Fizika @® SNLBIBLIOTEKA EPISTEME Uredni GORAN GRETIC BRANKO DESPOT. ZNONKO POSAVEC VERA CICINSAIN Recenzenti ANTE PAZANIN ZNONKO POSAVEC Aristotel Fizika Prijevod s izvornika i sedmojezigni umaé temeljnih pojmova (gre, latinsk. englesk,francusk, rjemacki,taliianski, rks} TOMISLAV LADAN GLOBUS $1 ZAGREB SVEUCILISNA NAKLADA LIBER / ZAGREBSTOR ATE OSEIRH AKPOASIE A cv teat wih ntocction and commentary by WD. Ross ‘acionaatseens otek, Zagreb Ub 113128 teeth porate links, ele atch, meta [fra is) Tori Ladanspstaneor Dao Pej Zed ‘Gob, AR." ARKH, 288 2em, eka Epes) Prijeo el: Ail py ari Pits proms ‘mole’ pss, Oxf, (99. — Nov li a TON waa SR Bibe Thrcmge si W-AGURT = Biogas XANT- tmnt naan Saran ne Danilo Pejovig BITAK I KRETANIE Firika i metafiiks u mislenje Arstotela [Na pote sje inerpretacie Fike B 1 Heidegger istic di je narstotelota Piste skrvena 1 soe mika Gontato promishena tela knjigazapedne Sicetcs! Ps podem pomavanj' nepoxintestom moze se racabrati da je ova} prickormanje upicerdoksografijchitorjsko ologi avi Ejlomevopskom semenom Gloom mijenasamom {hastojanh da se ona razumije kao Gjelovit skip + 00 Fovjest fe praposavks t savn! Goat, ihn Toko pat stvremena rumjevanj,ielagonja tamate {je Arse uopce, Hleideggtov piop jan roku istuuje tw, ao he Voce pororoxt nego druga dans tumacenja, No to ipak ne zh fe suvremens Youpet “Antoela time -apsleirana, aod mane fora pee, pa {akon Hedleggerova, snezavans ad ah pokuaj priv ja svar Arsoclova dea w sklop etropake ogo Stehestie: Naprotn-O tome nett govoe lana randobla 4 ponies! zapadnoga ealfnja-nakon »Fosotac helen sudlotma Howl, scdjojhow) ares kash i, radaje novoue iovne cao manos, navastio kiopa Klasine meh ke Galea | Newora, te njead mijenje devetnaexogs olja og Hegela do Nictschea, Svatko Tho se had olateo {© Eleofskom mijenjumorao je pros disaphina tox Figoram te shole, bez obey ako se haan prea ‘pre, Nest ein to porde sudbina Rake waar 2Ene skips Metakom, Je Jodha ber drage ote nepot- jpn | neazumiva. To je provi faclog Sto 30 najesh risks hen Uap. Dur, Ney Hehe 98S WD. is arden epi mri am art (1923), New ont 180 uu Pape CoestrongaaiKorsme nt ones ‘Wore, Bei 1083: W. Toe de Grandgung snr seh te Nance Eowikang Retr 1088 ‘Cni Aron ane eats Sivod oe pena pivots Tombiva Lf: Mea, Zaye 1985 Pik Zao 105. vsrednjoviekovni Komentari Aristotela na kom jeziku jednako itu Meufiike 1 1. FIZIKA KAO ONTOLOGHIA PRIRODE 1. Pred nama je djolosnaslovom Fizik prve pitanje soe i tom jaja las: je Ico samo Siazofsk ih zsmstveni ss, Bako se vee prihvati da je zoansiveni, koja i kakw © Znanost on spas? ‘Odgovor flsi: zacjelo Fizika jest filozofki i 2nansivens spis, spade U znanost, all manost takva tips koji Anstotelovs modelu i ricunijevanja Ditka, dakle 1 starogrékom smisiu, tubokom rayliéta od novoxjekowne isuvremene znanosti uopée, a poplavito fiike, Pa uéemye ta temeljna cazika anticke znanost na jednoj, te novoyjokOvne ‘dananjeznanost na drugoj strani? Raclika se prvom ¢oda Sastji u tome sto je Arstotelova Fizika po svoj) nakani posvereoretsi pothvat namijenjen stadivanjupodelduzrokd Drirode e nating njezna bitka, so se vsi kao kvaliativn opis pritodnih svari,pokretnina it osjetnina | ulemeljaje na Togcko-ontolotki natin obractaganjem | dokazivaniem. Novovjekovna # suvremena zaanost, naprotiv, ne mote istrativati ber kvantifkacije nastoeci na temelu bridno prove ‘deni eksperimenata posts sto pospunis matematicku formu lacie prirodnihzakona, ato jena Teor | praksa pociva ia jednom bitnofeickon odoss spram prirode (Seta poe dint istrazivae obieno nije svjestan). “Nevainteresirana« time Anstotelova fizika ostaje teoretska _znangsti ne upastajul se niu kakve pokuse, jer nema nikaket ich name emjens cna aposto ita Se ei oda trafeclnjevinu bir f navn btka kso jedno vida Dic ‘otra bt woes on fone prode maj se to uid bia janie da fe loge I svaka usporedba szaunstve nih rezultatas rcke | woderne fiike vise no problematicna, to zacjelo. ne smije biti azlog da se ipustt 2 vila neSto ‘drugo, Naime, eb temeljn: pojmoval modell Avistonelovs rmishenja jos su uvick u Jarikterasprave o temeljima si mene prirodne =hanos. Navlativo kad Je jee 0 znacenjy pojma Seva 2a kvantiativny formulae fizkalne realnost tr kvantno)tcorj, kako to opetovano iste Werner Hesen berg! sklepu nezaobilazna odnosafizike i flozotie vi 2, Medu Aristotclovim spisima © prirodt Fika zaweima ‘maiaino myjestos1 sama pored matmatike | »prve flocofies espa ed ree frie) cant Te {Okcptine po necemu srodne, name po tome So one svat Kolm ate promi ass promt otra), ‘tulhaju se yo tematskim podugjima raematajucraticne fodove {ust ice. er fia oaravenlosje) se bavi tao time sil one isu nepokretmine (ono xe): neke ‘eifrane matematike have nepokretamama, alte mozda ist Fddvoine (lximta ot youd), nego se Kad vars doen prvotna snanost base iadvoynima i nepokretrnama (209 Era ua dca). Tako te bit ottelse hlzotye: fhatematca, naravosbouje (Ganka) bogostvle (theologies) (her Et, i026 0.13/10) To dakako ne enact da je fiika ‘Mane wijednas od pve ozo no svaks od ih aso pocebnuzadacu stot cstineflozobje, pa se take iia anima drug sarin no pv gol: fer waravesionje Jemudrosta ne ona prose (At 13, 1008 b 1). ako te fe Feith namijajeno myesto da bute drug foi. ‘Time je jsno ounaceno zajedakivo # eran raenest teoreshih znanost AKO pr frat zavadestanime PO ‘Stans kkrsavaptaneu emu se pie sastoi aia ugh {iu eoretskitnanost, nme fake smatemstike, i ma “allo nye jee 0 esedujost reke matematse (odnont geometrjesrimetike npr). nego macnn ka materi Finisar, ontop matemaiekoga. Na vise myjestaw Fi 2 ostite i tftferc, Arstotel o tome pmo sli Pr feinw polite azradaje svoju gore navedert ter 0 Ditka tatemutickogs So se dakako znatno razikije od Platono Iwacania (Uap. Met Sti 8). Dok Plaom njegovi sehen edajul Se na Ptagorowce weruts da Je materatich tak “ebign carstvo nee po seein aed ka ideas Sinn seri, Ansfotel w sv} polemic prot matemai- oe platontara wie aptrakin anata} matematickoga, ve til ga odredue w oda na oxetine:»..matemaik je proses odmisane(ayateat, avira) (Met K TWelra29- 30), akon terpneenalze aude: Redero je dhakle dostano kako (matematghe stan) nis bivstva ve np le ts ios pray Foti nego 0 nom, mt Je pak mosuce da sede baja advojene (Mer Br yoaT b Lita) Prema tome, bak matematckin sear ‘ego sproizvod odmiljnjae it spstake}e przodnogs ‘men fetta enka snk (a ‘Sifstanojl To je bitanralog rasporeda teoreskih zane, fife matematga figura ipod like, pa stoga me moze vuapriorno prethodit frst kao neki njezin mart, kako se to {inspira neopltonicmem)zbiva unovoy}ekovn}mranost Galle iNew # Kantovo tort 5. Resprav o Fick 2apotinjeexrom poemikom s Eeass- ima v kaj A. Ponaprije Arstote pba njhove dokazes prema Kojima je bice samo jedno, acdjhivo } nepoketno, Binjucajuer mobi, irae t neler pokazsuer nshovs neadrivont et Be See Raruje smo napresto nego mn Str (mnogovrsno) te soza ima dota raztoga i suprotna ivrdnj, Babe da fe bice jenako tako t mmosteeno, live I potteino sijutuuc | nebice(reltivno il prema page) eval te dehoaje.Arstotea sett kao poate pretpo Stovka lash racmatranja itm odeedaba rode wk ‘je svega, tu Je sam pojam przode (nara) kao tema rnatsine vasprve, priv kao robs bie Sto se azhikue od Srugin:sJedna od bta bivaju po nara, jedna rhog drugih Seroka. Po naraui bivaju bwotnje t ash djelow, ie Fednostavna iekesa hao mba | ogan} 1 ait rods (Phys: B 1, 19211) Pojam prize pra tome obubvaca Piva | nex Gels, a od vo sve on Sto seam bili Stvom't Zvolinsivom (Kamo spat Sovjek eo mapeosto divuce bie). Nihovapoblia anata posts Kad nest Urazranicenju prema drei ustojomim bisa Sve ss te Svar pokazuju"ragitim naprams ima koje ae opstoe maraij. (192 B 12-13). U dem je to anaajno razgrint Een? Prirodna se bica raaikuju od onih koja nis jednom cexchujnom znatajkom koja fe alse, to posta ost SMijedede'odtedbe: Jer svaka pojedina od hsm sbi potelo kreanja (xenon) 1 stan (enGang)« (102 D 14), TPrirodne stwarie if'one So. opsoje nara OTK 56 ontolskt ime sto imaju seb. uzrok Mt potelo Aretanja {Gibanj). Nasuprot nme foe one koje to nomaj, ene {Sa ne’ musta same po seb nego po Urogome: »Dotim postal last. te wtoko fe takvo 8 po mjc (en). ema ws usadena nik pores 24\promjenom (nee: okie (192 b 10-19). Unjeme bi i tehnicke stars ne thu dale sv itak pra nego umiecthteh, pase rem tome nt same! od sai Men Sm dao (po drugome): npr. hj ie sam st Prva je prema fome ontloskasnacapa prirade to se ona irece sama po sb (i od see), dk Se umgetna ica pokree Finjenaju po uzoks Koj tei kvan jh. U pile tome “Arstotl havo nekoliko primjera sata dae fo betodano Zalijucjue: "A ds haa Js sijesno eho) fe pokes vu Nadalje, nedu Geworstvom wzroka dea se smateaju oun tarnjime ~ causa materlis causa formalis, @ druga dva vanjskim: ~ causa efficien i causa finals. Sve se Konkretno pojedinatno ustrojava nat) agin sto causa elficens prvi pat lusoka spaja ujedno, a caus finals odredujesvrhu u odaasu fi Sto se Oni spajaji: u privodi to se zbiva samo od sebe, {umijecu il tworbs to obsulja Wort, Th se weroe naaivaje {razlorima, Arisote ih naprosto nabraa nema potrebs da th izvodie iz jednog potela, poput Kantove sranscendentalne ‘dedukcijes npr. No #® analiza weroka dostatea je da objes Kenko jedno bv drugo, na Ko natn, od éega, kak dred: ime prima i gobi (ovéono1s, privato, Wenost) proayjenom x« epeta,jdnom s zt, ipl mine, pote si pata tat rene ln wots rinsing usporaia sun pase Boks sunjcnnama? eee wane oe BREA harem’ ciara Ne'paas eae i nese jt dese ne to rahnfom part Ba ee aSin ge oe seaee tar ah teen area fouvoite dicend Se pet ol wjemog. et Rome poses Kolh'sd Fe ate Meum. cs moment porta ol ied met eins ool naa pede cele tune, 1 Spanepar tne tamatan? See ata Ser perbattens Ome da cpa rr enone cage Safed ean bike bac: Rake ena sete isanas {ata peonfne feeb) (1200 2) mort oa ‘corti bree fo sc get aa Rc ela plat alae St po etna dae hf nebo taki po} mova cba on in serra cba ane Iuprtlne neoponens keno}, mj pe ieee oto die ps ran ac opal bitno. Ponajpeje valja odcedi sae pojar kretanja, 20 (0 ele bes ne repo H'e'p tonne dreds Prve HltSof pupa sana pe mee Set imental tls ao Be wpe oe nae it nots (Sng poten, mesnoe me) cj oe Teas Seles Ge) ake seule sede) TiecO' Ne et no moquens, sts noes fete pic nape slot nj vn fete se ose tn Osan rea nme Nruminolcr tastes 1 ovta tT} dove nae Se eae Osvaenot sane Stes om ‘oscu, kad ostarenotcu bina | sje a we hav ono imo, Menon poker jet canes Got 39:1 8ler RO Hes big bs WS) ae nck kn, Swarts) punt pe tovotje on oe os Pincay Ula, laos) eles fake os, poy pkey ios Ae retoph dud far lo so dane samo ne nisopuast tafe soe fe separ bolas Theme ako eect ane thot stake acne ‘nj Utena soon ss ena los pa tetas Jaa'fwe avi vedmenstlnos mie tla foo moe mal Sino x ie Da bi olaksao razumijevane i sladao teskocu togs pojma, Aristotel uzima peimjer kucegradnyje grada (kamen devote) jeono gravest, ono od gepa se esto moze agra. Pie fo Slo se fradi ono jas {nakon So se sagrad oo gradjivo vie nije ahiljske kao gradlivo, nego je njegora zis (Ost ‘ost uprave samo gradenje dotledok ono (aj, gradenie se ostvaruje. 2 fad je huea sagradens, zines! (delattost) aradenjaprestje— ka je sagradena,gotes, potpusa. Sama je kucegradnja dakle neko Kretanje, 4 kretanje se pokazuje ‘Kao stane koje jos nie pospuno izeubilo macs) mosuchost i postalozbilskim i ostvarchim. Kad je osivatenost potpuna, Kretane je avrSeno | opet mistupastanje mirovanja. Druin riesima, promjena mogucega u zbiisko, kao tek ko} nile Zzavrsen nl potpun dok taje, 20ve se dretanjem, a puna Zbl host, kao ishod promjene ii potpuna ostarenost —syrhom Krotanje se os gxwarenosti dakle razikuje svjom mesise nose (nesavrsenstvom),on0 je kao neka ostednost«Lzmed diva nacinabitka(ontoloska modaliteta), simo nije mjd ni drugo, nego je =na putus. Ona je neSgursena (nepotpuns) foxtvarenost Koja aij iggubila it jo8 nos znaca} moguenost Stoga Arstotel zakjjue: «A kretange se tini da Je ack djlatnost(Evéoyeva), ali nepospana (tes), Gem je wzrok Ho je nepotpuno ono "modne’ Kojega je djeatnoste (C2. 201 bb 32; takoder: Met K 9, 10664 20-21). Sadetavat pak usebi makar i najmanju moguénest koja jo8 mje ozbijena zmact Zapravo aistaynost Pit jos nebice (fs) JY) na putw bivana puna biee! Pokremosr prem tome kao ontolska zaaéajka ‘nae sto Sto i nepotpnestprzode bas 28% Sto jest | ukoliko jest na djelt spritodhoste pra! Kao ie uso neti i Artanis kraj mg struko, ima ga vse vesta i taj pojam w Arisotela osnac F promjent, to takoder odstupa od danas apotrebe 12 anigenja kretanja Kao ‘micanje (pomaka) lt premestana, Krotanje se diferensira roma kategoriama (petocima) Di siva, kabvoce, Kolikoce't miesta, pa prema tome obuhvaca Genri vrste | moze Bit: 1) nastanak (Postanah) it radanje innetanak il propast (yes at p04): 2) preinaka (WO {qos 3) wmnadanje | umanjvanje (20 Spots vet 402) Hrajead 4) premesianje, micanje il neseja (goa) (201 a 10-14), U porate analizams svakopa od th obika Kretsaja Arisiotel vXe puta upozorgje na osebuja: ure; svakoga od ah, kadikad Fazlikuje Kretane o promjene, a ait nekim Ijestima cak smatra'da ne mode bit, keetanja u_pogled bivswva tose nema protimahe (E 1-2,2256-11), te bitako ‘peontaie samo ti viste prema ostalin piroclma (ssp. 4 Met xtK 12, 1068 15-20). Not niposto ne zadice w ontolosi status pojma keetanja, utoliko vse sto Cak postoji»preodosiovn= Spi pod naslovom De gencraione et corruption? Koji |e ispravja'o drugome nego o kretanjy prema bivstvu! ‘Najead, u Fiset Metaficii medu Sim ststama kretaja na ps0 se mjesto stavlja premjestane (micanje) Kao temeljno so [Ukjucuje sva ost, aod premyjestanja kao nasize | najsavee nije ite se kricna Rretanje ~ powetak | sSetak te wzor Afistotelove kozmologie. 6. Vet Je reseno Kako Je kretanje povezano s vremenom, Movie da na neki nacin 1 pretpestaia vijemte. Stops rasprava o vremenu(A'10=13) Wor! nezaobilazan sastavas fumattanja prrode kao kretanja | sted dio ele Fi Kao ontologje prirade- Ponajprje pita se > ajemu hajopsent tie, spa Iron bie it nebice Kakav je njegov znata), jer tk pss de ano ape ete en Ake pac fostale nejasno na kot naéin jest, je jedan je njego dio bio {ike nije cri Ge tek bit jo8 nije, a i th se mdelovas “tale se barem tink sastot eijelo { Beskonacno vijeme ovr toga izaleda da ono sto e slozeno od nebica ne bi moslo sudjelovati w bivstvu te bj na ta) nacin bitak 1 vijeme bi ‘nepodnoshvi i uzajamno bi se potiral? Nadalj, mje jasno sasioj i se sijelo vijeme od dielova, jer kada biva celina bivaj i njeni jou, barem nek U vremenm pak, wkolike ‘ono Jest, eal su jlo bil pros, drugi ok nisu ni nadosh terse ini kao da nijedan dio je sada, lako je vejeme inde ‘Seljvo “Teskoce poimanja viemena time ni izdseks jot nist ier pene, jos manje otklonjene, no glavna tek predstyésastoi se U'problemo sadasnioga veemena, Hi sadatajost w odnons na oslostbuducnost ao ina sijelo yajeme, Pita se je i =sadas {io vremena, te je Ii ono svagda ist i raziita? Poverse fi ‘sada prosto | Budsse vijeme ili Ib razdvaja? Je I smo sada elito, nalazi see njemu kretanfe si pak ono) mirje? Osta i wsadae stalno il éezava, t najzad 80 Je jepoy mata)? ‘aluena Aristotelova tera 0 wsadaw, Sto usmijerava i vodi njegov pristup, 1 kao so ce se Kestlje spostavith, tvort neza biiaznt pretpostavku 2a njegovo razumijevanje. same. bi ‘remena, glas, -Sadax nije dio vremena Kojin bi se meri jezova sjolina, jer» --ne Gini se da se vnjeme sastop od Imnogin Sada’ Jo$ je manje dopestivo shvacanje vremena kao nicanja TF pos ob dat aac be won vy. 21837 togaka »sadaw poput rastaljant cre na nz rogaka (kako to neki pokusavaju U geomet), jer ».--nemoguee fel da se Iinoga sad" atzajedna Jo drigih, kao ni focka do Tooke. Prema tome, kao to ss« ne mogu bt djelovi vremer, oS fu manje iz togaks w sjeda (susjednons, weastopnost). Stoga vsada« ne mode biti ni mjers vremena, nit se Vijeme Sstoj od mnogif rsadae, No ako nije nsta od tobe saan 5e pokaraje kao granica kojim se omeduje odredeno vijeme ‘vat sadaw tint mah spaja i razdvaja proslost} uducnos: ‘ukoito je ito-ono th spaja, ukolko Je azligita ono th raz ‘vais TNo nl ta dred da je »sadae granicanipotte ne nati da je sada bitak it bit vremena: »Dakle, a Kolko jo "Sia fzanica, ono mje vrjeme, nego mu je prigodaks.> To maine Slijed iz poznate opce teze 0 vremenu i ketanju: kao Wr Jamni shorzenti« on moraju biti povezan, alt nist sto, "buduéi da su neprekidnt(ovveytc) oni si dei. Itieudd rebrojeno puts neprekidnost (Kontinutet) viemeg (kao Tonoga nevsranigenog) Aristotl zavjlo »prinajex tegovs ‘ebivost, al samo prema mogucnoss tk poteneiaino: ijeme Jest beskonano dshvo, ali skako inka zbisk (aktuaino) Podijeljeno ~argunsene koje gradi odlugnu ulogu u polemic Drotiy Zenona, koji je to avoje (nacine bitka) pobrkto. Tie su najiad steer sv clement za celovito poimanye vromens: zamjecujus! ssadae nije proteklo nikakvo vrijeme, jer ussadae nema nikakya keetanjan mirovaaja. Zamjec 2prijen | »poslijexzamjetujemo da je sanowte ‘lo dok je aja kretanje, su se nazie nan btka vremena! ‘ler vijeme 1 jest upraso ovo: bio} kretanja mapram F'poaije's To je ta Cuveny Arisotelova odreaba vremena © Kojo) se toiko raspravlia od novoplatonovaca do Heides- {sera No usprkos tllki respravama | ravlozima za ¢ prot, fe posve sigumo da su kastje interpretacje tore mista Svagda bile odgovarguce, Korekine 1 potpune. 2 od toxe tuvjets zacijlo zavisi | istinko Tazumijevage njegova prava sista i domasaja, "Viieme jest brojei smart k ‘ojime, nego ono rojeno, naime tnjera nekog kretanja i ‘rajanja pokreta, pri emu je jasno da jo upagenost vemena ha Kreanje u prvom red verano za mje {t6t02). Jer WiSto Tiara age te see ws 8 ene ‘aoe ace vy. yas 4 oon, 220 21-22 son 8 ion So a a ka xl