BROJ 1

GOD. I
SWDENI 91.
·,'
 SADRZAJ

Glasilo Ministarstva
obrane Republike GOJKO SUSAK: SANITET SE
BORITESE RADAO
Hrvatske i Glavnog ZAJEDNO
HRABRO
stoiera Hrvatske I MUDRO! SVOJSKOM
vojske
16 - 17

Odgovorni urednik:
Stjepan Adanic GENERAL ANTON TUS:
RUSIT CEMO
tzvrsn: urednik: ZRAKOPLOVE
Stjepo Martinovic
INAD
Graficki urednlk: ZAGREBOM!
Branko Radigovic » VARAZDINSKI, RECEPT «
6 - 10
ZA ARMIJSKE
U redakt<;:>rskoji 18 - 19
OPSJENARE
graficko-tehnickoj obradi
ovoga brolo sudjelovall: GENERAL
Snjezana Acinger,
JOSIP IGNAC:
Ralko Cuncic, ST EGA, RAZOR ENA
Zrinko Krecic, HRVATSKA
ieljko Kusic, MOCNO ORUZJE BASTINA
Marika Maleckova,
Nikica Stanicic
i lvoionic 38 - 39

Elektronska priprema DUBROVNIK

llkovnih priloga: SMANJUJE
KVIZ - S1GNUM
SNAJPERIST
IZ PARIZA VELIKU
SRBIJU
Tisak:
Hrvotsko tiskoro, 32-33
41000 ZAGREB,
Av. brotstvo i jedinstvo 4
PUSCANIM
Adresa ureontstvo: RAFALOM DOPAKLA
4 1000 ZAGREB, OSORIO MIG! I NATH.AG
Opoticko 1,

24-25

I ,A

l
I
f
 1ilf
Uobicajeno je u svijetu da vojna
mtntsterstve, iii njihove instltuclje,
izdeju glaslla se zeaecom razmatranja
sveukupne problemetike vointstve i
obrene domovine. Tekve potreba po-
javlla se danas i u nes, kad - radi
obrane Hrvatske I njezine demokre-
cije - radimo na ustrojstvu hrvatske
vojske, i to u posebno teskim ratnlm
okolnostlrne. Tosu i reztozt pokretenju
"Hrvetskoge vojnika ". Njegove je bitna
zadaca da bude promicatelj svijesti o
postojanju I vednosti i htvetske po-
vijesti i sadasnjice bivstvovanja i hr-
vetske ratne I vojne vjestine. Gia.silo
hrvatskoga vojntstv« mora preuzeti
uiogu proucevenje hrvatske retrie
povljesti koje je u razdoblju jugo-
slavenskoga zajednistva bilo zepo-
stavljeno, omeiovedeveno, pace I
potpuno porlcsno, radi prornicenje i
odgoja I ne to] sestevntct duhovnog
btc« hrvatskoga nerode.
Spoznaje o hrvetsko] vojnoj povljesti
stare su kol/ko l hrvatsko ime. Potjecu
jos lz pradomovine, iz lrana i Zakar-
patja. 0 hrvetskom vojnistvu i snazi
postoje mnoga svjedocenstve
dolaska u ovu dornovlnu izmedu
Drave, Duneve i Jadrana. Hrvetske je
bi/a u stelnom ratnom procijepu
izmedu Bizentinece i Franaka,Saracena
i Mlecana, Germana i Madara, Srba i
Buger«. Sacuvani su vjerodostojni
podaci iz vremena vledere brvetske
narodnedinastije, ocl Vlll do XI stoljeca:
knezova Ljudevita Posevskog i Borne,
Domagoja I Brenimire, kra/Ja Tomisle-
va, Petra Kresimira JV i Zvonimira. U
to doba Hrvatska je bf/a medu najjaclm
drieveme u ovom dljelu Europe 1 bas
zbog te vojne snage s Hrvetime su
nestojel! bit! u savezu gotovo svl narodi
s kojime su dolazl/1 u dodlr. Posebno je
zanimljiv podatak o hrvatskim
strazama u $fuzbl maurskih vledere,
u X stotiecu u Cordobi. 0 hrvetsko]
vojno] trediciji dalje svjedoct snedni
otpor mongolskom nadir an ju u Hrvet-
sku u Xlll stotjecu, te borbe s Mlecani-
ma za obrenu hrvetske obale, ell i
otporl samovolji pojedlnib vladara u
driavnoj zajednici s Macfarima. Hr-
vetsko vojno iskustvo osobito je doslo
do izrazaja u cetiristoljetnom hrvanf u
s turskim osvejecem, od XIV do XVl/l
stoljece, pa i u pros/om stoljecu,
Visedesetljetne hrvatske obrambene
llnije na Vrbasu, Uni, Koran/ i Kupl,
obrene Jajca, Beogrede, Morovica,
Kllsa, Krupe, Sigeta, Gvozdanskog,
Bihaca, Siska, Senja i drugih gradova -
nezeobllezni su biljezi u hrvatskoj ratnoj
i vojnoj, all i nacionalnoj povijesti. U
tom postupnom hrvatskom pov-
lacenju pred Jacim napadacem hr-
vatsko drzevno poarucie svedeno Je
na uskl po/as od Drave do jearene, na
"ostetke osreteke nekoc s/avnoga
Kraljevstva Hrvatske "i tek ce btti nesto
prosireno I doblt/ danasnjl oblik
polumjeseca u protuturskoj ofenzivl u
. XVJJ i XVlll srotjecu, Svijest
od nekedesnjem hrvatskom drzavnom
poaruqu Izrnedu Vrbasa I Une oduvet
ce se u nazivu Turske Hrvetske, koji se
za te krajeve upotrebtjeveo cak i na
zemljoplsnim kerterne sve do nasega
stoljece. Hrveti su sudje/ova/i i u mlt
pretvorenoj Kosovskoj bitkf (1389),
zetim u bitkeme kre] Nikopo/Ja ( 1396)
i Varne ( 1444). U Krbavskoj bitki ( 1493)
izglnuo te "cvljet hrvatskoga plemst-
va ". Poznete bltka kre] Siska ( 1593)
bi/a je, nekon bitke za Siget (1566) i
bitke kraj Lepanta (1571), Jedna od
prekretnica u eutopskorn retu za za-
ustevljenje turskog napredovanja.
onda kad su se Hrvati nasli razdvojeni
u vise driiev«, pod Mlecima, u rod tedk» Je cdivotvorenju
Hebsburskoj Monarhljl Ill u Turskom
Carstvu, mnogi hrvatski juneci lstlcell
,.·
su se retnldkom vjestinom I posti.
visoke, pa I najvise vojne i driavno
-uptavne p otozeie, U sluib,J
spomenutih dveju carstava, od XVI di
XIX stoljece, gotovo de nije bilo bltk
odBagdada do Rafne, od Lornberdl}
do Hoc/ma I Moskve u kojoj nls
sudjelovett i isticeli se i hrvetski vojnlcl.
Hrvatl SL/ posebno u srednjoj £uropl
stekli vojntcku slevu u trtdeseto-
godisniern retu, pa i drugima sve do
nepoleonovskib retove, usputdobivll
i ozlog/aseno lme plecenlke (pandurl
baruna Trenka i dr.).
U XIX stoljecu hrvetske vojska, pod
zepovjedntstvom bana Jelacica, po-
razila je u vise bitakfi medersku vojsku.
Hrvetske se tede bottle za svoju sa-
mostalnost I ujedinjenje hrvatskih ze-
malja protiv mederskog tmperijeitzme;
koji je pod ges/om cetrdesetosmaske
revoluclje prljetlo Hrvatskoj s velikom
Ugarskom od Karpata do Jadrana.
U prvom svjetskom retu Hrvati se
bore na retistime dlljem Europe, od
Tiro/a i Rajne, do Srbije I Albanlje,
o Karpata i Galicije u sestevu eustro-
ugerske vojske, elt u posebnim hr-
vatskim domobrensklm pukovnljam~.
Za ostvarenje vlestite drzave u okviru
[ugoslevenske ldeje, u Rusi/I Hrvatl
orgentztreju dobrovotjecke Jed/nice.
Ali tu ce pestt i prve irtve u sukobu
hrvatsklh juznoslavensklh iluzija s
vellkosrpsklm hegemonlzmom.
Povijest cesto stavlja narode u zdvoj-
ne sltuecije. U drugom svjetskorn rat!),
stjecejern okolnosti, Hrvatl su se nas/J
na dvije strene. Nakon propasti Jugo-
slevlje I 941. godine proglasena je,
pod okriljem si/a Osovlne, u okvlru
I "novog europskog poretke" - Neze-
visna Dria'va Hrvatska. Hrvetski na-
toga ell/a
sveukupnoge hrvetskoge politickog
zivot<11, ali se on nije mogao ostvaritl
\
u okv l ru Hitler-Mussolinijeva
fasistickog .pokrete u Europi. Zbog
'toga, nesuprot NDH, u Isto aobe, u
bkviru Titove antlfasistickog pertizen-
skog pokrete, stvarana je federalna
'driava Hrvatska u jugos/avenskoj za-
[edntc). Tako se Hrvetske na podetku II
svjetskog rata nas/a na streni osovin-
fkih Si/a f<o/eSU fzgublfe rat, afi na f<fa}U udara. A ta }NA bl/a Jene samo dog-
tog krvavog rata na strani pobjed-
hicl<e demokratskeantifasistic7<e koa-
licije. Razjedinjepi povljesnlm okol- na vojska
hostlma na dvlje suprotne strane,
fasistickoj i antifasistlckoj, Hrvati SU
se I pod razlicitim zastavama borili za
'fstvarenje naciona!nih prava, pa su
njihova junastva i podvizi, kao i ratna
nedje/a njihova i njihovih protivnika,
dosad prlkazanafednostrano iii u posve
lzoblicenom oblicju.
Kad je rijec o hrvatskoj povljesti
posebno valja ukazatf na cinjenicu da
Je za sve vrijeme postojanja jugo-
slavensl<e drzave sustavno bi/a zane-
marena hrvatskapomo,:ska tradlcija.
1-frvatska vojska danas · se stvara u
skocetnickih Odreda ubrzo SU fzras/e U
pravu jezgru hrv,:ftske vojske,. Danas,
ne samo Hrvatf, nego I drug/ gradanl
Republike Hrvatske, u sastavu Jedini-
ca ZNG-a i MUP:.a vode obrambeni rat
u neravnopravnoj borbi s .ve/lkosrp-
skom okupatorsk.om vojnom silom.
Hrvatskl gardisti i redarstvenici, kao
pripadnlci nove hrvatske vojske, vec
su svojlm }unastvom ispisall s/avne
stranice najnov/je hrvatske vojne po-
vJJes'ti.U obr;mi Vukovara, Vinkovaca
I Osl}eka, Pakraca I lfpika, Otocca,
Gospi~a i Dubrovnika, u zauzimanju'
mnoglh vojnih garnlzona i skladista
od Varazdina, Koprlvnice, Bjelovara,
Daruyara, Z,;1greba, Samobora do Za-
dra, Sibenika, Splita i Ploca - p/sane su
nove stranlce nase ratne povijestl.
Nejednaka borba 'u nametnutom ratu
ujedini/a je apsolutnu veclnu hrvat-
skoga naroda I gradana Hrvatske, bez
obzira na naci<;malno i vjersko podri-
jetlo, na pollticku opredljeljenost u
pros/ostl I sadasnjostl. U sastavlma
hNatskih obrambenih snaga bore se
hrvatsl<i /judi iz svlh krajeva, od Sla-
vonlje do Dalmacife, od like do Po-
dravine, od Banije do Bl/ogore, od
Medimur/a do Istre, od Hercegovine .
do .Zagorja, od Zagreba do Du-
, brovnika. U njima se nalaze i brojni
hrvatsf<i ise/jenicl koji su u tudinl, i
pod tudim zastavama, stekll vojnicko
iskustvo, a danas' se u domoviri,i bore
za ostvarenje visestoljetnoga hrvat-
skog nacioha/nog cilja - za potpuno
posebnim okolnostima, u jednom od suverenu i samostojnu hrvatsku
najpresudni/ih trenutaka hrvatske dTzaVU. I
pov/Jesti. Od uspostavedemokratske U stvaranju i opremanju naslh obram-
vlasti, pobjedom HDZ-a na prvim benih snaga moramo sv/adati nepre-
mostive teskoce, otimati oruije - u
s/obodnlm izborima s dljem ostvarenja
pune drzavne suverenostl I sa- pocetku golim rukama, a danas vee i ·
mostalnosti Hrvatske, bill smo ne- osvojenom tehnikom. Usprkos.veoma
prekidno suoceni s pogibelji vojnog nepovo/Jn,im ratnim i medunarqdnim
okolnostima, mi uspjesno izgraduje-
matski l<omunisticka vec i tehnicki mo svoju oruzanu sllu. Ona po svom
(poslije sovjetske) najbolje naoruza- ustroju, casni~kom kadru, moralt,1 i
u £uropl. Za obranu unutarnjem redu mora u svemu blti
demokratskog ustavnog poretka sta- nova, hrvatska vojska: spremn,;t I
jale su nam na raspolaganju samo sposobna da ispuni 'svetu duznost
redarstve'ne snage MUP-a, koje Je obrane slobode i terltorlja/nog inte-
takodertrebalo preoblikovatl. U danim grlteta Hrvatske.
okolnostima donio sam odfllku o Svakim d,;1nom, nase oruzane snage
stvaranju posebnih jedinica Zbora postaju jace, organiziranije i strucno
narodne garde za potrebe MUP-a, all osposob/Jenije. I nece procl dugo vre-
pod Ministarstvom obrane, s jasnlm mena, cemu mora pridonositi i ovaj
clljem stvaranja regularne hrvatske list, hrvatsf<e oruza'ne snage bit ce
voj~ke. (Tada jos zbog zakonskih ra- kadre protjerati okupatora lz ,svake
zlog,;1 nismo mogli lei lzravno na to). stope nase domovine Hrvatske.
Brigade ZNG-a u ovom nasem
obrambenom domovinskom ratu
protiv jugokomun,isticke armije i srp-
@'

GOJKO SUSAK:
BORITE<SE '' '
H. RABRO
1:.MUDRO!
()d osmog mjeseca prosle godine nasa.
Hrvatska izloiena Je bestljalnfm naf)<ldl-
ma jugos1c1-venske vojske I ve/ikosrpskih
okupatora kojl nisu prezali nl pred elm da
sruse hrv.:ttskudemokratsku vlast, de re-
zore Hrvatsku, setru hNatskl nadonalnl
duh Ina nasoj zemlji stvore veliku .Srbiju,
kada vet nisu mogll sacuvatl unltarlsticku
I hegemon/sticku Jugoslaviju. Nismo Im
to dopustlll i nlkad necemo. Bill smo
go/orukl, nenaoruiani, all svjesnl da Hr-
vatsku ne smijemo dati. Postupno smo
organizlrall gardu, s malo oruija koje smo
nabavljali ksko smo znali I mogfl. Bezocnl
I svekim danom sve razorn/JI napadl
agresora I terorista prisillll su nas da oa-
lucno JsustavnostvaramoHNatsku vojsku.
Uteme/Jenje Glavni stoier, utvrc1enje
sistem subord/naclje, pobo/Jsa/1 smo
naoruianje, opremljenost i borbenu
,,spremnost. I dalje se susretemo s'
teskocama, prvenstveno pr/ nabavl oru-
1.Ja' I opreme.
Europa vise ne moie zatvaratl ocl pred
zloc/nom kojl se odlgrava u njez/nu srcu.
Pltan/e Je dana prlznavan/a nase neo-
vlsnostl. Diplomatsko priznavanje Repu-
bllke Hrvatske nete rljesltl sve nase pro-
bleme. Zato se borimo i .borit celno se na
sve naclne, na bojlstu, na diplomatskom I
'infonnativnom planu, koliko god bude
potrebno.
~HNatskl vojnik" jos}e Jedan ob/fk nase
borbe za autentlcnl I /5,tlnltl prlkaz rata
protfv Hrvatske. Ovo Je, dlcnl hrvatski
vojn/d, vaseglasllo, to Je JosJedannapor
da zaokruilmo s/lku o zajednlcko/ nam
· borbi Z4 suverenu i slotxxlnu HNatsku.
Vojnlku S/avon/JImora znatl sto se dogac!a
u
na bo/lstlma Lid, Dalmaciji, na Baniji i
ostallm dljelovlma HNatske. Nakon rata, 11
slobodnoj neovisnoj driavi, "HNatskl
vojnlk" bit ce strµcni tjednlk kojl te
poduprijeti vojnu edukaciju.
General
Anton Tus,
I I. '\ ..
procelnik
Glavnog
stozera
' '
H~atske
volske:
ti.,.neral Anton Tus ne-
~~jbeno [e jedn.a od nal-
znacajnijih licnosti koje je
Hrvatska vojska i obrana
Hrvatske stekla. u protek-
lih sest tjedana. Bivsi ko-
mandant RV I PYO, dakle
elitnih jedlnica bivse JNA,
a sada procelnlk Glavnog
stozera Hrvatske vojske,
po mnogima znatno ce
doprinijeti profeslonallza-
clji hrvatske oruiane sile,
pred kojom sada ne stoje
samo obrambeni zadacl
nego i oslobadanje
okupiranih hrvatskih ten-
OvOO? ptigodom ie/im porudti svakom torija. General Tus roden
brvetskom borcu da sacuva vjeru, mudrost
[e 22. 11. 1931. godlne u
I zdrav rezum, /er ce ttme sacuvatl i vjeru Bribiru, drevnom gradlcu
u Htvetsku, onakvu kskvu ttebemo i za
Podvelebltskog primorja.
kekvu se bottmo, s/obodnu, svetu I neo- Nakon. rata, u kojern su-
vfsnu.Ml kaol<!s63nll vjemidne moiemo djeluje kao partlzan-kurlr,
prlhvat/tl da tnoremo nekoga ubltl, all I pohada uclteljsku skolu u
Bog nam nalaie da imemo pravo zastltl.tl
Kastvu i Krku. No, Antunu
svoj ilvot, ilvotsvoje ob/tel/I,a I Htvstsks:
je nasa obitelj. Zato se moremo borltl. To Tusu nlje bllo sudeno da
/e danas nasa osobne, domovlnska I bude ucltel]. nadjacalo je;
povijesna obveza. Borlte se hrebro, od- nagnuce za pilotsktm
pozivom. Kao pilot
lucno, a nadasve mudro, /er l Jedan
lzgubljen ilvot prevlse Je tesko pravdati lovacklh zrakoplova stekao .
[e. golemo letacko
I pred ljud(ma I pred Bogom. Ml bran/mo
lskustvo, pllotirajucl naj-
svoje I necemo odustatl dok okupetote ne
1 protjeramo s naslh vjekovnlh ognjlsta. suvrernenljlm borbenim
Krveiit cemo, ali pobjeda je nasal letjelicama, kao sto su
primjerice MIG 29 i ame-
~2'4(.(M1~
SIIUIU6 ~ 1/~
RU,S1·T;:CE'MO
zRAK·o:.P;L.OV:E
.I, ;D.
• ~ T I ll -
I
·.N· ·i .;A'··. ..
·~ f'..
' .
'
.
ZAGREil:a:M;!: L .' ,a ,. " · ~·, ·4 · •
saveznog sekretara za NO phodno da se formlraju su organizlrani na terltori-
rick! F-16. Najblizi Tusovl
objavlo svoju oruiane snage lzvan sa-
opciju jalno] osnovi, u svojlm
suradnici podsjecalu nas
kako [e generalov dolazak razrjesenja jugoslavenskestava MUP-a i da se defin- mjestima koja su bila prva
u Hrvatsku bio prljelomnl ira)u svl nivoi taktickog,
krlze, a to je.oruzana akciJa na udaru. Sasvim je bilo
trenutakza brojne Hrvate i operatlvnog i strategijskog
u cilju "paclfikaclje" Hrvat- loglcno da vlast u tim
ske. General Kadljevlc zapovljedanja. mJestima obnasa i vojne
gradane Hrvatske u JNA,
Dakle, uspostava zapovi-
nikad nije priznao hrvatsku funkcije, .organlzlra otpor
koji su, ial<ou informativnoj
jedanja po vertlkall bio je
vlast, stovise suspendlrao osvajacu. Opclnskl i
blokadi, lakse spoznali sto
prvi zadatak. Vrlo brzo
je' federal nu vlast stigavsl gradski krizni stabovi i
se to zapravo zblva u Hr-
vatskoj, a domovlnska cast tako do zavrsnog clna spoznali smo da reglo- nadalje su potrebnl, all na
vojnog puca. Shvattvs! danalne krizne stabovevalja sektoru opceobrambenlh
i gradanska duznost
[e Hrvatska Iztofena vo- zamijeniti operatlvnlm zadataka, dok bi njlhovo
nalagala irn [e da i oni za-
uzrn u svoje mjesto u vojnim zapovlednlstvtrna . mijesanje u oruianu bor-
jnoj agresijl, aktlvno sam
obran] Hrvatske. 0 gene- se ukljucio u obranu Hr- koja ce se bavltt iskljucivo bu bllo odlsta stetno . Bez
vatske. Predsjednik Re-· vojnom problematikom. krtznlh stabova nas kon-
ralu Tusu misljenja su
nepodijeljena, a zna to i publike i Vrhovni zapo- Krizni stabovi ostaJu cept obrane, kojl nuzno
neprijatel) - rijec je o.pra- vj ed n i k imenovao stozert
me civilne vlasti, ukljucujE: sve potencijale
vom strategu. · procelnlkorn provode najsire obram-
Glavnog drustva, ne bi blo dje-
stozera Hrvatske vojske. bene pripreme: vode re- lotvoran. Na regionalnom
* Gospodlne Tus, kao
procelnlk Glavnog * U kakvlm ste uvjetlma gr utno-m obi I izacijske pianu krlznl stab nlje usp-
ijevao odvojiti snage od
stoiera fbvatske voJske dosH · na celo Glavnog poslove I ozlvotvoruju
dosadnlste lntervJulranl. stoiera I kakvo ste stan- marertjatnc-tcgrsttcku svojih mjesta i zapovlje-
Hrvatska Javnostvas Je , Je nas11Jedlll7 podrsku vojske I gradana. datl snagama u prostoru
povratak prlhvatlla s Osvajackom pohodu Svako drugo rjesenje bilo regi)e. Zato .sam odmah
armije u pocetku okupac- bi nestrucno. 'po dolasku ustrojio opera-
neskrlvenlin oduse-
*.Kakos voJnoprofeslon- tlvne zone .i operatlvnl
vlJenJem: smatravas pro- ije Hrvatske suprotstavili
su se gradani hrvatskih alnog aspekta tumaclte stupanj zapovijedanja.
feslonallllm voJnlkom
sela i organi MUP-a RH. dosadasnJu ulogu krlznlh Funkciju zapovijedanja u
kakav Je HrvatskoJ ne-
dostaJao.Kada I kako Je Poznato je da su nase stabova? potpunosti je preuzelo
-Tesko je sad prlgovaratl, zapovjednlstvo zorie,'
doslo do vaseg ·tmeno- oruzane snage ,mogle
vanJaz.\ tu odgovomu I narastati sarno-u okvlrima Krizni stabovi ,odigrali su formlrano od profesional-
casnu duinost? MUP-a. Razvojem brigada pozltlvnu ulogu. Stvarala nih kadrova - casnika blvse
1
-21. rujna kadje slui.beno ZNG-~ i ukupnim na1ra- se Hrvatska vojska i to nl JNA, prlcu'(nih ·casnika I
stanjern obrambenlh sna- od cega. Domoljubl koji zapovjednlka stasallh od
objavljen rat Hrvatsko].
Tada je armijski vrh preko ga Hrvatske bilo je neo- su branili rodnu grudu bill boraca. Na najvlslm zapo-
i}

danima borbenih dje-
lovan]a, no moral jaca s
'vrernenorn i novim va-
trenirn krstenjlma. [edna-
ko tako i poticanjem
druieljublja medu vo-
jnicima.
* Nakon osnlvanJa brlga-
da dosll smo u sltuadJu
da trebamo ustroJltl vece
mobllne Jedlnlc.e koJe se
prema potrebl mo$U ko-
rlstltl tamo gdJe se vode
· najiesce I najJace borbe?
-lmamo takve sastave.
Operativne grupe tvore
udarnu snagu vojnog dijela
oruiane sile. To je elastic-
na kombinacija vojne sile i
opcenarodnog otpora.
vjedntcklm mjestima Borlmo se na vlastitoj terl-
pored Hrvata imamo torijl i u tome se ogleda
Slovenaca, Madara, Ceha, nasa prednost pred neprl-
Srba, Muslimana i Make- jateljem, koji [e klaslcnl
donaca. agresor. Time ornogucu-
* Dok se uspostavlja pro- jemo ostvarenje najpo-
feslonalna zapovjednlc- voljnijeg obllka oruiane
ka struktura lmamo borce borbe, kornblnaclju klaslc-
koJI uglavnom nlsu pro- noga vojnog djelovanja,
feslonald. Kakav Je nJl- partizanskog, gerllskog,
hov moral I kako se vrsl diverzantskog i narodnog
nJlhova profeslonallzacl- otpora. ·
Ja? • Govorllo se dugo o "su-
- Tu su problemi nernl- kobu ntskoglntenzlteta.,,
novni. U ratu koji nam je sto sad vise nlJe slucaJ,
nametnut stvaramo vojsku lako Jos nlssu upotrlJe-
ab ovo. Dakle, nemamo blJena sva sredstva nl s
vremena 'za duie af11'1Jske nl s nase strane.
pripreme. Zbog toga Ka,rav Je u tlm uvjettma
vatrena krsterua za neke uclnak naslh, a kakav
borce dolaze prerano. snaga agresora?
Opel moral [e visok, ielja - Za rat protiv svog naro-
za pobjedom velika, ali sve da, JNA se nije spremala.
kornponente ko]e uvjetu- On je suprotan njezinu
ju visoki borbeni moral, jos drustvenorn blcu, njezinoj
nisu dovoljno lzgradene. namjeni i povijesnoj ulozi.
Cesto su presudna ZatoseJNAi raspada.Ovaj
ponasanla vojnika i. casnika rat poveli su oni iz vrha
u prva dva-tri dana borbe JNA koji nisu shvatili iii nisu
kad SU bore! lzlozent sna- ieljeli shvatiti procese sto
fooj vatri neprijateljske vladaju u ovom dljelu svt-
artlljertje i rnlnobacaca. jeta. Armijska vrhuska
Sasvirn je izvjesno da se drzi da je povijesno
odredeni bro] vojnika ne odgovorna za ocuvanje
moie ukloplti u prvlm SFRJ i JNA, sto je tiplcna
dogmatska samoopsjena.
Ali izabrati rat protlv svo-
jih naroda kako bi postlgla
iracionalni ell], zlocin je
kojim je vrhuska lzravno
doprmtje!a raspadu
driave koju "branl" i ar-
mije kojom zapovljeda.
Poznato [e da sam se zala-
gao za promjene u armiji
uskladene "Sa promjena-
ma u drustvu , u pravcu
stvaranja samostalnlh I su-
verenih republlka i mo-
guclh saveza. No, to se
lzrodllo u nesto drugo.
Sada smo mi u sltuacl]l da
branlmo Hrvatsku od JA i
TO Srbije. Otkako [e ob-
javila rat Hrvatskoj, armija
je imala cilj da u prvih 20
dana rata porazi Hrvatsku.
Taj njezln ell] smo sprijeci-
li. Razbili smo glavne snage
koje je armlja imala u Hr-
vatsko], 5. vojnu oblast s
tr1 korpusa. Varazdlnskl
korpus potpuno smo ra-
zoruzall, Zagrebackl kor-
pus blokirali, a Rijecki kor-
pus neutrallzlrall. Bez tih
snaga potpuna okupacija
Hrvatske nlJemoguca. Sad
armija postavlja realniji
(memorandumski) cllj:
nastoji osvojiti teritorije
tzv. srpskib zema/Jau Hr-
vatskoj i stvoriti novl
driavnopravni okvlr unu-
tar kojega bi opet imala
dominirajucu ulogu. No,
procesi koji se odvijaju na
sirim ratnim pros tori mane
idu u prilog armijk Danas
Hrvat~ka vojska silovitim
protuofenzivnim dle-
Jovanjem vodi operacije
presijecanja i ci,scenja ne-
prlJateljskih okruzenla,
potlskujuci agresora od
fiktivnih zapadnih granica
tzv. Velike Srbije (Vlrovltt-
ca-Pakrac- Karlovac-Kar-
lobag). Osnovnl problem
okupatorske armije jest
ljudski faktor. Uvjeren sam
dasrpski narod, poglavito '
nlegov "cvljet", nece ici u
prljavl osvajackl rat. Bio bi
to dugotralnt, lscrpljujucl i
razarajucl rats ogromnim
ljudskim gubicima. Armija
ne moie pobljedltl nitl
vojno slomiti Hrvatsku, ali
odredena podrucja moie
dugo driati pod okupaci-
jom.
Zato Europa i svijet mora-
ju bid pripravni za , brzu
akclju koja ce dovesti do
mlra na svim naslm pod-
rucjima.
* Buducl da su Hrvatsk:e
voJne snage znacaJno
narasle, I da to vec ,traJe
odrecleno vrlJeme, a ve-
llk Je di<> Hrvatske oku-
plran Ill lz:ollran, moie II
se reel da Je tocan doJam
kako se hrvatske voJne
snage donekle usteiu od
odlucne I dugo naJavlJl-
vane ofenzlve?
- Pojam ofenzive i defen-
zlve u ovom ratu hije
kiaslcan pojam. Nismo mi
na jednoj stranl, iza [edne
linije, a oni tza druge.
Protivnik je imao snage na
cjelokupnom prostoru Hr-
vatske. To je citava 5. vo-
jna oblast, vojno-pomor-
ska oblast, s Knlnsklrn ko-
rpusom i 5. korpus RZ i
PZO ... pa to je velik dlo
t.#....J;lt'.~·~"
[ugoslavenske armije!
Znc;tci,nlje se mogla imati
linija koju bismo mi branlli,
povlacill se, pa onda isli u ·
napad. t,v'\i smo neprestano
bili u ofenzivno-defen-
zivnim akcijama. Moie se
smatrati defenzivom samo
na onim prostortma gdJe
su onl nadirali s teritorija
Srbije, BiH, Crne Gore.
Nasom smo ofenzlvom,
zapravo, razoruzall ill
blokirali glavne snage koje
su bile u Hrvatskoj i nepn-
[atel] je morao dovesti
druge snage da bi mogao
ostvariti svoje ciljeve. Ali,
o dosadasnjem lzostanku
vecth operaclja, o tome
moiemo govoriti. Bili
smo u operacljl, na de-
blokadi Vukovara,
Haskorn odlukom o nji~ I Vukovar nije sam u
primirju 13. listopada za-
ustavljena [e za operaclje,
va regija. Jedinice oko Vu-
kovara vezuju na , sebe
snage koje ga okruiuju.
Da nema snaine artiljeri-
Jskei druge podrske snag-
ama u Vul<.ovaru, bilo bi
slozenije stanje i zrtve bi
bile jos vece. Primirje nas
je tada onemogucilo da
zavrsimo operaciju
proboja i razqijemo okru-
zenje. No, to ce se postici,
iako se ondje borimo protiv
elitne gardijske divizije.
Posrijedi je velika koncen-
tracija i nasih l nepri-
jateljevih snaga na relatvno
uskom podrucju, ondje su
sukobljeni deseci tisuca
naorufanih vojnika, a
nama je prvi cilj unistiti
njihovu tehniku. Ondje je
vec unisteno vise od dvi-
je stptine razlicitih oklop-
nih sredstava sto se
pripremaju za proboj,
zavrsnu etapu u postizan-
j~ svog cilja, izlazak na
Seseljevu liniju u Slavo-
a vec smo se bortllu M~r- niji. "
lncima da ih v,ratlmo i da • Kollka Je sa~ snaga Hr-
uspostavtmo komunikaci- vatske voJske?
ju Vinkovci-Vukovar. - Hrvatska vojska pocela
• Kad smo vee ko'd Vuko- je od prvog covjeka koji se
vara, Javnost se ne- na svom pragu morao su-
prestano pita zasto se ne protstaviti agresiji, pa je
lzvede voJnl proboJ do narasla do veceg broja
heroJsklh branllaca, a operativnih sastava. To je
mogll smo procltatl I Iz- sad vec snaga koju valja
respektlrati, u kojoj imamo
[avu mlatf eg Jastreba
kako je lmao vellklh sve vidove oruzane sile: i
problema da stupl Ii vez.u ratnu momaricu, i ratno
s vama I zatrail pomoc? zrakoplovstvo, i pro-
- Vukovar je zaista grad tuzracnu obranu, i snaine
hero]. Nema mu premca, operativne grupacije ko-
to je vec poznato I cltavorn pnene ·vojske. Racunamo
svijetu. Cijena su mnoge Ii u odqosu snaga samo
irtve i razorenl grad. Na- vojne formac.ije, jasno je
[veca zasluga nepobjedl- da JA ima brojnu i 9sobito
vos ti uistinµ je u, tehnicku prevagu. Uk-
gradanima i borcima koji l'jucimo Ii citavu Hrvatsku I
su u Vukovaru. Svi smo uz obrambenu sposobnost
njezina naroda, tada ta
svojoj obrani. Za Vukovar armija nije u prednosti.
se bore svi oko njega, clta- Onoliko snaga koliko je JA
potrebno da bi prodrla na
jedno podruc]e, toliko Im
je jos potrebno da bi za-
d riali okupaclju zbog
teritorija, a to je moguce s
postojeclm snagama JA.
Zato razaraju potencijale
Hrvatske, jer ne mogu ih
osvojiti.
HrvatskaVojska raspolaie
s arttljertjsklm oklopnlm
jedinicama, dakako iz rat-
nog plijena. Unlstili smo
okupatoru vise stotina
oklopnih sredstava, vise
desetaka zrakoplova, i ne-
kollko brodova. Podsjetio
bih da su nase sriage na-
rasle u uvjetlma potpunog
embarga na uvoz oruzja, ,
te da smo to ostvarili samo
ratnim plljenom.
embargo drztm krajnjom
lnace,
nepravdom svljeta prema
Hrvatsko]. Treba bltt em-
barga, ali samo ako je
postignut ieljom svih, a
njega ne moze biti bez
odlaska JA s teritorija Re-
publlke Hrvatske.
* Budut:1 da je u HrvatskoJ
voJsd donedavna bllo
prlllcno lmproviztranJa,
kollko su za nJene.do-
sadasnJe uspJesne re-
zultate zasluinl tzv. .sa-
monlk/1 ratnlcl IpoJedln-
cl? Bllo [e mnogo takvlh
situacija kad je Jedan
snaian poledlnac odlucio
o sudbini napadnutlh
mjesta?
- Takvih je primjera u prvo]
fazl stasanja nase borbe
bilo mnogo, sto se pove-
zuje I s obranom , svoga
doma i rodnogagrada. Oni
su se lstaknull, borci su ih
zavoljell, gradani su ih za-
pazlll i ponosnl smo sto se
takvl sad nalaze na
mnogim zapovjedntcktm
mjestlma. Ocek1,.1jemoda
se i svi -ostalt ukljuce u
jedlnlce Hrvatske vojske.
* U poslJednJevrljeme
naJavlJuJese odlucuJuta
faza rata I predstoJeca
vellka ofenzlva neprl-
JatelJa?
- Da, radi se o pokusaju
z,aokruilvanja nekakve
nove [ugoslavlje, Velike
Srblje. Pokusat ce se za-
uzetl neka nasa podrucia,
p cemu sam vec govorto,
a i svima je to poznato.
Ocekujern da Hrvatska u
, cjelini ima snage da se
suprotstavl ostvarenju
takva cilja. Ofenzivnim
operadJama Hrvatske vo-
jske moramo sprljecltl za-
okruztvanje terltorija koje
okupator feli osvojiti. To
se odnosl ne samo na is-
tocnu Stavoniju nego i na
Baniju, Liku i Dalmaciju.
Pred nama je ta zavrsna
faza u kojoj sad, .lduclh
desetak · dana, treba datl
maksimum.'· Glavni udari
bit ce na Slavonlju, ovdje
okupator trail siri pros-
tor, potom na podrucja
Korduna, Banije i Like, i na
one predjele Dalmacije
gdje neprijatelj ieli pro- ·
drijeti dalje. Moramo biti
svjesni dace iducih dana
nastatl zamah ratnih ope-
racija, i podlcl sve snage
Hrvatske na obranu i
sprecavan]e postlzanja
ciljeva neprijatelja.
* PredvldaJuII se nova
razaranJa hrvatsklh gra-
dova, Je II lzravno ugro-
zen Zagreb?
- Apsolutno. Ono stone
maze u neposrednom
dodiru . u borbi, osvaja-
njem, protivnlk pokusava
dobltl razaranjem, avijacl-
jom, raketnlm sustavima,
, rata Hrvatsku vojsku treba
artiljerijom i s brodova,
ieli razoritl vitalne objekte
u Hrvatskoj i njene glavne
komunlkaclje, kako bi
sprijecio zivot u Lijepoj
Naso] .I dosad mu je cllj
bio rusltl, a sad ce to biti
jos vise. Ne frontalno,
nego rusen]e stratesklh
ciljeva. Buducl da [e.takvtm
napadajlma lzlozen i Za-
greb, na napad zrakoplo-
vima nasa ce protuzracna
obrana snaino odgovorl-
ti. Ne mogu jamclti da ce
obrana biti stopostotna, no
rusit cemo avlone i lznad
Zagreba (dosad smo se
ustezali), bez obzira na
mogucnost da obaranjem
nad gradom budu uclnjene
stete. Kako sam vec is-
taknuo, Hrvatska se osim
na vojnu, s pravom oslanja
na politicku i dlplomatsku
opclju. No, ova] agresor
postuje samo opciju stte i
tako mu mora odgovorlti I
Hrvatska i svijet.
* NajposllJe,kakvu vldlte
Hrvatsku voJsku I vas
osobno nakon rata?
- Na kraju zelim potpun
uspjeh nasern listu I dateske, stotine tisuca Hr- svoje' spasenje skelama i
ocekujem da ce tjednlk
"Hrvatskl vojnlk" znacajno
pridonositi jacanju obrane
Republike Hrvatske. Nakon
organlzirati tako da njen
manji operativni dlo budu
profesionalno organi-
zlrane, obucene i tehnlckl
suvremeno opremljene
jedlnlce i zapovledntstvo
svth rodova oruianih
snaga, u skladu s mo-
gucnostlrna :zemlje i pri-
jetnje okruzenla. Njen
vecl dlo neka tvore ratni
sastavi koji ce se prlpre-
mati kraclm regrutnim
staiem vojnih obveznlka
i povremenim uviezba-
vanjem.
U ovim ratnim
vremenima
skele su postale
strateski gdje [e okupatorska clzma
zapr'iJetllada zgazl I unistl
dragocjena sve sto su stoljeclmastvarati
cestlti ljudi, rljeke hrvqtskih
sredstva, ne gradana morale su
samoza spasavatigoli iivot. U tom
stradan)u ne samo hrvat-
potrebe civilnog skog pucanstva nego i svlh
dijela drustva · gradana kojl Hrvatsku os-
jecaju svojorn.dornovlnom,
nego i ~ojnih donji dlo Pokuplja i stsackt
dio Posavine ostat ce zlat-
snaga nim slovima upisani u povl-
[esne anale spasa prog-
nanih.
Pred najezdom barba~sl<ih 0 stradanju i tragediji go-
i pljackaskih hordi vellko- tovo istov)etnu istinu gov-
srpsklh terorista, potpo- ore mlestant sela Prekopa,
Klhatac, Donji I Gorri]!
mogn uti h rusilackim
Vtdusevac, zahvaljujucl
djelovanjem jugosol-
Nebojanu. I ne samo za Ne iale zbog uloienih
vata moralo Je napustiti ljudima koji su ta rijecna
iitelje, Pokuplja nego i za sredstava, [er se upravo u
svoje domove i sela, svoju plovlla sacuvall od pro-
pucanstvo posavsklh sela sadasnjlm tesklrn trenuci-
rodnu grudu na kojo] padanja. Kolone protjera-
slsackog podrucla skele su ma ona vracaju sa zlatnlm
stoljectma imaju svoje korl- nlka s rodnih ognjlsta nasle
kamatama. Za iltelje
bile glavna prometna veza
jene. u traglcnom egzodu- su se na sigurnom tek kad
s tdrugom stranom rijecne desnlh obala Kupe i Save
su hrvatskog iivlja od lloka su presle . rijeku Kupu na
obale i sa svijetom. U ovim skele SU Se potvrdlle kao
pa do Dubrovnlka, svom skelskim prljelazima u
ratnlrn vremenlma skele su veorna korlsno ratno sred- .
duiinom hrvatske zemlje Pokupskorn, Letovanlcu i stvo, a njlhovu znacalnu
postale strateskl dragocje-
na sredstva, ne samo za ulogu/u ukupnom obram-
potrebe clvilnog dljela benom sustavu potvrduju i
drustya nego i vojnih sna- nadf ezria rukovodstva
ga. Zalosna je cinjenlca, Opclne i Republlke, Vjeru-
kaiu svi oni koji su skela- Juc\ u pomoc sire zaled-
ma dosll do slobode, da .;nice, prognani Hrvati na-
daju se brzom povratku na
prijasnja drusrvena zajed-
nica ovim pokretnim mos- rodna ognJista na desne
tovima nije poklanjala bas obale Kµr;,e I Save, te u ob-
nikakvu pozornost. Nije se navljanje i lzgradnju novih
naslo novca u opcinsklrn skela I skelskih prllaza,
biagajnama, pa su se
mjestani sami brinuli Ore-
konstrukci]l i odriavanju.

9.,o_dinama
filadriog
l godinama u doba
rata, kljucnl arguments
Zapada suocenog s opasnoscu s
lstoka jest: mlr se moze oslguratl
samo snagom. Drugim rljec,ma,
od orufane prijetnje protlvnog
tabora ne moie se obraniti ni mi-
rotvornlm 'mitinzima nl razo-
rufanjem, nego uvjertltvoscu mo-
guceg orufanog protuudara koji
ce obeshrabrltl bilo ciju iel]u za
osvajanjem. Zapad je tijekom
gotovo polustoljetnog hladnog rata
I medublokqvske podjele dokazao
da oruzje ne mora sluzltl samo
ratu, nego i miru: u tom razdoblju,
sa Zapada n1Jekrenula nl Jedna
agresija protiv lstoka, dok se
naprotlv, s lstoka, u doba Stalji-
novevladavine pa i kasnlje, Zapadu
neprekldno prijetilo vojritrn ,
pollttcklm, a najcesce kornblnlra-
nlm vojno-polttlcklm prltlscima.
JeIi Zapad zaboravio to iskustvo iii
drzi da ono nlje "rpba za lzvoz"? U
trenutku kad se raspadaju posljed-
nje reatsocijaltsttcke rvorevtne,
SSSRiSFRJ,pollttcklm nasljednici-
ma tth propalih dri.ava Zapad
oklijeva priznati pravo na samo-
obranu, zaboravljajucl da je "rnir
kroz snagu" bk> upr~vo zapadnl
argument. Na ovom nasem pros-
toru Zapad je nametnuo potpunu
zabranu (embargo) uvoza oruzja,
zanernarujucl da ta zabrana ne
' pogada jednako one koji uopce
nlsulmalt oruzja (a to su drzave-
sljednice propale SFRJ, rriedu njima
i Hrvatska) i one l<.ojlsu vec bUI
naoruiani do zuba, to jest "Jugo-
slavensku narodnu .armqu".' Tek
kada se uvidjelo da takvo formalis-
tlcko shvacanje vodl izjednaca-
vanju napadaca i njegovih irtava,
da samo potlce "JNA" na razmah
terortsttckth orufanih nap ada:
protiv slabije naoruzanog iii pot-
puno nenaorufanog pucanstva,
shvatila se rnanjkavost opcth i
jednako vazecth formula kako za
zrtve tako i za napadace. Hrvatska
r-r".
· ·
,.
1~ ,' . • •
, ',. 'c
Bastinicima propalih driava Zapad· ~
zaboravljajuci svoje argumente - oklijeva
priznati pravo na . obranu
feli samo rnlr, all ga ne moie
osigurati drugacije do Ii snagom,
spremnoscu I sposobnoscu da se
brani. "Mir kroz snagu" i danas [e
ponegdje valJana formula, koliko
god su se vremena hladnog rata i
istocno-zapadnih sukobl)avanja
promijenlla.
Zapad to sporo shvaca, pa ako ga
Je iskustvo SFRJ naposljetku poucllo
tko prljeti miru a tko ga fell sacu-
van, makar I uvjertjlvosdu oruz]a,
sada se ista duhovna tromost lska-
zuje na primjeru SSSR- posestrime
SFRJ,gdje se ponavljaju lstl, ovdje
vec dobro poznati fenomeni: ras-
pad brvs e ' unltarne driavne
strukture, osamostaljivanje ne-
kadasnjlh socljalisticklh republika
potaknuto snafnim nacionalnim
nabojlma, pokusa]! donedavnih
vlastodrfaca da "spasu sto se
spasltl da~e".
Zanlmljivo: na prlmjeru Ukrajine,
druge po vafnosti sovjetske re-
publike, sa Zapada se cuju lste one
isprazne fraze koje su jos done-
davno pratlle hrvatska stremljenja
ka nezavlsnostl, pa I argumente
kako Hrvatskoj oruije nije potreb-
no da bl lkome prijetila, nego tekza
obranu od prijetnji protiv vlastite
slobode. Ukrajincl su "separatlstl"
(ntsmo Ii to vec slusalt na vlastiti
racun?), izlazak Ukrajine lz,
preztvjele sovjetske zajednice [e
"neustavan", pa i "pogtbeljan", a Saveza, koje su smjestene na pod-
felja Ukrajine da vlastitim
orufanim snagama branl (samo)
vlastitu slobodu ocjenjuje se
takoder kao pokusa] "prlvatlzacl-
[e" (otkad je Zapadu privatno
vtasnlstvo grljeh?), takoder kao
"neustavna'' (ali za koga?) odluka,
pa cak l kao dokaz rasipnosti ... sfo
bi, ipak, valjalo prepustiti na odluku
samim Ukrajincima.
U pozadini svega je nedavni zak-
ljucak ukrajlnskog parlamenta o
uspostavi vlastitih orufanlh snaga
sa pribllfno 400.000 vojnlka (u
vojsci, zrakoplovstvu i mornarici)
te Nacionalne garde od 30.000
oruznlka, Za drzavu sa 52 rnlliju-
na drzavljana to nlje mnogo, pal
kad se usporedi s orufanim snag-
ama Francuske koja ima priblli.no
jednako brojno p uca ns rvo i
oruzane snage sa 466.000 prl-
padnika. Da nlje posri)edl nlkakva
rastrosnost, potvrduje i partarnen-
tarna odluka da Ukrajlna ubuduce
trost na orufane snage 2,8 posto
godisnjeg budzeta - sto nlposto
nije mnogo aim se usporedt s voj-
nlrn IZ:daclma zapadnih drzava. A
da UkraJlna ne kani nikome prijetltl
nltl ikoganapadati, potvrduje par-
lamentarni zakljucak o "nacetu
neutralnosti" kao temelju buduce
djelatnostt ukrajinske drzave ,
"Povljesne se promjene ne mogu
zaustavltl", lzjavio je ovlh dana
ukrajlnskl mlnlstar obrane u Kljevu,
"pa [e \toga nelzbjezno da slo-
bodna Ukrajlna Ima I vlastite
orufane snage". ,
Ono cega se Zapad najvise prlbo-
[avao, bila [e sudbina golemlh nuk-
learnih snaga btvseg Sovjetskog
rucja · sada nezavlsnlh republika.
Ako se Zapad jedva jedvice spo-
razumlo sa Sovjetsklm Savezom o
uzajamnom nadzoru nukJearnog
oruz]a, nece II to sada pastl u
vodu, aopasnost nuklearnlh ratova
uvlsestrucitl se razrnjerrro broju
osamostaljenih sovjetskih republl-
ka? Strahovanja su blla razloi.na,
no Ukrajina se ubrzo potrudila da ih
ukloni l tako izbije jedan od najjacih
argumenata svjetskih mocntka
protiv osamostaljlvanja. Ukrajinski
je parlament potkraj Jlstopada pri-
hvatlo da centralnj sovjetski organi
(ako ih Jos bude) mogu nadzlratt
skladtsta nuklearnog oruzja na
ukrajlnskorn terltorlju, all uz prave>'
veta Ukrajine na njlhovu uporabu.
Ukra)lna se takoder obvezala na
uvaiavanje odredaba arnerlcko-
sovjetskog ugovora o smanjenju
strategijskog nuklearnog orufja
(START), a pripravna je povesti
pregovore o unistenju nuklearnog
orui.ja pod medunarodnim nad-
zorom na svome teritorlju. ''
Zatrvaljujucl razurnrio] i argu-
mentirahoj politici kakvu vodi
Ukrajlna, a jamacno l oslobadanJu
od vlastitih uvriJezenih predrasu-
da, Zapad ce vjerojatno shvatitl - i
uvailtil - neizbjefnost promjena
u SSSR,kao sto Je nakon poprillcryo
dugog krzmanJa shvatlo i ono sto
je nelzbjezno u btvso] SFRJ.
11Wt,. ~ ';ddhu.
OTONUCE· SRPSKE
. t:1v11.:·1iACIJE
U . "CRNU RUPll"
~ektolitrl tinte, mllijunl novinskih strsntce,radljsklh I TV-mlnutapotrosnl
su u pokusajlma tumacenja i razumijevanja potonuce srpske clvilizac/Jeu
"(emurupu ") izven civlllzacljsklh prostate prethlstor/JeI historlje. I nista se
nije postiglo, )er Je to b/lo nemoguce. Nemoguce Je suvremenim
kategorljamazapadnecivilizacije, pemecu koja funkcionlrana nean blizek
21. stoljecu, objasnlti tnesekrhrvatsklh stanovnika Daija,gacanje srpskog
episkopa po njihovoj krvl koja se Jos pusila I posvecenje tekve "(srpske,
krveve, zemlje"), Nemoguce je objesnlti kako Ju se hrvatsklm mrtvlm
zarobl}enlclma njfhove ocl lz ocnlh dyplji, pomocu node, presell/e u
ieludac. Nespoznat/jiva je Struga, Cetekovc/, Petrlnja, Vukovar, Du-
brovnik, Zadar... SveJe to izvan ovog svljeta.
Pltall smo se nebrofeno puta o svemu tome, upomoc zvali sve Freudove
ovog svijeta I uglavnom do nicega nlsmo dos/I. Sve, u povijestl I
pretpovijesti, poznate agreslje imaju neku svoju Joglku, neka svoja
pravlla, neki svoj "(CNenlkriz"), neko svoje oblcajno I "(meaunarodno")
ratno pravo - sve, oslm ove. ,
Objelodanjeni di/ srpske agresije Je osvajanje nesrpsklh terltorlja, po
prostoru blvse SFR/(svlh, a I sire), pljacka tudfh prolzvedenih i prirodnih
bogatstava te stvaranfe srpskog robl)a. /defe tesko shvatljlve oslm po
tome sto su u odnosu na suvremenost u zaostatku Jednu od dv/Je
sv)etlosnegodlne. ' .~
Nerazumljiva Je i metoda srpskog agresora. ]er, svl drug/ napadaci u
pravi/u, osim "(nuinlh ") razaranja nastallh tek zbog slaman)a otpora
zem/Je-irtve, nastoje da se gospodarska i druga bogatstva sacuvafu,rad/
pljacke all I buduce eksplootac/Je.Sllcno Je I sa /Judsklm resursima.
Veonom se ne unistavaju drug/ stanovnici zeml}e-zrtve do Ii vojnlc/ I
i'zrazitipol/tick/ predstavnlci bivse vlasti. Civi/1ostaju posteaeni upravo
zato d,3 bl mogll bit/ buducl robovl, aps~lutnog ill kakvog drugog
''{demokraticnijeg") robovskog statusa. No srpska agresorskametoda se
pokazuje drugacljom, daieko okrutnijom od onog sto uopce podrazu-
mijevamo pod okrutnoscu. Ona Je u sebl Jednostavno oagomlla/a sva
/atentna zla ovog iii onog svijeta: genocld (Da/j, Struga, Cetverkovci, J/ok
I nebrojenadruga nase/Ja), maroderskup/Jackukojih Jebezbroj, unistavanje
korljena civJl/zacije J kulture (Dubrovnik, Zadar...) hrvatskog naroda,
ekocid, npr. suma oko Dubrovnlka I drugdje, un/stavanje zivotlnjskog
svijeta (domace i divlje zivotin}e) te ubijanfai mrcvarenje Boga u Hrvata,
razaran/e,mlnlranje I sravnjlvanje sa zem/Jomnjegovih crkava, sotoniza~
ciju njegovih vjerskih poglavara - sve do Svetog Oca Pap,e.
Kud cetnlcka vojska proile ostaje Mjesecev pejzai, nema vise ni
"(hrvatske") macke nl mlsa, muhama su spaijena krila, pauci sprieni u
vlastltoj mrezi. Drugo, dolsta predugo, tesko se prihva6alo Jedino
moguce objasnjenfe, vaiece barem dotie dok zapadna civlilzaclje ne
pronaae nove kategor/Je, ovog potomica srpstva u povijesnu "(emu
rupu"), a onda Je sv~ objasnlo general UzelacJednom Jedlnom svojom
naredbom, u odnusu na druge n}egove naredbe cak.l llberalnom: Naredio
general Uzelac da se ne smlju oglasavati zvona Crkve u Hrvatal I sadaJe,
formalno, sve Jasno: hrvatsk/m I druglm nesrpsklm zemljama marsiraju
sotonini srpski eskadroni smrtl. Naprljed su tenkovl rigldne var/Jante
komunizma pom/Jesanes fasizmom, u sredinl mrtvacke ogu/Jeneglave
a fza diakave spodobe u cmom.
Ova} rat protiv Hrvatske doblo je sve konture I antlkato/lckog vjerskog
rata. Uostalom SK - Pokret za Jpgoslavi}uJe osnovan na dan kad vellka
vec/na Hrvata slavl Krlstovo roilenje.

Dosadainji vojni uspjesi te coca
tradicija naseg pomorstva i ..
postojeci resursi .:. ·tnanstveni,
Jjudski, materijaln'i i prostorni -
mocan su temelj Hrvatske ratne
momcuice
1{, vrijeme kada se hrvatski
narod i gradani Republike Hr-
vatske bore za suverenitet, ne-
ovlsnost i teritori jal nu cjelovitost
svojedriave moieses pravom
reel da je golem doprinos toj
zajedoickoj borbl dao narod
njena priobalnog, obalnog i
otocnog dijela.
Bez obzlra na uvjete, koji su u
svakorn pogledu sloieni i teski,
tajje narod svojom odlucno,s<'.'.u,
organlzlranoscu. a posebno
spremnoscu u obrani suverent-
teta, neovisnosti i teritorijalne
cjelovitosti, lskazao domovin-
ski duh, moraine vrijednosti I
nadasve sposobnost da branl,
obrani i ocuva taJ prostor I os-
taoe svoj oa svome.
Spreman Jena irtve i razaranja,
all ne odstupa i nece odstupiti
od svoga doma, svojih sela,
gradova i Iuka, svojlh otoka i
mora.
Sva povllesna iskustva glede
takvih lnteresa i uzvlsenlh cilJeva
jednog naroda I gradana jedne
zemlje, spremnih i odlucnlh za
obranu domovine, svjedoce da
je uvijek pobjedlvao, Tako ce
biti I ovaj put, uvjereo sam -
uskoro,
Postoje mnogi primjeri visokog
stupnja samoorganiziranja i
hrabrostl, snainog otpora ra-
zllcltlrn obllclrna agrestje i
ugrozavanla ljudske, pravne,
gospodarske i terltorfjalne
samobltoosti. lz dana u dan J<\ca
obrambena sposobnost Hrvat-
ske vojske u svakorn pogledu i
na sirokoj osnovi angaiiranja
cjelokupnog na1oda. sto je
pouzdano jamstvo za pobjedu i
ostvarenje vlastite suverenosti
na obali, moru i otoclrna.
Na tome se prostoru stvara Hr-
vatska ratna mornarica (HRM)
kao dlo Oruianih sila Republike
Hrvatske. Glede toga, postav-
ljene su osnove i vec vldljlve
pretpostavke, sto u svezi s
opcorn tradlcljom naseg po-
morstva i postojeclh resursa -
ljudskih, materljalnih, znan-
stvenlh i prostomih - ost-
guravaju odgovarajucu kon-
cepciju razvoja Hrvatske ratne
mornarice.
Osnovnl smjer razvoja takva
koncepta, pa prema tome I
snaga HRM, predstavljao bi
aogaiiranje svih dijelova i
cimbenika koji koriste mora,
obalu i otoke za svoju djelatnost,
a mogu i tnoraju biti organlzlranl
u razllcltlrn obllclma obraoe,
Zc\\Stite i kontrole toga dijela
hrvatskog prostora. ,
U ovom je momentu znacajan
visok stupanj organiziranosti i
jedinstva u obrani suvereniteta,
neovisnosti I teritorijalne qelo-
vltosti Republike Hrvatske, za
sto su hrvatski narod i gradanl
Hrvatske vlsoko ,motivirani te
odlucni i, sposobni odbiti i slo-
rnltl agresllu.
GENERAL :JOSIP IGNAC:
,S,.- - -
-
)TE'T~;
) _l-'. ~ DCN:0) ORUZJJE
U pravednom ostobodtteckom ratu nestm vojnlc/ma
ne nedostaje morale, elt Jaeanjem reda i discipline
uveliko cerno nadomjestlti i nesu tehnicku inferiornost
u borbi protiv agresorske ]A i cetnickih ekstremlsta.
Dok Hrvatska vodi oslobodtlecki rat, istodobno u bor-
bama protlv agresorske ]NA i srpskih ekstremtste stvere
se hrvetske vojske, koja svekirn danom poprima ksre-
kier suvtemene arm/je. Krajnji je cilj izgredtt! vojsku,
koja ce po svom ustrojstvu i unuternjem f?,lcu bit/ na
rezini suvremenih zepednth armija I najmodernijeg
s(upnja vojntcke mlsll. To ne znacl bukvelno kopiranje
nekih vodeclh europskih srmiie, vec ce se koristiti
njihove pozitivne tskustve u stvaranju oruzenth snaga
za obrenu domovine. U tom smislu vec sad se u
prtpedntks: hrvatskih postrojbi razvija vojn/cka siege,
odnosno sustev stttkme subordinecije. Time Se OSi-
gurava potpune operetivnost i efikasnost Hrvetske vo-
Jske,fl ponajprlje obrene i L.'JStita
cjel<ivitosti i suvetinltete
dr.iftve, te zesttt« ustavnog poretke.
Uostalom, kako tsttce [osip Ignec, genere! u Glavnom
stozeru Hrvatske vojske, o tome postoje jasni stevovi
na osnovl opcih opredje/Jenja htvetskog Vrhovnistva.
Susttn« Je da ce sveki vojnik u Hrvetsko] vojsci, stverno
a ne semo formalno, biti tretiran kao covjel< sa svim
manama I vr/inama. lstodobno, u svekom noveku,
easniku, docesntku (pricuvnom i djelatnom) rezvttet ce
se uvjerenje i svijest o nuznostt subordtnectje, odnosno
o osobnom doprinosu u ostverenju postevljene zedec«.
- U rezvijenju stege nece se, keo u btvso] }NA, teiiti
potcln/enostl ttcnostt - napomlnje general lgnec. - Vee
semim njegovanjem discipline u .strojevoj obucl te
voiske, teil/o se covjeka pretvortti u stroj ko]l ne mlsll.
Nestm program/ma edekvetnlje cemo tzrezttt sustinu
obuke vojntke, te potrebu za disc/plinom I redom, sto
je veoma znaeajno1u ukupnoj 'spremnosti postrojbi za
obrenu I zastitu od bllo ko}e ugroienosti. Prtmjerlce, u
bivso] ]NA, vojnik je drzevnu zastavu pozdrevljeo
samo u stavu "mlrno ", a oflcir i pozdravom rukom. Mi
cemo vojnike i easnike u tome izjednaciti, jer je driavna
zastava .za obojicu sirnbol nase opstojnosti i driavnostl.
U nedostatku zekonskib eket« i previle s/uibe, Giavni
stozer svojom je zepovtjesau obznenio privremenl
Sludbavnlk Hrvetske vojske, kojl su dobi/e sve posttoj-
be. Tim osnovnim dokumentom regulirent su odnosi i
opbodenje 'u postrojbems, dakle i nelzbjeina stege.
Prema misljenju genera/a Ignece, u Hrvatskoj vojsci
vjerojatno nece bitl vojnog sude, vec semo vojno-
disciplinski suaovi, koji su u keznenom smislu mnogo
b/azi, a vec SU ustrojeni na rezini operetivnib zone i pr/
G/avnom stoieru za prtstepske postrojbe. Dakle, posla
je mnogo, jer lstodobno se mobllizlre i stvara vojska i
I
~ "'
preve prvl proptsi, sto ce pridoni}eti boljoj organizaciji
Hrvetske vojske i jaeanju svijesti njenih pripednlke.
- U trenutnoj operetvno-stretegifskoj situeciji u kojoj
oruzene snage Hrvetske iz tzv. defenzive na bojist,u sve
vise preuzimeiu inicfjativu I poclnju ofenzlvnlm
djelovanjem u cilju oslobodenja privremenozaposjed-
nutoga hrl'latskog teritorija, stega Jeznacajan clmbenlk
u nadomjestanju nedostataka neklh materijalnlh resursa
u vocfenju nase pravedne oruL1ne borbe. Usto, nasi
/Judi su odlucni, odnosno svaki vojnik I easnil< imaju
razvljen osjecaj odgovomosfi. Znaju da nemamo do-
voljno nekih sredstava u.borbu, pa ono sto imamo,
uporablju}emp racionalno i dlscip/inirano.
'il'rema vizuri genera/a lgnaca komandir.anjepostrojbarha1
njihovo vocTenjesv~ je kvalitetnlje, a/i u nekim mjestima,
zbog lokalnih interesa, javljaju se odrecTenlproblemi, kao
stoje -obrana ui.eg zavlaija. Toje znaaifkaperioda tJ kojem
su krizni stabovi u obranl HNatske imali vodecu ulogu.
- /ako to nije rasirena pojava. ipak u sadasnjim postro-
Jbama Hrvatske vojske, kao uostalom i u svim vojskc1ma
i ratovlma - ima krsenja stege, neprovoden/a subordi-
nacije. pa i nare_dbi, sto moie biti nasa tragedija -
rc1Zmlsljageneral lgnac. - Z/;>ogtoga u daljnjem stvar-
anju postrojbi valja utvrditi zasto je doslo do tih nega-
tivnih pojava, te isticati motive Zd jacu stegu, 'koja ce
kompenzirati ono sto u ovom trenutku nemamo i ko}a
ce u ljudi jos vise razvijati domdljubnu svijest. Veesmo
formlrali organe i instltucije s ovlascenjem po uzoru na
sve mo<lerne armije. Tuje, meau ostalim, vojna polic/ja,
koja ce spreeavatf samovolju pojecJinca, J:.rlmip,;1/ ali i
razne zloporabe. Jpak, u odnosu na b/vsu ]NA, bit cemo
origlnalnlji, modemiji i dosljedniji. Uz easnlkeI docasnfke,
koji ce se bavitl.stegom, uprostorijama ce bit/ I pslholo-
zi, pa i svecenici. Oni ce se baviti problem/ma mladih
/Judi u nasoj vojsci, dosljedriim borcima za mladu
hrvatsku demokratiju.
Stega Je faktor koji uveliko nadomjesta nasu tehnicku
lnferiornhst tJ borbi protiv agresorske jugovojske i cet-
nickih jedinica, naglasav~ general lgnac.
- Jzvor vojnicke ·stege mora biti u samoprljegornom
izvrsen}u svakog zadatka za, domovlnu, sto je mocna
pokretacka snaga svakoj postrojbi, a u}edno i odgovor
svakom vojniku zasto se bori, zasto Ide u napctd, 245to
mora leiati u blatnjavom zaklonu, iii bit/ izloien bom-
bardiranju'itd. U Hrvatskdj vojsc/ stega ne'ee biti toliko
kruta kao u bivsoj ]NA. Navest C:eTTJo samo da je
Slu.ibovniku Glavnog stozera mnogo toga pri(agode(lo
potrebi i .i.elji mladih ljudi. Prije donosenja tog propisa,
test/ran/ su gardistl. Vidjelo se da vecina mladih ratnlka
po iz/as~u u grad ne nosi kape, pa je udovoljeno
.' r' .. ~
'nJihovoj ielji I sankcionirano propisima. Uostalom, slicr,o
/e i u drugim modernim armijama.
Nadalje, Sluibovnikom Glavnog stozera predvidene su
ostre mjere za sve izgrede I /spade; izric/to stoji da
gard/st, easnik iii doeasnik ne smije uznemit:avati ljude,
remetiti javni red i mir, z/oupotrijebiti oruzje. Doi< traje
rat,,ako nlje na duinostl, svatl<o od njih u gradu moie
nos/ti samo pistolj, ako je njime zacfu.ien. Moram ovdje
upozoriti da unlformiranl pojedinci ko}J su se u neklm
gradovima ruzno ponasali, nisu bili clanovi Zbora narodne
garde. Oni su u raznim buticima kupill uniforme sllcne
gardijskim, pa su gradani stek/i pogresan dojam. Osim
toga, /spade u odori cinile SU i paravojne formacije, kao
I
sto su tzv. Crne beretke. Njima je ponu<Jeno da uau u
sastav•Hrvatske Vojske, ali ne kao cjelina, odnosno pqs-,.
trojbe, vec pojedinacno (nekl su to prihvatili) i da se
podrede pravlllma HV. U bliskoj buducnostl MUP i HV
moratce te i s/Jcneformacije dovesti u red I onemoguciti
Im dje/ovanje. ,
'Jako su to dolsta bili u,samljen; s/ucajevi, javnosti je
poznato da su neke postrojbe gardista napusta/e poloiaje
na bojistu, sto je krajnja nedisciplina, iii predznye receno
- izdaja. Po misljenju generalalgnaca do toga je, uglavnom,
dolazilo zbog slabe psihofizicke i vojnostrucne pripreme.,
Osim toga, pod obrazinom dobrovoljaca za bojiste cesto
SU Se kri/i avanturfsti, odnpsno nei.i.Jv/jeni mlad/c/,
djevojke, pct i drugi. Zbog njihova "bjeLlnja "na napustene
po/0L1je morale su uskal<atl dnJge postrojbe kako bi
sprijecile srbookupatorske snage da gaze i pale nas
teritorlj. Spomenutoj nedisciplini nazov;gardista, pr)do-
nijela su svjesno iii nesvjesno pojedlna opcinska rukovod-
stva. Prilikom odlaska mobilizira,riih postrojbi na bojiste,
uoceno je da ih u nel<im opcinama nitko nije Ispratio od
strane vlastl, sto Je zacljelo utjecaio na njihov borbeni
moral.
?Jno je pojava i tzv. vikend-boraca. Dosli bi subotom i
nedjeljom i vratili se kuci, a samo zato sto ni onl l<ao
dobrovoljci nisu pros/i odgovarajucu vojnu obuku 1
pripreme za borbu. Sad su sve te negativne pojave
uklonjene, napravljeni su strucni planovi i program/ za
pbuku ljudi za bojiste. U t1jeku je organiziranje i prvih
teeajeva za easnike i novake, kao i niz drugih novosti, koje
ce u vojnostrucnorri pogledu uvelike pricfoni}eti stvaranjl)
nase armije.
- Kao i sve vo}ske I nasa hrvatska zasnlva't ce se na nace/u
subordinacije i jednog starjesinstva - pocfv/aci general
lgna(;. - U izgradnji subordinacije stvoritcemc,pretpostavke
da se nas novak, casnik i doeasnik ne osjecaju potcinjenina,
vec da subordinaclju shv,;ttel<aoizraz objektivne nuznosti,
l<ojom ce se osigurati' efikasno funkcioniranje vojnih
postrojbi.

f'rost~rija nevellka, tipicnl
musk! nered, karta ratlsta u
Hrvatsko], nekoliko pancirki,
vrecazaspavanje, hrpe tele~ ...
Rljec je zapravo o radnom
ambijentu primarijusa dr. Ive
Prodana, zapovjednika Glavnog
stoiera Sanlteta Hrvatske vo]-
ske, kirurga iz miroodopskih
vremena ko)emu je, cini se, rat
sudblna. Onaj drugi.svjetski za-
pamtio Je kao mladlc po pertl-
zanskim borbama u zagrebacko]
okollci, zatlm se zatekao u afrl-
cklm ratovima l, konacno, u
ovom prvorn hrvatskom sudje-
luje kao "prvl medu jednaklma"
u borbi za svaki ilvot. Prirnart-
Jus Prodan svojom rnlrnocorn,
autorltetom i znanJem octto
lmponlramladlm kolegama, koji • za transport u neki od najbliiih
neprestano ulaze u njegovu sobu
do kasnfh vecernjlh sati ne
zeleci nlsta prepustltl slucaju.
Dogovara se strategija, stiiu
donacije, a njihov ,sadriaj
rasporeduje se po list! prlorlteta Banlju. u Glinu; bllesu one lz
koja se svakodnevno aiurira
ovisno o onom sto Je zatraieno
s terena. Osoblta brlga vodi se o
ekipama koJe odlaze na bojiste,
Jer ne treba razbijati one uigrane, bllo nuino pojacatl bolnice u
a druge pak vaJJa popunitl novlrn
snagama. Posla Je zaista mnogo,
pa smo i ovaj razgovor vodlli
posllje burnog radnog dana,
lzmedu brojnih telefonskih
razgovora i uz obavezno prekl-
danje zbog hltnlh potpisa na
dokumente. Medutim, sve to
"primus'L'kako'ga zovu najblii.J
suradnlcl, radl staloieno, he
povlsujuc! glasa i s beskrajnim pruzltl u prvlm borbenlm
strpljenjem.
Kako ste uo/Ke posta/1zapo-
v}ednlk sanltet:a1
Najkracl odgovor bio bi - preko
noel. Nalme, kada su pocele
prve borbe hrvatskih sped)alaca
u Pakracu,pokazalo se nuznim
da uz borce , budu i lljecnicke
.eklpe. UslJJedlo Je pozlv brvat-
skog vrhovnlstva te je najprije
u okviru Ministarstva unutrasnjlh
poslova dogovorena doktrina.
Naime, kako je linije fronte bila
nestabllna, bllo je nernoguce
.l .
raditi puoktove za dopremu I
zbrlnjavanje ranjenlka, pa Je pri-
hvacena ideJa da lijecnicl za-
Jedno s borclma budu u prvlrn
borbenlm redovlma I na lieu ,
mjesta trijaiiraju i reanimlraju
ranjenike. Oblcno s- kirurzima
na terenu radl po Jedan
medlcinski tehnlcar i lljecnik
anesteziolog. Postomuse pruii
medicloska pornoc na lieu
mjesta ranjenl borac sprernanJe
medicinskih centara.
,Kako su formlrane p,ve eklpe
na terenu1·
Medu prvim eklpama koje su
Isle u Pakrac, na Plltvice, na
KBC-a na Rebru, potom je bilo
sve vise dobrovoljaca i trenutno
su svaratistaopskrblJenatakvim
mobllnim eklpama. Takoder je
blizini ratlsta, pnmjerice u
Osijeku, Vlnkovclrna, Sisku...
Cljell posao oko formlranja
Glavnog stozera isao je us-
poredo s radom ekipa na ratlstu,
najprlje u okviru Mlnlstarstva
unutrasnjlh poslova, a zatim se
pridruiio i Zbor narodnegarde.
kako radl 5tozer I koJa se
vrste prve pomocl moze
llnljama1
for.mirani su esalonl, pa Je tako
u tzv. drugom medicinsko oso-
blje koJemu Je glavnt zadatak
pruianje prve pornocl, clakle
omogucavanje prohodnosti
dlsnlh putova, zaustavlJanJe
krvarerqa, lmobllizaclja prijelo-
ma, a daje se i intravenozna
tekuclna kako bi se lzbjegao
traurnatskt sok. Prednostje ove
nase doktrlne sto smo blize
ratlstu, [er kada se radl,
prlmjerice, o Jakom krvarehJu,
x;
Umjesto u mirovinu na kraju
kirurske karijere dr.lvo Prodan
preuzeo je G/avni stoier
Saniteta, brinuci se da svim
hrvatskim ratnicima medicinska
pomoc stigne sto prije i na pravi
naein. · jedna od primarnlh briga It- kirurglji, cuje se poneki savjet. ..
c~w@~@~@
vrlo je vaino sto prlje pruiiti vise lljekova i sanitetskog ma-
hltnu mediclnsku pomoc, Up- terijala re, Jednom rijecju, nema
rave zbog takve nase doktrine veclh problema zahvalju)uci
taj nacln ranjavanja, koji je izuzetnim donacijama nasih
.@Cbt!D~®@[~J@
donedavna lmao smrtni ishod, ljudi sirom svljeta, ali i lnozem-
sada zavrsava sretno tzvlace- nlm humanitarnlm organizacl-
njem ranjenika s bojlsta i brzom Jama. Najbolji prlmjer su san-
konacnom pomoct u "nekorn ltetska vozlla koJa se na bojistu ,
@~~&~@
medicinskom centru. nemilosrdno unistavaju, jer
Da II ste korlstlll . I lskustva neprijatelj ne postuje nlkakve
neklhdruglli zem.eIJa,odnosno konvencije, pa mu je znak
u slijedecem broj1J :.!,poster sa
ratlJta1
S obzirom na sltcnost Jzraelai
crvenog kri!a cestameta. lpak,
danas imamo dva puta vise
svim cinovima i oznakama!
Hrvatske, koristili smo njihova vozila negoll je Hrvatska imala
ratna iskustva, lskustva zemlje na pocetku rata. Prvih m}esecl '~rvatskl vojnici, docasnici i casnki uskoro ce dobltl
koja se radala u ratu. Valja na- snalazilismo se kakosmo umjeli sluibene vojnicke oznake -,cinove - clme Je i konacno
glasiti da prlje rata nismo imali I znali, pa je tako iskoristena zaokruzeno stvaranje hrvatske vojske. Nalme. Predsjednik
vojni sanltet ni vojne bolnlce, robna rezerva.;a zatlm mane- Republike Hrvatske dr. FranjoTudman izdao Je 10. listopa-
da Uredbu o clnovlma, dodjeli cinova. promaknutima·u vis!
pa smo ovim sjedinjenjem.clvll· varske bolnice Teritorijalne
nog I vojnog saniteta uspjeli obrane. , cin, te prevodenju I Qdorama pripadnika oruianih snaga
Republike HNatske. Cinove za pripadnike oruianih snaga
· nadoknaditl pocetne ne- Buduclda ratna medlclna nJJe
dostatke. Rezultati pokazuju da predmet koJem se u toku RepubllkeHrvatskedizaJniralisu dizajneri zagrebackogIKOM
moi.emo bltl zadovoljni us- studlja medicine davala veil~
poredbom sa znatno oprem- ka pazn}a.kako se obulavaJu
-a na osnovl idejnog rjesenjakoje se temelji na povljesnom
ljenljlm sanitetom JNA. NaseJe lljecnlcl ko}I krecu na frontu?
geslo • sto manje mrtvih I sto Nema obuke, nema vremena za
manje lnvallda, sto znac.l da Je price. Oslm prlrucnlka o ratnoJ
[ecnlka da spasl, osim zivota, Medutim, veliki broj ranjenika
ekstrernltete (ruke I QOge) koji za kratko vri}eme pomogne da
SU najcesce na meti. Sto znacl se stekne takva rutlna da se bez .J '
bit! ranjen znam i iz vlastitog problema zbrinjavaJu ranjeni. GENERAL BOJNIK
iskustva u drugom svJetskom Nesto sto sam zapazio kroz
ratu kada ml Je stradala noga i ove mjesece, radeti s mladim
zato ranjenicimai prilazim cineci kolegama, jest ne samo da je to
sve da pornoc bude prije svega vellkl profesionalni izazov nego
pravodobna. je u njih prlsutan I lzuzetno vel i k
5 obzlrom na to da ste organ- stupanj rodoljublja. Napomin-
Jzlrallzdravstvenuz.utltu Ina }em da se postuju sve
ratlstlma u Afrlcl I AzlJJ, medunarodne konvencije kad
mozete II povucl paralelu s Je rijec o ranjeni~ima te se po- ZAP8VJEDNIK ., ZAPOVJEDNIK
onlm sto se zblva na ratlstlma mot pruia i vojniclma nepri- KORPUSA SATNIJE
H,vatske? Jateljske vojske. 0 moralu
Tocno je da sam bio svjedok medicinskog osoblja svjedoci i
dvije razlic.ite vrste ratovan]a, to da,uopcenlje trebalo lzdavati
onog u kojem se uglavnom "dekrete" za odlazak na bojiste,
upotrebljavaju tenkovske jer je dobrovoljaca dovoljno.
jedinice, pjesastvo i zrakoplov- Primjerlce, jedna zagrebacka
stvo, all l onog gerllskog, pa liJecnickaeklpa vec Je mjesec
zato i mogu usporedlvatl. lsto dana na bojistu u Vukovaru.
tako, znane su mi rane sto ih lpak, clnl 5e da unatoc z.alsta
lzaziva munlclja koja se I tamo prlJavu ratu I nez.apamcenoJ SATNIK
upotrebljavala. Rljec Je ugla- pucnJavlna lljecnlcke eklpe,
vnom o vrlo razornlrn sredstvl- gublcl u sanHetsklmsnagama
ma i bilo [e nuino primljenlti nlsu vellk/1 hrvatskom pleteru I i.ute su boje. Vojnici, gardisti i docasnici
neku vec poznatu doktrlnu za lstina je da su gublci relativno oznake cinova nose usivene na nadlakticama rukava odore,
zbrinjavanje takvih ranjenika, mali - desetak lijecnika i drugog a casnicl na podlaktlcl rukava odore. Pojedini zapovJednicl
pasmoseodluclllzaonuNATO- medlclnskog osoblJa, ali to se forrnacijskih jedinka - a koji nemaju cin - oznake duznostl
a, uz naglasakda raspolaiemo mora zahvaliti i izuzetnoj po- koju ob~vljaju O(!Si t ce na desnoj strani unifornie n,;\ grudima.
'd~eset puta manjim sredsrvlrna. moci boraca koji ih rnaksimalno Oznake mlnistra obrane, te njegovih zamjenlka I pomocnika
Cini ml se da sltuaclJaI nlJe stlte. V}erujem da ce tako I ,os- nose se na Jijevoj nadlakticl rukava odore. U slijedecem
tako Losa kada Je dJec o sen- •tati do kraja ovog zaista okrut- broju "Hrvafskogvojnika" ekskluzlvno cemo objaviti poster
ltetskom materljalal nog rata u kojem uz voinike u boji s nazivima I lzgledom clnova hrvatskih oruianlh
lstlna je, u odnosu na pocerak strada tako velik bro) civlla. snaga.
rada raspolaiemo sa znatno
\
 • nog staba •. Glavni stozer.
~da je nekoliko clanova organizacijskog
odbora konvoja za Vukovar reklo generalu
Raseti da ih je pritlkom povratka iz tog
grada nadlijetao avlon jugoslavenske arm-
ije, Raseta lm-je odgovorto da bez tocnog
navodenja marsrute i tipa aviona takav
odgovor ne prlznaje. u [eku najzescih
napadaja na Dubrovnik general Raseta [e
pred europsklrn promatraclma Izjavlo da su
se sve optuzbe na racun vojne agresije na
taj blser Mediterana - hrvatska izmisljotina!
No, kad je Jedan clan prornatracke grupe
pripomenuo da im je stigao Izvjesta] o
napadima na Dubrovnik, vec sljedeci dan
general Raseta okrenuo [e plocu tvrdect da
su armijske snage u Dubrovniku zauzele
strateske tocke, te da je "sada tamo ni1r.:1
Tosusamonekiod "blsera" generala Rasete,
kojima posljednjlh tjedana, otkako se gotovo
svakodnevno u zagrebackom Hotelu J
odvijaju pregovori izmedu predstavnika
Armlje I Hrvatske, a posredstvom europ-
skih prornarraca, pokusava nemusto zao-
bici dogovore postignute u Haagu. lako
haski sporazuml od 4. I 18. listopada,
sporazurn u Moskvi, reakcije SAD ukazuju
da )ugoslavija vise ne postoji i da na ovom
prostoru moraju nastati nove drfave,
general Raseta prlznaje samo [ugoslaviju,
bratstvo i jedinstvo, i Arml]u, ko]u je I James
B.aker optuiio za agresiju. "Ponekadrnl ga
je zao jer mi se ci'ni da mora govoriti ono
u sto nitl sam ne vjeruje", ob}asnjava pu-
kovnik lmra Agottc, clan Glavnog stoiera
Hrvatske vojske, kojl uz Stjepana Adanlca,
pornocntka ministra obrane, vodl prego-
vore u ime "hrvatskestrane". Agotlcdodaje
da bez obzira sto se dugotrajni razgovorl
cesto vrte u krugu, pregovori nisu teski. ·
"Uvijek Je lako razgovarati kad imate ar-
gumente. Hrvatska zna sto hoce i za sto se
bori, a ja sam kao predstavnik Hrvatske
vojske samo duian .tumacltl hrvatske sta-
vove",
Niti pukovnlk Agotic, niti doministar Adanlc
zacljelo nlsu ocekivali da ce se naci na tako
tesko], nezahvalno] i osjetijtvo] duinosti -
pregovorima s okupatorskom vojskom. Pu-
kovnik avijacije Agottc sklnuo je smb- uni-
formu za rata u Slovenlji, iako je u sukob s
armiJskim vrhorn dosao vec na pocetku
demokratskih procesa u Jugoslaviji. Kriticki
je blo raspol.oien i prema 14. kongresu
Zasto Hrvatska pristdje no pregovore s
voistcom dok srpski generali priznaju samo
zakon sile i gubi Ii Hrvatska fim pregovorima
u vojnom smislu - najcesca su pitanja sto ·
naviru vec pri nagovjestaju bilo kakvog
sporazuma s Armijom.'
SKJ, odbio se ,lJkljuciti u SK-Pf. a nakon
izlaska iz Arrnlje cetiri dana radio je u Pred-
sjednlkovu s;(vJetnickom timu. Kao clana
Glavnog stozera Hrvatske vojske pred-
sjednik Tudman ga Je ovlastio da s "hrvat-
ske strane" vodi pregovore. Pukovnlk Ago-
tic ostavlja dojam smirene I strpljlve osobe
I mofda ga je upravo zbog toga.
prepoznavst u njemu pravog pregovaraca,
predsjednik Tudman' postavio na tu
duinost:'StJepan Adenlc Je do prlje nesro
vise od mjesec dana blo predsjednik var-
aid inske opctne. Nakon zavrsenog
Nalme, "kako nam objasnjava pukovnik
Agotic, 1>.9st0Je trt razine pregovaranla. prvi,
politicki.~koji se odvija u Haagu, drugl,
tehnlcki, kojim se operaclonalizirajuodluke
donesene u Haagu; te trecl, lokalnl. u koji-,
ma opclnskl krlzni Jtabovi .pregovaraju s
predstavnldma Armije. "U zagrebackim
pregovorima raspravlja se samo o nacinu
povleceoja [edlnica. To vam je kao da igrate
sah - povud cemo te i te voJarne. tlrn I tlm
pravcem ... ". dodaje pukovnik Agotlc,
No, general Veljko Kadijevlt". I njegovl tra-
batantl nimalo .se ne libe da i nakon svih
medunarodnih kritika Hrvatskoj i europ-
sko] javnosti prodaju rog.za svllecu. Tako
su, nakon sporazuma postignutog 1 ~. Iisto-
pada, razgovori ponovo zapell Jer ga je
Armija "proturnaclla" kao povtacerqe samo
svojih mlrnodopsklh [edinlca, dok je hrvat-
ski stav da se iz Hrvatske povuku sve jedlnlce
srboarmije u skladu' sa svim ranije postlg-
nutim dogovorlma. To znac! da se trebaj\J
povuci i rezervnl sastavt vojske i Jedinice
dovedene u Hrvatsku iz drugih republika.
"Ukoliko bi Hrvatska pristala da se povuku
samo jedinice iz mirnodopskog sastava, to
bi znacllo da se Hrvatska odrice dljela svog
teritorija i da prtznaje plan koji agresor sada
iell ostvariti - Seseljevu liniju Virovltlca-
Kartovac- Karlobag, objasnjava pukovnik
Agotic, No. Glavni stozer i predsjednik
Tudman izdall su uputu u kojoj je istaknuto
da se vojska iz Hrvatske ne smlje povlacltl
s kompletnim naoruianjem sve do deflnl-
ttvnog sporazuma o razdlobl imovlne.
Nalme, Armija je vec dosad, i prije postlg-
nutog dogovora o prekidu vatre, odnijela lz
Hrvatske mnogo naoruzanla. Recimo, lz
Pule se odvlacl kompletno ratno zrako-
plovstvo, izvlaci se oprema za 'kontrolu
leta. cak i ona koja je vlasnistvo civilnih
aerodroma, a Armija zeli odvestl i skupu
opremu pulske vojne bolnlce. Osim toga.
napominje pukovnik Agotk, zbog izvjesne
neorganizlranosti, te zbog ielje pojedlnlh
opclnsklh ru'kovodllaca da se po svaku ct-
jenu oslobode opasnosti od vojske,
dogadali su se slucajevl kad [e vojscl bilo
Fakulteta pollticklh znanosti bio Je predavac dozvoljeno da se povlad s kompletnim
obrane i zastlte u zagrebecklm srednjim
naoruzanjem. Mlrnodopske Jedlnice mogu
skolema. Magistrlrao je na Pravnorn se povucl sarno s osobim naoruzanlern,
fakultetu. Pretpostavlja se da je na mjesto dok se "okupatorske [edinlce", one koje su
pobocnlka ministra dosao zbog obevljene dosle u istocnu Slavoniju, Okucane,
evakuacije Armije s varaidinskog podruc- Novsku, Knin. Zadar, Dubrovnik, moraju
ja, kada je sve oruzje ostalo Hrvatskoj, kako povud s cjelokupnim oruiJem I ljudstvom,
bi taJ •. varaidinski recept" uspjesno prlrnl-
stav je hrvatskih vlasti.
jenio u cljeloj Republlci. No osim Agotlca i
Najnovljl plan povlacenja koji je stigao iz
Adanlca, koji su samo neposrednl izvrsltel]! Kadljevlceve kuhinJe sadrii sedam tocaka,
pregovora, na strateglj i i taktici sporazuma s no u posljednjoj tocki stoji da t".e se "u
vojskom radi cijeli tim ljudi - predsjednik drugoJ f~I dlslodrati armiJske, Jedinice u
Tudmana premijer Greguric, clanov! Kriz-
krlznim podrucjima. u skladu s pollticklm
rjesenjima". Namjere Armije su Jasne - ne
RIJEC
UREDNISTVA
odustatl od agreslje na Hrvatsku. Slicnu ce
sudbinu vjerojatno doilvjeti i ideja iznese-
na posljednjim haskim sporazumima po
kojlma bi se odre4ena podrucja pretvorlla
u demilitarizirane,zone, sto znaci da bi se
stvorila podrucja bez prisustva i jedne i
druge vojske. Kako je E.uropa mnogo puta
jasno i glasno rekla da nema promjena
granlca uz primjenu sile, u demilltarlzira-
nim zonama konstltuirala bi se civilna hr-
vatska vlast, sto dakako, ne odgovara ve-
likosrpskim stratezima.
Zasto Hrvatska pristaje na pregovore s
vojskom dok srpski generali priznaju samo htvetski vojnici i ostali sudi-
zakon sile? Gubi Ii Hrvatska tim pregovori- OntCJ u obranl Lijepe
ma i u vojnom smislu, najcest".a su pitanja Nase,pred vama je prvlbroj
koja se postavljaju vec pri nagovjestaju
bilo kakvog sporazuma s Armijom. "I danas
Jista namijenjena svima koji
sudjeluju u bici za s/obodu,
ielimo pokazati svijetu da smo za
demokratski nacin rjesavanja problema, a neovisnost i mir Hrvatske.
da Je na nasu zemlju izvrsena agresija po Radeci onako kako je u rat-
dlktatu Milosevica i Adilca., Pregovorl
lmaju svoju teiinu naroclto u odnosu na
nim uvjetlma jedino moguce
- "s nogu" i u vremenskoj
E.uropu koja clJeni institut pregovaranJa".
stisci, sudarajuci se s ne-
objasnjava Adanic. Tako je, nastavlja
Adanic, konvoj za Vukovar organiziran iz dostataka kadrovskih i teh-
humanitarnih razloga, ali i da bi se europski nickih uvjeta, a/i I nado·
promatraci na svoje oci uvjerili da je mjescujucl ono cega nema
JugoarmlJa ta koja blokira Vukovar. Na energijom, ustrajnoscu I
primjeru Dubrovnika jasno je pokazano da
je rljecoagresiji nahrvatski grad, iskljucivo
snaznom voljom - neve/Jko
lz hegemonlstickih I osvajacklh teinJi ve- "uredn1stvo·~stvoriloje nesto
likosrpskih scenarista. Staino krsenje vatre cime ce netko biti (pre)zado-
od strane Armije pokazall su kakvu prljavu voljan, a netko mozda i ra-
igru vode srbogenerali. Na evakuaclju za- zocaran. Bllo da ste u prvoj ill
grebacke vojame Borongaj, koja Je iza-
brana od strane europsklh promatraca. Hr-
drugoj skuplni, dojavite nam
vatska je pristala da bi dokazala dobru vol ju kako ste dozlv/ell prvi broj
za nastavak pregovora. Svi ti m.omenti bitni "Hrvatskogvojnlka ". Zato da
su jer prije godinu dana, podsjeca Agotic, bi drugi, i on/ pos/ije njega,
E.vropa nije bila naklonjena Hrvatskoj kao bili bolji i sukladnljJ vasim
sada.
lpak, pukovnik Agotic drii kako Arrnija ne
htijenjima. lzrazite vasezelje
odustaje od svojih memorandumskih pre- glede tematskih podruc}a I
tenzlja. "Moramo biti svjesni da imamo nacina obrade pojedlnih
posla s protivn Jkom koji t".e vrlo tesko odus- tema, ocijenite 9no sto su
tatl od svojih ci!Jeva do kojih ne moie d~i priredlli autori koje Je an-
uz pomoc svijeta. vec samo uz pomoc
starih struktura. Pregovore moramo iskoris-
gazlralo urednistvo - I po-
titi kako blsmo se konsolidlrali i jos bolje ncidite nam vase clanke, fo-
organizirali, dodatno ekiplrali jedinice, jer tografije, obavijesti.
se .nJima lpak· smanjuje intenzltet borbl u
dijelu Hrvatske. Jesensko-zimski uvjeti idu
nam na ruku. duii rat slabi moral agresora,
Do s/Jedeceg prof a,
a I svjetska javnost sve se vise anlmira.
Ocekujemo i konkretnu podrsku Europe.
srdacno .vase
Dakako, ne samo politlcku, vec i odredene
sankcije prema agresorskoj stran!", zak-
ljucuje pukovnik Agotic.
J
 -AAM:·1.JU· .NEG·o ., ..
I'· J - II ' • • ~ ' ~ • c • ,I \ 0 ~I
1·
,, • I,,._ ( '~ ' ,\" u I

tz 5/obodne
11

Dalmacije"
jezlk - daJe s,gumost I na-
rodu koji zivi u gradu I ' I
onome na otocima. lskreno
da vam kaiem, prvih sam
I , .
!'. ,.-
. , . .
-~· .••
,,...~,...,:-::·
I I
I ARMl:.J:A-'·:·:NARO:b! prema Sil>enikuI o~esposobi~ napad lz moie postojatl vec samim time ~to u hjoj'
luke u kojoj SU "dejstvovali" ratni brodovl. ne~a prlpadnika lz S!ovenije i Hrv!tske.
12renosimo
,... '
clani:tk
, c dana bio sumnjlcav u po-
gled u nase borbene /deologija nose Silo tni je td prvi put dasam otvorio vatru Moz?a opstaney nekoJ.krnjoj fed~racti,_an
na z.emaljskecijljeve. Skolovan sam d,~ , to piJej ona armua u ko10J s'!'o, rru sluz1h.
Zeljku Balticu, sposobnosti- i s obzirom na gadam objekte na rnoru, all nikad nisam - VI ste se u ovom ratu na,sll u dvostruk~
bivsemu. oficiru JA, broj ljudi koji nam je bio na hrvatske vojsk~ i gadaoclljeve na kopnu. lpak [e to moj grad neugodnoJ pozlclJJ - s Jedqe strane kao
raspolaganjui njihovu upu-3
bivse 1jNA ;e ista - l bojao samse da negdJene pogrijesim i ne prlpa~nlk a,kupacljs!ce vojske, a s, druge
Srbinu, zapovjedniku cenost u ovu artlljeriju - i pobljern svoje. S druge strane blla [e to i ka", prlpadn!k.srpskog narod~? .

policijskih snaga i
zaista sam se bojao da
necemo uspjeti~Medutlm,
brani se narod. Ali, . . ·- . '. ' - Ja 1esamSrblnI toga se ne sramim.Na o,vaJ
moJ~bor1:>-1 kao CO':'J:ka. Na,nm su br?- rat nlsamgledao kaoSrblnnego kao covjek,

Qfocne baterije na
ti su ljudi na Zirju ucinili
nesto sto je daf),as. s ove
jedna je strana d?vima bill moJJ doJu~~ras~j~ ~olege. a_ 1a. 1 bilo mi Je uistinu tesko shvatlti sto to cine
?)Sam. ~na?da ~1 ~u prisiljeru m po vlastito] moji bivsi kolege i kakoje moguceda jedan

Zirj4,1
a je samo slrnbollcno malo jijeci od
onih posvecenlhproslavljeoom Zirju_bllo
potrosenoi na njegovazapovjednikaZelj-
ka Baltlca, o tomu bl se covjeku danas•
kudikamo vi.Se znalo. Ovako, Bal,ticje os-
tao u sjeni slave svo]e otocne obalnebate-
rije, za ciju [e pravodobnu predaju u ruke
hrvatsklh obrambenlh snaga bas on oaJ-
zasJ uzniji. Bezambicijada sekiti lovorikama
iii "zaslugama za narod", 'trtdeset
cetverogodisnji, dojucer loJalnicasnikJA,
Srbin po nacionalnqsti,tri danauocl si lovite
agresije na Sibenik predao [e artiljerijsku
topnlcku bateriJuna kojoj je vjerno sluflo
punih t t godina, a SMB-1,1nlformu zamije-
nio maskirnimodijelom hrvatskog MUP-a.
Nlje mu do publlctteta, st<;>v!se, odmah ce
reel kako je u promocl]l Zirja ucinj~na
nepravda rnnoglrn odvazntm sibenskim
borclma ko]i su ostall u sjeni nekollko prvlh
ljudi baterije. "A oslrn toga, s novlnarlma
nije}esko imati problema.Vldite. nedavno
su Zlrje posjetila dva novlnara i kada sam
distance,gotovo nemoguce
opisati. ,Time ce se,, vjeru-
jep,,,pozabaviti povijest.
- Jesu IJ borcl I m~stanl na
9toku bill rezervlranl pre-
ma vama . zato 'sto ste
do/ucerainJJ prlpadnlk
agresorske vo)ske?
- Ne, naprotiv! lako su svi
znali da sam bio aktivnl voj-
n ik, od prvog su trenutkaod L':::========================================.l
mene trazili pomoc,
doiivljavall me kaodio toga jedinstvenoga
borbenog tijela na, otoku. i posteno da
kazem,nikad'nisupravill ma ~akvurazllku
izmedu mene i ostalih. U pocetku nas Je
bUo ,29 I svl smo disali i zlvjeli kao Jedan.
Nije bJlo ni sumnjicavostini nepovjerenja,
dapace, ako bit\ imao pravi pogodak -
nagrqstosu me slavUi. , Hrvatskojvojsci I sve sto mogu reel jest da
- Sto Je up,ravo, po voJnoJ hl/erarhljl/'
,raSc1 funkclja na otoku? · ·
- U prvo vrijeme bio sam nesto kao strucni
savjetnik zapovjedniku baterije Miroslavu
Alicu, upravljao ~rr;i vatrom i davao ko-
rekture, a tek kasnije mi' Je predano
zapqvjednistvootoka, nakonsmjenenekih
naroda za koji nas je ucila da ga moramo
stitlti i braniti. Kada sam postao posve
svjestan sto se dogada i koja je uloga
armljeu svemu,u men!sedeflnitlvnosrusila
ta pomno,godinamaizgradivanaideologija
i slika JNA kao "cuvara nase domovine".
Danas sam pripadnik policijskih snaga µ
Je casnobitl medu ovim ljudima na kojima
Je golema odgovornost, Jer ovo Je borba
narodazaslobodu, protiv prljavog agresora
koji radiivelike,.nezapamcenegadosti.
- )Aste napustlJJ ne tdko do1vno, u vrl)eme
kada Jena dJelf! vec blla zestoka agresqa
na Hrvatsku. Jeste 11,pokulal/ razgovarat#
iznevjerila ta svoja
potazista. Mi smo l;)ili
skolovani da branimo
narod, da bi se
odjednom sve ,
okrenulo naopako.
naumu i odlazili oz. moj blagoslov. Medu ·
njima je bilo dosta vojnlka lz Srbije I nltko
od njih nije mogao zamlsliti da ostane i da
se bori - protlv koga i ta koga?u irne cega,
1 na udaljenosti od 17 5 kilometara.
uostalom? _ ,
- Mote II Slbenlk dolstd mlmo spavatl
dok ZJtje bdl?
- Sigumo da tnoie, ali unatoctome, rekao
blh d~ se ne smijemo previseopustiti. Sve
su snagena otoku shvatlte k9likaJe njihova
odgovorn~st u ovom ratu I ml doista sve
cinimo da Zirje ucvrstimo kao neproboJan
gradskibedemkojemy nitko ne moz.eprici'
s ove morskestrane. Jest da sed~m, osam
dana rata nije ,bogzna koliko iskustvo, all
odluc1 dejstvulu po mome gradu. Druga, vojnlk ugrozi dijete, ubije svoga susjeda,
gotovo [ednako teskasituacija bila Je kada puca po svome narodu, sve zbog neke
smo tu\dl po Sibenskomemostu, a znao navodneugrozenostl srpskognaroda.Eto,
sam da su nase[edlnlce bliz.µ.Morao sam ja sarnSrbln, i moj je otac Srbln,a mi ovdje
biti makslmalnooprezanda ne bih svojom nikakve ugrofenosti nikad nismo osjetili.
iii pak krivnjom onoga koji me navodi Uvlj~k smo bili prlhvacenl kao ljudi,1 iako
pogodio naseljud,e.A nalvecezadovoljstvo znam cja danas nije lako svladati nepovje-
za sve nas na otoku bllo [e kada smo tukli renje.Cim kaiete da ste Srbin,premavama
Im
tenkove na mostu I zadall tollko straha- se" stvara neka odbojnost, surnnjlcavost,
Jer, srno ih gadali cak i u pokretu, sto, je p~emda: moram ~itl P?sten, osobno t~
pravo umljece n~ tollko] udaljenostl- da su n1kag.~1sam osjet10;Sv~ su. me J1>rlhvacah
se razbjeiali. kao Z1qanca,domaceg covJeka.
;;; Na ko/o) ste uda/Jenostl gailaJJ tenko- - Kad,1 ce uvrsltl ovaj rat? ,
ve1 , ,, - Zavrsit ce, i to nasom pobjedom, u to
! To nije nas najvecidomet, no tukli smo ih n~ma sumnje, ali ~~da, tesko je reel..Z~,
rnjesec, dva r~t nqe rnoguce.•okoncat~,
_ - -' • , pogotovu zato sto nasevrhovnlstvo vodl
Zlde.~paJc.. ne moze tu~I Knln1.. : polltiku kojo]Je cilj da se rat privede kraju sa
~ Ne,"':II J<Y:'1~1 apsolu~nus1gu~nostS1ben1~u. sto manje irtava. Okupatori nas svojim
1 dok ,Je Z1r1a, u ov__a1 grad ~1t~o ~e moze svakodnevnimprovokacijamai podlostima
ull. Uostalom, nasa funk~11,a .1 rnje d~ na- stalno tjeraju da otvaramo vatru, a
padamo druge nego da brammo svoje. vrhovnistvo da post1,1jemo prekid vatre. I
- Ne~rljateljskl brodovl I avlonl, nakon tako se rat odugovlacl... No, ova) se rat
gorkog l!kustva s vama, u vellkom luku mbze okoncati i drugim putem, a ne samo
obJJaze Zlrje. vojnim. Rekao, bih da bi u tome najvise
- Da, da, daleko su od nas i njihovl avioni, mogll pomoli upravoSrbi u Hrvatskojsvo-
i helikopteri I brodovi. Obilaze nas,r to je jim doprinosom. Jeri sutra ce zivjeti ovd-
lstlna, no'Jaim kao vojnik ipak ne vjerujem. je . ., , I ,

sada smo lpak testirani, osposobljeni, a i Rekaoblh da nesto spremaju, all dodu Ji, • Kamo I sto posll/e rat.I - u v6Jsku,
im pokusaoreelkakobi bilo bolje da dodu I Judi,sto j~ normalno,jer u ovom vremenu sa svojlm kolegama J star}eslnama o tomu mnogi SU nasi ljudi rasCJstili S nekim
poslije rata, oni su ml, necete vjerovatl, n~ moie bit I prastanja,svatko trebasnositl sto se ovdje dogailc1? ·
bit ce posteno docekani, to valjda znaju. pollcl/u Ill clvl}stvo?
stvarima, prekalili su se, borbenl je moral ·srodovi vec posllje trece&5\ratnoga dana ~ Vjerojatno cu ostati u pollc(Jl,~ to pomor·
odgovorill da hrvatsklborcinisulnteresantnl odgovornost za svoje postupke. Postao - Apsolutno, kad god sam bio u takvoj
poslije rata", kazuje,ne bezgorclne, Balttc.. sam'zl!povjednikom policijskih snagai ba- prilici. No, na mene su, izgleda, moji
nevjerojatndvisok. '
- Raspolazete II pr!;clznom evldencljom
vise nisu smjeli doci bllzu Zirja. Nedavno s~oj.,~eka~ .~am, znate, ~''?
1 .pomora~.
posebno oziojeden sugestijom tih istih namse pribllziovelikipc1trolnibrod "Pula". More J~ moJ z.1vot. Im~ ne~1~ md1,cija da b1
terije Zirje. , ~- nadredenibill zaboravili, pa SU I moji kon- borbenog uclnlra ZJr}a? Mi smo odmah O tome lzvijestili nasu ko- se ~a ~irju o.5n9valapoh~1Jska postaja I
novlnara da bi se njega, Baltica, jrebalo - lmate 11 godlna Jskustva u blvsoj }NA, ' takti s njlma blli sve rjedi. Uostalom,to nlje • Teskoje to bilo blljeziti, jednostavno,nije
cuvatl, jer ako [e Jednomlzdao, mogao bi i manduiu Sibeniku, a oni su kontaktirall s tada b1 to. b1lo, pravo m1esto za mene.
a nesto m"anje od dva mjeseca u Hrvat- tajna ~ mnostvo vojnikc;ti casnikanapustilo bilo vremena. Moram rec! da smo mi bill KomandqmJRM, nakon cegaje brod upo-· Uo~talom,J~ sar;:i na ovom otok~ ve_c o~-
opet. "Pitamse sto samlkoga to vec lzdao, s/coj vojscl. Koja Je ,raz!llca Jzmeilu one, je moju jedlnlcu basi.z Rogoznice,lz moje dio cJelinekoja Je branila Slbenik i u tome · k . ..h d . , tav1011 godma z1vota.Znate,mo11 vo1nic1,
Armiju slgurno,nlsam, nego Je ona lzdala neko( J'ugoslavenske I ove hrvatske vo)- komande, a da me nitko o tome i;iije smo imali nesumnjivo velik ucinak. Tek zoren 1 br~?se izvu. a? iz nas•. v'? a. O ~,m , prlje negosu trajnonapustili Zirje, cestosu
namd, to je barsvakornerazumnomJasno". ske sto se tek stvaral obavijestio. L)udi su svakodnevn~jedno- sadapravimo neku bilancu.all koliko ;tnam, toga; n_as1 strl!elc1 I ~aoruza~Je koj1m mes cudenjem pitali kakoje moguce,dase
- Zlrje Je, u to nelJ!.d sumn~, u odlucu- - ldeologlja Je gotovo ista. Branise narod., stavno odlazlli. Ja sam ostao na Zirju sa __ potopill smo nekoliko borbenlh brodova, raspolazemo s1~lirno 1m zadaJu str~~a. mi - vojska - ~loqodno krecemo otokom
Jucl,n bltlramc1 zc1 Slbenlk odlgrdlo pre- Mf!d4tim;jedna je strana posveiznevJerila svojim vojnklma, gledali smo H1V i znali oborili dvaaviona, Jedanhelikopter, unistili Svjesnlsu sto lh cekaako nam se prlbhze. iako je rat, da nam,'stovise, mJestanido-
sudnu ulogu. Zbog cegc1 Je ovaj otok tdko svoju ide,ologiju, jer mi smo skolbvani i sto se dogada. all nismo mogli vjerovati. v.ellkbroj oklopnih voz.lla.. , ' ' · - Kc1kvu sudblnu prognozlrate )NA nakon 'nose ktuh i sve sto nam treba. Sretansam
strateskl va.un? ' obuca,vanida branimoovaj narod,a sadase Vojnici se op strahanisu usudlvallbjezati, svega? . sto sam dobio priliku da tim ljudima na
• Koja vam Je operaclja bl/a na}teza u tlh
• Z.irjepokrtvaveliki sektor u krugu od 30- , sve to potpuno izokrenulo. Nisam mog~o a oni koji bi se na to odlucili mogli su mirno' • Narod se sam opredijelio i jasno kazao otokll yratim povjerenje kada je bilo naj-
sedam ra.tnlh dana?
4Q kllometara, sto znacl da moze Jamcltl shvatiti da se ta a~mija,u kojoj sampol,ozio otici jer, pravo da vam kazem, nisam htio kakoieli, da se armija iz H~atske povuce, pottebnije. -·
• Pravoda vam kaiem, najtez.emi je bilo
sigumost ne samo pomorskoga nego i ko- zakletvu i'ciju sam uniformu - to ielim reel dabudem pollcajac.TakoseI dogodllo- oni jer je napozeljna. Za mene 'JNA vise ne
kada sam dobio naredbuda otvorim vatru
pnenoga dijela, iii - prevedeno,na vojnicki - casno nosio, okrenula protiv onog istog koji su htjeli obavljestili su me o svome
' , l,

l '(i
•re,.onaza
. · · JA: ·o ·
Mo
.,1.:.'
G·o:n·ll·NA)RATA
' ,, .• '- ,. \ •,, -_ r ,.. •
Osijek, vrijeme godine 1991.
(izmedu nekoliko uzbuna)
~edim za plsacirn strojerp i
pokusavam na paplr prenljetl
neke svoje misll, sto u ovim
danlma prljavog rata i agresije
na moju dornovlnu, duboko
ostaju u menl.
Ovo je moja druga ratna godt-
na. Roden sam 1944. i tu prvu
ratnu godlnu razumlJlvo da ne
pamtlm, ali zato ce druga biti
ltekako duboko i dugo u rnenl.
Stjecajem okolnosti radio sam I
kao novinar I kao clan Reglo-
nalnog kriznog staba za
Slavoniju · I Baranju. Bio sam
zaduien za odnose s Javnoscu.
Tako sam bio u svakodnevnim
kontaktlma s dornaclm I In-
ozemnim novlnahrna.
lnozemni novlnarl, sto su hra-
bro dolazlli na ratlste lstocne
Slavonije, nisu znall gd)e su, sto
se zapravo dogada i kako je sve
pocelo. Pltaju za drugl svibnja,
Borovo Selo. Odgovaram Im:
pocelo je to jos pohodom
Turaka na Budlmpestu I Bee.
Pocelo je to dolaskom Turaka i
Sulejmana Velicanstvenoga u a neka moida nece ni rnoci
's
ove kraJeve. njim i nJegovom
vojskom dolaze I poturlce,
janjicari, robovl, Gube rat. Bjeie
lz onih krajeva. No, mnogi os-
taju. Naseljavaju hrvatske kra-
[eve. Stvaraju svoje selo. Drugi
put dolaze "vlakorn bez voznog
reda", 1945. godine. Opet na
hrvatska ognjlsta. Naseljavaju
zemlju Hrvata, Nljemaca, i os-
taJu. Zadovol)ni I zabrinutl.
Svojedobno je u Osijeku sniman
film "Vjetrovl rata". Danas Je u
Osijeku stvarni rat, rat za slo-
bodu i neovlsnost naroda koji Je
svo] na svome blo I koj I tu, htjeli
nekl iii ne, ostaje. •
OvaJ uvod bio mi je potreban
glede samoga sebe. A i kako bl
'"•,.'' ..
~ !·· ' --- • '.I r· ' '
citatelJu bar malo bio bliil kut
lz kojega Ja promatram ova] rat,
prljav, bestijalan, nel)udski,'
agresorskl, osvajackl. terorls-
tlckl, okupatorskl, Rat koJi ce u
povljestl Europe bitl zaplsah
najtamnljim slovima. Rat koga
le se stldjetl generaclje koje
dolaze. All I rats kojlm ce rastl
[edna nova generadja hrvatske
mladosti. ' suosjecanja I revolta prema
Ove tocklce znace da <am
ponovno blo u podrumu. Ako
ste bar jednom za ovog rata bill
u podrumu, onda znate sto se
dogada. Ponovno su nad mo-
Jim gradom ~etalne ptlce sto
svoj teret, onaj smrtonosnl, slju
nad veclzrnucentrn i razrusenlm
gradsklm cetvrtlma.
To ne znacl da i Vi zato morate
u podrum iii skloniste. Ne
llm to nlkome. Dosta nam Je
uplasenih dJevoJclca I djecaka.
starih I mladih. Dosta nam je
psihlckl Uhistenlh I flzlcki lz-
mucenlh ljudi. I prevtse ce nase
dJece, a neka su i, rodena u
sklontsnrna, godinama posllje
u soku I stresu bud iti se lza sna,
usnutl u strahu od tesklh ml-
nobacacklh napada, preleta
aviona u brlsucem letu, razbl-
jenih stakala, hladnoce, vlainlh
podruma I unlstenog djetlnj-
stva. Osljek se sustavno
unistava. Neprljatelj unistava
.sve sto mu Je nadohvat oruda.
Tuku se civltnlobjektl, bolnlce,
energetskl objekti, skladlsta,
skole, dJecJI vrnct.
Nikome nije Jasno zasto bas ti
objekti, ako vojska i teroristl
mlsle ponovo ovdje ilvjetl. Iii
mofda ne misle tako? Plsuci
ovaj t~kst namjerice ne plsem o
konkretnlm obJektlma, o konk-
retnim dogadajlma, o konkret-
him ljudima. Jer sve to dobro je
poznato iz druglh sredstava
·,,·a· , '·-:.a,
·u•' ·e··, ! "
·U; ...M
'/ -· ' . . .
Nije vrijem$ za sukobe, trzavice,.
razmirice, nerazumijevanje iii
medusobne incldentne situacije
ze- javnog priopcavanja,
· U mome gradu nlje neuoblca-
Jeno vidjetl prlpadnlke hrvatske
vojske. Njihovo prisustvo daje
snagu pucanstvu i sigurnost da
nisu ostavljenl saml sebl. Nekl
se pltaju sto ce garda u gradu.
Odgovor, kratak i jasan: OVO JE
BIO I OSTAJE NJIHOV GRAD.
Oni su ovdje kod svoje kuce. a
kuca se najiesce brant, No, to
Je samo privld. Gardlstl dolaze i
prolaze kroz Osijek. Dolaze kucl
kako bi vidjeli svo]e najbliie.
Dolaze kuci po clsto rublje.
Dolaze i odmah dolaze na prvu
liniju fronte. Naialost, velik broj
lh se vise nlkad nece vratlti u
Ruzinu, na Jug II iii Podravlje.
Ostali su negdje na blatnim
poljlma svoJe dornovlne. Mlade
zlvote dali su za mladost svo]e
Slobode, Neovisnost I Demo-
kraclju. Zato, lako lh vidite u
gradu, znajte da su tu kako bl
prikupili novu snagu za nasu
obranu, ' ·
Rubna podrucla rata, ~ao
uostalorn i polja S!O nas dijele
j
NIJe· vrijeme 'za sukobe, trza- bez ognilsta, bez svog'radnog
vice. razmirice, nerazumijevan- . mjesta, bez dohotka. Hladnoca
Je Iii medusobne incldentne . se uvlaci u ljude. All najmclflja
sltuaci)e. Vrijeme }le Rata, a ne
vrljerne Mira.
pobjeda grlje vise nego vatra
sto [e kuljala iz naftnog'reze-
U Osijek neprekidno stiie pb- rvoara sto su ga 1-1nistili agre-
moc, u materijalnlmsredstvlma, sorl, Suncano Je I hla,dno u Osi-
u hran], u odjecl i obucl. Ne- jeku, dok 'plsem ove redove.
spokojno [e vije od 17.000 · Pokusat cu prosetatt gradorn
· prognan)ka lz CellJa, AIJmasa. kako blh udahnuo malosvje!eg
Dalja, Erduta i drugih slavonsko- zraka. No oprezno, bas za vrl-
baranjsklh Kalvarija. NJlma je jeme utlhe Strada najvise ljudi,
unlsteno sve sto su lrnall. [er se tada oglasavaju teroristl.
Mnogiroa su kuce spaljene do
temelja, Ono sto SU imali na
Tul<u po cijelom gradu. Ubijaju.
Za koga? Zacije ldeale? Za cije
sebi bilo je sve sto su oslm ciljeve?NJlmacesudltlpovljest
golog ilvota spasill. Pomoc i nasa djeca i unuci. Djeca koja
dolazi iz. Hrvatske katolicke nisu vidJela sunce vec danlma,
mlsiJe, iz Hrvatske bratske za- Jer Je svakl lz.lazak lz sklonista I
jednice i od bezbrojnlh donato- podruma pogibeljan.
ra lz inozemstva koji nemaju · J\'\oramzakljucitlovajtekst, prvi
drugih veza s Hrvatsk~m, osim sto plsem za nase· novlne
(nadam se ne,I posljednJI!). Hi-
onomestosecini ovom pucan- 'tam u obilazak unistene os-
stvu I ovoj zemlji., . novneskole, valjasnlmltl prllog
Hladnocase uvlacl pod krovove za "Spektar". ,
sto su izresetani od bezbrojnih Dobar vam dan nrabri hrvatski
minobacacklh granata. Zima v,oJnlci, dobar vam dan ma gdje
dolazi, a mnogi su bet doma, god ,bill!
od prvih redova terorlstkko-
agresorske soldateske, njihova
su radna mjesta. Pod budnlm
okom protuzracne artiljeriJe
oboreni su desecl zrakoplova
svih tlpova. Nebo, plavo i bls-
tro, ali i ono slvo i tmurno, za
njih nije sigurno. Medu tim
mladicl01a I djevojkama 11'\"a I
studenata, koji su svoje stu-
dentske klupe zamijenili hlad-
nlm sjedalitna t~skih oruda.
Medu njima su i donedavnl
sportasl, koji SU svoje sportske
dvorane, atletske staze,
veslacke I regatne camce za-
mijenili kalasnjikovima iii be.•
strzajnim topovlma. Bilo bi ne-
pravedno lstlcati neke, lli moz-
da kuditl druge. Danas su svi
jednakl, s istlm obvezama i za-
daclma u obrani svoje Hrvat-
ske, Jedinstvo je prijeko potreb-
no, danas vise nego ikada. Hr-
vatski vojnicl su mi rekJI: «Ml
sve pisemo i pamtimo. A kad
zavrsi onda cemo napravltl za-
kl jucnl racun. Ida znate on nece
blti bez krcmara". I lmaju pravo.
 ·sNAJ.PERl'S.~
p1J:S0ANIM ...• . _,;c.·l Z\'PA·e·1:z
RAFaLOM ~ad sam na vatrenom
poloiaju upitao borca sa
snajperorn otkad [e u ratu,
evo sto sam c.uo:
• Ja dobro ne znam hrvatskl. Ja
ri}ecni bio pedeset posto Hrvat. Mo)

Milan Marincic, Iovac na. ,rodi:ii,- - · tata od Zagreb, a moj mama

ii Parlz, [a profeslonal vojnlk
neprijateljske osposobili su, u fraricuska vojska. Kad vldio
kako c,etnik ubije civil i uzge
zrakoplove, txoa za kuce, onda Ja otisao lz Fran-

braneci Sisak od obrambene cuska i sada ovdje branim

hrvatskl narod i zemlja • kafe
neprijateljskih najezda potrebe~i tako mladi Nlko)a Horvat.
On je profesionalac, skolov~n
sa zemlje i uoka, potaknu1i u francu.skom vojnom ,ucllistu.

strojopuskom presjekao '1tadaleko poznati sisacki rljecn

osnivanje Pripovijeda kako nikako riije ·
mogao shvatiti kakvi su to
rusilacki put.agresorova brodarl, cija [e dornisljatost hrvatske rijecne borci u okupatorskoj srbovo-
Miga . , strLICJ')OSt u upravljanju rijecnl
krstarlcama vec vise desetheza flote
jsci koji u suradnji' s bradatlm
spodobama ubijaju nenao-
1 · ".;

poznata i EuroplJanima, i u ovi ruian narod, djecu, starce,

teskim vrernerume ponasaju se laganje stavlli provjerenl riJecni pale kuce... Ne razumlje ni
stvaralacki. vukovl Vlado Buslja I Stjepan sva moguca krsenja tanasnih
Raspredajuci o svojo] borbl s neprljateljsklm Odazvavsi se pozlvu na obran Dinicir, obojica rodom lz sela s primirja. Prozaicna oprav-
Migom 21, MIian Marincic ni u Jednom djellcu domovlne, slsacki, rijecni vukovl obala Kupe, kojl svo] posao, a i danja,za bestijalna iiivljava-
svoje price nlje ielio ispasti heroj I sebknjak, Da Kupu, poznaju kao svoj dzep.
dali su svoj nemall prtlog. Via. nja na neduinom narodu sr-
,bi otklonlo svaku mogucu lakirovku, hrabri je · Poslije su - nastavlja Mika - dosll
titim snagama l, najvec.im dlje bovojska nala.zi u "provokac-
boracocjenama pravog strucnlaka i profesionalca i drugi "rnestrl od oruzJa" pa Je
'ie~~ za obranu H/V~tske pruia nebrojene lstaknuo kako je pogodak u neprijateljsku
lorn. sredstvlrna, stvorill su bro,
za hrvatsku rijecnu flotilu. U brod u prayom smlslu rljecl postao
ijama druge strane", a to su •
zaldjucuje Nikola - ordinarne
prtmjere herojstva. U llstu heroja upisao se I borac dv4desetjedlnlcu slatka slucajnost, prlpomlnjuci maskirnu bo]u, na plovilo j ratnl. Posada prvoga riJecnoga
s prve Jinije slsacke fronre, ,umlro~ljeni policajac da mu je u toj bitki porrtagao I drag! prijatelj i · lafl Jer smb-barbarl sustavno
vJ~stim majstorskim rukama bojnog broda na kojen:i vljori hr·
MUan Marincic. Taj trideset9godisnJak, rodoln iz suborac, Siscanin Boris Sucic .. razaraju sve sto je hrvatsko -
ugradeno ubojito i preclzno ar- vatska trobojnlcasvoJ je novl dom
Tornlslavgrada, dokazao je branecl Republlku Hr- "Bili smo na 'polozaju rame uz rame kad su nas krstila P-91,· sto znaci, kako od hotela, bolnica. skola,
tiljerijsko i raketno oruije i crude,
vatsku da ni u korn slucaju nlje za mirovinu l da su lznenada preletjela dva neprijatel jska zrakoplova", objasnjavaju clanovl posade, da crkava, bolnica do djecjih
cime je, kako kaiu clanovi po-
se svi ko]! su ga takvim proglasili - grdno preva- pripovijeda Milan. "Nisrno bili preplaseni, sacu- je to prvl ratnl brod hrvatsklh rlje- vrtica.
rili. · ' ' sade, znatno osnazena obrana
vafl, smo prisebnost, znajucl da ce se mrske pokupskog I posavskog dijela ka u ratnoj 1991. godlnls ~ Nemoj plsat pedeset posto
Borecl se za slobodu domovlne, Milan Marincic "ptlcurine" vratiti. Potom je u gradu dan znak za Hrvatske. ' lzuzev patroliranja Kuporn i ~- Hrvat. Ja sam fran~uz. Otisao
se ne samo uspjesno suprotstavlja neprijatel ju na · zracnu opasnost. Jos 'nije ni prestao zavijajuci vom, brod dosad nlje imao ratnlh Jz Francuska vojska u hrvatska
ldeju za preudesenje prlJasnJeg
kopnenom dijelu bojlsta vec ga sprecava da zvuk slrene kojl Je pozivao zit'elJe Siska i okollne lskustava. Medutim.1 posada ne vojska. Ovdje ubijaju one kojl
patrolnog broda dao je Nikola
svoju rusllacku akclju provodl lzzraka. Poslo mu u sklonlsta, a moj priJatelj Boris i ja'ugledali smo krije da je potpuno pripremna za ne mogu pucati' djeca, iene
Crnolatec-Mika, · dom.isljatoscu
·Je za rukom i sokolovlm okom da' prvi na sl- na obzoru siluetu nadlruceg aviona. Na, nekih borbene akclje. Obuku lz gadanja i stari !Judi. Nel<a dodu u borba
kojega •Je camac doblo ratne
sackom ihrvatskorn nebu automatskom puskorn d'(jestotinjak meta'.ra od celicne ptlce ot'vorili smo konture i dospio na vez u zadnjoJ I manevriranja zavrslli su s s ja. Ja znam kako. Moj snajper
sprijeci. neprijateljsku•celicr\u ptlcu u beskrupu- rafalnu palJbu lz automatsklh pusaka. Mig je posta]! tijec.nih brodara, naJvisom ocjenom. - Francuz, kad ces nas prlznati? Kad ce
nece pustlti cetnil<.e da ubiju djeca. odlucan
lozno] naje.zc:U na domove neduznlh iiteljagrada "zastektao", naglo zaokrecuci prema petrlnjskorn Govoreci u lme posade, Nikola Francuska priznatl Hrvatsku?
• Ovaj dolsta lljepi brod, koJi se je Nikol.a Horvat. .
na tn rijeke. Hrabroscu I prlsebnoscujzasao Jena Sellstu, gdje Je i neslavno okoncao misiju. Vidjevsi odlikuje izvrsnim manevarskim Crnolatec~Mlka nerado spomlnje A taj mladi, skolovanl vojnlkodgovara Im da
megdan, poput mladog Davida kofi, se samou- sto [e -snaslo njegova -druga, pilot druge Taj prlpadnik oruianih snaga Republike Hr-
sposobnostirna, spasili ,smo od rat. Tesko mu pada ukradena vatske' dosplo Je iz parl.s~og blj.estavlla na je svaka borba hrvatskih oruianih snaga u
vjereno l, odlucno borio protiv Golijat~. jedinim ' dyadesetjedinice obruslo se na nas orvarajuct sloboda, za koju ce se, kao I svl prljavom ratu protiv Hrvatske najbo1je
potapljanja na Dunavu, koje su prvu borbenu, llnlju Zbora oarodne garde u
oruzjem''koje · je imao uza se · automatskom vatru lz mitraljeza. Njegovoj letjelici prid~uiile su nlegovt brodarl, boriti do zadnJeg
mu namijenill cetnici i teroristi • priznanje I samo jos jedna istina vise da je
puskorn kragujevacke proizvodnje, koju je zaro- se jos dvije celicne ptlce. I njlma smo uputlll kaze Mika; ne11,krijuci zado- atoma snage. Jedina im je ielja
okolici Sunje. 'Za predaha borbe, kad secetnici
hrvatska voJska zd~uzena s hrvatskim naro·
bio u Slavonlji prilikom povlacenja okupatorske "tople pozdrave", ali lh, nazalost, nisu primili", da se rat sto prlje ,uspjesno
I srbookupacljska voJska umore od bje-
Voljstvo zbog svesrdne potpore dom nepobjedlva.
vojske. lronijom sudblne, neprijatelj je ola.ksao zavrsav,a Milan MarinciC:. Za podsjet na slllcajnu okonca, te da se ponovno vrate somucnih napadaja, gardistu Nikoli Horvafu
prijatelja u operaciji rekonstrukclle' 1
svoju zrafou flotu pas oruzjem ko]e Je sam I slatku pobjedu, hrabrt branltel] zadrfao je tro- cam.ca. prljasnjim poslovlrna mlrnodop- suborcl dobacuju: . '
prolzvodlo i,,u 'koje se toliko zaklinjao. . ' fejno perje ocerupane ptlcurlne. skih rijecnih brodara,
Zapovjednlku Miki medu prvl-
•.. rna su se: od mornara na raspo-
I
-report:.1~111
~oliko vrljede MdnJe I ob&an)a generala blvse
JNA moida se dosad najbolje vidjelo nakon odlaska
vojske iz, jedne od najvecih zagrebaddh vojami -
"Dusen Corkovic" na Bogongaju. Unatoc obecanjl-
ma Jugoslavenske armlJe da ce sve naoruianje i
oprema koju ne mogu odvesti ostati neostecent,
predstavnike Hrvatske vojske docekala [e vise no'
ialosna sllka, Gotovo sve sto Je ostalo nakon odlaska
okupatorske vojske u 60 hektara velikoj vojarnl bllo
je vandalsl<'i unisteno iii osteceno,
Znajuci dobro koliko oHdri nepri)ateljske vojske vole
iskrivljavat) cin)eoice i ieleo to izbjeci, predstavnld
Glavnog stoiera Hrvatske vojske pozvall su nakon
odlaska p,osljednjih SMB-vozila u obilazak vecu grupu
dornadh i stranih novinara iako je dobar dio vojarne
jos bio rnlnlran, pa su pirotehnicari imali pune ruke
posla. Bllo Je medu pozvanima i mnogo Iskusnlh
ratnih reporters koji su vec bill na brojnim svjetsklm
i dornadm ratistima, ali svi su se slozili da se takvo
barbarstvo rijetko srece,
Prvo na sto smo naisli blla Je velika nadstresrnca
ispod koJe je bilo vise vrlo vrijednlh lnzenjerlJskih i
vozlla veze te [edan pokretni radar protuzracne
' obrane. lmali smo dojam da bl njihovi blvsi vlasnici
najvise volJeli da su ih mogli "lspegtatl" tenkovlma.
, Kake to nije bilo rnoguce, unis,tili su sve sto se dalo,"
Sve Je bilo razbiJeno, od skupocjenih uredaja do
vjetrobransklh stakala. Za svaki slue.a) nestall su I
neki vitalni dijelovl, a vozad su se potrudill i da sto
temeljitije onesposobe motore kako kamioni ne bi
sluc.ajno posluiill onlma koji ddpy iza njih. Slicnu
je sudbinu doiivj~lo I nekoliko ceskoslovackih
dvocjevnih protuavionskih topova "praga" kalibra
30 milimetara.
Malo dalje u travi ugledali smo i v,eliki top M-46
kallbra 130 mlllm'etara I dometa od trldesetak kilo·
metara, cija Je cijev prijeteo bila okrenuta prema
Dubravi. Tek prisavsi bliie, shvatili smo da se radi
o star om vojnom triku. Top uopce nije bio pripreml]en
za paljbu, a vltalnl dijelovi su mu unl~tenl, pa mu je
Hrvatska vojska tma cudesno ,oruzje
tz velike daljine
mode izvaditi zatvarace na nep'rijate~ topovima; To ·se,
naime, moze zakljuciti iz onoga ito je 'ovotto general ,
n
Raieta· kada 'su ga pitali zaito je JNA, tivno eadanoi
rijeci,. onesoosobna ostavtienu oprem bivsoj woiarnl
' ,,,,,. ' ',, I
"busan Corkovic". · · · . ocito bez njih, bio · je zajednicki komentar domacih
Jedini zadatak, kao I masklrno obojenim d
tenkovima koje smo vidali po vojarnl, bio da
Zagrepcane.
Obllazed dalje veliku vojarnu nabrojaH smo
trldesetak topova veliklh kalibara (uglavnom
230 milometara) i desetak haubica kalibra J 05
mi limetara. Od nasih domaona culi smo da se
artiljerija ustvari slucajno ondie zatekla. Bila je,
na popravku u bivsem vojnom Tehnkko
montnorn zavodu u Bregani, a nakon odlaska
iz Slovenije privremena stanica im je bio Bo1
Sretna je okolnost sto ta oruda nisu bila isprav
je srrasno I porntslltl kakve su mogle bitl posl
njihove pucnjave po Zagrebu, Ali to kao da nl!
dovoljno njihovim bivsim vlasnicirna, pa
odnijeli iii unistili zatvarace i ostale vaine dij
te ce topovi i haublce prije ponovne upotrebe
na temeljiti popravak.
Na• vise mjesta vidjeli srno i potpuno uni
automatske puske preko kojih su neprljateljs:
nlcl, da budu slgurni u svoJ posao, p
gusJenic.arima. , nabavili, nerijetko otkidajuci od usta. u· ieljl da ih
Postedenl nisu ostali n1 intendantski servisi i
radlonica za popravak obuce, i izradu namj
poznata pod nazlvom .; Mali Savrlc". Goleme
neri)etko jos novlh cizama. cipela l uniform!
razbacane po podu i zalivene pjenom lz ap
gasenje vatre. Slic.an princip unistavanja pri
njen je i u radionicama pesto su strojevl pora
prevrnuti i zallvenl bojom, a komandne pl
trgnute lz zidova,
Razgledaii smo I demolirane vojnicke naste
ko)ima se netko zabavlJao posebno unlstavaj
sanitarne prostonle, Ali najtuinija slika do
nas je ipak u velikom skladistu s 1000 tona h
kojeg se opskrbljivala cijela 5. vojna oblast.
niJe bllo, od tlsuca vreca brasne, secera. sol! I di
preko "Gavrilovicevih" konzervi pasteta i sunl
tisuca paketa sa staklenkama. i konzervama
povrca, a u posebnoj dvorani cuvale su se
vojne suhe hrane.
lako je tu bllo dovolJno raznovrsne hrane 'da c.ak
I 0.000 vojnika normalno iivi vise od tri mjeseca,
oficiri su se nerijetko nakon uspostave , blokade
vojarne zalili europskim prornsjradma da vojnlcl
gladuJu, c.ak pate od skorbuta, pa su, na zahtjev
europske misije, nase snage u borongajsku vojamu
cak morale dovozlf svjeie jabuke. lstodobno su
"bolesni i Izgiadnjell" vojnici od vreca prvoklasnoga
graha i riie gradlii grudobrane na mitraljeskim
gni)ezdima! Neshvatljivo, bio [e najkraci komentar
kolege iz CNN-a koji [e stajao pokra] mene ne
vjerujuci vlastitim oclma.
Oficiri i voJnlci vjeroJatnq uooce nisu razmisljali da
oni tako unistavaju hranu dok oni koji su za nju davali
novae moida negdje uistinu glqduju. Nije ni cudo,
jer ti barbari ionako ni unistavajuci topove i ostalu
vrijednu opremu ocito nisu razmisljall kako sve to
, nije palo s neba nego je na ttsuce ljudi moralo krvavo
raditi da bi btvsa Jugoslavenska narodna armija
dobila takvo naorufanje. I sto je jos gore, da su tim
naoru,iar\jem ubijali neduzne ljude koji SU im ga i
brani od vanjskih agresora. · neprijateljska vojska vec tada nije birala ciljeve
lako vjerujem da su neki vojnici to morali' raditi pod
prijetnjom oHclrsklh plstolja, natplsi na zidovima
skladista hrane svjedoce da su i mnogi vojnicl po-
\
vJerovali u istinu koju Im serviraju srpski pollticari Iii
oflcirl. Kako drugaclje objasniti peruke pune rnr-
znje: "J .... e se, ustase", "Sve vas treba zaklatt" 1
sllcno. Najvise painje privukao je, lpak, veliki ,
natpis: "Jugoslavija moie i.bez vas". Ali, i Hrvatska
i stranih novinara.
Secer koji, po staroj narodnoj poslovicl, dolazl na
kraj u, u ovom je slucaju priloiio general-potpukovnlk
Andrija Raseta, zamjenik komandanta 5. vojne obla·
, sti. Kada su ga novinari pitali zasto su pripadnici
bivse JNA prekrslli obe~nje i porazbijali sve sto
nisu mogli odvesti, Raseta je odgovorio da to nisu
unistili oHciri i vojnici nego da su posrijedi posljedice
prijasnjih napada hrvatske vojske na vojarnul Tome
komentar uistinu nlJepotreban. Trebalo bi ipakzapltati
generala Rasetu kakve to cudesne granate i metke
ima hrvatska vojska da n]ima moie vaditi zatvarace
iz topova.
No, blo je to samo zalostan kraj poduze price o
iselJavanjll borongajske vojame koja je posljednjih
mjeseci, ravnopravno s omraienom vojarnom · jske i )NA Nakon poduzih razgovora o p~avcu
"Marsal Tito" u Novom Zagrebu, bila strah I trepet
Zagrepc.ana. I to s razlogom. Kolika opasnost iz nje · konacno je dogovoreno da 13.llstopada krenu pre-
prijeti Zagrebu postalo je, naime, jasno Jos prije vise
od dva mjeseca kada su, po.sto je blokirana, lz
vojarne po okolnim zgradama, ali i cljelom gradu
poceli letjeti ubojiti projektili iz svih oruija. Da
dokazu)e i to sto su vec u prvoj kanonadi, osim
brojnih privatnih kuca1 pogodlli obllinje tvornice
DTR, Koncar, i Bade! te osnovnu i srednju skolu u
Getaldicevoj ulici. Velike zrtve medu civilima izbje·
gnute su jedino zahvaljujuci tome sto su se gradani
brzo sklonili u podrume i sk19niSta.
Bio je to. naialost. tek pocetak. Jer, po riJecima
okoln,ih stanara, gotovo svakodnevno · se iz te
zloglasne vojarne pucalo na njihove kuce, all i po
cljelom gradu. l naravno, kada blsmo im vjerovali,
nl,kad krlvica niJe blla na armiji, jer )e ona jadna, po
rijecima vlastitlh predstavnlka, uvijek bivata izazva- · uz obecanje da sve sto nece odvesti ostaje u
na. ValJda kada bi njihovi osmatraci, kojl su se
da'nima smjenjivall na d,vecu uz rub vojarne, ugle·
dali nekog skolarca kako ih mrko gleda, pa bi zauz-
~. ' ~·"
)"
, vrat izbusili desetfik iii stotinjak kuca. prisiljavajuci
njihove stanare da se sklanjaju glavom bez obzira.
Od nJlhovih susJeda smo cull i za slucaj kada su
vojnid u biJegu prije I ograde vojarne natetjeli na
ukopanu minu, a armija pocela kanonadu po gradu,
uvjerena da je napadnuta!
Vjerojatno bl se problem brze i bezbolnije rijesio da
jos prije pocetka ozbiljnijih sukoba nije starqg za.
povjednika i razumnog oficira, potpukovnika Fedora
Santinija, po naredenju vojnog vrha zamijenio
potpukovnik Savic, a njega kasnlje kolega po an1.1
Ratko Graonic.Tako su se pregovori stalno odugo-
vlacili, a broj irtava i steta poVecavali. I tko zna
dokad bi to trajalo da se borongajska vojarna kao
prva nijepojavila u trojnim pregovorlmapredstavnika
Europske zajednice, Glavnog stoiera Hrvatske VO·
selidbe i naoruianju sto ga vojska moze odvesti
ma Bihacu sa svim sto mogu odvesti. Ali kada je te
subote kolona od 240 vojnih vozi la vec bila spremna
za polazak sve je zapelo, jer humanitarnl konvoj nije
pusten u Vukovar. lako taj problem nlje bio rijesen,
tijekom dana je, kao znak dob.re volje hrvatskih
vlasti, pustena prva kolona s 90 vozila te je bez
problema dosla do Bihaca. Kako se ni nakon toga
hurnanitarni konvoj, unatoc nekoliko pokusaja, nije
probio u Vukovar. odakle je trebalo spasiti na stotine
teskih ranJenika, ostatak neprijatelJske armije ostao
je u vo]arni.
I nakon dva tjedpa konacno su stanovnici Borongaja
i okolnih n~selja svoje krevete iz podruma mogli
vratiti u stanove. Nakon ulaska prvog dijela konvoJa
u Vukovar lz vojarne Je, u med uvremenu debloklrane,
krenula jo~ jedna dugack~ kolona sa 150 SMB-vozila
is-
pravnom stanju. Kako su ispunili zadanu rljec i
kollko Jos uopce vrijedi rljec oficira bivse JNA poznato
-~
je S, pocetka ove price.
~t
OQ
1· ' •
·t J,
~

LOGI KA A:::LA,:.·.WILD
U proteklih godinu dana u ra-
zlicltlm je tiJelima, sluibama I
odjelima JNA, bilo u Beogradu,
bilo u raznim podrufnlcarna,
srocen poprntcan bro] tekstova
"Predlozi" genera/a Pavla
veoma zahvalnih (i) za [ezlcno-
stilsku i Ioglcku, a ne samo
Strugara Dubrovcanlma
polltlcku, ldeolosku iii pslholo- pokazuju kako ni jedan tekst
sku analizu. Jedan od prvlh u nizu
bilo je antologijsko "Saopstenje nije dovoljno kratak da sakrije
SSNO", namljenjeno cltanju u
svlm vojarnama u' sijecnju ove pravu prirodu svoga autora.
godine; [edno od posljednjih,
takoder na svo] nacin antologt-
[sko, [esu "Predlozl za normali-
zovanje iivota u Dubrovniku i obezbe-
denje grada Dubrovnika", sto lh je 26.11-
stopada potpisao general-potpukovnlk JNA
Pavle Strugar. U prvom primjeru pridjev
antologijski rablmo zato sto su u tome
· povelikom tekstu kao u kakvom rnuzeju
starina pregledno sadriane sve znacajke
jednoga preiivjelog svjetonazora - od
terrntnolosklh do ldeolcskth. od nacina na
kojl se lzlaiu misli do one nenadmaslve
vjestine, briino ntegovane pola stolleca,
da se sklope dinosaurske recenice, cesto i
s vise od stotinu rijeci. lsti Je pridjev
neizbjeian i u drugome slucaJu, no iz
ponesto drugacijeg razloga, General Stru-
gar, naime, lijepo pokazuje kako nl Jedan
tekst nlje dovoljno kratak da bi mogao
prikriti istinu o svome tvorcu.
0 gotovo u svakoj njegovoj rljecl i recenici
moze se napisati mall esej, no na ovome
ce mjestu dovoljno bitl pozabaviti se samo
nekima od njlh, prlmjerlce, tockama 1,3 I
5, pravim malim draguljima nesuvislostl i
proturjecnostt. Prema treco], kako pise
Strugar, "pripadnici ZNG I MUP Dubrovnik
koji nisu imali regulisan boravak u Du-
brovniku zakljucno s 1. januarom 1991"
treba da napuste podrucje Skupstlne
opclne Dubrovnik, a prema petoj, "Sluzba
unutrasnjih poslova" treba da se "dovede
u stanje od 23. Januara 1991. i da sa-
mostalno i odgovorno regulise mir i
sprovodenJe zakonskih norm! u gradu Du-
brovnlku". Nije, doduse, Jasno kako bi ta
sluiba - kojoj Strugar ipak u nacelu
priznaje legalnost l opravdanost ako se
vratl u nekadasnje stanje - uopce mogla
"samostalno i odgovorno" odrzavati javni.
red i mlr kada je prije toga, . u tocki I •
odredeno da se u ruke JNA imc'.\ predati
"sve naoruzanje koje se nalazi u zonl grada
Dubrovnlka", dakle i pollcijsko. Buducl da
su I onl policajci koji su u Dubrovnlku
.. ,.
. ·" ,. . ,,
sluzbovall do 23. sijecnja, i kojlma Strugar
nedvosmlsleno dopusta da ondje kao takvi
ostanu, imali osobno sluibeno oruije, nije
jasno kako dubrovacka policija moze lsto-
dobno blti I potpuno razoruzana I 1.J stanju
zatecenome na spomenutl dan, dakle ko-
liko-toliko naorufana.
Ako [e to skolski primjer ornaske lz ele-
r mentarne loglke, i stoga nema politicko
znacenje nego tek svjedocl o tome kako
sastavljac "Predloga" naprosto ne zna sto
hoce, pa se nacas zapetljao, tocka 6 omo-
gucuje uvld u malo'slrl kontekst nJegova
pogleda na svllet, pa na poseban nacln I
objasnjava kako to da Strugarova vojska
tako divljacki razara sve pred soborn, U
njo] se, naime, predlaie da se "sva
stranacka obelezja uklone s javnih mjesta
na podruqu opstlne Dubrovnik". Nacelno
i prirodno gledano, taj se prijedlog moze
razumletl samo na Jedan nacin: treba
odstranitl ambleme sto lh stranke, od du-
brovackog ogranka HDZ do dubrovadkog
ogranka SDS, postavljaju na svo]e urede iii
podrucna sjedlsta, pa na to], zdravora-
zumsko] razlnl zahtjev za njihovo skidanje
znacl lzravno mijesanje u pollttcka pitanja,
dakle, u podrucle u ko]e se Strugarova
vojska. sto je mnogo puta izjavlla s na-
[odgovornljlh mjesta, nlposto n~ ieli
mijesatl i sto. na kraju krajeva, jos Jednom
ponavlja i sam Strugar kada u tocki I I
spominje "sporazurnno", dakle upravo
pollttcko rjesenje Jugoslavenske krize. No,
kako je uskakanje u
vlastita usta odavna
njen hobi i kako [e u toj disciplini postlgla i
veclh uspjeha od ovoga Strugarova, vred-
nije je pozabaviti se dubljim znacenlern
njegova navoda.
I ne clnl nista drugo.
Stvarnost i djela te vojske pokazuju, naime,
kako ona zapravo pod stranaeklrn obi-
ljeij i ma podraz.umljeva prije svega
sluibenu, driavnu zastavu Re-
publike Hrvatske. lz toga se onda.
moze lzvestl samo Jedan ~-
kljucak: ako [e za nekoga zasta-
v a Jedne driave .statusno
stranacka zastava, onda za nj ni
ta drfava statusno nlje nista
drugo doll najobicnija polltlcka
. stranka, a njeno stanovntsrvo
pak najobicnije clanstvo dotlcne
stranke, moida tek nesto bro-
jniJe nego sto [e to u svljetu
uoblcaleno. U skladu s time,
knjiinice u njenim gradovima
naprosto su-spremlsta stranackih
letaka, propagandnog materijala i nesto
debljih clanskih lskazynlca (clnjenica da su
neke stare i nekollko stolleca samo poka-
zuje koliko se dugo ta stranka pripremala
za svoJu razornu djelatnost), njeo4:su njive,
vlnogradi i vocnjacl samo stranacke
ekonornlje , a njene kuce i ·stanovi
okupljallsta clanova, toliko zadrtlh da unu-
tra cak kuhaju, spavaJu I c~sto provode
cijeli ilvot.
Trettraluct Hrvatsku kao polltlcku stranku -
i time zapravo svodeci njen f1a~og na sta-
tus stranackog clanstva, njenu materljalnu
kulturu I blago na status stranacke lrno-
vine, njenu duhovnu kulturu na zbirku
stranacklh parola i njenu povijest na razinu,
reclrno, izv)e,taja tajnika o "radu stranke
u minulom vremenskom periodu" - Stru-
gar I )NA jednim su jedlnim potezom rljesili
sve potendjalne etlcke dllerne, unaprljed
odgovorili na sva neugodna pitanja l,
dakako, usput pokazali kako svak, zvjerka
sama sebl najbolje postavl klopku ..
U takvom duhovnorn obzoru sve postaje
jezovito logtcno i [ezovlto [ednostavno.
"Kakvl clvlll, kakve bolnice i kakve kulturne
vrijednosti?! Ta Dubrovnik Je tek jedno
lokalno, nesto ukusnlje uredeno-stranacko
sjediste, a stanovnistvo lloka tek masa sto
se okuplla na Jedan, relatlvno masovan
stranacki skup!" A buduci da nema dana
da se negdje u svijetu ne razbije prozor na
uredu neke stranke, ne rastjera neki
stranackl skup iii ne zahtijeva njegovo
premjestanje na neku drugu lok.i1<;:iju, pa
nitko zbog takvlh sltnica ne cllie galamu,
Strugar Je zacljelo iskreno zbunjen otkud
odjednom tolika povika na njega kad ni on
Toliko zbµnjen da valjda nlje nl svjestan
koliko je dubok6 logican tekst sastavio i
koliko je nJime.istlne o sebl kaza9.
c
\ ••
DVO'STR·U
Nije istina dCJ je
poslje(Jnji korak
britanskog
/ordasamo
ultimatum Srbiji:
to je ultimatum
svim .,
ekstremnim
politickim
opcijama
koje se donas ·
javljaju na
Balkanu
Ultimatum EZ Srbiji da
prihvati plan haske mirovne
konferencije na izvjestan
nacin demantlra pravilo da
je diplomaclja "spora, ali ne-
dostiina". i'ako u svijetu
globalnih strateskih i geo-
pol itickih interesa nema
mnogo smlsla za krslansku
pravdu I samilost, posljednji
korak lorda Carringtona na-
javljuje onaJ dugo oceklvanl
uiokret koji irtvi nudl zado-
voljstinu, a agresoru medu-
narodno politicko iskupljen-
je.
Tocno je, doduse, da ha.ski
ultimatum Srbiji, kao kulmi-
nacija mirovne konferenclje,
prvenstvenb predstavlja
diplomatsku pobjedu Hrvat~
Ske. lpak, Milosevltev bi um
uistinu trebao biti suicidalan,
. a da ne prihvati zabtjev EZ.
Moie se pretpostaviti da bi
prijetnja sirokom lepezom
CARRINGTONOVA
sankcija EZ, a u perspektivi
vjerojatno I ~ijeloga demo-
kr a tskog svljeta,
rezim u Beogradu
blla z.a
veca
blamaia nego sto je to
pokajnloko pomlrenje s ne-
minovnim. No poznajud
Milosevicevu prevrtljivost i
clnlzam, a prlje svega nje-
govu sudbinsku ovisnost od
nastavka rata, nije 'tesko
predvldjeti njegovo buduce
ponasanje: vjerojatno te
prihvatiti mirovni plan EZ, all
ce istodobno potegnuti sav
raspoloiivi dlplomatski
vojni arsenal kako bi rela-
tivizirao, usporio, odgodio iii
oteiao reallzaclju pojedlnih
tocaka tog plana.
lpak, ne bude II imao uzma-
ka prvi njegov potez imat ce r i sama Ima rezerve prema
"komerciJalno" obil jeije.
Svjestan da prihvacanjem
prijedloga EZ prakticki
napusta strateski dlj stvar-
anje velike naclonalne dria-
ve, beogradska klika Evropi
ce, ako vet nlje, ponudlti
vezanu trgovinu s Kosovom,
Sandiakom i Vojvodinom.
Najsaietije, srbijanskl rezim
prihvala priznanje republika
(koje to iele, dakle i Hrvat-
ske) u postojecim granica-
ma, tj. uz h)lhovu eventual-
nu korekciju mirnim putem,
all od Europe trai.i i prizna-
nje Srblje takoder u postoje-
cim granicama.
Za reduciranu verziju Yelike
Srbije u sadasnjlm granica-
ma, bit te spreman irtvovati
treba se kladiti da ce on j
prevladati. Jer Milosevit l<.ao
srpske krajeve u Hrvatskoj
(iii jedan njihov dio), dal<le
meta.fora jedne politike vise
nlje sam. NJegov sijamski
prepustiti ih \,1staskoj" dr-
iavi. Muslim,3,nima u San-
blizanac je i Jugovojska. Ona
je dosad poslusno izvrsavala
diaku i na Kosovu Milosevic naredbe s Dedlnja jer su one
ce, dpduse, rnorati dati au- efektivno sluiile 1st.om cilju
tonomlJu kakvu ce imati Srbi ' - ocuvanju Jugoslavije, dakle
u Hrvatskoj, all ce medu- stvaranju prosirene Srbije.
narodnim priznanjem Srbije Medutim, medunarodno
na duie vrlJeme onemo- prlznanje jugorepublika taj
guciti njihovo otcjepljenje iii vojnicki san razbija kao mje-
pripaJanJe susjednim dria- hur od sapunice,. Nestaje Ju-
vama. Time bi pred narodom goslavlja, nestaje mini-Jugo-
i dokazao m~kar djelomican ' slavija, nestaje Velika Srbija,
uspjeh memorandumskog a mj~sto na kojem se moze
projekta, all bi u izvjesnoj nastavitl i.ivot ostaje jedino
mJeri opravdao I rat kojl vodi. - danasnja SrbiJa.
Europa bi mogla pristati na Vojska pri tome ne gleda
tal,<,W Milosevicev zaokret jer samo politicko-ideoloske
ciljeve, vec brani svoje
osamostaljivanju musliman- sustinske ekonomsl<e lnter-
skih driva na Kontinentu - ese. BezSlovenlje i Hrvatske
Velike Albanije i ~osne i koje SU zajeclno ramicaJe
Hercegovine. Takvlm bi sta- polovicu saveznog budi.e-
vom Europa donekle neutra- ta, bez Bosne I Hercegovlne
lizirala ekstremnl dio srbljan- u kojoj je. uglavnom u ne-:
skog polltlckog spektra, all srpskim krajevima, smjes-
bi takoder smanjila vjerojat- tena strateskl vai.na namje-
nost prodiranja islamskog nska vojna industrlja, bez
utjecaja u Evropu na njezina <;:rne Gore koja bespredmet-
Jugolstocna' vrata. ~rema nim dri.i odri.anje rryor-
nedavnim izjavama britan- narice bivse JNA, vojska koja
sklh parlamentaraca u 'Za- je stvarana•za drfavu mno-
grebu, takvq YE;zana trgovi- go bogatiju i od bivse Jugo-
na Europe i Srbije vet je slavije, spala bi na ekonom-
gotova stvar. · ski iscrpljenu Srbiju. Niti bi
Ovaj je pr!'stup, cini se, na- vojska mogla opstati na tako
jracionalnlji za srbijansku tanasnoj materljalnoj osnovi,
vlast, ali, kao I obicno, ne nitl bi pak Srbija mogla po-
 nijeti takav golemi teret. Prema tome,
bltka za Jugoslaviju, usprkos Milo-
sevicevu prihvacanju mlrovnog plana
iz Haga, za egzlstencijalno ugroienu
vojsku Jos ne mora blti zavrsena. Hoce
Ii je ona nastaviti samo · je pitanje
sposobnostl generala da najzad shvate
kako se jugoarmada nepovratno rastace
pod prltiskom polltlcklh, nacionalnih i
ratnlh previranja na prostoru blvse Ju-
goslavije.
Sudeci prema onom sto su agresort
, dosad pokazali, Hrvatska
pouzdano moie racunatl na nastavak
gotovo
· sukoba. Ponovno ce se udruiltl
Mllosevicev kratkorodnl [nteres da u
sto kracem vremenu osvoJi sto vise
teritorlja radi, kako vjeruje, predsto-
[eceg dlplomatskog razgranlcenje s
Hrvatskom s Jedne, te armijskl dugo-
rocnl lnteres da sacuva onoliko Jugo-
slavije koliko [e moguce s druge strane.
Da je bas tako, potvrduje i dosad ne-
zablljeiena eskalaclja rata u Hrvat-
skoj istom kada je pbjav1Je'1ultimatum
Srblji. Vee do slJedece plenarne sled-
nice u Haagu, 5. studenoga, kada lz-
mlce rok Sr-bljl, trebalo bl u diep
strpatl sto vise Hrvatske, a potom
eventualno potpisati prlmirje
nastavak osvajan]a sve do "dana D",
tocnije do dana kada ce se, kako vjeru-
[e Beograd, postavlti pltanje granica u
kojima ce Hrvatska biti priznata.
Za Hrvatsku, dakle, bez obzira na poz-
itlvan iii negatlvan Milosevicev odgovor
Carringtonu, rat se nastavlja i dalje. No,
to nlje I Jedina nepovoljna okolnost.
Prlstane Ii Srbija na prijedlog EZ pod
uvjetlma o kojlma [e bllo rljecl, Hrvats-
ka ce bltl primorana da se doslovce
drzl svih prijedloga EZ o pollttcko] au-
tonomljl Srba. Milosevic I EZ nastojat
ce da ta autonomija bude sto veca.
lstodobno, hrvatska ce vlast, a poglavito
oporbene stranke s desne strane polltl-
cke Iepeze, koje o takvoj autonomiji
jos prlje godinu dana nlsu htjele ni
cuti, traiiti da ta autonomija bude sto
manja , prve prave plodove i prodore. Ako
Treba se, rnedutlm, nadati da ce -u
Hrvatsko] prevladatl umjeren I ractona-
lan pristup. On je Jedlno jamstvo da
Republlka ovu povijesnu sansu Iskorls-
tl stjecanjem neovisnostl i meduna-
rodnog subjektrvlteta.
'(1/,akon pet ratova 1s1 manje od
pedeset godina, otvaranjem madrid-
ske , runde 30. llstopada, arapsko-
i~ra~lskl sukob usao je gotovo lz-
vjesno u fazu "dijaloske kontrole" -
sto bi ubrzo moglo postati naJnovlji
novogovornl eufemlzam za procese
~to su se dojucer kretali u rasponu
od "upravlJanJa krlzom" do "nadzora
riad sirenjem stete". Najtrajnlje krlzno
zarlste u novijoj povlJestl svljeta -
traJnije cak i od KoreJskog poluotoka
i lndokJne - uspjelo Je preiivJeti sve
uspone i padove doba hladnog rata i
uz
, blpolarnog svljeta da bi posmulo "kao
rana irtva novoga svjetskog poret-
ka".
Hooe II srednjolstocna mlrovna kon-
ferencl]a u 'ovom obliku potrajati
duie od pregovora o ogranlcavanlu
strategtjskog nukleamog naoruzanja
(SALT koji Je prerastao u START) iii
kopnenih efektlva u tzv. euro-teatru
(MBFR), zapravo u povijesnom kon-
tihuitetu i nlje tollko bltno - [er, na-
posljetku, rijec Je O svojevrsnim vre-
mensklm bllzanclma, I to istog oca -
Henryja Klssingera.
Tridesetak putovanja btvsega amer-
icf<oga drfavnog sekretara na relac-
lji I Kalro-jeruzalern, uz povremeno
skretenle put Damaska, u sklopu cu-
vene shutlle diplomacy konacno daje
je Kisslngerova "diplom~aclja' tamo-
ariio" svojedobno utrla put bilateral-
norn camp Davidu (Sadat-Begin),
onda su neprijepornl I njeni doprlno-
si grupnom madridskom Camp Dav-
idu u kojem, uz "prvoborce" (lzrael,
Egipat) sudjeluju jos i Slrlja, Libanon
i jordansko-palestlnska delegadja kao
TAM
zacetak nove paradriave. •
Osnovna je znacajka madridskoga
srednjolstocnog kruga da rat zapra-
vo formalno I funkcionalno prestaje
bit! sredstvo dljaloga I "uzajamne
prllagodbe" suprotstavljenih.
Stanje srednjotstocnlh duhova uocl
Madrida moie se sklclratl s pomocu
nekoliko detalja. Jaser Arafat tako
govorl kako ce prlhvatltl sve sto prt-
hvate palestlnskl predstavnici u Ma-
dridu (forrnalno PLO nlje nlgdJe prls-
utan u jordansko-palestlnskoj dele-
gacljl); Yitzhak Shamir Je govorlo o
moguco] "revolucionamoj promjeni"
I najavljivao da Ide govoritl all - i
stusatt, Palestince u Madrldu pro-
matracl ocjenjuju kao · "novu gene-
raciju" sazrelu na okupiranim terltor-
ijima i vise zaokupljenu teznjarna za
dolsta boljim zlvotom nego borbom
za uspostavljanje neovlsne Palestine.
Usto, svi se promatracl s1aiu u dvlje
ocjene: vaino je sukobljene strane
posjestl oko pregovarackog stola, pa
makar i nastavile voditi verbalne ra-
tove a za sve sudlonlke, ukljucujucl
cak i SSSR. osoblto je vazno - plka-
dori, oprez! - da se ne zamjere
glavnom madridskom toreru Geo-
rgeu Bushu, odnosno Sjedinjenlm
Driavama.
Prva [e "vainost" posljedica osvje-
scenja Arapa, a osoblto Palestlnaca:
dopuste Ii da Ariel Sharon nastavi
naselJavatl Zapadnu obalu I prerva-
ratl Gazu u neoblblijsku Judeju i Sa-
marljU (osoblto uz pornoc doseljenl-
ka iz SSSR), uskoro nece imati gdje
ni riJeclma ni mecima trailti tlo za
Palestinu. Druga je "vaznost" velikl
pollt-pslholoskl pomak: u tom dljelu
Hoc~ Ii rjesen;e
podije/jenim
suverenifefom ugasiti
iidovsko-arapsko
" hameda) valja gledatl kao probnl/
kNarenJe
bez gf:anica?
svljeta Amerika Je d~;,edavna do-
iivlJavana kao problem a ne sred-
~tvo rjesavanja.
Sto se ibllo? Najjednostavnijei rat u
Za.ljevu. Dok su po lzraelu pljustali
1;scudov/,lstodobno su pukla dva Ian-
ca. Prvi je pukao kad je Arapin udarlo
na Arapina - time se vjerojatno zauv-
ijek razblla lluzlja o "arapsko] naclji"
od Glbraltara do Shatt-al-Araba. Kad
Je Saddam Hussein potegnuo noi
na sejka Al Sabaha al-jabbera pukao
je I lanac financlranja radlkalnlh arap-
sklh, odnosno palesttnsklh opcija sto
Je u lsti krug zatvarao lrak, kao glav-
nog strongrnene (Iznudlvaca), te
Kuvajt i SaudlJsku Arablju (kao glavne
davace). Povrh toga, ne shvacajucl
kamo su zapuhall vjetrovl, Jaser Ara-
fat Je u lrne PLO (odnosno Palestt-
naca) traglcno odlgrao na Saddama I
1Arape doveo do vododljelnice - nlt-
su vise strahovali, nit- su imall osjeca]
krlvnje spram "djevlcnosti" Palestl~
naca.
Na malo vlsoj razini, zaljevskl rat (bez
kojega ne bi bilo nlkak.vog Madrida,
jer Saddam, Asad i Gadafi nlkad ne bi
zatvorili krug vjecnog nadmetanja
arapskih celnika za titulu novog Mu..;
pocetni korak u uspostavljanju
"novoga svjetskog poretka".
Radi,kalni Arapl ostali su egzem-
plarnlm udarom na Saddama bez
pribjeiista za svoju opciju; c\lrapski
mlkrokozmos tako je prije svih dru-
gih osjetio da svijet odlucno postaje
jednopolan, odnosno da vise ne
moies uteci "drugoj" velikoj sili i
uk.lopltl se u opcl neprekir:iutl sukob
veliklh za svoj s.itni "sicar". Nalme,
SSSRne samo da Je zatvorio oba oka
na vojnu akciju protiv zemlje s kojom
j~ lmao cvrste · sigumosno-qbram-
bene aranimane 'vet Je potaJno
aplaudirao batinanju svoga glavnoga
srednjoistocnog pulena (pa mozda I
porazu vlastitog oruija).
Zaljevskl rat blo Je, dugorocno
gledajuci, posrednl udar na lzrael.
Naime, osjecaJ vojne superlornostl u
koju se· lzrael uljuljkivao naprosto S\J
raznijell scudov/,un.itoc dolasku
"plave konjlce" u obllcju cuvenil:t
amerlcklh proturaketnih sistema pa-
triot. Medutlm, 'Jshlapljlvanjem
prlbjeilstva za radikalnu arapsko-
palestlnsku opciju prestaju i razlozl
za postojanje lzraela u dosadasnjoj
radikalno protuarapskoj 'opcljl/
definiclji (nepopustljivost spram terl-
torija I uopce ldeJe o samostalnom
palestinskom entitetu). Stoga kad
Shamir govori o ~revoluclonarnoj
mijeni", vjeroJatno vise strahuje od
nekih nelzvjesnlh promjena u
vasingtonskim
povoljnim
nego sto se raduje
promJenama u palestln-
skim glavama.
Sto ocekuJu Palestincl od Madrlda?
Anallticari ih saiimaju 'u tri tocke:
*zamrzavanje ;zraelskog naseljayan-
ja na Zapacfnoj oball i podrucju Gaze;
*pocetak palestlnske samouprave
kroz provodenje izbor1 na lokatnoj
razlnl, kako bi se omogucilo javljanje
palestlnskih voda, koji ce upravljati
gospodarsklm, gradskim i socijalnlm
poslovima;
*smanjenje brojnostl izraelskih snaga
na okuplranim , teritorijima, sto bl
pales~lnskoJ samoupravi omogucilo
razvoj bez straha od izraelske
odmazde.
Po naznakama moguce nagodbe il-
dovski doseljenici i arapski seljani
zlvjell bi udaljenl samo nekollko
stotina metara - nerazdvojeni grani-
cama, all svaki po svojlm 'zakonima.
Rijec je o zanimljivom obliku podi-
jeljenog suvereniteta kojlm bl se. za
dogledno vrljeme, Palestlnei zado-
, voljili ako Im u zamjenu lzrael zajamci
stvarnu vlast u poslovlma oko kojih
se aogovore. Time se zapravo poonje
redeflniratl i sam pojam drfavnosti.
Odnosno, na prostorima na kojima je
praktlcki nemoguce ucrtati granice
koje bl bllo koga zadovoljile, driave
ce ostajatl bez granlca u najklaslcni-
Jem smislu. U tim podrucjima
"nekrotiziranlh" driava, ;za dug-
orocnu dominaciju nadmetat ce se
neobrubljene "Jezgre driava" - I to
ponajprije civilizacijsko-ekonomskom
prlvlacnos~u i sredstvima.

riktualna agreslja jugoslaven-
ske armije na ,sire dubrovacko
podruqe predstavlja jedan od
u
kljucnih trenutaka rata Hrvat-
skoj. Anallzom tatnlh operaclja
u juinoj Dalmaciji, najjuinijoj
geopolltlckoj cjellnl hrvatskoga
drfavnog terltorlja, kroz pnz-
mu vojne strategije, polltlckih
iinplikaclja ratnlh zbivanja, de-
mografsk.lh I 'ekonomskth as-
pekata rata aa Dubrovnik,
pokusat semo argurnentlratl
navedenu tezu.
lzvanvremenska Clausewitzova
definiclja rata kao "nastavka
vodenja politlke druglm sred-
stvlma"' primjenljlva je i prl -posljednja je karta na koju su
eksplikaclji osnovnlh uzroka
ratnlh sukoba u Hrvatskoj. Ras-
padom socljalizma nacionalni
projekti rekonsti tucije gra-
danskog drustva postaju Jedi-
ni dJelatnl polltilki c.imbenici
postsocijalistickog svijeta - od
Moskve, preko Praga do Bal-
kana. Rljec je o neumltnom po-
vijesnom procesu, o projektu
epohe koJI nije mogao zaobtct
nekadasnlu Jugoslaviju. Srpskl
nacionalni projekt, ekspanzio-
nlsticki od svoJe embrlonalne
faze', pa do danasnJih ,dana,
unutrasnjom loglkorn, rnorao se
sukoblti s polltlcklm vizijama · novi izlasci na more, dakako,
svlh ostallh naroda u blvsoj Ju~
goslavenskoj federaciji, Jer je u
svojo] sustlnl ahlstorlcan, a u
praktlcnlm politlcklm uvjetima
uuzoran. neostvarlv. Objedl-
njavanje "svekohkog srpstva"
u [edno] drfavnoJ zajednlcl
globalnl Je cilj srpske polltike
od proslog stoljeca 'do danas
kojl Je, lpak, blo uvellke reall-
zlran sedarndesetogodlsnllrn
trajanjem jugbslavenske dr-
iave. Raspadom Jugoslavlje, a
posebice stvaranjem suvre- · ciljeva veukosrpske ekspanzlje
mene hrvatske driave, srp-
skom lmper!Jalizmu ostaje
jedino amputacija i aneksija hr-
vatskih povijesnlh terttorlla kao
djelatno rjesenje nacionalnlh
ciljeva. Upravo u tome se
ogleda ahlstorknost vellkosrp-
ske ideje, koja ne uvtdarealnost ' , to cini pukovnik Uzelac na
medunarodnog I europskoga
,\
SMAN'.J·l.l·J::(E
VELl:Ku:.JSRIIJ,U
polltickog okrufenja: principi
postovanja samoopredjeljenja
naroda, stabilnosti driavnih
grantee, r)esavanja sporova
mlmim putem ltd. ,
lnstrumentalizacija JNA za ve-
llkosrpske polltlcke clljeve
stratezi srpske ekspanziJe zal-
grall. No, vojni uspjesi hrvatskih
obrarnbenih- snaga pokazuju
kako san o Velikoj Srbiji, za-
padnih granlca "Karlobag-
Otocac-Karlovac-Vlrovltlca",
neurnltno kopni. Sva iestina
kojom se okupator obruslo na
Dubrovnlk to potvrduje, [er Je
neuspjela okupacija , dubro-
vackog podrucja trecl neusplo
pokusa] u relatlvno kratkom
vrernenskom razdoblju da se
zauzrnu sto sjevernlje pozlcl]e
jadranskog akvatorija, odnosno
da se Vellkoj Srbiji osiguraju
uz pr,etp{lstavl<u da je Crna Gora
vec pacificirana.
Stvaran}em tzv. SAO Krajine
. zapoceo je proces ods,ijecanja
podvelebitskog kornpleksa od
primorja s jedne strane i
ptantnske Hrvatske od cjellne
hrvatskog teritorija. Presijecan-
jem prirodne veze priobalnog
pojasa i zaleda stvaraju se tak-
, ticke pretpostavke za laksu
okupaciju, koja otvara putove
za ostvarenje bitnih strateskih
na zapad. To su. izlazak na more
osvajanjem Dalmacije, cime bi
se natjerala kontlnentalna Hr-
vatska na kapitulaciju (tzv,
"strategija klijesta") i za-
okruzlvan]e ,I okupaclja Bosne
i Hercegovine s juga (kao sto
sjeveru te republike). Ali, hero-
·,.
IJl •, ;,;
Kompleksijom;·polftickih pot-ezaJ.
voJqJh_ q~p,;a neprijatelj's.e
p9r,asa . pppu,t,s,o,:tq H,stakfarskoi,
radnji: ,srbijanskcii' yrhuska 'ir~, ···
jugogenerali zdusn'o-,ade :~~ii.
koiist v/astite stete"
jska obrana Sibenika i Zadra
definltlvno su onemoguclle re-
allzacij u toga plane. Nadalje,
osvajanje neke jos sjevernije
tocke, primjerlce Pule, deflnl- " trena 'trajanja prvoga i dru-
tivno [e bllo neostvarlvo, tako
da je JNA odustala od toga,
premda su planovi postojall.
JNA' Je u sredlsnlern [adranskorn
akvatoriju izgubila prostor -
najvazrtiji faktor rata na kojemu
se zasniva logisticka podrska
armiji kola ratuje. Zato je po-
vlacenje [edlnica brodova I
tehnike Vojnopomorske oblastl
bilo tako munjevito. Za svega
inepui;ia trl mjeseca komanda , [ek pod okupacljom uz sve
VPO dvaput se sellla - prvo lz
Splita na Vis, pa s Visa u Kum-
bor. Dolaskom vedne brodova
ratne mornarlce JNA u Boku,
nastuplli su teskl danl za Du-
brovnik, a brutalnost kojom ]NA
napada ovaj grad izraz Je
nernocl [edne raspadajuce
armije da razrljesi novonastale
probterne gubltkom hrvatskog
teritorlja. Nepostojanje logi- problem ]NA koJi se pokusava
sttcke podrske i sigurnlh baza
,ogleda se u neredovlto] opskr-
bi jedinica i, brodovlja, nemo-
gucnosti zahtjevnog servisiranja I JNA koriste sovinlstlcku eu-
vojne oprerne '1 naoruzanja.
Nije naodmet napornenutl da
njemacka ratna flota. unatoc
onodobno] tehnlcko] perfekciji
ljaca za rat protiv Hrvatske. Alt, JNA za:pocinje rat u Dubrovnlku sjever, odnosno zauzimanje is-, cegovtnl, cime se otvara
mornarica je specfflcan obllk zbog osiguranja najbolje pri- tocne obale Neret-.te i utvrdi- ' novi front. Dolazak crnogorskih
rodne Juke . na Jadranu - Boke , vanje nesto uilh granica Velike. rezervista u Mostar, srce Her-
oruzane sile kojl Je ltekako za-
htjevan u pogledu strucnostl, Kotorske, precl+n.lje receno, Srbije od onih kpje pr$!dlaie 'cegovine, artiljerijska oqmazda
kako glede mornara tako i cislenjem uskog juinohrvat- paranoidni Vojislav Seselj. nad hrvatskim selima u Popo-
casnickog kadra. Prema neklm skog prlmorskog pofasa od hr- Prema tom planu velikosrpskih vom polju (Ravno), zbjegovi
procjena.tni1 vojnlh struc.njaka , vatske voJsl<e. Minlrnalisticki cilj kartografa zapadne granice bile hercegovacl<,og pucanstva koji
su potom usl'ijedili, prosiravanje
rnirnodopski 'kontingent JRM tog plana je kontrola nad Os- bi formirane na liniji Ploce -
dolina Neretve - Bugojno .; Ku-
prepolovljen Je I lznosi manJe, trim rto'm i 'poluotokom,Molu- ratnog sukoba: na sjeverni dio
pres - Knin. Osvajanjem doline dubrovackog podrucja (Siano),
od 7000 vojntka, sto je ravno natom, 'naJJuinijim tockama
6,2 puta manje od predvl- hrvatskog driavnog terltorija. Neretve, kao prirodnog puta s prijedlozi od,strane JNA za oe-
denog rezervnog sastava rnor- <Geostrateski znacaj Ostrog rta mora u s~ediste Bosne i Her- · portacljom hrvatskog pucanst-
narice koji [e trebao blti an- mofem,o usporediti sa znaca- cegovine, davnasnjeg sna srp- va, OCit SU dokaz da je namjera
°'
gazlran, ratni.m uvjetima. Et- jem Bospora i Dardanela, oko- skog imperijalizma, pospjeslla agresora izmjena ttnicke karte
nickim 'ciscenjem u~postavlje- snicama kontrole izlaza iz Crnog bi se srbizadja istocpe Hrvatske juga BIH•i juinohrvatskog pri-
1 .
svoga brodovlja i urnjesnosti
momara, upravo zato sto nlje
imala pomorskih baza na
svjetskim morima, niti jednog
goga svjetskog rata nije usp-
jela ostvariti prevlast na moru,
a jedan od nezaobilaznih
uzroka njezina konacnog vo]-
nog poraza blla je pomorska
blokada koju s1.1 Njemackoj
nametnule suparnkke sile u
ratu. Zamka nepostojanja lo-
gtstlcke podrske redovlto
pratl sve okupatorske a~JifllJe.
Lastovo I Vis, kojl su jos uvt-
svoje prednosti (podzemne
baze) imaju krupan nedosta-
tak - rijec je o otocima bez
fizlcke veze s kontlnentom.
Kronkn] nedostatak ljudstva,
kao i strucna nekornpetent-
nost raspolofivih, ljudskih
efektlva' sljedecl je agresorov
nepremostiv problem. Ne-
dostatak boraca akutni [e
ni su kriteriji ekstremne po~ mora. Vojnostrategijska pozk.ija i sjeveroistocne Bosne. Ras- morja.
nadoknadlti neprestanim re- liticke (nadonalne) podobnos- Turske kroz cltavo dvadeseto clambom ratnih operacija koje Bitan cilj osvajanja dubrovackog
grutacijama i prisilnim mobl- ti, tako da kriterij poslusnosti, stoljece'zasnovana je na kon- se odvijaju na podrucjll Juine podrucja je i gospodarstver:ia
llzacljama. Kopnene snage repoduciraju' negativnu selek-, troli 'ruskog prodora prema to- · Hrvatske moiemo ustvrditi da snaga ove rijetko naseljene
ciju kadrova, smanjenje pr9fe-. plom m'oru - Medi,teranl!i. je rijec o m~ksimalistickhn za- regije. Naime, kao najsnafnije
foriJu u Srbiji i Crno] Gori, te sionalnlh norll)ativa I, u J<rajnjoJ, ,Makslmalisticki zahtjev of~n- htjevima, Jer ratne operacije turistickp srediste jufnog
medu ekstremnim Srbima u instanci, · sfl{anjenje borbene zlvnih operacija JNA na dlj- vode se na cltavom dubrov~ Jadrana, Dubrovnik u uvjetlma
BIH, tako da zasad usptievaju efikasnostl. brovack.om podrucju prodo~ je ackom akvatomom podrucju, mira donosi ogroman devizni
unovaclf dovoljno dobrovo- S voJnosigurnosnog aspekta Juinohrvatskim prlmorjem na ali I u zaiedu, u istocnoj Her- priliv koji bi l<olabiranoj,srpskoj
 prodori neprijateljskih kopnenih
snaga iz zeleda
mjesto deeanta s more (u Kuparima)
sire podru~je grada Dubrovnilca
KAPTOLS
. . ~ '
' r,

GLAYNI .. .• · .. ' ! """

STOZER
Svatko tko je prije vise od godinu dana lmao
na umu sto snainije proiimanje Crkve i ate- /Crkvaje
iziranog drustva nlje mogao nit! slutitl da le
bas nalveca nevolja I za Crkvu I za njezin narod
biti od nesrezrnlerna znacaja. Vet prvi televl-
u tatu,
3 s1,mo
zijskl snimci pokazall su na veclnl hrvatskih
ratnlka krunice oko vrata, kao simbol zastite i na fronti i u ..
vjere, neke vrste tallsmana I posvecenostl, to
.z Cavtat
je blo jasan znak svlma koJJ su priieljkjvali da
se vJera u Boga svorn slllnom vratl medu IJude. ·
pozadini,
--·-----· Medutim, vec prvi ratni danl lzazvali su I neke
zajedno dili,ltii;l
• pomorske blokads u
MlJetskom k&nalu
• .,,,,- granice Republike Hrvatske
nedoumice bas u odnoslma vjere i zatecenog
ratnog stanja, pa cak Crkve i vlasti. Hrvatski
borci I ratnlcl, uza svu pocetnu nespremnost
drzave za rat, nasli su se u sltuadJI da na
bojistimanlsu lmall nl duhovne okrepe. Svecenlk ,
na bojistu bllo je pravo rjesenje te stvari!
sudbinub
i onih koji
~ razgranioenje kojim. je Crna Gora
«,, zahtijevala poluotok Pre"Tlaku . _.:::.__...-:-:--==------
Svecenlkbf mogao biti'upravo onaj covjek kojl
ne bi lmao veze s ratnim operaclJama,a ipak bi
bio u ratu, covjek koJI ne bl vodlo pottetku.' a,
ipak bl' blo u stanju proturnacltl mnoge odnose
prognani iz
svojih
razgraz;doenje kojim Crna Gora kani
•••
i pojave. Svecenlku bi vo)nlk naprosto mogao
zahvatiti Konavle do Duboke ijutep radi 'postaviti moralnu dvolbu, koju bi ova] mogao s
iskrenostu rijeslti. All kako se u rat nije uslo s
domova
stjecanja najizdaen1jega izvora u regiji namjerom, kako se na rat tek kao nui.du mora-
lo odgovorltl, mora se prlznatl da nl oni kojl _dio je da se vojnlclma-vjernlclma moi.e prui.iti primjere kojl zorno ilustriraj,u kako svecenicima
-----·-·--
* instalacije "JNA1' na Prevlaci krelraju driavnu polltlku, kao l sama Crkva u
Hrvata, nlsu bili spremni promptno odgovorltl
na pitanje - na koji nacin poslatl svecernka na
front. H rvatska, naime, kao mleda d rzava nema
lzgradene medunarodne odnose, da bl 'poput
neklh driava lmala rljeseno pitanje voJnog
pastoralna sluiba i bez organizacije voJnog
vlkarijata. Biskup! su se dogovorllt da se sva
odgovornost ze organiziranje jedne takve

backom, monsinjoru Juraju [ezerincu, kojl je

prrvredl ltekako dobro dosao.
Povijest ratovanja pokazuje da
vojne operaclje uspiJevaju ako
korespondiraju s polltlcklrn
akc.ijama. Ako nema koordi-
naclje lzrnedu ta dva aspekta
ratne politike, voJne pobjede
lako postaju diplomatski pora-
zl. Hrvatska obrana na tom
planu usplesno sinhronizira
vojno djelovanje i vanjsko-
pollticku aktlvnost hrvatske di-
plomad)e. Glede koordinaclje
politickih poteza i vojnih akdja
nas neprllatel] ponasa se po-
put slona u staklarskoJ radnji.
Srbijanska vrhuska i [ugoge-
nerali cesto rade "u korist vla-
stite stete". Vise je primjera
koji ilustriraju tu tezu.
Prvo, napadaj na Dubrovnik,
jedan od dragulja svjetske kul-
turne bastlne, uspio je uzbuditl
inertno javno mnjenje Europe.
Proces osvjesllvanja europske
pollticke Javnostl nallk [e na
dogadaj s pocetka prvoga
svJetskog rata, kad Je n)emacka
vojska, zbog napada na Fran-
cusku, pregazila Belgiju, pri
cemu je sravnlla sa zemljom
staru povijesnu jezgru belgi-
Jskog sveucilisnog centra Leu-
vena. Bio Je to dogadaj bez
presedana u povijestl suvre-
rnenog ratovanJa koJI Je okre-
nuo javno misljenje europskih,
tada Jos neutralnlh' driava I ,
SAD protlv NJemai:ke.
Drugo, politicko I medunaro-
dnop ravno "sveto pravllo"
novoga europskog poretka o
nepromjenljlvostl medudrza-
vnlh granlca grubo je napadnu-
to besmlslenlm zahtjevom srp-
skog satellta Crne Gore. Crno-
gorsk<), posezanje za revizijom
granlca s Hrvatskom bio [e pravi
sok za europsku diplomadju u
Haagu. A jedinl politicki efekt
je slui.beno prlznanj_e da jedna
bi.vsa jugoslavenska, republlka
lma tertorljalne pretenzije pre-
ma drugoj. Politicki znalci tvrde
da je srbljanskl vrh tlm pote-
zom i.ello samo "lsplpatl" bllo
europske politlke glede slu-
i.benih zahqeva za promjenom
granlca. Premda bi se prornje-
na granlca mogla trai.ltl, ali u
korist Hrvatske. No, hrvatska
politika nl}e ekspanzionlstlcka.
Ni]e potrebno sire obrazl~gatl
besrnlslenost ovog poteza er-
nogorskih vlastl.
Trece, rat na dubrovackorn
podrucju uzdrmao Je koallcl-
·ju Srbije i Crne Gore. Nakon
rrogodlsnjeg sluinlstva,
P<:>Vticko r~k.o~odstvo Crne
Qor«:; pokusava izborltl auto-
htoni put ostvarenja naclon-
alnih clljeva, cime ·se Srbija
deflnltlvno prepusra dobro-
voljnoj polltlcko] samolzo-
lacijl. ' drustvenlm normama. Kardlnal Kuharic ustvr-
vlkarijata,papinskoga vojnog riamjesnlstva,koje
u slucaju rata na sebe preuzlma veliki dio
(oko)ratnog posla,
• Vojnl vlkarljat organlzlrana je pastva u vojn- imao radlti na bojistu, na kojem nema gotovo
lm snagama u driavama koJe ImaJu na temelju
svoga ustava I sporazuma sa Svetom Stollcom
dogovoreno organlzlranje vojnih vikarijata -
objasnionam je nedavno zagreba~I nadblskup,
kardinal Franjo Kuharic. - All vojnl vlkar nlje
polltickJ komesar. nije u slu!bl poUtike, vec u
sluzbl duse, pastoralnlh potreba I njege vojni-
ka koJI zeie svecenlka kao svecenlka, radl
sakramenata, mise, duhovnog odgoja, Boi.je
potpore.
Od kardlnala Kuharica saznajemd da je i pred-
sjednlk Republlke Hrvatske (Jr. FranJo Tudman
lzrazlo !elju za, srvaranjem Jedne takve in-
stltucije, all se odmah nametnulo pitanje kako sto je katolicki tjednlk G.las konclla ~obrano
zadovoljiti I tormu I poerebe, odnosno organ-
!zirati svecenlcku sluibu koja bi bila efikasna, a
1stodobno ne bi prorurjeclla neklm druglm
zaduien okupiti svecenike dobrovoljce za ta]
nlje omoguten odlazak na ratiste, gdje bl oni
itekako lmali posla, lspovljedall, sokolltl !Jude,
dijellll potrebne sakramente. No u tome je tek-
stufbe povjeri pornocnom biskupu zagre- ,. stu, zapravo, njegov autor ukazao na jedan
svopd nemar viaSti prema Crkvi i vjeri ORCeni-
to, sto je lzbilo na vidjelo u pocetku rata. Caksu
rad. Biskup [ezennac predvlden je kao ravnatelj, mnogl svecenlcl glasno gundall protlv tek de-
animator, koordlnator te pastve u slui.bl vojnlka. klarativne slobode' koja je dana Crkvl l zane-
·u prvi mah nije se tocno znalo sto bl svecenik marivog utjecaja u zbivanjlma u kojlma Crkva
itekako moi.e dati svoJ prllog. Svojevrstan
nikakvih uvjeta. Ho~e 11 svece11ik lei zajedno s samar drustvu bio Je I prigovor glede neosla-
vojnlclma u akdje, lei.at! u rovu, pucatl po nJanja na goleme crkvene kapacitete u karlta-
neprijatelju, nosltl oruije ... tivnim ustanovama I to bas u vrljeme kada se
- Takav ce svecenlk slavltl misu, lspovijedati u Crveni krli nlJe pokazao osoblto okretnim u
danlm wjetima, dijeliti generalnu soluciju, imat samom pocetku sukoba. Caritas lnternationalis
le takoder i konforencije, predavanj~: triblne, spremr\o je prui.io nlku svim izbjeglicama i
kako bi mpralno lzgradivao te ljude 'kojl su prognanim ljudirra, ii u njegovlm sjedistlma
lzloienl smrtnoJ opasnostl. Takvl svecenlcl mogu se svakodnevno vldjeti bro]nl ljudl ko]l
lsklJuclvo su u slu!bi Crkve koja slui.l Jjudlma dolaze po razne oblike pomot.i, od hrane i
u izuzetnim okolnostima njihova ilvota:- kai.e , smjestaja do novca i odjece.
kardinal Kuhari~. Ovako pobrojane stvarl pokazuju da je Crkva
zaista nezaobilazan dio drustva, Jer je u stanju,
Na pocetku rata lzblo je I maH lnc.ldent nakon kroz svoje instltucije, drustvu rijesiti nlz njegovlh
potesk9ta. U samome pocetku, izbljanja su-
iskritizir~o vlast zbog nemara prenia tome koba crl<veni su oci preporuclll obrambenlm
pitanju. Zivka Kustil4, prvo~ covjeka toga Jis- formacijama povezivanje s mjesnim zupnici~
ta, 'nazvall su cak lz U reda Predsjednlka Repu- . ma. kako bl se na tim mjestima zatraiila pasto-
blike zbog ostrlne teksta u kojemu je naveo ralna pomot. Ali kako je veliki broj i.upa ra-

I,•
 zoren, a iupljani zajeclno sa svojlm iupnicima
i~bJegli I pregnant, oclto [e bilo da ta preporuka
nece dugo vrljeditl, pa se stoga I prislo kvallte-
tnljem rjesenJu pitanja svecenlka na frontl.
Ali tek sto je primljelen Jedan od svecentka na • graci' ~ kojem vec vise od dva Neprijatelj nadlre sa svlh stra-
prvim frontovskim linijama u javnostl se polavl- mjeseca nema nl vode, nl stru- na, getilske borbe vode se u
la dllema - smlje Ii svecenlk u takvlm prilikama je, nl telefona, prema "nekim cijelom gradu. Vukovar nema
za pasom nosltl plstolj, kao sto se na televl- proracunlma palo je vise od 40 ceta, nema bataljona, samo
zljskim ekranlma moglo vidjetl fra Tomislava tlsu~ granata .. Kaiu da se na 1punktovl koje prema naredbi
Duku opasanog plstotjern. Vukovar u formi peterostrukog vukovarskog zapo\tjednika,
- Svecenlk koji odlazi na bojlste nije casnik, .ta] obruca srucllo cak 18 posto
svecenik nece nositi unlformu, niti se opaslvati legendarnog Jastreba, drz.e
svega IJudstva I tehnologlje s male grupe nasih boraca. Nltl
plstolJem. Kad pater Duka nosl uniformu i
opasuje se pistoljem, tone clni kao predstavnik kojim raspolaze Armlja, a ona jedan pt1nkt ne ~mije pasti, jer
Crkve, vel [e to njegova prlvatna stvar - od- Je po snazi bila treca vojna sila bl tad~ agresor mogao uc!I u
lucan je u odgovoru na to pltanje kardlnal Ku- u Europl. U Vukovaru vise nema grad. Sto bi se tada dogodilo s
' hark, Svelenika i pornocnlka minlstra za rad i kuce koja nije pogodena. "Ne 15.000 preostalih \.(ukovaraca,
soc.ljalnu skrb TorruslavaDuku, vise nismo imall ~peracije, a to su uglavnom clviU vec gardistl i prlpadnl moies vise ni biciklom proci, moie se samo zamislitl. "Bori-
prillke na TelevlzlJI vidjetl s plstoljeni, all je
lzvjesno I to da [e on (sluibeno Ill prlvatno,
Plejada amputaclje, u Vukovaru se
obavl)aju u [edno] prostorlji u
MUP-a. Ranjenici su izbrojali
[e u sedam dana na bolnicu
kollko Je lzgadano po ullcama k,
objasnjava nam Zoran Rupclc.
mo za svaku kucu, cetnici su
ponekad od nas u(Jaljeni samo
svejedno) blo Jedan ako ne i Jedlnl ·kojl Je na
samome pocetku rata odlazlo dljeliti na front
junacke atornskorn sklonistu, a kroz
lmprovlzlrane zavjese mofe se
oko nje palo petstotlnjak gr.
nata. a nevjerojatnu vo]
Ljudi vec odavna five po nekoliko metara, cujes lh kako
blagoslove. A pistolj, istlni'za volju. n)Je morao
bltl tako vldljlv. [er Je to Jos Jedan od argume-
rhladosti vidjetl sto se desava na oper- agresiju Jedan od vukovarsk
branitelia duhovlto [e prok
sklonistima, najcesce po ne-
koliko obltel}i zajedno. Najvlse
se svadaju~. dodaje Slavonac
Mile Filipovic. Svl momcl spo-
nata drugo] stranl za hrpetlne lainlh optuibl.
Pistol) za fra Duklnim,•pasom blo Je :zapravo
vlastitom acijskom stolu. Umjesto alko-
holom rane se ciste rakijom. a mentirao "vlse nemaju st,
ih gine kad ujutro odlaze po
vodu )J bunar. To Je Jos Jedan
m in Ju nevJeroJatno srljanje
neprljateljskih vojnika. "Krecu
povod da se cijelo pltanje svecenlka na bojlstu
rijesl kompleksnl]e nego SU to mnogi l"(liSlili.
krvlju sva se prevljanja obavljaju
naiivo. Rane koje se u normal-
gadatl, sve [e vec suplje", 0~
aviona I ubojitih granata pop
od uiasa ovoga prljavog rata -
naJmc:;nje ljudi stradava u
u pJesacki napad s neotkocen-
Crkva, naime, I u ratu rnora zadriati svoje po-
slanle navljest~Ja E.v~ndelja, a znano Je da
ispisuje nlm uvjetima previjaju dvaput
na dan, u Vukovaru se u na-
cala su sva stakla i zasula
rnedu nepokretne ljude. Pr,
neposrednim frontalnlm 'bor-
im puskama. Uopce se ne os-
vrcu na svoje poglnule prl-
sveceokt - bas kao l novlnarl - podlljeiu
medunarodnim konvencijama ukollko ih se za-
·s/avnu jbollem slucaju previjaju svaki zort su pokrlveni na)loplma.
bama, a naJvlse od nasumce
bacenih tenkovskih i mino-
jatelje, nadiru kao droglrani",
obJasnJavaJu nam. Sudecl pre-
bolnkko se zdanje preobrafa
tekne s naoruianjem. Cak )e i odlukom Mlnis-
tarstva obrane rijeseno da se svecenlcl i bo-
vukovarsku drugl dan.
lako su od grada na Dunavu va u vlastiti obris. Bolesnici
bacacklh proJektila.
Vukovarac Zoran, koJI Je do
ma metodama kojima se srbo-
armija sluzi u ovom prljavom
spusta)u sve nlie, na prvi ka
goslovl ne moblllzlraju u vojne formaciJe.
- Ako Je potrebno da svecenlk kao gradanln
epopeju ostale gotovo same rusevine,
Srboarmlja ne odustaje: od dlv-, u podrum i skloniste. "Stal
itelja Vukovara koji je zajedno
sa stotlnJak ranjenika u Zagreb
i.el}ka Juri~ (21) iz Slayonskog
Broda, i 27-godisnjeg Zagrep-
ranjavanja svakodnevno
vozio hranu za hrvatske borce I
pre- ratu' ni tko ne bi ostao
iznenaden da je neki od gene-
sudjeluje u obranl, onda ce sudjelovatI na ljackog rusilastva. Obruslll SU gadaju, a ti samo malo otres dovezen medunarodnlm hu- canina, kojl se predstavio kao 1 civile, prlca nam kako se u
praslnu I nastavls dalje cltatl rala paredio da. se drogiraju \
podruqu na kojem to moze u skladu sa svojom se i na bolnicu Jer se u njoj, manitarnim konvojem. Boles- Dugi. U KBC Rebro razgovarali pocetku po clanu obitelji dije- '
kaie nam Dugi, )edan od bra vlastiti. vojnici.
funkdJom, osoblto u sanltetu Ill neklrn c;lruglm navodno, ne nalaze ranjenici i nicki kreveti nalaze se svugdje, sme> sa Zagrepcanlnom Rober- lilo pc:>la 'kllograma kruha. U
dvllnlm sluibama. Svecenlka kao takvog treba Za Vukovarce i njihove. borce
po hodnlclma, u svakoj pro- tom Gasplcem (32) I devet- pekarl se kruh vise ne mofe smrt je svakodnevica. I onda
respektiratl I njega mora prlhvatitl I vlast. Ako naestogodisnjim Vukovarcem
storljl u ko}oj se mogla pronaci pec!I, nema vise mesa u za- kad nam se ucini da Junastvo
bi, pak, vlast htjela s njlm postlcl neke druge
dvostruka z.idna zastita, a nekl Zoranom Rupclcem, ucenikom. mrzlvaclma. Preostala je Jos· boraca, izdriljivost medicin-
ciljeve i jos ga prltom politickl instrumentallzl-
ratl, onda smo ml protiv toga - kaie kardinal su laksi ranjenlcl po dvo}lca kojemu Je ratnl vlhor odgodlo samo perad, nekl Jos hrane skog osoblja koje danima ne
Kuharlc. smjesteni u jednom krevetu. ispit zrelostL Srecom, svi su svinje za emu zimu. Konzerve spava, neunistivost naroda
Ovdje [e [asna odluka crkvene politike da se Osim dvjestotinjak ran}enlka u lakseozlijedenl, lmaju strijelne su iz. trgovlna sklonjene .u postaju nadnaravnl, smrt i
nece datl uvuo u neke druge polltlcke lgre, bez bolnicl se nalazi Jos nekoliko rane, te nlz srapnela u rL1kama i podrume. Zalihe su sve manje, stradanja vrate nas u stvarnost. ·
obzira tko ih vodlo I sto obecavao. Crkva u stotina !Judi, medici.nskog oso- nogama, sto samo govori o pa I ranjenlci dobivaju samo Oni nlsu besmrtni, kao da se
Hrvata parntl, nalme. ratne igre, koje su s njom blja, njlhovlh ol?itelji, Vukova- osobenom stllu srpskog ra- nekollko tankih snita kruha
bile pokusane u proslome ratu te kardlnal Ku- moramo prisjetiti.
raca koji su sklonlsta potraiill tovanJa. Svl su oni u \7.ukovar dnevno I malo ugrljane )<on- A Vukovarci u tu buducu, hr-
harlc u pos!Jednjevrijeme cesto,dtira poslanice
u bolnici. Guiva, zagusljivost, otisli dobrovoljno, a Vukovarac zerve gulasa iii nesto slicno: vatsku povijest, ulaze kao na-
kardlnala Alo)Zlja Steplnca o drianJu Crkve u
Hrvata I njezlnih svecenlka u ratu. strka ... A u jednu od vukovar- Zoran ostao je u svom gradu, No Vukovarci SU odlucni: "Za jveci hrvatski grad. Grad u ko-
sklh legendl spada i neek- Jako Je mogao otlcl rodaku u nas ne mora bitl, all borcl ne jem je 3 7 posto Srba. u odnosu
Dakle, i Crkva je u ratu, na frontu i u pozadlni, splodlrana "krmaca". koja se - Crikvenlcu. "Kako bih se da- smiju ostatl gladni!ff na 43 posto Hrvata, tijekom
zajedno' di}eleli sudblnu is borclma is onima probivsi tri betonske deke - nas-sufra vratio", kaie nam i Kojl Je presudan cimbenik u posljednjih 45 godlna drialo
koJI su ranjenl Iii prognani lz svojih domova. nasla n~ krevetu nekog ranje-, dodaJe da su mu u Vukovaru obrani Vukovara? Za vuko- kljucne pozicije u privredi i po-
Jasno [e da ni Crkva nlJe znala da ce mrinJa nika. "Sto ovdJe radl boca za ostali brat, kojl Je negd)e na varske borce odgovor Je jeq-
neprijatelja dote mlere produbltl sukobe I moze litici, u svim je regionalnim i
klsik:'. pitao je lljecnik pokazu- prvoj liniji na Mltnlc.i, i majka, nostavan • - hrabrost! Robert nacionalnim odnoslma ostajao
se bez ikakva uvijanja rec:i da ni Crkva nlje juci na pomalo cudnu metalnu dok mu je otac poglnuo od
spremno docekala sve sto nam se spremalo. Gaspic!, kojl je pregnnlo borbe postrani, bez identiteta. Kao
Ali i Crkva, poput obrambenlh snaga, ovih dana stvar, smjestenu lzmedu rasl- granate u vlastitom dvoristu. 1 na Banijl, objasn}ava da ~kvu najmanje hrvatskl. Kako Je ne-
lzgradule svo] General-stab, Glavni stoier . renih nogu ranjenika. Da Je lznenaduje koliko je odluka hrabrost jos nije vidio. "Ondje • dav no primlJetlo knjifevnlk
dakako, na svoj osoben, crkvenl nacln I u skladu eksplodirala, od ranjenlka bl svakog od ovih mladi~ da ode postanete stroj. Pustlmo tenk Pavao Pavlicic!, Vukovarac,
sa svojim posian)em. Taj G)avnistoier Crkve u ostall samo komadlcl. u pakao Vukovara blla spon- da dode ha stotinjak m~tara i nJegov su rodni grad odvajka-
Hrvata nece bitl pod direktnom vatikanskom Dok u Zagrebu razgovaramo s tana, kako je svaki od njih od onda iz.letimo pred njega. Iii ga da "poistovjeclvaW sVinkovci-
jurlsdlkcljom kao ostall vojni vikarijati u svijetu, nekolidnom ranjenlh branitelja svih bojista u Hrvatskoj izabrao pogodimo, ill ne! No, straha
vec ce to bltl namjesntstvo potrebe I krajnje ma i Virovlticom. Sad znamo
Vukovara, koji su nakon bas·Vukovar. I kada lh pltamo - nema. Borel cak tree za tenkom gdje je Vukovar. "Najzad smo
nuide i Crkve I njezlna naroda zahvalenog nevjerojatnog zapleta medu- u,.sto. sto ih je vuklo nemaju
ratom. I onl borci na ratlstu i onl ko]] su u i prijete mu da im nece pob- dokazali da nlsmo srpskl, vec
narodnim konvojem uspjeli izi- odgovor. Samo neobjasn}ivo - Jecl", prlca Zagrepcanin Robert. hrvatskl grad". porucuje Zoran.
pozadlnl mocl ce tako obavlJati sve svoje vje-
rske potrebe I njihovlm ce :zahtjevima lmati tko cl iz tog pakla, vukovarsku ool- morali smo! Vukpvar ima aleju unlstenlh A u takav Vukovar nakon li-
udovolJltl. Oni prognani l promrznutl, gladni iii nicu i dalje napadaju. U Bolnlci A Vukovar nije l·egenda. Vuko- tenkova, proslavljenu Trplnjsku Jecenja iele se ponovno vratiti
usaml)enl. ranJeni, bolesnl I ostavljenl bez icije sestara milosrdnica nallazlmo na var je stvarnost. Bolna i"kobna, cestu, na kojoj je AnniJI razore- , svi nasl sugovornlci.
pomod mod ce se obratitl prvome svecenlku borca Milu Fillpovi~ (25) iz ali u svojoj hrabrostl I na n;iasa oklopnog na~ruianja.
na kojega naldu i posve Je lzvjesno da ce Im se Slavonske. Poiege, mupovca lzdriljlvostl -velicanstvena. Na No, takvih ulica ima nekoliko.
pruiltl pomoc,

ada je mongolskl osvajac
Dzingls-kan u 12. stoljecu
kretao u vel ike pljackaske i
razaralacke pohode, znalo se
dace na stotlne ttsuca ljudi
lzgtnufl i da ce zauzett gra•
dovl blti porusenl, Kada su
pak 'Srbl krenuli, potporno-
gnuti jugo--armijohi, u osva-
Jackl rat u Hrvatsku, nltko nlJe prl cemu je u nekoliko sati
mlslio da ce i onl. poput
Mongola, pustosltl sve pred .. prlskrblo Mongollma nejvect
sobom: ubijatl I klatl civilno
stanovnlstvo, rusiti, gradove
i spomenike. B4s kao da su
se ugledali u Diingis-kanova
Sina Tuluja koj] Je, prlmjerlce, dad, i ondje ,smaknuo 60 tl-
u osvajanju Korasana pobio
sto tlsuca ljudl. kaiu, nije
ostalo iivo ni pseto. A T~lu)
je od 9,0 tlsuca Jubanja sa-
gradlo plrarrildu. Sebi na
spomen.
Pa lpak, nisu Ii novovjeki
Mongol! gort od srednjovle-
kovnth? Cetnicke horde sto , trebali mongolskom sredlstu
sada pljackaju, cine' to lz
obijesti. Njihova je jedlna
strast unlstavanje, Oni su ra-
zularena masa koja se pre-
tvara u nomade stone teie
ctvtltzacltsklrn tekovlnama.
Onl krecu obrnutim putem
od onoga kojim su kroclla
dobro 'organizirana nomadska
plernena Mongola. lstina je
da' je Timur' Lenk, poznatl
mongolski vojsl<dvoda 14.
stoljeca, osvajanjem Delhija,
poubijano 150.000 ljudi,
plijen ikad osvojen, Poznato
je takoder da je taj hroml
vojnik iz rnongolskog ple-
mena Barlasa razorlo i Bag-
.suca ljudl, ali moida nije
po.znato da [e prl tom ra-
zaranju postedlo skote, bol-
nice i diamije. Osim toga,
on je u svoju prljestotjntcu
Samarkand odasvud dovodio
na ttsuce zarobljenlh obrtnlka,
umjetnlka I ucenjaka koji su
datl novokulturno 6biljeije.
Mongoli, su, dakle; teiili
neklm za njih novlm civlllza-
cljskim putevima. Nanoslmo
U Hrvatsk,oj su zaustavljena
nadiranja mongolskih Tatarct i
turskih osvajaca kojima ;~ cfli bi~
Europa. Napadnuti hrvatski
. spomenici, crkve i'Zvonici
objavljuju toi- Europi da joj
ponovno prijete istocnjacke h01
Ii im onda nepravdu kada ih
usporedulemo s danasnjlm
cetnicl<im osvajaclrna sto s
kamom krecu prema sve
crnjoj buducnostt? Ovi
sadasn]! rusitelji ne odnose
knjlge: oni pale blbltoteke,
bombardiraju utvrde koja su
se oduprle Tatarjma, razara-
ju gradove koji su odbljall
Turke na ovo] granici europ-
"I
SU se Slaveni l.Avarl spustlll
u nase krajeve, razorlll su
Salonu, grad koji [e tada lrnao
40 nsuca stanovnika.
Na tlsuce sporrienlka kulture
'palo je u ratovima sto su se
uporno vodili iz stoljeca u
stoljece, na svlm rnerldljani-
ma i paralelama. Unistavane
su citave kulture, cltave clvl-
llzacije. No, s odmakom vre-
mena unistavanja su ipak
postala manja. Ljudl su,
svjesni vrijednosti umjet-
nickih djela, poceli sklanJati
ih pred nasrtajima vojnl. No.
poriekad, cak i u posljednjem
svjetskorn ratu, .znacaJ11e su'
urnjetntcke cjeline ~bile
clljevlrna - cak i saveznlcl-
ma. Dakle, ne osovinskim
napadaclrna. ' ·
ske civili.zacije ... Ta. banda Jedan od takvih ciljeva blo je
razara bolnlce, skole, crkve, slavni Montecassino, matl-
palace i dvorce, a svole cna opatija benediktinaca u
tenkove ukopava u 'arhe- jui.noj ltaliji. Ona je ustvari
oloska natazlsta svjetskog od osnutka 529. godine bila
znacenja. rnetom raznlh osvalaca. Ra-
Naravno, bilo Je i raniJe u zorlil su je Langobardi vec
mnogim ratovima civilizirane 581. , godine, , nanovo lz-
Europe. I priJe I poslije Mon- gradenu 717, opustosllt su
gota, znatnih razaranle cl- je Saracen! 883. godine.
tavlh gradova ko]] bi dan Ponovno obnovljeni sa-
, mostanski kompleks mon-
tekastnskjh gradevlna ra-
zruslo je jak f.?Otres 1349.
Relnkarnlran opet, uporno, u
16. stoljecu, uspio je prkosl-
ti vremenu do drugog svjet-
skog rata. Njegova je nesre-
ca blla sto se nasao u
obrarnbenorn sistemu nje-
mackih borbenlh snaga. Zato
je I postao clljern savez-
nic.Kog bornbardlranja 1944.
godine, kada je unisten do
. temelja. Srecom, ranije je
evakuirana biblioteka ne-
proclenltvevrtlednosn. U njoj
svojim povljesnlm cjelinama nije obnovljena. Troja [e ra- su bili iluminirani kodeksi
...•. --
-•---
• CANE ~~ • U AATU bili na ponos svijetu. Samo zarana nekoliko puta. Na- nastali izmedu 6 i 16.
Razrusenidvorac nekoliko nasumce lzabranih Jpoznatije je razaranje oho stoljeca, oko 80 tlsuca ruko-
Eltzu Vukovaru
. primjera pokazat ce sto su
sve skrivili slavni ratnlcl nase
pod vodstvorn' rnlkenskog
kralja Agamernnona, nakon
1 pisa i 500 lnkunabula.
prkos svini ne decama
Us-
i
Karta l-;lrvatske povijestL u vrijeme kada SU desetogodlsnle opsade. Vo- 'sttadanjlrna, rnontekaslnskl
RJmljani bjeshili ria Pelopo- Jnici Aleksandra Makedon-
soznacenlm . satnostanskl kompleks po-
nezu, 146. godine. p.n.e. u
gradovima skog, nakor;i poblede, u pi- novo je rekonstruiran, i to u
ciji su spomenici plamenu je isceznuo l<orlnt. Janstvu su spalill Perzepolls. 1 rekordnom roku - od 1950.
U trecern punskdm ratu Rimljani su sedarndesetih do 1954.
stradali u
( 149-146; p.n.e) potpuno je godina prvog stoljeca nove U drugom svjetskorn ratu ra-
sadasnjem razorena Kartagai nikad vise ere razruslll' [eruzalem, Kad zoreni su mnogl gradovi -
osvajackom ratu ,. I
•11aseina
Berlin, Dresden, Varsava, da
spomenemo sarno neke. U
zadnjim saveznlckth born-
bardl ranjlma unlstena Je ' Savezno] narodnoj skupstlnl
povjesna jezgra Trevisa i · Jugoslavije vec sljedece go-
razruseno srednJovjekovno
sredlste Parme. Ni nasi gra-
dovi nisu ostali postederil.
Sa zemljom [e sravnjen
goticki blok kuca u Porecu,
gusto naseljen povjesni dio
Pule, takozvanl trbuh grada,
uz Uljanik, kojl je bio meta,
all su stradale crkve Santa
Maria Forrnosa, Katedrala I
Augustov hram. U Zadru bl
bilo lakse nabrojiti sto nlJe
negoll sto je stradalo u prije no sto su krenule u rat-
bombardlranju.
I nakon svega, lzlazecl · iz vinu
mraka ratovanja u svijetlu
buducnost kompjuterske cl-
vilizaclje, svi narodi svijeta
dogovorili su se dace u mo-
guctrn medusobnlm sukobl-
ma ubuduce stedjeti kul-
turnu bastlnu. [er Je ona
nasljede cljelog svijetaa, a
ne ovog Ill onog plemena i
naroda ponaosob. U to lme
u Haagu je jos' 14. svibnja
1954. usvojena meduna-
rodna "Konvencija za zastitu
kulturnlh dobara u slucaju
oruzanog sukoba". Ta kon-
vericlja ratificirana je u
dine. Danas onl koji toboie
nastupaju u lme ostatka os-
tatka jugoslavtle ne postuju
re-medunarodne dokurnerite
kojlh su potplsanl obveznlcl.
No, kako [e'ta] ostatak ustva-
rl .Srboslavlla, koJa nlje ratl-
ficirala taj dokument, njene
pljackaske I osvalacke horde
ne drie se opcepnznatlh
normi ponasanla 'u ctvl-
llzlranom svlletu. Te horde, I
· Kostajnlca, Topusko, Petrinja,
nlh pohod, prlsvojlle su lmo-
drugih republlka.
Krenule S\.J pljackom, a za-
vtsavaju razaranjem ne samo
pojedlnih spornenlka nego i
cltavlh gradova.
Premda Je popis podugacek,
svaki od postradalih hrvat-
skih gradova . treba ovdje
spomenuti da se vidi zlocl-
nacka nakana pomahnitallh
armadas istoka. Vukovar, taj
razoreni grad, zajedno s
vucedolskom nekropolom u
kojoj SU Kelti zaceli europ-
Sp<::aljena
vmkovocko
blblloteka
sku. kulturu, svakako Je na tlu. zato za njih ne pesto]
~rvome mjestu, kao sto Je
prvi Ina obrambenlm linija-
ma Hrvatske. llok, ko]t je Jos , mirovnlm koriferencijama
u rlmsko doba blo gradorn,
prelmenovase ti beskrupu-
lozi osvajacl u Sremsk•.u Pal-
anku. Osijek [e bez presta-
nka na metl ' mlnobacaca.
Yinkovci, E)akovo, Naslce,
Valpovo, SJavonskl Brod,
Nova Gradlska, Llplk, Pakrac,
Daruvar, Vlrovltlca,' Bjelovar,
Sisak, Zagreb., Varai.din,
Karlovac, Otocac, .Gosplc,
Zadar, Biograd, Slbenik,
Skradln, Knln, Sln], Trogir,
Cavtat i Dubrovnik, gradovi
C.ije SU U\Sticene povijesne
urbane cjeline napadnute,
gadane i namjerno rusene
lako su bile obiljei.ene
plsantm oznakarna Haaske
konvencije.
Moie II ltko opravdatl bllo
kojom cinjenicom pogodak
u kupolu slbenske katedrale,
jedlne clji SU ba'.cvasti SVOd
· kupola konstrulrani i lzvede-
nl kamenim 'plocarna s uto-
rom? Koji razlog moze da-
nas, na pragu ,21. stotleca,
nagnutl neko btce da rust
visoki goticki luk opatije u
Topuskom? Da Ii Je norma-
lan ona] koji osvajaju~I Du-
brovnik rusi njegove spo-
menlke? Nlje II lud onaj koJI
raketira zagrebeckl Gornjl
grad? Samo barbar mofe
unlstavatl renesansnu kar-
lovacku 'urbanu zvijezdu. I
Mongon bl postedjel! crkve,
ali cethlcki vandall to rje-
savaju bagerima. Ravnaju ih
sa zernljorn, kao sto su to
ucinlli u Petrin]! i Kostanjicl.
Tl poremecenl umovl tenko-
vlma voze dui. gradskih ull-
ca unistavaJuci sve na sto
naidu.
Njima ne trebaju ,zarobljenld
nego lesevl. NJln;ia ne treba-
ju spomenici nego rusevtne
I zgarlsta. Njima ne treba
ntsta sto je hrvatsko, ostm
hrvatske zernlje koju bi htjell
proglasiti svojom. Zato Im
smetaju spomenlcl - taj do-
kaz Identlteta i kontlnutteta
hrvatskog naroda na ovom
med'unarodne konvertctje.
Za njih [e Europa sa svojim
misionarima tek "teatar" u
kome glavnu rijec (zasad)
vode onl. Kollko jos sporne-
nlka treba pasti da Europa to
shvatl? Zar I Dubrovnik tre
biti, poput Vukovara, sravn
Jen sa zemljom da bl on
prtznala Hrvatsku? lgra Ii se:
to ona s vatrom ciji pozar
mofe uskoro zahvatitl
njezine spornenlke, njezin
bastlnu. Ta .hrvatskl spo-
menld nasljJde su Europe I
svljeta, a Hrvatska on
zemlja koja Je zaustavlla na-
diranje mongolskih Tatara
posll]e, turskih osvajaca ko-
pro- Jlma je konacan ell]. bila
Europa. Zvorta hrvatskl
, crkava, na rnetl topovskl
kugll, tromblonskih mina
rnltralleza, sada upozoravaJ
da Europi opet prijete is
I tocnjacke horde.
RAT;. :vJ·ECNo.:: VRACANJ·E
Kao f svi ljudski
pos/ovi, ratovanje je
tema brojn_ih teorijskih
rasprava,
sve sa svrhom
dabudeito
uspjesnije. Najranija
takva,rasprava je
"Umijece ratovanja"
starokineskoga
mislioca Sun Zia,
aktualrya kao da je
jucer ri_q.pisana.
Sve one j<ojl mlsle i nostalglcno glagolJa)u
kako je u bivsoJ Jugoslaviji bilo dobro i samo
sto nisu tekli med I mlijeko {kao, bio je rnlr.
moglo se bezbriino putovati kuda se htjelo od
Vardara do Trlglava, pa nije bilo rata, pa
uvaiavall su nas u svijetu) vrijedi podsjetltl na
misao njernackog teoretlcara rata Von Clause-
witza da ·Je rat samo nastavak politike druglrn
I sredstvlma. Znacl da u svjetlu njene istinitostl
valja napokon progtedati I vtdjetl kakva Je to
blla politlka pod kojom smo flvJell kada joj je
ovaj i ovakav rat produietak.
S druge strane, tko god je do sada mlslio da se
rat dogada druglma I drugdje, kao egzottdna
stvar u egzotknlrn podnebljlma, sada zna ko-
liko se prevario l kollko Je naivan optimist blo,
Ne manji od Europe koja, navodno, odavna nije
ratovala, koja se najozbl1jnlje priprema da na:
njenu tlu rata vise nlkad ne bude i koja o ratu
vise ne mlsH. A to sto se danas rat u nas ne
I oclvija na tlu Evrope, iii barem ona tako mlsll.
nikako ne znaci da ga tamo nece biti u nekoj
doglednoj buducnostl. Jer rat je toliko pripadan
fovjeku da on nlje rataovao jedlno onda kada Je
ljudi na Zemljl bilo tako malo da nlsu mogll
oformiti ratnu Jedlnicu. lstovremeno s tlm prvlm
ratovima, Jos iz nepovijesnih vremena, covjek
ratnik (homo pugnans) uvidio je da mu je za
Pob)edu,oslm gole sile, potrebno I raclonalno
Ponasanje,Jer on Je I homo saplens, mlslecl
<:ovJek. A taj Je covjek naJvlsevremena, novca
I snage utrosio - sto i danas clnl - bas na
Proizvodn]u potrepstina za rat. '' ·'·
Pivu P?Znatu teoriju ratovanja napisao Je Klnez
Sun Zi I to djelo, "Umljece ratovanja", u nas le
objavljeno prije devet godlna (lzdavac Globus
lz Zagreba, prijevod izvornika na engleski Sam-
. uel Griffith, a s engleskog na hrvatski Neva
Toplak) kao kulturnl dug spisu kojem tisucljeca
nlsu mogla naudlti. Napisano u V.. stolJt;cu prlje
, nase ere. Iii Jos ranlJe.u cemu se proucavateljl
ne mogu,sloittl, ono je toliko mlsaono_unlve-
rzal.noda mu ne udl protjecanje vreme~a. nova
oruija I nove tehnicke mogucnosti.
:1
Tome se ne vaija pretjerano cuditl, jer se svakt
rat vodl oko maloga broja povoda. liVIJek Je
omeden IJudima koji ratuju, zemljlstima';na ko-
jima se ratuje, vremenskim okolnostima I Jos
pokojlm cimbenikom koji se ne moie poytjesno
promijenltl tako dugo dok ondasnjl i sadasnji
covjek cine lstu vrstu. ' vljeku dopunJeno s tumacenjem kako ta brlga
Sun Zl pise jezgrovito i saieto. Poclnje mlslju:
"Rat Je od iivotne vaznosti za driavu;'to je
podrucje u kojem se rjesava biti iii ne biti; to je I za hrvatsku bi se stranu u kineskog umnika
' nom uri:itJe<u nema cvrstih pravila. Ona se mogu
staza koja vodi u sigurnost ill propast. Pobjeda dan nasim sposobnostima. Sve je postalo posve
je glavni cilj koji se ieli postici ratom." U XIII.
poglavlju iznosl sve sto je temeljno req o ratu.
Na trenutke Je' krajnje praktilan, prilagoden
svom vremenu i ljudlma, all u osnovl sve Je
univerzalno i tollko promisljeno da su moguql
dodavanja samo detalja. Djelo su mu 1tumacili
stolj&.lma, jednako toliko i primjenjivfli· Ida-
nas Je vaina llteratura na kinesklm voJntm aka-
demijama, a poznato Je da ga Je u svlm bitkama
proucavao I Mao Zedong. Proslrllo' se djelom
}\zijom, a autorovu recenicu: "Rat se dakle te-
melji na varc:i. pokrecemo se kad je za nas to
probitacno I mljenJamo sit1.1aciju rastrkavanjem
ill prlkupljanjem snaga··.uzeo je Japanskiratnik
Taked.;t Shingen kao s~oje geslo (njegova po-
vijest tema je TV-serije koja se emitira ovih
dana).
Naravno da Je najzanimljivlje usporedlvatl Sun
Ziova videnja rata s onim lskustvlma rata u
Hrvatskoj sto ih je zasad moguce prikupiti.
Ocigledno. nitko s cetnicke strane nlje ozbiljno
uzeo 'Sun Ziovu misao: "Najgori 0,acln ratovanja
Je napad na gradove. Gradove n~adamo samo
kada nemamo lzbora, • lako Je ta knjlga odavna
prevedena i na srpski 'za potrebe vlsokih vojnih
skola bivse JNA. Slicno prolazi i Sun Ziovo
iskustvo: "Sa zarobljenicima moramo postupati
dobro I brinutl se za njih'', sto Je )os u starom
mora biti velikodusna I lskrena "da bismo ih
mogli upotrijebiti za sebe".
mnogo toga naslo sto Je nuino pri vodenju
rata. Tako on bez okollsanja ustvrduje: "Sve je
stvar organizacije"', s pridodatim o)ljasnjenjem:
"Da bismo mogll rukovoditl vojskom, moramo
najprije rasporediti duinosti izmedu generala i
njihovih pomocnlka, pa onda odredltl koje ce
Jaclne bltl nase Jedinlce". Kako pak nakon 10
primirja I jos brojnljih razocaranja upozorava-
juce zvuci sljedeca misao: "lako moramo po-
stupati 4>0 zapovtjedlma vladara, general ih se
ne mora pridriavati ako zna da bl upravljanje iz
prljestolnlce moglo nanljeti stetu. •
Usuprot naslm iskustvima. Sun Z.i je pisao da je
najbolje nek,u zemlju zauzeti netaknutu. odnosno
da je "vrhunac umljeca svladavati neprijatelja
bez borbe". U skladu s time naveo je i' ovo:
"Kad nepriJatelj zatrail prlmirje, a to se nlje
moglo prethodno pretpostaviti, znacl da kuje
urotu·. A zapravo, kao temeljnu misao svih
ratovanja, moguce je navesti sljedece: "U rat-
lzradltl samo prema prilil<ama".
A prilike su takve da Je nuino shvatitl kako
Jugoslavija ne postoji. kako smo u krajnje
okrutnu ratu i kako vise nema nikakva odstu-
panja nl uzmicania. Zavaravanje Je oznacavatl
ovaj nas rat prljavim; kao da ce ta preclznost
bilo sto uciniti u onom bltnom pogledu; nije
korisno poraze iH bilo sto neugodno presucivati
onako kai<o se to cini po komunlstlcko-boljse-
vlckome modelu; rat pripada svakom od nas I
svl moramo u njemu sudjelovatl na nacin sukla-
jasno: iii pobjeda iii ropstvo. Prvo i jest cilj
naseg rata, rata kojl Hrvatska mora dobiti. Dok
je prije devet godina cltanje Sun Zia bilo in-
telektualna zabava, danas Je to predzno opi·
slvanje onoga sto se zbiva u nas i naznacivanje
onoga sto valja poduzimati da bi se dosegao
zeljeni ishod. Potre.bnoje znati da nam se iz
povijesne perspektlve ne dogada nlsta nepo-
znato, aH za veclnu Je to prvi put.' Stigla nas Je
ljudska sudbina da uvidimo kako je racionalnost
doista samo malen djelak nasih bica. a mnogo
su dublje regije lracionalnog. tjelesnog. ratnog.
0 Jednom I o dugom svoje je rekao Sun zt
proucavajuti rat, ljudskl vjelno vracanje Jedna·
kog.

erni barut se Javlja u Evropl potkraj XIII.
stoheca i odrnah potke pojavu vatreneg
obllka, presellle u cijevi topova te im je
Ol"IJZja. Jed no od prvi h Je granata. tspocetka
vracaju'pjesacima' kao rucne bombe, na-
je lzradlvana kao suplja zeljezna' kugla
lspunjena barutom s povratnim',.otvorima
kroz koje [e prqyeden fitilj. Pjesak bi zapallo
, raju artiljerijske granate: projektili aero-
fitilj i bado gthnatu sto je dalje mogao.
Ako se fltilj ne bi ugaslo .1 ako barut ne bi
bio vtazan, granata bi eksplodirala uz ve-
llku buku, ali nevelik uclnak. U to-je doba
bila vaina kao stratesko oruiJe, zbog pat"
nike koju bi znala posijati u, prottvnicklm '
redovima.
Granata je talijanska rlJec (sto nam dade .1
naslutltl gdje se u Europi najranije' upotre-
bljavala}, a porijeklo joj :,,alja trazjti u latin-
sko] rljeci granurn, sto' znaci zrno; lme 'je,
dobila zbog kuglasta oblika, kojl se zadr-
zao nekoliko stotjeca.
U XVII. stollecu javljaju se pjesacl posebno
uvj~zbani u bacanju rucnlh• granata - gre-
nadlrl (francuski: grenadier). Rijec je lzve-
dena iz francuskog lmena ~ ~ipak, nar
(grenade), koje Je potom oznacava104gra-
natu.
Grenadlre su najprije pojedlnacno raz-
mjestali po cetama, a kasnije su od njlh
formirane posebne cete. pa i bataljonl koji
su ulazlli u sastav pukova, Oni stite boko-
ve pjesadije l bore se prilikom opsada. U
XIX. stoljecu grenadiri gube granate i po-
sta}u opicne pjesadijske Jedinlce s muske-
tama. Granate su se, jos uviJek kuglasta
dornet mnogo ved .i efikasnost bolja.
U nasem stotlecu granate se Jos Jednom
roclto upotrebljavane kao pjesadljsko oru-
iJe u svjetsklm ratovlrna, Danas se preferl-
dlnamlcna obllka, punjeni brlzantnlm eks-
plozivorrr, koJl se velikom brzinom lzbacu-
ju iz cijevi artiljerijskog oruzja te razaraju
protlvnlcke ciljeve na vellklm udaljenosti-
ma.
Da jti" na. cuvenQm ·
Marotonskom polju
riadmocna perzijsk,
silct, kojim"slucajem,
skrsila otpor
mal9projnih G.rl!a,
cjelotcupna syJetsk,
ppvijest,zacijelo bi
izgledala posve
drugacije: bile, bi
nedemokrotska,
neznanstvena,
'Jednom rlJecju. -
azijatska
1/ta10, t~o ne zna za bitku"na Mara1
skom polju nedaleko od Atene I
ishod, kad su malobrojnl Grci (vecl
lz samog~ grada, uz p&m¢· 1000 v.
ka lz obHinje Plateje) pobljedlll m
perzljsku silu. To )e bio samo jed
stoljetnorn nlzu ratova izm~du G
(perjanlce onoga sto ee kcl$nlje pos
Europa, 'odnosno Zapad) I Perzije (
Janice lstoka i njemu prlP<idne civil
Je). lshod,,Je poznat, I Europa se m
uputitl dugotrajnlm putem od kojeg,
vlastitomp.9.vljescu, civilizadjom, kul
rama I tehnologljom postala uzoro
predvodlteljicom cijeloga planeta. Mi
gobtojnl strucnjaci s onorn tadostu
mlsl)anja ·tto bl bllo kad bl bllo" tv1
da bi cjelokupna svjetska povljest u
caju perzljske konacne pobJede'izgl
la .posve drugallJe; da bi' blla az.lJa·
nedemokratska, tehnoloskl zaost
neznanstvena. No,' ne valja se prepus
domlsljanjima vet bolJe pogledatt sto
nakon boja zabiljeiill suvrernenlcl,
svih Grk Herodot cija je "Povljest"
pisana naclnom kako to I danas nal
povijesna znanost. . ·:
Dakle, l 3. rujna,.490. godine prije
ere na Maratonskom polju bile su
tane dvlje volske, I to vec osml dan
redorn, jer s grcke strane nije bJlo
in.osti da se povede bltka, a barbarl
se gomllali u sve vecem broju. Aten'
nisu dobili pomoc drugih grcklh gr,
va, lako Je do najpoznatijega medu njl
- Sparte, otrcao trkac Fidlpld (250'1
metara pretrcao je za dva dana). No,
uspio.
S ;v.ENA''
., . ; : . ·.
-,~~·o·~M·
:.;. ·. ·. . 'Liiii"
·1
a:iRBARSKA
KRILA '; ; .
Spartanci su ; blll volJni poslaf pomoc
all tek kad produ svetkovlne koje su
bile u tijeku I za kojlh nlsu smjeli rato-
vati. ·
Tako se zbilo da su Spartanci na bojiste
prlsplef dva dana nakon same bltke.
Presudnog dana kornandu je preuzeo
Miltijad. U nJegovu bojnom redu stajalo
je 9000 teskJh oklopnika i oekoliko po-
rnocnlh ceta, robova, njlma nasuprot
stajalo Je oko 100.000 pjesaka i 9.000
konjanika (Grci su bill -bez njih). Samo
polje relatlvno [e usko, quljine dva sata
hoda, a slrlne oko sat hoda, pa Perzl-
Jand nisu moglj korlstftl svoju brojcanu
prednost.' UdalJepost dviju vrsti blla Je
manja od 8 stadlja (stara mjera za
dui.lnu; 1 stadl] =178 metara). Miltijad
. Miltijadov sljem
oosveoen Zeusu
Bitka na Maratonskom
polju (rekonstrukcija)
· postojl i danas - a pokraj su, pokopali
1
je uodo da su Perzijanci svoje najkvalite-
tnlfe [edlntce stavili u centar, a da su Im
krl a slabija. Brzo je nalozio da njegov
centar pojaca krlla, ostavlvsl u sredlnl, kao
kamuflaiu, samo nekoliko redova. Mane-
var je bio izveden brzo, a tad je Miltijad
naredio - jurls. I to trkom, protlv svih
ondasnjlh ratnlh pravlla . Herodot Je to
ovako zaplsao: ~Vidjevsi ih gdje lure, Pe-
rzijanoi se stanu spremati da ih doceka]u,
ali pomlsle da su Atenjani ludi [er nalijelu
bez konjanistva i strljelaca. Tako su barbari
mislili. All Aten Jani, kad se na okupu suko-
be s ., barbarima, poblju se junacki .•. Bo] na
Maratonu trajao je dugo vremena. • Odvl-
jao seprema Miltijadovu ocektvanju. Per-
zijskl centar je pobijedlo, all su krila izgu-
bila. Zbog brzine napadaja Perzljancl nisu
"uspjelt koristltl svoje strijelce. a u borbi
prse O prsa pobljedlli SU odlucniji, Obuceniji
I spremniji Grci.
Oni su 1mali · na umu sto bi se zbilo s
njlhovlm gradorn u slucaju poraza. Pa kad
su grcka krila opkolila perzJjskL centar,voj-
skov<Xla Miitijad poslao je trkaca Fidipida
da objavi Atenjanlma slavodobitnu 'vijest.
Pretrcavsi 42.263 metra, uzviknuvsl "Ra-
dujte se. pobijedili smo!", glasnik se stro-
postao mrtav. Taj prvi maratonac trcao je
nesto dulJe od danasnjeg maratona koji
svoju duzlnu (42J95 m) zahvaljuje po-
gre,snom mJeren)u u Londonu na proslo-
stoljetnoj Ollmpifadl.
Perzijanci su izvan opkoljena centra poceli
bjezati, a Grci su ih gonili sve do mora.
gdje su Im palili lade, a 7 su lada i zarobi-
li .
I kad je okoncana bitka u sredistu, nije bilo
vremena za odmor. PostoJala je opasnost
da preostali, jos vrlo brojni neprijatelji s
"brodovima osvoje Atenu., pa je Miltijad
poredao svoje umorne borce I P,Oiurio
put Atene. StigU su na vrijeme,koji ca-
sak prije perzijskih lada, koje su. ugle-
davsl ih, .okrenule prema azijskom ko-
pnu.
Atenjani su izgubili192, a Perzijanci -
6400 ratnika.
Nad tijelima svojih bojovnika Atenjani
,,su podigli jednostavnu mogilu - ona
poginule protlVnike postujuci drevna i
vjekovjecna ratna prayila.
Pobjed.nicko veselje bllo je ·veliko.
Omjer gubitaka fantastican - 33 : I!
Za kraj, jos jedna obicnost. B9gati At-
'enjanin Kalimah bogovima je pred bitku
obecao da ce za svakog poginulog
Perzijanca zrtvovati po jedno jare. U
bici je poginuo, a Atenjani su se nasli u
nevol)i kako nasmoci potrebnlh 6400
jarica.

Ausfrijska armija~nalazi
procesu presfrukfuriranja pri
cemu se po· ugledu na svicarski
model oorane nacionalna
sigurnosf organizira na
teritorijalnom principu
anasnja Austrija, iako ne
forrnalno-pravno, duhovna j~
nastlednlca Austro-Ugarske,
snaine europske velslle do
pocetka ~ sroljeca. Prvi svje-
tski rat dokinuo je trl carstva -
tursko, rusko I austroUgarsko, a
nakon Mirovne konferencije u
Parizu 1918, dijelovi terltori ja
blvse Austro-Ugarske, prema
etnlckom principu ulaze u sas-
tav Jugoslavije (Hrvatska, Slo-
venue, Bosoa i Hercegovlna),
Madarske, Cehoslovacke, Pol]-
ske, Rumunjske i ltalije, cime
su nagradene zernlle pobjed-
nice, prvenstveno Srbija (stva-
ranjem juinoslavehske driave
pod srpskom dominacijom). Od
"ostatka ostataka", dijela teri-
torija naseljenog Austrijancima,
formlrana Je Republlka Austrija.
Razvojem nacizma i fasizma u
dvije susjedne zemlje, Njema-
ckoj i ltaliji, nestabllnoscu po-
litickih i gospodarskih prilika u
Europt, Austrija u meduracu
poprtste je 'borbe za pre~last
tali)anskog fasizma I austrljskih
pronjernacklh naclsta. Onovre-
rnena Austrlja nije uspjela sa-
cuvati svoju driavnu nezavl-
snot i 1938. prikljucena je Nje-
~ackoj. TI}ekom drugoga svje-
tskog rata saveznici Austrlju nl-
su smatrali nepnjateljern, vec
okupiranom, zemljom i Mosko-
vskom deklaracijom lz 1943,
odluceno [e' da se nakon rata
Ausfrija obnovt kao dernokrat-
ska republlka. Nezavlsnom dr-
se u
iavom proglasena je t 9S5.
godlne.
Burna povijest, geografskl po- ' model obrane nacionalna slgu-
Joiaj i neutralna vanjskopo-
litic~a orijentacija determmtrale
su strukturu i oblrn, strategiju i
nacln uporabe austrijskih oru-
ianih snaga. Razvitak strategije
obrane nacionalnog teritorija
odvlJao se u vremenu blokovske
podijeljenosti poslljeratnog sv-
ijeta, tako da [e austrljskoj ar-
mijl, kao oruianoj slli jedne
neutralne zernl]e, smjesteno]
Izrnedu Var'savskog pakta J , ljena na rnodernjzaciju ' svojih
NATO-a, primernl zadatak blo
odrianje integrlteta driavnog
teritorija, On ne smlje, b,itl oku- Dreken zamiJenjeni su moder-
plran, nlti posluzltt za pokrete
vojnlh trupa u vremenima rata . devedesete se u sastav zrako-
iii kriza. Nova pollticka karta
Europe, raspad Varsavskog pa-
kta i Jugoslavije nlje bltnlje pro-' Oklopnomehenlzlrane [edlnlce
mijenio ovu, osnovnu postavku
austrijske obrane.
Austrljska obrambena strateglja
mofe se lmenovatt doktrlnorn
'• obrane podruqa ':, zasnovane
na maksimalno} uporabi geo-
grafskih prednostl dorqaceg
terena. Doktrina pred'vida
upotrebu dviju zona obrane,
tzv," "kljucnih" i "slgumosnlh"
zona. Kljucne su zone one koje
neprijatelj mora zauzetl da bi
postigao svo]e ciljeve, au kojl-
ma se nalaze unaprljed prlpre-
ml Jene pozlclje austrijskih
branitelja. Na neprijatel ja se 'u
tim podrucjima djeluje pje-
. sastvom, mehantzlranlm pro-
tuoklopnim orudem, a prltom
se kloriste ' prednosti konfigu-
raci je tla na kojern se 'ratuje.
Slgurnosne .zone smjesten'e su
oko kl,Ju~nih zona l to najc~ce
na nepnstupacmrn terenlrna.
Fuhkcija slgumosnlh zona us- ,
poravanje je proqiranja: neprl-
ja~elja. U sigurnosnim 'z~nama
djelujll manje jedinice gerilskog
tlpa, · mahom sastavlJene od
domaceg stanovntstva.
~ustrijska arrn,ija nalazl ,se ,u
procesu prestrukturiran)a, 'pr!
cemu se po ugledu na svicarskl
most organlzira na teritorijal-
nom principu. Prema proqena-
ma vojnih: strucnjaka najvecl
nedcstad su' u zrakoplovsrvu,
za koje se .unutarparlamentar-
nim raspravarna svojedobno
tvrdilo da nije u sta,nju 'branltl
driavni' zracni prostor, Ne-
stabilnoscu poUtlckih prilika u
susjedstvu (rat u Sloveniji i Hr-
vatskoj) Austrija je bila prlsl-
orufanlh snaga. svedskl zra-
koplovt, lovcl-presretact J-350
ni)lm lovcima SAAB 105, a za
plovnih snaga planira uvc>denje
zrakoplova cetvrte, generacije.
fakoder SU osnazene sa 120
tenkova Centurion MK5/Z.
Zastarjela artlljerlja dugo Je za-
davala glavobolje Mlnlstarstvu
obrane Austnje. Modemizacija
artlljerlje pocela Je t 987. godl-
ne, kada ;e'prlbavljen artiljerij-
ski sustav zasnovan na haubl-
cama 155 mm.
Driavni ugovor o konstitud)I
suvremeneeustrijske driave tz
1955. godlne st\(oren je u vrl-
jeme vrnunca hladnoratovskog
su.celjavanja, kada ~u rakete bile
iskljuclvo ofenzlvno naoruia-
nJe, tako da je Austrijl, kao neu-
tralnoj zemlji, zabranjen uvoz
raketnog oruija. 1,Tek 1988 .
Austrlji je dozvoljena nabava
defenzivnog raketnog sustava
SAM i" protutenkovsklh Siste-
ma: Prije dvije godihe, okonca-
na je visegodisnja procedura'
nabave protuavlonskog raket-
nog sustava Bofors RBS 56-Bill.
lstlm protokolorn pribavlJ,eni SU
rucn! protuavlonskl .raketnl
sustavi GD Stinger I Marta
Mistral.
Austrijske oruzane snage bro-
je 54,. 700 vojnlka, .s godlsnjim
, kontlngentom od 2 7 .300 no-
v aka. Prlcuvnl ~~s,tay broji
242.000 vojnih obveznika s
predvidenim rastom do
300.000 ljudi'. u 1994. godihi.
Paramllitarne snage tvore
iandar,nerija s. 11.250 ljudi.
Kako [e teritorijalna obrana bitna
komponenta strategije. obrane
, Austrije, procJenjuJe se da bl se
U slucaju ratnog sukoba na
poslovima obrane naclonalnog
terltorija moglo angaftrat!
1.966.000 ljudi, a od toga
1.651.000 pod oruzlem. Vrlo
dobro organlzlran pricuvoi sas-
tav ostgurava opcu rnobllzaclju
za 72 sata. Vojn'a sluiba obve-
zatna je u periodu od 6 mlese-
cl. -Dodatna. obveza <i:tnosl 60
dana 'ko]e vojni aobvezni<:sl
"odraduju" na vojnlrn vjez-
bama nakon ods,luzenja vo]-
nog roka. Regulernf casni~ki
zbor skoluje se na Vojno)
akademiji u Wiener-Neues-
tadtu. ·
Federalno predsjedntstvo for-
malni je vojni vrt)ovni koman-
dant. a stvarni utjecaj' na armiju
ima Vljece naclonalne sigµr-
no~ti, na cijem celu, s~ nalazl
kancelar,. >
Snaina privreda i industrija vrlo
je va,zan clmbenlk obrambe-
nih prlp~ema sva)<e zemlje. U
tom smlslu, AustrlJa posjeduje
~rlo razvijenu industrlju oruzja
za svoje potrebe., ali i za izvoz.
Na prijedlog ministra zdravstva prof. dr. Andrije Hebrangdi ministra rada I
socijalne skrbi Bernarda .:Jurline·i
ministra unutarnjih poslova Ivana Vekica,
donosim odluku kojom se izrice
, • - •. VA...,,--
ustanovama i pojedincima koji su nesebicnim radom i zalaganjem
· '' znacajan doprinos uspjesnoj obrani domovine.
PohvalJuJu se:
I. Stab zdravstva Republlke Hrvatske
za uspjesno pdvezivanje svlh zdravstvenih sluibi ·u
jedinstvenu djelotvomu c/ellnu. koja okup/Ja sve
zdravstvene, djelatnike Republike Hrvatske
II. Medlclnskl centar Vukovar
za poir,tvovnost i uspjesan rad na zbrinjav,.anju
ranjenlh · boraca i clvila, u gotovo nemogucim, uvjetlma
rada zbog potpunog okruien}if grada od stranf?
srpskih terorlsta I Jugoslavenske agresorske armlje.
Ill. Medlclnskl centar OslJek
za uspjesno organiziranje zdravstvene skrbi te
visoku strucnost i moral prigodom zbrinjavanja
velikog broja ranjenih qsoba.
IV. Stania, za hltnu pomoc Osl/ek
za iskaz.:u:,u h(abrost u .evakuiranju ranjenika s bojista
i strucnost u pruianju medlclnske pomoci.
V. Medlclnskl centar Vlnkovcl
za iskaia.nu vlsoku strucnost I neprekidno davan/e
zdravstvene skrbi unatoc cinjenid da ~ zgrada
Mediclnskog centra nalazi na samoj linijf f?ojista.
VI. Medlc/nskl centar Gosplc , Vukovara.
za iskazanu )lrabrost, strucnost I poirtvovnost kada
su djelatnici nastaviJI rad na rezervnoj lokaciji unatoc
izloienosti neprljate/jskoj paljbi.
VII. MedlclnskHakultet Sveuclllsta u Ltgrebu
za uspjesan struca~ rad, na brzoj reorganizacijl svlh
razina zdravstvene,zast(te i unapredenju dje/atnosti
sustava zdravstvene zastite.
VIII. Medlc/nskl centar Slbenlk
{a pruiem.1 kvalitetnu zdravstvenu skrb puainstvu
Sibenika i okolice za vrijeme potpunog okruienja
neprijateljskom vojskom' i teroristima.
IX. Medlclnslcl ce.ntar Zadar
Zd uspjesno odriavanje , kvalitetne zdravstven~ skrbi
unatoc oteianoj opskrbi saf!itetsklm materijalom i
razaranju pojedinlh odjela Centra.
X. Medlclnskl centar Dubrovnik
za uspjesno pruianfe zdravstvene skrbi pucanstvu u
•
.
doll
uvjetima .potpunog okruienja grada I nedostatka
opskrbe; sanftetskim materijalom.
X/.,·Medlclnslcl centar Karlovac
za uspjesno pruianje zdra'(stvene skrbi. pucanstvµ
Kar.fovea i okolice u tesklm uvjetima rada na samoj
linl/i bojista i unatoc rautranjima zdravstvenih
ob/ekata od strane agresorske armije' I srpskih
terorlsta.
XO. Kllnlclcl bolnlckl centAr R/Jeka ,
za stav/Janje na raspolaganje zdravstvenoj s/uibl
Hrvatske i zbrinjavan/e, velikog broja tesklh ranjenlka
te za organiziranje zdravstvene skrbi na susjednlm
p<;>drucfi!!'a· .
XIII. Dom zdravl}d -akovo
za zbrinfavanje i kvalitetnu zdravstvenu skrb
pruienu r,;tnjenicima evakuiranim iz razorene bolnlce u
V1,1kovaru, kao i usp/esnu organizaciju zdravst:vene
skrbi u ratnlm uvjetima Qa podrucju -aJ<<:>va, I okol/ce.
XIV. Pdvremena bolnlca u Stanm Mlkano11clma
za prihvacanje · i zbrinjavanje ranjenlka fz okolnlh
podrucja te iskazanu strucnost u uvfetima
improvizkane bolnice . .DjeJatnicl ove bolnice
primjereno su se ukljuci/1 i u evakuaciju ranjenika iz
'
XV. Medlclnskl centar Slsalc
za uspfesno i kvalitetno {brinjavanje pucanstva Siska
i okolnog pod rue/a, nerifetko u · uvjetima izravnih
napada neprijateljskoga topnistva.
XVI. Davoiln Pa11lo11lc, nacelnlk odJela za 11eze MUP-a
za iskazanu strucnost i poirtvovnost u organiziranju
I upravljanju sustavom veza u oruzanlm snagama
Ministarstva unutarnjih pos/o,;ta.
XVII. Rudolf Ivancic, taJnlk Crvenog krUa opclne
Zabok ' , '
za isk.azanu humanost, poirtvovnost i domol/ubnost
pr/godom zbrinjavanja prognanih J izbjeglih osoba.
, Tristo izbjeglih osoba potpisalo je peticiju za Javnu
pohva/u u kojoj se posebno isticu ljudske i moraine
kvalitete te po£rtvovan rad na pruzanju nuine,
pomocl osobama pogbdenlm ratnim rdZdran/ima
jugoslavenske c1gresorske :Vojske i srpskih terorista.
 llpslllologfla
POBIJED;IM·o
I.H'. DO·B:Ro:M
Hrvati ne smiju nasjesti ontma koji
ih kane poniziti "induciranim
ustastvom ''
2'.'a II je "ljudskl faktor" jedan
od presudnih cimbenlka za
konacnl Ishod svakog rata?'Na
prihvatljivost potvrdnog
odgovora na ovo pitanje na-
vodi nlz prlmjera jz osiobodi-
lacki h ratova u povijesti
covjecanstva. "Tako, na pri-
mJer, hrabri Moskovljanl 1812.
odbljaju napad mocne Napo-
Jeonove armije, 1905. snaina
voJska carske RusiJe trpi po-
raze od branitelja Mandiuri~
Je, dotada nepobjedlvi Hit-
lerovl jurisnlci bivaJu zausta-
vljenl zacudujuce hrabrorn
obranom Staljlngrada i , Le-
njingrada, ltd. , itd. I zasto da
trazlrno prlmjere lzvan naslh
prostora. U ovim tesklm i
sudbonosnim vremenima,
dobrodosla je "duhovna"
hrana braniteljima nase do-
movlne svako podslecanje na
odlucni znacaj utjecaja "ljud-
skog faktora" izraienog u
hrabrosti I vfestinl ratovanja
njlhovlh pradjedova protiv
oruiano I brojcano vlsestruko
nadmocnog Turskog Imperf-
Ja. Jstine radl treba jasno reel:
filozofski opus gospodlna
Descartesa u Parlzu, pjesnlc-
ka produkcija .slavnog Goe-
thea u Berlinu, iii pak genijal- ; od pamtivjeka five bas tvoji
ni glazbenl rad mtadoga Mo-
zarta u Becu, bill bi kudlkamo
skromniji, a europski trolist
Parlz-Beriln-Bec vjerojatno bi
obilovao visoklm mlnaretlma
islamskih diamija da nasi
pra-pra I sukundjedovi nisu
odluclli da ne bjeie pred zlo-
clnackim hordama osvajaca.
•Bill su nepokolebljivl, hrabri i
ponosni, I ne moie se olako
odbaclti teza o tome da je i.
njihova "krvava borba" ugra-
dena kao Jedan od temelja u
danasnju europsku kulturu. To
je svojevrsnl "povijesnl kredit
u krvi'' na koji Haaskl dlplo-
mati ipak ne bi treba.li potpu-
no zaboravltl. Nepreklnuta 11-
nlja lste slavne basttne vidljl-
va Je i danas. irnperijallsttcke
horde trece vojne slle u Evropl
lome svoje zube na svakom
koraku nase domovlne. Do-
voljno je 'reel VUKOVAR - I
time je sve receno. Treba II.
jaceg argumenta za potvrdu
t~ze o primarnom znacenju
COVJEKA u svakom ratnom
sukobu. Bltno je uoclti Jos
nesto, Stupan] ucinkovitosti
"ljudskog faktora" tlm Je vect
sto,su vojnlcl-borct vise uvje-
reni . da stvarno brane bas
svoJu kucu, svojuobltel], svo-
Ju djecu I da su time, i po
Boijim i po ovozemaljskim
normama, moralno clsti i
pravlcn]. Ako je I Jedan obllk
agresivnog ponasanja uopce - lazimo do jedne od temeljnih
opravdan - onda je to samo I
lsk.ljucivo agresija na agreso-
ra. Dakle, na onpg tko Ima
namjeru unlstltl tvo}u kucu,
ublti tvo] eg slna Ill zauzetl I
opljackatl teritorij na kojemu
prect. Onaj tko tako Cini ne
smlje imati osleca] "griinje
savjesti". Zasto? Odgovor je
vrlo jednostavan. Moiete II
zamislitl covjeka - oca obitelji
kojemu u kucu nasllno ude
netko i razlupa mu sve, srus1
zldove, ubije Ill cak zakolje
ienu i djecu, a da pritom taj
covjek ne ucini nista, nego
da takvog zlocinca samo ver-
balno pozlva na ljudskost,
cas.t, postenje. To, dakako, ne
moiete nit! zamlslltl. I to je
prirodno. Rad! se o untverzal-
nim i duboko ukorifenjenim
emocljama prema obiteljl I
domovini, kao · prostreno]
obiteljl. Radi se o borbi za pukl
opstanak, rad! se o tome da
Hrvati nikadanlsu bili agresori
bas stoga sto five na prellje-
po] zemlji koJu mnogi prl-
ielJkuju. Ukratko, radi se o
temeljnom pravu svakoga
iivog btca, pa tako I coyjeka,
a to Je PRA VO NA ZIVOT.
Ako sebe, a poseblce "one"
druge, podsjetlmo da su I
HRVATI LJUDI, onda su sva
ostala nasa prava i teinje
lzravno izvedivi lz te notorne
clnjenlce. Naravno, stvar po-
staje sporna onda, i samo
onda, ako se ta tvrdnja
dovede u pitanje. Kako?
Strategija je vrlo jednostavna
I vet videna. Treba samo
adaptlratl monstruoznu Hitler-
Goebelsovu rvetodologiju
transformacije. Zldova u vje-
cito kriva blca hlie rase - I
agresorskt genocid i os~a-
jacko-pljack,aski pohod lrna
"svo] rezon", odnosno prlcu
koja ga opravdava. I tako do-
premisa za uspjeh vellkosrp-
skog projekta. Ona je po-
prllicno prepoznatljlva. Hrvate
treba demonlzlratl. lz kate-
gorije "LJUDI" treba lh preb-
aciti u kategoriju "NELJUDI".
To se, dakako, naji.Jcinkovltlje
moie postlcl prtrnjenjujuct
yel provjerenu formulu FA- • Vlade Gotovca u nekrologu
SIS1'1ZACIJE cijelog naroda.
Dakle, korlstecl sve moguce
monopole i pogodnosti 45-
godtsnjeg medijskog lmperi-
Jallzma SANU-memoran-
durnskl" centar za strateske
poteze, upregnuo je razne
mllosevlce, raskovlce i kara-
diice i postavio im, uz ostalo,
I Jedan od najvainijih ciljeva:
pojam HRVAT tre._ba izjednacltl
s pojmom UST ASA. Ostalo Je
samo stvar (vojne) tehnike. I
tu smo sada kod necega sto
[e, po meni, kljucno za obranu
I poviJesnu opstoJnost eee
"tljela" koje sezove HRVATS-
'KA. Naime, ne smlfemo na-
sjestl na zarnku tzv. svjesno
induclranog ustastva. Nakon
svih klanja i palj~vina u Celi Ja-
ma, Strugama, Cetekovcima I
ostalim krajevima "nase do-
movine, dolsta valja lskazatl
ogrornnu snagu samokontrole
prlrodnog osjelaja bijesa i
mri.nje i NE UZVRAJTTI istom ·
mjerom. No, nama to ne treba
I mi to, unatoc svemu, ne cin-
imo i necemo ~initi. Zasto?
Ne zato sto smo "nadlju-d!",
nego zato sto nam kao izvor
energije za borbu ne treba, za
sve vojske 'lnace. primarna,
snaga mrinje prema neprl-
jatelju, nego nam 'treba' bas
"donsbutegijanska" snaga
Jjubavl prema svome I svoJl-
ma i .prerna svemu DOBROM.
Doista ml cemo pobljediti ako
usplJemo pobljedlti ono prl-
rodno zlo u sebi o kojemu je
nedavno govorlot fratar Mar-
tin, posvecujud krunlcu jed-.
nom odjrrabrlh ga,rdlsta. To je
ono NESTO u strukturi rnotl-
vadje naseg ratnlka sto clnl
cvrstim temelJ za vjeru u nasu
pobjedu.
Naravno, ovo su tek neka
razmi}ljanja o onome sto cini
i sto bi trebalo cinitl sadriaJ
pslhologije morala ratnika na
hrvatsklm bojistima. Pri tome
ne treba mislitl da je pisac
ovlh redaka naivan. Sve ovo
Ima svoju buducnost I real-
nost samo ako je dobro
ukornponlrano s djelotvornom
vojno-tehnlckom I organlzac-
ljskom podrskom. ; nesto im saml uzmemo;
I za kra], dopustlte da kao
moto ovog teksta posudim
savrseno lzkazanu misao
zaklanim ratniclma u Borovom
selu: ~ ... Nicim nf smijemo
uprlJatl svoju slobodu ... San
protiv podlosti, hrabrost pro-
tlv .,strvinarstva - to [e ratnl
raspored lzmedu Hrvatske I
njezlnlh neprijatelja .... Tako
nastaje MODERNA HRVAT·
~KA".
K.AK,VA:···,S:NIO
M.1··,voJ·s-KA
-i,ojnice Hrvatske vojske, dosad sl vjero-
[atno upoznao pripadnika nase Sanltetske
sluibe (ako ne drugaci)e, a ono kada Tl je
zablo u ruku antitetanus lnjekciju). Upoznao
si i prlpadnlke lntendantske sluibe. onl Te
opskrblJuju opremom, hranom, clgaretama
i ovom novlnom. Hrvatska volska lrna I
druge sluibe ( od tehnlcke do prometne I
glazbene). Nisu slucajno nazvane "sluz-
barna" - i ime kaie kako su tu da s I u i e.
Kome? Tebl! Kao u svlm modemim vojska-
ma svijeta, njihov posao je da sve iza Tebe
I oko Tebe, na Tebi I u Tebi "stima" tako da
Ti svoj dlo posla na bojistu obavis najbolje
sto znas I moies, jer o Tebl, Tvojoj glavl I
oruiju najvlse toga ovisi.
Pravna sluiba Ti sluii i za to da doznas
koja prava I obveze imas kao pripad,nlk
Hivatske voJske, ali i kakva prava I obveze
ima Tvoj zapoyjednik prema Tebi; sto smi-
jes, a sto ne bi smlo - I sto ceka onoga tko
uclni ono stone bi smio; kakva Ti je placa,
.odnosno naknada dok si u vojscl; kofa su Tr
prava ako, ne daj Boie, budes ranjen - i
jos mnogo toga. Oak.le, prava i obveze
prate Te od trenutka kada stupis u Hrvatsku
vojsku, pa sve dok se ne "skines", pa i
prije, cak i poslije.
Medutlm, sva ta pravUa - nazovimo ih VOJ-
NO PRAVO - nisu neka sila iznad Tebe. Te
· zakone, odluke I akte naplsall su I obllkovali.
pravnl strucnjaci, a donljeli ljudi za nasu
obranu, sa svrhom da Hrvatska vojska Ima
• glavu I rep", da bude organizlrana, d jelatna
moderna voJska ,u, kojoj svaki nas covjek
zna svoje mjesto. Jer svlma nam Je Jasno da
· ~mo samo ako budemo dobro organizira-
nf, ako svakl pripadnik Hrvatske vojske bude
znao sto mu je clniti, moci oslobodltl i
nakon toga ocuvati nasu Republiku Hrvat-
sku.
Ovo je prvi bro) "Hrvatskog vojnika" i zato
treba nesto reel o osnovnim stvarima, treba
dati "osnovnu kartu" Hrvatske vojske.
Trebas znati gdje je Tvoje mjesto u novoj
Hrvatskof voJsci.
1. Prema nasem Zakonu o obranl, pocevsi
od 8. listopada 1991. godine. oruiane
snage Republlke Hrvatske cine j~lnstvenu
cJelinu i nazivaju se HRVATSKA VOJSKA.
Dakle, svl ljudi koji su na bojistima dllJem
Hrvatske formacijski ukljuceni u nase
oruiane snage pripadnici su HRVATSKE
VOJSKE. Unutar ,takve jedinstvene Hrvat-
ske vojske, kao poseban dio zadriava se
Zbor narodne garde (ZNG), i to kao pre-
teca Hrvatske vojske i dlo tradlcije.
Dane bude zabune: SVI gradani Hrvatske
koji imaJu raspored u oruianim snagama
(ukljucujucl I dosadasnjl pricuvni sastav
ZNG), a nisu mobilizirani, pripadrllci su
prlcuvnog sastava Hwatske vojske, a· mo-
bilizaclfom u ratu prevode se u ra~ni sa-
stav Hrvatske voJske I postaJu pripadnici
Hrvatske vojske. U ratni sastav mogu biti
primljenl i dobrovoljc;I. To su oni nasJ cas-
nl IJudi koji iz r~licltlh razloga nemaju
vojni raspored, a sami se jave i bufiu pri-
mljenl u oruia'ne snage. Novost je I to sto
se u okviru Hrvatske vojske .predvida i
Domobranstvo, s time da ce se ustroj i
opseg tih teritorijalnlh formacija tek ',Jtvrdlti
posebnim propisom. '
Pripadnici MUP-a vraraJu se svojem os-
novnom poslu - cuvanju reda i mira, a
kada eventualno sudjeluju u voJnim akcJ-
Jama, te jedlnice podvrgnute su Jedin-
stvenom vpjnom zapovjednistvu. Dakle, i
to Je sada rijeseno, i to na Jedini moguci
nacln.
2. Hrvatska vojska dijeli se na: 11• KOP-
NENU VOJSKU, 2. RATNO ZRAKOPLOV-
S1VO I 3. RATNU MORNARICU.1Dakle,,
nasi mornarl i budu<'.i zrakoplovcl :lsto su
tako vo)nici Hrvatske vojske.
Rodovi Hrvatske vojske su:
PJESAOIJA - tu smo vec 'sasv!'m ~olldnl,
sto Zl')aju i oni priJeko;
OKLOPNO-MEHANIZIRANE JEDINICE - l
tu smo sv~ Jaci - nesto nam pqklone,
ARTILJE.RIJA • lsta stvar;
INZENJERJJA - vec radi, no trebat te jos
vise za ispraraj uljeza izvan hrvatsklh
granica; • l
PROTUZRACNA OBRANA - vec navellko i
uspJesno rade; I
ATOMSKO-BIOLOSKO-KEMIJSKA
OBRANA - s onakvima prijeko treba biti
oprezan;
VEZA - o njima mnogo 0'1isi - i kod nas i
kod njih;
JEDINICE ZA ELEKTRONICKA DJELOX' A-
NJA - ista stvar kao kod Veze. I '
Tu su i SLUZBE: tehnicka, intendantska,
sanitetska, prometna, gradevlnska, vete-
rinarska, pravna, geodetska, financijska,
informaticka, hidrometeoroloska, psiho-
. Josko-propagandna, admlnistrativna i
glazbena, ,no o njima smo govorili u uvodu.
3. VodenJe i zapovljedanje u Hrvatskoj
vojsci, kao u svakoj vojsci, ostvaruj~ se po
nacelu obvezatnog provodenja zapovljecli
i naloga nadredenoga viseg zapovjedni-
. ka. Svi znamo da nema vojske u svljet\J u
kojoJ se ne slusa' vl.seg zapov)ednika, ali
nas Zakon o obrani daje TI pravo, zapravo
duinost da ne poslusas sluzbenu nared-
bu ill zapoviJed koja je usmjerena na izda-
ju, rusenje ustavnog poretka, podrivanje
oruianih snaga ill bllo koju protupravnu
radnj'u koja predstavlja krivlcno djelo.
S drug'e strane, zapovjednlci za svoj rad,
vodenje I aipovl)edanje odgovaraju nad-
redenim zapovjednicima.
4. Vrhovnl je zapovjednlk oruianlh snaga
predsjednlk republike. Uz njega i Ministar-
stvo .obrane jest Glavnl stoier koji' cine
nasl vrhunski vo)ni zapovjednici i vo)ni
strucnjaci. ,I oni rade prekovremeno - 24
sata na dan.
5. Znak pripadnosti ·oruianim snagama
nove Hrvatske vojske Je GRB REPUBLIKE
HRVATSKE. lzraduju se i oznake cinova,
oznake pripadnosti rodovima i sluibama,
zastave jedinlca ... Tu su i novl naz.lvl casnika
Hrvatske vojske. Prisegu ste dali Iii je upra-
vo dajete. Llbrzano se stvaraju Sluibovnik
i druge potrebn~ stvari.
6. Na kraJu - jos tri poruke Pravne sluibe.
Prva: Ucinite sve da vasrmomcl iz Vojne
policiJe lmaJu sto manJe posla. Ustedite
njihovu energiju. Neka im ostane za one
prljeko. Ovo je NASA vojska. Svaki od nas ·
odgovara za sebe, za ljude oko sebe, za
clvile i. za casnu. postenu i odgovornu
Hrvatsku.
Druga: Dok ste 9a bojistima - r,,ema polj-
tike, nema stranaka, nema, polltickih
skupova. Tako je u svim vojskama zapad-
ndg svijeta, a nije jedino u vojsci protiv
koj~ ratujemo. Posao ko)I trenutno radite
najodgovorniJI je posao koji u jednoj driavl
postoji. Vi branite napadnutu domovinu i
svi ste, na tom jedinom, najvainljem pos-
lu! Prema odredbama Zakona o obrani,
dok tr~je rat, dok smo u uniformama, SVI
SMO JEDNA STRANKA. I to, prema za-
konu, vaii ZA SVE - za one u rovovima, u
tenkovima, za topovima, za kuhinjsklm
loncima, u Vojnpj policiJI i Sigurnosno-'in-
formativnoj sluibi, U\ sve u Mlnlstarstvu
obrane I Glavnom stoierul
Treca: Drzite sel Svakl dan smo sve jaci, a
oni sve slablji! Au drugome broJu !demo
na konkretnije pravne stvari.
•razllllld •aarillae•r.
AUTOR: VASTI
STJEl'AM UKUSIIOG
ORE!IC VOCA
08.\VI·
JATI SE

POKOJNI
GLUMAC,.
LAURENCtC

NOSAt
(HAMAL)

SKRAtfNO
IMEZA
BRANI·
SLAVA

WDARE·
NIKOMAD
KOVINE

LOGOROD
SATORA,
TABOR

SEl)Sl(l)
PODRUCJ£
(HATARI
PROSJAK
~- IARNEJIZ
~ "ODISEJE"
ISPREZATI

'?J&r.i'··
SMMATA-,
Glasovltl nas karikaturlst, hrvatsklm voJnlclma za razblbrigu - I to besplatno!
IRON
MJESTO
. lllZU
OSIJEKA
&LUMICA
SOMMER
An~gramna nlska: . (]] · ·, . dr. Vladimir Kuterovac
f0$FOA I
oiii.wiii'i1,,

~~ (W (Q)[;j~[i\JJ(W ·IP)Q)ri\j](Q)~[i\JJ~g
PIIEVAIIJTI
-- IIIM$11: 561
DAVO IZ
RIJEKA POAOOICE
DAENOVA
--
IZAltOV
PRASTA·
NOVNllt
SINIZ JAPANA
BIBLIJE
--
"ZBOR
OLDVO
ICI CEMO u NA ZAPADU NISTA NOVO
NARDONE
GARO£"
,-- NACIJE SU ZA POREDAK
AKROBA·
TINA
Pllll'AbNIK
ZIORA
NAJ~:E
OTME BARBARIN ...
KONOPCU
--- VASTA
BORBA, MARTINE!
JADUIVA, GORKE
UMSKA RAKIJE
IVOTINJA DUIIK
--- STARO IIUARSKI
BILO KDJE, UIKO IME STAP. TAI
IKOJE,
IKAKVO
iiiiuiA
ODMILA
STIJENA,
UTICA
SVETA DUZNOST
"ENIGM. AUAIST,
~! KLIIB
OSIJEK"
OTIJATAR
NEDAMO NI BOROVA!
GORNJJ
DIJELO ZA RAT
-
-r-- l PLOOINA DIOKUCE

l,IZAVRETI Tko svoj zeli

DASMO KAR/RAND!·
-
TALUAN.
Fl~KA
AUSTIIIJA
SKIJAI·
~~:AJ,
uz
na svom biti
dom svoj mora
OMI RKA ·SKAKAC
SILVI LOTRIC MAGNEZIJ
zastltlti!
GLUMAC
LEVAJ

"OELIVEA'I' OBJEDO· au1Aowop eueJqo ~tuopo euJ1>1sew~eo1upa(eze>1sd0Jna!1e..11uaqweJqo :a>11auo6po

INDICATOR VANJE,
GROUP" RUCANJE

'' .
 ~ <::>

[}={]~~©JJ~ [}={]~~~[Q)(UJ~~~~
" "
OTICI CU U
iako poznatl zagreback] kantautor Hrvoje
Heg~duslc nlkada nlje blo u Vukovaru • I zbog toga
zali. tom Je gradu i njegovlm branltelJlma posvetto
pjesmu u kojoj uvjerljlvo tvrdi "sto]l grad!" Odmah
po Javnom emitiranju sredinom rulna, uslljedlll su
telefonski pozlvl I pisrna zahvele. Bili su to pone]- Kako je nastala pjesma kojCJ se
bQlji dokazt da je skladba "Vukovar" doprla nado-
mak ratlsta, ponudlvsl smoidenom gradu barem
glazbenu podrsku. Upltali srno Hrvo)a Hegedusica
emitira uz vijesti s bojista u
zasto ga je nadahnuo bas Vukovar, a ne prlmjertce
Dubrovnik Ill Osljek.
lstocnoj Slavoniji
• Skladba "Vukover" nastala [e pocetkorn rujna kada
se pokazalo da covjek ko]] brani dornovlnu srcem
ne moie tzgublt] bitku protiv celika. lako zasad
nlsarn bio na ratistima, shvatio sam da bilo kakav
prosvjed. pismo iii pjesma vraca nadu i pokazuje
gardlsttma da nisu sami. pa se prirodno javila potreba
za glazbenlm angaimanom. Glazba je moj iivot, z.-,S { of. 141 I
mo)e dlsanje. svatko daje prema svojlm mogucno-
itima, netko sklada koracnlce, drugi opet balade.
V ) \lutQvA~ i
2.llim sto nisam mladi, [er bih slgurno ottseo na
frontu i konkretnlje se ukljucio. Ipak, ielio bih otlc:'.i
da upoznam decke i porazgovaram s njirna.
• Skladba je snimljena na zajednlcko] kaseti "Moja L
dornovlna", Znate II kakav joj [e bto put?
• Emitirana je neposredno poslije zavrsetka uzbune
u Zagrebu i odmah je zaiivjela s osjecanjima ljudi, I .,
Pt'J
_
-: •• • -·
lak Je u trenutku krltlcnom za Vukovar odsvlrana
melodiJa prlje radlJsklh vljestl. To Je blo znak da ,1 t A t A . E
Vukovar niJe pao i da ne smlje pastl, da [e veza
izmedu glazb~. te~st.a I stvarn~sti ."a fr?nu
pogodena. Ilvtlek rm 1e pri plsanlu blla vazna
Mit,
~ ~

- ~-
ff
isl
1 y;;ii !j ;;
:fl:,:
mx l"""f3

::
1 l. m1::;;;:;i
, m
D) J),
J
m 1'~ ,
~
1.
emocija i prodiranje do humanosti, uvijek me je q!UJ> ! hi> ici'°'1 GeLii:A Oll'l)'t1 "4tn GPJf ~kl.4lA. su"s,,o; ,.Al), nu lltn
nadahnjivala ljubav prema ienl, covjeku, zemlji u
kojoj ilvis i u kojo] si roden ... svaki urnjetnik
Ii l I,{ E~ ' (
radom otkrlva svo]e korijene. Zato ml je drago sto
Je 1 Davor Gobac naplsao pjesmu, [er deckl na
ratlstlma vjerojatno iele slusatl rock and roll. nesto
1ldl'
I ~
~ ;J:
J n J L
._.. 3
\
I
Ji "<
,I?
,
' e.
I
sto nema veze s ratom i ubljanjem. Trebalo bi se STtJ; (lli"3> ! -~
ustvarl staviti u poloza] naslh branltelja u rovovima
1
A f' A
i zapitati ih kako se osje<aju kad cuju neku pjesmu
i; svoga kraja, iz mladosti. Moida ih i to motivira! IiIi ~~J1~~ :s ,ii
i fl) Jj]
,ii ~ ..\
j ;;;;
.I :J ...l,
; i
-i'i
t"

J; J~ "f
J'J 1 J)VJ,'
H"
!
------
\ I

t~
if);)

I
C~osam.dadec~i.upauzamajzmedub!takapj~vaju
pjesrnu Dalrnacila u mom oku", ono sto su pjevall , . . ~
I kod kuce. To Je znakovlto i mnogo govori o nji- I ')£~ ICO Al#tf.Gl> 1'~es"' sn11 , 1'f~JOtljt.Ma1f Jl,.1,c.wlu ""°1: vttkAi~ !
hovim potrebama.
- Raspjevall su se mnogl, pa se mofe govoriti o
'
'II ·\ i~h . .
1 -.k;.
"-. - ! A s
\:1!\'\jj C .
:===! W
J
fenomenu domovlnskih pjesama. Moiete Ii to ko-
mentirati?
• Ljudi to iele slusat], pa je logllno da se rodila j I
j· i 1 ~=:·M1"\1";'\J"i~
:
'\l3'1~
,
umjetnost iz ratnlh uvjeta. Dakako. Ima tu i kampa- (~,.,,~ 1114.~111.~ ! 11- MA.ja~ ~1'.1.U.O,,,..J! U.M i usur.o J~Utf'lOIAr ~ .!A*A Po
njskog ponasanja. Prlmjerlce, kad urednici narucuju
odrede.ne skladbe iii kada skladatelji pisu koracnl- ~ li j ~ /ir e
ce kako bi vedrim poletnlrn ritmom okupili llude i , I, )I~ , I
dall Im snagu. Mnoge ce se brzo zaboravitl Jer SU
bile samo odraz. I to je dobro. Kad sve ovo prode, \
I \NU ~
J Y§) i ,,. \1131V1~1 \fl t llj \1J ·in; 11 \
ne bih ~tlo cuti niti jedn~ od pje~ma koje bl me I 5M4JU, k . ~Mi '&t~-. l,liU)kf <,E OIIJ!a ; tiiu,p>, ~ 2.lt\lD~T ~a
podsjetde na rat. na ovo uzasno vruerne. Nadam se
da c~ se m. ijenjati i glazbena Spica tv-dnevnlka , jer/ ,\-141I~:::f
,.~ ------

I 1-l ~ II
~J, ? . ) ,I £ . jr
nas tspunlava nelagodom.
• Radlte Ii nesto novo?
' ~
I {~
11 •
J_;i1 i :?t.'
•
l 'I
,,)]J a3 j
:::
r. jJ
• Doblo sam sjajan kajkavski tekst "Nigdar vise) . ' ' •. '~ ..: ../
prijatel]", pa cu ga vjerojatno uglazbiti. Bogat [e V1<.ll'..-OvAI!. 1. sto ~ jl q~p ~
zagorskom lronljorn, socan i jedak ... bas mi se ~
svidio .. Oslm toga. obnovio sam svoje pjesme ~~~ £ -u" fl
"Slavonska balada" i "Razgovera zernlja stara", na-
stale prlje 20 i vise godlna, koje su i danas aktualne. f i'v~~,,~~~~~~~~~§1§~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
! J J' • ~ <!I
'....- ' .:Df c:A-Po AL r,J.Jc.

®@·-~IY/ ' ..

•"l
 BADEL-BAP .
·'
Poduzece za proizvodnju •
i prornet bezalkoholnih
picas p. o.
Zagreb, Borongajska bb

VOCNI

MARELICA
JABUKA