Latenska kultura u Hrvatskoj

I.Predavanje 16.10.2017.
Kelti i latenska kultura

-nema jednostavne definicje

-miješanje termina Kelta i latenske kulture
-o ovome imamo i povijesne izvore, ali i povijest istraživanja
-problem s pisanim izvorima – mogu biti različitog podrijetla, različite namjene – najčešće
netko piše iz svoje perspektive – antički izvori – prepričavaju ili prepisuju ranije informacije -
mora se znati što taj izvor predstavlja
-druga stvar je povijest istraživanja – koncept Kelta i latenske kulture – plod povijesti
istraživanja, odnosno filozofske misli od prosvjetiteljstva naovamo
-jedna percepcija Kelta – kod nas ne toliko (nisu dio narativa koji objašnjava nas) već kod
Britanaca i Iraca – pomak - što si dalji (valjda prostorno) identitet artificijelniji - primjer
Celtic studies najrasprostranjeniji u SAD-u (Bostonu)
-još jedna stvar – naša moderna percepcija Kelta počiva na popluarnoj kulturi (knjige, serije,
filmovi) – nije stvar koja prozilazi iz tradicionalnog izučavanja povijesti (temeljenog na
antičkim izvorima) – događa se zbog sve veće prisutnosti informacija
-zašto se baš zbog to događa s Keltima, a ne s Ilirima koji su nam uvjetno rečeno bliži – Iliri
nisu tema u popularnoj kulturi
-antički izvori – Hekatej – 6.st.pr.Kr. – govori o Keltima – njemu je to narod koji živi oko
Masalije (nije zbirno imenica za sve ljude nekakvog tipa) – kako se znanje širi – to jedno ime
o zajednici/zajednicama oko Masalije se širi na sve koji imaju slične atribute u smislu
materijalne kulture i običaja – Hekatej im dodjeljuje atribute koje može sam percipirati ili ako
ne može dodijelit će im one koje sam ima – shvaćamo drugog kroz našu percepciju i naše
karakteristike
-Herodot – 5.st.pr.Kr. – Kelti narod koji živi na Dunavu i na najdaljem zapadu – iz njegove
perspektive to je jako udaljeno
-Julije Cezar – 1.st.pr.Kr. – ratovao i pregovarao s tim ljudima, morao ih shvatiti iz
obavještajnih razloga – on tvrdi da neki među njima sebe nazivaju Keltima (možda upućuje
da je oko Masalije bila zajednica koja se nazivala Keltima, a da nije ime koje se može
primijeniti na sve)
-Strabon – 1.st.pr.Kr. – spominje Kelte i na Iberskom poluotoku – ali treba imati na umu da je
Rimsko Carstvo bilo iznimno mobilno unutar svojih granica - postojala komunikacija između
njenih dijelova
-povijesni izvori – situacija opisana prethodno ustanovljenim metajezikom
-nitko nikada ne spominje Kelte ili Gale na Britanskom otočju
-George Buchanan, Škot – prvi spominje Kelte u Britaniji (42:40)
-Paul-Yves Pezron – pokušao objasniti situaciju u Bretanju – u Bretanji ostali Gali
-vizija jezika, odnosno lingvističko određenje naroda – moderno u onodobnoj Europi
-ako je Pezron u pravu (tadašnja logika) – onda ako su Bretonci Gali, onda su i ljudi koji
imaju sličan jezik kao i oni isto Gali (a analizom je utvrđeno da slično pričaju i govornici
Gaelica)
-mi zapravo ne znamo je li to ono čim su govorili Gali, odnosno je li to jezik Gala
-Stukeley – svećenik i antikvar – odgovoran za popularnost Stonehengea – povezao sve s
Keltima
-19.st. – Kelti se udomaćili kao pojam – od 18.st. u Britaniji se upotrebljavaju kao pojam za
sve neengleske (Sasi, Germani) narode na otočju
-rezultat toga jest krš jer se pojam koristi za različite oznake
-Kelti su na neki način ponovno otkriveni u razdoblju renesanse u doba kad se nastoje
objasniti podrijetla naroda
-Franks i Kemble –svu autohtonu umjetnost Britanije pripisali došljacima koje su oni nazvali
Keltima - Kelti se počinju vezati za materijalnu kulturu!
-ponovno se počelo razmatrati -
-tip koji je kopao La Tene – radi prvu kronologiju latenske kulture – ime latenska kultura kao
pokušaj odmaka od etnika – arheolozi koji dolaze kasnije – u vlastitom zbunjivanju počinju
izjednačavati ta dva termina – termin koji je uveden kao odmak postaje sinonim
-najveći problem nastaje kod izjednačavanja starih Kelta, latenske kulture i keltske jezice
(moderne) – odnosno percepcije da su to sve isti ljudi
-„keltoskeptici“ – rasformirali cijeli mit o Keltima – međutim nitko od njih ne predstavlja
radikalne promjene, samo da moderni „Kelti“ nisu isto što i ljudi koje nalazimo s latenskom
kulturom
-genetske studije – problem – ni genetičari ne razumiju u potpunosti što haplotipovi zapravo
predstavljaju, a ni kako se prenose – međutim, genetska miješanja bila raširena u prošlosti
tako da totalno mijenjaju genetsku sliku prostora, a također povezivanje etnika s genetskom
slikom jer relativno moderna stvar – identitet je bio drugačije uvjetovan
-jezici – stvaraju se i nestaju – nekad dolazi do implozije da centar nestaje, a periferija se
jezično održava > npr. Rim – rumunjski (Romania); - Retromani (u Švicarskoj)
-laten – jedna pojava globalne kulture – distribucija na daleko širem prostoru nego što smo
navikli za prapovijesne kulture –metalna razdoblja> proizvodi od metala su proizvodi
specijaliziranih radionica > na puno širem prostoru
-materijalna kultura nije indikator etniciteta
-problem- „rana keltska umjetnost“ – često starija od onoga što se naziva dolaskom Kelta u
nekim prostorima

II.Predavanje
ponovio prez od prošli put..
23.10.2017.

-nekoliko termina – Kelti, keltski jezici, keltska umjetnost, latenska kultura – imaju veze
jedno s drugim, ali ne potpuno – često jednoznačna objašnjenja
-koga uopće smatramo Keltima u arheološkom smislu– bazirano na povijesnim izvorima – u
antičkom svijetu postojalo nešto što se smatralo keltskim identitetom
-najveći problem – današnja percepcija Kelta – nije dobar pokazatelj samoidentiteta u
prapovijesti, a bome ni dobra preslika što su antički izvori smatrali o Keltima
-„keltoskeptici“ – ne osporavaju baziranje današnjeg identiteta na Keltima, već
poistovjećivanje toga i arheološke skupine
-slajd o latenskoj kulturi – samo čita natuknice – nositelji kulture (16:00) – ostatak koncepta
iz tridesetih – jedna od posljedica – naci arheologija temeljena na radovima Kossine, ali to je
bio uobičajen koncept (podržavao ga je i Gordon Childe)
-model širenja latenske kulture iz središta prema periferiji –nije svojstveno samo latenskoj
kulturi, nego svim velikim kompleksima koji su definirani na temelju materijalne kulture –
prva pretpostavka – latenska kultura je nastala u središnjoj Europi (gornji tokovi Dunava i
Rajne) i iz tog središta se širi po cijeloj Europi
-sada znamo da imamo i ovakvu sliku Europe – keltske zajednice s neovisnim razvojem – kad
se latenska kultura proširi te skupine koje su se proširile ostaju tamo gdje jesu i razvijaju se u
neovisne skupine – preuzeto od modela jezične difuzije?
-Keltoiberi – problem – antički izvori spominju Kelte na Iberskom poluotoku dosta rano –
međutim kada se pogleda – međutim kada se pogleda nemaju pravu latensku kulturu
-Britansko otočje – latenske kulture nema do praktički latena D; jezik koji se tamo pričao
sličan jeziku u Bretanji – jesu li to Gali /Kelti?
-Karta – Laten C (one neovisne) – Rimljani u kontaktu s tim skupinama
-Galaćani – Mala Azija – spomenici materijalne kulture – Umirući Gal – iz Pergamona – lik
prikazan izgleda kao pravi Gal (brkovi, frizura, torvkes, latenski štit, slično latenskom maču)
– jedna od interpretacija – skupina plaćenika
-priča o porazu kod Delfa – raspad velike keltske vojske na 3 dijela – 1 dio u Trakiji se
naselio, 2. dio u Malu Aziju (Galatija), 3. vratili se u Podunavlje (Skordisci) – je li ekipa u
Galatiji dio te vojske ili samo je jači intenzitet plaćenićkih skupina u tom razdoblju
-latenska kultura je globalna je i univerzalna – serijska i superiorna proizvodnja
-„tisućljeće Kelta“ – nastalo zato što se latenska kultura povezala s kasnim zapadnim
halštatom, a zatim se halštat povezao s KPŽ – to će se navoditi u vrlo ozbiljnoj literaturi –
-komentira 3 karte (43:50) – na slajdu 13
-karta slajd 14 – (46:00) – tip u kutu karte izgleda kao što bi Cezar opisao Gala
-slajd 15 – karte – latenska nalazišta u Transdanubiju – LT B zajednice raširenije po Dunavu
nego po LT A
-slajd 16 – slika nalazišta latenskih – na istoj karti velika nalazišta i neka nalazišta u
Engleskoj gdje ima tipa 1 mač i 1 fibula (a prezentirano je kao da je sve to dio nečeg istog)
-slajd 17 – kronologija –
-oko 500. – mijenja se smjer trgovine u središnjoj Europi > propada veza Masalija – Mont
Lassois – Heuneburg >u Lt A nema više tako bogatih grobova kao u Ha D; nema kontinuiteta
na tim nekropolama od Ha D > i dalje ima te trgovine, ali trgovina postaje više posrednička >
trgovina usmjerena, za razliku od široke distribucije iz centara takva da ne ostavlja tragove
između dva mjesta
-trgovina soli – Hallstatt funkcionira još u Lt A i gasi se krajem 5.st. – međutim, Durnberg
kod Halleina – drvene komore, bogate grobove pod tumulima, kola, mačevi, fibule, atičko
posuđe?, vrč s kljunastim izljevkom – u principu proizovdnja se premjestila tamo, zato što je
Hallein kod Salzburga (na granici AUS i DE) - u Halleinu se može prekrcavati na brod; nalazi
se na komunikaciji (Dunav), blizu je Češko rudogorje, i bliži je latenskim središtima
-Hallstatt postao lokalni izvor soli –

3.Predavanje
Kulturno-kronološka slika latenske kulture
30.10.2017.

-počinje tek od 9. slajda –priča o autorima koji kritiziraju stare modele Kelta
-koncept da svi elementi kulture (materijalne i nematerijalne) se šire preko nekoga, netko je to
morao prevesti – nositelji kulture
-proučavanjem kronologije shvatili da modela širenja latenske kulture i „Kelta“ zapravo nikad
nije bilo
-karta lokaliteta na slajdu 10 – opet ona priča o masivnim lokalitetima na kontinentu do
engleskih vukojebina s 2 metalna predmeta – neudjenačenost
-prvi i zadnji latenski kneževski grobovi – vjvt misli da samo traju u ranom latenu
-slajd 11 – kronologija – tablica – Lt A i B – rani laten; Lt C – srednji laten; Lt D – kasni laten
-stare podjele Lt A, Lt B1, Lt B2, Lt C1, Lt C2, Lt D1, Lt D2 – danas bitno preciznije podjele
– pogotovo Lt D – u njemu se razlučuju podjedine generacije (zato što u njemu ima puno
rimskih importa koji su dobro kronološki definirani)
-serije fibula – ustanovili su se razvojni procesi unutar fibula – zašto one – zato što se a)
relativno često mijenjaju i b) one su funkcionalni dio nošnje – ako ih svi koriste, velika je
proizvodnja
-ranolatenske fibule – zmijolike fibule (kraj klasičnog halštata, početka kasnijeg halštata);
-halštatske fibule (zapadni krug) – piše na onoj slici ispod fibula za koje Potrebica kaže da su
ranolatenske, ali kaže da stoji da su halštatske u zapadnom krugu – mora se sagledati unutar
svog prostora, na različitim mjestima jedan tip predstavlja u apsolutnokronološkom smislu
drugačiju stvar – prvo bi bilo dobro drugačija prostora relativnokronološki uskladiti, a zatim
proučavati više od jednog tipa
-Magdalenenberg – nastaje 600 i neke, međutim ovi ostali grobovi nastaju i u vremenu što bi
nazvali kasni halštat – ipak pokopavaju se i tu kad bi i latenska kultura trebala biti u tom
prostoru – koristi se kao argument da ta latenska kultura nije invazivna, da nije nešto što se
pojavljuje pokraj halštatske kulture (zašto se ovi nisu promijenili > imaju jaki centar i vlastitu
samosvijest > nema potrebu prilagođavati se trendovima)
-Heuneburg – nastaje u halštatu, blista u kasnom halštatu, nastavlja se i dalje – nema hijatusa,
a opet ima promjene unutar sebe – onda stara postavka da su to Kelti od prije – međutim ima
tu nekog smisla, da je to zajednica koja se kontinuirano razvija
-Hirschlanden – statua – stožasta kapa, bodež – funkcionira kao jedan kasnohalštatski ratnik
(a reklo bi se da je na latenskom groblju)
-Hochdorf- datira se oko 550.pr.Kr. – slično opremljen kao prikaz u Hirschlandenu –
ideologija elite u to doba funkcionira i dalje
-Vix – ima i halšt. stvari, ali i zlatni torkves (s grčkim elementima) –žena – torkves barbarski
s filigranskim ukrasom i prikazom Pegaza (mediteranski elementi); krater (gozbovanja), kola
– konglomerat upravo na početku latenske kulture
-La Tene (Švicarska) –jezero – sojeničko naselje; svetište – velike količine deponiranih
metalnih izrađevina u vodi, odnosno bacanje u vodu – cijela serija latenskog oružja (pogotvo
mačeva) – serijacija (za koje su potrebne velike količine nalaza + dobro očuvani)
-problem u kasnijoj fazi – spaljivanje i uništavanje, pogotovo oružja
-Aspeg i Kleinaspegle – kneževsko središte i tumul na putu prema njemu – razlikuju se >
Kleinaspergle (kasnohalštatski kneževski grob); Asperg (ranolatenski elementi)
-bogati kasnohalštatski grobovi (procvat u tom razdoblju) – pokazatelj snage u koju upadaju
Masalija i sjeverna Italija – dolazi do reakcije gdje dobivamo latensku kulturu kao rezultat –
početak vrlo jak i izražen – bogati grobovi (Waldalgesheim, Glauberg),a nakon inicijalne
eksplozije se stvar smiri ali radijacija ostaje – latenska kultura se širi
-Kleinaspergle? – nalazi > rogovi, skifosi, pojasne kopče rađene na proboj, cista, kana
(etruščanske ili grčke > u jedno trenutku postale standard seta za gozbovanje u ranolatenskim
bogatim grobovima), ? nešto sa zlatnim listićima, ?? (39:00); bodež – korice (vrh i dno rađene
od čvršćeg materijala jer je tamo najsklonije šteti, ujedno postaje prostor za ukrašavanje);
medaljoni (ukrašeni emajlom ili koraljima)
-Reinheim – grob, žena > zlatni torkves, nema oružja, pribor za gozbu (rogovi optočeni
zlatom i kana za cjevastim izljevom), fibula (u obliku pijetla, s koraljima – htonički simbol),
ogrlica od jantara
-ženski grobovi – nisu surogat za muškarce – imaju torkvese kao pokazatelj statusa, ali ne i
druge znakove koje bi ih činile muškarcima
-ikonografija – drugačija od ranijih primjera – Glauberg (kapa?)(Lt A) – Platzfeld (Lt A) –
skoro pa potpuno isti prikaz glave – riječ je o nečemu univerzalnom – božanstvo?
-Mšecke Žehrovice (Lt D) – kamena glava, torkves,
šminka iznad očiju (zavijeno?) – slično kao na Paziriku
(smrznuti skitski grobovi, tekstil s figuralnim prikazima
ljudi – slično kao ova glava) – ima sličnosti s gore
navedenim prikazima (kosa drugačija – kao da ima
tonzuru, zaglađeno > kao da se nije vidjelo, ili je nešto na
tome stajalo)
-Glauberg – utvrđeno naselje s kompleksnim prostorom oko toga (kultne funkcije?) – niz
ukopa pod tumulima – jedan od njih (tumul 1, grob 1) – izvadili kocku i odnijeli ju u
laboratorij - nalazi u grobu > poklapaju se s elementima sa skulpture – prikaz skulpture vrlo
vjerojatno prikaz pokopane osobe iz tog groba, ili barem vrlo jasno definiran tip nekoga tko je
tako morao izgledati pa je pokopani nastojao izgledati tako
-kapa sa skulpture – standardna kapa za takve stvari? ili možda frizura? (Cezar kaže da
druidi imaju posebnu frizuru – izbrijana glava i pletenica koja se mota oko glave) –
Mšecke Žehrovice je iz vremena kad bi ga Cezar mogao vidjeti, ali ne i Glauberg –
dodatna objašnjenja – ista ikonografija možda nema isti sadržaj (54:00)

-Waldalgesheim – žena – torkves, narukvice, kana s kljunastim izljevkom, kola (kotači nisu
pronađeni), jaram s pločicama sa svake strane, pogrešna rekonstrukcija kacige s rogovima
(rogovi su od jarma); waldalgesheimski stil > vegetabilni, horror vacui, simetrija, kasnije
dobija „mjehure“, kasnije taj vegatabilni prelaze u animalne i figuralne motive (često
dvoznačnost – ovisno o perspektivi vidi se životinja ili čovjek)
-Amfreville, Agris – kacige – waldalgesheimski stil?++
-waldalgesheimski stil – nije samo zlatarski, odnosno samo za luksuzni materijal >Prunay,
posuda (bojana keramika) – slični motivi > fale nam drvo i tekstil – je li taj stil bio prisutan i
na tome> ono što je sigurno da je elitni, i ta keramika je vrhunska keramika
-ima i jedan željezni ukrašeni komad (Filotranno) - rijetko
-w.stil jako intenzivan, ali kratko traje – nije došlo do širenja (01:07)
-Waldalgesheim – kana s glavom (i ukrasom), ali i waldalgesheimskim uzorkom po sebi
-Besancon – etruščanski import – motiv palmeta
-kane latena A – Durrnberg, Glauberg, Basse Yutz, Waldalgesheim
-Basse-Yutz – bijeli ukras (sedef ili bijeli koralj), crveni umetci (emajl) – istočni životinjski
stil – ali ovdje se nalazi na kani
-razvoj latenske umjetnosti – 3 komponente – kasnohalštatska, mediteranska, istočni – taj
istočni utjecaj danas se tumači danas na drugi način – orijentalizante u sredozemnoj
umjetnosti – preuzeti istočni utjecaji preko toga u latensku kulturu
-Durrnberg, Hallein – slajd 42 – rudnik soli – grobovi
-kane – nešto što je očito na samom početku latenskog perioda simbol izuzetno visokog
statusa – važan dio gozbovanja – ljudi na lokalnoj razini kopiraju – keramičke kane
(ikonografija elite) (isto su iz Durrnberga)

4.Predavanja
06.11.2017,
nastavio prezentaciju..

-snimka samo traje 5 minuta

* slike kana
* slika s fibulama i datacija
* slika oružja
* prikazi stereotipa o Galima
- pojava stela
* kaciga tipa Monte Gortino s umetcima od emajla
* kaciga iz Ciumesti – željezna s pticom
* medaljon iz Surcea – prikazan konjanik s takvom kacigom ili pticom na glavi
* karta lokaliteta u Transdanubiji
* kronološka tabla 475. – 25./15.
* tabla Reinecke – Tischler
* štit iz La Tene
Ošanići – Daorsi – helenistički nalazi – sličan problem kao i kod egipatskih kraljeva?
Münsingen – Bern – fibule (Hodson 1968)
- iskopavanje J. Wiedmaer-Stern 1904.-1911.
214 grobova Lt A – C2
Bučany – ne znam što je ovo
Bujiva 1982?
Rani laten – glava/noga odvojena od luka
Srednje laten – dotiče visoko na luku
Kasni laten – lijevane zajedno
Potrebica spominje:
1. problem kronoloških tablica
2. problem keramičkoh imitacija kana
3. problem oružja
a. kako su izgledali štitovi?
b. mačevi su kratki u ranom latenu
c. džokejske kacige
d. mađarski mačevi – dinamika pomicanja ljudi/kulture po Transdanubiji
4. problem izmjene stila:
a. gorgona/satir u druidu, a lav u vuka
i. kana s vukovima
b. waldalgesheimski stil
i. postupno se mijenja od vegetabilnih u apstraktne/geometrijske motive
5. problem nošnje
a. izgled Kelta prema izvorima ili nošnji?
b. Cezar poznaje Gale s obje strane Alpa
6. poljoprivredne aglomerate

5.Predavanja
13.11.2017.
Latenizacija i problem ranog latena na prostoru Hrvatske (Lt A –
Lt B1)
-horizontalna distribucija lokaliteta Lt A i Lt B1 – mlađi lokaliteti silaze niz Dunav – to je
prije bilo uzeto kao potvrda širenja latenske kulture iz središta – u ovom slučaju se doista
stvar pomiče
-ista stvar – ranolatenski ukopi – pojavljuju se u Karpatskoj kotlini – možemo pratiti kako se
pomiču niz Dunav
-datiramo stvar prema materijalnoj kulturi (ono što bi zvali u srednjoj Europi nazvali laten A)
u grobovima na ovo prostoru – je li sve u tim grobovima latensko?
-kronologija – Lt A, Lt B1 – prema staroj kronologiji od polovice 5 st.pr.Kr. do kraja
4.st.pr.Kr.
-paralelno s posljednjom fazom svetolucijske, poslije nje na tom prostoru dolazi
idrijska skupina koja je prva definirana kao latenska kultura
-Dolenjska – to su još faza certoških fibula 2 i obe faze negovskih kaciga (to je u
Dolenjskoj kraj starijeg željeznog doba, tek poslije toga dolazi mokronoška skupina
koja je latenska kultura)
-ljubljanska skupina – posljednje faze starijeg željeznog doba, pa tek poslije
mokronoška skupina
-Kaptol-Martijanec – kronološka rupa u tom periodu – poslije mokronoška i Skordisci
podijeljeno
-grupa Donja dolina – Sanski Most – isto tad posljednje faze starijeg Fe doba, pa onda
kontinuirano s utjecajima latenske kulture (kopča tipa Laminci itd.)
-daljska skupina – ideja da ona traje do 3.st.pr.Kr. – ne stoji – nestaje nekad kad dolazi
do kolapsa IHK, pa se na tom prostoru javlja nešto što se prije zvalo Srijemska
skupina (kasnohalštatski horizont u Podunavlju) i to se preklapa s onim što bi u
srednjoj Europi bio rani laten
-bosutska grupa – nije pretjerano jasno do kad traje faza kanelirane keramike, manje
izloženo utjecajima sa zapada (preko Dunava je)

-uvijek se latenska kultura smatrala gotovo formiranom kulturom koja dolazi u ovaj prostor –
u ranijem razdoblju se percipirala kao migracija nositelja latenske kulture (Kelta)
-kako klasična IHK nestaje oko polovice 6.st.pr.Kr., a laten A i B1 nalazi su rijetki na ovom
prostoru – hijatus od 250 godina – ne događa se ništa značajno na ovom prostoru? – to se
tumačilo kao mračno doba u Fe dobu, a nalazi skitske opreme se tumačilo kao upad Skita –
Skiti su srušili starije Fe doba (okončali sustav komunikacija i srušili centre moći poput
Velem Szentvida i Smolenica), ovaj prostor postao pustoš jer su Skiti otišli (nomadi) dok u
prazan prostor nisu došle latenske skupine – neki su čak pisali o kugi kao o potencijalnom
uzroku za nestanak stare populacije
-sadašnja spoznaja – iza klasične halštatske kulture (s tumulima i središtima moći) događa se
nešto drugo, međutim to nešto drugo i dalje nije latenska kultura
-odnos Lt A i Lt B1 – ne samo da se širi horizontalno, nego povećava se i gustoća – ukoliko i
dolazi do jačeg širenja kulture, dolazi u ovom sjevernotransdanubijskom prostoru, distribucija
toga južnije je manja i kasnija
-naše Podunavlje – nalazi iz tog razdoblja (lokaliteti s slajda 4) – table materijala – Beremend
i Szentlorinc – mađarska Baranja – zašto su ta nalazišta bitna –na njima se vidi drugačiji
sustav vrijednosti – skeletni ukopi u ravnim grobovima, sa ukopima konja, konjska oprema,
utjecaj s istoka, dijapazon materijala karakterištičan za horizont kasnog halštata > perle od
stakla, perle od jantara, melon perle (o obliku dinje, narebrene; mogu biti ok keramike, ali je
obično od stakla), najkasniji oblici certosa fibula, privjesci (s alpsog prostora, metalni štapići s
privjescima), zdjele s udignutim ručkama preko oboda na kojima su rogovi ili životinjske
protome; također nalazi specifični za to razdoblje, ali ne za taj prostor > okovi lijevani na
proboj (istočni/jugoistočni utjecaj – makedonska bronca često lijevana na proboj), fibule tipa
Novi Paza (pojavljuju se u knež. grobovima središnjeg Balkana), nakit od srebrne tordirane
(može biti i od brončane) žice (karakteristično za središnji i sjeverni Balkan – npr. Donja
Dolina), tip 13a certosa fibule (složeni samostrelni mehanizam, s privjescima na samostrelu,
?istaknuti gumb na prednjoj strani?, astragalni pojas (javljaju se 2x – u 2 prijelazna razdoblja
– ovdje na samom početku latenskog razdoblja (ali ne i latenske kulture) u Podunavlju,
Pomoravlju i Balkanu; te u razdoblju kasnog latena (koji se naziva i tip Beograd) ---kako ih
razlikovati – prema kopči – starija ima 3 rupe za provlačenje trake ili špage; dok
kasnolatenski ima izdanak s gumbom kojim se kopčalo na drugoj strani)
-Stari Jankovci – astragalni pojas (bez kopče, ali se po tipovima astragala vidi da su isti kao iz
Beremenda), fibula certoza varijante 5 (matično – istočne Alpe) – vjvt ukop, pojas s Balkana,
fibula s istočnih Alpa
-Vučedol – fibula certosa tipa 5 (ova ima ukras koncentričnih kružnica na raskucanoj nozi),
ogrlicu od perla, 4 koplja, zakrivljeni mač (standardno oružje na Balkanu u to vrijeme),
astralagni pojas
-Vinkovci (nepoznato nalazište – sumnja se da su Mikanovci?) – astragalni pojas, staklene
perle, karakteristična keramička posuda kasnog halštata (zdjela ili vrč malih promjere s
uzdignutim ručkama s čepom > ukrašen u obliku križa)
-Osijek – astragalni pojas
-Stubarlija – čudne fibule (mogle bi biti sa sjevera), kantaros (jedan od najranijih primjeraka –
kasnije karakteristično za Skordiske!)
-Vinkovci-Nama > skeletni ukopi, konjski ukopi (napravljena analiza), fibule 13h, nešto što
izgleda Balken?? fibula (medaljon na luku, glava koja nedostaje), aplike za konjsku opremu,
brončana cijev (drška kultnog predmeta? – slično ima na Beremendu)
-drugi konj – konjska oprema (istočna – skitska – životinjski stil> slično na kani iz
Bassen-Yutza) –ima slično u Peretu (Rumunjska) > tamo ima i brončanog posuđa –
 ukras
-Vinkovci nam govore o groblju od nekoliko ukopa – relativno rijetki muški ukopi iz
tog razdoblja – analiza konja – pokazalo se da konjska oprema odgovara podrijetlu
konja – pokazalo da konji koji se kreću okolo se kreću zajedno sa svojom opremom
-Osijek - variijanta certosa fibula 13h (samostrelni mehanizam nije spirala, već pločica sa 3
šipke; kopljasta fibula – zapravo certosa (gumb!), fibula s namotanim osmicama na luku
(karakterističan oblik Karpatske kotline – Podunavlja), i kantaros sa svastikom (ukrašen
tehnikama koje podjećaju na halštat) – utjecaj sa sjevera, s juga, sa zapada
-Sremska Mitrovica – ogrlica od spiralno namotane zlatne žice i zlatnih perli – perle ukrašene
filigranskom žicom (južni element – mediteranske radionice, ili barem vezane za taj prostor)
-Osijek – narebrene zlatne perle – imitacija filigranske vitice na perlama iz Sremske
Mitrovice
-također u Sr.Mitrovici – perle> melon, staklnene amforaste, jantarne s
s ukrasom jelove grančice
-Belišće – vjvt ženski grob - fibula certosa 13h tipa, brončani raskucani prsten, narukvica s
proširenjem na jednoj strani, a špicem na drugom (jedno ulazi u drugo – ranolatenski element
bi to mogao biti)
-slajd 11 – distribucija fibula
-Šid – na Dunavu, direktna veza – fibule koje podsjećaju na 13h; keramika više nije halštatska
(već dolazi do promjene)
-Pećine – keramika (ima kasnohalšt oblika, ali i novih), omega igle (uglavnom s središnjeg
Balkana i jadranske obale – ima južnu distribuciju) – biritualno groblje, kod Kostolca (nalazi
se na Dunavskom koljenu), važno za početak Skordiska >na tom mjestu ranije funkcionira
kontakt s latenskim prostorom baš zbog svoje komunikacije, ali ima i kasnohalštatske posude
-Dalj – omega igla (blizu Baranje, a južni utjecaj), keramička situla s ukrasom
imitacijačavlića (element s istočnih Alpa)
-skeletni grobovi (gube tradiciju paljevinskih ukopa), intenzivna komunikacija od sjevernog
Podunavlja, istočnoalpskog prostora (kasnohalštatski) do juga, balkanskog prostora
-između klasičnog halštata i klasičnog latena kod nas stoji taj kasni halštat, a to pokriva
zadnje faze kasnog halštata (Ha D2 (kojeg zapravo kod nema) te ranog latena (Lt A i Lt B1)
-ovisno kako u kojem prostoru – nešto će biti manje ili više izraženo (manje ili više novih
utjecaja ili manje ili više starih prežitaka)
-Szentlörinc – groblje u Baranji- fibule tipa 13h, jantarne perle, fibule (ranolatenske – glavica
koja se vraća prema luku, reminiscencija životnjskih fibila > kasnije prelaze u tip Dux) – u
istim grobovima na istom mjestu 13h certoške i ranolatenske> s druge strane keramika je
potpuno lokalna (kasnohalštatska) > kameni privjesak s rupom (često se nalazi na prostoru
sjeverne Bosne)
-Szajk (Mađarska) – naselje s kasnohalštatskim horizontom i skitskim horizontom (koji su
jedan blizu drugog) – posude s zarezanim vrhom i kljunastim izljevkom
-Pećine – iste takve posude
-distribucija takvih posuda – sjeverna Grčka > Kostolac-Pećine – komunikacija po Dunavu u
kasnohalštatskom razdoblju funkcionira (i kasnohalštatska posuda, i ranolatenska, i
sjevernogrčka)
-ranolatenske fibule – javljaju se krajem Lt A i početkom Lt B1 > Bilače u Požeškoj kotlini i
Osijek – pačja glavica; Osijek-Zeleno polje > fibule tipa Dux, i ostale s životinjskom
glavicom
-distribucija takvih fibula – uz komunikacije (rijeke) i duboko u prostoru na kojem latenske
kulture nema
-Velika (Požeška kotlina) – najvažniji grob ranog latena kod nas – skeletni ukop (vjvt žene,
možda s kćerkom – jer ima toliko nakita!) > 14 ranolatenskih fibula, 2 para narukvica s
zadebljanjem na jednom kraju (kao iz Belišća), 2 privjeska ili male narukvice (brončane), 1
narebrena (podsjeća na najranije latenske narukvice), nakit od tordirane srebrne žice
(balkanski element), prsten od raskucanog lima (podjeća na zmijsku glavu), keramičke melon
perle, fibula tipa Sanski Most (karakteristično za sjevernu Bosnu)
-Pećine – nakit od tordirane žice (i naušnice takve)
-Karaburma – grob 63 – tordirane naušnice, ranolatenska fibula koja o samostrelni
mehanizam ima obješene lančiće
-Velika – jantarne perle, amforaste staklene perle
-staklene perle – amforaste – dolaze sa središnjeg Balkana (nije dokumentirano na karti)
-Sremska Mitrovica – ogrlica od staklenih amforastih perli (bijele prozirne)
-Pilismarot (na Dunavu) – ogrlica od staklenastih perli
-Donja Dolina – na istoj ženi fibula tipa Sanski Most i ranolatenske fibule te melon keramička
perla
-grob s fibulama Sanski Most, staklene perle, jedan kameni privjesak(!), razvučeni
prsten,
-grob – zmijolike fibule (kasni oblici), fibule tipa Sanski Most
-grob (slajd 22) – ranolatenske fibule (zmajske, s podignutim nosom, podvarijanta
fibula sa životinjskom glavicom)
-slajd 22 – desna slika – fibula ranolatenska s lančićem
-Szentendre – fibula tipa Dux i fibula s grifonskom/zmajskom glavicom povezane lančićem
-Sopron – isto grifonske/zmajske fibule povezane lančićem
-Vrućica – fibule s zoomorfnom glavicom (vrlo rana stvar) u kombinaciji s omega iglom
(helenistička stvar)
-Vratnice – slični nalazi – latenski/panonski utjecaji i balkanski elementi (dvostruke omega
igle) – Lt B1
-faza Lt B1 – prije nego što se stvari ozbiljno mijenjaju
-Čurug, Pećine, Kruševica, Pećka Banja, Mramorac – srednjebalkanski lokaliteti – nemaju
kulturološke veze s latenom, ali imaju utjecaje s tog prostora
-u Panonskoj nizini i Podunavlju se događaju promjene nakon halštata/starijeg Fe doba koje
se u sjevernoj Bosni i na Balkanu kontinuirane (nema prekida tamo) – intenzivna
komunikacija u kasnohalštatskom/prijelaznom periodu – uglavnom ženski grobovi!!!!

6.Predavanje
27.11.2017.
Skordisci

-Skordiske i Tauriske Rimljani spominju kao keltske plemenske zajednice, sami Rimljani
kažu za njih da nisu kompaktni, već je riječ o zajednici koja se sastoji od više plemena
-Za Tauriske više govore u smilsu keltskog naroda, dok za Skordiske govoriti kako je riječ o
keltskoj plemenskoj zajednici koja se sastoji od amalgama Kelta i starosjedioca
-kasnije i o jednima i o drugima će govoriti kao o kompaktnim političkim skupinama,
pogotovo o Skordiscima – s Tauriscima ista stvar, samo oni žive na jednom određenom
području
-karta sa slajda 2 (4. prezentacija) – nazivi iz povijesnih izvora na jednoj karti – krš –
međutim kad bi se napravio kronološki red – shvatili bi kako Rimljani percipiraju taj kraj –
slika svijeta koju nam oni ostavljaju jest ta gdje naglašavaju stvari koje ih se tiču
-Taurisci – problem – Taurisci žive na prostoru Norika (kraljevina Norik pa kasnije provincija
Norik), međutim nisu svi Norici Taurisci, a nisu svi Taurisci žitelji Norika > zatim,
mokronoška skupina – ona skupina latenske kulture na ovo dijelu Norika koji ima veze s
Hrvatskom >>nekad se ti pojmovi potpuno preklapaju, a nekad samo djelomično
-karta s slajda 3 – problem u prostoru između njihovog rasprostiranja?
-povijesni izvori nam govore o keltskom prodiranju u Donju Panoniju vjvt negdje u4.st.pr.Kr.
– za latensku populaciju već i stari autori govore o amalgamu Kelta i starosjedioca
-279.pr.Kr. – ključna godina koja se spominje – poraz kod Delfa(od Grka) – velika
latenska/keltska vojska – rezultat poraza – raspad vojske na 3 dijela – jedni su osnovali
kraljevstvo Tilis u Trakiji, jedni su Galaćani u Maloj Aziji, a jedne Batanat vodi nazad do
porječja Save i Dunava i tu se nastanjuju > njih bi danas zvali Skordiscima
-Skordisci- podrazumijevamo prostor od istočnog dijela Slavonskog gorja do Pomoravlja
(donjeg)
-Veliki Skordisci – kasniji izvori – zajednice zapadno od Velike Morave; -Mali Skordisci –
istočno od Velike Morave (rimska perspektiva)
-84.pr.Kr. Skordisci s Dardancima i Medijcima pljačkaju Delfe – Scipion ih zbog toga
protjeruje do Dunava
-pojava Borebiste/Burebiste – kralj Dačana – uspond Dačke kraljevine > Borebista provodi
agresivnu ekspanzionističku politiku – Skordisci su mu susjedi, ali saveznici (priznaju primat
vjvt) – postoje više izvora kako je Borebista pobijedio Boije i Tauriske – da bi došao do njih
morao je preći preko Skordiska – da su se sukobili zapisalo bi se, znači da su vjvt bili i oni dio
Borebistine vojske
-16.pr.Kr. – izvještaji da Kelti napradaju Makedoniju s Denteletima – ratuju s Rimljanima –
prije toga nisu imali neposredne sukobe s Skordiscima – u kontakt u vojnom smislu s njima
dolaze u trenutku kad pokazuju vojni interes za Panoniju
-Tiberijev pohod na Panoniju – 13./12.pr.Kr. – ne spominje Skordiske kao neprijatelje – vjvt
rimski saveznici ili neutralni? – ubrzo nakon toga padaju pod rimsku vlast – žive na prostoru
nečega što se u rimskoj političkog strukturi zove Civitas Scordiscorum– podrazumijeva
određenu razinu autonomije u 1. i 2. stoljeći poslije Krista
-tijekom rimskog razdoblja – u Gomolovi (Srijem) – do 2.st. žive kao romanizirani domoroci
(vidi se po imenima i svemu ostalom) – u 2.st. nestaje fortifikacija i naselje se širi (stabilno i
prosperitetno) – Rimljani ih ne ugnjetavaju, dio su rimske strukture – tijekom 2.st. gube se
tragovi Skordiska – potpuno su romanizirani
-antički izvori – spominju ih od kraja 1.st.pr.Kr. do 4.st. – spominju ih tek nakon poraza kod
Delfa – tek ih tada doživljavaju kao kompaktnu zajednicu ; prestaju spominjat nakon
integracija (doživljavaju kao punopravne rimske građane)
-opisis u rimskim izvorima – uniformni i jednostrani – horda lutajućih ratnika u neprekidnim
sukobima sa svakima, okrutnot i pohlepa; obožavali sve što su mogli uzet, pogtovo srebro;
okrutnot – pili iz pehara ljudskih lubanja (to nije kod Kelta ništa strano, ali s druge strane
takvih pehara ima do kasnog srednjeg vijeka)
-svi izvori osim Posejdonija (2. na 1. stoljeće pr.Kr.) i Tita Livija (1.st.pr.Kr. na 1.st.) – pišu o
njima iz kasnije perspektive – u principu prepisuju raniju propagandu
-ako je to divljaštvo toliko prisutno, kako onda da ti divljaci čim polože oružje postaju dobri
podanici, nitko ih ne spominje kao problematične, ne bune se? – dok su te pobune često
spominju kod drugih
-prostor Posavine i Podunavlja – naša postavka o maloj skupini koja preuzima elitnu poziciju
– baš i ne stoji – velika i organizirana naselja – moralo je u neku ruku biti i kolonizacija – ako
je došlo do pomicanja populacije, onda pomicanje šire populacije
-neko vrijeme proveli u Podanuvlju, novačili nove snage – vidljivo iz izvora jer uvijek s
nekim pljačkaju
-nekropole na naseljima – vidimo kontinuitet od 3.st.pr. do početka 1.st.pr.Kr.(ili misli na
1.st.poslije Krista > nije specificirao) – kontinuitet mirnog života, zajednica koja živi život
poljoprivrede, trgovine, gospodarstva – oni upadi u Makedoniju i sukobi sa susjedima > dio
jedne ratničke tradicija, a ne organizirani osvajački pohodi >>ako je zajednica prosperitetna, u
jednom trenutku se dobije određeni broj mladih i vojno sposobnih ljudi koji ako u tom
trenutku nemaju zanimaciju nastaje problem – jedna od zanimacija je ratovanje sa susjedima
(ali onda nastaje problem konstantnog ratovanja), pa ih se pošalje u pohod – ili se vrate s
bogatim plijenom i preuzimaju vodeće uloge u tom zajednicama ili poginu pa se ne vrate ili se
ne vrate jer su osvojli neki prostor pa naselili – na taj način se te zajednice šire – ovaj model
nije isključen > za to vezan fenomen vladarica u to vrijeme (bogati ženski grobovi – poput
Vixa) – odraz trenutka kad većina muškaraca se u jednoj takvoj zajednici se ne vrati, ali
zajednica i dalje opstaje
-situacija se mijenja u 1.st.pr.Kr. – Skordici manje pristuni na lokalnoj sceni, gube snagu,
nestaju iz izvora kao neki bitni čimbenik – ne zbog rimskog poraza (nije ga bilo), već zbog
uspona Dačana
-Dačani – njihovi utjecaju u kulturi Skordiskavidimo od kraja 2.st.pr.Kr. – dosta jaki sve do
dolaska Rimljana
-od polovice 1.st.pr.Kr. – Borebista širi Dačko kraljevstvo – ekspanzija koja nije samo na
zapad, već i do Crnog mora – porazi Tauriska i Boja – u to vrijeme kod Skordiska nemamo
prekid (nisu bili u sukobu s Dačanima) – znamo po utvrđenim naseljima kasnog latena u tom
prostoru (Židovar, Gomolava) život nastavlja dalje uz jaku prisutnost dačkih elemenata u
materijalnoj kulturi (od luksuznih od svakodnevnik)
-naše Podunavlje i Posavina sigurno pripada autohtonom krugu Skordiska, međutim što je s
prostorom zapadnije? – u povijesnim izvorima se spominje Mons Claudius – piše se da je to
granica Skordiska i Tauriska (u smislu zona njihove kontrole ili zone utjecaja, a ne da tamo
žive)
-Mons Claudius – različita tumačenja – Potrebica&Dizdar – gorski lanac Papuk-Psunj > sa
perspektive sjevera to djeluje kao neprekinuti zid, također to je najviši dio toga (skoro 1000
m) – sa strane zapada i sjevera je dosta strmo – kako je kopano Zvonimirovo, a rađena su i
probna istraživanja u Požeškoj kotlini – otprilike se i distribucija materijalne kulture poklapa
Panoni (Breuci) -Batonski ustanak – skršen – rezultat – Rimljani od Breuka unovačili 10
kohorti, čak i nakon rata – znači da je to velika populacija (vojno jaka) – problem – nemamo u
sjevernoj Hrvatskoj niti jednog groba – moguće je da krivo gledamo – Skordisci Panonima
prodaju oružje – ukopavaju se s oružjem – kako prepoznati? (ne može se po ostalim
elementima materijalne kulture –paljevinski grobovi) – pripadnost latenskoj kulturi ne
označava nužno identitet lokalnih zajednica
-slajd 5 – nalazišta – latenska kultura prva globalna kultura
-kronologija – Todorović -
1.Predkeltski period (400-320BC) – imamo latenske elemente, ali ne možemo govoriti o
pripadnicima latenskih zajedncia
2.Keltsko naseljavanje i stabilizacija (320-280 BC) – faza Pećine (grobovi starosjedioca i
došljaka), nakon toga poraz kod Delfa i povratak Skordiska
3.Period kulturnog i ekonomskog prosperiteta (280-85BC)
4.Period ekonomske i kulturne stagnacije Skordiska (85BC – 15AD) – od istjerivanja iz
Makedonije (Scipion), međutim period stagnacije može se zapravo povezati s usponom
Dačana
5.Skordisci u doba rimske dominacije (1.-2.st.AD)
-problem s ovom periodizacijom jest to da ne odgovara materijalnoj kulturi
-druga kronologija – Dragan Božić – bazira se na arheologiji – uzeo zatvorene grobne cjeline
-faze: Čurug – Lt B1
Beograd 1 – Lt B2 – prva faza latenizacije – rani laten
Beograd 2 – Lt C – srednji laten
Beograd 3 – Lt D – kasni laten
-zašto Beograd – zbog Karaburme – dobre i dugotrajne cjeline na groblju u Karaburmi
-dupla crta u periodizaciji – iznad neko predlatensko razdoblje, a ispod laten u punom smislu
riječi
-na tablicu stavio grobove koji najbolje definiraju pojedinu fazu – komentira grobove (48:00)
-Pećine (kod Kostolca) – 43 groba istražena – incineracijski i inhumacijski – domorci i
„Kelti“ – kraj 4. i prvu polovicu 3.st.pr.Kr. (nema dalje kontinuiteta kao na Karaburmi) – to bi
u povijesnom razdoblju bilo prije pokreta prema Delfima – nastavak te epizode bi bio negdje
drugdje
-grob – ispruženi skelet, narukvice, nanogvice, ogrlica, par posuda domaće
keramike, životinjske kosti (prilog mesa)
-grob – ostaci s lomače, kosti (mesto), hrpa latenske keramike (na kolu ili ne),
koplje, bojni/mesarski nož, umbo štita (ranolatenski dvodijeli), fibula
-ranolatenske fibule tipa Munsingen i tipa Dux
-posude s žigosanim ukrasima
-oružje (cijelo ili savijano)
-nalazište definirano kao mjesto okupljanja za pohode – domorodci ukopani s
oružjem u isto groblje (nisu podčinjeni)
-Kruševice – hrpa helenističkih i latenskih nalaza – helenistička utvrda (cisterna i način
gradnje) – tumačilo se kao piratsko/pljačkaško gnijezdo
-komunikacija je išla jug-sjever –keramički vrčevi (ojnohoe) u Szajku i Pećinama (razdoblje
prije Delfa) – te populacije na sjeveru znaju šta se nalazi na jugu – ta komunikacije je vjvt i
uzrok njihovog pohoda na jug
-Karaburma – nalazi se na ušću Save u Dunav
i kod Tauriska i Skordiska -srednji laten – imamo golema groblja, ali malo naselja; kasni laten
– imamo naselja, ali nema grobova (ima ih iznimno malo)
-kasno latensko naselje – sastavljeno od različitih objekata
-utvrđivanje –vallum nešto? – gornji dio nasipa, struktura od drvenih kaseta, u njih se nabija
zemlja i ponekad kamen
-oružje – uvijek se nalazi u muškim grobovima – imati oružje je hijerarhijska stvar
-osnovno oružje „srednje klase“ latenskog ratnika – mač
-istaknuti pojedinci imaju dijelove obrambene opreme
-ranolatenski mačevi kratki (do 65 cm), imaju naglašeno rebro, ortbandi
su ovalni medaljoni (kod nas nema), na koricama floralni motivi ili
stilizirane fantastične životinje
-pojasevi kompaktni od metala, na koje se vješaju mačevi
-srednji laten – mačevi produžuju, ortband srcoliko proširenje, korice
nose vitičaste elemente ili par zmajeva/stilizirane grifone ili trojednu
zavojnicu?, žigovi na sječivima (nisu radionice, apotropejski simboli)
-pojasevi – i dalje željezni, ali višedjelni (spajaju se)
-kasni laten – mačevi izuzezno dugi (preko 1 m), imaju široko zaobljeno
sječivo, korice neukrašene i završavaju klinasto (ortband doslovno samo
pojačanje)
-ukrasi na koricama srednjelatenskih mačeva
-kasnolatenski mačevi – korice – grifoni se pretvaraju dvostruki „S“
-ostalo naoružanje – koplja –različite kombinacije kopalja u kronološkom smislu – vjerojatno
su se neki različiti tipovi koristili na različiti način
-rani laten – kraća i listolika, katkad vrlo široka sa središnjim rebrom i
kružni usadnikom – ove široke (koriste se kao helebarde?)
-srednji laten –
-bojni nož (zato što je u ratničkim grobovima) – zadebljanje, kasnije se pojavljuju 2
zadebljanja i alka (prsten) na kraju – to su zapravo mesarskih noževi
-slajd 19 – tipološka slika drugog materijala
-u latenu i muškarci i žene nose fibule – često muškarci imaju robustnije i jače ili željezne (a žene
brončane), vrlo vjerojatno zato što nose različitu odjeću (muškarci nose težu, vunenu)
-fibule –srednjelatenske fibule – noga dodiruje luk, prema kasnom latenu su lijevane u komadu (čvrsto
spojene s rubom), fibule tipa Nauheim (spoj više nije spoj nego otvor u nozi fibule – trag nekadašnjeg
koncepta)
-umbo – mali dvodijelni, kasnije široki s 2 zakovice (nekada drže dršku šitita s druge strane), krilca se
šire, tip Skorba, najkasniji oblici slični rimskim (potpuno zatvoreni s 2 ili 3 otvora)
-pojasevi – kompaktni željezni na početku, onda veliki elementi od željeza, sve manji i tanji ti željezni
dijelovi, na kraju samo ringovi i kopčica a između organski materijal
-škare – pojavljuju se od 2.st. – katkad ukrašene, dio ratničke opreme – pitanje u kom svojstvu i za
koju namjenu
 II.kolokvij
7. predavanje
04.12.2017.
Skordisci – nastavak..

-Osijek – Zeleno polje – kontinuitet od najranijeg latena (Lt B) do kraja Lt C

-Zvonimirovo > Podravina, sjeverno od Slavonskih planina
-Kale-Krševica – komunikacijska ruta sjever-jug
-člankoviti pojasevi
-Gradac kod Pleternice – zlatna žica, perle
-keramika na kolu u srednjoj Europi počinje s latenskom kulturom
-keramika koja je uvijek oblikovana rukom – lonci s „D“ presjekom ruba – vrlo često je riječ
o grafitnoj keramici (grafit umiješan u glinu)
-grafitno slikanje – vjerojatno je razlog otpornost na vatru
-kantarosi – karaktestični za Skordiske (imaju dugu tradiciju na tom prostoru)
-novac – prije latena novca u srednjoj Europi nema
-Vinkovci – Dirov brijeg i drugi nepoznati oppidum – oppidumi se često nalaze kod utoka
rijeke (kao i ovdje)
-Bogdanovci – jedan od najranijih ranolatenskih grobova s ovih prostora (vjvt nije jedan grob,
već nekoliko ženskih uništenih grobova) – ranolatenske fibule, narukvice sa stiliziranim
zmijskim glavama (karakteristične za prijelaz kasnog halštata u laten) – priljevi latenske
kulture, ali i lokalni elementi
-Kupinovo – mač s glavicom na balčaku
-plastični stil – srednji laten – narukvice – ima ih u Vukovaru i Osijeku
-Osijek – narukvica s „filigranom“ (lijevano, stilski imitira filigran)
-katkad ima i pravih filigrana i granulacija
-Novi Banovci – lirasta kopča antropomorfna (s ukrasom emajla)
-također dio člankovitog pojasa s bikovskom glavom

Taurisci
-povijesna slika – početak 19.st. – ostava novca (??? kod Celja – donijela tipove kakvi još
nisu bili poznati)
-J.Pečnik – 1885. – kopao Mokronog
-Tischler – između ostalog i na temelju Mokronoga podijelio laten (rani, srednj,
kasni)
-Muller-Karpe – dijeli mokronošku skupinu na starije (srednji laten) i mlađe (
kasni laten) faze
-1964. – Gabrovec – Keltski kolokvij – laten Slovenije se dijeli na 4 skupine, a
mokronoška skupina na 6 stupnjeva
-skupine – idrijska, notranjsko-kraška, vinička (japodi + laten) i mokronoška
skupina
-Božić – podjela mokronoške skupine
-Lt B2 – I
-Lt C1 – IIa
-Lt C2 – IIb
-Lt D1 – IIIa
-Lt D2 – IIIb
-tablica ispod – od Boruta Križa
-latenska kultura ovdje počinje oko 300.pr.Kr.
-Kandija
-185.pr.Kr. – osnivanje Akvileje – baza za invazije na istok
-171.pr.Kr. – Longin navodno pljačka Norik, Histre, Japode
-170.pr.Kr. – Norik se žali Senatu (jer su zapravo saveznici) - za odštetu Rim im dopušta
kupovinu venetskih konja
-kraj 2.st.pr.Kr.
-zlatna groznica – zlato otkriveno na teritoriju Tauriska
-Taurisci ograničavaju tragače za zlato da spriječe inflaciju
129.pr.Kr. kazneni pohod Rimljana - pljačka
15./16. god.-Norik oporučno ostavljen Rimu – kraj neovisnosti Tauriska
-Kapiteljska njiva – paljevinski, mali grobovi („na knap“)
-pokojnik u vreći (ne u urni)
-u muškim grobovima oružje, u ženskim uglavnom nošnja
-oružje – mač – u ranom latenu kratki i šiljasti + pojačanja na ortbandu (sedlasto, 2
medaljona, odvojeno od korica); u srednjem latenu se mačevi produžuju, a ortband se spaja s
koricama (ukrasi vegetabilni ili stilizirani zmajevi/grifoni); kasni laten – mač se zaobljuje,
ortband samo pojačanje ruba, dvostruki „s“ motiv na koricama
-ukrasi na srednjolatenskim mačevima – ponekad se i cijela površina korica iskuca pa
podsjeća na krljušt ili kožu
-koplja
-noževi – prvo s jednim proširenjem, pa s dva, pa s alkom na kraju (slajd 49)
-kaciga tipa Montefortino; kaciga tipa Novo Mesto (Lt D) (slajd 50)
-pojasevi – spleteni, čakanirani ,organski s par ringova i kopčom
-nanogvice s šipljim kalotama (slajd 55)
-staklene narukvice – rijetko u grobovima (jer je ritual paljevinski)
-člankoviti pojas
-keltski novčani sustav imitirao makedonski – kopije novca Filipa Makedonskog – s
vremenom postaju sve stiliziraniji
-pri kraju se pojavljuje i sitni brončani novac – dokaz izrazite monetarne
Privrede – veliki opticaj

8. predavanje
18.12.2017.
Srednji laten (Lt C1) u sjevernoj Hrvatskoj i povezanost s
europskim nalazištima

-Novo Mesto – najveće (sustavno istraživano) latensko groblje u Europi

-srednji laten – Lt C1 i C2
-nije podijeljen tako detaljno kao Lt D
-nema istu dinamiku na svim područjima
-Potrebica kaže da je Lt C prvi pravi laten kod nas (=Beograd 2)
-Lt B – predmeti koji ulaze u okruženje koje nije latensko (kod nas)
 -tipa grob iz Velike
-čak i za Lt C se čini da nije odmah nastupio kod nas po razvoju u srednjoj Europi, naraniji Lt
C isto ima obilježja importa u drugačijem okruženju kulturnom
Lt C – 275 – 180?/150?
-5/6 generacija
-Lt C – zna imati veća groblja
-zbog toga bilo moguće podijeliti na Lt C1 i C2 (negdje čak i detaljnije)
-u Lt C – početak stabilizacije
-prva globalna faza latena
-Skordisci – Božić 1981: Beograd 2a /Jovanović 1987.
-srednjelatenske fibule – noga spojena s lukom
-umbo – mala – iako se malo listaju prema gore, u osnovi trakasta
-kantaros
-korice mačeva
-plastične lijevane narukvice
-polukuglaste šuplje narukvice i nanogvice (pojavljuju se od početka srednje
latena)
-noževi
-pojasevi – plosnati (čakanirani) + kraći dio za vješanje mača
Dalj – pojas – spleteni spljošteni
-člankoviti (hibridni – ringovi + željetne pletenice)
-umbo
-savijanje ratničke opreme prilikom stavljanja u grob (javlja se u Lt C)
-mač – pločice na dršci, medaljoni na koricama
Vučedol – nije rekao ništa konkretno
-pojasevi u Lt C2 postaju kompozitni (ringovi + organski materijal)
Karaburma – pokušaj detaljnije podjele C1 stupnja
Lt C1a
Lt C1b razlike u tipu ortbanda
Karaburma 66
Karaburma 29
 -izrazito stilizirani grifoni
-umbo
-korice – ukrašenje ukucavanjem
-koplja – i petica (ili navlaka ili s trnom koji se zabija u dršku)
Karaburma 41 – žigosani ukrasi na keramici
-škare (datiraju se u Lt C)
-Brestovik 1; Rospi ćuprija 39 – duži, zaobljeniji mačevi u C1 – konjaničko ratovanje
-prvi keltski grobovi s kolima (Lt C)
-Zemun –Gardoš – žvale i ostruge (uvijek ima samo jednu)
-medaljoni na koricama mača
-Vac – ukrašavanje kopalja žigosanjem (pojavljuje se na samom početku srednjeg latena)
-Szabadi – dvojni grob – 3 mača (jedan tip imas 2 mača – jedan za konjaničko ratovanje, a
drugi kraći), 2 pojasa
-Ciumesti – identičan kao jedan prikaz iz ranije prezentacije (imitacija?)
-kaciga tipa Montefortino (dačka varijanta – ima kao preslikane paragnatide (3
zakovice) na bočnim stranama kacige)
-knemide s muskulaturom (grčke)
-žičani oklop – verižnjača
-koplje
-konjska orpema
-škare – sigurno ga datira u Lt C
-keramika
-ukrašavanje cijele površine korica – srednji laten
-Osijek – astragalni pojasevi (Osijek 9 > srednjelatenska narukvica, pseudofiligranski ukras,
ranolatenska fibula > početak srednjeg latena) (Osijek 26 – kasnolatenski pojas > tip Beograd)
-fibule s osmicama na luku – javljaju se na kraju ranog latena i katkad na početku srednjeg –
sugerira prijelaz ranog u srednji laten
-perle (staklene s ljudskim licima) – istočna distribucija > dolaze preko Male Azije iz Fenikije
– kod nas ih ima kod Japoda
-Osijek -člankoviti pojas s emajlom
-Munsingen – isto člankoviti pojas – slabo ukrašen, osim kopče i još jedne kuke za vješanje
-Novi Banovci – antropomofne kopče – slične stvari u Dalju i Vezseny (ali nemaju glave)
-Feudvar – člankoviti hibridni pojas – kao u Dalju
-Dalj – kopča bikovska – kao u Feudvaru i Rospi ćupriji
-narukvice – lijevanjem imitiraju filigran i granulaciju
-staklene narukvice – uglavnom pripadaju srednjem latenu, nekad pripadaju i kasnom – u
većini slučajeva se zbog spaljivanja pronalaze kao gvalje, u Zvonimirovu su se prilagale
poslije paljenja (tuđi prilog, ne vlasništvo pokojnice), nalaze se nespaljene u naseljima (ali
fragmentirane), nekad u muškom grobu (tumači se kao prilog neke žene)
-Karaburma – životinjski ukras na kantarosu, kopča kao u Dalju
-fibula s pseudofiligransko rozetom
-fibula s pločicom ukrašenom emajlom (srednjolatenska) – sličan ukras kao liraste kopče

9. predavanje
08.01.2018.
Nastavak srednje latena - Taurisci

-ponavlja svašta od prethodnog predavanja na početku

-fibule nose muškarci i žene – muške ili masivnije ili od drugačije kovine – nosili
deblju/čvršću odjeću
-škare nisu dio seta za kozmetiku!!
-Zapadni dio – Mokronog II
-način pokopa – paljevinski, jama s ili bez urne, savijanje oružja (ali ne uvijek!)
-Brežice – jedan od najranijih sustavno istraženih grobalja Tauriska (Guštin istraživao)
-konjanički grobovi s kolima (zadnje istraženo pred par godina)
-Lt C1 – laten postaje „globalna kultura“
-igla tipa Brežice – vrat s cik-cak urezom i prstenastom glavicom (slajd 41)
-preslica – za pletenje – tordirani vrat i glava u obliku životinje (konja) (slajd 44)
-Lt C2 – prva polovica 2. stoljeća pr.Kr.
-slajd s razvojem tipova
-žigovi na mačevima – jedan od rijetkih ukrasa na maču (simbol?, zaštita?, radionica?)
-pojas s kožnim remenjem (Lt C2)
 -korice grupe 6
-Lt C2 – već liči na kasni laten – početak puno oblika koji se nastavljaju u Lt D
-ortbandi – sve jednostavniji – bez medaljona – kako su i mačevi sve manje oštri
-koplja – postaju izduženija, ali ima još malo širokih kopalja
-većina latenskih lokaliteta iz bivše Juge uništeno – materijal donošen u muzeje, bez
konteksta
Osijek (nije precizirano – vrlo vjerojatno Zeleno polje > nalazi od ranog latena do kraja
srednjeg) Bačko Gradište
-nalazi kasnog latena dosta rijetki, uobičajeno se govorilo da srednji laten ima groblja, ali ne i
naselja, a kasni laten obratno – zaštitna istraživanja otkrila velika srednjelatenska naselja, ali
ruralnog tipa, nisu utvrđena; dok se za kasnolatenska otkrilo isto manja naselja (utvrđena
naselja nisu jedini oblik naseljavanja u kasnom latenu)
-ukras na koricama – vegetabilni motivi, iskucane korice
-konjska oprema
Obrož – žigovi na mačevima
Gospođinci
Odžak
Perkata Kalnovo
Bartolovec
Zvonimirovo – povezanost s mokronoškom skupinom, utjecaji istoka (Podunavlja)
-Zvonimirovo Lt 2 žig, Slatina žig
Slatina (korice ukrašene) > isto u - Regoly Dobova 23 –ukrasi na koricama
umbo tipa Skorba – eponim se nalazi kod Ptuja
-metalni dijelovi kožnih remena - kronološki osjetljivi
-ZVP Lt 4
-ZVP Lt 12
-peta koplja
-brusevi – za koplja
-zakovice za štit
-grobovi bez oružja – ima pojas – može ga se po tome datirati
-obruči s emajlom
-spaljivanje u malim jamama (Kapiteljska njiva) – štednja prostora na groblju? običaj?
-ZVP Lt 8 ZVP Lt 12
-Malunje (Prigorje, Hrv) Skorba
-Dobova 5 Dobova 23
-fibula srednjelatenske sheme – manji prostor između noge i luka od Lt C1 oblika
-kopča tipa Brežice – lančić – to je vjvt bio pojas
-trozubac za pečenje
-umbo s prednje strane – i drška sa stražnje (prvo drške trakaste, poslije željezne šipke)
-Dobova 19 Metlika
-kopča tipa Brežice iz groba u Dobovi
-Kapiteljska njiva – ulomak staklene narukvice, pojas s kopčom tipa Brežice
-Zvonimirovo – člankoviti pojas (svaki članak ukrašen emajlom; plastična struktura;
naizmjenično pločice i komadi koji podsjećaju na onaj iz Novih Banovaca)
-staklene perle – izdužene, granulurane kuglice
-nešto što se javlja u Osijeku, ali je karakteristična zapadna stvar
-keramika – žigosanje (javlja se na samom kraju ranog latena i u srednjem latenu)
-kirurg iz Obermenzing – pokopan s opremom (kirurški instrumenti) – dvojna pinceta/skalpel
-Hart Brstje
-Sbelišta
-sjeverna Italija – latenska kultura – jako dobro publicirana groblja
-korice – srednji laten (4 polumjeseca) > kasni laten (dvostruki „s“) >>derivat
-La Tene (Neuchatel jezero, Švicarska)
-svetišta – nalazi se svašta u njima

10. predavanje
15.01.2018.
Kasni laten (Lt D) u sjevernoj Hrvatskoj i povezanost s
europskim nalazištima

-Šašel 1984 – karta

-u ovom razdoblju razvoj latenske kulture ovisi o kontaktiama s nadolazećim Rimskim
Carstvom
-doba oppida u srednjoj Europi – golema središta gospodarske i političke moći
150. pr.Kr. – 25./15. Lt D1 i D2 > polovica oko 80.pr.Kr.
Gebhard
D1a 120
D1 b 60
D2 40/30
Rieckoff
D1a 150
D1b 125
D2a 85
D2b 45
Rieckoff 1995 – podjela fibula
Nauheim Lt D1/D2
Jezerine – raskovani luk i tanki završetak noge
rimske - Lt D2
Božić 1981 – Beograd 3
-tipični nalazi
Jovanović 1987
-pojas tipa Laminci
-ostruga
-simpulum (rimski)
-lonci s češljastim ukrasom
-dugi mačevi sa zaobljenim vrhom, naglašno središnje rebro, izduženim mehanizmom za
vješanje, pojačani ortband (trokutase istake), dvostruki „s“
-uska i duga koplja
-noževi - oružje – s istoka
-noževi s alkom
-umbo – kružni
-škare
-vilice
-kasnolatenske fibule
-prstenje?
-astragalni pojas tipa Beograd
-Mali Bilač – mač Gačište – mač
-Karaburma 222 – tabla Novi Banovci – mač
-Karaburma 13
-karaburma 92 – roštilj na tabli
-Jendek: T.IX – broj 1 i 2 (isti mač) je zapravo iz Lt C2, kao i 3/4 T.X – 2 ostruge (nisu par)
-Mačevi: prvi je Lt C2, drugi je Lt C2, treći je Lt D
-Ritopek – koplja i mačevi Beška – Mač
-rasprostiranje Alpe, oko Beograda, donje Podunavlje, Mali Bilač
-Rospi Ćuprija 30 Karaburma 137
-Sotin-Zmajevac 3
-Osijek – možda latensko svetište – razvodnici, privjesak, konjska oprema, dijelovi pojasa,
fibula, narukvica
-Vajuga Pijesak 3/1983 – korice mačeva (isti tip na sjeveru Europe)
-Hrtkovci – kola – latenski ukopi > kola s 4 kotača – zatik (dio koji osigurava osovinu)
-Karaburma 16 – Veliki Vetren – žvale – s plastičnim elementima
-trolisni razvodnici – motiv ispunjem emajlom
-slajd 30 – drška mačeva
-slajd 32 – pojasne kopče
-češljasti ukrašeni lonci s „D“ profilacijom ruba – često izrađene od grafitne keramike
-Sotin-Zmajevac – plastične narukvice, vjedro metalno i tava metalna (uvozni materijal)
-Jarak – srebne fibule i pojasna kopča (Lamnici) (sa samog početka kasnog latena) /Slatinska
Reka 2
-pojasna kopča tipa Laminci – Mitja Guštin obrađivao – rasprostiru se po Dunavu
-fibula s spiralno namotanim osmicama na luku
-kopljasta fibula – nije latenski, ali pripada tom vremenu
-srebrne fibule samostrelne – Karaburma 110, Židovar (golema srebrna ostava)
-dosta dačkih proizvoda
 -fibule, kutijice, pletena srebrna ogrlica (di
se to vidjelo – nešto u AMZ – nešto sa
zmijskim glavama?)

-tipovi fibula (piše na slajdovima)

-slajd 52 – tipovi metalnih posuda
-kasnolatenske situle – slajd 55
-slajd 59 – drške
-slajd 60 – Karaburma – drška ili noga
-slajd 61 – člankoviti pojasevi kasnolatenski
-gozbovanje – Egri pokušala poredati hijerarhijski
-istočni Kelti – krajem srednjeg latena, a sigurno početkom kasnog latena – slikana keramika
– obično je riječ o crvenom na bijelom i obratno
-importirana keramika – slajd 64?
-alat – ostave
-kirurški pribor – slajd 67
-Pecs -
-u ranom latenu nema toliko uništavanja stvari – javlja se od kraja ranog latena, češće u
srednjem, nastavlja u kasnom – uglavnom savijanje
-Padea-Panagiurski Kolonii grupa – obilježava Rumunjsku i Bugarsku u to doba – latenska
skupina pomiješana s starosjediocima – vrlo karakteristični su mačevi za tu skupinu (slajd 70)
-