77-78.
4. Križić Roban, S. (2008). Dvostruka igra (Nothing Else
Matters). Krištofić&Bachrach – Fotografije. Zagreb:
Fortuna.
5. Križić Roban, S. (2009). Reafirmacija grada (Reasserting
the City). Život umjetnosti, 82, 66-81.
489
Ostale kvalifikacije za Modernizam i njegovi korijeni, te historizacija događaja u

izvođenje nastave nastajanju osnovni su znanstveni interes dr. sc. Sandre Križić
Roban. Trajno je posvećena temama stvaranja suvremenoga
grada. Više od 20 godina kontinuirano prati razne oblike
suvremene umjetničke prakse, oblike novih izražajnosti;
fotografiju. Od 2000. godine glavna je i odgovorna urednica
časopisa Život umjetnosti koji je za njezina mandata stekao
međunarodne reference i kvalifikacije (Art&Humanities Citation
Index). Dobitnica je Nagrade AICA-e (Međunarodnog udruženja
likovnih kritičara) 2006. godine.
490
Ime i prezime nositelja dr. sc. Mislav Kukoč

kolegija
E-mail mkukoc@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 21. lipnja 2007.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1952. Obrazovanje: diplomirao filozofiju i sociologiju,
magistrirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Usavršavanje na Interuniverzitetskom centru u
Dubrovniku i na Woodrow Wilson Centre for Scholars u
Washingtonu. Radno iskustvo: srednjoškolski profesor u Krapini
i Zagrebu, nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zadru, viši
znanstveni suradnik - voditelj projekta na Institutu društvenih
znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu i Splitu, pomoćnik ministra
vanjskih poslova u zvanju veleposlanika u MVPRH te
opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u BiH, izvanredni
profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu. Predavačko
iskustvo: Filozofski fakultet u Zadru, Hrvatski studiji Sveučilišta
u Zagrebu, Interuniverzitetski centar u Dubrovniku, Diplomatska
akademija MVPRH u Zagrebu, Visoka škola za organizaciju i
upravljanje u Zaprešiću, Filozofski fakultet u Splitu. Gost
profesor: Loyola University New Orleans, Universität der
Bundeswehr München, Sapporo University Japan.
studijima: ko-direktor i predavač međunarodnog
poslijediplomskg tečaja Future of Religion na
Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Predavač i voditelj
kolegija Kultura u međunarodnim odnosima na
poslijediplomskom studiju Kultura i društvo Sveučilišta u Zadru.
Predavač na Poslijediplomskom specijalističkom studiju
Medicinsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu:
kolegij Bioetika u Hrvatskoj u sklopu predmeta Integrativna
bioetika. Članstvo u strukovnim organizacijama: Predsjednik
Hrvatskog filozofskog društva 2006.-2007. Predsjednik Odbora
za međunarodnu suradnju HFD. Član Hrvatskog nacionalnog
povjerenstva za suradnju s UNESCO-om 2001.-2005. Suosnivač
Hrvatskog bioetičkog društva, dopredsjednik 2009.-2010. Član
Upravnog odbora Međunarodne federacije filozofskih društava
(CDFISP).
Popis značajnih radova 1. Kukoč, M. (2010). Liberale Demokratie versus neoliberale
u zadnjih pet godina Globalisierung. U: Religion als Lebensmacht / Hrsg. v. Jochen
Bohn und Thomas Bohrmann. Leipzig: Evangelische
Verlagsanstalt, 181-194.
2. Kukoč, M. (2009). Liberal Philosophy and Globalization.
Synthesis philosophica, 24, 47(1), 65-78.
491
3. Kukoč, M. (2009). Mediteranski korijeni globalizacije. U:

Filozofija Mediterana. Kukoč, M. (ur.). Hrvatsko filozofsko
društvo: Zagreb; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 31-40.
3. Kukoč, M. (2009). O najboljem ustroju mediteranskog polisa.
Filozofska istraživanja, 29, 116 (4), 641-656.
5. Kukoč, M. (2007). Ethics and Religion: From Modern
„Aufhebung“ to Post-Modern Revival. U: The Future of
Religion: Toward a Reconciled Society. Ott. M. R. (ur.). Leiden -
Boston: Brill.
Popis ostalih radova 1. Kukoč, M. i Jurić, H. (2007). Contemporary Croatian
relevantnih za Philosophy. U: Philosophy Worldwide: Current Situation.
izvođenje kolegija Materials for the International Cooperation and Philosophical
Encounters (2. izdanje). International Federation of
Philosophical Societies (FISP). Riga: University of Latvia, 102-
115.
2. Kukoč, M. (1998). Kritika eshatologijskog uma: problem
otuđenja i hrvatska filozofija prakse. Zagreb: Kruzak.
3. Kukoč, M. (1997). Enigma postkomunizma. Zagreb: Hrvatsko
4. Kukoč, M. (1988). Usud otuđenja. Zagreb: Hrvatsko
Ostale kvalifikacije za Voditelj znanstveno-istraživačkog projekta MZOŠ „Hrvatski
izvođenje nastave identitet i multikulturalnost Mediterana u doba globalizacije“ na
Institutu društvenih znanosti 'Ivo Pilar'.
492
Ime i prezime nositelja dr. sc. Bruna Kuntić Makvić

kolegija
E-mail bkm@ffzg.hr
Ustanova nositelja Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1952. Diplomirala na Filozofskome fakultetu u
Zagrebu u akad. g. 1976./'77. kao prof. arheologije i klasične
filologije. Na diplomskome studiju Odsjeka za povijest istoga
fakulteta položila opću i nacionalnu povijest u starom i
srednjemu vijeku, pomoćne povijesne znanosti i metodologiju
historije te magistrirala 1985. (mag. znanosti iz područja
povijesti) i doktorirala 1988. (dr. znanosti iz područja
povijesnih znanosti). Bavi se poviješću Grčke i Rima, starom
poviješću hrvatskih zemalja, hrvatskom latinističkom
historiografijom i nekim segmentima povijesti hrvatskoga
školstva.
Popis značajnih radova 1. The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia:
u zadnjih pet godina Pannonia I. (2003). Šašel-Kos, M., Scherrer, P., Kuntić-
Makvić, B. i Borhy, L. (ur.). Ljubljana: Narodni muzej
Slovenije.
2. The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia:
Pannonia II. (2004). Šašel-Kos, M., Scherrer, P., Kuntić-
Makvić, B. i Borhy, L. (ur.). Ljubljana: Narodni muzej
Slovenije.
3. Kuntić-Makvić, B. i Olujić, B. (20023). Mali pojmovnik
stare povijesti, ispitno pomagalo. Zagreb: Odsjek za
povijest Filozofskoga fakulteta.
4. Kuntić-Makvić, B. i Olujić, B. (2004). Mali pojmovnik
stare povijesti, ispitno pomagalo. Zagreb: FF Press4.
Popis ostalih radova 1. Kuntić-Makvić, B. (2003). Područje rimskog Ilirika uoči
relevantnih za dolaska Hrvata. U: Povijest Hrvata I: Srednji vijek.
izvođenje kolegija Šanjek, F. i Mirošević, F. (ur.). Zagreb: Školska knjiga,
11.
2. Kuntić-Makvić, B. (2003). Scriptores – Pisci. U: Suić, M.
Antički grad na istočnom Jadranu. Šegvić, M. (ur.).
Zagreb: Golden marketing, 398-457.
3. Kuntić-Makvić, B. (2002). Les Romains et les Grecs
adriatiques. U: Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana:
Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog 24. do
26. rujna 1998. godine u Splitu – Greek Influence along
the east adriatic Coast: Proceedings of the International
Conference held in Split grom Semptember 24th to 26th
1998. Cambi, N., Čače, S. i Kirigin, B. (ur.). Split:
493
4. Kuntić-Makvić, B. (2001). Ljepokosa Korkira.

Arheološka istraživanja na području otoka Korčule i
Lastova. Čečuk, B. (ur.). [Izdanja HAD 20]. Zagreb:
Hrvatsko arheološko društvo, 7, 169-181.
5. Kuntić-Makvić, B. (2000). Klassische texte im
Geschichtsunterricht. U: Slika antike u novovjekovlju –
L’imagine dell’antichità nella ricezione moderna –
L’image de l’antiquité à l’époque moderne – Das Bild er
Antike in der Neuzeit – The Image of Antiquity in Modern
Times, Colloquium didacticum XVI Zagrabiense, Zbornik
radova s međunarodnoga skupa Zagreb, 2 . -5. V. 1997.
Perić, O. (ur.). Zagreb: L&G – Odsjek za klasičnu
filologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu – Hrvatsko
društvo klasičnih filologa, 254-256.
Ostale kvalifikacije za Sudjelovanje na poslijediplomskim studijima Sveučilišta u
izvođenje nastave Zagrebu
494
Ime i prezime nositelja dr. sc. Maslina Ljubičić

kolegija
E-mail mljubici@ffzg.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1955. Obrazovanje: 1977. diploma studija talijanskog
jezika i književnosti i španjolskog jezika (Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu); 1979. diploma studija engleskog jezika i
književnosti i francuskog jezika (Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu); 1981. magisterij iz lingvistike (talijanski jezik)
(Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu); 1989. doktorat iz
filologije (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Radno
iskustvo: na Katedri za talijanski jezik Odsjeka za talijanistiku
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1980. asistent, od
1990. docent, od 2000. izvanredni profesor, od 2005. redoviti
profesor. Predavačko iskustvo: na Odsjeku za talijanistiku
predaje od 1980., održavala nastavu iz kolegija: Uvod u studij
talijanskoga jezika, Terija prevođenja, Kontrastivna analiza
talijanskog i hrvatskog jezika, Suvremeni talijanski jezik,
Talijanska leksikologija, Semantika talijanskoga jezika.
studijima: od 1990. sudjeluje u nastavi poslijediplomskoga
studija lingvistike za talijaniste; od 2006. predaje na
poslijediplomskom znanstvenom studiju lingvistike opći izborni
kolegij Leksikologija; na poslijediplomskome stručnom
prevoditeljskom studiju bila voditeljica kolegija Vrste tekstova i
prevođenje; bila mentorica pri izradi dva obranjena magisterija i
dva kvalifikacijska rada za pristup pisanju doktorata. Članstvo u
strukovnim organizacijama: Hrvatsko filološko društvo (HFD),
Associazione Internazionale per gli Studi di Lingua e Letteratura
Italiana (A.I.S.L.L.I.), European Society of Phraseology
(EUROPHRAS).
Popis značajnih radova 1. Ljubičić, M. i Kovačić, V. (2008). Alcuni ittionimi nella
u zadnjih pet godina fraseologia croata. U: Lenguaje figurado y motivación. Una
perspectiva desde la fraseología. Álvarez de la Granja, M. i
Lang, P. (ur.). Frankfurt am Main, 191-207.
2.Ljubičić, M. i Spicijarić, N. (2008). Pridjevi mletačkoga
podrijetla: prilagođenice i izvedenice. U: Zbornik radova s
Međunarodnoga znanstvenog skupa 17. Riječki filološki dani.
Srdoč-Konestra, I. i Vranić, S. (ur.). Rijeka: Filozofski fakultet,
849-870;
3.Ljubičić, M. (2008). Alcune voci deonimiche tratte dai nomi
delle maschere della commedia dell'arte''. U: Rivista italiana di
onomastica. QuadRION 3, 583-594.
495
4. Ljubičić, M. (2008). Italianismi del francese - francesismi

dell'italiano. U: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, LIII,
301-326;
5. Ljubičić, M. (2007). Zoonimi croati di significato metaforico
nel veneto coloniale di Croazia. U: Identita e diversita nella
lingua e nella letteratura italiana. Atti del XVIII Congresso
dell'A.I.S.L.L.I. (Lovanio/Louvain-la-Neuve/Anversa/Bruxelles,
16-19 luglio 2003). Volume primo: L'italiano oggi e domani.
Vanvolsem, S., Marzo, S., Caniato, M., Mavolo, G. i Cesati, F.
(ur.), 353-362.
Popis ostalih radova 1. Ljubičić, M. (2004). Some Italian-Croatian False Friends in
relevantnih za Restricted Collocations. U: Phraseologismen als Gegenstand
izvođenje kolegija sprach- und kulturwissenschaftlicher Forschung. Akten der
europäischen Gesellschaft für Phraseologie (EUROPHRAS) und
des Westfälischen Arbeitskreises »Phraseologie / Parömiologie«
(Loccum 2002), herausgegeben von Csaba Földes und Jan
Wirrer. Baltmannsweiler: Schneider Verlag Hohengehren, 147-
156.
2. Ljubičić, M. (2000-2001). Sul ruolo del tedesco nella
formazione dei falsi amici croato-italiani. U: Studia Romanica et
Anglica Zagrabiensia, XLV-XLVI, 137-176.
3. Ljubičić, M. (1998). Bilješke o etimonu dom. U: Folia
onomastica Croatica, knjiga 7, 153-190.
Ostale kvalifikacije za Voditeljica znanstvenog projekta MZOŠ Supostavna analiza
izvođenje nastave hrvatskog i talijanskog jezika (2002.-2006.); voditeljica projekta
Talijanski i hrvatski u kontaktu i kontrastu (od 2007.); suradnica
međunarodnog projekta Widespread idioms in Europe and
beyond (voditeljica Elisabeth Piirainen, Steinfurt, Njemačka);
sudjelovala s izlaganjima na 52 znanstvena skupa u Hrvatskoj i
inozemstvu.
496
Ime i prezime nositelja dr. sc. Marina Marasović-Alujević

kolegija
E-mail mmarasov@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u srpanj 2009.
zvanje
Kratki životopis Rođena 1958. godine u Splitu. Diplomirala 1980. godine na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu talijanski jezik i
književnost i engleski jezik. Godine 1984. na Filološkom
fakultetu u Beogradu, obranila magistarski rad pod naslovom
Romanizmi u graditeljskoj terminologiji u Dalmaciji. Na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine
obranila doktorsku disertaciju pod naslovom Antroponimija
srednjovjekovnog Splita.. Od 2005. predaje na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Splitu na Odsjeku za talijanski jezik i
književnost. Obnašala dužnost dekanice VUŠ Sveučilišta u
Splitu u tri mandata i prodekanice za nastavu Filozofskog
fakulteta. Članica stručnih udruženja: Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku (HDPL), Udruga Dante Alighieri,
Associazione Internazionale Professori di Italiano (A.I.P.I.).
Voditeljica znanstvenog projekta Romanizmi u onomastici grada
Splita.
Popis značajnih radova 1. Marasović-Alujević, M. (2009). Riječi grčkoga porijekla u
u zadnjih pet godina splitskom govoru. Riječ: časopis za slavensku filologiju, 16, 2,
98-108.
2. Marasović-Alujević, M. (2009). Splitska prezimena
etnonimskog podrijetla s talijansko-hrvatskim jezičnim
odlikama. Folia onomastica, 17,19-35. (u koautorstvu s
Bjelanović, Ž.).
3. Marasović-Alujević, M. (2009). Prezimena i nadimci u
srednjovjekovnom Splitu. Riječ, 15, 1, 76-87.
4. Marasović-Alujević, M. (2009). Nomi di persona sulle
iscrizoni epigrafiche latine nella Dalmazia dell'alto Medio evo.
Rivista Italiana di Onomastica RIOn, XV, 2, 463-480.
5. Marasović-Alujević, M. (2008). Quod slavice dicitur-
seguendo le traduzioni romanzo-slave nella Spalato medievale.
Adriatico/Jadran, rivista di cultura tra le due sponde. 300-308.
Popis ostalih radova 1. Marasović-Alujević, M. Prestiti nella parlata di Spalato
relevantnih za provenienti dalla penisola iberica tramite l'italiano. U: Van den
izvođenje kolegija Boshe, B. (ur.). Atti del XVIII Congresso dell'A.I.P.I. Firenze:
Franco Cesati, (u tisku)
2. Marasović-Alujević, M. (2008). Toponimi romanskoga
porijekla na splitskom poluotoku. Školski vjesnik, Časopis za
pedagoška i školska pitanja, 57, 1-2, 91-126. (u koautorstvu s
Kodrić, A.)
497
3. Marasović-Alujević. (2008). Zaboravljeni toponimi u

povijesnoj jezgri Splita. Zbornik Filozofskog fakulteta u Splitu, 1,
183-193. (u koautorstvu s Vuković, S.)
4. Marasović-Alujević, M. (2008). Sućidar u Splitu: arheološka i
onomastička istraživanja. Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije,
41, 27-48. (u koautorstvu s Marasović, T.)
5. Marasović-Alujević, M. (2008). Uloga hagionima u
onomastičkim istraživanjima srednjovjekovnog Splita. U:
Marinković, A., Vedriš, T. (ur.). Hagiologija: Kultovi u
kontekstu, Zagreb: Leykam international, 181-188.
498
Ime i prezime nositelja akademik Tonko Maroević

kolegija
E-mail
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1941. Diplomirao 1963. g. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, gdje je i doktorirao 1976. (Likovna umjetnost u
hrvatskoj književnosti od moderne do danas). Od 1970. god.
zaposlen na Institutu za povijest umjetnosti. Istražuje suvremenu
hrvatsku umjetnost, objavljuje likovne kritike i rasprave u
periodicima, pregovore katalozima i mapama grafike te brojne
monografije. Književnik je i prevoditelj (najviše s talijanskog i
francuskog). Redoviti je član HAZU.
Popis značajnih radova KNJIGE:
u zadnjih pet godina - Maroević, T. (1996).Umjetnost danas, Život umjetnosti, 58., 8-
15.
- Maroević, T. (1997). Kiparstvo 19. i 20. stoljeća.U: Zbornik
Tisuću godina hrvatske sculpture. 291-344., Zagreb:
- Maroević, T. (1997). Marino Tartaglia, (katalog izložbe),
Venecija.
- Maroević, T. (1997). Portretni crteži Jerolima Miše. Akademija
likovnih umjetnosti. Zagreb:
- Maroević, T. (1997).VI. triennale hrvatskog kiparstva, (katalog
izložbe). Gliptoteka HAZU. Zagreb:
Popis ostalih radova Maroević, T. (2005). Borgesov čitatelj. Zagreb: Antibarbarus.

relevantnih za Maroević, T. (2006). Slikanje i slikama predgovaranje. Pisani
izvođenje kolegija portreti. Zagreb: Antibarbarus.
Maroević, T. (1969). Polje mogućeg. Split: Biblioteka Marka
Marulića.
Maroević, T. (1976). Danteovske teme i motivi u hrvatskoj
likovnoj umjetnosti. Dubrovnik.
Maroević, T. (1979). Između slike i riječi. Život umjetnosti.
499
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivica Martinović

kolegija
E-mail ivica@ifzg.hr
Ustanova nositelja Institut za filozofiju, Zagreb
kolegija
Zvanje nositelja Naslovni docent (od 1999.), znanstveni savjetnik (od 2005.)
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1950. Diplomirao matematiku na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao
filozofiju znanosti radom Problem neprekinutosti i
beskonačnosti kod Ruđera Boškovića (1985.), a doktorirao
filozofiju radom 'Rimsko razdoblje' Boškovićeva mišljenja
(1993). Od 1991. zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu,
od 2005. u zvanju znanstvenog savjetnika, od 2006. do 2010. na
dužnosti ravnatelja Instituta za filozofiju, od 9. travnja 2010. v.
d. ravnatelja.
Popis značajnih radova 1. Martinović, I. (2005).Izvori Marka Antuna de Dominisa u

u zadnjih pet godina raspravi Euripus seu de fluxu et refluxu maris.U: Maletić,
A., Novaković, D. (ur.).Marcus Antonius de Dominis /
Marko Antun de Dominis, Opera physica / Radovi iz
fizike. 294-324. Split: Lamaro.
2. Martinović, I. (2007). Frane Petrić o Marku Polu.U:
Vujanović, B. (ur.). Lucidar Marka Pola. 209-228.
Zagreb: Denona.
3. Martinović, I. (2008). Boškovićevci na hrvatskim filozofskim
učilištima od 1770. do 1834. Prilozi za istraživanje
hrvatske filozofske baštine 34, 121-216.
4. Martinović, I. (2009). Hrvatsko logičko nazivlje u
Habdelićevu Dikcionaru.U: Matković Mikulčić, K. (ur.),
Znanstveni skup o Jurju Habdeliću. 137-156. Velika
Gorica: Gradska knjižnica Velika Gorica.
5. Martinović, I. (2009). Riječanin Josip Zanchi o Rabljaninu
Marku Antunu de Dominisu. Filozofska istraživanja 29,
689-707.
Popis ostalih radova 1. Martinović, I. (1985).Galileiev paradoks o jednakosti točke i
relevantnih za crte u prosuđivanjima Stjepana Gradića i Ruđera
izvođenje kolegija Boškovića.U: Žarko Dadić, Ž. (ur.). Zbornik radova o
dubrovačkom učenjaku Stjepanu Gradiću. 49-70 Zagreb:
Hrvatsko prirodoslovno društvo.
2. Martinović, I. (1986). Boškovićev prijepor o jednostavnosti
pravca iz 1747. godine: izrečeni i prešućeni argumenti,
Vrela i prinosi 16,167-179.
3. Martinović, I (1987).Temeljna dedukcija Boškovićeve
filozofije prirode.U: Pozaić, V. (ur.). Filozofija znanosti
500
Ruđera Boškovića. 57-88. Zagreb: FTI.

Engleski prijevod:
4. Martinović, I. (1987). Boscovich’s ‘model of atom’ from 1748.
U: Bossi, M, Tucci, P. (ur.).Bicentennial commemoration
of R. G. Boscovich, Milano, September 15-18. Proceedings
(Milano: Unicopli, 1988), pp. 203-214.
5. Martinović, I. (1990). Theories and inter-theory relations in
Bošković. International Studies in the Philosophy of
Science 4, 247-262.
Ostale kvalifikacije za Od akademske godine 2005./2006. na studiju filozofije na

izvođenje nastave Filozofskom fakultetu u Osijeku predajem Hrvatsku filozofiju kao
izborni kolegij na drugoj godini.
Od akademske godine 2007./2008. na studiju filozofije na

Filozofskom fakultetu u Splitu predajem Povijest hrvatske
filozofije kao obvezni predmet na trećoj godini.
Na poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništa,

koji su organizirali Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u
Dubrovniku i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,
2006. predavao Metodologiju znanstvenog istraživanja.
501
Ime i prezime nositelja dr. sc. Silva Mežnarić

kolegija
E-mail silva.meznaric@zg.t-com.hr
Zvanje nositelja Znanstveni savjetnik (trajno zvanje) u mirovini
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1939. Obrazovanje: doktorat znanosti. Radno iskustvo:
četrdeset godina. Predavačko iskustvo: trideset godina.
studijima: predavateljica i mentorica na poslijediplomskim
studijima. Članstvo u strukovnim organizacijama: Hrvatsko
sociološko društvo.
Popis značajnih radova - Mežnarić, S. (2010) Migration in Croatia: What to expect?U:

u zadnjih pet godina Kasabova, A., Krasteva, A. (ur.) (2010). Migration in and
from South-Eastern Europe. 35-46. Ravenna: Longo Editore.
- Mežnarić, S. (2009) Hotbed of Excellence: IUC between
1977-1987.U: Dragičević, B., Oerjar, O. (ur.). Voyage through
IUC history. 79-83. Zagreb: Durieux.
- Mežnarić, S. (2005) Forced Migration in 2002: Legacy from
the Nineties. U: Majtzak, O. (ur.). Contemporary Migration
Issues: Migration and Society. 327-337. Warszawa:
Independent University of Business and Government.
- Mežnarić, S. (2009) Immigrationspolitik im Neuen Europa.
Das Beispiel Kroatien. Stimme – Zeitschrift der Initiative
Minderheiten, Winter 2009,73, 8-10.
- Adamović, M., Mežnarić, S. (2007) Migration of Young
Croatian Scientists. AEMI Journal. 4/5, 81-92.
Popis ostalih radova Predavanja, organizacije znanstvenih skupova:
relevantnih za - Mežnarić, Silva (2010) What should be the role of Social
izvođenje kolegija Sciences in promoting and integrating cultural heritage into
regional development? UNESCO’s protection of cultural
heritage – blessing or curse for local development. Stari Grad,
Hvar: EU Marie Curie SocioCultKnow Project, TERCUD,
University Lusofona and SMED, Split. International Round
Table of Experts, 26.04. 2010 (uvodna riječ, organizacija
skupa)
- Mežnarić, Silva (2009): New Immigration Policies and New
Europe: Case of Croatia. Neue Perspektiven. Migration im
Zentral-und sudosteuropaeischen Raum. Wien : Initiative
Minderheiten, Institut für Wissenschaft und Kunst, 19.02.
2009. (pozvano plenarno predavanje).
- Mežnarić, Silva (2009) From brain drain to brain circulation:
major trends and impacts on Europe's competitiveness. EREF
09 - European regional Economic Forum; Nova Gorica, June
502
2009. Bruxelles : EREF (pozvano predavanje, “international

peer-review”).
- Mežnarić, Silva (2009) Framework for rational migration
policy in Mediterranean: experience of NMS and future
member state – Croatia. L'Education et les Migrations ;
Dialogue Sud-Nord sur la Mediterranée. International
Conference, Alicante, Catalonia, 19-21.11. 2009. European
Movement (pozvano predavanje, « international peer-
review »).
Ostale kvalifikacije za Predavateljica predmeta: Metode istraživanja u humanističkim
izvođenje nastave znanostima (dodiplomski studij i mentoriranje); od 1992-2007
(Filozofski fakultet u Ljubljani, Filozofski fakultet u Splitu);
Organizatorica međunarodnih poslijediplomskih studija –
privatnih i javnih – u Hrvatskoj; recenzentica međunarodnih
projekata (europski fondovi), domaćih znanstvenih projekata
(hrvatski fondovi); ekspertize za EU; recenzentica
knjiga/članaka za europske izdavače; suradnica u međunarodnim
(EU) istraživačkim projektima.
503
Ime i prezime nositelja dr. sc. Milan Mihaljević

kolegija
E-mail mihalj@stin.hr
Ustanova nositelj Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1955. Diplomirao 1978., magistrirao 1981., a doktorirao
1985. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine dobio
međunarodnu Herderovu stipendiju. Od 1979. stalno zaposlen u
Staroslavenskom institutu. Predavač na poslijediplomskom
studiju lingvistike u Zagrebu i Osijeku, a predavao i na
poslijediplomskom studiju kroatistike. Voditelj projekta
Gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika. Član uredništva
časopisa Suvremena lingvistika i Slovo. 1995.–2001. predavao
starocrkvenoslavenski jezik na Filozofskom fakultetu u Puli, a od
2001. na Filozofskom fakultetu u Splitu. Od 1997. predaje
Slavensku poredbenu gramatiku na Odsjeku za kroatistiku, a od
1998. i Generativnu gramatiku na Odsjeku za opću lingvistiku
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao na više znanstvenih
skupova u zemlji i inozemstvu. Bio mentor, predsjednik ili član
povjerenstva za obranu doktorske ili magistarske radnje.
Nagrađen nagradom HAZU za 2002. godinu. Član suradnik
HAZU i član Matice hrvatske.
Popis značajnih radova Poglavlja u knjizi
u zadnjih pet godina 1. Damjanović, Stjepan; Kuzmić, Boris; Mihaljević, Milan;
Žagar, Mateo.
Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela // Povijest
hrvatskoga jezika . 1. knjiga: Srednji vijek / Bićanić, Ante (ur.).
Zagreb : Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti
Croatica, 2009.. Str. 457-541. ?
2. Mihaljević, M., (2009).
Hrvatski crkvenoslavenski jezik . Povijest hrvatskoga jezika . 1.
knjiga: Srednji vijek . U: Bićanić, A. (ur.). 283-349.
Zagreb : Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti
Croatica.
3. Mihaljević, M. (2009)
The Structure of Complements of Verbs of Perception in
Croatian . U: Franks, S., Chidambaram, V., Joseph, B. (ur.). A
Linguist's Linguist : Studies in South Slavic Linguistics ih Honor
of E. Wayles Browne . 317-353.
Bloomington, Indiana : Slavica Publishers.
4. Mihaljević, M. (1008).
The Particle Eda in Croatian Glagolitic Texts. Varia Slavica :
Sborník příspěvků k 80. narozeninám Radoslava Večerky, R.,
504
Janyšková, I., Karlíková, H. (ur.). 153-163.

Praha : Nakladatelství Lidové noviny.
5. Mihaljević, M.
Morfološka (tvorbena) raščlamba leksika najstarijih
hrvatskoglagoljskih fragmenata.U: Vranić, S. (ur.). U službi
jezika : zbornik u čast Ivi Lukežić. 231-247.
Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za kroatistiku, 2007.
Popis ostalih radova 1. Mihaljević, M. (1998). Generativna sintaksa i semantika.
relevantnih za Zagreb : Hrvatsko filološko društvo.
izvođenje kolegija 2. Mihaljević, M., (2002). Current Approaches to Formal Slavic
Linguistics.U: Kosta, P. Frasek, J. (ur.). 327-335. Frankfurt a/M :
Peter Lang, Europaeischer Verlag der Wissenschaften.
3.Mihaljević,M. (2002). Minimalistički opis konstituentske
strukture glagolskih skupina. U: Stolac, D. (ur.). 263-276. Riječki
filološki dani 4 .Rijeka : Filozofski fakultet.
4. Mihaljević, M. (1997). The Interaction of li and Negation in
Croatian Church Slavonic. U: Junghanns, U., Zybatow, G. (ur.)
Formale Slavistik . 87-92. Frankfurt am Main : Vervuert Verlag.
5. Mihaljević, M. (1991). Generativna i leksička fonologija.
Zagreb: Školska knjiga.
505
Ime i prezime nositelja dr . sc. Edi Miloš

kolegija
E-mail Edi.Milos@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u siječanj, 2010
zvanje
Kratki životopis Rođen 1977. Nakon završenog gimnazijskog obrazovanja upisao
studij Povijesti na Université de Paris-Sorbonne – Paris IV te
1997. stekao Diplôme d’études universitaires générales –
Histoire. Isti studij na istom Sveučilištu i nastavio te stekao
slijedeće diplome: Licence – Histoire, Université de Paris-
Sorbonne – Paris IV, 1998.; Maîtrise – Histoire, Université de
Paris-Sorbonne – Paris IV, 1999 [naziv diplomske radnje : Un
théoricien de la démocratie agraire : Antun Radić (1868-1919)],
Diplôme d’études approfondies – Histoire moderne et
contemporaine, Université de Paris-Sorbonne – Paris IV, 2000
[naziv rada : Antun Radić et le mouvement paysan croate (1868-
1919)] te, konačno, 2008. godine i doktorat iz moderne i
suvremene povijesti (Doctorat – Histoire moderne et
contemporaine) na Université de Paris-Sorbonne – Paris IV,
[naziv doktorske radnje : Antun Radić et la genèse du mouvement
paysan croate (1868-1905); na hrv.: Antun Radić i postanak
hrvatskog seljačkog pokreta] pod mentorskim vodstvom prof. dr.
sc. Jean-Paul Bleda. Od rujna 2008. zaposlenik Filozofskog
fakulteta u Splitu, gdje održava nastavu iz hrvatske i svjetske
novovjekovne povijesti te povijesti historiografije.
Popis značajnih radova - Miloš, E. (2005).Les travaux culturels d’Antun Radić. Études
u zadnjih pet godina danubiennes, sv. 21, 1-2, 71-105. Strasburg.
- Miloš, E. (2007).Grandeur et décadence d’un yougoslaviste
convaincu : Svetozar Pribićević (1875-1936), de l’homme d’État
à l’exilé parisien. Études danubiennes, sv. 23, 1-2, 185-199.
Strasburg.
- Miloš, E. (2008). Les premiers pas d’Antun Radić dans l’arène
politique croate (1883-1900). Review of Croatian History, 4,
131-170.
- Šanjek, F., Miloš, E. (2006). Hrvatska luč na Sveučilištu u
Parizu – Gradu svijetlosti. Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz
domovine i inozemstva, (Zbornik), Zagreb-Vukovar, 15.-19.
studenoga 2004., Zagreb , 2006, str. 505-509.
- Miloš, E. (2007).Honoré de Balzac (1799 – 1850), les Sud-
Slaves et les Serbes. Zbornik radova s održanog međunarodnog
znanstvenog skupa «Netipično savezništvo. Francusko-srpski
odnosi 1878.-1940.», Srpska akademija nauka i umetnosti –
Balkanološki institut, Beograd, 7-8. prosinca 2007.
506
Popis ostalih radova - Miloš, E. (2004). Le mouvement paysan croate au tournant du

relevantnih za siècle. Études danubiennes, sv. 20, 1-2, 57-79. Strasburg.
izvođenje kolegija
507
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ante Milošević

kolegija
E-mail ante.milosevic@st.t-com.hr
Ustanova nositelja Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
kolegija
Zvanje nositelja Docent, viši znanstveni suradnik, muzejski savjetnik
kolegija
Datum zadnjeg izbora u prosinac, 2009. godine
zvanje
Kratki životopis Rođen 1953. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru 1976.
na odsjecima za arheologiju i povijest umjetnosti. Na istome
fakultetu doktorirao 2005. godine u oblasti arheologije. 1977.–
–1994. direktor Muzeja Cetinske krajine u Sinju, 1994.–2005.
ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, od
2005. do danas muzejski savjetnik u istome muzeju. Od 2008.
održava nastavu u izbornome predmetu Arhitektura i skulptura u
ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, 2009. godine bio suvoditelj 10-
dnevnoga arheološkoga seminara u Istri u organizaciji MIC-a za
kasnu antiku i srednji vijek pri Filozofskogom fakulteu u
Zagrebu, održao pozivna predavanja na sveučilištima u Ljubljani,
Heidelbergu i Berlinu. Član ”Europskoga arheološkoga društva”,
”Njemačkoga arheološkoga instituta” i ”Centra za balkanološka
istraživanja” Akademije nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu.
Popis značajnih radova 1. Milošević, A., Peković, Ž. (2009). Predronamička crkva
u zadnjih pet godina Svetoga Spasa u Cetini. Dubrovnik – Split.
2. Milošević, A. (2008). Križevi na obložnicama
ranosrednjovjekovnih grobova u okolici Sinja. Dubrovnik – Split.
3. Milošević, A. (2009). Sarkofag kneza Branimira. Histria
antiqua 18/2.
4. Milošević, A. (2008). Pons Tiluri. Histria antiqua 17.
5. Milošević, A. (2005). Oggetti preziosi. Segni distintivi
carolingi della Croazia. L'Adriatico dalla tarda antichita all'eta
carolingia. Brescia.
Popis ostalih radova
relevantnih za vidi: Hrvatska znanstvena bibliografija (www.: bib.irb.hr)
izvođenje kolegija
Ostale kvalifikacije za - autor više od 100-tinu znanstvenih i stručnih radova
izvođenje nastave - učesnik u više od 30 domaćih i međunarodnih simpozija
- autor nekoliko desetaka izložbi, između ostalih i glavni voditelj
velike izložbe "Hrvati i Karolinzi” u Splitu 2001. godine i
Bresciji 2001. godine,
- voditelj većeg broja arheoloških iskopavanja u Dalmaciji i Istri,
- urednik 100-tinjak knjiga i različitih drugih publikacija
- urednik u nekoliko časopisa, između ostalih i ”Starohrvatske
prosvjete” od 1994-2005,
- dobitnik nagrade ”Josip Juraj Strossmayer” za znanost u oblasti
humanističkih znanosti za 2000. godinu.
508
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivan Mimica

kolegija
kolegija
Zvanje nositelja Profesor emeritus
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1931. Na Filozofskom fakultetu diplomirao jugoslavenske
književnosti i hrvatski jezik. 1983. uspješno obranio doktorsku
disertaciju pod naslovom Stjepan Grčić i Božo Domnjak (usmena
epska poezija Cetinske krajine u njihovim koncepcijama i
realizacijama). Na nastavničkim studijima u Splitu (Pedagoška
akademija, Filozofski fakultet i Visoka učiteljska škola u Splitu)
punih 39 godina predavao kolegije Usmena književnost i
Metodika nastave književnosti i medijske kulture studentima
kroatistike i studentima razredne nastave. Od 2004. vanjski
suradnik na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog
fakulteta u Splitu. Potpredsjednik Književnog kruga u Splitu i
član Matice Hrvatske
Popis značajnih radova 1. Mimica, I. (2008). Lokalitet Otres u povijesti i hrvatskoj
u zadnjih pet godina usmenoj poeziji. Godišnjak Titius, br. 1, 53-70.
2. Mimica, I. (2005).Mjesto i uloga pedagoških časopisa u
afirmaciji načela zavičajnosti u nastavi književnosti. Školski
vjesnik. 3-4,205-212
3. Mimica, I. (2009). Usmeno pjesništvo porječja Krke u
knjigama velike edicije. Hrvatske narodne pjesme Matice
Hrvatske. Godišnjak Titius, 2.
Popis ostalih radova 1. Mimica, I. (1978). Otvorenost stvaranja. Rasprave i članci iz

relevantnih za usmene književnosti. Čakavski sabor. Split.
izvođenje kolegija 2. Mimica, I. (1988). Život i epski svijet guslara Bože Domnjaka
Split: IRO Logos.
3. Mimica, I. (1992). Folklorist Stjepan Grčić (monografija).
Split:Književni krug.
Ostale kvalifikacije za Pokretač i sudionik brojnih akcija u nakladničkoj djelatnosti.
izvođenje nastave Dugogodišnji urednik ugledne Biblioteke znanstvenih djela i član
uredništva Biblioteke Antologija Književnog kruga, te član
uredništva zbornika ADRIAS Zavoda za znanstveni i umjetnički
rad HAZU u Splitu. Dobitnik je Nagrade Slobodne Dalmacije
“Kruno Prijatelj” za postignuće u društvenim i humanističkim
znanostima 2005.
509
Ime i prezime nositelja dr. sc. Dina Ožić Bašić

kolegija
E-mail dob2112@yahoo.com
kolegija
Zvanje nositelja Znanstveni suradnik
kolegija doktorica znanosti u znanstvenom području tehničkih znanosti -
polje arhitektura i urbanizam
Datum zadnjeg izbora u 3. prosinac 2009.
zvanje
Kratki životopis Rođena u Vrgorcu 1968. Doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu
2006. 2006.–2009. radi kao viša asistentica na Sveučilištu u
Splitu. Radi kao vanjski suradnik na Odsjeku za povijest
umjetnosti. Dobitnica godišnje nagrade Slobodna Dalmacije
„Juraj Kaštelan“ za godišnje postignuće za umjetnost za
izgradnju Sveučilišne knjižnice u Splitu (koautori: Jurica Jelavić,
Eugen Širola, Jasmin Šemović, pok. Damir Perišić i Lovre
Petrović).
Popis značajnih radova 1. Ožić Bašić, D. (2009). Prilog najamnoj stambenoj izgradnji
u zadnjih pet godina Splita između dva svjetska rata – projekt zgrade Radnić
inženjera Ante Radice. Designs for the Radnić Rental
Building in Split by Engineer Ante Radica. Prostor:
znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 17, 1,(37.).
2. Ožić Bašić, D. (2009). Obnova franjevačkog samostana sv.
Križa u Živogošću na prijelazu s XIX. u XX. stoljeće.
Redevelopment of the Franciscan Monastery of St Cross in
Živogošće in the 19th and 20th Centuries. Croatica
Christiana Periodica, 33, 63, 129-148.
3. Ožić Bašić, D. (2008). O arhitektonskom razvitku
franjevačkog samostana sv. Križa u Živogošću u XVII. i
XVIII. stoljeću. About Architectonic Development of the
Franciscan Monastery of St Cross in Živogošće in the 17th
and 18th Centuries. Croatica Christiana Periodica, 32, 61,
35-60.
4. Ožić Bašić, D. (2007). Utjecaj računalnih tehnologija na
razvitak novih prostornih sadržaja suvremenih sveučilišnih
knjižnica. The Impact of Computer Technology on the
Development of New Facilities in Modern University
Libraries. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i
urbanizam, 15, 1.(33.), 141-292,
Popis ostalih radova 1. Ožić Bašić, D. (2009). Mind and Computer – Case study:
relevantnih za University libraries. U: Joseph, M. (ur.). Advanced Theories and
izvođenje kolegija Practices (Mind, Land, Society), Barcelona: Universitat
Politecnica de Catalunya.
2. Ožić Bašić, D. (2006). The Identity of place and Science
Society in the City of Split. U: Dimitrovska Andrews, K. (ur.).
ENHR Conference: Housing in an Expanding Europe: Theory,
Policy, Implementation and Participation, Ljubljana: Urban
Planning Institute of the Republic of Slovenia.
510
3. Ožić Bašić, D. (2004). Reawakeining of the Adriatic

Coastal Architecture. U: Muntanola, J. (ur.). Congres
Internacional ARQUITECTURA 3000: Arquitectura de la in-
diferència. 43-48. Barcelona: Universitat Politecnica de
Catalunya, 2004.
4. Ožić Bašić, D. (2002). Possibilities for developing the
Main Port of the City of Split. U: Dimitrovska, K. (ur.). IFHP
International Spring Conference 2002: Remaking cities:
Preservation and Creation. Ljubljana: International Federation
for Housing and Planning i Urbanistički institut republike
Slovenije.
5. Ožić Bašić, D. (2000). On tourist accommodation
possibilities in heritage monuments, U: Avramidou, N. (ur.).
5th International Congress on Restoration of Architectural
Heritage
Firenze: Universita degli studi di Firenze, CICOP.
511
Ime i prezime nositelja dr. sc. Miroslav Palameta

kolegija
E-mail miropal@yahoo.it
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1949. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Od 1990. predaje na Pedagoškoj akademiji u Mostaru. 1991./'92.
doministar u Ministarstvu obrazovanja kulture i sporta Republike
Bosne i Hercegovine. 1998.–2001. veleposlanik Bosne i
Hercegovine u Republici Italiji, stalni predstavnik Bosne i
Hercegovine pri organizacijama UN u Rimu (FAO, WFP,
IFAD). 2003.–2004. predaje na Filozofskom fakultetu u Mostaru.
2004.–2007. veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Sv. Stolici.
Od 2004. predaje na Filozofskom fakultetu Svečilišta u Splitu.
Član organizacija: Društvo hrvatskih književnika, MH, HKD
Napredak (dopredsjednik), Književni krug Split. Diplomirao
(hrvatski jezik i književnost, latinski i rimska književnost) i
magistrirao (povijest i teorija književnosti) na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član Ustavne komisije RBiH za
jezik, urednik Hrvatskog narodnog godišnjaka HKD Napredak.
Sudjeluje u transformaciji Pedagoške akademije u Mostaru u
Pedagoški fakultet. Od 1996. član Komisije za provođenje
aneksa 7. Daytonskog sporazuma.
Popis značajnih radova 1. Palameta, M. (2006). Nepomućen slijed Šopova pjesništva.
u zadnjih pet godina Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za
književnost, knj. 27, 3-32.
2. Palameta, M. (2007). Talijanski izvori za pjesme o Kandijskom
i Bečkom ratu u Kačićevu Razgovoru ugodnom. U: Zbornik
radova sa znanstvenog skupa Fra Andrija Kačić Miošić i kultura
njegova doba. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
29-77.
3. Palameta, M. (2008). Povijesni izvori za tri Kačićeve pjesme o
vojvodi Janku. Poslanje filologa. U: Zbornik radova povodom
70. rođendana akademika Mirka Tomasovića. Zagreb.
4. Palameta, M. (2008). Šimićeve preobrazbe i „Preobraženja“.
U: V. Pandžić (ur.). Zbornik radova s Međunarodnog
znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku
Šimiću. 135-149.
5. Palameta, M. (2010). Sitnice iz života Rafaela Levakovića,
njegovi stihovi i glagoljske kanonske tablice. U: Zbornik radova
sa Znanstvenog skupa o fra Rafaelu Levakoviću. Zagreb, 211-
228.
512
6. Palameta, M. (2010). Marulićevo čitanje Biblije. U: Zbornik

radova sa Međunarodnog znanstvenog skupa Biblija – knjiga
Mediterana. Split: Književni krug. (u tisku)
7. Palameta, M. (2010). Kršćanska likovnost na stećcima. U:
Zbornik s Međunarodnog znanstvenoga skupa Hum i
Hercegovina kroz povijest. Zagreb; Mostar. (u tisku)
Popis ostalih radova 1. Palameta, M. (1994). Pjesništvo Nikole Šopa. HKD

relevantnih za Napredak.
izvođenje kolegija 2. Palameta, M. (1996). Diljem književne baštine. Mostar:
Sveučilište u Mostaru.
Ostale kvalifikacije za Sudjelovanje na brojnim domađim I međunarodnim znanstvenim
izvođenje nastave skupovima od početka osamdesetih prošlog stoljeća ša do danas.
513
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić

kolegija
E-mail prijatelj@ffst.hr; ivana.pp@inet.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođena 1965. Obrazovanje: 1989. diplomirala studij Likovnog
odgoja i likovne umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru
OOUR Nastavnički studiji u Splitu. 1991. magistrirala na
poslijediplomskom magistarskom studiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. 1994. doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Radno iskustvo: 1989.–1997. zaposlena na Fakultetu
prirodoslovno-matematičkih znanosti i studija odgojnih područja
u Splitu, gdje u statusu asistenta te potom docenta radi na
Odsjeku za likovnu kulturu. 1997.–2006. zaposlena na
Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje radi u statusu docenta te
potom izvanrednog profesora na Odsjeku za Likovnu kulturu.
Godine 2006. predavala na Likovnoj akademiji u Cetinju. Od
2007. do danas radi na Odsjeku za povijest umjetnosti
Filozofskog fakulteta u Splitu. Uključena u svojstvu gostujućeg
profesora na studij Historije umjetnosti Filozofskog fakulteta u
Sarajevu od ljetnog semestra 2010. Predavačko iskustvo:
Redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu i
Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje predaje kolegije Umjetnost
XV. I XVI. st. i Umjetnost XVII. i XVIII. st. na preddiplomskom
studiju Povijesti umjetnosti i preddiplomskom studiju Likovne
kulture i likovne umjetnosti te kolegij Dalmatinska slikarska
škola na diplomskom studiju Povijesti umjetnosti. Predavačko i
mentorsko iskustvo na poslijediplomskim studijima: tijekom
1998. i 2000. godine predavala je na Poslijediplomskom studiju
za urbanističko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te
na Poslijediplomskom znanstvenom studiju Povijest hrvatskog
pomorstva pri Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2004. i
2007. Predavala na Poslijediplomskom studiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu
Popis značajnih radova 1. Pavičić Prijatelj, I. (2009). Prilog poznavanju kotorskih

u zadnjih pet godina minijatura XV. Stoljeća. U: Čoralić, L. Zbornik
međunarodnog kongresa Hrvatsko-crnogorski dodiri:
identitet povijesne i kulturne baštine Crnogorskog
primorja. Zagreb-Kotor.
2. Pavičić Prijatelj, I. (2009). Prilog poznavanju Navještenja
Ludlow, SIC ARS DEPRENDITUR ARTE. U: Cvetnić,
S., Pelc, M., Premerl, D. (ur.). Zbornik u čast akademika
Vladimira Markovića. 439-454. Zagreb.
514
3. Prijatelj Pavičić, I. (2009).Prilog poznavanju slikarstva

Lovre Dobričevića. U: Slišković, S., Čoralić, L. (ur.).
Humanitas et litterae ad honorem Franjo Šanjek. 787-
802. Zagreb.
4. Prijatelj Pavičić, I. (2008). L'identità storica degli artisti
Schiavoni nella fortuna critica della prima metà del XX
secolo. Atti e memorie della societa patria, 10.
5. Prijatelj Pavičić, I. (2008). Sulla traccia dell'identità
storica, culturale e artistica degli artisti Schiavoni: cenni
della storia della ricezione nei secoli XVI e XVII, zbornik
radova skupa o Marinu Držiću održan u Dubrovniku u
rujnu 2008., u tisku
1. Prijatelj Pavičić, I. (1998). Kroz Marijin ružičnjak.
Zapadna marijanska ikonografija u dalmatinskom
slikarstvu od 14. do 18. st.. Split: Književni krug.
2. Prijatelj Pavičić, I. (1999). Julije Klović. Ikonografske
studije. Zagreb: Matica hrvatska.
3. Pavičić Prijatelj, I. (2006). Regionalni i nacionalni
umjetnički identitet u kritičkoj fortuni o umjetnicima
Schiavonima. U: Kraševac, I. (ur.). Drugi kongres
hrvatskih povjesničara umjetnosti, «Između tranzicije i
globalizacije - hrvatska povijest umjetnosti u
suvremenom društvu». 299-307. Zagreb.
4. Prijatelj Pavičić, I. (2006). Francesco
Laurana/Ranorenesansni kipar, pogovor knjizi H.W.
Krufta, Franjo Vranjanin Laurana, Zagreb, 2006., str.
239-254.
5. Prijatelj Pavičić, I. (2007). Lucijan Vranjanin. U: Neven,
B. (ur.). Croatica. Hrvatski udio u svjetskoj baštini. 182-
187). Zagreb: Profil International d.o.o.
515
Ime i prezime nositelja dr. sc. Željko Peković

kolegija
E-mail zeljko.pekovic@du.t-com.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1960. Diploma-Arhitektonski fakultet u Zagrebu 1983.
Magisterij: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
(Transformacija kule iz XII st. u zvonik samostana Male braće u
Dubrovniku), 1991. Doktorat:Arhitektonski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, (Nastanak ranosrednjovjekovnog Dubrovnika i crkve
posvećene štovanju sv. Vlaha zaštitnika grada), 1995.
Poznavanje jezika: čita, govori i piše francuski, služi se
talijanskim. Dosadašnja kretanja u službi: 1984.–1992.
Građevinska radna organizacija Građevinar, danas Građevinar-
Quelin, tehnički direktor; 1992.-2002. Ministarstvo kulture,
Konzervatorski odjel Dubrovnik, Viši savjetnik konzervator;
2002.-2004. Poduzeće Omega engineering d.o.o. Dubrovnik,
Projektant, istraživač i nadzor nad obnovom Starog mosta u
Mostaru; 1995.-2006. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu,
izvanredni profesor na dodiplomskom studiju, izvanredni
profesor na poslijediplomskom studiju. Predaje od 1995. najprije
kao predavač, docent te izvanredni profesor na dodiplomskoj
nastavi Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu na smijeru
restauracije kolegije Istraživanje i dokumentacija i Uvod u
arhitektonsku konzervaciju, povijesne metode i tehnike. Na
smjeru povijesti umjetnosti i likovne kulture predaje kolegije:
«Osnove predočavanja prostora» i «Povijest arhitekture i
urbanizma». Od 2006. Zaposlen na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Splitu kao redovni profesor na dodiplomskom i
diplomskom studiju, predaje kolegije: „Zaštita spomenika“,
„Urbanističke teme“ i Osnove arhitekture i urbanizma“.
Popis značajnih radova
u zadnjih pet godina 1. Milošević, A., Peković, Ž. (2008). Predromanička srkava
Svetog Spasa u Cetini. La chiesa di San Salvatore a Cetina.
Dubrovnik : Omega engineering d.o.o. Dubrovnik, Centar studia
Mediterranea Split.
2. Peković, Ž. (2008).
Četiri elafitske crkve - Quattro chiese delle isole Elafite .
Dubrovnik-Split : Omega engineering d.o.o. Dubrovnik, Centar
Studia mediterranea Filozofskog fakulteta u Splitu.
3. Peković, Ž. i ost. (2007).
Dating of the Old Bridge in Mostar, Bosnia and Herzegovina.
Radiocarbon. 49 , 2, 617-623.
516
4. Pekovic, Ž., Topić, N. (2010).

Late-medieval and post-medieval foundry in the historic centre
of Dubrovnik. Post-medieval archaeology. 44, 1-10.
5. Milošević, A., Peković, Ž. (2008).
Povijesne i arheološke potvrde za srednjovjekovni Mostar.
Godišnjak ANUBiH. XXXV , 5-50.
Popis ostalih radova 1. Feilden, B. M. (2003). Conservation of Historic Buildings.

relevantnih za Architectural Press, 2003.
izvođenje kolegija 2. Marasović, T. (1983). Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni
pregled s izborom tekstova i dokumenata. Zagreb-Split.
3. E. Viollet-le-Duc, E. (1885). Dictionnaire raisonne de
l'architecture francaise du XIe au XVIe sciecle.Paris.
4. Jokilehto, J. (2002). A History of Architectural Conservation.
Butterworth-Heinemann.
5. Sadržaj i obrada snimka postojećeg stanja graditeljskog
naslijeđa, Zavod za zaštitu spomenika kulture Split, Zavod za
graditeljsko nasljeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Split,
1983., radni material.
6. Konzerviranje i restauriranje: izbor tekstova, Kolo 1, Zagreb.
Ostale kvalifikacije za a) Istraživač na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti

izvođenje nastave Republike Hrvatske: Graditeljsko naslijeđe jadranskih gradova i
naselja, za dionicu prostornog razvoja Dubrovnika, od 1991.-
1996.
b) Glavni istraživač na znanstvenom projektu Graditeljsko
naslijeđe Dubrovnika (0215003) (2002.- 2006.)
c) Glavni istraživač na znanstvenom projektu Graditeljsko
naslijeđe dubrovačkog područja (244-244020-1604) (2007.-
2010.)
Kao glavni istraživač vodi znanstveni projekt sa zavidnim
uspjehom publiciranih radova na projektu.
517
Ime i prezime nositelja dr. sc. Slobodan Prosperov Novak

kolegija
E-mail spn@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 1988. redoviti profesor, izbor potvrđen 1992, izabran u trajno
zvanje zvanje 1996.
Kratki životopis Rođen 1951. Obrazovanje: Filozofski fakultet u
Zagrebu/1973/BA; Filozofski fakultet u Zagrebu/1976/MA;
Filozofski fakultet u Zagreb /1978/Ph.D.; Studij teatrologije,
talijanske I komparativne književnosti u Veneciji,Sieni i Rimu.
Radno iskustvo: Vjesnik u srijedu 1973.-1974.; Institut za
teatrologiju JAZU 1974.-1976.; Filozofski fakultet u Zagrebu
1976.-1997.; Sveučilište u Rimu Sapienza, Slavistika 1981.-
1985.; Sveučilište Yale, Slavistika New Haven, 2001.-2007.;
Filozofski fakultet u Splitu, Kroatistika 2004.-2010.; Zamjenik
Ministra prosvjete, kulture i športa za oblast culture 1990.-1992.;
Ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, 2000.; Predavačko iskustvo:
na svim spomenutim sveučilišnim institucijama kao i na brojnim
svejtskim sveučilištima po pozivu. Predavačko i mentorsko
iskustvo na poslijediplomskim studijima: predavao na više
poslijediplomskih doktorskih stuidija u Hrvatskoj, mentor.
Članstvo u strukovnim organizacijama: nije više član niti jedne
strukovne organizacije. Inače od 1990.-2000. bio Predsjednik
Hrvatskog PEN Centra.
Popis značajnih radova 1. Novak, S. P. (2009).Slaveni u renesansi. Zagreb: Matica
u zadnjih pet godina hrvatska.
2. Novak, S. P. (2007). Pričaj mi o Europi. Zagreb: Naklada
Ljevak.
3. Novak, S. P. (2007).Vježbanje renesanse. Zagreb: Algoritam.
4. Novak, S. P. (2006). Hvar: mjesta ljudi, sudbine. Zagreb.
5. Novak, S. P. (2008) (ur. Idr.).Leksikon Marina Držića. Zagreb:
Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Popis ostalih radova 1. Novak, S. P. (1996-1999).Povijest hrvatske književnostiI-III.
relevantnih za Zagreb: Antibarbarus.
izvođenje kolegija 2. Novak, S. P. (2003 i 2004).Povijest hrvatske književnosti od
Bačnaske ploče do danas. Zagreb: Goldenmarketing.
3. Lisac, J.,Novak, S. P. (1984). Hrvatska drama do Narodnog
preporoda I-II. Split: Logos.
4. Kombol, M.,Novak, S. P. (1992). Hrvatska književnost do
Narodnog preporoda.Zagreb: Školska knjiga.
5. Katičić, R., Novak, S. P. (1987). Dva tisućljeća pisane riječi u
Hrvatskoj. Zagreb.
518
Ime i prezime nositelja dr. sc. Zdravko Radman

kolegija
E-mail radman@ifzg.hr
kolegija
Zvanje nositelja Docent, znanstveni savjetnik
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1951. Diplomirao 1975. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu, magistrirao 1978. filozofiju znanosti, a doktorirao
1982. filologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Radio u Zavodu za
filozofiju HAZU-a, Zentrum Philosophie und
Wissenschaftstheorie u Konstanzu i Institutu za filozofiju u
Zagrebu. Predavao na Hrvatskim studijima i Odsjeku za
filozofiju Sveučilišta u Konstanzu te na poslijediplomskim
studijima. Član je nekoliko strukovnih društava i organizacija:
HFD, IAA, CSS, OPO, BSP.
Popis značajnih radova 1. Radman, Z. (u tisku) (ur.). The Background: Knowing
u zadnjih pet godina Without Thinking. Palgrave-Macmillan.
2. Radman, Z. (2007). Die Kunst der Wissenschaft:
Alexander von Humboldts ‚Erkentniss des Weltganzen’. U:
G. Vogel (ur.). Die Welt im Grossen und im Kleinen: Kunst
und Wissenschaft im Umkreis von Alexander von Humboldt
und August Ludwig Most. 237-245. Berlin: Lukas Verlag.
3. Radman, Z. (2007). Imagining the Impossible.
Imagination, Sensuality, Art. Proceedings of the III
Mediterranean Congress of Aesthetics. 173-177.
Ljubljana/Koper: Slovensko drustvo za estetiko.
4. Radman, Z. (2007). Consciousness: Problems with
Perspectives. Synthesis philosophica, 22/2 (44), 495-508.
5. Radman, Z. (2004/05). Towards Aesthetics of Science.
JTLA - Journal of the Faculty of Letters, The University of
Tokyo, Aesthetics, 29/30, 1-15.
Popis ostalih radova 1. Radman, Z. (1997). Metaphors: Figures of the
relevantnih za Mind. Dordrecht/Boston/London: Kluwer Academic
izvođenje kolegija Publishers.
2. Radman, Z. (1997). (ur.). Horizons of Humanity:
Essays in Honour of Ivan Supek. Frankfurt am
Main/Berlin/Bern/New York/Paris/Wien: Peter Lang.
3. Radman, Z. (1995). (ur.). From a Metaphorical
Point of View: A Multidisciplinary Approach to the
Cognitive Content of Metaphor. Berlin/New York:
Walter de Gruyter.
Ostale kvalifikacije za Interdisciplinarni karakter istraživačkog rada koji obuhvaća
izvođenje nastave područja opće filozofije znanosti, filozofije percepcije i filozofije
jezika, kao i pokušaje povezivanja kognitivne znanosti i
fenomenologije, te neurofiziologije i estetike.
519
Ime i prezime nositelja dr. sc. Leo Rafolt

kolegija
E-mail lrafolt@ffzg.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1979. Doktorirao 2006. na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu (filologija). Od 2003. predaje na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavao na
poslijediplomskom znanstvenom doktorskom studiju
književnosti Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Osijeku. Gost
predavač na Sveučilištima u Vroclavu, Katovicama, Tokiju,
Osaki, Sapporu, Parizu, Ljubljani i Washingtonu.
Popis značajnih radova Knjige:
u zadnjih pet godina 1. Rafolt, L. (2009). Drugo lice drugosti. Zagreb: Disput.
2. Rafolt, L.; Novak, S. P.; Tatarin, M.; Mataija, M. (ur.). z
(2009). Leksikon Marina Držića, Zagreb: Leksikografski zavod
Miroslav Krleža.
3. Rafolt, L. (2007). Melpomenine maske: fenomenologija žanra
tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju. Zagreb: Disput.
4. Rafolt, L. (2007). Odbrojavanje: antologija suvremene
hrvatske drame. Zagreb: Zagrebačka slavistička škola.
Članci:
«Neoplatoničke koncepcije u Držićevm dramskim prolozima», u:
Marin Držić 1508-2008, ur. Nikola Batušić, Dunja Fališevac,
Zagreb, HAZU, 2010.
«Držićeve koncepcije tijela i tjelesnosti i istraživanje seksualnih
alteriteta u ranom novovjekovlju», u: Marin Držić - svjetionik
dubrovačke renesanse, ur. Sava Anđelković, Paul-Louis Thomas,
Zagreb, Disput 2009.
«O nekim aspektima Držićeve tragičke dramaturgije», u:
Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću (1508-
2008), ur. Nikola Batušić, Dunja Fališevac, Zagreb, HAZU, 2008
«Eseji o problemima pitome drugosti: Stanko Lasić, Erazmo
Rotterdamski i europski studiji», u: Književna republika, 7-8,
2007. (pretiskano u Nova Croatica, 1, 2007)
«S onu stranu žanra: kratka povijest tragedije u svjetlu
ranonovovjekovnih normativnih poetika», u: Umjetnost riječi, 3-
4, 2007
«O velikome mehanizmu povijesti, ili o njegovim aporijama.
520
Elizabetinci, Ivšić, Kott: unakrsno čitanje», u: Komparativna

povijest hrvatske književnost, knjiga 9, ur. Cvijeta Pavlović,
Književni krug, Split 2007.
«Transkulturalna, interkulturalna i modernistička dramaturgija
Radovana Ivšića: Sunčani grad kao 'totalni teatar'», u: Književna
smotra, 1, 2007.
«Bilješke o jednom poglavlju hrvatske znanosti o književnosti
(2005-2006)», u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, ur.
Krešimir Bagić, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2007.
«Profil ubojice u trima dubrovačkim renesansnim tragedijama»,
u: Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz
hrvatske književnosti, ur. Živa benčić, Dunja Fališevac, Disput,
Zagreb 2006.
«Amerika i neeropski svijet u dramama Kosorova pariškog
ciklusa», u: Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u
srednjoeuropskim književnostima, ur. Dubravka Oraić Tolić,
Erno Kulcsar Szabo, FF press [i. e.] Filozofski fakultet, Zavod za
znanost o književnosti, Zagreb 2006.
«America and Non-European World in the Plays of Josip Kosor's
Parisian Cycle», u: Neohelicon, 2, (33) 2006.
«Žudnja kao metafora: 'sveopći libido' Ivančeva Don Juana», u:
Komparativna povijest hrvatske književnosti, knjiga 8, ur. Cvijeta
Pavlović, Književni krug, Split 2006.
«Ženski identitet u četirima dubrovačkim renesansnim
tragedijama», u: Dani hvarskog kazališta, knjiga 32, Prostor i
granice hrvatske književnosti i kazališta, ur. Nikola Batušić et al.,
HAZU - Književni krug, Zagreb - Split 2006.
«Ludičko i političko u 'komedijama' Nikole Nalješkovića», u:
Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću,
ur. Davor Dukić, Disput, Zagreb 2005, str. 205-228.
Popis ostalih radova «Nove tendencije i interpretativne paradigme: strujanja u

relevantnih za suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti (I)», u: Književna
izvođenje kolegija republika, 1-2, 2007., s. 20-42
«Nove tendencije i interpretativne paradigme: strujanja u
suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti (II)», u: Književna
republika, 3-4, 2007., s. 44-67
«Autoritet imenovanja (žanra): trag(ikom)edija, melodrama,
libretistička drama», u: Kolo, 1, 2006., s. 250-292
«Orfeo: dramski fragment Mavra Vetranovića Čavčića», u:
Hrvatska književna baština, knjiga 3, ur. Dunja Fališevac, Josip
Lisac, Darko Novaković, Exlibris, Zagreb 2004.
«Slobodan Prosperov Novak, tko je to? Ili: O pozadini jednog
projekta kanonizacije književne povijesti», u: Književna
republika, 3-4, 2004.
521
Ime i prezime nositelja dr. sc. Andrej Rahten

kolegija
E-mail andrej.rahten@zrc-sazu.si
Ustanova nositelja Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 18. IV. 2006.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1973. Zaposlen na Institutu za kulturnu povijest i na
Znanstvenoistraživačkom centru Slovenske akademije znanosti i
umjetnosti te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru.
Radi i kao predavač na postdiplomskom studiju drugih
slovenskih fakulteta. Bio predsjednik Upravnoga odbora Evro-
sredozemske univerze u Portorožu, jedan je od inicijatora i član
uredništva zbirke Studia diplomatica Slovenica.
Popis značajnih radova 1. Rahten, A. (2006). Korošec in hrvaška politika. Čas.
u zadnjih pet godina zgod. narodop., 77, 42, 2/3, 54-65.
2. Rahten, A. (2006). Ideja Srednje Europe u slovenskoj
političkoj misli. Pilar, I, 1(1), 61-68.
3. Rahten, A. (2007). Pariška mirovna konferenca in
Slovenci. U: E. Petrič (ur.). Slovenci v očeh Imperija:
priročniki britanskih diplomatov na pariški mirovni
konferenci leta 1919 : handbooks of the British diplomats
attending the Paris Peace Conference 1919. 25-42, 285-
305. Mengeš: Ustanova Center za evropsko prihodnost.
4. Rahten, A. (2007). Slovensko osamosvajanje in evropska
ideja. Stud. Hist. Slov., 7, 1/2, 393-406.
5. Rahten, A. (2009). Izidor Cankar and the Royal Yugoslav
Legation in Buenos Aires. Dve domov, 29, 69-92.
6. Rahten, A., Matijević, Z. (2008). (ur.). Savezništva i
diobe: razvoj slovensko-hrvatskih političkih odnosa u
Habsburškoj Monarhiji 1848.-1918. Zagreb: Golden
marketing - Tehnička knjiga.
7. Rahten, A. (2009). Izidor Cankar: diplomat dveh
Jugoslavij. Zbirka Studia diplomatica Slovenica,
Personae, 2. Mengeš: Center za evropsko prihodnost;
Ljubljana: Znanstvenoraziskovalni center Slovenske
akademije znanosti in umetnosti.
8. Rahten, A. (2009). Od Habsburške monarhije do
panevropske unije: razprave, predavanja in članki 2000-
2009. Zbirka Zbiralnik, 14. Ljubljana: Inštitut za
civilizacijo in kulturo.
522
Popis ostalih radova 1. Rahten, A. (2000). Der Krainer Landtag. U: H. Rumpler

relevantnih za (ur.). Die Habsburgermonarchie: 1848-1918. Bd. 7,
izvođenje kolegija Verfassung und Parlamentarismus. Wien:
Österreichische Akademie der Wissenschaften.
2. Rahten, A. (2002). Trialistični koncepti velikoavstrijskih
krogov in slovensko vprašanje. U: P. Vodopivec (ur.).
Slovenci v Evropi: (o nekaterih vidikih slovenske
povezanosti s sosedi in Evropo). 43-54. Ljubljana:
Oddelek za zgodovino Filozofske fakultete.
3. Rahten, A. (2003). Dr. Janko Brejc in Katoliška narodna
stranka. U: A. Buczynski, M. Kruhek, S. Matković (ur.).
Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko
Valentić. 262-267. Zagreb: Hrvatski institut za povijest.
4. Rahten, A. (2003). Slovenska ljudska stranka v
parlamentarnem življenju avstro-ogrske in jugoslovanske
monarhije. U: M. Kokole, V. Likar, P. Weiss (ur.).
Historični seminar 4: zbornik predavanj 2001-2003. 209-
222. Ljubljana: ZRC SAZU, Založba ZRC.
5. Rahten, A. (2005). Cesar Karel in "jugoslovansko
vprašanje" v okviru razprav o državnopravni reformi
habsburške monarhije. U: D. Mihelič (ur.). Ad fontes :
Otorepčev zbornik. 417-427. Ljubljana: Založba ZRC,
ZRC SAZU.
6. Rahten, A. (2005). Slovenska politika v avstrijskem
državnem zboru 1870-1918. U: B. Vogrinec (ur.). Analiza
razvoja slovenskega parlamentarizma. Zbirka Zbiralnik,
8. 113-184. Ljubljana: Inštitut za civilizacijo in kulturo.
Ostale kvalifikacije za Predavanja na stranim sveučilištima

izvođenje nastave 1. Rahten, A. (2009). Archduke Francis Ferdinand and the
South Slav question. Predavanje na University of
Minnesota, Minneapolis (ZDA), 15. travanj 2009.
2. Rahten, A. (2009). From the Habsburg Monarchy to the
European Union: evolution of national, regional and
European loyalties among the Slovenes in the 20th
Centur. Predavanje na University of Minnesota,
Minneapolis (ZDA), 16. travanj 2009.
523
Ime i prezime nositelja akademik Tomislav Raukar

kolegija
E-mail tomislav.raukar@zg.t-com.hr
Ustanova nositelja Filozofski fakultet u Zagrebu
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1933. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao 1963.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1975. Od 1963.
do 2004. zaposlenik Filozofskog fakulteta u svim zvanjima, od
asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju. Sudjelovao na
poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Dubrovniku i Splitu.
Područje istraživanja: hrvatska srednjovjekovna povijest.
Popis značajnih radova 1. Raukar, T. (2007). Srednjovjekovna društva u Dalmaciji, u:
u zadnjih pet godina Hrvatska i Europa. 111-125. Korijeni integracija. Zagreb.
2. Raukar, T. (2007). Splitska trgovačka društva XIV.
Stoljeća. Vojetov zbornik. 379-394. Ljubljana.
3. Raukar, T. (2007). Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku.
Split.
4. Raukar, T. (2008). Moćni i marginalizirani u hrvatskom
srednjovjekovlju. Rad HAZU, 500. 201-237. Zagreb.
Popis ostalih radova 1. Raukar, T. (1977). Zadar u XV. Stoljeću: Ekonomski
relevantnih za razvoj i društveni odnosi. Zagreb.
izvođenje kolegija 2. Raukar, T. (1980/81). Komunalna društva u Dalmaciji u
XIV. Stoljeću. Historijski zbornik, XXIII-XXIV, 139-209.
3. Raukar, T. (1982). Komunalna društva u Dalmaciji u
XV. st. i u prvoj polovici XVI. stoljeća. Historijski
zbornik, XXXV, 43-118.
4. Raukar, T. (1987). Hrvatsko srednjovjekovlje između
tradicionalne i društvene povijesti. Historijski zbornik,
XL. 309-337.
5. Raukar, T. (1996). I fiorentini in Dalmazia nel secolo
XIV. Archivio storico italiano, CLIII, 506/IV, 657-680.
Firenze.
6. Raukar, T. (1997). Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor,
ljudi, ideje. Zagreb.
7. Raukar, T. (2000). Jadranski gospodarski sustavi: Split
1475-1500. godine. Rad HAZU, 480, 49-125.
8. Raukar, T. (2002). Seljak i plemić hrvatskoga
srednjovjekovlja. Zagreb.
9. Raukar, T. (2003). Srednjovjekovne ekonomije i
hrvatska društva. Zagreb.
Ostale kvalifikacije za vidi Web stranicu: Tomislav Raukar, Hrvatska akademija
izvođenje nastave znanosti i umjetnosti
524
Ime i prezime nositelja dr. sc. Hrvoje Relja

kolegija
E-mail hrelja@ffst.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1970. Diplomirao 1994. na Fakultetu elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, a 1996. filozofiju
na Ateneo Pontificio Regina Apostolorum u Rimu (Italija).
Magistrirao 2000. i doktorirao 2008. na istom Sveučilištu u
Rimu. Docent na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Splitu. Član Hrvatskog filozofskog društva te
Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja.
Popis značajnih radova 1. Relja, H. (2010). Razlika Aristotelovih i Akvinčevih
u zadnjih pet godina metafizičkih počela. Filozofska istraživanja, 117, 1.
2. Relja, H. (2008). Il realismo di S. L. Jaki. Dalla
convinzione religiosa tramite il realismo moderato e la
creatività scientifica fini al realismo metodico. Rim:
Ateneo Pontificio Regina Apostolorum.
3. Relja, H. (2008). Nematerijalnost uma prema Stanleyu
Lewisu Jakiju. Crkva u svijetu, 43, 4, 526-549.
4. Relja, H. (2007). Staze znanosti i putovi prema Bogu.
Epistemološki principi Stanleya Lewis Jakija. Filozofska
istraživanja, 106, 2, 321-336.
5. Relja, H. (2007). Univočnost količine kao temelj u
specifičnosti fizike. Osvrt na S. L. Jakijevo utemeljenje
filozofije znanosti. Crkva u svijetu, 42, 2, 375-390.
525
Ime i prezime nositelja dr. sc. Mirjana Repanić-Braun

kolegija
E-mail mirjana.braun@yahoo.com
kolegija
Zvanje nositelja Docent, viši znanstveni suradnik
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 2005., sada u tijeku izbor za znanstvenu savjetnicu; u nastavnom
zvanje zvanju od 2008.
Kratki životopis Rođena 1954. Diplomirala Povijest umjetnosti i Engleski jezik na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala 1989.
godine. 1981.–1982. kustos u Gliptoteci HAZU, 1983.–1998.
zaposlena u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU. Od 1998.
asistent, a potom znanstveni suradnik te viši znanstveni suradnik
u Institutu za povijest umjetnosti na znanstveno-istraživačkom
projektu Umjetnička topografija Hrvatske. Od 2001. vodi
znanstveno-istraživački projekt Likovna umjetnost sjeverne
Hrvatske 17.–19. stoljeća u srednjoeuropskome kontekstu, a od
2006. godine projekt Barok, klasicizam, historicizam u sakralnoj
umjetnosti kontinentalne Hrvatske. Od 2002. sudjeluje kao
predavač i mentor u doktorskom studiju Odsjeka za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Također sudjeluje
kao predavač u poslijediplomskoj nastavi na Hrvatskim studijima
u Zagrebu. U nastavnom zvanju docenta na Odsjeku povijesti
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu drži jednosemestralni
izborni kolegij Barokno kiparstvo i slikarstvo sjeverne Hrvatske,
a na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci nositeljica je
dvosemestralnog kolegija Likovne umjetnosti i arhitektura
renesanse i baroka.
Popis značajnih radova 1. Repanić-Braun, M. (2009). Prilog poznavanju opusa štukatera

u zadnjih pet godina Antona Josepha Quadrija, u: Radovi Instituta za povijest
umjetnosti, 33, 145–162.
2. Repanić-Braun, M. (2009). Barokno slikarstvo – odsjaji
oltarnih slika, u: Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske
civilizacije, 2. svezak, (ur.) Božo Biškupić, Galerija Klovićevi
dvori, Zagreb, 381–389.
3. Repanić-Braun, M. (2008). Paulus Antonius Senser (1716.–
1758.) Prvi barokni slikar u Osijeku, katalog izložbe, (ur.) J.
Najcer Sabljak, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek.
4. Repanić-Braun, M. (2008). Paulus Antonius Senser (1716–
1758) Festő és köre, u: Művészettörténeti értesítő, 57, 2, 57;
313–326.
5. Repanić-Braun, M. (2008). Sakralno slikarstvo od 17. do 19.
stoljeća, u: Umjetnička topografija Hrvatske. Krapinsko-
zagorska županija, (ur.) I. Reberski, Zagreb, Institut za povijest
umjetnosti; Školska knjiga, 50–57, 104, 119–751.
Popis ostalih radova 1. Repanić-Braun, M. (2004). Barokno Slikarstvo u Hrvatskoj
relevantnih za franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda, (ur.) T. Maroević,
izvođenje kolegija Zagreb.
526
2. Repanić-Braun, M. (2004). Djela bečkog slikara Antona

Herzoga u Valpovu i Vukovaru, u: Radovi Instituta za povijest
umjetnosti, 28.
3. Repanić-Braun, M. (2003). Sedam darova Duha Svetoga.
Zidne slike u Kominu prema predlošcima Johanna Georga
Bergmüllera. U: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 27, 197–
206, Zagreb.
4. Repanić-Braun, M. (2002). Oltarne slike Franza Xavera
Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku. U: Radovi Instituta
za povijest umjetnosti, 26, 98–108, Zagreb.
5. Repanić-Braun, M. (2000). Franciscus Falconer Pictor
Budensis – Ein spätbarocker maler sakraler Thematik und seine
Tätigkeit in Kroatien, u: Különlenyomat a Művészettörténeti
Értesítő, 3–4, 157–166, Budapest.
Ostale kvalifikacije za Višegodišnje iskustvo u nastavi na sveučilištima u Zagrebu,
izvođenje nastave Splitu i Rijeci. Zvanje docenta.
527
Ime i prezime nositelja dr. sc. Zoran Roca

kolegija
E-mail zoran.roca@ulusofona.pt
Ustanova nositelja Universidade Lusófona de Humanidades e Tecnologias, Lisboa
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1948. Diplomirao 1972. geografiju u Zagrebu, magistrirao
1974. na Ohio State University u Columbusu, a 1986. doktorirao
na Sveučilište u Zagrebu. Od 1995. radi na Universidade
Lusófona de Humanidades e Tecnologias u Lisabonu. Predavao
na diplomskim i poslijediplomskim studijima iz geografije i
urbanizma u zemlji i inozemstvu. Član mnogih strukovnih
organizacija: Associação Portuguesa de Demografia (APD),
Associação Portuguesa de Geógrafos (APG), Associação
Portuguesa para o Desenvolvimento Regional (APDR) i dr.
Popis značajnih radova 1. Roca, Z., Claval, P., Agnew, J. (ur.). (2010). Landscapes,
u zadnjih pet godina Identities and Development. Farnham: Ashgate.
2. Roca, Z. (2007). One Story, Many Regions: Representations
of European Unity in Diversity. U: Z. Roca i ost. (ur.).
European Landscapes and Lifestyles: The Mediterranean and
Beyond. 3 - 8. Lisboa: Edições Universitárias Lusófonas.
3. Roca, Z., Spek, T., Terkenli, T., Plieninger, T., Höchtl, F.
(ur.). (2007). European Landscapes and Lifestyles: The
Mediterranean and Beyond. Lisboa: Edições Universitárias
Lusófonas.
4. Roca, Z., Roca, M. N. (2007). Affirmation of Territorial
Identity: A Development Policy Issue. Land Use Policy, 24,
2, 434 - 442.
5. Roca, Z. (2005). Affirmation of Regional Identity between
Rhetoric and Reality: Evidence from Portugal. U: E.
Boneschansker i sot. (ur.). Cultural Uniqueness and
Regional Economy. 29 - 52. Ljouwert/ Leeuwarden: Fryskie
Akademy.
Popis ostalih radova 1. Oliveira, J.A., Roca, Z., Leitão, N. (2010). Territorial Identity
relevantnih za and Development: From Topophilia to Terraphilia. Land Use
izvođenje kolegija Policy, 27, 3, 801-814.
2. Roca, M.N., Oliveira, A. & Roca, Z. (2010). Second Homes
and Second Home Tourism in Portugal. U: T. Romita (ur.).
Turismo Residencial. Amantea: Università degli Studi della
Calabria.
3. Roca, Z., Mourão, J. (2003). Socio-cultural identity and
globalisation: Local development issue and its
representations in Portugal. Proceeedings of the International
Geographic Union Conference on Historical Dimensions of
the Relationship between Space and Culture. Rio de Janeiro.
528
Ostale kvalifikacije za Osnivač je i direktor Odjela geografije i razvoja na Fakultetu

izvođenje nastave arhitekture, urbanizma e geografije, Universidade Lusófona u
Lisabonu, direktor Centra za proučavanje prostora, kulture i
razvoja, Universidade Lusófona u Lisabonu, koordinator
znanstveno-istraživačkih projekata Fondacije za znanost i
tehnologiju Portugala (FCT) i Programa Europske komisije
„Marie Curie“ (EC_MC) te je bio organizator i predsjednik
Znanstvenog vijeća međunarodnog skupa „Landcapes, Identities
and Development“.
529
Ime i prezime nositelja dr. sc. Velimir Salamon

kolegija
E-mail salamonvelimir@yahoo.com
Ustanova nositelja Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1945. Od 1979. asistent na Zavodu za mehaničke
konstrukcije Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u
Zagrebu gdje je i doktorirao 1997. Od 2000. radi na Grafičkom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1985. osnovao, sa suradnicima,
projekt istraživanja baštine drvene brodogradnje Hrvatske, u
sklopu nevladine kulturne institucije Ars Halieutica. Program je
od 1992. uključen u međunarodni znanstveni projekt pod
pokroviteljstvom UNESCO-a Evolution of Wooden Shipbuilding
in the Eastern Mediterranean During the 18th and 19th
Centuries, a od 1996. u kulturni projekt Europske unije Raphael.
Od 1995. program je uključen u djelatnost Komisije za
istraživanje i očuvanje hrvatske brodograđevne baštine, Sekcije
za morsku brodogradnju Znanstvenog savjeta za pomorstvo
HAZU. 1996. dobio Državnu nagradu tehničke kulture Faust
Vrančić.
Popis značajnih radova 1. Salamon, V.; Bobanac, N. (2005). Metodologija i kriteriji za
u zadnjih pet godina procjenu autentičnosti tradicijskog broad. Zagreb: HAZU.
2. Salamon, V. (2009). Jadranska bracera. Brodogradnja, 1.
Zagreb.
3. Salamon, V. (2009). Vakonce na braceri. Brodogradnja, 2.
Zagreb.
4. Salamon, V. (2009). Brageta ili ,,sveta platica”. Brodogradnja,
3. Zagreb.
5. Salamon, V. (2009). O dizajnu broda. Brodogradnja, 4.
Zagreb.
6. Salamon, V. (2005). The Kinship of the Maltese Ferilla and
the Gajeta Falkusa from the Adriatic Island of Vis. U: De
Triremibus – Festshrift in honour of Joseph Muscat. Malta:
Publisher Enterprises Group Ltd., 747-754.
Popis ostalih radova Velimir Salamon, Nenad Bobanac, Metodologija i kriteriji za
relevantnih za procjenu autentičnosti tradicijskog broda, HAZU, Zagreb, 2005.
izvođenje kolegija Velimir Salamon, Experience of the Boat, u knjizi «Experience
of the Boat», Maritime Museum Dubrovnik , 2001., str. 21-33.
Velimir Salamon, Milan Opalić, Vladimir Robotić, Designer -
Architect or Engineer?, 12. konference konstruktéru a
projektantu, Olomouc, 1990.
530
Znanstveni rad, recenziran, objavljen u zborniku radova s

međunarodnog znanstvenog skupa
Velimir Salamon, System-design Approach to Historical Ship
Reconstruction and Presentation - the Gaeta Falkuša
Reconstruction Project Experience, “The Evolution of Wooden
Shipbuilding in the Eastern Mediterranean During the 18th and
19th Centuries”, Atena, 1992., 115-130.
Velimir Salamon, Nenad Bobanac, Vladimir Robotić, Zvonko
Herold, The Batana from Rovinj - Rovigno, Istra and the Trupa
from the River Neretva Delta, “The Evolution of Wooden
Shipbuilding in the Eastern Mediterranean During the 18th and
19th Centuries”, Chios, 1994., 211-220.
531
Ime i prezime nositelja dr. sc. Oliver Jens Schmitt

kolegija
E-mail oliver.schmitt@univie.ac.at
Ustanova nositelja Universität Wien
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1973. Od 2005. redoviti profesor na katedri povijesti
jugoistočne Europe na Sveučilištu u Beču. Od 2009. dopisni član
Austrijske akademije te predsjednik znanstvenog savjeta
“Wiener Osteuropaforum”.
Popis značajnih radova 1. Schmitt, O. (2007). Der „tragische Untergang“
u zadnjih pet godina Negropontes im Spiegel italienischer
Diplomatenberichte der Renaissance. U: K. Belke, E.
Kislinger, A. Külzer, M.A. Stassinopoulou (ur.).
Byzantina Mediterranea. Festschrift für Johannes
Koder zum 65. Geburtstag. 569 – 580. Wien, Köln,
Weimar.
2. Schmitt, O., Ivanišević, A. (2007). Konstantin Josef
Jireček. U: A. Suppan i ost. (ur.). Osteuropäische
Geschichte in Wien. 41 – 89. Innsbruck, Wien, Bozen.
3. Schmitt, O. (2007). Levantiner im Osmanischen Reich
und im östlichen Mittelmeerraum. U: K. J. Bade, P. C.
Emmer, L. Lucassen, J. Oltmer (ur.). Enzyklopädie
Migration in Europa. 767 – 770. Paderborn.
4. Schmitt, O. (2008). Flucht aus dem Orient? Kulturelle
Orientierung und Identitäten im albanischsprachigen
Balkan. U: F. Görner (ur.). Stabilität in Südosteuropa –
eine Herausforderung für die Informationsvermittlung.
12 – 27. Berlin.
5. Schmitt, O. (2007). Venice- a Southeast European
Empire? U: V. Gjuzelev (ur.). Bulgaria pontica medii
aevi, VI-VII. 295 – 312. Burgas
Popis ostalih radova 1. Schmitt, O. (2005). Skanderbeg als neuer Alexander:
relevantnih za Antikerezeption im spätmittelalterlichen Albanien.
izvođenje kolegija Pirckheimer- Jahrbuch, 20, 123 – 144.
2. Schmitt, O. (2006). Skenderbeg - elementi za
reinterpretacija. U: Ġ. Kastrioti (ur.). Skenderbeg 1405
- 1468. 27 – 41. Skopje.
3. Schmitt, O. (2006). Venezia e la sua Albania.
Percezioni reciproche di dominanti e dominati nel
Quattrocento. U: S. Winter (ur.). Venezia, l´altro e
l´altrove. 23 – 55. Roma.
4. Schmitt, O. (2006). Geschichtsmythen im
albanischsprachigen Westbalkan: Gebrochene
Erinnerung und Neuschaffung von Traditionen am
532
Beispiel des albanischen Nationalhelden Skanderbeg.

U: E. Brix, A. Suppan, E. Vyslonzil (ur.).
Südosteuropa. Traditionen als Macht. 165 – 176.
Wien.
5. Schmitt, O. (2004/05). Skanderbegs letzte Jahre- west-
östliches Wechselspiel von Diplomatie und Krieg im
Zeitalter der osmanischen Eroberung Albaniens (1464 -
1468). Südost- Forschungen, 62, 56 – 123.
Ostale kvalifikacije za Voditelj doktorskih studija na Bečkom sveučilištu od 2005.
izvođenje nastave godine.
533
Ime i prezime nositelja dr. sc. Antonio Sorella

kolegija
E-mail sorella@italianistica.it
Ustanova nositelja Università Chieti - Pescara
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Diplomirao na povijesti talijanskog jezika 1981. na Sveučilištu
Chieti-Pescara, doktorirao 1983. na Sveučilištu ˝La Sapienza˝,
Od 1991. radi na raznim fakultetima na Sveučilištu Chieti-
Pescara, ali i na brojnim europskim i svjetskim Sveučilištima.
Utemeljitelj je i koordinator Poslijediplomskog magistarskog
studija na području Podučavanja talijanskog jezika kao stranog
jezika pri Sveučilištu ˝G. D’Annunzio˝ i utemeljitelj i ravnatelj
Centra CISDID, kao i brojnih znanstvenih časopisa
(Adriatico/Jadran, Tipofilologia, Ecdotica...). Član je mnogih
znanstvenih odbora.
Popis značajnih radova 1. Sorella, A. (2008). L’italiano contemporaneo nel

u zadnjih pet godina linguaggio degli scrittori di oggi. Tavola rotonda.
Bratislava.
2. Sorella, A. (2008). Italia-Russia: rapporti culturali e
letterari. Tavola rotonda. Università di Chieti e Pescara.
3. Sorella, A. (2009). Il linguaggio drammaturgico nella
“Fedra”. Una grande anima alata. Cento anni di Fedra.
Convegno Nazionale per il Centenario della “Fedra” di
Gabriele d’Annunzio. Pescara.
4. Sorella, A. (2009). Il canto di Francesca. Dante e
Francesca da Rimini. Convegno Nazionale per la
presentazione della Mostra della Casa di Dante in
Abruzzo. Pescara.
5. Sorella, A. (2009). Il linguaggio dell’economia e della
finanza, in L’italiano tra arte, scienza e tecnologia.
Settimana della lingua italiana nel mondo. Riga.
6. Sorella, A. (2009). Il linguaggio della scienza, in
L’italiano tra arte, scienza e tecnologia. Settimana della
lingua italiana nel mondo. San Pietroburgo.
7. Sorella, A. (2009). Il linguaggio narrativo
contemporaneo. Seminario di aggiornamento per docenti
di italiano. Bratislava: Università Comenius, Facoltà di
Filosofia.
Popis ostalih radova 1. Sorella, A. (1987). Tra lingua e letteratura. Roma:
relevantnih za Edizioni dell’Ateneo (Libreria dell’Università di
izvođenje kolegija Pescara).
2. Sorella, A. (1994). Aspetti del linguaggio letterario
abruzzese. Pescara: Libreria dell’Università.
534
3. Sorella, A., Speroni, S. (1999). Dialogo delle lingue. U: C.

Marazzini (ur.). Gli autori del ben parlare. Pescara:
Libreria dell’Università.
4. Sorella, A. (2010). Il linguaggio narrativo contemporaneo.
II. Pescara: Opera University Press.
5. Sorella, A. (2005). Le acquisizioni linguistiche nei
convegni interadriatici (1977-1984). Adriatico / Jadran.
Rivista di cultura tra le due sponde, I, 44-50.
6. Sorella, A. (2009). Aldo Duro lessicografo. Adriatico /
Jadran. 2, 224-227.
Ostale kvalifikacije za Kooordinator Sveučilišta u Pescari za Erasmus kao i promotor

izvođenje nastave talijanskog jezika i kulture u svijetu te voditelj znanstvenih
projekata.
535
Ime i prezime nositelja akademik Nikša Stančić

kolegija
E-mail niksa.stancic@zg.t-cojm.hr
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 1991. izbor u zvanje redovitog profesora, 1998. izbor u trajno
zvanje zvanje
Kratki životopis Rođen 1938. Povijest diplomirao i doktorirao na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Usavršavao se u Österreichisches Ost- und
Südosteuropa-Institut u Beču. Radio kao kustos u Hrvatskom
povijesnom muzeju u Zagrebu, a od 1991. do umirovljenja
2008. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Predavao na mnogim podlijediplomskim studijima u zemlji i
inozemstvu. Bio glavni urednik i član uredništva više
znanstvenih časopisa, voditelj projekata, predstojnik Katedre
za hrvatsku povijest, predstojnika Zavoda za hrvatsku povijest,
pročelnik Odsjeka za povijest, prodekan, pomoćnik ministra
znanosti. Dobitnik Državne nagrade za znanost. 2000. izabran
za člana suradnika, a 2004. za redovitog člana Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene
znanosti.
Popis značajnih radova 1. Stančić, N. (2005). Grafija i ideologija: hrvatski narod,
u zadnjih pet godina hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i
1835. godine. Rad Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, 492, 43, 261-296. Zagreb: Društvene
znanosti.
2. Stančić, N. (2006). Die Idee der “slawischen
Wechselseitigkeit” von Ján Kollár und ihre kroatische
Rezeption. U: Ivntyšynová, T. (ur.). Ján Kollár a
slovanska vzájemnost`. Genéza nacionalizmu v strednej
Európe. 174-185. Bratislava.
3. Stančić, N. (2006). Josip Juraj Strossmayer u kontekstu
hrvatske i europske politike. U: F. Šanjek (ur.).
Međunarodni znanstveni skup JOSIP JURAJ
STROSSMAYER povodom 190. obljetnice rođenja i 100.
obljetnice smrti Zagreb, 19. svibnja 2005. – Đakovo, 20.
svibnja 2005. Zbornik radova. 35-50. Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti.
4. Stančić, N. (2007). Disertacija grofa Janka Draškovića iz
1832. godine: samostalnost i cjelovitost Hrvatske,
kulturna standardizacija i konzervativna modernizacija.
Kolo, 12, 3, 137-167.
5. Stančić, N. (2007). Između političkog nacionalizma i
etnonacionalizma: od hrvatske staleške “nacije” (natio
croatica) do hrvatskog “političkog naroda”. U: T. Cipek,
J. Vrandečić (ur.). Nacija i nacionalizam u hrvatskoj
povijesnoj tradiciji. Zbornik radova. 33-56. Zagreb:
Alinea.
536
6. Stančić, N. (2008). Croatia and Europe 1789-1848:

european or national integration? Croatian studies review
– Časopis za hrvatske studije, 5, 114-127.
7. Stančić, N. (2009). Hrvatske središnje političke
institucije 1832-1848-1850. godine: Ban, Sabor, Bansko
vijeće od preporodnog programa i uspona 1848. godine
do sloma pod udarom centralizma. U: J. Kolanović (ur.).
Hrvatski državni sabor 1848., 4, 31-80. Zagreb: Hrvatski
državni arhiv, FF press – Zavod za hrvatsku povijest
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
8. Stančić, N. (2010). Hrvatska i Europa, sv. 4. Hrvatska
na europskome prostoru (1790.-1918.). Zagreb: HAZU.
Popis ostalih radova 1. Stančić, N. (2002). Hrvatska nacija i nacionalizam u
relevantnih za 19. i 20. stoljeću. I.-XII. Zagreb: Barbat.
izvođenje kolegija 2. Stančić, N. (1980). Hrvatska nacionalna ideologija
preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i
njegov krug do 1869). Zagreb: Institut za hrvatsku
povijest.
3. Stančić, N. (2000). Mihovil Pavlinović, Izabrani
politički spisi. Zagreb: Golden Marketing.
4. Stančić, N. (1981). Narodni preporod u Dalmaciji. U:
M. Gross (ur.). Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16.
stoljeća do početka 20. stoljeća). 231-250. Zagreb:
Sveučilišna naklada Liber.
5. Stančić, N. (1978). Nacionalna integraciona ideologija
dalmatinskih narodnjaka 1860/61. godine. Radovi
Instituta za hrvatsku povijest, 11, 183-279.
6. Stančić, N. (1984). Pobjeda Narodne stranke na
općinskim izborima u Splitu 1882. godine i problem
periodizacije Narodnog preporoda u Dalmaciji.
Hrvatski narodni preporod u Splitu, 21-46.
7. Stančić, N. (1990). Srbi i srpsko-hrvatski odnosi u
Dalmaciji u vrijeme narodnog preporoda 1860-1880.
Zadarska revija 39, 5-6, 587-619.
8. Stančić, N. (1996). Južnoslavenska” i “hrvatska”
redakcija spisâ Mihovila Pavlinovića. Spomenica Ljube
Bobana 1933.-1994., 203-213. Zagreb: Zavod za
hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ostale kvalifikacije za Dugogodišnje iskustvo u nastavi na poslijediplomskim studijima,
izvođenje nastave te u mentorstvu za magistarske i doktorske radnje.
537
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ivan Šimat (Banov)

kolegija
E-mail
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1951. Ima predavačko i mentorsko iskustvo na
poslijediplomskim studijima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Član je
mnogih strukovnih organizacija.
Popis značajnih radova 1. Šimat, I. (2006). Dnevnik prolaznika. Zagreb: Matica
u zadnjih pet godina Hrvatska.
2. Šimat, I. (2007). Mirko Ostoja. Split: Kula.
3. Šimat, I. (2009). Antun Boris Švaljek. Split: Kula.
4. Šimat, I. (2007). Marija Ujević. Split: Kontura.
5. Šimat, I. (2010). Šime Vulas. Zagreb: Moderna galerija.
Popis ostalih radova 1. Šimat, I., Maroević, T., Čorak, Ž. (2006). Nova sakralna
relevantnih za umjetnost (izložba). Zagreb: Klovićevi dvori.
izvođenje kolegija 2. Šimat, I., Maroević, T., Čorak, Ž. (2007). Vanja Radauš
(izložba). Zagreb: Klovićevi dvori.
3. Šimat, I. (2006-2010). Kosta Angeli Radovani – zapisi, 1-
4. Erasmus.
538
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ljerka Šimunković

kolegija
E-mail ljerka@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 22. rujna 2005.
zvanje
Kratki životopis Rođena 1941. Doktorirala na Filološkom fakultetu u Beogradu
1988. Od 1983. radi na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 2004.
radi na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu
(sudjelovala u osnivanju 2001.), koji je postao sastavnim dijelom
Filozofskog fakulteta. Napisala plan i program Odsjeka za
talijanski jezik i književnost (3 mandata bila je njegova
predstojnica). Utemeljiteljica i predsjednica hrvatsko-talijanske
kulturne udruge Dante Alighieri u Splitu gdje je do 2009. glavna
urednica izdavačke djelatnosti. Predaje na poslijediplomskim
studijima: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Lingvistika i
Povijest hrvatskog pomorstva – Sveučilište u Zadru. Članica
organizacija: Associazione Internazionale dei Professori
d’Italiano, Società linguistica italiana, Hrvatski nacionalni odbor
za povijesne znanosti, Književni krug. Članica redakcije časopisa
Acta Medico-Historica Adriatica, Adriatico/Jadran (Pescara,
Italija), Cimbas (S. Benedetto del Tronto, Italija). Voditeljica
znanstvenih projekata: Izrada specijaliziranih rječnika/glosara,
Hrvatska jezična baština u povijesnim dokumentima, Dalmacija
od pada Serenissime do nacionalnog buđenja, Dalmatinsko
kulturno ozračje u 19. stoljeću.
Popis značajnih radova 1. Knjige:
u zadnjih pet godina 1. Šimunković, Lj. (ur.). (2006). Ivan Luka Garanjin: O odgoju,
obrazovanju i javnoj nastavi. Dell'educazione e dell'istruzione
pubblica. Split: Dante Alighieri.
2. Šimunković, Lj. (ur.). (2006). Zlatna knjiga grada Splita, sv.
II., Split: Književni krug. (Knjiga Mediterana 45)
3. Šimunković, Lj.; Bajić-Žarko, N. (2006). Iz korespondencije
Dominika i Ivana Luke Garagnina. Građa i prilozi za povijest
Dalmacije, 20. Split: Državni arhiv u Splitu.
4. Šimunković, Lj. (2008). More poslovica o moru:
paremiologija i frazeologija dalmatinskog podrijetla koje se
odnose na pomorstvo i ribarstvo, Un mare di proverbi sul mare:
paremiologia e fraseologia di origine dalmata riguardante la
pesca. Split: Filozofski fakultet u Splitu, Dante Alighieri.
5. Šimunković, Lj. (2008). Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću:
pokus splitskoga Gospodarskoga društva iz 1782, La pesca e la
lavorazione del pesce nel Settecento: l'esperimento della Società
economica di Split del 1782. Split: Filozofski fakultet u Splitu,
Dante Alighieri.
539
6. Šimunković, Lj. (2009). I contatti linguistici italiano-croati in

Dalmazia. Hrvatsko-talijanski jezični dodiri u Dalmaciji. Split:
Dante Alighieri.
7. Šimunković, Lj.; Bralić, S. (2010). Francesco Carrara,
Dnevnici s putovanja (1843-1848). Split: Dante Alighieri.
8. Šimunković, Lj. (2005). Predgovor. U: Bruno Bravetti:
L'Adriatico non è frontiera. The Adriatic is Not a Barrier.
Ancona: Affinità elettive.
Urednik tematskog broja časopisa:

1.Omaggio a Žarko Muljačić/U čast Profesoru Dr.Žarku
Muljačiću/a cura di/uredila. In Adriatico/Jadran. Rivista di
cultura tra le due sponde/a cura di Marilena Giammarco e
Antonio Sorella, 1/2007, Pescara, Fondazione Ernesto
Giammarco, 2007, pp. 11-115.ISSN 1828-5775
Znanstveni članci:
1. Fraseologia e paremiologia peschereccia in Dalmazia,
Adriatico /Jadran, Pescara 2005, Rivista di cultura tra le due
sponde, Pescara, Fondazione Ernesto Giammarco str. 112-133.
2. La lingua italiana nel passato e nel presente della Dalmazia,
Adriatico/Jadran, Rivista di cultura tra le due sponde, Pescara,
Fondazione Ernesto Giammarco Pescara 2005, str. 706-713.
3. Romanizmi u govoru Imotske krajine, Zavičajno blago u
funkciji razvoja Zabiokovlja, Split, Književni krug, 2005, str.
135-143.
4. L'ufficio dell'interprete e del dragomanno in Dalmazia ai tempi
della Serenissima, Italia e Europa: dalla cultura nazionale
all'interculturalismo, Civiltà italiana, Nuova serie 4 - 2006,
Volume I, Firenze, Franco Cesati Editore, 2006, str. 587- 595.
ISBN 88-7667-220-6.
5. I calchi sintattici di provenienza italiana nei documenti e nelle
parlate della Dalmazia, (a cura di Marilena Giammarco e
Antonio Sorella) Adriatico/Jadran,Rivista di cultura tra le due
sponde, 2/2005, Pescara, Fondazione Ernesto Giammarco,
pp.101-102, ISSN 1828-5775.
6. Kraljski Dalmatin i problemi prevođenja, Kraljski Dalmatin,
200 godina hrvatskog i zadarskog novinarstva u europskom
kontekstu, Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa
Zadar 12-13 srpnja 2006, Zadar, Sveučilište u Zadru, 2007, pp.
255-266.
7. L'Unione Europea e il plurilinguismo/Evropska unija i
plurilingvizam, Adriatico/Jadran, Rivista di cultura tra le due
sponde,1-2 2006, Pescara, Fondazione Ernesto Giammarco,
2007. pp. 49-55, ISSN 1828-5775
8. La cucina mediterranea: uno sguardo storico sulla cucina
dalmata, La cucina mediterranea tra le due sponde
dell'Adriatico, Atti del Convegno Pescara 12-14 ottobre 2007,
pp. 34-43, (zajedno s M. Rožman)
9. Projekt I. L. Garagnina za osnutak agrarnih škola u Dalmaciji,
540
Francuska i Jadran (1806.-1814.) La Francia e l'Adriatico

(1806-1814), III. Međunarodni zannstveni skup, Terzo Seminario
internazionale, Split 16.-18. svibnja 2007., pp. 169-179 (zajedno
s M. Rožman)
10. Il giornale bilingue „Il Regio Dalmata-Kraglski Dalmatin“,
Francuska i Jadran (1806.-1814.) La Francia e l'Adriatico
(1806-1814), III. Međunarodni zannstveni skup, Terzo Seminario
internazionale, Split 16.-18. svibnja 2007., pp.207-217.
11. I proverbi e i modi di dire di provenienza dalmata che
riguardano i pesci, gli esseri marini e la pesca, Mediterraneo.
Archeologia navale e storia marittima dall'antichità al XX
secolo, International Summer school Cattolica (4-8 settembre),
Città di Cattolica, Istituzione Culturale della Regina, 2008, pp.
129-148.
12. La „lingua franca“ dell'Adriatico, Borghi e barche, paesaggi
e mestieri della pesca tradizionale in Adriatico tra '800 e '900,
San Benedetto del Tronto 24 aprile/21 giugno 2008, pp. 58-60.
13. Jezične i stilske karakteristike hrvatskog teksta u novinama
„Il Regio Dalmata-Kraljski Dalmatin“, Zbornik filozofskog
fakulteta u Splitu, god. 1, br. 1, Split 2008, str. 171-181, ISSN
1846-9426
14. La terminologia riguardante gli attrezzi da pesca di origine
romanza nelle parlate della regione di Spalato, Adriatico/Jadran,
Rivista di cultura tra le due sponde, 2/2007, Pescara, Fondazione
Ernesto Giammarco, 2008. pp. 81-90, (zajedno s I. Petrin), ISSN
1828-5775
15. Nikola Sandrić, prevoditelj novina „Kraljski Dalmatin“,
Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 21, Split, Državni arhiv u
Splitu – Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2006./2007., str.
251-269. ISSN 0351-4307
16. Pesca e conservazione. L'esperimento dell'Accademia agraria
di Split (1782), Mediterraneo. Economia dei littorali e gestione
delle risorse dall'antichit„ al Novecento, International Summer
School 2008, Citt„ di Cattolica, Istituzione Culturale della
Regina, 2009, pp. 50-57.
17. Il carteggio tra Francesco Carrara e Niccol´ Tommaseo,
Tempo e memoria nella lingua e nella letteratura italiana, Vol.
II:Letteratura dalle origini all'Ottocento, AIPI 2009, str. 225-
230, www.infoaipi.org
18. Boka kotorska i budvansko-barsko područje u itineraru
mletačkoga sindika Giovannija Battiste Giustiniana iz 1553.
godine, Hrvatsko-crnogorski dodiri / Crnogorsko-hrvatski
dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog
primorja (uredila Lovorka Čoralić), Zagreb, Hrvatski institut za
povijest – Matica Hrvatska, 2009, str. 271-277. ISBN 978-953-
6324-77-4
Prikazi:
1.Le lingue minoritarie negli stati romanzi d'Europa, Žarko
Muljačić, Problemi manjinskih jezika u romanskim državama u
541
Europi, Ýijeka, Maveda, 2007, pp. 224, Adriatico/Jadran,

Rivista di cultura tra le due sponde, 2/2007, Pescara, Fondazione
Ernesto Giammarco, 2008. pp. 397-400. ISSN 1828-5775
2. Božo Baničević, Dalmato-romanski ostaci u toponimiji
Hrvatske / De relictis dalmato-romanis in toponymia Croatiae,
Edizione in proprio, Žrnovo 2009, pp. 479, ill. b. e n., 250 kn.,
ISBN 978-953-55577-0-8, Cimbas, Organo semestrale
d'informazione interna all'Istituto delle Fonti per la Storia della
Civiltà Marinara Picena, San Benedetto del Tronto – Italia,
ottobre 2009, pp. 102-103.
Popis ostalih radova 1. Antonio Putti, Dizionario enciclopedico-intuitivo figurato

relevantnih za 1862, a cura di Ljerka Šimunković, Firenze, Accademia della
izvođenje kolegija Crusca, 1994. str. XXXII+774.
2. Glosar kuhinjske i kulinarske terminologije romanskoga
podrijetla u splitskome dijalektu, Split, Dante Alighieri Split,
2004, 132 str., ISBN 953-99197-1-1 (Zajedno s Majom Kezić)
3. I calchi sintattici di provenienza italiana nei documenti e nelle
parlate della Dalmazia, (a cura di Marilena Giammarco e
Antonio Sorella) Adriatico/Jadran,Rivista di cultura tra le due
sponde, 2/2005, Pescara, Fondazione Ernesto Giammarco,
pp.101-102, ISSN 1828-5775.
4. Ljerka Šimunković, Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji
u 18. stoljeću, Split, Književni krug, 1996, 169 str., (3) lista s
tablama; 24 cm, Književni krug, Split; 790), ISBN 953-163-041-
0.
Ostale kvalifikacije za Voditeljica je brojnih projekata pri Ministarstvu znanosti,

izvođenje nastave obrazovanja i športa RH, kao i međunarodnih europskih
projekata. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja na polju
kulture i znanosti: priznanje za rad na talijansko-hrvatskim
kulturnim odnosima dobila je 1995. od Talijanskog instituta za
kulturu iz Zagreba ,,Attestato di benemerenza – Premio Frano
Čale”; 1. 10. 2002. od udruge „Dante Alighieri” iz Rima
„Diploma di benemerenza – medaglia d'argento”; 10. 11. 2002.
od Istituto di Ricerca delle Fonti per la Storia della Civiltà
Marinara Picena (San Benedetto del Tronto, Italija) „Premio
Cimbas – medaglia d'oro”; 8. 1. 2004. od Predsjednika
Republike Italije odličje „Stella della solidarietà italiana” s
titulom Commendatore.
Članica je brojnih znanstvenih odbora i povjerenstava za
organizaciju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.
Područje znanstvenog interesa su povijesni, kulturni, jezični i
drugi odnosi između dvije obale Jadranskoga mora.
Objavila je četrnaest monografija (dvije u Italiji) i preko stotinu
članaka u hrvatskim i europskim časopisima. Široko je citirana u
zemlji i inozemstvu.
542
Ime i prezime nositelja dr. sc. Dario Škarica

kolegija
E-mail dario@ifzg.hr; darskar@gmail.com
kolegija
Zvanje nositelja Docent, viši znanstveni suradnik
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1963. Doktorirao 1998. na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Od 1989. zaposlen na Institutu za
filozofiju u Zagrebu. Kao vanjski suradnik predaje na
Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u
Zadru, na Filozofskom fakultetu u Osijeku i na Filozofskom
fakultetu u Splitu. Predaje na Poslijediplomskom znanstvenom
studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Član je Hrvatskog filozofskog društva. 1991. –1996. suradnik
na znanstvenoistraživačkom projektu Djelo Ruđera Boškovića u
obzorju europskoga mišljenja. 1996.–2001. suradnik na
programu trajne istraživačke djelatnosti Instituta za filozofiju u
Zagrebu Povijest hrvatske filozofije i temeljni problemi
filozofije. 2001.–2006. voditelj znanstvenoistraživačkog
projekta "Zimmermannova noetika" na Institutu za filozofiju u
Zagrebu. Od 2007. voditelj znanstvenoistraživačkog projekta
Stjepan Zimmermann na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Od
1996. član uredništva i tajnik periodičke publikacije Studia
historiae philosophiae Croaticae. Od 2000. član uredništva i
tajnik časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske
baštine. Od 2002. član uredništva (2004.-2005. zamjenik
glavnog i odgovornog urednika) časopisā Filozofska
istraživanja i Synthesis philosophica te član izdavačkog savjeta
biblioteke Filozofska istraživanja.
Popis značajnih radova 3. Škarica, D. (2005). Uz Zimmermannov pojam mišljenja i
u zadnjih pet godina spoznaje. Filozofska istraživanja, 96, god. 25, sv. 1, 189-225.
4. Škarica, D. (2008). Külpe i Zimmermann o polaznom i
konačnom predmetu psihologije. Prilozi za istraživanje hrvatske
filozofske baštine, god. 34, br. 1-2 (67-68), 217-259.
5. Škarica, D. (2009). Izvorni Zimmermannov nauk o
odnošajnom opažanju. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske
baštine, god. 35, br. 1-2 (69-70), 99-121.
Popis ostalih radova 1. Škarica, D. "Zimmermann o trima vrstama znanja", Filozofska
relevantnih za istraživanja 94-95, god. 24, sv. 3-4, Zagreb, 2004, str. 929-976.
izvođenje kolegija 2. Škarica, Dario, "Zimmermannova kritika skepticizma", Prilozi
za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. 30, br. 1-2 (59-
60), Zagreb, 2004, str. 149-171.
1. Škarica, D. Spoznaja i metoda u Ruđera Boškovića, Hrvatsko
filozofsko društvo, Zagreb, 2000, 194 str.
543
2. Škarica, Dario, "Bošković on Knowledge", Synthesis

Philosophica 16, vol. 8, fasc. 2, Zagreb, 1993, str. 255-267.
3. Škarica, Dario, "Boškovićeva kauzalna tumačenja sjetilnog
opažanja", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine,
god. 21, br. 1-2 (41-42), Zagreb, 1995, str. 123-149.
4. Škarica, Dario, "Pojam istine u Boškovića. Bošković i Kant",
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god. 24, br. 1-
2 (47-48), Zagreb, 1998, str. 79-92.
5. Škarica, Dario, "Boškovićev metodološki fenomenalizam",
2 (49-50), Zagreb, 1999, str. 125-141.
6. Škarica, Dario, "Scholastic and Newtonian Context of
Bošković’s Concept of Force", Studia historiae philosophiae
Croaticae 4, Vol. 4, No. 4, Zagreb, 1999, str. 107-123.
7. Škarica, Dario, "Boškovićeva kritika sjetilnog opažanja",
2 (51-52), Zagreb, 2000, str. 187-198.
8. Škarica, Dario, "Boškovićeva analiza sraza – metodološki
aspekt", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, god.
27, br. 1-2 (53-54), Zagreb, 2001, str. 91-125.
9. Škarica, Dario, "Boškovićev metafizički dokaz načela
neprekinutosti", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske
baštine, god. 28, br. 1-2 (55-56), Zagreb, 2002, str. 179-205.
10. Škarica, Dario, "Zimmermannova noetička polemika s
Hijacintom Boškovićem", Prilozi za istraživanje hrvatske
filozofske baštine, god. 29, br. 1-2 (57-58), Zagreb, 2003, str.
193-220.
11. Škarica, Dario, "Zimmermannova kritika pragmatizma",
Filozofska istraživanja 93, god. 24, sv. 2, Zagreb, 2004, str. 577-
600.
544
Ime i prezime nositelja dr. sc. Boris Škvorc

kolegija
E-mail boris.skvorc@ffst.hr

kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1962. 1990.–1991. radi na Sveučilištu Deakin u
Melbourneu (Australija); 1992.–2007. na Sveučilištu Macquarie
u Sydneyju (Australija): International Studies Department, gdje
je i doktorirao. Od 2007. radi na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Splitu, od 2008. vanjski suradnik Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Umjetničke akademije u Splitu.
Predavao na doktorskim studijima (Macquarie University,
Kroatistički studij i Studij komparativne književnosti, teatra,
filma i izvedbenih umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu). Član je organizacija: MLA, Australian Slavists
Association, Hrvatsko filološko društvo, Književni krug.
Popis značajnih radova 1. Škvorc, B. (2005). Australski Hrvati: mitovi i stvarnost.
u zadnjih pet godina Zagreb: Hrvatska matica iseljenika.
2. Škvorc, B. (2005). Gorak okus prešućenog. Ironija i ironično
u radovima suvremenih hrvatskih pisaca. Zagreb: Alfa.
3. Škvorc, B. (2010). (Not) Sharing Culture(s): Narrating Us and
the Others within and Around our Culture. TRANS. Internet
Journal for Cultural Studies, 4.
4. Škvorc, B. (2006). Wielokulturnowosc i narracja:
miedzykulturowe interakcje dyskursywne. Literatury
Slowianskie po roku 1989. Tom IV Mniejszosci. Varšava:
Miedzynarodnowej Sieci Naukowej.
5. Škvorc, B. (2010). Konstrukcija, prenošenje i preoblikovanje
priče o nacionalnim identitetima: o Krležinom Starčeviću i
Andrićevom Njegošu. Lingua Montenegrina, 5, 297-334.
Popis ostalih radova 1. Škvorc, B. (2003). Ironija i roman: u Krležinim labirintima.
relevantnih za Zagreb: Naklada MD.
izvođenje kolegija 2. Škvorc, B. (2009). (Is)pričani projekt (nedovršena) povratka:
na početku i na kraju sam. Nova istra, XXXIX, 1-2, 174-183.
3. Škvorc, B. (2009). Prostori imaginacije: simultanost i
jukstapozicioniranje (multi)kulturnog agensa u
(de)konstrukciji nacionalnog narativa/glasa. U: G. Rem (ur.).
Poetika prostora. O Slamnigu. Peti zbornik izabranih radova
VIII. saziva bienalnog međunarodnog znanstvenog skupa.
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku i Umjetnička
akademija, 9-24.
4. Škvorc, B. (2008). O oblikovanju identiteta i tipovima
podrivanja (mitolgemskog) jedinstva ispričanog: modaliteti
545
Novakove dekonstrukcije i Ferićeve rekonstrukcije

ideoloških slojeva autorske instance. Nova Croatica, II, 2, 1-
25.
Ostale kvalifikacije za Koautor programa poslijediplomskih radionica za doktorande
izvođenje nastave slavistike na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju.
Recenzent dvaju humanističkih doktorskih studija u Republici
Hrvatskoj.
546
Ime i prezime nositelja dr. sc. Tomislav Šola

kolegija
E-mail director@thebestinheritage.com
Web stranica www.thebestinheritage.com
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1948. Studirao arhitekturu, povijest umjetnosti i engleski
jezik u Zagrebu, muzeologiju u Zagrebu i Parizu te novinarstvo u
Zagrebu. Doktorat iz muzeologije obranio na Sveučilištu u
Ljubljani. Nekoliko godina redovnih predavanja u Kataloniji i
Finskoj (gdje je osnovao ljetnu školu) te na postdiplomskom
studiju u Ljubljani; godina predavanja na Univerzitetu u
Sarajevu. Pročelnik Odsjeka za informacijske znanosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Voditelj Postdiplomskog
studija muzeologije na Sveučilištu u Zagrebu. Redoviti gost-
-predavač na međunarodnom postdiplomskom studiju Univerze
Umetnosti (UNESCO...) u Beogradu.
Popis značajnih radova 1. Šola, T. (2008). Museums in Croatia – a brief review.

u zadnjih pet godina Museum Aktuell, April, 10-13.
2. Šola, T. (2008). The Best in Heritage (6) 2007 – Interactive
Edition (DVD-ROM). T. Šola, D. Babić, E. Šilić (ur.). Zagreb:
Novena.
3. Šola, T. (2007). The Best in Heritage (5) 2006 – Interactive
Edition (DVD-ROM). T. Šola, D. Babić, E. Šilić. (ur.). Zagreb:
Novena.
4. Šola, T. (2005). The Best in Heritage – The 4th annual
presentation of awarded projects in museum, heritage and
conservation. Museum Aktuell, April, 31-32.
6. Šola, T. (2005). What theory? What heritage? Nordisk
Museologi, 2, 3-16.
7. Šola, T. (2009). De la vanitat a la saviesa. From Vanity to
Wisdom. Girona: Institu Catala de Recercs en Patrimoni
Cultural, 1-71.
8. Šola, T. (2004). Redefining collecting. U: S. J. Knell (ur.).
Museums and the Future of Collecting. Aldershot: Ashgate
Publishing Limited.
9. Šola, T. (2004). The importance of being wise or could
museum archaeology help us be better professionals. U: F.
Lenzi, A. Zifferero (ur.). Archeologia del museo. Bologna:
Editrice Compositori.
10. Dvije knjige u tisku (Verlag Christian Mueller Stratten,
Munich; Communicating European Identity, Helsinki).
547
Popis ostalih radova Master planovi , programiranja, planiranja

relevantnih za (za nove i obnovu postojećih muzeja i sl.):
izvođenje kolegija 1. 2010. Muzeološki konzultant za obnovu Narodnog Muzeja u
Beogradu
2. Program spomeničkog kompleksa Novi Dvori, Zaprešić,
Hrvatska
3. 2008. Global Love Museum, Virtual Museum;
www.GlobalLoveMuseum.net
4. 2007. Benedictianum, Museum of the Benedictine Monastery,
Pag, Croatia
5. 2005. Museum of Croatian Diaspora (general design) for
Croatian Heritage Foundation
6. 2004. Wind Museum, general design for private corporative
account, Croatia
7. 2003. General plan and conceptual renewal of the People's
Museum Zadar, Croatia
8. 2002. General design of Jewish Cultural centre (with
synagogue), Zagreb, Croatia
9. 2001. Corporative plan for Technical Museum Zagreb, Croatia
10. 2000. General design of renewal of Maribor Regional
Museum, Maribor, Slovenia
11. 1999. General design of virtual museum: "Bridges & Bridges -
imaginary museum of Europe", Haus der Geschichte, Bonn,
Germany
12. General design & master plan for emerging of the new
museum "Energion", Senovo, Slovenia
13. 1998. Museum actions - founding of museum, founding of
collection, exhibition "Toward eco-museum Kapele", Kapele,
Slovenia
14. 1997. General design of new permanent exhibition of
department of Transportation, Technical Museum Zagreb, Croatia
15. Exhibition "Kajkaviana Croatica", Arts and Crafts Museum,
Zagreb, Croatia
16. 1996. Eco-museum Kapele, Brežice, Slovenia (general design)
17. 1994. European Heritage Forum, Barcelona, Spain (concept,
general idea, organization, realization)
18. 1994. Croatian School Museum, Zagreb, Croatia (museological
concept of renewal)
19. 1990. Museum of Recent History, Ljubljana, Slovenia
20. This is Finland/Tama on Suomi, Jyvasyla, Finland
21. Exhibition about history of Faculty of Philosophy in Zagreb,
Croatia (concept, design, realization)
22. 1988. Information centre of Triglav National Park and Trente
Museum, Trenta, Slovenia
23. 1987. Master plan "Reorganisation of museum network in
Slovenia - Slovenianum"
Ostale kvalifikacije za Oko 20 sati pozivnih predavanja u Hrvatskoj, 270 sati u
izvođenje nastave inozemstvu, te sudjelovanje na stotinjak međunarodnih stručnih
skupova. Inovatorski pristup.
548
Ime i prezime nositelja dr. sc. Luka Tomašević

kolegija
E-mail ltomasevic4@gmail.com
Ustanova nositelja Katolički bogoslovni fakultet Split
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1951. Doktorirao 1987. na učilištu Studium Theologicum
Jerosolymitanum u Jeruzalemu (Izrael). Od 2006. predaje na
Filozofskom fakultetu u Splitu kao vanjski suradnik na Odsjeku
za filozofiju te na KBF-u u Zagrebu na Poslijediplomskom
doktorskom studiju moralne teologije; od 2009. predaje na
Sveučilišnom studiju Forenzika. Bio prodekan za znanost, dekan
i pročelnik katedre na KBF-u u Splitu. Bio je član Etičkog
povjerenstva za biomedicinska istraživanja Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu. Član Etičkog povjerenstva
Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog bioetičkog društva, Hrvatskog
filozofskog društva, Matice Hrvatske, Nacionalnog znanstvenog
vijeća RH za humanističke znanosti, Međunarodnog društva
kliničke bioetike. 2007. izabran u Znanstveno vijeće IAB-a za 8.
svjetski kongres u Rijeci.
Popis značajnih radova • Tomašević, L. (1993). Il comportamento religioso nella
u zadnjih pet godina Craina di Sign (Dalmazia) nel Settecento, Pars
Dissertationis, Omiš.
• Vučković, P.; Tomašević, L.; Akrap, A. (1988). Tristota
obljetnica župe Otok kod Sinja, 1687. – 1987. Otok.
• Tomašević, L. (1998). Hrvatska katolička misija u
Münchenu (monografija). Kroatische Katholische
Mission in München. Split, München.
• Tomašević, L. (2007). Crkva pred izazovom
globalizacije. Vrednovanje i kršćansko propitivanje.
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo – Filozofska
istraživanja.
Popis ostalih radova 1. TOMAŠEVIĆ-JURUN, Istraživanja nekih moralnih

relevantnih za vrednota u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u: Služba
izvođenje kolegija Božja, god. XLVII, br. 2, 2007. str. 159-182. (Novi
radovi u 2007. – od redoviti)
2. TOMAŠEVIĆ-JURUN, Istraživanja nekih moralnih
vrednota u Splitsko-dalmatinskoj županiji,II. Dio, u:
Služba Božja, god. XLVII, br. 3, 2007., 247-272.
3. Kršćanstvo i lovstvo, u: M. VIDOVIĆ,(ur.), Lov u
Hrvatskoj od prapovijesti do 21. stoljeća, Matica
Hrvatska-Split, 2007., str. 25-42.
4. G.PELČIĆ-I.ŠEGOTA-A.FRKOVIĆ-L.TOMAŠEVIĆ-
G.PELČIĆ-J.MRŠIĆ PELČIĆ-A.GJURAN COHA,
549
Presađivanje organa i shvaćanje smrti, u: Društvena

istraživanja, god. 16 (2007), br. 6, str.1287-1304.
5. TOMAŠEVIĆ L., Teološko-pastoralne perspektive
bioetike, U djelatna crkva – Zbornik Milana Šimunovića,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008.
6. TOMAŠEVIĆ L., Nastanak i uloga bioetičkih
povjerenstava, u: Služba Božja, god. XLVIII, br. 2,
2008., 119-141.
7. TOMAŠEVIĆ-PELČIĆ, Etičko-kršćanski stavovi o
transplantaciji organa, u: Služba Božja, god. XLVIII, br.
3, 2008, str. 229-260.
8. L.TOMAŠEVIĆ, Moralno-teološki i pastoralni aspekti
sakramenta pokore, u: „Vjesnik Splitsko-Makarske
nadbiskupije, 1/2009, God. CXXX, str.36-40.
9. L.TOMAŠEVIĆ, Ljudsko dostojanstvo: filozofsko-
teološki pristup, u: A.ČOVIĆ-N.GOSIĆ-L.TOMAŠEVIĆ
(ur.), Od nove medicinske etike do integrativne bioetike.
Posvećeno Ivanu Šegoti povodom 70.rođendana,
Pergamena/Hrvatsko bioetičko društvo, Zagreb, 2009.,
str. 49-61.
Isti tekst je objavljen u: Bioetika i genetika:između
mogućnosti i odgovornosti, VIII. Bioetički okrugli stol,
Zbornik radovaMedicinski fakultet u Rijeci, Katedra za
društvene znanosti, Rijeka, 2008., str. 53.-65
10. L.TOMAŠEVIĆ, Ljudsko dostojanstvo: filozofsko-
teološki pristup, u: V.VALJAN (ur.), Integrativna
bioetika i interkulturalnost, BeD (Bioetičko društvo u
BiH), Sarajevo, 2009., str.93-108.
11. L.TOMAŠEVIĆ, Filozofsko-teološki pogled na ljudsku
spolnost i spolni odgoj, u: SLUŽBA BOŽJA, god.
XLVIX, br. 1, 2009., str. 44.-67.
12. L.TOMAŠEVIĆ, O medicinskoj etici i bioetici, u: Služba
Božja, 49(2009), br. 4, str. 401-412.
13. L.TOMAŠEVIĆ, Razvojni put bioetike – od mostovne
bioetike do bioprava i ljubavi prema životu, u: M.
ANČIĆ (ur.), U službi dijaloga i mira. Izbor predavanja,
Svezak I, Europska akademija-Biskupija Banja Luka,
Banja Luka, 2009, str. 93-106.
550
Ime i prezime nositelja dr. sc. Marko Trogrlić

kolegija
E-mail mtrogrlic@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 30. travnja 2008.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1972. Doktorirao 2001. na Filozofskome fakultetu
Sveučilišta u Beču (Austrija) na Studiju povijesti, slavistike i
povijesti srednje, južne i jugoistočne Europe. Od 2002. radi na
Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zadru, a od 2006.
na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu. Izvodio
nastavu na poslijediplomskim studijima povijesti Sveučilišta u
Zadru. Znanstveno istražuje novovjeku povijest Dalmacije.
Popis značajnih radova 1. Trogrlić, M. (2001). Dalmacija u pismima Ivana
u zadnjih pet godina Skakoca. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 17, 349-
361.
2. Trogrlić, M. (2002/03). Die Tendenzen der
österreichischen Dalmatienpolitik 1855-1865. Vier
kirchenpolitische Beispiele. Südost-Forschungen, 61/62,
171-188.
3. Trogrlić, M. (2003). Gli Alunni del Collegio Illirico di
Loreto. Giovanni Scacoz, un paradigma. U: F. Grimaldi, K.
Sordi (ur.). Pellegrini verso Loreto. Atti del Covegno
Pellegrini e Pellegrinagi a Loreto nei secoli XV-XVIII, 253-
261.
4. Trogrlić, M. (2005). Das St. Lazarus-Kollegium in
Trogir zur Zeit der ersten österreichischen Verwaltung in
Dalmatien. Österreich in Geschichte und Literatur, 49, 5,
305-313.
Popis ostalih radova 1. Trogrlić, M. (2005). Bečki odjeci nemira u Hrvatskoj 1903.
relevantnih za godine: aktivnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom
izvođenje kolegija vijeću u Beču. Časopis za suvremenu povijest, 37, 3, 679-693.
2. Trogrlić, M. (2006). Odnosi splitskog kaptola i nadbiskupa

Marka Antuna de Dominisa. U: V. Tuđina (ur.). Marko Antun
de Dominis, splitski nadbiskup, teolog i fizičar. Zbornik radova
međunarodnog znanstvenog skupa, 105-118.
3. Trogrlić, M. (2007). Dalmacija 1870-ih u svjetlu bečke

politike i „istočnoga pitanja“. Zadar.
Ostale kvalifikacije za Izvodio nastavu na doktorskim studijima Sveučilišta u Zadru.
izvođenje nastave Aktivno sudjelovao na domaćim i inozemnim znanstvenim
skupovima.
551
Ime i prezime nositelja dr. sc. Lino Veljak

kolegija
E-mail lveljak@ffzg.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u svibanj 2007.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1950. 1976.–1979. asistent Instituta za filozofiju
Sveučilišta u Zagrebu / Centra za povijesne studije. Doktorirao
na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1982.
Postdoktorsko usavršavanje u Frankfurtu/M. U sveučilišnoj
nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1979. Nositelj
kolegija na poslijediplomskom magistarskom studiju od 1983.,
utemeljitelj i voditelj Doktorskog studija filozofije od 2005.
Sudjelovao u izvođenju nastave na više poslijediplomskih studija
u zemlji i inozemstvu. Član Hrvatskoga filozofskog društva,
Društva hrvatskih humboldtovaca.
Popis relevantnih 1. Marksizam i teorija odraza (1979)
radova 2. Horizont metafizike (1988)
3. Raspuća epohe (1990)
4. Od ontologije do filozofije povijesti (2003)
5. Prilozi kritici lažnih alternativa (2010, u tisku)
552
Ime i prezime nositelja dr. sc. Josip Vrandečić

kolegija
E-mail josipvra@yahoo.com; jvrandecic@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 30. travnja 2008.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1964. Doktorirao 2000. na Sveučilištu Yale u New
Havenu u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 2000. predaje
na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru, a od 2006. na
Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu. Voditelj
triju znanstvenih projekata: Regionalizam u Hrvatskoj u 19.
stoljeću, Dodiri Dalmacije i Bosne – islamska komponenta i
Francuska uprava u Dalmaciji. Član uredništva splitskoga
Književnog kruga i Bračkoga zbornika.
Popis značajnih radova 1. Vrandečić, J. (2006). Dalmatinski frankofili 1806. – 1814.:
u zadnjih pet godina povijest revolucionarne psihologije. U: J. Šumrada (ur.).
Napoleon na Jadranu / Napoléon dans l'Adriatique. Koper-
Zadar, 129-150.
2. Vrandečić, J. (2004. – 2006.). Franjevački samostan u
Makarskoj za mletačke uprave 1684. – 1797. godine. Franjevci i
Makarska. Radovi znanstvenoga skupa održanog u prigodi pet
stoljeća od prvog pisanog spomena franjevaca u Makarskoj, od
17. do 20. listopada 2002. Kačić (36-38), 41-56.
3. Vrandečić, J.; Trogrlić, M. (ur.). (2007). Dalmacija 1870-ih u
svjetlu bečke politike i "istočnoga pitanja". Zadar: Odjel za
povijest Sveučilišta u Zadru.
4. Vrandečić, J.; Bertoša, M. (2007). Dalmacija, Dubrovnik i
Istra u ranom novom vijeku. Zagreb: Leykam international.
5. Cipek, T.; Vrandečić, J. (ur.). (2007). Nacija i nacionalizam u
hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zagreb: Alinea.
6. Vrandečić, J. (2007). L'Italia e i movimenti nazionali in Serbia
e in Croazia: dal Risorgimento alla Prima guerra mondiale. U: F.
Botta, I. Garzia, P. Guaragnella (ur.). La questione adriatica e
l'allargamento dell'Unione europea, Studi Politica. Milano:
Franco Agneli, 27-44.
7. Vrandečić, J. (2007). Protuintegracijski sadržaj hrvatskih
povijesnih regionalizama. U: T. Cipek, J. Vrandečić (ur.). Nacija
i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zagreb: Alinea.
8. Vrandečić, J. (2007). Slučaj Konstantina Vojnovića: skica za
portret vremena. U: T. Cipek, O. Milosavljević (ur.). Kultura
sijećanja. Povijesni lomovi i savladavanje prošlosti. Zagreb:
Disput, 137-153.
9. Vrandečić, J. (2008). Imagining Bosnia: Historical perceptions
of Bosnian Muslims in the Croatian literary tradition of
Renaissance through Romanticism. Forum Bosnae, 44, 418-426.
553
10. Vrandečić, J. (2009). Islam Immediately beyond the

Dalmatian Coast: The Three Reasons for Venetian Success.
Balcani occidentali, 1, 287-307.
11. Vrandečić, J. (2009). The Autonomist Movement in
Nineteenth-Century Austrian Dalmatia. Regionalisam versus
Nationalism. Köln, 232.
Popis ostalih radova - “The military revolution in sixteenth and seventeenth-century

relevantnih za Dalmatia”, Melikov zbornik, Ljubljana, 2001, 293-310.
izvođenje kolegija - Josip Vrandečić, Marko Trogrlić (ur.), Dalmacija 1870-ih u
svjetlu bečke politike i "istočnoga pitanja", (Odjel za povijest
Sveučilišta u Zadru, Zadar), 2007.
- „Islam Immediately beyond the Dalmatian Coast: The Three
Reasons for Venetian Success“, Balcani occidentali, (1) 2009,
287-307.
- „Revolucija bez Marianne: Javne proslave francuske uprave u
Dalmaciji“u koautorstvu s prof. Majom Čukom) Školski
vjesnik. Časopis za pedagoška i školska pitanja, 1-2 (56) 2007,
31-47.
- „Dalmatinski frankofili 1806-1814: povijest revolucionarne
psihologije“ u Napoleon na Jadranu / Napoléon dans
l'Adriatique (ur. Janez Šumrada), Koper-Zadar, 2006, 129-150.
- Dalmatinski autonomistički pokret u XIX. stoljeću. (Dom i
svijet, Zagreb) 2002.
Ostale kvalifikacije za Predavao na doktorskim studijima u Zadru: „Europski narodi i
izvođenje nastave kulture u doticaju“ i „Povijest hrvatskog pomorstva“.
554
Ime i prezime nositelja dr. sc. Stojan Vrljić

kolegija
E-mail svrljic@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 21. srpnja 2009.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1950. 1980.–1984. predavao hrvatski jezik kao strani
jezik u Njemačkoj (Städtische Volkshochscule Rottweil).
Doktorirao 1988. na Odsjeku za jugoslavenske jezike i
književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio dekan
Pedagoškog fakulteta u Mostaru (2 mandata), zaslužan za
prerastanje Pedagoške akademije u Pedagoški fakultet
(Filozofski fakultet) Sveučilišta u Mostaru. Od 2005./2006.
sudjeluje u radu Poslijediplomskog studija Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru. Član Matice hrvatske i Društva
književnika HR H-B. Bio član Vijeća za normu hrvatskog
književnog jezika u Zagrebu.
Popis značajnih radova 1. Vrljić, S. (2007). Germanizmi u hrvatskom jeziku. Split.
u zadnjih pet godina 2. Vrljić, S. (2006). Jezik naš hrvatski. Split.
3. Vrljić, S. (2005). Kontrastivna lingvostilistička raščlamba iz
opusa Ive Andrića. Split.
4. Vrljić, S. (2008). Igra riječi u prijevodu. Istraživanja, izazovi i
promjene u teoriji i praksi prevođenja. Osijek, 259-266.
5. Vrljić, S. (2007). Poštapalice u hrvatskom jeziku. Jezik, 2,
273-284.
Popis ostalih radova 1. Vrljić, S. (2007). Ljudevit Jonke o stranim riječima u
relevantnih za hrvatskom književnom jeziku. Jezik, 4, 142-149.
izvođenje kolegija 2. Vrljić, S. (2006). Kaštelanova Tvrđava koja se ne predaje u
njemačkom jeziku. Život i škola, 63-68.
3. Vrljić, S. (2006). Kontrastivna lingvostilistička raščlamba
njemačke verzije pjesme Ivana Slamniga Ubili su ga ciglama.
Bosna Franciscana, 24, 105-109.
Ostale kvalifikacije za Višegodišnje nastavničko iskustvo u inozemstvu.
izvođenje nastave
555
Ime i prezime nositelja dr. sc. Berislav Žarnić

kolegija
E-mail berislav@ffst.hr
kolegija
kolegija
Datum zadnjeg izbora u 20. prosinca 2006.
zvanje
Kratki životopis Rođen 1959. Doktorirao 2000. na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. predaje na
Sveučilištu u Splitu: do 1999. na Fakultetu prirodoslovno-
-matematičkih znanosti i odgojnih područja, 1999.–2005. na
Visokoj učiteljskoj školi, od 2005. na Filozofskom fakultetu.
Vanjski suradnik Filozofskoga fakulteta u Rijeci (od 2002.) i
Prirodoslovno matematičkoga fakulteta u Splitu (od 1999.).
Predaje na poslijediplomskim studijima: doktorski studij
filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
(2006./’07.), Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Rijeci (2008./’09.), Odjel za filozofiju Sveučilišta u
Uppsali (2001./’02.), Prirodoslovno-matematički fakultet
Sveučilišta u Splitu (2005./’06.). Član organizacija: European
Assocition for Logic, Language and Information, Philosophy of
Education Society of Australasia, Hrvatsko filozofsko društvo,
Hrvatsko logičko društvo (potpredsjednik), Hrvatsko društvo za
analitičku filozofiju.
Popis značajnih radova 1. Trobok, M.; Miščević, N.; Žarnić, B. (ur.). (2010). Beetween
u zadnjih pet godina Logic and Reality: Modeling Inference, Action and
Understanding. Series: Logic, Epistemology and the Unity of
Science. Dordrecht: Springer. [u pripremi]
2. Kovač, S.; Žarnić, B. (2010). An Outline of the History of
Croatian Logic. Studies in Logic, Grammar and Rhetoric.
[prihvaćeno za objavljivanje]
3. Žarnić, B. (2010). A logical typology of normative systems. U:
J. van Benthem; T. Yamada (ur.). SOCREAL 2010 Proceedings
of the 2nd International Workshop on Philosophy and Ethics of
Social Reality. Sapporo: Center for Applied Ethics and
Philosophy, Hokkaido University, 13-18.
4. Kovač, S.; Žarnić, B. (2008). Logička pitanja i postupci
(problemski uvod u elementarnu logiku). Zagreb: Kruzak.
5. Žarnić, B. (2006). Jedan sustav obilježene prirodne dedukcije
za Kangerovu teoriju prava. Filozofska istraživanja, 103, 731-
755.
6. Žarnić, B. (2005). U perspektivi dinamične semantike:
valjanost praktičnog zaključka. Biblioteka Filozofska
istraživanja, knj. 120. Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo.
556
Popis ostalih radova 1. Žarnić, Berislav (2003) Imperative negation and dynamic
relevantnih za semantics. U: J. Peregrin (ed.). Meaning: The Dynamic Turn. str.
izvođenje kolegija 201―211. Amsterdam: Elsevier
2. Žarnić, Berislav (2003) Imperative logic, moods and sentence
radicals. U: P. Dekker and R. Van Rooy (eds.) Proceedings of
the Fourteenth Amsterdam Colloquium. str. 223-228. Amsterdam
: Institute for Logic, Language and Computation / Department of
Philosophy. University of Amsterdam
3. Žarnić, Berislav (2003) Imperative change and obligation to
do. U: Krister Segerberg and Rysiek Sliwinski (eds.). Logic,
Law, Morality: Thirteen Essays in Practical Philosophy in
Honour of Lennart Aqvist. str. 79-95. Uppsala philosophical
studies 51. Uppsala : Department of Philosophy, Uppsala
University
4. Žarnić, Berislav (2002) Dynamic semantics, imperative logic
and propositional attitudes. Uppsala Prints and Preprints in
Philosophy (2002. no. 1). Uppsala : Department of Philosophy,
Uppsala University
5. Žarnić, Berislav (1999) Validity of practical inference. ILLC
Scientific Publications PP-1999-23. Asterdam : Institute for
Logic, Language and Computation. University of Amsterdam
6. Žarnić, Berislav (1998) Racionalnost i jezik. Filozofska
istraživanja 70: 669―685.
Ostale kvalifikacije za Međunarodna recepcija znanstvenoga rada u vodećim časopisima
izvođenje nastave (npr. Synthese, Nous, Journal of Applied on-Classical Logic),
kod najistaknutijih autora (npr. J. van Benthem), u povijesti
discipline (u nizu knjiga iz povijesti logike kojega uređuju D.
Gabbay i J. Woods), u disertacijama na poznatim sveučilištima
(npr. Amsterdam, Frankfurt, Nancy)…
Dugogodišnji rad na promicanju otvorenoga obrazovanja i
afirmaciji filozofskologičke dimenzije obrazovanja (npr. u
kontinuiranom međunarodnome projektu Encyclopaedia for
Philosophy of Education,
http://www.ffst.hr/ENCYCLOPAEDIA, kojega su 1999.
utemeljili Michael Peters – Australija i Paolo Ghiraldelli –
Brazil).
557
Ime i prezime nositelja dr. sc. Andrej Žmegač

kolegija
E-mail azmegac@hart.hr
Ustanova nositelja Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu
kolegija
Zvanje nositelja Naslovni docent
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1961. Doktorirao 1997. na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu (studij povijesti umjetnosti i filozofije). Od 1990.
zaposlen na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Od 2006.
predaje na Preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti u Splitu.
Od 2009. predaje na Poslijediplomskom studiju povijesti
umjetnosti u Zagrebu. Član organizacija: Društvo povjesničara
umjetnosti Hrvatske, Deutsche Gesellschaft fuer
Festungsforschung, Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Popis značajnih radova 1. Žmegač, A. (2009). Bastioni jadranske Hrvatske. Zagreb.
u zadnjih pet godina 2. Žmegač, A. (2009). Ingegnero francese: De Villeova pulska
utvrda. U: Sic ars deprenditur arte. Zbornik u čast Vladimira
Markovića, 551-563.
3. Žmegač, A. (2009). Još jedan stari prikaz šibenske utvrde sv.
Nikole. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 33, 77-82.
4. Žmegač, A. (2009). Venezianische Festungen an der
ostadriatischen Küste, U: Türkenangst und Festungsbau.
Wirklichkeit und Mythos. Frankfurt am Main, 129-141.
5. Žmegač, A. (2005). La fortezza di San Nicolò presso
Sebenico. Un’opera importante di Giangirolamo Sanmicheli.
Mitteilungen des Kunsthistorischen Institutes in Florenz, XLIX,
1-2, 133-151.
Popis ostalih radova 1. Žmegač, A. (2003). Zadarske utvrde 16. stoljeća. Radovi
relevantnih za Instituta za povijest umjetnosti, 27, 107-118.
izvođenje kolegija 2. Žmegač, A. (2005). Zaštita(r) hrvatskoga grada. Kvartal, 2,
11-13.
3. Žmegač, A. (2008). Vom Mythos zur Wirklichkeit.
Türkenangst und Festungsbau zwischen Donau und Adria (16. –
18. Jh.). Tagung in Graz, 1. Festungsjournal, 32, 9.
558
Ime i prezime nositelja dr. sc. Ozren Žunec

kolegija
E-mail ozunec@ffzg.hr
kolegija
kolegija
zvanje
Kratki životopis Rođen 1950. Redoviti profesor Odsjeka za sociologiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Održava kolegije: Uvod u
akademski studij sociologije, Povijesni uvod u sociologiju,
Sociologija znanja i znanosti, Socijalna povijest ideja i
Sociologija vojske i rata. Dobio istraživačku stipendiju Zaklade
Fulbright 1994./'95. godine. Urednik časopisa Polemos,
posvećenog interdisciplinarnim istraživanjima rata i mira.
Popis značajnih radova 1. Žunec, O. (2006). Goli život: socijetalne dimenzije pobune
u zadnjih pet godina Srba u Hrvatskoj. Zagreb: Demetra.
Popis ostalih radova 1. Žunec, O. (1988). Mimesis. Grčko iskustvo svijeta

relevantnih za umjetnosti do Platona. Latina et Graeca, Zagreb.
izvođenje kolegija 2. Žunec, O. (1997). Planet mina.. Zagreb: Strata
istraživanja.
3. Žunec, O. (1998). Rat i društvo: ogledi iz sociologije
vojske i rata. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
sociološko društvo.
4. Žunec, O. (1998). Psihosocijalne posljedice rata. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk.
5. Žunec, O. (2000). Obavještajno – sigurnosne službe
Republike Hrvatske. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
559

Program Studija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Program Studija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Splitu

1.1. Razlozi za otvaranje studija ........................................................................................ 5

2. OPĆI DIO ..................................................................................................................... 11

2.1. Naziv studija ............................................................................................................. 11

3. OPIS PROGRAMA ......................................................................................................... 17

3.1. Struktura i organizacija studija.................................................................................. 17

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA .................................................................................... 73

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa...................................................................... 73

5.1. Tabelarni prikaz studija ........................................................................................... 77

1.1. Razlozi za otvaranje studija

Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu osnovan je 2001. godine s tri

Postoje, dakle, znanstvene i stručne potrebe za otvaranjem poslijediplomskih studija u

Cilj je studija pripremanje doktoranada za znanstveni i stručni rad u područjima filozofije,

U tom smislu doktorandi se osposobljavaju za rad na sveučilištima i institutima, muzejima,

1.2. Procjena potrebe studiranja

Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti osposobljava doktorande za

Potpuno je jasno da su velike potrebe za kadrom u znanosti i visokom obrazovanju i to zbog

Također postoje velike potrebe za stručnjacima doktorandima humanističkog profila u

1.3. Uspostavljanje suradničkih istraživanja i na njima temeljenom obrazovanju

1.4. Usporedivost s programima inozemnih sveučilišta, posebno zemalja EU

Glavni trendovi u razvoju novih doktorskih studija u EU i zemljama anglo-keltskog govornog

Ovaj se studij zasniva na ideji interdisciplinarnosti i istovremeno specijalizacije unutar

1.5. Dosadašnja iskustva

iskustvo predavanja i mentorstva na doktorskim studijima u zemlji (Zadar, Rijeka, Zagreb) i

1.6. Otvorenost studija

Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti otvoren je za upis doktorandima s

Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti otvoren je za različite oblike

U konkretne združene programe, bilo na razini pojedinih modula (interdisciplinarni studij

2.1. Naziv studija:

Poslijediplomski doktorski studij humanističkih znanosti

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Studij je multidisciplinaran i pripada području humanistike, a unutar tih područja poljima

2.2. Nositelj studija i suradničke ustanove

Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

U izradi Plana i programa te strukture studija sudjelovali su izabrani predstavnici svih

Studij su predložili ovi Odsjeci i Centri Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu:

Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Voditelji modula odgovorni su za pojedine module. Voditelj studija odgovoran je za studij

Studij će se provoditi u suradnji s doktorskim programima iz Hrvatske i inozemstva, a

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa

Zajednički, multidisciplinarni humanistički doktorski studij Filozofskog fakulteta u Splitu

Na planu dugoročne strategije studij će najnovije spoznaje i metodologije matičnih disciplina

2.4. Inovativnost doktorskog programa

Inovativnost poslijediplomskog interdisciplinarnog studija humanističkih znanosti i svih

institucijama u regiji. Središnji kredo programa sastoji se u poticanju istraživačkog rada i

Uz propitivanje i praćenje postignuća na sličnim studijima (unutar pojedinih disciplina i

Predviđeno je također da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i

2.5. Uvjeti upisa na studij

U modulima književnosti i kulture, povijesti, povijesti umjetnosti, interdisciplinarnog

Osobe sa završenim dvogodišnjim poslijediplomskim znanstvenim studijem i stečenim

upis trebaju preporuku sveučilišnog nastavnika – mentora za vođenje u izradi doktorske

Poslijediplomski doktorski studij za osobe sa stečenim stupnjem 'magistra znanosti' traje

2.6. Kriteriji i izbor pristupnika

Prijavi li se više kandidata od predviđenog maksimalnog broja, provest će se razredbeni

2.7. Kompetencije, mogućnost usavršavanja i zapošljavanja

Obranom doktorske disertacije doktorand stječe sposobnost samostalnog bavljenja

Doktorandi mogu ići na poslijedoktorsko usavršavanje u inozemstvu i specijalizirati se u

Specifična vrijednost ovog studija i njegove zajedničke interdisciplinarne humanističke

nacionalnih fondova na području kulture, umjetnosti, humanističkih i društvenih znanosti (u

3.1. Struktura i organizacija doktorskog programa

Struktura doktorskog humanističkog studija zasnovana je na balansu između općih

U drugom semestru doktorandi u dogovoru s voditeljem studija i privremenim mentorom

3. 2. Predmeti, broj sati i ECTS bodovi