UNIVERZITET U TUZLI

MAŠINSKIFAKULTET
Odsj
ek:Ene
rge
tskoMašins
tvo

SEMINARSKI RAD
ENERGIJA VJETRA

Tuzla, Decembar. 2004. godine Nermin Tursunovic

 SADRŽAJ

1. UVOD

1.1. Ene rgijaičov jek

1.2 Oblici energije
1.3. Neobnovljivi izvori energije
1.3.1 Nuklearna energija
1.3.2 Ugljen
1.3.3. Nafta
1.3.4. Prirodni plin

2. ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

2.1 Energija plime i oseke

2.2 Energija valova
2.3. Energija sunca
2.4. Bioenergija
2.5. Energija vode
2.6 Geotermalna energija

3. ENERGIJA VJETRA

3.1.Na stanakvj etraipr i

ncipiiskor i
šta
vanj a
3.2. Atlasr as
pol oživostivjetr
a
3.3. Vjetrogeneratori
3.4. Vjetrogenerator AIR 403
3.5.Elektrane na vjetar
3.6. Instalisani vjetrogeneratorski kapaciteti
3.7 Negativne pojave kod elektrane na vjetar

4. ZAKLJUČAK
1.UVOD

1.1 Ene
rgi
jaič
ovj
ek
Povj esni čari, filozofi i z na ns tve nic iobj ašnj a valis uus pje hč ovj ekanaZe ml j
i
namnog ena č
ine ,i svaka od tih teorija osvjetljuje proces s neke od strana, ali rjetko
koj auka z ujenaj e dnos tavnuč inje nic udaus pjehanebibi lodač ovj ekni jeovl ada o
kor išt
e nje me ne rg ije ,ka oos novnogr e sur sakoj iomog uć ujepove ć anjee fi
ka s nos t
i
podjele rada.
Napoč etkuj eč ovj ekdi j
e l
ios udbi nus až ivot i
nj ama ,kor iste ćis amoe ne rgij
us voj ih
mi šica,a lika daj epr ijepol ami lijunag odi naHomo e rectusovl ada o vje štinom
kor išt
e njava tre,č ovj e kj epopr viput apos ta of unda me ntal nodr uga čijiodž ivo tinj a
.
Da na sz na modados taž ivotinj skihvr s ta( ma jmuni ,pt ice)koriste alate, da mnoge
komuniciraju (kitovi, majmuni), ali niti jedna ne koristi aktivno i svjesno energiju
osims voj egmi š ićnogt ki va.Va traj eč ovje kuomog ućilapr eživl j
ava njeuhl adni ji
m
krajevima, t ermi č kuobr aduhr a ne ,vr lova ž nuz az dravl j
e,obr a nuodna pada ča ,iz a
mnoge druge tehnologije, koje je tijekom vremena svladavao.
Va traj eč ovj ekauč inilamož dapr e višeus pj ešni m,š toj eu zl ukis trijelu,ima loz a
posljedicu izumiranje mega faune (mamut, sabljasti tigar) pr i
jene kihde s et
akt is uća
godi na ,t e pr isila n pr elaz na r a tars t
vo i s točars t
vo. St očars t
vo, pos lje dica
dome stifika cij
eodr e đe nogbr oj až ivot injs kihvr s t
a ,t eovladavanje energijom njihovih
mi šića,omog uć il
oj epove ćanj ee fika s nos tir a t
a rs tva( oranj e),t epr ome tait rg ovi ne
(konj ),a lij etakođe rpove ć al
omi gra cijskepr oc es e,t euni šta vanj epr irodni hha bi tata
,
njeg ovi mpr e t
va ra nje m uobr ađe n oz eml jište.
Vatra i te g lećama rvaj eč ovje kap onovnouč inilamož dapr evišeus pješni m,t ej eon,
natje r
a n ne dos tatkom obr adivi h povr šina , bi o pr isi
lje n poč eti na vodnj ava t
i
pove ćava juć iobr a di vepovr ši
ne ,a liipr inos e ,da j uć iimpul sz ana stana khi dra ulič kih
civilizacija Staroga vijeka, prije nekih pet-š es ttis uć ag odina .Hi draul i
č kac i
viliz ac ij
a
nes amo daj ez na čilaovl ada va njekor ištenj em vodeihi dr oene rg i
je( vode ni ce
,
ml inovi ),ne goj ez bog kompl ici r
a nog odr ž ava nj a donj ela ina stana k pi s ma i
pisme nos ti,dr ža ve ,a dmi nist
ra c ije,por ez at evi šihni voapodj eler ada .S dr ug ej e
strane ,ovl ada va nj ehi draulikom,č ovj e ku omog uć ilo dag r
a diobj ekte vi dl jives
Mj e seca( kineskiz id)t et ako d efini tivno une se pr omj ene u l i
č niopi sZe ml je
,
omog u ća va j
uć iz a uz ima njenovi hinovi hdot adne dodirljivih habitata, a potreba je za
gor ivom z ava tru,dr vom,dove lador apidnogs ma nj enjapoš uml jenihpovr š ina ,i
desertifikacije.
Hi drau ličkaj ec ivi liz acija( Me z opot ami ja,Eg i
pa t,Ki na ,I ndija )oč itobi lapr eve li
ki
uspj ehz ač ovj eka ,j e rs eč ovje kt ak opr oš ir
iobr oje m is nagom,das epoj avilapot reba
za globalnom podjelom rada, te migracijama morem, jer su kopneni putevi bili puni
neg os t
ol jibivih na roda .Pot re ba z a put ova njima mor em,na tjeralaj eč ovje ka da
savl adakor i
š t
enj ej ošj e dnoge leme nt a,vj etra.Vj e taruj edr imaomog uć ioj eč ovj e ku
nas eljav anjeit rg ova njesdot a ds as vimi z olira nim podr uč ji
ma ,g djej ene kani ša
zahva l
juj uć ig l
oba lnoj podj e lir ada ,omog uć ava la us pje šanž i
vot v ećeg br oja
nehi dra uličkihe konomi ja-polisa( Gr čka ).
Eolsko-hi dr aulička je civilizacija s va ka kobi lapr e velikius pjehz ač ovj eka,j e rs e
čovj ekt akopr oš irios vijetom br oje m is na g om,damuj ez at
re baone kinovii z vor
ene rgije.U Sr e dnj e m vi jekuug ljens epoč e os vevi šekor is ti
ti,nes amoz ag rija nj ei
kuhanje, nego i za proc ese obr ade me ta la,ot va r
ajuć iputr azvoj u me t
alur g ije
,
ma nuf a ktur aii ndus trije,č i
jij evr huna cbr z iner a zvoj ados tignutdol a skom pa rnog
stroja u 18 s tol jeć u.Pa rnij es trojt a kođe ro mog uć i
o ve likipor aste fi
ka s nos t
i
transporta, po prvi puta kopneni je tr ans por tz a mi je niot eglećuma rvune č im moć ni jim
ibr žim,ž e l
jez ni c
om,dok s u pa robr odovi br zoi sti
snu lij e drenjake s t rž išta
me đuna rodnog t ranspor t
ar oba .Ug ljenj e me đutim doni os as obom is mog ,
one čiš
ć enjeokol išadot adas a svim ne viđe nihr az mj era .
Karbon skaj ec ivi l
iza cij
adonj e l
adot a d na jve ćepr omj eneč ovj ekovom ž ivotu na
Ze ml j
i,omog uć ava juć ivišestrukoumnož a va nj ebroja i materijalnih dobara, ali u isto
vrijeme i pr omj enenakr ajolicimaiha bitatima ,š tona mjernim,aš tone namj erni m
(one č i
š ćenj e)a ntropogenim djelovanjem. Ali ugljen se nije dao upregnuti u
indi vidua lnit rans por t,doks už elj
e znice ,ia kovr lokor isneukome rcijalnes vrhe ,bi le
pr egloma znez at epot rebe ,š toj eot vor ilo putnovom e ne rge ntu,na ft
i,koj aj e
omog ućila ve l
iko pove ćanj e pokr e t
ljivos ti, pove ćanjee fi
ka snos t
i pr oizvodnj e
implicirano pove ć anom g loba lnom podj elom r ada ,a liia sfal
tiranjes veve ći
hpovr š ina
ida lj
n j
es ma nje nje ha bitatai zoliranih is ač uva nih od de va stacije.Mog uć nos t
isuš ivanja moč va ra,dove laj ei suš ivanj amoč va ra, eradikacije malarije i drugih
bol es t
i,a liui st
ovr i j
emee radi ka ci
jemoč va r ni hs tani šta,fl
oreif aune .Sdr uges tra ne
pot rebaz as trojevi mas vug djeis talno,pait amog dj epa r
nis t
roj evini supr akt ični
z bogs voj eve ličine ,ve li
čineit ipai nput a,opasnosti cijelog procesa po okolinu, te
kompliciranost upravljanja, dovela je do potrebe za univerzalnim energy carrierom,
se kunda r nime ne r gentom,koj ić epokr etatis troje ve ,ipr enositie ne rgij
unae lega nt an
na č i
n,apol ucijać es emoć ik onc entrira tii z v an na sel
jenih mj e s
ta,e lektri
č nom
energijom.
Petro-elektro-c i
vi lizacijajebi lat olikous pj eš nadaj eve ćna kons toljeć adove lado
ta koz nač ajnihpr it
isakanar e sursedas eukupnapol i
tikapoč elaug lavnom okr e t
a t
i
oko nafte. To je pokrenulo nastanak nuklearnet e hnol og ije
,pr voka oor už ja,aondaz a
ene r
g etskes vrhe ,š tona mj epop rviput aomog uć ilodanes a mokont roliramor az voj,
ne g oip otpunude s
trukc i
jus vijetaukoj ems mona stalivjerojatnos asvi ms l
uč ajnom
evolucijom. Za stra š
ujuć ajei stinaona š im pot enc ijali
madove l
aidopr omi šlj
anj a,a
sta ndar di zg rađe nnaf osil
nimg ori
vi maj eomog uć iodas epokr e nemo,t epokuš amo
konzervirati preostale habitate. Nuklearna se tehnologija u tome pokazala vrlo
us pje š
nom, j eri a
ko r is
ka nt na , nj enj ekontrolirani utjecaj na okol iš ma len.
Pe t
ropol itikaj et akođe rdonjela prirodni plin, ug la vnom ne željeninus produktva đe nja
na fte,a liuzve likei nve st
ic i
jeui nf rastrukt ur u,r elativnoč istu,ie fi
ka snupr i
ma rnu
ene r
g i
ju,koj aj euj ednomog lapos l
už itiika oe ne rgyc arrier
.
Ogr aniče nos tf os ilnihr esur sa, nj ihova ge opol it
ička konc ent ri
ranos t
,t et ome
pos l
jedič na br iga z as i
gur nos td oba ve e ne rgije ,s a da ve ć de fi
nitivno kr vot oka
mode r
nec ivliza cije,pl usi zmj e št
anj er adni h mj es t
au z e
ml j
eni ž ec i j
ener ada ,i
pos l
jedič napot reba za stvaranjem novih radnih mjesta, u Evropi je stvorila potrebu za
novi m,e kol oški m iobn ovljivi mi zvor imae ne r
gi je.Vr ij
emeć epoka za t
ikol ikoć e
pe ne tr
a cijatihpr ima r
ni hene rg ena t
a,vj etra ,s unc a ,bi oma s
e,itd.,tenovogpokuš ajaz a
univerzalnim sekunda rnime ne rgyc a rri
e rom,vodi kom,ut jeca t
inapr omj enuna č ina
ž ivota,teka ka vć ebi tidug oroč niu tjec ajnaokol iš.
1.2 Oblici energije
U os novie ner gi
jaj es pos obnos tvršenjar adadoks epodpoj mom i zvori
energije podrazumjevaju pojave ili materijali koji se mogu koristiti za proizvodnju
ener gi
je.Če stosepor e dna zivai zvorienerg i
jekoristiiiz razobl i
ke nergijei l
inos i
oci
ener gi
je,ma das eus uš t
iniodnos enai stustvar.
Samo neki prirodni materijali ili pojave mogu da se koriste i koriste se za proizvodnju
energije i oni predstavljaju primarne izvore (oblike) energije, koji se dalje mogu
tr
ans formis a
tius ekunda rne( vje štačke)izvore(oblike)e ne rgije.
Ene rgijasepoj avljujeur a z
lič iti
m obl ici
ma ,a l
imiuos novimož emoi hs vrstat
iu
dvije grupe
- akumulisani (nagomilani) i
- prelazni oblici.

Akumul isaniobl iciene rgije(at osupot enc ionalna,ki netičkaiunut rašnja)s euovome
oblikumog uz adržative omadug o(pož el
ji),dokj ez apr elazneobl ikeka ra kte
ristična
kratkotrajnost pojave.
Prelazniobl i
ke ne rgij
e( me ha nič
ka ,e lekt r
ična it opl otna )s e poj a vl juj
u ka da
akumulisana energija mijenja svoj oblik i kada prelazi sa jednoga tijela na druga.
Ipak, opet sa druge strane sve izvore energije u zavisnosti da li se nalaze ili pojavljuju
u prirodi izavisnoodna činanj ihovakor i
šć enjadi j
e l
imona
- primarne,
- sekundarne i
- korisne oblike energije.

Primarni oblici energije su oni oblici koji se nalaze u prirodi ili se u njoj pojavljuju,
pričemue ventua lnos amone kiodnj ihmog udas ekor isteus vomprirodnom obliku.
Primarneobl ikee ne r
g ijemož emopodi jelitina
- konvencionalne i nekonvencionalne izvore energije (s obzirom na nivo
korištenja),
- neobnovljive i obnovljive izvore energije (s obzirom na prirodnu obnovljivost)

U konvencionalne izvore energije( kojis edanasnaj

češć
ekori
st
e)seubr
aja
ju
- drvo,ug alj,s i
rovana fta,pr irodnig as(j
ednom r
ij
ečj
ugori
va)
,
- vodne snage (hidropotencijal),
- nuklearna goriva (uran i torijum).

U nekonvencionalne primarne izvore energije spadaju

- e ner
gijaz rače njaSunc a,
- geotermalna energija,
- energija vjetra,
- enegija mora i morskih talasa, plime i oseke,
- energija fuzije lakih atoma.

Ka one konve ncionalnie nergetskii zvorič estos ena vodeul jniškril

jciibi t
ume noz
ni
pijeskovi, mada po drugoj podjeli spadaju u alternativne konvencionalne izvore.
Popodj e
linaobnovl j
iv eine obnovl
ji
vei
zvor
eene
rgi
jemož
emona
pra
vit
isl
jede
ću
podjelu.
Obnovljivi izvori energije su
- z ra
če nj
eSunc a,
- vodne snage,
- energija vjetra,
- energija plime i oseke,
- energija talasa i mora.

Dok u neobnovljive izvore energije spadaju

- s vafosilnag or i
va( uga l
j,na fta,ulj
niškr
il
jci
,bi
tumi
noz
nipi
jes
kovi
),
- nuklearna goriva i
- geotermalna energija.

Obnovljivi izvori se nemog uut rošiti,jers eSunč e

vimz r
ač e
nj e
ms t
alnoobna vlj
aju
(fotosinteza izaziva rast biomase, promjena atmosferskih prilika izaziva vjetar,
isparavanje vode dovodi do stvaranja oblaka, a zatim padavina koje obnavljaju vodne
snage, itd).

1.3 Neobnovljivi izvori energije

Obnovl
ji
viizvor
iener
gij
epružaj
uz na
tnipot
encij
alzabudućnost
,alit
renut
no
suvrl
oogranič
enihmogućnost
iiener
gij
akojadolazii
znj i
hjeskuplj
a.Zbogtogaće
proć
ijošnekovri
jemedoznačaj
nij
eupotr
ebetakvi
hizvoraene
rgij
e.

Sl.
4.Pove
ćanj
ek onc
entr
acij
e uglj
ičnog di
oks
ida u at
mos
fer
i.Vi
dlj
ivoj
eznat
no
povećanj
eemis
ij
enak r
aju20.st
olj
eća.

Do tada se moramo osloniti na neobnovljive izvore energije.

To su:
 nuklearna energija
 ugljen
 nafta
 prirodni plin
Odt og aug ljen,na ft
uipr ir
odnipl inna ziva moj ošif osil
nag or iva.Sa moi mef osilna
goriva govori o njihovom nastanku. Prije mnogo milijuna godina ostaci biljaka i
životinjapoč e l
is us et alož i
tinadnooc ea nai linat lo.Svr eme nom j et eos tatke
prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uvjetima razvijale su se ogromne temperature
ive likipr it
isci,at os ui dealniuvj e tizapr e tvorbuos t
atakabi lja kaiž i
votinjauf osilna
goriva. Glavni izvor energije fosilnih goriva je ugljik, pa njihovim sagorijevanjem u
atmos f
e ru odl azipuno ug lj
ičnog di oksida .To j eg lavnipr oble m iskorištava nja
fosilnihg ori
vag le danose kološk o ga spe kta .Nas li
cij epr ika zanr as
tkonc entrac i
je
ug lj
ičnogdi oks i
daua tmosferi u zadnjih 150 godina. Vidljivo je da se koncentracija u
tom r azdobljupove ć alaz ač ak28%.Za dnj i
h150g odi naj er a
z dobljes veve ć eg
pove ć anjaupot rebef os i
lnihg or iva .Napoč etkus ena jviš ekor ist
ioug lj
en,koj ijei
najopasniji za okolicu jer u a tmo sfe r
ui s
puš tauzug lj
ičnidi oks idis ump ort ene ke
druge tvari. Sumpor se u atmosferi spaja s vodenom parom i tvori sumpornu kiselinu,
koj apa danat louobl ikuki s e
lihki ša.Pr oble m ki sel
ihkišana jizraže nij
ijebi ouSAD-
u i Kanadi, ali ni europske dr žaveni subi lepoš te
đene.U Eur opis una jvišepr obl ema
ima leNj ema čkaiVe likaBr itanija .Dabis ma nji
lemog ućnos tkis eli
hki šaSAD s u
ulož i
leokodvi jemi li
j a
rdedol a raui str
a ž i
va njeme t
odaz apr očišćavanjeug ljena.
Te hnol og i
jepr ona đe net imi st
raž iva njimaz na t
nos usma nj i
leuč estalostpoj avlj
iva nja
kiselihki ša.
Nukl e ar
nee lektranenei spuš tajuug lj
ičnidi oks id,a l
ina konupot r
e be
nukl earnog orivoj ei z uzetnor a dioa ktivnoipot re
bnogaj es kladiš t
it
ivi šede s et
a ka
godi na( naj
radi oa kti
vni j
eivi šes totinagodina) u sigurnim betonskim bazenima ili
podz e mni m bunke ri
ma .U nor ma lni m uvj etimanukl earnae ne rg i
jaj evr l
oč istiiz vor
ene rgij
e ,a li pot enc ijal
na opa s nost ne ke ha varij
es ve vi š
es ma njuje br oj
novoinstaliranih nuklearnih elektrana. Strah od havarije doda tnos upove ćal
edvi jedo
sadana jvećenukl earnene zgode :Ot okTr iMi lj
e1979.g odi neiČe rnobilj1896 .
godi ne.U obas luč ajadone zg odej edoš loz bo gnizag rešakanaopr emiil juds kih
pog reša ka.U z adnj evr ijemes vej ema njiut jecajčovje kanapr ocesunuklearnoj
elektranij ers us er a čuna lapoka z alapouz dani j
az aoba vl j
anj ene kihr adnjikoj ene
zaht i
jeva jukons t
rukt ivnor azmi šlj
a nje.

1.3.1 Nuklearna energija

Got ovodvi jemi l
ij
ardeljud iširom s vijet
ane mapr istupe l
ektr
ičnoje ne r
gijii
tajć es eprobl em pogorš a
vatirast
om popul a
c i
je.Globa l
noos la nj
a nj
enaf osi
lnag oriva
ive likehidr oelektr
aneos tatićetrendba rdo2020.g odine ,a litone ćebi tidovol j
noz a
zadovol j
ava njer as
tućihpot rebač ovječ anstva.Ka oj ednoodmog ućihr ješenjat og
problema izdvaja se nuklearna energija. U zadnje tri dekade nuklearna energija ima
zna čajnu ul og u u pr oizvodnjie lektrične e nergi
je.Tr e nutno pomoć u nukl earne
ene rgijege ne r
ir
a mooko16% ukupnopr oizvedenee lektričnee ne r
gij
eus vijetu.Jaki
proboj nuklearne energije mož esez ahva li
tinjezi
nojč ist
oć iine z
natnom i spuštanju
stakle ni
čnih pl inova.Dobr o kons tr
ui rane nukle arne e le
kt rane poka z
a l
es us e
pouz da nima ,sigurnima ,ekonoms kipr ihva t
lji
vim ie kološ kidobr oćudnim.Dos ads e
us vije t
una kupi l
ov išeo d9000r eaktor-godina rada, pa se skupilo i potrebno iskustvo
ui skor i
štava nj
unukl earnee nerg
ije.
Sl.
5.Pos
lje
dicenuk
lear
nekat
ast
rof
euČe
rnobi
lj
u.Radi
oak
tiv
nipl
inov
idos
pje
lis
u
čakdoIt
ali
jeiNj
emačke.

Kao i svi procesi proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora i nuklearne elektrane

proi zvod eot pad.Kodnj ihj et or adioa kti
vniot padivr uć avoda .Buduć idanukl ea r
ne
elekt ra
nenepr oiz vodeug lj
ič nid ioks i
d,nj ihovom upot r
ebom s enepove ć
a vae fekt
staklenika. Radioaktivni otpad dijeli se na dvije osnovne kategorije: nisko-
radioaktivni i visoko-r adioa ktivni ot pad. Ve ći
na nukl earnog ot pada j e ni sko
radi oaktivniot pa d.Tos u:obi čnos me će,a l
a ti,z a
štitnaodj elaios ta
lo.Ta js eot pa d
kont a
mi niraos ama lom r azinom r adioaktivnogpr ahai liče st
ica,amor as eč uva tina
na čind anedođeukont a
kts apr edme ti
mai zva na .
Pra vipr oblem kodnukl earnihe lektranajeos tatakis kor išt
enogg orivakoj ij
evi soko-
radi oaktivniot padimo ras emor as kla
di štiti u specijalnim bazenima (voda hladi
nukl e
arnog orivoipona šas eka oš titodr adi jac i
je)ilius uhi m kont ej
ne ri
ma .St arij
ei
ma njer adioa ktivno g or
ivo s kladištis eu s uhi ms kl adišti
ma .Ta mo s ez a tvarau
specijalne betonske armirane kontejnere.
Iako su nuklearne elektrane bezazlene za okoli šukol ikos esver adipopr avilima ,
ve likapr ij
e t
nj aokol i
šuj emog uć nos tkatastrof epr ilikom ne pravilnogkor iš
te nja.Do
sads usepr i
likom mi rnodops kogi skorišt
ava nj anukl ea rnee nergij
ede si
ledvi j
eve li
ke
ha va r
ije
:Če rnobi ljiOt okTr iMi lje.Na jve ć aha varija u nuklearnim elektranama
dog odil
as e26. 04. 1986.g odi neu Če r
nobi ljuut a da š
njem SSSR-u,ada na šnjoj
Ukr aji
ni.Eks plodi r
a oj er e aktor br ojč e tiriu nukl earnoje lektra
nif or mi r
a vši
radi oaktivniobl akkoj isepr oš i
r i
onave l
ikidi oEur ope( sli
ka )
.Dosada invaliditet je
dobi l
ooko27% s pasiocakoj isu26. 04.1986.uš liukont aminiranopodr učj
e,abi loi h
jeoko200000.Pr i
likom e ks ploz i
jer azruš enaj ea kt ivnaz onar e aktoraiut oku10
da nainoć it rajaoj ea ktivnis tupa njha va rije,pr ać eni ntenz i
vni m os l
oba đanj em
radi oaktivnih e l
e me nata. Os loba đanje r a dioaktivni h e leme nata kona čno j e
zaus t
avljenot ekna konš toj eus t
ude nom 1986.g odi ner eaktors tavlj
e nube t
ons ki
“sa rkofag ”.Ukupnar a di
oa ktivnos tpods arkof a gom pr e ma šujedvami lij
unaki rija.
1.3.2 Ugljen
Ug l
je nj ena staoodda vnihbi lja ka.Prij
e300mi l
ijunag odina,z na čipr i
je
dinos a ura,ogr omnebi ljket aložiles us eumoč var ama .Mi li
juni mag odinapr e kotih
os t
ata kat alož i
los ebl atokoj ej es t
v ara
love li
kutopl inuipr iti
sa k,at os uidea l
niuvjeti
zana stanakug ljena .Da na sseug lj
e nveć inom na l
a ziispods lojas tij
enaibl ata,adabi
se doš l
o do nj ega pr obi j
a jus er udni ci.Dvi j
e na jvažnije upot rebe ug l
jena s u
proiz vod njač elikaie lektričnee nergije.Ug l
jen da jeoko 23% ukupnepr ima rne
energijeu s vijetu.38% g e nerira
nee le ktri
čnee nergijeu s vijetu dobive no j eod
ug lj
e na .Zaoko70% pr oizvodnj eč el
ikaus vij
e tupot rebanj eug lj
enka okl j
učni
sastojak.
Ods vi hf os i
lnihg orivaug ljenai mana jvi
še,ai maina j
duž upovi jestupot re
be.
Arheolozi su pr onaš l
idoka zekoj iuka zuj udas uRi mljaniuEng leskojkor i
stiliug l
jen
udr ug om it re
ć ems tolj
e ću.U Sj evernojAme r
iciI ndijancis uu14.s tol
jećukor ist
il
i
ug lj
e nz akuha nje,g rij
anj eii zraduke r
a mi ke.U 18.s tol j
ećuEng lezisuot krilidas e
ugljen spa ljuječ i
šćeinave ćojt empe raturioddr ve nogug l
jena .Indus t
rijs
kar evol uci
ja
bilaj epr vipr a vipokr etačupot rebeug ljena.Jame sWa ttizumi ojemot ornapa ru
(pa r
nis tr
oj) ,koj ijeomo gućiodas trojevioba vlja
jupos aokoj is upr ijeob a
vl j
a lilj
udi
iliživotinje, a koristio je ugljen za proizvodnju pare koja je pokretala motor. Tijekom
19.s tolje
ć abr odoviivl akovis ubi l
ig l
a vnos redstvoz at ranspor t,akor ist
ilisupa r
ni
stroj za pogon. U tim parnim strojevima koristio se ugljen za proizvodnju pare. 1880.
godi neug ljenj epr viputupot rij
e bl
j enzapr oi
zvod njue lektr
ičnee nergije.

1.3.3 Nafta
Na ftajena stal
ai zos ta t
a kabi lj
akaiž i
votinjakoj es už ivjelepr i
jemnog o
milijuna godina u vodi. Na slici desno prikazan je nastanak nafte i prirodnog plina u
tri koraka. Prvi korak bio je prije 300 - 400mili
junag odina.Ta das us eos t
ac ipoč el
i
talož i
tinadnooc eanaisvr eme nom i hjepokriopijesa
kimul j.Pr i
je50- 100 milijuna
g odinat ios tacisuve ćbi lipre krivenive li
kimslojem pijeskaimul jakoj ije stvarao
ogromne pritiske i visoke temperature. U tim prilikama nastali su sirova nafta i
prirodni plin.

Sl.5. Nastanak nafte i prirodnog plina

Da nasbuš i
mokr ozde bel
es l
ojevepi jeska,muljais t
ijenadabidoš l
id ona l
azišta
nafte.Pr i
je nego poč ne bušenje kr oz sve tes l
ojeve,z nanstve
ni ciii nženjeri
prouč a
vanjus a
s t
avs tij
ena.Akos astavs ti
jenaukazujenamog ućena l
aziš
tena ft
e
poč i
njebušenje.Ve li
kiprobl
e m pr
ilikom buš enj
aitransport
ajemog uć nostist
icanj
a
nafteuo kol
iš.Novet ehnolog
ijeomog ućavajupovećanj
epr ec
iznostikodpr onalaženj
a
nafte,atorezul
tirama nji
m brojem potrebnihbušoti
na.Od1990.g odinevr i
jedizakon
das vakinoviiz gr
a đenita
nkermor ai ma tidvost
rukuljuskudabis es prij
ečioizlje
v
nafteumor epr i
likom havari
je.Us prkoss vim pobolj
šanji
mat e
hnol ogij
ebuš enjai
tr
ans por t
aj ošuvi jeks edog ađa j
ui zl j
e vinafteumor e,at orezul ti
rag otovopot puni m
uništenje m biljnogiž ivotinjskogs vije t
aut om dije l
umor a.Ia koj ez agađe njemor a
is
ticanje ms ir
ovena f teve li
ko,uu s por edbis azaga đenjemz rakakor ištenjem na ftnih
deriva t
aj ez a
ne ma rivo.Pr i
likom s ag orije
vanj anaftnihde rivataos loba đajus eve like
količine ug lj
ičnog di oks i
da u a t
mos fer
u.Ug lji
čnidi oksidj es takleničnipl ini
njegovi mi spuš t
anjem ua tmos feruut ječemonapove ćanjeg loba lnet e mpe rat
urena
Zeml ji.Zbogt ogpr obl e madone senj eKy otopr otokol,a ligana jve ćiz agađivačij oš
uvijek nisu potpisali.
Ve ćinal judimi slidas ena ftana l
a zi u nekakvim podzemnim bazenima, ali to nije
ta
ko.Na f
tas ena l
a z iz bij
e nau s it
ni m por amai zme đu s ti
jenapod vr l
o ve likim
prit
iskom ( sli
kade sno) .Ka dna pravimobuš oti
nudodubi neukoj ojs ena l
az epor es
naftom, te sitne kapljice zbog velikog pritiska nava leu buš otinu.To s emož e
uspor editisai s pušta njemz rakai zba lona.Ka dpus timog rl
oba lonaz ra
kkoj ijeu
balonup odpr i
tiskom na valiva n.Istot akoina ftapodpr it
iskom na va likrozbuš ot inu
premapovr šini.Zbogt og as epr i
jedog ađal
odas eve li
kekol ičinena ftera zli
juok o
bušot i
nez bogne pripre mljenos ti.U poč et
kupr ir
odnipr iti
sakt j
e rana ft
uva nkr oz
bušot i
nu,ana kont og as ena ftnekompa nij
eodl učuj unapumpa njena ft
ei zbuš otine.
Te dvije faze eksploatacije nazivaju se primarna proizvodnja. Nakon t og aubuš otini
sena laz ijošuvi j
ekoko75% poč etnekol i
činena ft
e .Zbogt ogas ena ft
nekompa ni j
e
odluč uju na pr epla vljivanje na l
az išta na f
te vodom.Kr oz ne ku dr ugu buš ot inu
pumpa juvoduuna la zišteitime„ ispir u“jeda ndiopr eostalena fte.Nat ajna čindobije
sejošoko15% poč et nekol ičinena ft e.Nakr a j
uuna lazišt
uos t
aneoko60% na ft
ekoj u
zas adj ošuvi jeknez namoi spumpa tiva n.

1.3.4 Prirodni plin

Punovr e me nas emi sli
lodaj epr ir
odnipl i
nbe s
kor ist
an.Ča ks eida nasu
ne kim dr žavamar je
š a
va ju tog plina tako da ga spaljuju u velikim bakljama. Glavnim
dije l
om s ač i
njenj eodme tana,j ednos t
a vnogs poj akoj ises ast
oj iodj ednoga t
oma
ug lji
kaič etiria t
omavodi ka.Me ta nj evi sokoz a palji
vis agorij
e vag ot ovopot puno.
Nakon sagorijevanja ne ostaje pe pe la,az aga điva njez rakaj evr l
oma l
o.Pr irodnipl in
nema boje, okusa, mirisa ni oblika u svojoj prirodnoj formi, pa je prema tome ljudima
neprimjetan. Zbog toga im kompanije dodaju kemikaliju koja ima miris pokvarenog
jaja.Ta jmi risomog ućaval judimal a kude tekc i
jupuš t
anjapl i
naukuć i.
1821.g o dineuFr e
doni j
i ,Ne w Yor k,Wi l
lia m A.Ha r
ti zbuš i
oj e27s t
opaduboku
buš otinusc iljem pove ća njapr ot okapr irodnogpl inanapovr šinu.Zbogt og as et a
godi nau zimaka opoč et
a kna mj ernogi s korišta va njapr i
rodnog plina. Prvi zapisi o
prirodnom pl inus ežudooko100.g odinepos li
jeKr i
staka ds upr viputz abilježene
„vj ečneba klje“napodr uč juda na šnjegI raka .Te„ vječneba klj
e “na j
vj er
ojatnijes u
rez ult
a tpr opuš t
a njapr ir
odnogpl in akr ozz eml jinukor u,az a pali
la ga je munja. U 19.
stoljećupr irodnipl inkor ištenj eg otovoi sključ ivoz aul i
čnes vjeti
l j
ke.U t ovr ij
eme
nijej ošbi lopl i
novodaima sovnadi stri
buc ijapokuć anstvimani jebi l
amog uća .Oko
1890.g odineve ć inagr adovapoč e l
aj ekor istitie lektrič
nue nergiju za rasvjetu, pa su
proi zvođ a čipr i
rodnogpl i napoč e lit raži
tinovat r žištazas vojpr oiz vod.1885.g odine
Robe rtBuns e niz umi ojepl ame nikkoj ijemi ješa oz rakspr irodni m plino m.Ta jizum
omog u ćioj ei skor i
š t
avanj epr irodnogpl inaz akuha njeugr ij
a nje prostorija. Prvi
zna čajni j
ipl inovodna pravljenj e1891.g odi ne .Bi oj edug120mi l
jaipr enosioj eplin
izs rediš njeI ndianeuChi cag o.Na kont og as ag rađe noj evrloma l
opl inovodas vedo
kra jadr ug og s vje t
skog r at
a.Tokom dr ug og s vjetskog r atadoš loj edo velikog
na pretkaus vojs t
vi mame tala,teh nika mava renjaii z r
ađivanj acijevi,paj ei zgradnja
pli
novodapost
alae
konoms
kivr
lopr
ivl
ačna
,as
ami
mti
meiupot
rebaug
ospoda
rst
vui
domaćins
tvi
ma.

2. ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Obnovljivi izvori energij e,ne ukl juč ujućihi droe nerg
iju,da j
u ma nje od 1%
ukupno pot rebne e ner
gij
e.Ta judi o u buduć nos tit r
eba z na tno pove ćatijer
neobnovl ji
vihi zvor aener
g i
jeimas vema nje,ainj i
hovš tet
niut j
eca jsvej eiz ra
ženij
i
uz adnjihne koli
kode set
lj
eća.Su nc ei s
por učujeZe ml j
i15t isućaput avi šee nergij
e
negoš toč ovj eč
a nstvous adašnjojfaz iuspijevapot roš i
ti,al
ius prkost omene kilj
udi
naZe ml jises mr z a
va j
u.Iztogas evi didas eobnovl ji
vii z
vor imog uimo rajupoč et
i
bolj
ei skor i
štavat iidanet reba mobr inuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj
obnovl j
ivihi zvor aenergi
je(os obit
oodvj etr
a ,vode ,sunc aibi oma se)va žanj ez bog
nekoliko razloga:

 obnovl ji
vii zvor ie nergi j
ei maju vrlo važnu ulog uus manjenj
ue mi s
ije
uglj
ičnogdi oks ida( CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je
poli
ti
kaEur ops keuni je ,p as emož eoč eki
va t
idać eiBos naiHe rcegovina
morati prihvatiti tu politiku.
 poveća njeudj e laobnovl jivihizvorae ner
gij
epove ćavae nerg
e t
skuodr živost
sust
ava .Ta kođe rpoma žeupobol jša
vanjusigurnostidos t
avee nergij
enana čin
dasma njujeovi s nos touvoz uenerget
skihsi
rovinaie lektri
č neenergi
je.
 očekujes edać eobnovl jiviizvorienergi
jepos tatie konoms kikonkur entni
konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase

is unč ev ae ne r
g ij
a ,s ue konoms kikonkur e ntne.Os t
alet ehnolog ij
es u ovi sne o
potra žnj inat ržištudabipos t
alee konoms kii splati
veuodnos unakl asič nei zvor e
energije. Proce spr ihva ć
anjanovi ht ehnologi j
avr loj es poriuvi jekizg l
e daka oda
nami zmi č ez ama lo.Gl a
vnipr obl emz ai ns t
alacijunovi hpos trojenj
aj epoč etna
cij
e na .Todi ž
ec ijenud obivenee nergij
eupr vihne kolikog odinanar a
z i
nupot pune
neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u
proiz vod njie ne r
g i
jei z obnovl j
ivihi zvor ar e
z ultatj ee kološke os viješt
e nos t
i
st
a novni št
va ,koj eus prkospoč et
noje konoms kojne isplat
ivostiinstali
rapos t
r oj
enj az a
proiz vod nju“ čiste”e nergi
je.Eur opska z aje dnicai ma s t
rategiju udvos tručava nja
upot rebeobnovl jivihi zvorae nergij
eod2003.do2010.g odine.Toz na čidabis e
ukupniudi oobnovl ji
vihiz vorae nergij
epove ćaos as adašnjih6% na12% 2010.
godi ne .Ta jpla ns adržinizmj erakoj i
mabis e potaknule privatne investicije u objekte
zapr etvor buobnovl ji
vihiz voraene rgi
jeui s koristi
vue nergiju( naj
ve ći
m dj elom u
električ nue nergiju).Zbogt r
enutnef inancijskekr iz eukoj ojs us ena š l
ena jve će
drža veuEur ops kojuni ji
,vjeroja
tnoj edapl anne ćebi tiprovede nupot punos ti.
Sunč evar a dij
a cij
ag lavnijepokr e t
ačve ćineobnovl j
ivihizvor ae nergije,a l
ii mai
nekol ikoi zvorakoj inepot je
čuodnj e.Tos ug eote r
ma lnae nerg i
jaie ne rg i
jakoj u
mož emodobi tiodpl imeios eke.
2.1. Energija plime i oseke
Energija plime i oseke dolazi od gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Princip je
je
dnos tava
nivr loj es l
iča nprincipuhi droe le
kt r
a ne.Naul azuune kiza l
jevpos tavis e
branaika ds er azinavodedi gnepr opuštas epr ekot ur bineuz a lj
ev.Ka d se zaljev
napunibr a
nas ez atvaraič ekas edar azi
navodepa dne .Ta ds evodapoi stom pr i
nc ipu
propuštava ni zz al
jeva.Gl avnipr obl emikodt akvogi s koriš
tava njae nergijepl i
mei
osekes unesta l
nos t( t
re bač ekatidas er azinavodedi gnedovol jno,i lidapadne
dovoljno)ima libr ojmj e
stapog odni hz ai skor i
š t
ava njet akvog obl ikae ne r
g ije
.
Na j
poz nat
ij
aj ee lektrananauš ćur ij
e keRa nceuFr a ncus koj(slika)i zgrađena1960-ih
kojajošuvijekr a di

Sl.1. Elektrana na rijeci Rance u Francuskoj

2.2. Energija valova

Ene
rg ijavalovajeobl i
kt ransformi raneSunč evee nerg
ijekoj as tva r
as talne
vjetrove na nekim dijelovima Zemlje. Ti vjetrovi uzrokuju stalnu valovitost na
odr eđe nim podr učj
imait os umj estanakoj i
maj emog ućeiskor išt
ava njenjihove
ene rgije.Ve likiproblem kodt a kvogi skor i
štavanj
ae nergij
ej edae lektranet reba
gra ditinapuč i
nijerubl i
z inioba l
eva lovis labe.Toz na t
nopove ćavac i
jenug radnj e
,
ali nastaju i problemi prijenosa te energije do korisnika. Na slici se vidi princip
pre tvorbee ne rgi
jeva l
ovaue lekt
ričnue ne rgij
u.Pr emas li
cisevi didas eene r
g i
ja
va l
ovapr vopr etvaraustrujanjez raka,ata jvjetarpokre ćeturbi
nu.Ampl itudava lova
mora biti velikadabipr etvorbabi laučinkovi t
ija.

Sl
.2.Pr
inc
ipi
skor
išt
enj
aene
rgi
jev
alov
a
2.3. Energija Sunca

Sunc ejena mana j

bli
žaz vijez
dat e,ne posr
e dnoiliposredno, izvor gotovo sve
raspolož ivee nerg i
jenaZe mlj
i.Sunč evae nergij
apot ječeodnukl e ar
nihr eakc i
jau
njegovom s redištu,gdjete
mpe r
at uradosež e15mi lijuna°C.Ra diseof uzi
ji,kodkoj e
spajanjem vodi kovi hatomana stajehe li
j,uzos lobađanjeve l
ikekol iči
ne energije.
Sva kes e kundenaova jnači
nuhe li
jpre l
azioko600mi li
junatonavodi ka,prič emus e
masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu
svjetl
os tiit oplineš ir
ius vemirpat akoj eda nnje zi
nma l
idiodol aziidoZemlje.
Nukl earnaf uzi
jaodvi jasenaSu ncuve ćoko5mi li
jar
dig odina,kol ikaj enj egova
proc i
jenj enas t
arost,apremar aspoloživimz a
lihamavodi kamož es ei zra
č unatidać e
sena sta vitijošot pri
li
ke5mi l
ija r
dig odina.I akove ći
nai zvorae ne rgi
jepot ječe od
Sunc a,u ovom pog l
avlj
u konc entr
iratć us enadi re
ktno iskorištavanjes unčeve
energije.

Sl.3. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo
pogodnom podr uč j
uz ae kspl oatacij
u,al iunat očt omeuEur opijedi rektno
is k
or i
š t
av anjesu nče v
ee nergijeuv elikompor astu

Podop timal
nim uvjeti
ma ,napovr ši
niZe ml jemož esedobi ti1kW/ m2, a stvarna
vrijednostovis
iol okacij
i,g odišnj
e m dobu,dobuda na,vremens ki
m uvjetima itd. U
Hr vatskojjeprosječnavr ijednostdne vnei nsolac i
jenahor izontalnu plohu 3-4,5
kWh/m2. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo
pog odnom podr učjuz ae ks pl
oatacij
u,a liuna toč tome u Eur opij e di rektno
iskorišt
avanjesunčevee nerg i
jeuve likom por astu.Ve ći
nom j etor ez
ultatpol it
ike
pojedinihdržavakoj esubve nc i
onirajui nstaliranj
ee le
me nataz apr etvorbus unč eve
ene r
g i
jeui s
kori
sti
vioblike ne rg
ije.Os novnipr oble miiskori
štavanjas uma lag ustoća
energetskogtoka,veli
keos cilaci
jeintenz i
tetaz račenjaive li
kiinve s
ti
c ij
skitroškovi.

Osnovni principi direktnog i

skor i
štavanjae nergijeSunc as u:
 solarni kolektori - priprema njevr ućevodeiz agr
ijavanjeprostori
ja
 f otona pons keć elij
e- direktna pretvorba sunčevee nergijeue lekt
ričnue ne rg
ij u
 f okus iranjes unč e
vee ne r
gije- upotreba u velikim energetskim postrojenjima.
2.4.Bioenergija

Bi oma saj eobnovl j

ivi zvore ne rgije
,ač i
nej u br ojnipr oi
z vodibi lj
n ogi
životinjs kog svi jet
a.Mož es ei zravno pr etvarati u energiju izgaranjem te tako
proiz vestivode napa raz ag ri
janjeui ndus tr
ijiikuć anstvimat edobi vatie l
ektrič na
energija u malim termoelektranama. Fermentacija u alkohol zasad je najrazvijenija
metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti
kisikas adržime taniug lji
kt es emož eupot r
e bljavat
ika og orivo,aos tal
is uvreme ni
pos t
upc ikor i
štenjae ne rgi j
ebi oma s eukl juč ujuipi r
olizu,r asplinjavanjetedobi va nje
vodika. Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna g orivama njae misijaš t
e t
ni h
plinovaiot padni hvoda .Doda tnes upr ednos tiz bri
njavanj eii skor i
štavanjeot padai
ostata kai zpol joprivr ede ,šuma rst
vaidr vnei ndus tr
ije,sma njenjeuvoz ae nerge nta ,
ulaga nje u pol joprivr edu ine razvijena podr učja ipove ća nje sigurnosti opskrbe
ene rgijom.Pr e dviđas edać edos redi nes t
oljeć aus vijet
uudj elbioma s
eupot r
oš nj i
ene rgijei znositiizme đu30i40pos to.Šve dskaj enpr .1998.dobi valaizkor i
šte nja
bioma se18% e ne r
gi je,aFi nska10%.Pr emadokume ntimaEU pr edviđas edać e
proizvodnja energije iz biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije 2010.
iznositi 73%. Ukrajina ima instalirane kapacitete od 320 MW za dobivanje struje
upr avok orišt
enje m bi oma se.Buduć idaHr vatskac i
lj
anač l
ans tvouEur ops kojUni ji,
una stavkuj eopi sa
not re nutnos tanjeudr žavamaEur opskeuni je.Toj ezbogt ogaj e r
uHr va t
s kojzas adaj ošni j
edovo lj
nor a zvijens us t
avi s
kor išt
a vanjabi oenerg i
je(os im
drva za grijanje prostorija i vode).

2.5. Energija vode

Energija vode (hidroene r
gij
a)j ena jznač ajni
jiobnovl ji
vii zvore nergij
e,a
ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.
U posljednjih 30-a kg odinapr oizvodnj ae ne rgi
jeuhi dr oe l
ektrana maj eut rost
ručena,
ali je time udio hidroenergije pove ćanz as amo50 %( sa2. 2% na3. 3%) .Unukl ear
nim
ele ktra namaui stom j er az dobl juproiz vodnj apove ćanag otovos toput a,audi o80
put a.Toj ez bogt ogaj erkor i
štenjehidr oene rgij
ei mas vojaog ranič
enj a.Nemož es e
koristiti posvuda jer podrazumijeva obi ljebr zote kuć evode ,apož elj
noj eidaj eima
dovol jnoc ij
eleg odine,je rs ee lektri
čnas trujanemož ej efti
nous kladišti
ti.Dabis e
poni štiout je
c ajos cil
a ci
javodos taj
agr ades ebr aneia kumul acijskajez era
.Toz natno
diž ec ijenuc ij
e l
ee l
ektrane ,aidi žes er azinapod z emni hvodauokol iciakumul acije
.
Ra z inapodz e mni hvodai mados tautjeca j
anabi ljniiž ivotinjskis vij
et,papr emat ome
hidr oe ne rgij
ani jes asvim be z opa s
naz aokol iš.Ve likipr oblem koda kumul i
ranjavode
jeiz a štitaodpo tresa,auz a dnjevr i
jemeiz aštit
aodt er oris
tičkogč i
na .Proc j
enjuj
es e
da j ei skorišteno oko 25 % s vjetskog hi dr oenerge tskog pot e
nc ija
la.Ve ćina
ne iskor ištenogpot encijal
ana l
az iseune razvi j
enimz e
ml j
ama ,š tojepovol j
noj erseu
njimaoč ekujez na ta
npor astpot rošnjee nerg i
je.Na jvećipr ojekti,planiraniilizapočeti
,
odnos es enaKi nu,I ndiju,Ma lezi
ju,Vi jetnam,Br azil,Pe ru...Ra stućapot rebaz a
ene rg ijom pr itomeč estopr e težena dbr igom out jec aj
imanaokol iš
,adi me nzij
ene kih
za hva tana me ćudoj amdaj enj ihovoi zvođe nj enes amos t
va re nergij
ene goipr est
iža.
2.6.Geotermalna energija
Geotermalnae ne rgij
aodnos is enakor ištenjet op l
ineunut rašnjostiZe mlje.Da
bi se ta energija iskoristila, razvijene su mnoge tehnologije, ali pojednostavljeno
mož emoi zdvoji
tidvaos novnana čina :izr
avnoine izravno.I z ravnokor išt
enjez nači
kor ištenjevr ućevodekoj ai zbija( i
lis eis pumpa )i zpodz eml ja.Ono mož ebi t
i
raz noliko:odkor ištenjaut oplicama ,z ag ri
j a
njekuć ai lis taklenika,z apoj edine
postupke u industri ji(n pr.pa ster
iz acij
aml ije ka).I ndirektnokor i
štenjeg eote r
ma lne
ene rgijez načidobivanj ee l
e ktri
čnes tr
uje.Ovdj es epr incipr adaner a zl
ikujebi t
nood
kla sičniht er
moe lektr
a nanaug l
jeni lima zut- r a zlikaj es amouna či
nunakoj is e
dobiva vodena para. Ovisno o temperaturi vode (ili pare) u podzemlju razvijeno je
ne koliko r azl
iči
tiht ehnol og i
ja.Pr e dnostovog i zvor ae ne rgijej et o daj ej eft
in,
stabi l
a nit r
ajanizvor,ne mapot r
eb ez ag ori
vom,upr avi l
une maš tet
nihe mi si
ja,osim
vodene pare, ali poneka dmog ubi tiidr ugipl inovi.Sl a bostipr oizlazeizč i
njeniceda
je malo mjesta na Zemlji gdje se vrela voda u podzemlju ne nalazi na prevelikoj
dubini - t akvapodr uč j
a,t zv.g eoterma lnez oneve z anes uuzvul kanizami l
ig ranice
lit
os fernihpl oča.Ka kos ut oč estoipot r
e snapodr uč j
as amagr adnjapos tr
ojenja
za htij
e vapove ćanet r
oš kove .Če stos uuda lj
e naodna se lj
enihpodr uč j
a,pas estvaraju
troš kovipr ij
enosae nergije,apone ka ds uzaštićenapag radnjani j
edopuš tena(npr.NP
Ye l
lows tone).Me đuz e mljamakoj epr ednjačes uSAD,Fi lipini,Me ksiko,J a
pa n.

3. ENERGIJA VJETRA

Zbogne j
edna kogz a gri
javanj
aZe mlji
nepovrši
neSunč evi
mz ra
čenj
em nast
aje
kr et
anjez raka,adi ot ogkr et
anj
apa ral
elansapovrši
nom Ze ml
jezovesevjeta
r.
Kretanje je posljedica nejednakihpri
ti
sakavišez
agri
jani
hsloj
evasamanji
m vi
si
nama
ima njez agri
ja ni
hs lojevanave ći
m visinama.Ovokr e
tanjejeusl
ovlj
eno t
ri
ma
silama:

- Gradijentova sila
- Koriolisova sila
- Sila trenja

Gr
adi
jent
nas
il
apot
is
kuj
eva
zduhi
zobl
ast
ini
žegpr
it
is
ka.

Koriolisova sila djeluje okomito na smjer kretanja, a sila trenja suprotno od smejra
kre t
anja.Zbogt ogaš toj etrenjena jačebl izup ovr šineZe ml je,vj e
tarudonj oj
troposferispove ća njem na dmorskevi sinepos t
a j
ebr žiipos tepe nomi jenjas mijer.
Za primjenu s u va žnil oka l
nivj e
rovikoj ina staju na odr eđe nom ma njem
ge ogra
fskom podr uč j
u z bog ne j
edna ke a psor pc ije Sunč evog z račenja
(kopno,mor e)odnos no ka o pos l
e di
cag l
oba lnihz račni hs t
ruja, modificiranih
reljef
om z e ml jišt
a .Za oc jenu jač i
ne odnos no br zine vj etrač es t
os e korist
i
Beaufortova skala prikazana u tabeli
 BOFOR ČVOR m/s
2 1-3 0.5-1.8
2 4-6 1.8-3.6
3 7-10 3.6-5.8
4 11-16 5.8-8.5
5 17-21 8.5-11
6 22-27 11-14
7 28-33 14-17
8 34-40 17-21
9 41-47 21-25
10 48-55 25-29
11 56-63 29-34
12 64-71 34-36

Tabela Beaufortova skala

Instrumenti za mjerenje brzine vjetra zovu se aneometri. Pri prikazivanju mjernih

poda ta
kaovj etr
upot re bnoj ena zna či
tivisinut l
aikonf igur aci
jut lanamj estu
gdjej emj erenjei zvede no.U t okuda navj et
arč e
s t
omi jenjabrzinu i smjer.
Promj enlji
vos tbrzi
nevj e tr
aj eve l
ikat j.Nemož es es
ma tratikons tantom niut oku
jednog s at
a .Br zi
navj e t
raka o inj ens mj ermj er
is eu s klopu me t
eroloških
mjerenja.

Sl.4.Trend rasta proizvodnje energije iz vjetra i usporedba s ciljem Europske unije do

2010.godi ne.Zadanic i
ljć ev jeroj atnobi tipremaš enz aoko100%.

Iskorišt
ava njee ne rgi
jevj etr
aj ena jbržer astućis egme ntproizvodnjee ner
gij
ei z
obnovl j
ivihi z vora.Uz adnj i
hne kol i
kog odi naturbinenavj eta
rz natnos upoboljša
ne.
Na jbolj
ipr imj erjenj ema č kotržišteturbinanakoj e mus eprosječnas nagaod470kW
1995.g odi nepove ćalana1280kW 2001.g odine.Ovopove ćanjes nagepos t
igl
os e
odg ovarajućim pove ćava njemv e li
čine turbina g onje
nih vjetr
om.Tr enutno suu
razvojut urbinekoj eć emoć igene rir
atisnagui zme đu3i5MW.Ne kiproizvođačiveć
su predstavili svoje prototipove u tom razredus nage( nj
ema čkatvrtkaEne rcontre
bala
bipr oizve stit urbinu s na ge4. 5 MW) .U na stavku tekst
aupot rebl
javatć uizraz
vjetren j
ač az bogr aši
renostitogi zrazakodna s.J ošs ekoristei zraziv je
troe
lektrana,
vjetrogene rator,e l
ektri
čnet urbinenavj et
aris lično.Nas licipr i
ka zanaj eusporedba
plana Europske unije sa trenutnim stanjem proizvodnje energije iz vjetra. Prema
sadaš nji
m poka zatel
jima pl anć e bi t
ios tva r
e n,č akć e bi tipr e mašenz a pola.
Vrijednosti na slici su u megavatima (MW) i iz toga se vidi da je ukupna proizvedena
energija zanemariva prema energiji dobivenoj iz neobnovljivih izvora energije. Zbog
poč etne e konoms ke ne is
plativost
iine stalnos tivj etra
,i ns t
a l
acija vjetre
njačaj e
privilegijakoj us imog upr i
uštit
isamobog atez eml je
.Tr enutnoj ec i
jenavjetre
nja č
e
već aodc ijenet ermoe l
e kt
ranepoMW i nstaliranes nage(vjetrenjačakoš t
aoko1000
€/kW i ns t
a li
ranes nage,at ermoelektr
ana700€/ kW) ,alir azvojemt e
hnologijeta
razlikas vej ema nja.Ukupnapot r
ošnjae ne rgijeus vi
jetupr oc i
jenjenaje na oko
410x1015 ( kva dril
ij
unaBt u)u 2000.g odini ,š toi znosi1. 2x1014
kWh g odišnje.
Ukupnoi ns t
a l
iranas nagavj etroel
ektra
nadokonc a2000.g odinepr edviđe
naj ena
9
17415MW spr osj
ečnimg odišnji
mr adom ele ktranaod2500s a t
i,štoda je0.044x10
kWh godi š njer aspoloživekol iči
nee nergi
je.Da kle,udioe ne rgijevj ert
auukupnoj
potroš njie ner g
i j
ejevr l
oma li
.

Sl.5.Trenutni trend instaliranja elektrana na vjetar i procjena do 2005. godine. Velika

jevje
rojat nostdas ene ćeos tvarit
ipr oci
je njenas nagaz boge konoms kek rize.

Nj ema č kajet re nutnilide rupr oizvodnjie l

ekt ričnee nergi
je iz vjetra sa 8750 MW, a
toj evi šeodj e dnet reć i
neukupnoi nstal
iranes na gevje t
renjač aus vij
etu.Toliko
instaliranih vj e t
r e
njača u Nj e ma čkojr ezulta tj e polit
ike n j
e ma čke vl ade koja
potica j
ni m mj e ramapoma žei nstalacij
unovi hka pacite
ta.Zbogt ogau2001. godini
ukupnoi ns
talira nas na gapove ć a
las ez a43. 7%.U Špa njolskoj ,Da nskojiI ta
lij
i
takođe rr as
tei ns t
ali
ra nika pacitet
.Od s ve ukupnepr oizvodnjee le
ktričnee nergij
e
Danska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim tempom gradi nove kapacitete.
Namjera Danske je da takvim pristupom do 2030. godine 50% energetskih potreba
kuć ans t
a vaz adovol jiiskor išta
va nj
e me ne r
gijevj e t
ra.USAD-u je trenutno instalirano
6.374MW v j
e trenjača.Ta koma lai nstal
iranas na gaug ospoda rs kina jj
ačojz e
ml j
i
svijeta rezultat je tr
adic ionalnoga me r
ičkogos lanjanjanaf osilnag oriva.U Hr vat
skoj
zas ad ne ma ve ći
h dos ega na t om podr uč ju.St udij
es u poka zale da kod na s
instaliranjege ne rat
oranavj e
tarnebibi l
oi splativoč akninane ki
m ot ocimag dje
vjetarpuš eskor oc i
jelugodi nu.Una t
očt omegr adis epoljevj et
renj ačanaot okuPa gu.
Na izgle d,poz icijajei de alnaz av j
e tr
enjačeje rve ć i
nal j
udiodma hpomi slinas e
njsku
buruupodve l
e bits
kom ka na l
u.Alitabur
akoj
akatkadpušeipreko150km/ hni
je
dobra za generiranje struje jer t
aka
vvjet
armož
ejedinor
azbit
ivje
tre
nja
ču.Povolj
an
vjet
arj eona jkoj ijeumj e r
e nis t
al
an,ata
kavj
enpr.maest
ralkoj
ipušelj
etismora
prema kopnu.

Sl.6.Pr
incippr etvorbeinač inpr i
klj
uč ivanj av jet
r enj ačenae l
ekt
ričnumr e žu.Moguć a
primjena je da se energija dobivena iz vjetra koristi kao sekundarni izvor energije za
kuć ans t
v o.

3.1 Nastanakvj
etr
aipr
inc
ipii
skor
išt
avanj
a

Ene rgijavj et
rajetra nsf
ormi ra
niobl iks unč e vee nergij
e.Sunc ene ravnomj erno
zagrij
a var a zli
č i
tedi j
eloveZe mljeit or ezultirar a zli
čiti
mt l
akovimaz raka ,avj et
ar
na s
taj
ez bogt ežnjez aiz j
e dnačavanjemt la
kovaz raka.Postoje dijelovi Zemlje na
kojima puš ut akozvani s tal
ni ( pl
ane tar
ni) vj e t
rovi i na t i
m podr uč j
ima j e
iskori
š t
a vanjee ne r
gij
evj etrana j
isplat
ivije.Dobr epoz ici
jes uobaleoc eanaipuč ina
mor a.Puč i
na s ei st
iče ka o najbolja poz i
cijaz bog s t
a l
nostivjetrova, ali cijene
insta
lac ij
eit ransportaene rgij
ekoč et akvue kspl oa t
acij
u.Kodpr etvorbeki net
ičke
energijevj etr
aume haničkue nergij
u( okretanj eos ovineg enerat
or a)iskor iš
tavas e
samor azlikabr zi
nevj et
ranaul azuinai zlazu.Al be rtBe t
z,njemačkif izi
ča rdaoj ejoš
davne 1919. godine zakon energije vjetra, a koji je publiciran 1926. godine u knjizi
“Wi nd-Ene rgie ”
.Nj imejeda nkv al
itat
ivnia spe ktz na njaizmog ućnos tii
skor išta
vanja
energijevj etrait urbinanavj et
a r
.Nj egovz akonka ž edamož emopr e t
voriti manje od
16/27i li59% ki neti
čkee nergij
evj etraume ha ničkue nergi
jupomoć ut urbinena
vjetar
.59% j et eoret
skima ksimum,aupr aks is emož epr e
tvori
tii
z me đu35% i45%
energije vjetra.

Kao dobr es t
ranei skorišta
vanjaene rg
ijevjet
r ai sti
čus ev isoka pouzdanost rada
postr
ojenja ,nemat r
oš kovaz ag o
rivoine maz agađivanjaokol i
ne.Loš es tranes u
vis
okit roš kovii zgradnje ipromj enji
vostbrz ine vjetra( ne mož es eg arant i
rat
i
is
poručiva njeene rg
ije).Zadoma ć
instvavrlosui nteres
antnema l
evj etr
enja česnage
do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao
pri
ma rniiz vore nergi
jeuuda lj
eni
m podr učj
ima .Ka ds ekor i
s t
eka opr i
ma rnii zvor
energi
jenuž noims edoda jubater
ij
e( akumulator i
)ukoj esee ne rgi
jas premaka ds e
generi
ravi šeodpot r
oš nje.Veli
kevj et
renj
ačeč estos einstal
irajuupa rkvj etrenj ačai
prekotrans f
orma tor
as pajajusenaelektri
čnumr ež u.
3.2. At
lasr
aspol
oži
vos
tiv
jet
ra

Europska unija i SAD izradile su atlase svojih resursa vjetra za brzine vjetra
na 45me t
araizna dpovr ši
nez emlje.Tr enutnoz aHr va tskunepos tojitaka vatlasjerje
mj erenjepot r
ebni hbr zinavjetr
adug ot raja
nis kuppr oc es.Izt i
hka ratamož es evidjet
i
daj ej ednač etvr tinapovr ši
neEur ops keuni jei dea lnaz ai nstaliranjevj etrenja
č a
.
Da ns kamj erisvoj epot enci
jal
evj etraj ošod1979.g odi ne .Re zultattog aj edaDa nska
da nasi mana j
pre ciz nijeinforma cij
eovj etru,at oi s korištavaz apos ta
vljanjenovi h
vje t
renjača.Sjedi nje neAme r
ičkeDr ž aveul ož ilesug olemas reds t
vaui zra
dua tl
asa
pot encij
alnee ne rg i
jevj et
raz as vas voj apodr učja.Got ovo50% ukupnepovr šine
SAD-ai zuze t
noj epov olj
noz ai skor išt
ava njee ne rg i
jevj e t
ra.Tu,da kako,dol aze
visokipr ost
oriz a pa dneij ugoistočneoba lnef as
a de ,os obitos je vernapodr učjauz
Kanadu, gdje se udi oe l
ektri
čnihpot e nci
jalavj et
rakr ećeod15% doč ak36%.Ta j
centralni dio prostora SAD-ao d nos is enagol emepovr šinepod pr er
ijama .Uz
ge ografskopoz i
c ioni ranjevjetr
e njača ,vrloj ebi t
naivi s i
nat ornj eva.Zas vakih10
metara visine tornja cijena seuve ć avaz a15000dol ara.Ve ćet urbineda vatć eviše
ene rgij
e,a l
iz at
or az li
čitipromje r
iz a htij
eva juve ćuvi sinut ornja,aonid ikti
rajuve ću
ilima nj
us nagut urbi ne.Ta koć ez as nagut ur bineod225kW r ot orima t
ira spon27
metara, za 600 kW 43 metra, a za 1500 kW 60 metara. Danas se smatra da potreban
mi nimum mor abi tiz adovoljenupog ledur adavj e
tre njače ,atoj ebr zinavj etr
aod25
km/h ili 6,9 m/s. U novije vrijeme grade se multi-megavatne turbine, poput one koja
je koncem 1999. godine montirana u Da nskoj :NEGMi convj e t
renj ač
aod2MW i ma
rotor promjera 72 metra i nalazi se na 68 metara visokom tornju.

3.3. Vjetrogeneratori

Iskor ištavanje vj etra pute

m vj e
tre
njačajej eda n od popul arnijih nač i
na
iskori
št
ava nj az eml j
inee ne r
gij
e,j
edi
nojeiskori
št
avanje solarne energije popularnije
ivi š
ez astupl jeno.Ene rgijas eputem vj
etr
ainjegoveki ne t
ičkee ne r
g ij
e ,uzpomoć
turbi
ne,pr etva raue l
ektričnue ner
gij
uinat ajna
činpreds t
avl j
aj ošjeda na l
ternati
vni
o obnovljivi izvor energije.

Postoje dvije vrste vjetrogeneratora s obzirom na primjenu. Veliki vjetrogeneratori

kojisekor istezai ndus tri
jskupr oizvodnjue lekt
ri
čnee nergi
jeut zv.vj etr
oe lekt
rana ma
te ma le kuć ne vj et
renj ače kojes e koristeza punj enj
ea kumul atora na ma njim
stambenim objektima ili na brodovima.
Uz t ipi
čne vr eme nske uvj et
e u Hr vats
koj,vj etrenjačać e os igur a
ti punj enje
akumul at
orat ij
ekom s vihg odišnjegdobaos iml j
etizadug i
hr azdobl jat i
šine, dok su
fotonaponski moduli djelotvorni u svako doba godine osim za izrazito tmurne zime.
Kombi nacijaovi hi zvorae nergij
es ena mećeka oi de alnorješe nj
e .Mož e
mova m
ponuditivjetrogene
ra t
ores lije
de ćihtipova:

3.4. Vjetrogenerator AIR 403

Bez potrebe održ

ava
nja,l
akains
tal
aci
jat
evis
okipri
nosčiniAI
R vjet
rog
enerat
ore
i
dealnor ješenj
ez as
vakuapl
ikac
ij
upunje
njaACU-bat
eri
jabezpr
ist
upaelekt
ri
čnoj
mreži.

AIR vjetr
og ener
a t
oris udi zaj
niraniz akor iš
tenj
eukombi nac
ijis
af otona
ponski
m
modulima da biodr žava listabilnoste ne
rget
skog na
paj
anjau uvj
etimas ez
onske
vremenske promjenjivosti (sunce-vjetar).

Kompa
ktnidi
z aj
novevj etrenja čeć inijeide al
nimz ai
nst
ala
cij
unakr
ov.Pog
leda
jte
na
šust
rani
custupovi i postolja za vjetrogeneratore.

Primjena: Udaljeni stambeni objekti, vodene pumpe, rekreacijska vozila, punjenje

baterija, znanstveni i edukacijski projekti

Te
hni
čkes
pec
ifi
kac
ije
:

Promjer rotora: 1.14 m

Te
žina: 6 kg
Minimalna brzina vjetra: 3 m/s
Napon: 12, 24 i 48 V (ostali na zahtjev.)
Vr
šna snaga: 400 W @ 12.5 m/s

3.5 Elektrane na vjetar

Upotreba vjetra kao izvor energije datira nekih 2000 godina unazad, kada je
kor i
štenau Pe r
z ijizaml j
eve nj
ež i
ta.U XI V vi j
eku u Holandi
jis us ekor i
stil
e
vjetrenjač
ez apokr e
tanjepumpiz ai suš ivanje zeml j
iš
ta,doks useuXI V vijekuu
Ame ri
c ikorist
ilez ana vodnj avanj
ez e ml j
išt
aina paj
anjestoke.Tr i
desetihg odina
ovogvi je
kapoč injei zgradnj aprvihvj e t
roelektroe ner
getski
hpos t
rojenja.Prvive ć
i
vjetrogeneratorpuš tenj eur aduWe rmont u( SAD)ibio je instalisane snage 1,25
MW. Zatim je zaustavljen razvoj vjetra generatora sve do sedamdesetih godina ovog
vijeka. Ovo ponovno interesovanje bilo je posedica energetske krize kao i embarga
zemalja Bliskog istoka na proizvodnju i izvoz nafte.
 Generalno se vjetrogeneratori dijele na dvije grupe:
- vjetrogeneratori sa horizontalnom osom (HWT)
- vjetrogeneratori sa vertikalnom osom (VAWT)

Pre dnos tdr ug ihj eš t

os uot por ni j
inaol uj nevj e trove iš t
oi hnet r
ebaus mjer avatika
vjetru, ali im je mana manja efikasnost nego kod sistema sa horizontalnom osom koji
dana spr e ovl ađa ju.Kodg e ne ratoras ahor izonta lnom os om rotormož ebi tipos tavlje
n
uzi lini zvj e tar.Ukol ikoj er otorni zvj etarni jepot rebnopoz icioniranj eka bine ,poš t
o
onas amapr a t
ivj e tar.Na jvi šese koristi Danski koncept turbine (HWT) uz vjetar sa tri
krila, mada postoje turbine sa dva, pa i samo jednim krilom. Elektrane na vjetar prema
snazi mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:
- male snage od 10 –200 KW
- srednje snage od 200 –1000 KW
- velike snage od 1 –4 MW
Siste mima les na g es eobi č nokor istez ai zolova naa utonomnapodr uč ja ,gdjer adeu
sprezi sa akumulatorskim baterijama, da bi se energetske potrebe podmirivale i u
vrijeme kada vjetra nema. Najfleksibilniji su sistemi (10 –500) KW koji se koriste
poj edina č noi l
iuf a rma maka dar adepr i
kl jučeninamr ežu.Ve l
ikime ga vats
kis i
stemi
supog odniz aukl juč enjeue lekt roene rge tskis i stem.I nstalacijema l
es nageobi čno
kor isteg e ne rator ej ednos mj e r
nes truje,z atoš toi hj eus lučajur adanamr ežemog uće
dire ktnopr iključ i
t i.Kodme gava tski hs istemas emog umor i
stit
iis i
nhr onig ene r
a t
ori,
apoš toonir adei skl j
uč ivopr is inhr onojbr zinit omor apos t
oja t
iAC –DC –AC
pre tvar ačr a diodr ž ava njas talneuč e st
a l
os t
is tr
uj ei spor uč eneumr e žu.
Podaci od 30. 06. 1998god.poka z uju daj euNj ema čkoji nstalirano5631t urbinas a
ukupnom s na gom odf anta stičnih2 389. 595MW š toda jepr osje č
nui ns tali
sanus nagu
od 424,4 KW po jednoj turbini. U prvih 6 mjeseci 1998 god instalisana su 434
vjetrogeneratora, ukupne snage306, 5MW odnos no706, 2KW pr os j
e čnes na gepo
turbini.
Pos troj enjeukoj ems ee ne rg i
javj etra,at oj eki ne tič kae nergija,pre tva raue le ktri
čnu
ene rg i
jupos reds tvom vj etr oturbi ne( vje tr
e njače ,e lise)ie l
ektričnogge neratora.Pr i
tome se rotor vjetrotur bi neir otore le ktričnogge ne ra t
or ana lazenaz aj
e dničkom
vra tilu( izme đunj ihmož einemor apos toj at
iod gova rajućipr ijenos nik) .Vje t
r e
nes e
elekt ranes vr stava jupr emana č inuupor abeipr e mat ipu g ene ratora .Mog ur aditi
samos ta l
no,no,na jče šćer a depa ralelno s ostalim elektranama u elektroenergetskom
sus tavu.Ge ne ra t
or imog u bi tii s t
os mj e r
nii l
ii z mj enični.I stosmj e rnis eve ć
inom
upot r ebljava j
ur a di l i vj e tr
oe lekt rana s a mos ta lno,a od i zmj eni čnihč e šćes e
upotrebljavaju jeftiniji asinkroni negoli skuplji sinkroni generatori. Zbog
promj e nljivos tibr z i
ne vj etran e mog uć ej ee ne rg etsko i skor iš
ta va nje vj etr
az a
proi zvod njue le ktri čnee ne r gij
ebe za kumul iranj ae nerg ijeilibe zdopunei zdr ug i
h
elektrana.
Ele kt r
a naj epos t
r oje njeukoj ems eobl i
c iunut r aš njee nergije (nuklearna, kemijska,
unut r ašnja ka lori čka , ki ne tička i pot e ncijalna )i lie nergija Sunč eva z r a
č enj
a
pre obr azuj uue lekt ri
č nue ne rgiju.Zapog onge ne r
a tor aka oizvor ae lekt rič
nee nergije
pre dvi đenis uus vakoje le ktranipog ons kis troj e vi( vodnet urbine, parne turbine,
plins ket ur bi ne,mot or isunut rašnj imi z ga r
a njem,e lisa za pogon vjetrom).
3.6 Instalisani vjetroenergetski kapaciteti
Dinamika razvoja vjetroenergetike poprimila je poslednjih godina izuzetne
razmjere. Ukupni instalisani kapaciteti su 1996 god. dostigli cifru od 6000 MW, a
oče kivanjasudas edokr ajavi j
ekados t
igneukupnai nstalisanas nagaod1000MW.
Gl oba l
nog le
danopr i
mi tui nstali
sani m vje t
roene r
ge t
ski m ka pacitet
imadr žeSj e
ve rna
Amerika i Evropa, koje ujedno ina jvišeul ažu u oblast vjetroenergetike. Nerazvijene
zeml jeka oštosunpr .IndijailiKi napobr ojuins t
alisanihVEG ka pa ci
te t
ai z
nos ioje
pre ko30% dokj er astuobl a st
inukl earnee nergijebi oma njiod1% š t
ona jbol j
e
govori o energetskim trendovima. Po prognozama Evropske vjetroenergetske
asoc ij
acij
ekoj es u obj a vl
jene 1991 g od.u Evr opibi lo predviđe no i nst
ali
s ano
4000MW do 2000 god. odnosno 25000 MW do 2010 god. Me đutim upr aks ije
vjetroenerget
skiraz vojt ekaomnog odi nami čnijepas upr edEvr opupos tavlj
eninovi
ciljevi:8000MW do2000g od.odnos no2010g od.dabis e2020g od.doš lodo
100000MW.

3.7 Negativne pojave kod elektrane na vjetar

Poš t
os ee lekt
raneins t
alir
ajuiuna se
ljenim oblastimas vidi je l
ovit rebada
buduk vali
tetnona pravlj
enidanebidoš lodo njihovog odkidanja i razlijetanja. Iz istih
bez bj
ednos nihr a z
logavj et
rogeneratoris eisključujupr ij akimj akim vj etrovi ma .
Bukakoj upr avevj et
rogenerat
orijepos ledicakr et
a nj
akr ilakr ozva zduh,pr ič emu
dola z
idot renj aoč est
icivazduha( f
ijučućabuka) posledica kretanja krila pored tornja
(bubnjajućabuka ).
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju prilikom postavljanja elektrane na vjetar su
sledeći:
- zbog sigurnosti i buke zahtjeva se da elektrane na vjetar budu udaljene od
stambenih zgrada 250 –300m u zavisnosti da li je turbina postavljena uz ili
niz vjetar.
- u cilju izbjegavanja ometanja radio i televizijskih signala zahtjeva se
udaljenost od zgrade 1 –2 km
- me đus obnoome ta
njee l
ektranenavj eta
ru( f
armama )za htj
evar astojanjeod14
prečni kakr iladabises tepeniskori
š t
enjaodr žaoizna d93%
4. Zakl
juč
ak

Ene rge tskakr i

z akoj aj epoč el
apoč etkom s edamde s
eti
hg odinadi rektnoj euka zal
a
st
anovni št
vu z ema l
ja pr obleme s a koj im ć es e nemi novno s uočitiu bl i
skoj
buduć nos t
i. Re zerve na f
te, uglja prirodnog gasa i uranijumskih goriva su
neobnovl j
ive,ae ksplata ci
jaipr oi z vodnj ai zov ihi z
voraos jetnupr omj enuš t
obi
mogli imati katastrofalne pos ledic e.Zbogt ogas es vevišepa žnjepos većujer a
zvoju
te
hnol og ij
a omog uća va j
u i s
kor ištava nje obnovljivih izvora energije. Pored
obnovljivosti i odsustva t roškovana bavke ,a l
ternativniizvirinuder j e
šenjepr obl
ema
zaga đe nostiž i
vot nes r edine.Bi tno j e,me đutim daj ez auvođe njenovi hizvora
potrebno dosta vremena oko 30 godina da bi doprinos novog izvora dostigao 2 –3% a
oko 100 godina da bi doprinos bio 20%. Procjene su da je udio energije vjetra u
ukupnoe nerget
skom bi lansupoj edi ni hdos tigao10%.U ne kimz eml j
amaka oš t
os u
Nje ma č kaiDa nskaova jpr ocena tj eve ćsa daz na t
nove ćije rjena šaz emljaupitanju
ne pos tojei nstalisa
nika pac i
tet,a l ijez animl j
ivo pitanje da l iuopš t
e pos toj
e
mog uć nos tizauvođe nj eovet ehnol og i
je.Ze mljes ana j
ve ćim pot enc i
jalom naovom
polju je Velika Britanija, Francuska, Irska, Italija, Holandija, Dans kai td.Upor e
đenju
saovi mz emljamana šaz eml jas padaur e doni hkoj eima j
urelativno dobar potencijal.
Prosje čnabr zinavj etrakodna si z nos i5–6 m/s kada su u pitanju brdoviti predjeli,
odnos no oko 7 m/ sk adj er i
je č o pr i mors ki
m kr ajevi ma .S obzirom da su
konvencijalnii zvoriikodna ska oius vijetupr ili
čnoi s
crpljeni,adar aspolažemos a
dovol jnor e s
ursaka daj ee nergijavj etraupi tanju,os t
ajena m das ena da modać ese
naćine ophodnas redst
vadaovat ehnol og ij
az aži
vl j
avauBos niiHe rc egovini.