•

GLAS/LO MINISTARSTVA
OBRANE REPUBLIKE
HRVATSKE
JEDAN DAN
Odgovoml urednik:
Ivan Tolj HRVATSkOG
Glavni urednik: VOJNIKA,
Krunoslav Matesic

lzvrini urednik:
Vldmlr Raic
Olrektor lista:
Gordan Bajtek
Urednistvo:
Ivan Tolj

,.-·•. Krunoslav Matesic

Vidmir Raic
Leo Katunaric , GRADIMO ~·,
Ozren Prohic
Gordan Bajtek SNAiNU RATNU
· Likovni urednici: MORNARICU
- -~-· --- . .u..,._.f . ••
Nenad Martic razgovorH
Tihomir Ba jtek
."'- -svetom
Graficko-tehnickouredenje: Letlcom,
Graficko-tehnicka redakcija zapovJednlkom
Hrvatska tiskara KTS HRM
I
Tisak:
Hrvatska tiskara, Zagreb 12-13
Adresa urednistva:
Bauerova 31, Zagreb
••• t
Telefoni:
467-562
OZNAKE1ZAPOVJEDNIH DUZNOS1!1
467-560
467 ·092
Telefax:
451-852 _
DOCASNIKA I CASNIKA·:HRVATS~E VOJSKE
Up/ate na tJRO RACUN 28-29
Ministarstvo obrane
Repub/ike Hrvatske
3()102-743-44476 ALO~ZIJE POVIJEST
'
::!
.1:.,
S NAZNAKOM »ZA
HRVATSKI VOJNIK« STEPINAC H,RVATSKQ1Q
obljetnica smrti ZRAKOPL~VSTVA
Godisnja pretplata 1000 HRO
za inozemstvo dvostruko

Naslovnica:
Nenad Martic
43-45

lzvjestitelji obrane bile presudne spo-
sobnosti pukovnika Praljka,
»Hrvatskoga naseg poznatog kazalisnog
i filmskog scenariste i boi-
vojnika« posjetili ntka Medimurca, ta.koder
uglednog brvatskog redate-
su prvu liniju · Jja. Ooda 1i se tomu humani-
zam i domoljublje, uspjeh
jedne od nije mogao izosta.ti. Kada su
najuspjesnijh takvi ljudi na celu obrane,
onde je jasno zasto ih njiho-
obrana u vi vojnici vole i hvale.
Od potpisivanja primirja
dornovinskorn oetnici su provocirali dese-
ratu. tak dana, a u posljednje vri-
jeme je mirno. Nasi vojnici
tmaiu strogu naredbu da ne
otvaraju vatru i ne odgova-
Hrabri brani{elji Sunje raiu na izazove. No. to ne
znac! da nisu na polozajima
i u svakom trenutku sprem-
ni za obranu.
ovom ratu S kim god smo
razgovarali spominjao je
taj tragican dan.
Ostaci zeljeznickog kolo-
dvora, benzinske crpke i
okolnih kuca predstavljali
bi vrlo efektnu soenografiju
za film uzasa, Busevine, go-
mile smeca, napusteni psi i
macke u potrazi za hranom,
na svakom koraku cahure
Zarazeni snagom i
optimizmom
Nasa je domovina poru-
sena, ali da ee brzo biti slo.
bodna i obnovljena uvjerili
su nas i borci jedne speci-
jalne jedinice s kojima smo
pozeliel! razgovarati i pred-
sta.viti ih. Smiesteni su u
obiteljskoj kuc! kojoj su po-
da se ovaj rat okonca pre-
govortrna, ali vjeruje da bi
rnorali dugo trajatL Liubisa,
je drzavni prvak Hrvatske u
brzorn trcanju, a ta.j naslov
je osvojio za vrijeme rata,
kada je ravno iz bunkera
otisao na natjecanje u Za-
greb. Deset tisuca metara je
»brzo prohoda.o« za 51 mi-
nutu, sto sma.tra svojim sla-
bijim rezulta.tom. Ipak ga
pod punom ratnom opre-
mom nitko ne moze dostici.
Jedinici se u kolovozu
prikljucio Drago Horvat iz
Sevnickog, sela pokraj Su-
nje. U pripremi za obranu
sudjelovao je jos od polovi-
ne lipnja, jer se, kaze. znalo
da ce nas cetnici i srpska
vojska. napasti.

Y
edar, • sunean Zatisje je donijelo ipak i
dan, suha cesta malo opustanla, Mir se ko- Josip Verovic. te Damir
i dobrb raspo- risti za viezbe i poduku, a Brnad. koji nas je pocastio
lozenje' obeca- nade se vremena i za nogo- »muskom• kavom i od neg-
vali bi; da nije metne uta.kmice. U mjesto dje cak nabavio slag, nisu
rata, ugodan izlet, ,A bio je se pomalo vracaju stanov- bili raspolozeni za pricu o
to dan u kojem smo dozivte, nici i zrvot se postupno na- sebi. Vise su nam govorili o
li posljedice rata i ponljeli u stoji normalizirati. Odrzano Dejanu Kosuticu, dobrovolj-
siecanje upecatljivu sliku je nekoliko kazalisnih pred- cu iz Zagreba, hrabrom
jednog dijela hrvatskog ra- stava -Histriona-, -Jazav- mladicu koji se jedinici pri-
tista, ca- i varazdinskog kazali- kljucio pocetkom prosinca i
ste, te koncert -Zlatnih du- ne zeli na drugo ratiste jer
-kata-. a.. se odlicno slaze sa svima.

HU M,IN IIAM· 1 D·O'M O LJ u·BLJ I

Treba ret:i da Sunja uspr- U jedinici se bori i Zdrav-
kos teskim razaranjirna go- ko Filipovic, rodeni Sunja-
tovo da nije bila bez elek- nin koji je dosao iz Zagreba
tricne energije. Dok su pa- odmab na pocetku rata.. Pod
dale granate, ekipa elektri- njegovim zapovjednistvom

U SiP:J.·E;H·. 0:.1:RA'N
cara je izlazila na teren i jedinica izvrsava sve zadat-
tvrdoglavo popravljala po- ke posta.vljene od gla.vnog
kidane vodove. zapovjednika, pa i vise od
toga.
Tragovi razaranja na Za Ivana Kukuljacu, tako-
svakom koraku der odsutnog, culi smo da je
Obilazimo Suniu, sabla- obisao sva bojista. da je ne-
· Sisak zati6emo pun uzur - grafija. Dobrodoslicu prije EZ-a na svakodnevnom sa- vaju vratiti na rucak. ustrasiv i pravi »fajter«. S
banib gradana i vojnika. Zi- svih iskazuju nam lavezom sno pustu u rano suncano
stanku s pukovnikom Slo- prijateljska strana, pri poslijepodne. Snijega ima u ponosom govore o njemu
vot se ovdje ocito odvija Ljubisa i Dragica, psi cuva, bodanom Praljkom i bojni- toboze u sali, ne kuha im kao najsposobnijem vojni-
normalno. Susreoerno vise ri. U zapovjednistvu zatice- izobilju, ali njegov pokrivae
kom Mirom Medimurcem. volji. ne uspijeva sakriti tragove ku u Sunji koji nikada. nije
nasmijanih lica nego u Za- mo delegaciju prornatraca Uskoro odlaze, ali se obeca- Pratimo dio svakodn pokleknuo.
grebu. U Zapoviednistvu za tisuca i ttsuca granata i pravili razruseni krov i
nib aktivnosti u zapovj bombi koje su svakodnevno od bezbroj ispucanih meta-
Sisak i Baniju i Press-cen- osposobili je za sta.novanje. Ovi hra.bri momci izveli
tru prolazimo ~ ozbiljne
stvu, Sve se odvtia opuste: padale na ovo mjesto tije- ka - stravicna je slika rata, Bazgovararno u velikom su mnoge uspjesne akcije
a opet ozbiljno, vojni, kom posljednjih sest mjese- upecatliivtja od bilo cega
provjere, usprkos. osobnim sto se u novinama iii na te- dnevnom boravku sa cetvo. bez ranjenih i poginulih. Ni-
Iznenadeni smo top ct, Iako se ovih dana cetnici su zeljeli pricati niti o jed-
poznanstvima, Zatim slije. ricom prisutnih. dok su tro-
dimo dvojicu cas·pika koji
ljudskim odnosom u koj, i srbovojska nisu »javljaU«, leviziji moze vidjeti. Ovdje jica na zadatku u pozadini. nom svom pothvatu. Bit ce
nas vode na odredtste. se Ipak zna tko zapovij oprez vojnika koje susrece- smo vidjeli i Vukovar, i Jug Svi su iz okolice Sunje i za to vremena i prilike po-
a tko slusa, Ni traga voj mo i upozorenja da se pazi- II, i Dubrovnik, i Gospic ...
Automobila na cestr je sve bore se zajedno gotovo od slije rata, kazu.
manje, a mi voztrno sve br- koj krutosti i potcjenjiv1 mo, potvrduju da drugoj pocetka rata, A rat je ovdje
potcinjenih. To je nasa n, strani nikada nije za vjero- U stvarnost Sunje vraca Rastali smo se od njih
ze. Razgovaramo,jali jedno nas deseta.k vojnika koji u poceo 27. srpnja, Nairazgo- snimivsi ih s opremom na
uho ipak osluskuje hoce Ii voiska, drukcija od one vati. vorljiviji ie Ljubisa Pundric,
koju smo navikli u p koloni prolaze pjevajuci: koju su vrlo ponosni. Poze-
negdje zapucati. I skela koja sti. Dolazimo do najistureni- •Mi smo vojska hrvatska.. mladic od dvadeset i nesto ljeli smo im puno srece.
nas vozi preko Save podsje- jeg dijela koji brane nas! srca su nam [unacka, .. •. I godina, pravoslavac, koji je,
ca da je rat Ta tko bi se da. kako govore njegovi subor- Snaga i
voimct, a na samo nekoliko jesu. Bravo, momci! Ovaj
nas, sedamdesetak kilome- Scenarij i refija desetaka meta.ra dalje su dio domovine je obranjen. ci, pucao po svojim stricevt- optimizam ovih boraca, a
takvih je mnostvo na svim
tara od Zagreba, ;os vozio
skelom osim radi,znatizelje
obrane ~etnicka uporista, Tu je i
zalostan osta.ta.k pogodene Teske ostecena crkva
ma koji su se odmetnuli. Ni
jednoga trenutka., kaze, nije bojistima, nase je najuboji-
ili vrlo ozbiljnih razloga? Malo - pomalo pos obiteljske kuce u kojoj je bio u dvojbi da Ii je odabrao tije oruzje. To je poput zare.-
usred mjesta cini nam se ze kojom smo svi zahvaceni.
Konacno dolazimo u Su- nam jasno zasto se $1, osta.vilo zivot pet hrvatskih poznatom, a jedan vojnik pravu stranu u ovom ratu.
nju. Blatno seosko dvoriste tako dobro brani. Voj Hrvatska. je njegova domo- Sto ste blize fronti, snaga je
V<;>Jnika To je, bez sumnje, nam obiasnjava da je snim- jaca.
prepoznajemo iz mnogih stratezi ce reel svoje u b10 najte:ii dan za Sunju i ljena za spot -Moja domovi- vina i za nju ce se boriti dok
TV priloga i novinskih foto- Promatrafi Eba na srskodnevnom lizarna nakon rata, a n, njegove hrabre branitelje u na-. ne bude slobodna, Volio bi MIR.JANA KURfflC
ustanku se cini da su u organ·

U Puli je uprilicena svecana prisega mornara i vojnika novaka
Istri. bas kao i u ostalim hr-
U
vatskim podrucjima, uzur.
bano se radi na osposoblja.
vanju mladih vojnika za
obranu domovine. Nakon
osnivanja brlgada Hrvatske
vojske u Puli i Pazinu, zrakoplovne ba-
ze za Istru'u Puli, proslu je subotu prva
svecana prisega rnornara i vojnika no-
vaka uprtlicena u novorn Nastavnom
centru za odgoj i obuku Hrvatske voj-
ske u Puli. Ovom izuzetnom cinu uz op-
cinske. drustvene, gospodarske i druge
uzvanike te crkvene veledostojnike i
gradane . prisustvovao je general bo]-
nik Josip Ignec i kapetan bojnog' bro-
da Vido Stipetic iz Glavnog stozera Hr-
vatske vojske, pukovnik Antun Racki
iz Operativne zone Rijeka, iz Pornor.
skog zapovjednistva za Sjeverni Ja-
dran Hrvatske ratne mornarice, kape-
tan bojnog broda Ante Budirnlr, zapov-
jednik Zrakoplovne baze za Istru
dopukovnik Vladimir $umanovac. ka,
petan bojnog broda Vedran Antonini,
zapovjednik prvog hrvatskog Nastav.
nog centra u Puli i drugi.
U svom uvodnom slovu jedao od pr-
vih hrvatskih generala bojnika Josip
Ignac je rekao.
P_U.:L-SKA'.PRDTUZR-A.CN
N
akon sto je_ jugoarmija 16.
prosinca u 1.14 sati konac,
no napustila Pulu, a onda i
istarsko podrucja, mnogi
stanovnici Istre mislili su
da '[e to Istrin konacni
-Gospodo mornari i vojnici, pod
slavnim stijegom vi ste, hrvatski rnor,
nari, zrakoplovci i vojnici kopoene vo]-
ske prisegli prvi put na ovorn tlu na
vjernost domovini. U ovom trenutku
kroz vase rijeci i misli, na ovom mje-
stu, progovara cijela povijest Hrvatske.
Ona se od pamtivijeka sazirnlie u rijeci
koje su nas odrzale - biti svoj na svo-
me i biti slobodan. Hrvatski mornari,
vojnici ratnog zrakoplovstva i kopne.
ne vojske, uime Glavnog stozera HV i
svoje osobno ime - cestttam vam! Pri-
segnuli ste hrvatskoj domovini u tesku
i nadasve veliku trenutku kada su se
na miran hrvatski narod obrusile sile
zla. Surov neprijatelj koji je htio zatrti
hrvatsko ime, koji je htio unistit! sve
bastinjeno, cak i sjecanje na rnuku i
slavu europskoga Hrvatskog naroda
sto etollecima stoji na predzidu Europe
i steeene uljudbe kojom se ponosi. Kao
i vasi prethodnici, vi ste spremni za
svoj dom dati sebe, ako to bude potreb-
no.
Danas ste prisegli da cete na zapovi-
jed zaloztt! sve sto imate za slobodu ci-
jele domovine, za, svaku niezinu stopu
natopljenu stolietnim trudom nasih
,~ . OB RANA
oprostaj s tom armijom. Mislili su da
Istra vise nece biti na agresorskoj
bojnoj listi okupatora, vec i stoga sto
se ne nalazi u zarnisljenim granica.
ma Velikosrbije.
Istarski, vec tradicionalni, miran
suzivot nije nazalost bila i -prolazna
karta- za naredni miran san na tom
hrvatskom podrucju. Nedugo po
odlasku arrnije, uslijedili su provoka,
tivni izvtdacki, potom zastrasujuce
niski [sa probijanjem zvucnog zida)
letovi, a takoder i raketiranje vrsar -
skog sportskog aerodroma.
Od zapovjednika Zrakoplovne ba-
ze u Puli i Istri, dopukovnika Vladi-
mire $umatovca, saznali smo da se
neprijateljstvo jugoarmije prema
ovom dijelu Hrvatske ne ocituje sarno
u letacko-bojnim djelovanjima koji
su ostavili traga i u Istri, vec i u sve-
kolikoj kradi i unistavanju imovine
na pulskom aerodromu, podmuklom
predaka. Vi njihovi potomci,. ja
slobodu i mir svim gradanima su
ne Hrvatske u kojoj Ima mjesta za
koji rade za njezinu dobrobil Borit
mo se protiv svih koji u potaji poi
pavaju temelje vlastitog opstanka l
stanka svih na ovom lijepom. B
danom komadicu zemlje. Cuvat ce
slobodno hrvatsko more. nebo nad
vama dobrih ljudi, plodnu i skrtu j
postavljanju razlicitih vrsta
ko bi pale zrtve i po njihovu
Pri razminiranju pulskog ae
smrtno su stradala cetiri ml
jeka., petorica su raniena, Od d,
cija mina znatno je ostecena i
sta pulskog aerodroma. Kad je.
agresorskih zrakoplova nadlij
bombardiralo vrsarski ae
bacali su 250 kllograrna teske
kasetne bombe, napalm bombe,
te velikog i malog promjera.
su unistit! pistu, zapaliti obj
ubiti sto vise ljudi. I ta] je mall
drom razoren, dva pripadnika
ske vojske tu su polozila zivot ,a·
movtnu,
Ova gorka iskustva jos su
vrstila nasu odluku da se
obrana jos vise oiace, i na is
podrucju. Budnost cuvara h
neba Je ojacana, Hrabri dje
nu zemlju na kojoj stoljecima i unatoc
ugrozama ustrajavamo.
Casna hrvatska vojsko, mornari mo-
ra hrvatskoga, vi cete braniti i dom i
dornovinu. Bit cete svugdje gdje vas na-
mucena domovina treba. Od pitome
Jstre. preko krsne Like do Iloka - sve
to bit ce vase. dornovina, vasa fronta
ako ustreba. Odete Ii daleko od svoje
ku6e. budite spokojni - drugi ce hr-
vatski vojnici braniti I, sada je sasvim
izvjesno. odbraniti.
Hrvatska je vojska cudo, Ni iz cega, u
zaru surovih bojeva, one. je postala zi-
vo djelo hrabrih i pametnih. Svih koji
su stall pred barbarskog osvaiaca i ni-
su pokleknuli. Hrabroscu i dornolju-
bljem razbili su bezlicnog neprtiatelia,
mrznjom pokreoutog na sve Jijepo i
dobro. razudeno i lzdasno diljem nase
Jijepe domovine od. Dubrovnika i Ko-
navala. Dalmacije i Hrvatskog zagoria
do ravnih polja nase Baranje i Srije-
ma.
Stovane obitelji, drag! prijatelji hr-
vatskih vojnika, crkveni dostoianstve-
met, mislite svakoga trenutka na ove
mlade hrvatske muzeve i ustreba Ii
ohrabrite ih, potaknite ih da smjelo
podu kroz sva Iskusenja, podajte im
blagoslov koji ce im osnazttt dusu i da-
ti moraine snage da istraju na putu
branitelja i osloboditelja domovine.
Hrvatska rnlada vojsko, podi prono-
sect slavu hrvatskih sinova stecenu sa-
mo i uvijek u obrani svoga tla, jezika
hrvatskoga i ztvota svojih Jjudi.
Neka narn u viecnosti zivi hrvatska
domovina! - rekao je na kraju Josip
lg nae.
MIRJANA BEDALOV-BUGARIN
Zrakoplovne baze Pula uzurbano ra-
de na popravku porusenog, ciscenju 1
razminiranju opasnih zona u Puli i
okolici.
' M. B.
Posade protuzncnih topo,a cu,aju hr·
vstsko nebo nad Jstrom
,V
·zAT o.,C·E'·N··1,cI
RASPALE JUG,OARMIJE
-·
C l.. .••
akva sudbina teka oko
K
3000 hrvatskih mladlca
k~I su i dalje .prlsllno
zadrtan, u neprijateli-
skol 1ugoarmt;I? Koliko
. , . ib Je joi uopc:e tlvih, jer utlnlt cemo's,•e da lh 510 prlje razm1~
poznato le da.ih oficlrt testo guraju u
prve redove kako bi Im slu!ill kilo ti.
vi kit pred hrvatskom voiskom? ()d.
govore na ta aktualna pltania potra-
till smo u Mlnistarstvu obrane i pa..
kretu Bedema ljubavl. koji je nedav.
no poslao petlciju za pustanie Uh ·robllenicimR ko1i rad, u sklopu M1m-
mladlca s tlsucama potpisa Ujedinje.
nlm narochma. Minlstarskom vi1etu
EZ I Mirovnoj konrerenciji. u Haagu.
Prema popisu Ministarstva obra.
ne. krajem prosle godine u bivso1
JNA bilo je oko 5000 mladica iz Hr-
vatske. Kako ih 1e u meduvremenu
dto pobtegao. Ill pak pusten, procije-
njeno je da lh je sada oko 3000. U no-
vom hrvatskom zakonu. od 24. listo-
pada. jugoarmija ih mora otpustiti iii
te se svi smatrali ratnim zarobljeni-
clma. Unatot tomu. armija ih na sve
natine pokuava zadrtall u svojim
redovlma Dobtvamo obavi;estt da su ' v1etbi• moi.e produtiti za lo$ tetiri
mno,i pod informativnom blokadom
paJm pokuavaju podmetnuti l nu-
ne-'stlne, da neke ucijenjuju oficiri
~I im date ih pustitl ako lm·za
to plate 1000 DEM i slitno - kaie Be-
~,.Dedit. pomotnlk minlstra obrane
~bllke Hrvatske.
. ,t.
tJ..
, _. : ·o~ tto .•u lz .JNA ·~011
m pobjeg_. $VI ,voinlci_,r:uian- •vojnu vjetbu• pa odmah. umjesto to-
ske iclue 1990.godlne;radl •'Ulllav~ \iko zeljeno; ku¢i. •dobrovoljno- pod
noffl'O,Voinidma kojl SU na .od~
nie :v.ofnog r'Oka otltli u prosln61 te
~- All Ima ' onlh kojl SU u #80·
artnllu uputeni u .c>tuJku. llpnfll pa
tak I rulnu (!) pr«-18 godine. 1.rro je
tadtl vet blla tuna:utoaa te volllke u
ratu,l)rottv Hrv&tsb. Medutim.Jve to
obja!njava linlenica da se uglavnom
radi o optinama I jretemo srpsklm
putaninvom kote 'nl*U pot(lyale ,odlu.
ku Mint~va ..,_ne po·kojoi ;e ~ lo pc>Stoll vlte,razloga Prvi 1e da
l°' u llpntu pre.kl._, slante novaka
tz;: Hrvatske
• " ••
Kako,spasiti oas:.em one koj1 SU jot
:tiv1 i gdje se roditel1i mogu raspitati
za njihovu sudbi'nu. upitali smog. 0e.
d1ca • .
- za nas su oni ratni zarobltenlcl I
1enimo za zRrobljene terorisle i voj-
n1ke. Posebnl\ vludinl\ komisiiR zRdu·
mna za rnzmienu dobila 1e popis nJi-
tJovih fmena. a s,·e podatke s kojima
raspolatemo rod1telji mol?u dobiti u
Uredu za obavtescivan1e o ratnim za.
starstva obrane .
Dlo njih.bi \'jeroil\tno vet bio raz.
m;en,en da general AndriiR Rdeta
niJe dugo uporno odb11ao da se to pi •.
1anie stavi na dne\'ni red presovora
hn:a,ske ,·ojske i ;u~rn\i'mi1e Sto,·ise.
u medu\'remenu armi1a cak uporno
pokusa\'a •legaliz1rah• bespravno
zadr:Ul\'an;e hr\'atskih vojnika u svo-
jim jedinicama I zatvorima Tako ;e
nedavno tzv Savezm sekretari1at za
narodnu obranu. odlutio da se vojni-
cima koii su .se za1ekli u jugoarmiji
vo1m rok pomocu famoznih •VOJnih
mjeseca.
Oni koji su ipak uspjeli pobjeci ka-
tu da je recepl• zadrzavan1a jedno-
0
stllvan fli!akon isteka slutbenog roka.
\'Ojntci sretno skinu uniformu i pri-
me novae za putovan;e kucama sto ;e
potvrda da su otpusteni sa sluzenja
vojnog roka. All istodobno im nj1hovi
oficiri urute i pozlv za visem1esetnu
pratnjom vo)ne pollc1je krecu na ne-
ko novo ratlste gdie Im. ako ne i.ele
pucatl na svoje;slijedi metak iii neki
od zloglasnih' ratnih logora poput
onog u Bege1cima. Staiicevu. Buban;
Potoku:kraj eeo,rada. Sremskoi Mi-
trovicl 1,drug!h. .
Jasno je I zasto ·agresorska vojska
t~iko uporno·pokusava zadrtatl hr-
vatske inladlte u svo)im redovima
im poslum kao taOCI' za, razmjenu iii
tivl Zid pred· •• rvatskom vo1skom
O.lm top.tak9i,QkusavaJU popuniti
svoie sve praznl,e.ledinice u koje vise
ne i.ele ni desect-tisuta srpsklh i cr-
nogorskih rezervlsta. I na kraju. ako
pusle mladite iz,Hrvatske, ubrzo ce
rnoratl i Musllrriane, Alban<'e, Make-
donce. all l dobar d10 Srba I Crnog<>-
raca koil ne tele ratovati zbog n;lma
strane ~lilike. pate uskoro generall
rnorati sami u bitke •
m.lCO 8UkSA

V
1.·se je od mjesec dana od po-
sljednjeg potpisanog prt-
mirja koje agresor, istina
uz svakodnevne provokaci-
je, pokusava postovati, Za-
nirnalo nas je zbog toga, sto
rade, kako provode dane hrvatski voj-
nici ko}i trenutno borave u volarnama,
daleko od linije fronte. vidjeti do kojeg
je stupnia Izgradena Hrvatska vojska.
Posjetili smo jednu od baza Hrvatske
vojske, dosli nenajavljeni, s preporu-
kom vise komande. ·
SLil(A PRVA: U 5 sati i 50 minuta.
. od osam mjeseci, a sad sam ponoyo
naslt smo se ispred kapije. Stra.iar nas
je zaustavio, provierio dokumente i
pretresao. Cekalj smo tocno 6 sati i
znak za budenjevoinika, Pola sata ka-
snije je dorucak - sir, sunka, slanina,
jaja. caj ili mlijeko. a tu je i »djecja rS.-:
dost-, Slijedila je jutaroja tjeloviezba, a
tocno u osarn sati je pozdrav zastavi,
postrojavanje i ¢itanje rasporeda
dnevnih duznosti, Politleke nastave i
jutarnjeg informiranja., kao u bivso]
JNA. u Hrvatsko] vojsci nerna.
-sve su to normalni. pametni i obra-
zovani ljudi, gledaju Dnevnik, citaju ti-
sak i nema potrebe da im netko bllo,
sto tumaci, Ne zelim potcjenjivati lju-
de- - Isprteao nam je zarnjenik za-
povjednika te brigade. s kojim se dogo-
vararno da imena [edinice, ljudi, zapov-
[edrrika i volnlka 'ne obja.vljujemo. Ne
zbog nekog posebnog razloga, nego
zbog cinjenioe da bi istu situactju zate,
kli u svakoj votarnt Hrvatske vojske,
pa neka ova iedtntca posluzi kao prim-
jer za sve vojarne. Napominjem da ni-
smo bili u bazi elitnih jedinica, ni po-
kaznog centra za obuku, nego je izbor
bio slucaian,
SLIKA DRUGA: -Znate, tesko mi pa-
'
da ova obuka, odnosno tesko mi se na-
viknuti· na ovaj zivot-, poceo je pries.ti
Jedan od veterans domovlnskog rata,
»U gardi sam vise od godinu dana, Pr-
vo vatreno krstenje bilo je na Plitvica-
ma, 30. travnja, tocno na Uskrs. prosle
godine, Poslije toga prosao sam gotovo
sve fronte uHrvatsko]. Lijepi dani kad
se r~tovalo. Na terenu sam proveo vise
0 Oouks zapocinje tjelovjeibom ·
0 0 prizori s obuke nalikuju prevo]
borbi
e »nspede]»
vjeiba ciscenja terena -
suzsvcs
nenedsn
• upoznsvsnie s protupjesackim minama
-guster-. lako mi se to katkad ne dopa-
e
odakle je suzavac bacen, preko usta i
nosa navukli marame i izbjegavali su
da, svtestan sarn da se samo tako moze zonu u koju je vjeta.r raznosio suzavac,
odrzati kondicija i kompletna pri- -Da nisu tako reagtrali, nastradali bi
premlienost za odJazak na teren. Tako od suzavca ili neprijatelja, a [a bih u
tom slucaju ponovio viezbu. Sve do tre-
se odrzava i disciplina za odlazak na
teren,« nutka dok ne bi bili spremni na sva
I
iznenadenla>
SLIKA TRECA: Pr:vi vod drugog ba-
taljuna po rasporedu je tmao obuku SLIK.& PETA: -Nas desetak u vojsku
osvajanja terena i probiianie neprija- se prijavilo prije dvadesetak dana, Svi
teljskih linije. fronte. Zapovjednik im je smo odsluzili onu vojsku, prosli onu
jedan od poznatijih hrvatskih boraca, obuku, ali ovo je nesto drugo. Ovo je
Sjecamo ga se iz Hrvatske Kostajnice, nasa vojska. Ja sam bio vojni policajac
s Plitvica, Gospica. Ukratko [e vojnici- u Sarajevu, ta.mo blizu sam i roden. Ne
ma. objasnio cilj akciie, i pretpostavlie- mogu reci da tamo nije bilo obuke, ah
ni poloza] neprijatelja. Velika gusta ovo je 'nesto drugo. Ovo je rat i takva
trava i nisko raslinje optimalan su mora biti i priprerna za njega. Za ne-
ugoda] za provjeru uvtezbanoett akci- koliko dana idemo na teren, Primirie
ja -Danas se koristimo vjei.bovnim je, au tko zna kad ce zapucatt, Nema
streljivom, a katkad znamo zapucati i zabus.a.vanja, sve znanje se upija, Dao
zapravo. Ljudi su svjesni da im znanje sam prtsegu i prosao obuku. Najvise
koje ovdje nauce vec sutra moze spasi- me zanimaju protupjesacke mine. Od
ti zivot, Zbog toga su svt ozbilini i disci- njih nekako ljudi najvise zaziru jer je
plinirani, Ne smije se dogoditi de. net-· to opasnost koja. se ne vidi, a ja. bib vo-
ko zabusava ili se olako odnosi prema lio ici prvi u akcije. Zbog toga s nasim
postavljenim zadacima - kaze zapov- inzenjercima svaki dan radimo na.
jednik. · upoznavanju tih mina«.
SLIKA CETVRT A: Ova bocna vojni- SLIKA $ESTA: Stotinjak metara od
jedinioe za vezu inzenjerci su upozna-
ka brzinom munje zabila su se u gusto
sipra:z.je. zsuzevst polozale, dali su · vali vojnike sa svim vrstama protupje-
znak drugo]- dvojici da se prebacuju sackih qlina i obucavali ib kako ih de-
naprijed. Oni su pak zauzeli poloza] montirati. Poznato je da mineri imaju
nekoliko metara ispred njih. Akcija se pravo samo na. jednu gresku. Zato i ne
dalje razvijala opreznim prebaciva- cudi s koliko su pa.znje svi vojnici gle-
njem ostalih vojnika. Brzo je ociscen , dali demonstra.ciju postavljanja i de-
teren u duzini 500 i sirini od 200 meta- montiranja protupjesackih mina. Upo-
ra, Zapoviedmk im tada priredule no- znali smo i mi naga.zne mine. »paste-
vo iznenadenje. u zraku se osjetio su-, te«, potezne protupjesacke mine, a culi
zavac, a hrvatski vojnici bili su bez smo i da neprijateljska vojska raspola-
maskf. Zauzeli su polozaje u smjeru ze s jos j'ednom. novom vrstom mine,
~
•
koja je otkrivena (ek prije nekoliko
mjeseci. Eksplozivno punjeilje aktivira
se cak i a.ko se presje6e zica koja je
obicno maskirana u\~ravi iii pricvrsce-
na na stupicima. Sayjet za sve vojnike:
•Ako naidete na bi\o kakve zice i po-
sumnjate da se radi. o minskom polju,
Iii ,.zamkama za Jude« (kako se to jos
zove}, nemojte nlsta tliratl. Zovite inze-
njerce kojl znaju rukovati eksploziv-
nim sredstvima. Mjesto obavezno obi-
ljei.iti. ~
SLIKA SEDMA: tPoslije zavrsenih
pet prijepodnevnih ~ati obuke slijedio
je rucak. Hrana je kao u svakom pri-
stojnom restore.nu. Razlika izmedu ove
i one vojske i tu se osjeti. Nema povika
»prijatno oktobarska •.. lza rucka su tri
popodnevna. sate. za· obuku. slijedi po-
novno postrojavanje, i pozdra.v zastavi.
Ni strojeva obuka, vise se t'ako ne zove,
a ni druge zapovijedi. ~uduci je naziv-
lje samo privremeno i prijelazno, do
kona.cne uspostave naziva i zapovijedi
Hrvatske vojske, c;>Vdje ih necemo spo-
minjati. To u jednoro o!i iducih brojeva
.»Hrvatskog vojni~a!.
SLIKA OSMA: Sl9bodn,o vrijeme i
odlazak na spavanj~. Svjetla se gase u
10 sati navecer. Doq:l,d svi vojnici mo-
re.ju biti u bazi. lzlasci u grad i odlasci
kucama. svedeni su ;na najman}u m,o-
gucu mjeru. -~oramo•. kaze zapovjed-
nik .•• imati najveci broj vojnika u bazi.
Stigne li naredenje, za nekoliko minu-
ta svi smo. spremni za pokiet. Uosta-
lom, ovaj bataljun us)roro odla.zi na po-
Jozaj zamijeniti vojn,ike koji dolaze na.
odmor.• Ne rnozemo 'im nista drugo
nego pozeljeti srecu(
MARKO MARKOVIC

Reporterka >~Hrvatskog vojnika«
posjetila je l~gendu domovinskog rata
ako bitiobjektivan? Kako opi-
K
sati covjeka kojeg nakon prvog
videnja ldo!ivis kao oca, legen-
du? Ma'to Sarlija-Daidfa, cov-
jek od svojih sedamdesetak go-
dina, lica s kojeg se tita povi-
jest, ljubav, patnja1 tragedija. Roden, ne
zna tocno gdje i kada, znali su to njegov
otac i majka. Vise od svega je volio i voli
ovu Zemlju i za to bio kaznjavan, proga-
njan, ponizavan. Ostali su oziljci na ruka-
ma, nogama, lieu, a najtefi oni na dusi. Na-
kon niza godina u t~dini, u veljaci 1991. go-
dine vraca se u Dorriovinu. Osjecao je dace
ponovno prokrvari\i.
Danas je zapovjednik I. dobrovoljacke
pukovnije »Kralj ~omislav«. Ovo je prica
koju nam je ispricao 1
pri nasoj posjeti nje-
govoj jedinici.
Kako je nastaja!a I. dobrovoljacka pu-
kovnija »Kralj Toipislav<<?
Kada sam se vratio u Domovinu, u velja-
ci 1991. god., osjecao sam da nece biti do-
bro. Okupio sam oko sebe nekolicinu mla-
dih ljudi, svakim danorn ih je bilo sve vise.
Bilo je tesko. Nismo imali ni opreme, ni
oruzja ... mladici su dolazili i donosili oru-
!je koje su sami lnabavili. Pukovnija je
osnovana pocetkodi travnja 1991. u Cepi-
kucama. Borce sarn pripremao ilegaJno, jer
nije se ocekivao nai· ad na Dubrovnik i nje-
govu okolicu. »Cr enkapice«, kako ih od
milja zovemo, su s djelovale u borbama na
gotovo svim frontama Juzne Dalmacije ...
u obrani Dubrovnika, na Osojniku, u Cepi-
kucama, Stonu, Konavoskim brdima. Te-
sko je sjecati se tihtvremena, Bilo je pogre-
saka, puno »vojvoda«, a malo strucnjaka.
eki vole kazati izdaja, ali prije svega tu je
bio strah, nepripremljenost, Nije bilo lako
dijete od devetnaest godina ujutro obuci u
uniformu, a navec6r ga staviti na polozaj.
Nismo mi stvorili kepubliku, a rat je po-
eeo. Nismo imali vrernena. Prvi napadi ko-
je smo osjetili u Juznoj Dalrnaciji bili su
od brigade »Savo Kovacevic«, trebinjsko-
niksicke, cetnicke. To SU pljackasi. Bore se
samo oko sela gdje lnogu pljackati. Sada im
nece tesko pasti povuci se, vise nemaju sto
odnijeti. Borci su ogorceni. Postojala je ve-
lika felja da se uzvrati istorn mjerom. Sve
je bilo spremno da se krene na Trebinje.
Sprijecio sam to. Toga kod nas nema: Ne-
ma krvne osvete. Bjlo je pogresaka, bilo je
heroja kojima sam bio dosadan sa svojim
prodikama. · ponosa, ni nacije, ni Boga, ni vjere,
Daidia u posjeti Vrhornom zapoYjedniku
Hrrstske rojsk« dr. Franji Tudmsnu
Mladi - uzdanica Hrvatske
Nikada, ni kao vojnik, niti kao covjek
nisam savio vrat pred nekim i poklonio mu
se. Danas to zelim i moram uciniti. .. nasoj
djeci, nasim mladima. Oni su nam dali i
daju lekciju rodoljublja, borbenosti, volje
za ostvariti ono sto mi nismo bili u stanju.
eki jos nisu svjesni da Hrvatsku ne moze-
mo imati bez nase mladosti, odgoja. ~Jim
da nasa mladost izgradi ovu Zemlju i da je
vodi. Nesto poput nase pukovni)e u kojoj
je starosni prosjek 23 godine. Djeca znaju
sto trebaju uciniti, kroz borbe i obuku su se
iskalili i naucili. Hrvatska su djeca pamet-
na i po roditeljima i po skoli, a posebice
ako znaju sto hoce, Vrijeme je da ono ~
trajalo, staro, ode. Tu sam naisao na ot 1
kod onih nronopolista, koji se tesko mire
tim da trebaju otici. Kod onih koji bi i
im je 95 godina jos govorili da mladima
treba nista, odnosno da su nedorasli svoj"
odgojem. Mladi su nasa skola, kakvi god
jesu. Kad sve bude gotovo, da Ii moj na,
da Ii neprijatelj - neka me razapnu za I
bav ovih malih, kako ih zovem piliea, o
lijepih djevojaka, ovih lijepih mladiea, a.
mi nismo imali srecu neka oni imaju si
ran mir i bolju buducnost, Ne !elim da i
makar godinu dana mladi legne u grob
je mene. Prolilo se previse krvi, puno
grobova, misa zadusnica za tu nasu dav
!elju za slobodom i neovisnoscu. Sve svo.
nade ulafem u ovu nasu djecu. Svoje
znam zaruzit, ali i poljubiti. U vojsci t
biti zapovjednik, ali i otac. Mozda bih
drugaciji da nisam roditelj. Kada vojni
dode pred mene pomislim da mi je ••·
osjecam ga tako, tako ga i zovem. Sigu
sam da nasi mladi nece nikada odustati
borbe za ovu nasu predivnu Domovin
Bio bih najsretniji kada bi se borili ol•
karna i kompjutorima ... Vjerujem da in.·•
hovi mladi pocinju shvacati i da ce m
njima doci do pokretanja i da ce izaci
povrsinu razumni ljudi. Ako i njihov
die pogine kao i nas, mislim da nj
majka nije drugacija majka. Govorim
roditelj i kao eovjek, na kao vojnik.
vojnik ... Ovo je rat, danas se ne svira
vir, puca se. Vojnik, kada krene u rat
sto treba ciniti. Osnovno, mora stititi
fivot, da bi fiv mogao stititi svoj dom, s
ju Domovinu, Slobodu. Sloboda se ne d,
va dzabe. Danas je placarno fivotima,
born, krvlju. Nesretan sam sto je tako.
ko su nam nametnuli. Nakon toliko frta'
ne smijemo i necemo to izgubiti. . kao casnik. Cast mi je, dufoost i obveza
Ovi nasi mladi su jedino sto me jol d
u fivotu. Ne znam smijem Ii se malo n
ti, da kazem, ne dao Bog da budu kao
Moral je prvo, Ako nema morala, nema
ima morala ima tivog, eistog covjeka.
sto sebe nazivaju JNA, dodu pljackati, pali- suverene Republike Hrvatske. Zelim se
ti, treba im dati dobrodoslicu kakvu zaslu- ovom prilikom zahvaliti hrvatskoj emigra-
!uju. Vrhovni zapovjednik moze pritisnuti ciji (kako neki vole kazati - iseljenistvu).
dugme kad god hoce i mi idemo na zada- Oni su ostali dosljedni svojim ocevirna i
tak. Bojim se tih koji su napali Hrvatsku. djedovima. Ucinili su i cine sve da nam po-
Za njih nista ne predstavljaju mladi mognu da sacuvarno ovo hrvatskog naroda
ljudski fivoti, pregovori. Njima ne moze- sto je ostalo. Ponosan sam na njih, i pono-
mo, ne smijemo vjerovati ni kad potpisu, san sam sto sam na njih, i ponosan sam sto
ni kad se zakunu. Poznajem ih predugo i sam jedan od njih.
predobro. Nikad vise u ovoj Domovini ne
smije biti nernorala i prostitucije kojenarn
je iza sebe ostavilo »bratstvo i jedinstvo«,
0 svojoj djeci - svojim
te njihove poznate osobine - »sajkaca i borcima
bajuneta«, i dobro poznati izrazi kojih su Ponosan sam na njih. To uvijek ponav-
se kod nas i kocijafi stidjeli. Mi to necerno ljam i to stalno osjecarn. Nasa jedinica nije
prihvatiti, to nije hrvatsko. Necerno vise ispalila niti jedan metak za Bofic, Novu go-
dozvoliti da se nade luda ekipa nepromi- dinu, niti za priznanje. Momci znaju koli-
sljenib koja ce nasu vojsku i nas narod po- ko streljivo vrijedi. To su uglavnom gorsta-
vesti na Kalvariju. Nema vise odlaska iz ci iz krajeva u kojima se tesko fivi. To nisu
Domovine. Nase ce Vrhovnistvo uciniti decki iz kaf'ica. Borbena sprernnost, duh,
ono najbolje za Hrvatsku. Nitko nas vise volja i felja su na vrhuncu. Spavarno pose-
nikad ne rnoze protjerati iz ove Zem.lje.Ma
kakva ona bila, ona nam je najljepsa. Ako lima, u napustenim kucarna, u gotovo ne-
rnogucirn uvjetima. Nema hotela, odmara-
ne mogu biti u svojoj Domovini, ne zelim
biti nigdje. Ovdje sam se rodio, ovdje cu i lista, toplih soba, nema radija, TV, tiska.
Mi smo vojnici, borci. Disciplina je vrhun-
umrijeti. Bilo danas, bilo sutra, bilo vece- ska,
mora biti. Zabranjen je alkohol, muti
ras, ne mijenja stvar, jer kad se covjek za- pamet. Za dvije case vina se ide u zatvor na
deset dana. Svi su vojnicki osisani, izbrija-
ni, uredni. Imam sedam djevojaka. Cuvam
ih kao oci u glavi. Nikad necu dozvoliti da
se bore kao i rnuskarci. Bilo bi to protiv pri-
rode. Ogrubjele bi, kasnije ne bi bile spo-
sobne biti njezne supruge i majke.
Nema neposluha. Disciplina je vrhun-
ska. Za uludo ispaljeni rnetak se ide u za-
tvor. Tko Vrhovnom zapovjedniku, mini-
stru obrane, Glavnom stozeru i meni ne
vjeruje, nema sto trafiti u ovoj jedinici. Te-
sko im je, ali su svoju dufoost prihvatili.
Prolaze kroz temeljitu obuku, nakon koje
polazu sveeanu prisegu. U sijecnju su pri-
segnule dvije satnije, a 9. veljace ce jos dvi-
je. Tada dobivaju crvene beretke. Svako ju-·
tro ustaju u 6,30, nakon kojeg slijedi post-
rojavanje. Zatim trideset minuta tjelovje-
zba, Prije dorucka izrnarsiraju kratki
legionarski mars (trcanje - hodanje). Do
petnaest sati imaju takticku obuku. Nakon
rucka slijedi jednosatna obuka borilackih
vjestina, te dugi mars pod punom ratnom
spremom. . . IO - 20 kilometara. Nakon to-
ga imaju slobodno, sto ne znaci da mogu
lutati okolo. Bez dozvole ne mogu otici u
selo, grad, niti se medu civilima mogu kre-
tati s dugim cijevima.
U okolici ih bije dobar glas, ne stvaraju
probleme. Medu njima ima Iakultetlija,
beskucnika, Muslimana, Hrvata, Hrvata
0 promaknucu metne glavom da je polozi za ovu nasu dje- Hercegovaca. To su bili kad su dosli. Onog
cicu, za ovu nasu novu Hrvatsku, onda ne- casa kad su pristupili pukovniji, postali su
ma drugih felja. Fanatik sam i neka sam. Hrvatska vojska. Nije niti katolicka, niti
Mislite na dekoraciju, kako to u Americi Naredenja izvrsavam fanaticno i postujern rnuslimanska, samo hrvatska.
zo:,,u. Bilo mi je tesko to prihvatiti. Kada se nadredene, i vjerujem im. Ako prezivim Borcima je pred ocima samo slobodna
prirni cin i titula, malo tko misli na odgo- ova] rat, neko ce mi dati komad kruha i Hrvatska. .
vornost. Samo po sebi ta mi dekoracija ni- malo vode, Spavat cu i pod vedrim nebom. Nase je Vrhovnistvo ponosno na nasu je-
sta ne znaci, vec samo odgovornost, a odgo- To mi je dosta. dinicu. Dosta je samo kazati da je to dobro-
voran sam i za mali prst svakog mog borca.
'Teskesu to stvari, ali ih se ne bojjm. Za vri- Ne felim placu, koju bi trebao dobivati voljacka pukovnija.
Bilo je tesko otici iz tog krsa, maknuti se
J~me obuke i akcija · ja sam im, zapovjed-
nik, .a poslije sam im caca. Moraju slusari i braniti Hrvatsku, i nema mi vece nagrade iz okrilja tog VELIKOG covjeka, koji oko
P~st1vati isto kao i ja. Cuvamo nasu Repu- do njene samostalnost i slobode. Jako sam sebe rasprsuje toliku snagu, inteligenciju,
iskustvo, dobrotu, a ponajvise ljubav, bez-
ljubomoran na bilo koga tko voli ovu Zem- granicnu
bhku, naseg Predsjednika. Narod ga je iza- ljubav za Hrvatsku, hrvatski na-
brao: Nerna Boga niti bilo kakvih intrigana- lju vise od mene. Moram biti, jer ovo je za
mene pocetak stvaranja jedne nove, naj- rod, hrvatsku grudu ...
t~. ntti laktasa, koji ovoj Zernlji i Predsjed-
niku mogu sto naskoditi. Kada pljackasi, ljepse djevojke na svijetu - samostalne, ANDRIJANA SESO
-

Z
apo.c·etis ustr. oistvom Hr-
vatske ratne mornaFice
'njje bilo ntmalo lako.
Gospodlne · Admirale,
kako le lzgledao taj poce-
tak?
Teske. jer mi unazad sest mjeseci n},
smo irnal] gotovo nista, Kad je gospo.
din predsjednik dr. Tudman svojim
ukazorn odredio da se formira Hrvat.
ska ratna mornarlca, zaista nije bilo
nikakvih sredstava i nikakve organi,
zacije. [malt smo sarno dvije stvar i. ve.
liki brdj kadrova i rnladtce s prtobalja
koji su bili spremni angazlratl se na
stvaran]u HRM. Zahvaljujuci tirn ka-
drovskim mosucnosuma i sprernnosn
nasih tjudi da svestrano podrze i su-
djeluiu u osnlvan]u, odmah smo zapo.
celi sa obukorn odredenog broja casnt.
ka i docasnika, te mornara-dobrovo.
Ijaca, Ocijenili smo ih sposobnima da
ustro]e zapoviedntstvo i jedinice. te lh
donekle opremili odgovarajucrrn sred-
·!tvima. za borbeno djelovanje po
objektima i brodovima okupatorske
mornarice na ovorn dijelu hrvatskog
teritorija. odnosno hrvatskog rnora,
$to znaci -donekle opremiti jedini-
ce- i da Ii su kao takve mogle uspje.
sno borbeno djelovatl?
Ono sto nam je bilo dostupno, kada
Je riiec o ubojnim sredstvima. raspolo.
ziva ie oprerna jedinica Hrvatske vo],
ske na kopnu. Neka od tih sredstava
pri tagod iii smo za djelovanje po poseb.
ni m uvietlma rada mornartcs, Morarn
reel da smo vec na · samom pocetku
imali odredenih uspjeha, tj. nase su je.
dinice datekometne obatne artiljerije
dale odgovarajuce rezultate, Tada to
nismo smjeli iavno isticati zbog tajno-
sti i zbog toga da ne dovedemo baterije
u opasnost od odrnazde okupatorske
mornarice. Kako oni nisu cbiavlitvali
svoie gubitke, mislilo se da mi nista ne
radirno, To, naravno, nije tocno, ier u
isto vrileme, par'alelno s borbarna,
osposobhavah srno napustene, ali, i
osvoiene topove,
Kollko je to bllo mogute u ratnlm
uvjetima?
· Ti su topovi mahorn bili osteceni i
neupotrebljivi Odneseni su, unisteni
iii baceni u more vitalnl dijelovi oru.
zja. Prirnjerice. Jedan ribar je u moru
pronasao 24 zatvaraca, Popravljali
se obalce, odnosno voine ooveznt
mladih godista, koji su sluzf li na to
virna i za 20 minuta pred zgrad
imalisrno oko 150 dobrovoljaca. U
ku od dva dana uspjeli smo istie
okuoarorsku rnornaricu iz najvaznijili
diielova priobalja. Nisu se poiavih vilj
nijednirn brodom, niti su pokusall uc
u unutrasnjs vode i to ne sarno ovdJe;
[Korcula, Peliesac, .. J nego i u Nere.
~ tlianski kanal. S ovo malo brodova stc
~ imarno, a nismo bas prebogati obal
::: skom obranom i drugim sredstvima •
z kojima rasootazemo, moramo ovaJ
f5 drugi dio obale osloboditi. Ako oni ne-
'hl ce ici milom. mi cerno ih istjerati silom.
::;:: Vjerujem da ce Vis i Lastovo brzo na-
~ pustitt. jer evakuirali su opremu i na-
(3 oruzanie, pa mislim dace vec ova] mje,.
;!: sec ova dva posljednja uportsta bit~
~ slobodna,
~ lako ste na skupu Hrvatskog krup·
~ (24. 01. 1992. g.J clja le tema blla •<>nd ·
8 ne snage Hrvatske nakon rata« re:
, o da los uvljek nemamo vremena r1
o spravljatl o koncepclll budute voJs
u. jer prlje svega moramo doblti rat. q;.
. mollla blh Vas da ml lznesete svo,.
smo ih radioni<':ki1, Organizirali smo gledanje na ustrojstvo oruzanlh sn,
danonocm rad da bisrno osposobili to- ga Republlke Hrvatsks, poseblce
pove za protuzracnu obranu. jer Split. ulogu HRM?
aerodrom i ostali ~bjekti oko Splita Mi tek radirno na Jednoj teoretsk~
jedno vrlieme nisu 1imali nijednu ciiev podlozi, na koncepciji buduce HRM LI)
usmjerenu u nebo. .Osposootvs] 30-tak mlru, koja ce se razvtjatl na svim nat..,
topova, zahvaliuiuc]' tnzeniertma i rad- Hrna vojne organizacije, polazeci n•.
nicima •Brodosplitl'I.• i -Dalrnastroja-, ravno od osnovnih nacela, Sasvim l
uspjeli smo koliko-toliko uspostavlu iasno da 'kao pomorska zernlja. koj~
sigurnost Sphta i streg prostora od ne. irna dugu tradiciju i posjeduje najvec1
prijateljskog zrnkoplovstva. dio Jadrana (oko 95% njegove povrti~
Spomlnjete samo protuzracnu artt. ne). uz jaku sadasnju i buducu pomor-
ljeriju, a sta Je sa obalskom obranom? sku privredu. morarno imati morn~r~
Topovi obalska obrane su takoder . cu. ali nikako kopi]u 'bivse mornarree,
bill u. losern stanju, potpuno ostecem Sigurno Je da cerno irnatt suvremenu
od okupatorske mornarice i za njih su tehnlku, naoruzanje i opremu, ielimo
izradeni dijelovi, Zanimljivo je da se da bude do kraja raclonalna i ekono-
zatvarac za top od 88 mm lnace ne ra- micna, te da u svemu ispuni zadatke I
di radionicki. ali to le bio jedini nacin obveze u pogledu kontrole i ostvarenja
da ih napravimo. Nisrno cak znali ni juridistikcije Hrvatske na Jadranu. U
specifikaciju matertiala, a imali smo infrastrukturnom pogledu. bit cedale-
samo jedan model i po njemu su se ko. manJa. jer ovo sto je imala bida
izradivali ostali. Upravo ti topovl mornarica samo je railog njenoj tr,
4spjesno su djelovali u prvom udaru mosti i neucinkovitosti. . ' ..
na rakticju grupu okupatora u Brae. Da IJ te dotl do raspodjele obalnib?
kom kanalu. Pokazalo se da smo pogo~ objekata okupatorske vojske na pod~
dill. rucju Hrvatskog primorja I Dalm,ad,i
Da Ii ste imali dovoljno ljudstva? je, odnosno da II ce HRM zadrzatl
Pozvali smo prekQ. Radio Splita biv. ke objekte?
Od 292 objekta koje · je irnala bivsa
mornarica. mi smo vec odredili koliko
ce nam objekata trebati. lznijeli smo
zahtjev Ministarstvu obrane da nama
ostane. eventualno 90 objeka.ta, a osta-
lih 200da se stavi nj ima na transfer da
ih ponude kako odluce. Npr. sto se lice
Splita. osirn Ratne Juke Lora i Morna-
rickog skolskog centra. ne namjerava-
mo zadrzati nijedan _objekt.Prici cemo
preustrojbi sv.ih znanstveno-istrazi-
vackih instituta i centara (Hidrogra-
fski institut i lnstitut za pomorsku me-
dicinul, koji su do sada radili pod voj.
nim nadzo:rom. Bit ce to posebne
znanstvene ustanove od opceg znaca.ja,.
Potkope za .sklanjanje brodova i pod-
zemne hodnike takoder cemo dati na
uporabu. jer bi se mogli gospodarski
iskoristiti za uzgoj npr. riba. gljiva ....
U Rijed nam. recimo. ne treba nika-
kav vojni objekt, au Puli. koja Je do sa.
da bila veliki garnizon. imat cemo naJ- '
vise tri lokacije. sto nece ugroziU grad-
sku privredu. Negdje cemo kapacitet
smanjiti na desetinu. a negdje potpuno
uklonili,
Nekl gradskl ocl se zalaiu za uklda.
nje Vojno-pomorskog muzeja u Splltu.
Sto te biti s njim?
Do ukidanja nece docL On ce, vjero-
Jatno.biti samostalna ustanova. Bila bi
zaista steta ostati bez takva blaga. Sva-
ki pomorsk·i grad morao bi imati ta-
kav muzej. U njemu su eksponati ne-
procjenjive vrijednosti. sto je dokaz
tradiciie u Hrvata. ali to ne znac;i da
. mora biti pod nadzorom vojske. Sve
ove cinjenice govore da ce HRM po
svojoj infrastrukturi brojno biti daleko
ispod bivse mornarice. Demilitarizirat
cemo vecinu objekata i naravno sve
otoke.
Vrljedl Ii to za Vis I Lastovo, s o_bzl-
rom na to da su pog-ranltna podrut.'
ja?
Naravno da zbog toga nece doci do
potpune demilitarizacije. Oni su do sa-
da bili tako okruzeni iicom i prepuni
. veliku zurbu. Npr. elektronika je ranije
zabrana eilo gdl.e se okrenete. Ako na
Visu ostavimo dva objekta. jednu iii
dvije baterije i jednu osmatracnicu,
moze se reci da ce Vis biti gotovo bez
vojske. zica. ograda. zabrana i zidova.
Kakvo Je znacenje novlh granltnlh
sektora IDubrovnlk-Crna Goral zbog
bllzlne neprljatelja u Bokokotorskom
zaljevu. I kako uopte namjeravate
ustrojltl granltno-patrolnu sluzbu na
Jadranu?·
Prije svega. moramo voditi racuna
da nemamo problema na jugoistoku i
taj dio pomorske i kopnene granice
moramo potpuno osigurati, )<ao i onu
zamisljenu liniju koja trenutno pred.
~tavlja 10+2 morske granice. Zasad
1mamo nekollko brodova bivse ratne
mornarice. nesto smo zarobili. nesto
potopili. pa izvadili i. popravili. To su
~osta dobri brodovi i mislim da jos ni-
re pocela prava rasprava oko pomor-
ske granice. Ima nekakvih. zelja. prije.
dloga i planova. all morat cemo o tome
dobro razmisliti. lmamo dva problema.
Moramo osigurati vanjsku granicu.
koja je -na otvorenom moru i moramo
ostvariti kontrolu ,u un4trasnjim voda-
ma. jer se tamo problemi stvaraju. Mo-
ra postojati jaka organizacija za kon.
t:rolu. kao sto su policija, obalna straza
i lucke kapetanije. Trebalo bi napraviti ·
jedan univerzalni brod za sve te sluzbe.
a osiguranje vanjskih granica prepu-
stiti iskljucivo nadleznosti HRM.
Da Ii te docl do raspodjele matert-
jalno-tehnlcklh sredstava blvse RM?.
Kad se gleda uopceno. onda svi mfsle
da je to jaka flota. ali kad onaj tk-0 je
poznaje ude u sust)nu problema, vidi
da je to u velikorn postotku zastarjela
tehnika. koja vise ne sluzi svrsi bez ob-
zira na brojnost. To je otprilike tehno-
logija stara 40 godina. Plovila su op.
skrbljeoa prvim generacijama raketa
•brod-brod• koje su vec·na izmaku i ne
predstavljaju veliku opasnost. jer oku-
pator ih ne moze ni odrzavati. Nernaju
rezervnih dijelova. a svi std.1<':njacisu
kod nas. A najnovija tehnika koja je
kupljena. u nasem Je posjedu. Sto se
nas tice. trazit cemo. a pri dlobenoi bi-
lanci Hrvatska sudjeluje u onom po-
stotku u kojem je sudjelovala kod
izravnbg stvaranja ondasnjeg vojnog
budzeta. On se kretao izmedu 30%,.
Prema tome. Hrvatska je najvise ula-
gala u bivsu armiju. S obzirom na to.
mi cemo se boriti da dobijemo odgova.
rajucu kolicinu. koja nam pripada. Na-
ravno. tu ce biti dosta zastarjele tehni-
ke. koia ce odmah ici u staro zeljezo,
ali ima i one kola bi se jos mogla upo-
trebljavati. U bivsoj vojsci uvijek se
smatralo da je kopnena vojska glavna.
vatrena. udarna. manevarska snaga.
Medutim. ratna mornarica. kao te-
hnicki vid, zahtijeva velika sredstva.
Ona mora pratiti razvoj tehnologije i
tehnike ako zeli biti u •trendu•.
Kako, onda zamlsllate proces osuv-
remenjlvanja HRM?,
. Za vojsku je najgore kad ceka i kad
To se ne radi u jednoj godini. all vje-
rujem dace HRM'rasti tempom koji ce
biti stabilan i nece iziskivati nikakvu
zastarijevala za sedam godina. pa za
pet godina. a sad su suvremena tehno-
logija i mogucnosti takve da nove ge.
neracije tehnike i elektronike zastari-
jevaju u dvije godine. Ne mozete sebi
dozvoliti da gradite brod, a da vam za.
stari prije nego sto ga dovrsite. Mi ne
mislimo graditi ratnu ,mornaricu koja
bi se suprotstavljala n-ekim velikim
flotama. ~ poleta krenuti u obnovu domovine Mi
Da U te nakon rata doci do smanje-
nja kadra? . ce biti prvenac. koii ce. vjerujem. pot-
Sigurno je dace poslijeratno svode-
nje formacija na mirnodopske uvjete
voditi smanjenju kadrova. ;er ce po
svojoj funkciji biti preveliki za buduci
nacin. djelovanja HRM. Vodit ce se ra-
cuna i o buducem skolovanju casnika i
docasnika na nacin primjeren njihovu
strucnom osposobljavanju.
Rekll ste da je blvsa vojska blla svo-
jevrsnl bunker u kojl nije blo dopu-
sten prlstup javnostl. Kako zamlsljate
otvaranje. vojnog ustrojstva prema
javnosti i suzivot vojske i gradana?
Problem je u tome koliko drustvo
ima uvid u ono sto se dogada u vojsci i
da Ii ima kontrolu nad trosenjem sred-
stava. Treba osigurati da javnost pre-
ko Sabora i njegovih zastupnika. pre-
ko tiska i drugih sredstava javnog in-
formiranja bude upoznata s razvojem,
izgradniom i stanjem u vojsci. Mnoge
stvari koie su se dogadale u bivsoj ar-
miji Javnost nikad nije saznala.•Sabor:
kao najvisa vlast. mora ostvariti kon-
trolu u Hrvatskoj vojsci preko svojih
zastupnika. ·
Da ll ce HRM bltl tlsto obrambenog
karaktera Ill ce oltvarivat11sura<1-nius
drugim europsklm zemljama I da 11 se
tezl uJasku u NATO-pakt?
Ja o tome zasad mogu reci samo·
svoje misljenJe. Varsavski pakt je pro.
pao. SSSR-a vise nema. u onom obliku
kakav je bio. Tamo gdje su se sucelja-
vala dva pakta. ostao je samo jedan.
Atlartski. polako prelazi u politic~o-
privredni savez i ja vjerujem da ce voj-
no prestati djelovati. jer sad nemaju si- ·
le kojoj bi se suprotstavili. Prerna to-
me, ne vidim razloga da mi trazimo
ulazak u NATO.pakt. koji po svom
znacenju iad ne predstavlja nista. Sa
svojim standardima i kriterijima koje
, moramo izgraditi, zelimo postici ula-
zak u Europu na politickom I ekonom-
skom planu. a ne na vojnom. Mi cemo
imati problema. jer sve ovisi o politic.
kom i vojnom gibanju u ostatku Jugo.
slavije. ali ne vidim razloga da imamo
nekog iza leda i da budemo u nekom
paktu.
Da Ii· se u ovom trenutku nadate
pl.avlm kaclgama?
Vjer.ujem dace svi oni dogadaji u Sr:
biji omeksati tog Babita i nadam se da
ce ipak doci mirovne snage UJedinje-
nih naroda, sto je nama u interesu. ·
Mislite JI date time dotl I kraj rata?
se nista ne dogada. Medutim. moramo
biti strpljivl i odrzavati sporazum o
prekidu vat re. a kad. eventualno. dodu
plave kacige. nastaviti drugu fazu bor-
be uz suradnju Savjeta Europske za.
jednice. Savjeta $igurnosti UN i KESS.
a.
Moida iellte Jos nesto retl?
Zelim samo reci da mi je zao sto je
do ovog uopce doslo, jei· smo. nazalost.
platili krvlju. Nakon rata pocinje nova
borba. a ja mislim d~ l'e nas narod pun
cemo uskoro porinuti jedan brod i to
vrditi pocetak razvoja HRM i njezinih
pomorskih snaga. Ono sto je bitno u
svemu tome: moramo voditi racuna o
dimenzioniranju mornarice. tako da
ona ne bude teret Republici Hrvatskoj,
koja je istrosena i dobrim dijelom uhi-
stena .. Uosfalom. moglo bi se govoriti o
situaciji u svijetu. Svijet se. eto, odrice
sile. nasilja i rata i to je Jedan od ele-
menata koii cemo uzeti u obzir kod
koncipiranja Hrvatske ratne mornari-
ce.
VESNA B02ANIC-SERDAR

Ako rum netko prenosi »vijest« ko-
jo neme u sredslvifT/a jarnog priopca-
van]», rrlo je ,jeroj:1//10 rijec o gissi-
ni,
Zanimanje za istrafivanje glasina u psi-
hologiji, rnedutirn, relativno je novog datu-
ma. G lavn inu onoga 510 danas. znamo ot-
krili su i definirali islrazivaci nakon drugog
svjetskog rata, Razlog je tome i cinjenicn
da se glasine. iako primjera njihova kori-
-~tenja u ratovima postoji jos i iz drevne
· Grcke, u tijeku drugoga svjetskog rata po-
cinju sustavno koristiti kao mocno oruzje
psiholosko propagand nog rata,
Upravo zbog te cinjenice i cinjenice na-
meinutog rata Hrvatskoj u kojern neprija-
telj vodi i agresivni psiholosk! rat, narnece
Se potreba da svaki covjek upozna logiku i
osobine glasine kako bi izbjegao zarnku
privlacnog prepricavanja »vaznih« infor-
macija iz »povjerljivih« izvora, Vaf no je
to znanje i stoga sto je potrebno za razvoj
vjestinn onemogucavanja foenja glasina u
vlustitoj sredini.
Neprihvacanje glasina i borba protiv nji-
hova sirenja onemogucuju takoder razvoj
pogubnih posljedica sto ih glasine mogu
izazvari. Upravo stoga, i neovisno o tome
sto je ova brosura dio izdavacke djelatnosti
Ministarstva obrane Republi ke H rvatske,
te u nekirn svojirn dijelovima namijenjena
specificnim porrebama zapovjednika Hr-
vatske vojske, ona je jednako namijenjena
sva korn gradaninu nase republike.
T,,rdnj<' sto ih prenosi gla,5inasami ne
moiete pro,jeriti i utvrditi im tocnost.
U vojnirn ce se postrojbama, zbog poslj~
dica sto ih glasine mogu izazvau, tome p
blemu posebno obratiti pozornost ali na
nastanka glasina, njihova prijenosa i bo
protiv njih jednaka su u svim drustven
sredinarna
Pri tome treba znati da je debar dio plan..
ski stvaranih i sirenih glasina upravo nam'
jenjen obicnom covjeku u pozadini kak'..
bi se sirok] slojevi Ijudi zaplasi Ii. ·demora~
zirali i razjedinili.
~ /
Sto je glasina?
Glasine su neprovjerene tvrdnje koj~ ~
sire medu ljudima usrneno. a njihovu tst!·
nitost nije rnoguce neposredno utvrditi. ~,-
renje glasina, u tijeku kojeg se dogadaJI\
razne promjene price. rnoguce je zbog '!V."
jerenja prenositelja da su podaci istintll;
Temeljna obiljeija glasine
Kod glasine u pravilu nije rnoguce utvr-
diti odakle ona tocno potjece, dakle nije
poznat izvor tvrdnje koja se siri kao glasi-
na. Ona najcesce pocinje: »Cuo sam ... «,
»Prica se ... «. »Saznao sarn ... «, i potpuno
izostaje navod izvora iz kojeg je tvrdnja,
odnosno »podatak« stize. Upravo se stoga
kod glasina cesto p_ok~sava i odrediti izvor,
prividno sivarajuci vjerodosiojnost podri-
jetla navod_e~i ~seudoizvore. !ako, o_ne ne-
rijetko poc,nJu 1: >>Sestra moJe sogonce ra-
di s jednom zenom kojoj muz ima veza u
vladi i saznala je da ... «, iii »Neki ljudi iz
Glavnog sto:iera kazu da., .. «'.
Pseudoizvori uvijek pokusavaju nadok-
nadit i prazninu nepostojanja poznatog
izvora, i to 1ako da »tezinu« »vijesti« koje
se sire povezu s nekirn vaz.n.im. izvorom.
kao sto su »vladn«, »ministrova kci«,
»Glavni stozer«, »~er policije« itd. No. bez
obzira radi li se o potpunom izostavljanju
podataka o tome odakle tvrdnja potjece iii
Ako vem' netko prenosi g/asinu, on nt>-
ce moci odgoi;oritiodak/e konkretno i
tocno potjece ta .rijest.
se navode pseudoizvori, kod glasine nije
poznat izvor i nije ga moguce toeno i kc-
rektno odrediu,
Slijedece je obiljezje glasine da nije mo-
guce neposredno prov jeriti istiniiost tvrd-
nje koja se prenosi. Kako je nepoznat izvor
iii se navodi pseudoizvor do kojeg se ne
rnoze doci, kad god se radio glasini sami ne
mozemo provjeriti tocnost onog sto se pri-
ca.
Ako varn netko kafe da ce sutra benzin
poskupjeti, iii ako prica da je jedna pozna-
ta osoba ljubavnica druge poznaie osobe, vi
to sarni ne mozeie provjeriti i tako uivrditi
rocnosr,
apokon, obiljezje je glasine da se pre-
nosi usrneno od covieka do covjeka odno-
sno od »usra do usia«. Tvrdnje sto ih sadrzi
'G"'"""'''",. ,••. '" ''"'"'!· . 'l!:!!t.
obicno se ne pojavljuju u sredstvirna jav-
nog priopcavanja. Jznimka je raino stanje
~PIJJD.$f
kada se novine, radio i relevizija koriste za
provedbu psiholosko-propngandnog rata,
kao sto je to upravo u ratu prouv Hrvatske.
Srpski i crnogorski rnediji obilno se kori-
ste danas u tu svrhu, a izmedu ostalog i za
pu~~anje i sirenje glasina. lpak, i u tim je
pnltkarna glasinu rnoguce idem ificirati, jer
~na ostaje u okvirima izdvojenog informa-
t1vnog prostorn onoga tko provodi psiholo-
!ko-p1:<?Pagandnipritisak, i takve se tvrdnje
vrJ? riJetko nadu u sredstvima javnog pri-
op~avanja izvan Srbije i Crne Gore. Kada -
se 1p'.1k dogodi da glasinu »proguta« neka
neo~rsna informativna kuca (kao sto se do-
g~dtlo s'Reuterovim prenosenjern inforrna-
ciJe o cetrdesetoro ubijene djece u Vukova-
ru_>, t~ za novinara i za informativnu agen-
CtJu biva vrlo neugodno i kompromitantno.
Upravo stoga novinari paze da prcnesu sa-
mo POlpune inforrnacije, dakle provjertjive
rdatke s poznaum izvorirna, le vrlo rijet-
0 PostaJu karikom u lancu sirenja glasina.
KRESI.MIR SOKOLIC. (j
,~~t~f~,~W,iji;ji~;~~
:'Aff~~t~~~~tiit\B11~~!~111•11~trtt~~1a@tf.IJIT.K!lil1Jt~OO!M!l.C!IJ~1~1~~~~JJij~rt:tiirtt~~ttllilffl11W@&m~m11itlliiri~,~~&~1s
.
G
r ~anli.~t..••.Jht ·.l·b.r:1.ne, grada
Osijeka. z,1poceo Je ~ knnti-
nu irn'nim izlaicnJem u ne-
pogodno vrijeme' za ,rnki,
pa i yciJni fi,1. l\aiine. tada
je tol,.om prQ£1og ljeta oru,
.tuna pobun.1 srpslih ekstremi~t<k goto·
\·o preko ooci. postalatod povremcnih
curki izmedu policijc i pobunjenika~
01rnrenom agrc:.ijoih jug&old,~,e~,ke
(t.ida jo:; uvijek u europski.m ok virinw
;.nacajnc ,ojne ..~ile). a rat sc razbuktao
na podrucju hrviuske Sla\'on11e. decki
, icni peru iz. 106. ZNG uvidjeli SU da jc
1 nuino direktnc. ohnicanje vojnicima.
Zmo su u pn,f cedri brQjti sv9g:i li,t"'
11Q.,\'in1ki obradili cjelolqipno i,tofoo,:
sla,:pn,ko,.rati.tte. Slobodno s~mole reci
da je nj.ihov po!hvat g_otO\O nn:an l)Od-
\ tz1ma suboraca ~ ratr~ta. Jer. !\to 'kao
!ito su se hr\'atski vojnici· odlufoo sup-
totstat'ili tehnic.ki nadmoc:;nom n~priJa-
lelju. "'tako j kre~torc >iGardi,ta<< nije
ni§tii ~oglo pokoleb,ui. Knd,:1 mje bilo
struJe. r~dili su prelom lista. prik4juc·u-
juci-svoja racunala no agregate. dok \e
nedosl,Hllk kemikaltja til razvij:inJe fo.'
tografija hadoknadivqo posll~bom 'ke-
mikaliJ\ za raz\ijanjc rendgen filmova
(pa j formalina) iz<.bolnice., itd.
»Gardist«. po vremenu potrel:mom za
proizvodnju novina. apsofutnt je rckor-
der u JfrvatskoJ Od trentitka kadn je
nu. urednickOm Sl(llU broJ.i!akfjucen, pa
dofruku citatelja prolekne"svega de~eJ<1k
~a.ti. Li~l \e tiska u podrumima napola
raiorene tiskttre >>Ola~1 Slavonije<(, a
cinjenica da novin~ka' rotacija rijekom
rata nijedanpu1 niJc -.1u1.i~ m1,.tafora"jc
sml'ge ohranc grud:1. Pn:;mdi, je Q~ijck
jf<lan od .naj{.azry~enijih gr.adon, llr-
vati.kc u domovini.kom ratu. vitalnost
.A ·. ,
-(,UA · · ..
-< . . , •. · ,r .
1~:!~-,.8.QJ§f
,1-f~
~--l '· .. ' '-""
tll
':
Jedina vojna novina u
Hr;yatsk9j kojoj je' potrebno
svega .10 sati da•qd *
urednickog stola dospije ll
ruke citatelja ·
, o !judi. a~ne oh)9k\i!) Od.rlala 'Je taJ
grad: , ,f e, n 1
Glede novimkc koncepcije,• »Gar-'
dist« je'srerna i odmjerena komhinacila
izmedu runkcionalnog i lezertiog novin-
sko¥ sadrfaja. Nalme. ce\t~ ~e previ\ia
d,i JC HlO lesko r.;.iditi VOjnu 110\ IIIU. a
JlC uletjeti U sabloniziranc novinske
ohrMce. Jer.s sam razlog PoSlojanja sva.
kog vojnickog gla~ila ti sl11tbi· je pri-,
marnog informiranJa vojnika. Istt1vre-'
meno. s~n je s\akqg'vojn~ i1.da\,u~a u.a
njegov list voj~ka ciJa u slobodno \'rije-
me :,,amoini.cijatiVn<). Z{ltO omjer slu-
zbenih. »ozbiljoih'<< tema i ~abavnih sa-
driaja' mora biti oprezno U\kladen: U
,iGardisfu<< ta~o r:iik'ada'nec~tc naci l<hi-
sic'ni novinski kome~tar'. .iii uobicajeno
je <.la se u fort'l1'i humoreske obraduju,,
»ozbiljne« teme. ,;1
Stfip >> Vitezovi hrvatske :!ravni«., ra-
den U ma~iri hr\'alske strip skole \ kr,1-
ja scdamdes.ctih (No, i.;,kvadrat)..koji \C
u nal1avs;imi1 tis)<a na po\ljednj,oj stra•
nig. naredna je· osobenost ovog lista.
Uiedniitvo :»Gardisrn« osim srvara-
nja lis~a mdjcluje 1 u ostatim proihidzl.
benim akcijama. '\Jajtnacajniji su. sva-
kako posJqvi \J organiz£1sjJi Tnte(naci-
onah;,og press cen1ra u Q~ijeku -
najuspje~nije in£orma1ivne slu!be u do-
mo~inskom ratu. No. tuje i origina\na
ideja pripomoci pucanscvu iz najrtmui
seniji.h. d_ijtlova 0\;1jek:1 i: eri'g~ad\ld'!i
, nascl;~: ~ !\l su wr,h~ pnb,p1l1 k:im1-
, on. namJes,trfi n•Zglm, , tako po~t.al1 PII·
tuju~i ~ojnicki klub,
VIDMIR RAJC
--=:::::__· ··--,··~
.i.:~J
-
' .
-': ~/

.
lojzije (Viktor) Stepinac rodio se 8. svfbnja
A 1898. godine u selu Brezari6i, kraj Krast-
ca. Pucku skolu svrslo je u Krastcu, a kla-
sicnu gimnaziju u Zagrebu. Za vrneme
skolovanta u Zagrebu, stanovao je u nad-
biskupskom orfanotrofiju, nekoj vrstt djecaekog sje-
menista u koje su bili besplatno primani darovitt
diecaci koje bi. oblcno prepoructvalt zupnict, Kasnije
vrijeme ce pokazati da je tada u njemu dozrijevala
odluka da se posveti svecentckom pozivu. No, ubrzo
dolazi prvi svjetski rat, pa Stepinca salju u Rijeku, u
skolu za pricuvne casnike, potom u Karlovac, a ubr-
zo i na talnansku frontu. Tu se borio 1917. i \918. go-
dine, kada pada u talijansko zarobljenlstvo, Hrvatski
ratni zarobljenici su preko Jugoslavenskog odbora
pozivani da pristupe u dobrovollacke jedinice za
odlazak na solunsku frontu. Tom se pozivu odazrva i
Alojzije Stepinac. Na kraju rata uplsuje se na Polio-
djelski fakultet sto je njegova majka tada primila s
cudenjem ocekujuci da ce se odlucitt za svecentcko
zvanje. No sveuciliste nije u' cijelosti odusevilo Ste-
pinca, pa se vratio u Krasic i posvetio se gospodar-
stvu, No, ubrzo je u sebi jasno prepoznao svecenickt
poztv, pa 1924. godine odlazi u Rim kao kandidat ko-
legija Germanicum-Hungaricum. Tri godine je pola-
zio na papinskom crkvenom sveuctltstu predavanja
iz skolasttcke filozofije I stekao doktorat, a 19.30. go-
dine, na blagdan Krista Kralja, u Rimu je bio zare-
den za svecentka, U Hrvatsku se vraca 1931: godine.
U pocetku je sluzto sv. Misu u Krasicu. Potom je do-'
dijeljen tadasnlem nadbiskupu zagrebackom Antu-
nu Baueru kao predvodnik ceremonije, a ujedno
upucen na rad u nadbiskupsku kancelariju. Njego
trajna zelja za pomaganjem stromasnima i zapus
nlma kulminirala je u radu na osntvanju Kari
zagrebacke nadbiskupije koji je stvarno poma
tadasnje siromasne obitelji, a kasnije se nebrojen,
puta pokazao kao tzuzetna pornoc liudima u nevolj.
cemu smo svjedoci i danas,
Alozije Stepinac je posvecen za biskupa 1934.
dine kada postaje i nadbiskupovtm pomocntkom
pravom nasljedstva nakon smrti nadblskupa Antu::
na Bauera. Upravo kao nadbiskup koadjutor Alojztt,
Stepinac se posebno brinuo za osnivanje novth zu:
i u to je vrijeme osnovan veliki bro] zupa mahom
Zagrebu i okolici. Znamenit je i pohod Alojzija S
pinca u Svetu zemlju 1937. godine kada je dosao
posvetu oltara (tada blazenog] Nikole Tavelica,
pamcenju je tada vjernicima ostala slika Steptn
kako na Golgoti stavlja na sebe drveni kriz I nosi
istim smjerom sto ga je nekoc nosio Isus, Inace,
1934. godine do kraja drugog svjetskog rata, Stepin
je s brojnim vjernicima odlazlo na svetiste Marije B: .
strtce, u pohode ko]t su trajno ostali u srcima i sjecart1
nju katolickog naroda u Hrvatsko].
oncem 1937. godlne umire tadasnji z
K
backt nadbiskup i Alojzije Stepinac
nasljeduje. Na sva stkaniranja Hrvata
staro] Jugoslaviji redovito prosvjedu:
kod beogradskih vlasti jasno U:vidajuci
kakvim nesnosnim prilikama zivi hrvatski na
Svakodnevno se bori za njegov boljitak. U isto vrij
me, Katolieka crkva organizira brojne euharistij
kongrese, narodne i pokrajinske kongrese, pu
misije, pokrete duhovnih vjezbi i moderno organ
rant k{l,tolicki Karitas, U to vrijeme izrumno je pl,
dan i katolicki tisak. Izlaze dnevnict, 29 tjednika, 1
polumjesecnika i brojne druge edicije. Pocetko: .
drugog svjetskog rata i raspadom JugoslavtJe, te.
uspostavom NOH Alojzije Steplnac je stao uz volj
ogromne vecinehrvatskog naroda, No istodobno
staje ostar protivnik svih zlodjela tadasnte v.
osudujuci fasizarn i rasisticka nedjela. U tom je
nepokolebljiv i po )om pitanju raztsao se s
smom vlascu. Znamenit je njegov govor pred
backom katedralom 1943. godine, u kojem [e nagla-
sena kritika fasizrna i rasizma, govor kakav u to vri-
jeme u Europi nitko nije odrzao. U ratu je pomagaoz
ne pitajuci za vjersku i nacionalnu pripadnost, a bio
je odlucan protivnik prisilnog katoltcenja, Brojnl su
sacuvani dokazi Stepinceva milosrda i pomoci, a µ
arhivama se nalaze i brojne zahvale srpskih obitelji
upucenih nadblskupu Stepincu sto im je svojim za-
uziinanjem spasavao zivote. Njegova skrb je bila do-
tsta neogranicena pa se tako brlnuo i za 7000 djece,
ibahom s Kozare sto su njegovom brigom pronasla
utociste i spas. Nazalost, dolaskom partizana u Za-
greb, na kraju rata, Stepinac postaje metom proga-
njanja, Unatoc tome sto, ostaluci uz svo] narod, sura-
duje s vlascu, odjednom se protiv njega podizu mon-
struozne optuzbe. Naime, 18. rujna 1946. godine,
Stepinac je uhicen, a 30. rujna tzveden.pred sud. Va-
lja se prisjetiti da dolaskom komunista na vlast poci-
nju nevjerojatna proganjanja i sikantranja sveceni-
ka i vjernlka, mnogi su ubijeni, a velik broj je uhicen
i mucen u zatvorima. Zabranjen je i katoltcki tisak, a
sve su katolicke skole zatvorene i Katolicko] crkvi je
navljesten rat do istrebljenja. Stepinac ostro prosvje-
duje protiv takvih postupaka vlasti trazec! slobodu
za svoj narod, no vlast ga poctnje smatrati neprtjate-
ljem. Orgaruzira se sramni boljsevickt proces protlv
Stepinca kojem je na celu tadasn]i javni tuzilac Ja- ·
kov Blazevic. Danas je poznato da je proces u cijelo,
sti bio namjesten, a svi iskazi, medu kojima su nade-
ni i iskazi Srba koji su h~jeli svjedociti u korist Ste-
pinca, bili su zabranjeni. Uvidjevsi da je presuda de
facto bila napisana prije procesa, Stepina.c je znao
da se neroa smisla braniti, pa se mahom branio sut-
njom. Cjelokupno slobodoumno javno mnijenje u
svijetu ostro je prosvjedovalo protiv tog procesa. No,
komunJsti su bili neumoljivj, organizirajuci slicne
procese sirom Istocne Europe. Tako je Stepinac osu-
den na 16 godina prisilnog rad,a, pet godina gubitka
gradanskih prava i zapljenu imovine. Puriih pet go-
dina provodi u zloglasnoj Lepoglavi, a potom je
premjesten u Krasic. gdje je proveo ostatak kazne.
Znajuci za ugled koji ima u hrvatskom narodu, tada-
snja vlast mu je nekoliko puta nudila da napusti Hr-
vatsku, no on je t,o odbio isticuci da zeli biti sa svojim
narodom. Krajem 1952. godine Papa Pio XII imeno-
vao je nenazocnog nadbiskupa l;{ardinalom Katolic-
ke crkve. Alojzije Stepinac je poceo pobolijevati, a 10.
veljace 1960. godine je umro svetacki. U zagrebackqj
katedrali je p9kopan 13. veljace uz veliko ucesc~
svecenika i hrvatskog naroda.
Tako je zivio i umro Alojzije Stepinac, zagreba~lm
nadbiskup, covjek kojl se trajno rukovodio ljubavlju,
pravednoscu i bozjim zakonima, stujuci i sluzeci hr-
vatskom narodu koji mu to nikada nije zaboravio. 0
t<?me svjedoci i njegov grob, trajno ispunjen cvijecel'l;l
V}ernika koji su stovali njegovu ljubav. Povijesna ne~
pravda prema Alojziju Stepincu i hrvatskom narodu
koju su pocinile tadasnje komuniSticke vlasti, ostat
¢e trajna opomena jednog vremena i jednog sustava,
opomena i poruka da se tako nesto nikada vise ne
snuje pociniti. Danasnja hrvatska vlast prekinula je
tu povijesnu nepravdu sluzbeno odbacujuci proces
Protiv Stepinca kao nistavan, a, i gl~vni trg na Kapto-
lu. danas nosi njegovo ime. · •"•J •••
TIHOMIR DUJMOVIC
P.ISM.D
PREDSJEDNIKU
TUBMANU Siroki Brijeg, 15. sijecnja. 92.
Ctjenfeni gosp. Predsjednice!
Pisem Vam kao Predsjedniku novorodene
Domovine Hrva.tske, pisem Vam kao glavi i
simbolµ Hrvatske, nase borbe za potpunu slo-
bodu i neovisnost. Pisem Vam cestitku radosti i
sre6e u ime svih sirokobrijeskih franjevaca. i ci-
Jele Hercegovine. Pisero Vam cestitku u ime
69-orice mucenika franJevaca koji su 7. veljace
1945. ovdje ubijeni i spaljeni. PJsem Vam u ime
svih proganjanih za Hrva.tsku do danas Pisem
Va.m u ime svih koji smo sta.ja.li od pocetka uz
Vasi Vase politicke principe. U ime svih koje
sa.m u prosloj godini kao hra.bre hrva.tske voj,
nike i heroje pokopao u rodnoj hercegova.ckoj
grudi, ·a pali su kao branitelji Vukovara, Vinko-
. va.cti, Osijeka, IJubrovnika i drugih :m/esta.
Cestitam Varn rodendan drage Hrvatske!
Sve zrtve su da.na.s isku,pljene priznanjem
da smo narod, da smo driava. Prvi koji je nas i
na.su Hrva.tsku proglasio velikom i znacajnom
za sve na.rode i generacije Jest Gospa.. Da, dragi
Predsjednice, Kraljica Mira iz Medugorja je de-
set i pol godina. bila vise od amba.sadora za na.s·
Hrva.te svoju dragu djecu. Recite to bra.bro hr-
vatskoj naciji i bit 6ete veliki driavnik .Kroz
proteklih deset i pol godina Medugorje je po-
stalo najve6a. ka.tedra.hrvatske povijesti., slava
hrvatskoj Crkvi, utjeha. i znak svim progonjeni-
ma i obespra vljenima. Kroz Medugorje je Hr-
va.tska. ulazila u sva krs6anska srca svijeta i
osvajala ih. Sretan sam sto ste 25. lipnja 1991.,
na. sa.mu obljetnicu, desetu obljetnicu, proglasi-
li Hrvatsku nezavisnu driavu.
SveJe to zna.kovito. Ne bojte se, dragi Predsjed-
ni6e, Hrvatska za Vas kleci i moli. Vas korak ne
moie posrnuti Hrvatska posti za Vas driavnlc-
ki rad i na.s ulazak, povratak u Europu i svijet.
Ovom cestitkom Vam obeca.Jemoi daljnju sve-
stranu podrsku. Pozivam Vas da nas i nase si-
rokobrijesko svetiste pohodite. S velikom 1/u-
ba.vlju Va.s.cekaju Siroki Brijeg i Hercegovina,
uvijek i sa.mo hrva.tska i franjeva.cka. Bratski
Vas pozdravljam u na.di d{it cu to m.oci uciniti i
na. Brijegu. Qdani Vam
-
·~~
~ . ~
~,t ;,~
~
°'~~ •.•
V
~
.Ii.
~

MEG AT··O NS K·G G 1:M PE RtJ
Raspad SSSR-a za sobom ostavlja problem nuklearnog oruzja
at je oduvijek bio c'.:ovjekov
R nacin riesavanja vrhun-
skih zapletaia vlastite sav-
jesti. Zelja za prostornim i
etnic'.:kimsirenjem kod ne-
kih Je naroda odlazila toli-
ko daleko da bi veliki ratovode zauzi-
mall ogromne prostore, kojima kasni-
je nisu mogli vladati, pa bi se isti
imperiji raspadali, U svernu je tome
dobro da je za svakog takvog raspada
bar po jedan mali narod sticao nezavi-
snost. Zeljno ili nezelieno. moramo pri-
znati da su svi ratovi grozni; kako oni
vodeni tupim i nenaostrentrn oruzjern,
tako i svi drugi koji dolaze nakon pro-
nalaska baruta, Kad se c'.:ovjek drznuo
svjesno pristati na razbijanje cestice
atorna nuklearnom fisijom (a kasnije
jos gororn fuzijom), poc'.:ela je nova era
mogucno sve blizeg kraja opce, lito-
sferske populacije. Ako odbacimo nev-
jeru u postojanje Atlantide, uvidjet ce-
mo da je tadasnia civilizacija samo-
unistena na samom uzletu bozanskirn
krtlima, dakle na samorn svom stvara-
lackorn vrhuncu. Bas kao kad bolest
hranjena nepoznatim lijekovima bude
dovedena do faze zastcenosti. te to uv-
jetuje nastajanje zaprepastenog odu-
miranja bolesti i nuznog izljec'.:enjaHo-
ce Ji to biti c'.:ovjekov nactn izricanja
Zemlji tako nikad izrec'.:enog i ocito
posthumnog - zbogom?! Sada smo ci-
vilizacijski pri sarnom vrhu (samo nas
oblaci neizvjesnosti diiele], Priroda je
mjestirnicno opustosena, coviek-vla-
dar zeljan uvijek svega vise, priglupo
gleda u rnocno dugme sarnourlistenia,
zaintrigiran hamletovskom klasikom.
biti iii ne biti?!
Napoleonovo revolucionarno
kllconostvo
Nakon mongolskih kanova, sievero-
Istocno smjesteni slavenski narodi,
spoznali su i surovost tadasnie Europe.
Pod krinkom civilizacijskog napretka..
prvi Nostradamusov antikrist, Napole-
on Bonaparte carsku je Rusiju, nesvje-
snu, doveo do gotovo kataklizmic'.:nog
kraja., klica revolucije odvela je, kako
Rusiju tako i svijet do opasne ideolo-
gijske protuteze. da bi poslije, zbog ge-
nijalnosti Alberta Einsteina doslo do
namnozavania oruzja za masovna uni-
stenja (iedina blagodat je sto c'.:ovjek je-
zovito brzo umre], Prevarena od H11
ra, no i same. ideologijski zagriieJII
-crvenim impertializmom-, Rusija
ostala sovjetska progutavsi tako
narodne razlike na prostoru bi
carstva Dzingts-kana, Da bi ost,
svoja ideoloska (irnperijalistic'.:ka)
videnja, Sovjetski je Savez mo
ustrojiti jaku i rnocnu vojsku, dovesti
u stanje bespogovorne poslusnosti,
je moeno naoruzatl, Snagu konve
onalnog naoruzanja Sovjeti su po
li zauzimanjem Cesko-Slovacke,
Madarske, Rumunjske, Bugarske,
umalo i versajski stvorene Jugosiavl:
(Srbiju su dokazano zauzeli ideol,
ski, pa su isti svirn srpskim vozdo
sluzili kao uzor i zeljeni, krajnji do
od 1918J Dakle, osnazivsi se vojno,
jeti ne zele odustati od plana. c
komunizam do Atlantika Izlaz na
plo more, a onda, poput Kortesa, p
Kube istom klicom zaraziti i Sjeve
Ameriku. No. osim u zamisljanju, So·
jeti nikad nisu stigli dalje od Is
Njemacke, u kojo] su zbog prey-e
apetita, neprirodnog rukovodenla lj
~:..
r·-·---··
I 1
skim duhovnostima i kulturolosko-et-
nickim razlicitostima, pobijedili sami
sebe. No, krajnost opasnosti nuznog
raspada neprirodnog saveza moc'.:nih
nasuprot obezvlascenima je nuklearni
arsenal sada vec bivseg Sovjetskog irn-
perija Buduci da je SSSR dozivio kraj
svoje krivo usmjerene politike re.tom u
Afga.nistanu, te tako osiromasio i
izgladnio vlastite narode-zatoc'.:enike
mamutske drzave, jednostavno se mo-
rao raspasti. Opet je nacionalna ho-
mogenizacije. odigrala kljucnu ulogu u
odumiranju drzave-svezdera (bas kao
u raspadajucoj Jugoslaviji). No, strah
od •iugosla.venskog nacine. rjesavanja
nastale krize• nije bio uzaludan. jer
SSSR je bio posjednik nuklearnog oru-
zja. Buduci da sve naoruzanje te vrste
nije rasporedeno samo u mogucoj na-
sljednici SSSR-a. (Rusiji1 postojala je
mogucnost, koja je uvjetovala strah
svjetskih ra.zmjera. da bi moglo doci do
ratnog razracunavanja upravo nukle-
arnim naoruzanjem. Buduci da su
Bush i Gorbacov svojevremeno, navod-
no uspjeli ogranic'.:iti brojnost, te za-
usta.viti proizvodnju tog oruzja, pro-
blem je postala sama obezvlas6ena fi-
gure. M. Gorbacova Sa zeljno doceka-
nim raspadom Sovjetskog Saveza,
Ukrajina trazi priznanje i to od politic'.:-
kog prvogovornika svijeta SAD-a.
Mnogi obicni ljudi u re.tom zahvacenoj
Hrvatskoj s ogor6enjem prime.ju vijest
o americkom priznanju drzavnosti
Ukrajine, c'.:udeci se kako svijet ostaje
okrutno hla.dan na sva divljastva poc'.:i-
njena od stra.ne Srba. No. politicki po-
znavaoci shvatili su svjetsko-sigurno-
snu vaznost americkog priznanja
~rajine. Ne zanemarimo Ii velik broj
silosnih baza interkontinentalnih pro-
jektila (od SS-17,SS-18 do SS-191 sve ce
nam biti puno jasnije. Bivsi Sovjetski
Savez, po navodirna ovlascenih glasno-
govornika, na. svom cjelokupnom pro-
storu irna oko 1300 silosa sa ICB
Ms-projektilirna, 175 daleko-doletnih
bombardera (koji su sposobni nositi
stratesko naoruzanje). te 61 nuklearnu
..1.L..._ ___,,,,,_
Mobile
:t 1"
SS8N Bomller
ICBMs port base
R lJSSIA
podmornicu i oko 30.000 pokretnih, bo-
jevih glava Raspadom mega drzave na
povijesno-etnic'.:ke cjelovitosti, velik dio
naoruzanja ostaje upravo u Ukrajini,
te ponesto u Bjelorusiji, Kazahstanu.
Uzbekistanu; dakle manjim dijelom u
drzavama-republikama koje granic'.:es
NR Kinom. Upravo iz straha, odnosno
htijuci se zastititi, Ukrajina dobija
americ'.:kopriznanje. Koliko god mala u
opreci s Rusijom, Ukrajina ta.ko stjec'.:e
ogromnu vojnu moc i mogucnost rje-
savanja svjetsko-sigurnosne krize, u
zamjenu za samostalnost. Pozovemo li
se na ne tako davne izja.ve Georga Bu-
sha, stjece se dojam da je Rusija pri-
stala na samostalnost pojedinih repu-
blika, ali pod uvjetom da se preda nu-
klearno naoruzanje koje bi zajamceno
bilo unisteno. Naravno, sve to shodno
dogovorima potpisa.nim i usuglasenim
od Busha i Gorbacova. Ako i dode do
kontroliranog unistavanja pojedinih
projektila, Rusija ce vjerojatno unistiti
zastarjele krstarec'.:e raketne sustave
ispunivsi na taj nac'.:in ugovorne stav-
ke, a istovremeno se domogavsi onoga
sto Ukrajina jos uvijek pridrzava u
svome posjedu. Doista bi bilo preopa-
sno da bilo k9ja od republika ZND-a
samostalno pokusa voditi c'.:udnovatu
vanjsku politiku posredstvom nukle-
arnih arsenala, a pogotovo republike
koje grantee s NR Kinom. te republike
s glavninom rnuslimanskog stanovni,
stva, Strahuje se odteventualne udruge
u veliku musliman~ku drzavu, na koji
bi nacin Irak dosao u posjed gotovog,
nuklearnog naoruz~nja, te tako odrnah
mogao djelovati. z;.to ruska politicka
vrhuska- pokusava g>osredstvom ZND-
a ograniciti neskrivene zelje pojedinih
republika, te steel status politicko-
pravnog nasljedmk], SSSR-a SAD i Ja-
pan vjerojatno te ti!i pronaci povoljno-
sti jer tako jamstvalza ogranicavanle i
postupno unistava.Qje nuklearnog na-
oruzanja dobivaju 'na snazi, Lakse je
kontrolirati i dogovarati se s jednim,
nego irnati potencijalno neuracunliive
drzave sugovornic~ naoruzane nukle-
arno ubojitim arsenalirna. Rusija do-
ista Ima najgori izbor. Dok druge re-
publike zele samo norrnalnu kreativnu
slobodu, Rusija dvqji izrnedu potrazt-
vanja razlicitog iii potpunog naoruza-
nja tek re.spa.log imeperija. Izmedu
ostalog, Rusija, osim Ukrajini preosta-
log nuklearnog kontigenta, zeli oduzeti
i Crnomorsku flotu] nasto Ukrajina ne
zeli pristati, jer drzava koja irna po-
morsku granicu, a :istu ne kontrolira,
nikada ne moze biti ekonomski niti
politic:ki samostalna, Bivsa sovjetska.
vojska pak trpi fazu nesnalazenja ne
znaiuci kamo sa sopom. Vjerujemo da
ce dio ostati profesipnalcima zajednic'.:-
ke vojske, ZND-a, a.dio, shjedeci naci-
onalnu nepromjenjivost, postati terne-
ljem republic'.:kih iVOjski. Koliko ce
uspjeha irnati jedni}koliko drugi, a ko-
liko od svega toga i mi, ostaje za vidje-
ti. I
No, kako po na'vodima je.panskih
vanjsko politicara Moskva i de.lje pro-
izvodi nuklearno oruzje, te SU nakon
raspada SSSR-a ~usija i Ukrajine.
druga i treca nuktqerna sila, a. ispred
Francuske i V. Brita.'nije,to sarno pose-
bi zabrinjava Neste slicno je pocet-
kom mjeseca prosinca izjavio arneric,
ki ministar obrane Dick Cheney. Citat:
-Uvieren sam da.JUsprkos tome sto
im je gospodarstvo µ potpunom kolap-
su, u bivsern Sovjetskom Se.vezu jos po-
stoje napori za prtoizvodnju Jos vise
nuklearnog naor4ianja i za razvija-
njem nove balistic'.:kerakete usmjerene
protiv SAD-a!• Znaci Ii ova] navod iz
citata pokusa] de.' se sovjetski nukle-
arni arsenal sto visp brojno osiromasl.
iii je odista rijec'.: o istinitim podacima,
reel ce narn, nadani se. ipak sutrasnji-
ca No, dok Irak pouzde.no ne odustaje
od svojih neispunjepih nakana velesi-
le, Japan se buni, Francuska i V. Brita-
nije. zastupaiu [zasad] americ'.:ku liniju
zbog vlastltih. interesa velesila, Kina
preopasno suti. Kah da ceka sumrak
sadasnjih Bogova, ~oliko je koristi od
zasad tri sigurnosna kljuca kojima se
aktiviraju sovjetske lansirne nukle-
arne mogucnosti, tesko je reti. No, ne
prortcimo buduce sutra, Pustimo da se
(ipak pripremljeni);ono dogodi, nada-
juci se da to ipak nece biti nas -dan
poslije-.
DARKO RADELIC
 HRVATSK
Jezikoslovci pripremaju Vjezbovnik HV
rvatska I vojska je forrnira,
H
na prije medunarodnog
priznanja Republike Hrvat-
ske. Kako nije bilo vremena
da se u mormalnim okolno-
stima pristupi ozbiljnoj raz-
radi svih segmenata potrebnih za
ucinkovito djelovanje ustrojstva Hr-
vatske vojske, sad~ se poslije meduna.
rodnog priznaoja ubrzano radi na
obavljanju onih poslova za koje je pot-
rebno duze vremensko razdoblje. Tako
je formirana radna skupina iskusnih
[ezikoslovaca sa zadatkom da pronadu
odgovaraiuce hrvatske rijec:i koje ce se
uvesti i primjenjivati u Hrvatskoj vo],
sci. U radnoj skupini se nalaze nas! Po-
znati i uvazeni poznavatelji hrvatsko-
ga jezika: prof. dr. Marko Samardzija,
prof. dr. Ivo Paic, ll)r. Smiljka Janacek-
Kucintc, prof. Tomi~lav Ladan. prof. dr.
Stjepan Babic i rnr, Ivan Baranic,
Spomenuta radna skupina svesrdno
se prihvatila toga posla. Ona je u prl-
licno kratkom vrernenu pregledala i
usuglasila listu rijeci od A do Z, za koju
je smatrala da je 'r pocetno] fazi Hr-
vatske vojske posve dovoljna za pocet-
nu primjenu hrvatskog nazivlja u Hr-
vatskoj vojsci Daljnje dopunjavanje
takvoga rjecnika vrsit ce se prema su-
gestijama strucne skupine koja ce pre-
ma sadasnjirn poltazateljima rnorati
duze vremensko raidoblje aktivno dje-
lovati.
Iako je hrvatski narod jedan od na]-
starijih europskih naroda, tijekom
ovoga stoljeca samo je kratko vrijeme
imao svoju vlastitu ,vojsku pa tako i hr-
vatsko nazivlje i hrvatske zapovijedi u
njoj. Treba se prisjetiti podatka da je
potkraj XIX. stoljeca u sastavu Kraljev-
skog hrvatsko-ugarskog domobran-
stva upotrebljavaqo hrvatsko vojno
nazivlje, Ono se razvijalo sve do raspa-
da Austro-Ugarske monarhije 1918.
godine. Od toga vl-emena je i ostala
glavnina hrvatskoga vojnog nazivlja,
koja je sada uglavnom upotrebljavana
za reafirmaciju hrvatskoga vojnoga
nazivlja. Treba spornenuti da je hrvat-
ski jezik upotrebljavan i tijekom dru-
gog svjetskog rata, ali je u komunistic-
koj Jugoslaviji, poput hrvatskog naro-
da, ornalovazavan, te proglasavan
ustaskim umotvorinama Ali. nasrecu
svih nas, sve je to zapisano u Sluzbov-
niku i Vjeibovniku HV.
Nacelnik je Glavnog stozera Hrvat- zajednistvu, te pobolisati discipl
ske voiske donio zakliucke na kojima rad, aktivnost, cvrstina, vojnicki izgl1
je od 16. prosinca 1991. godine uteme-
ljio rad na sustavnom uvodenju hrvat-
skog vojnog nazivlja, na njegovu osuv-
remenjivanju, razvijanju i konacno] . povjednika.
primjeni. Za taj posao zaduzen ie Sek-
tor za strategijsko istraiivanje, skol- [os uvijek u procesu razmatranja. U
stvo i obuku GSHV. Sektor ce i dalje
suradivati s jezikoslovcima i ostalim
struenjacima iz raznih institucija S ZOR•. Kada vod iii satnija ide no
tim u svezi je donesena odluka o osni- nim korakom i prelazi u kraci ko
vaniu Savjeta za uvodenje hrvatskog
vojnog nazivlja u HV. kao i Strucna
radna skupina kojoj su najvainiji za- da se. •PUNIM-KORAKOM!• P,
daci predlaganje, ocjenjivanje i skrb o prijedlog za ove tri vrste zapovtj,
sustavnom utemeljenju i promicanju
hrvatskog nazivlja u HV.
Sve ovo samo je pocetak jednoga su-
stavnoga i strucnoga rada koji ce do
posebnoga izrazaja doci poslije konac,
nog oslobodenja. Tada ce se u hrvat,
skim vojnim skolarna kao i u hrvat,
skim vojarnama koristiti izvorne hr-
vatske rtjeci umjesto nakaradnih srp-
skih kao sto su adutant, piesadiia,
bajonet, cioda, asov, kanap, maga.cin,
artiljerija i dr. (treba reel da se ne radi
o cisto srpskim rijecima nego onima
koje su preko srpske vojske dolazile i u
Hrvatsku).
Takoder, sastavljen je zasad jos uvi-
jek prlvremeni Temeljni viezbovnik
Hrvatske voJske. Temeljni vjezbovnik
jedno je opce pravilo pomocu kojega
se propisuju viezbovne (strojeve) rad-
nje pojedinaca i jedinica desetine,
da, satnije ibataljuna, I Vjezbovnlk
koristi bogatim iskustvom i tradlclto:
hrvatskoga dornobranstva kao i na,
lih potreba suvremene, hrabre i ml:
HV.
Takav Vjezbovnik nezaobilazan je
ustrojstvu bilo koje vojske. Vojska
zapovijedi i discipline nije vojska.
vedbom odredbi Vjezbovnika jos
ce se razvijati ljubav prema domo
motiviranost za sto vecu tocnost l
senje naredbi. On je namijenjen
pojedincima u HV od vojnika do
Sto se tice samih zapovijedi, one
jesto zapovijedi •MIRNO• u s
vojsci, koristit ce se komanda •
zapovijeda se. »KRACTM-KORAKO
povratak u normalan korak zapovt:
kad se ide takozvanim marsevsl
l{orakom zapovijeda se: »OBICN:
KORAKOM!•: kada se ide voljnim
rakom zapovijeda se. •SLOBOD
KORAKOM!•: a kada se mora ici s·
[evim korakom zapovijeda se. .v.
ZBOVNIM-KORAKOM!•
lako se radi o privremenim za:
jedima koje jos uvijek nisu sl
treba se radovati sto 6e one uskoro
ozakonjene s obzirom na to sto Hr
ska ima brabre borce na dugac:kol.!
vatsko] granici koji se i bez hrva1
ga nazivlja i hrvatskih zapovijedl
jevaju junacki oduprijeti necivil
nim metodama vojno nadmocnll
nepr ijatelja, Uvedbom hrve.tskih
zivlja i zapovijedi jos vise ce se po·
ti domoljublje i borbeni moral do
nacnoga oslobodenja.
MARIJAN MAJ
P
gadanje cilja.
ovecanje uclnkovttosti rada
suvremenih borbenih sred-
stava zahtijeva autornanza-
ciju rada i povecanja dome-
ta promatrania, akviziciju
ctlja, automatsko pracenje i
·
Takvi zahtjevi ispunjavaju se u odre-
denim grantcama elektronskim ureda-
jima, pri cernu racunalo obraduje pod-
atke i upravlja sustavom, a izvor poda-
taka za racunalo predstavljaju senzori.
Osnovni zadaci senzora: ·
a) da uoee ell], odrede njegove koordi-
nate (daljinu, pravac i elevaciju);
b) da izmjere meteoroloske uvjete,
brzinu i pravac vjetra, temperaturu,
vlaznost i tlak,
c) da odredenu kutnu brzinu cilja u
odnosu na oruzje i te podatke daju
racunalu koje ih obraduje, lzdaju
zapovijed oruzju za zauzimanje po-
lozaia za pracenje i gadanje cilja, te
vrse ispaljivanje.
U citavom tom sustavu jedan od zna-
cajnljih senzora je senzor otkrivanja cl-
lja.
Senzore za otkrlvanje cilja mogli bis-
mo podijeliti u cetiri osnovne grupe:
a) klastcna opto-sredstva koja produ-
zavaju daljinu vidljivosti ljudskog
oka u uvjetima dobre vidljivosti. U
uvjetima lose vidljivosti i nocu optic-
kl uredaji postaju nedjelotvorni;
b) aktivni IC-uredaji, koji imaju IC-far
kao predajnik i pretvarac slike kao
prijemnik. Energija koju zraci IC-
-far u vidu elektromagnetskog vale.
(EMV) Je nevidljiva za onog koji ne
raspolaze IC-pr!Jemnikom. Ipak,
IC-far kao aktivna kornponenta je
lako uocljiv za protivnika koji ras-
polaze tsttm uredajem, te zbog te
osobtns predstavlja demasktrajuce
sredstvo,
· c) pastvnt uredaji koji rade na. nacelu
pojac:anJa postoje6e svjetlostl u prt-
rodi (10 000 do 100 000 puta), cime
tarnnu noc bez mjeseca pri svjetlosti
zvijezda pretvaraju u povoljnu za tz-
vodenJe borbenih akcija na manjim
daljinama, ovtsno o veliclnl cilja, na.
pi::~mjer- - tenk do 1500 metara. Ne-
dostaci tih uredaja su. rela.tivno ma-
ll domet uocavanja cilja, koji nije u
skladu s dometom oruzja, Ometanje
!llOie bit! izvedeno zasljepljivanjem
jakim tzvortma svjetla, maskira-
nJem cilja dimovima, a domet im se
drasticno smanjuje pri postojanju
barutnih plinova i pre.sine na bojis-1
tu, u magli, na kisi ltd;
d) ve<:tna nedostataka prethodno na-
=---~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~--'·
t1imimm©.1;11mn;1a%mmmmmm1mm@m~tt\m;w@mruI!IJi~ral1~1n1:nmR1@1imK®iim1mmimmmimmmmmwmillillt'%1mmmmm 21
Optoelektronicki sustavi za osmatranje, nisanjenje i
samonavoden je
vedenih uredaja, uklonjena je upot-
rebom termovizijskih uredaja.
I..
NACIN RADA
TERMOVIZIJSKOG
UREDAJA
Da bismo razjasniii nac:in rada ter-
movizijskog uredaja, moramo krenuti
od nekih osnovnih fizikalnih PoJmova.
Elektromagnetski valovi predstavlja-
ju energiju koja se prostire kroz pro-
stor. Osnovni parametri elektromag-
netskih valova su frekvencija (du!Jina
vala) i snaga. Osobina prostiranja ovis-
na je o frekvenciji, te je na toj osnovi iz-
vrsena i podjela.
Za razmatranje rada termovizijskog
uredaja znac:ajan Je dlo spektra koji se
nalazi iznad vidljivog dijela spektra
(0,34 µm do 0,78 µm). Iznad valne dulji-
ne, koju oko primjecuje kao crvenu bo-
ju (oko 0,78 µm), nalaze se infracrvene
valne duljine (IC). LC-opseg valnih du-
ljina krece se od 0,7 µm do 1000 µm.
Zbog njegove sirine izvrsena je pod-
Jela na:
0,78 µm - 1,06 µm, blize Podrucje
IC-spektra
1,06 µm - 5,6 µm, srednje Podrucje
IC-spektra
5,6 µm - 1000 µm, daleko podruc:je
IC-spektra
LEO (DIODE)
IC SLIKA
----E~-~-._ -- ---
- ..••.... ..-- ...
ULAZNA $KANER KOLIMATOR
OPTIKA
I t
I I
DETEKTO.R
Blok shema termo~izijskog uredaja
U bliskom podrucju IC-spektra rade
aktivni IC-uredajl, a jedan njegov dio
prlmaju i pasivni uredaji Ill energiJe.
U srednjem podruc:ju IC-spektra ra-
de termovizijski uredaji za samonavo-
denje raketnih sredstava i za rano ot-
krivanje raketa i projektila.
U valnom Podrucju 8-14 µm (daleko
podrucje IC-spektra) rade termovizij·
ski uredaji.
Elektromagnetsko zrac:enje na tim
valnim duljinama uvjetovano je sa-
mom strukturom materije, tj. unutar
atoma eTektroni se krecu oko svoje jez-
gre, a unutar molekula atom! imaju
svoje •titraje•. Titranje i kretanje elek-
trona uzrocno su vezani i ovisni o tem-
peraturi tijela.
Ne ulazeci dublje u fizikalna svoj-
stva materije, bitno je znati da u priro-
di postoje tijela zagriJana energijom
Sunca ill umjetno stvorenom energi-
jom u rasponu od -so• do so• C. Tijela
toplija od so• C su (raketni motori, is-
pusni lonci vozila, cijevi oruzja poslije
ispaljivanja, mlaznice itd.). Sva ta tijela
zrac:e energtju u vidu EMV, koja je u
podrucju valnih duljina 3-14 µm.
Ako raspolaiemo senzorom, koji mo-
ze primiti EMV u tom podrucj1,1,
mozemo opaziti sve predmete u okoli-
ni na osnovu vlastitog zrac:enja tih
predmeta.
Uredaji koji primaju EMV koji po~je-
cu od toplotnog zracenja tije,Ia naziva-
Ju se termovizijski uredaji. Njihov rad
VIDEO ELEKTRONIKA
c::=::{Fn
HLAONJAK
je posve pasivan i ne ovisi o osVjetlJe-
nostt okoline i1i tijela.
Na sl. 1. prtkazana je shema. termovi-
zijskog uredaja, Nactn rada uredaja [e
sliedeci.
Energija IC-zra.cenja predmeta u pri-
rodi koja dolazi na ulaznu optiku ter-
movizijskog uredaja i predstavlja IC-
-sliku objekta, preko ogledala se foku-
slra na detektor. Detektor pretvara IC-
-sliku u elektrtcnt signal, koJu potaca- '
vatu elektronlckt sklopovl, a LED diode
taj·elektricni signal pretvaralu u svjet-
losni signal. Na taj nactn tzvrsena je
dvostruka konverzija IC-slike (EMV u
IC-spektru} u alektricni signal, a taj
signal u svtetlosni koji ljudsko oko mo-
ze primijetitt. Ta konverzna mora biti
adekvatna, u smtslu stvarnog pretva-
ranta energije iz jednog oblika. u drugt,
tako da se za vecu energiju EMV IC-
-spektra dobiva jaci elektricnt signal, a
time i jaci svjetlosni signal, i obmuto. Pojedn0$lav/jeDa sbema standardDe glare samot<odenja
Na shemi sl. l vidi se da svjetlosna
energija s LED dioda dolazi na pokret-
no ogleda1o unutar skanera, koje odra- vise temperature, a povecanjem brztne
zava tu svjetlost na sustav l«;ica. 'za os- cilja i tijelo Ietjelice [e toplije).
matranje (okular). Kako to ogledalo sa
suprotne strane razlaze IC-sliku, tako. koji mogu biti primijenjeni za promat-
slaze i svjetlosnu sliku.
U drugoj izvedbi postoji- mogucnost lije preko 20<tC (tspusm plinovi i mlaz-
da elektrtcni signal ide na katodnu ct- nice motora) opseg zracenja je 3-5
jev. Sliku promatranog obJekta tada vi- f,iIIl, dok za ciljeve ispod 100°c opseg vodenja koJi koristl protivnik 1
dtmo na monitoru.
PRIMJENA . svoJtm tijelom zaklanjaju svo] topli dio
TERMOVIZIJE U VOJSCI
U vojsci Je termovtzna nasla stroku
primjenu zahvaljujuei svom pasrvnom
rezimu rada, osobini da ne ovtsl o to-
me koje je doba dana i noct [er prtma
energiju koju zrace sva tijela u prfrodi,
i. konaono dometima promatranla,
Primjenu je nasla za. samonavodene
rakete, rano upozorenje Ianstrante, ra-
keta iii drugih vrsta bojevih proJektila,
vodene rakete [za vodenje protuoklop-
nih raketa umjesto dnevnog nisana],
promatranje, praeenje cilja i gadanje,
izvidanja i snlmanje, zastttu prostora,
specija1ne namJene.
TERMOVIZIJSKI
UREDAJ ZA
SAMONAVODENE
-RAKE TE
Zracni ciljevi, moze se rect, predstav-
ljaju idealne ciljeve za osmatranje i ga-
danje. Ta postavka mcze se shvatiti
jednostavno tako sto u okolini zracnog
cilja nema drugth predmeta koJi zrace
EMV, te se isti moze opazlti na vecim
udaljeriostima (preko 15 km}. Svakako
dallina otkrivanja zracnih ctlieva ovisi
o stanju oblaka,' veltctni i zagrijanosti
cilja (na mJestimli lspusnih plinova su
'' zbog plamena startnog motora, iJi ba-
~ rutnog punjenja koje izbacuje projek-
til termovizijski ureda.j biljezi tocan
pravac i poloiaj tog mjesta. Podatke iZ
~ termovizijskog,uredaja dobiva ra.cuna-
lo koje odreduje elemente za pracenje i
~ cc gadanje cilja u sustavu za upravljanje
vatrom, cime je omogu6eno unistenje
~~
u.. u.. _ ubojnog sredstva prije dolaska na cilj.
I
IC SUKA DETEKT.
Osim toga, posada borbenog ol;>jekta
mo:ie poduzeti i druge mjere zastite,
pooevsi od maskiranja dimnim iJi aero-
solnim sreds~vima i ispaljivanjem laz-
nih ciljeva »mama.ca« itd. Na.cin zastite
FM H
IIMOOUlATOO
FAZNI
DETEKTOR
uglavnom ce ovisiti o vrsti i na.cinu vo-
denja napada.ckog projektila.
Povecanje rada termovizijskih ure- 1 •
daja postize se u sprezi s radarom. Ra.- ·
REFERENTNI IMPULSI I dar otkriva ciljeve na velikom rastoja-
nju, a na takve ciljeve usmjeravaju se Termilka slika aerodroma
I TORK I objektivi termoviZijskih uredaja s us-
kim vidnim poljem, kako bi se postigla
MOTOR zijski uredaji rade na valnoj duljini od
veca gustoca energije IC-zracenja: na 'ROTUELEKTRONSKO 15 µm, te su iz toga razloga u fazi ispiti-
detektoru, koju zraci cilj.
Ogranicenje za promatranje na taf OMETANJE vanja novih dimova koji ce zadovoljiti i
te uVjete.
Za .zastitu cilja maskiranje dim1
nacin, na. kopnu predstavlja pozadina
(ku6e, suma, zemlja, ka.menje) koja iSto
TERMOVIZIJSKIH,.· Bolji ucinci se posttzu izradom laz-
nih ciljeva koje termovizijski uredaji
., ma ntJe uclnkovtto, Nedostatak tog
Treba. razlikovan' dvije vrste uredaJa cina samonavodenJa mogao bi biU
zraci IC energiju, dok kod promatra-
0 UREDAJA . registrira.ju kao prave.
nja na moru i zraku, rezultati promat- Protuelektronska'' za.stita termoviziJ-
sto je moguce ometanje rada pul ranja su mnogo povoljniji i kre6u se do Za protuelektron1sko djelovanfe po-
rante i gadanie zraenih ciljeva. Za. top- laznih ciljeva - •ma.ma.ca«.lpak za udaljenosti 20 km. trebno je unaprijed poznavati vrste na- skih uredaja omogucuje da nasi termo-
rtstenje -mamaca- treba besprtjeko: oruzanja protivnika i uredaje koje ko- vizijski uredaji rade efikasno u svim
poznavati prtmijenjsm sustav samo: risti, da bi se mogJI!- predvidjeti I njiho- uvjetima protuelektronskih djelovanJa
PRIMJENA va eventualna upotreba. naseg protiynika. Moze se re6i da je za:-
stita ujedno i protuelektronsko djelo-
zraeenje, Je 8-14 µm. upotrebe. TERMOVIZIJE U Protuelektrons~o djelovanje pred- vanje
stavlja smanjivanje efikasnosti primje-: ga taj:taStJsta.v
protivnika, i obratno. Zbog to-
Letecl objektt koji dolaze u susret, PROTUOKLOPNOJ ne termovizijskih uredaja protivnika, a kao cjelinu. zastite treba razumJeti
UREDAJI ZA RANO time i borbenih sredstava koja koriste
(tspusne mlazmce), dok su u odlasku ti
UPOZORENJE BO RBI taj uredaj. Najvaznije kbmponente u tom raz-
topli dijelovi makslmalno izloieni pro-
U uVjetima lose vidljivosti i ·no6u,
matrahju jesu stanje atmosfere, pri ce~
matracu i vidlJivi. Iz ovih podataka mo-
Za obranu Ietecih objekata i Ta dJelovanja se u osnovi svode na mu se moraju uzeti u obzir prirodni
ie se zakljuciti da termoviziJski uredaji protuoklopni sustavi se roogu upotreb- ometanje rada termovizijskih uredaja ucinci u atmosferi i ucinc1 pri borbe-
koji rade u opsegu, 8-14 µm mogu ot- borbenih objeka.ta. (pokretnih i n, ljavatt jedino ako se osvjetljava teren ill stva.ranje laznog cilja. ntm djelov~njima (tablica 1.).
krivati sve ciljeve, dok termovizijski retnih) od velike Je vaznosti rano tj. cilj, cime se odaju namjere i proUv- Kao prioritetne mjere zasttte i dosta
uredaji koH rade u opsegu 3-5 um mo- vante opasnosti, odnosno mjesta. 1 niku pruia mogu6nost zastite. Ometanje rada vezano je za slablje- ucinkovite, danas se koriste lazni' cilje- ,
gu otkrivatt samo relativno toplije ct- cije lanstrania raketnog ili drugog _ Pasivni uredaji ne mogu se upotreb- nje prostiranja IC-zra.cenja kroz at- vi, tzv. »IC-mamci«.
ljeve.. · jektila. Uvremenskom pertodu, dole. ljavati za vodenje rakete, zbog blijeska mo11f eru, na putu od izvora zracenja IC-ometa.ci pomocu jakih sVjetlosnih
ketni projektil ide prema cilju, raketnog motora i trasera koji zakla- do prtjemnika, tj. termoviZijskog ure- izvora (cezijumska lampa) oste6uju FM
Na sllct 2 prtkazana je blok-shema poduzeti mjere zastite. njaJu cilj. daja. U sustini se to svodi na zadimlja- koncanicu ili modulacionu saru u gla-
sustava za samonavodenje rakete. Na- · TermoviziJski uredaj u tom slu, · TermoviZijski uredaj nije osjetljiv na vanje dijela atmosfere radi sprecava- vi za samonavodenje, cime se gubi sig-
cin rada je sljede6i: energija koju cilj otkrtva mjesto Ianstranja rake· svjetlosnu energiju u tolikoj mjeri da nja prolaska EMV. No cestioe dima nal orijentacije-rakete u odndsu na cilj.
emitira u IC-spektru (~C-slika.), fokusi- mu ona onemogucuje promatranje imaju promjer ispod 5 µm, a termovi-
ra se na modulacionu saru (konacnt- ?koline i pozadine, sto je bitan preduv- TIHOMIR BAJTEK
cu). Modulaciona sa.ra vrst modulacttu Jet za tu namjeru. ~
IC-slike (radi odredrvante polozaje, ct- Zbog naprijed navedenih nedostata-
lja uodnosu na raketu) i tako moduli- ka doticnih sustava, termovizijski sus- Ucinci u. atmosferi
ranu IC-sliku dovodi na detektor. De- tavi po~uju se gotovo idealnim. Za
tektor transformira IC-sliku u elektric- vodene rakete, u nacelu, mogu se ko-
nt signal koji se preko FM demodulate- ristiti tri tipa termoviZijsk.ih ureda.ja,
Tij~komborbenog
ra demodulira i vodi na fazni detektor. odnosno za. rucno vodene rakete I g'e- dielovania
Fazni detektor, takoder, prtma impul- neracije, poluautomatski vodene rake-
sne sinhronlzactle (kao i modulactona te II generacije i samonavodene rakete
sara), koje se koriste kao fazna refe- III generacije. ' - apsorpcija - dimovi za ometanje
renca, Izlaz lz faznog detektora vodi se - turbulencija - prasin~ od borbenih sredstava
u servopotacalo.
TERMOVIiIJSKA - nepovoljni vremenski uvjeti (art. oruda, vozila, itd.)
Prednost raketa s glavama za IC-sa- ZASTITA PROST.ORA (kisa, snijeg, magla, izmaglica, - lasersko rasprsivanje
monavodenje na nacelu vlastitog zra- projekttla, prati ga, i konacno, upra• oblaci) - barutni plinovi
cenja cilja nad ostalim nacelima samo- radom sustava vatre radi unistenfa Za zastitu otvorenog · i za.tvorenog
navodenja veoma. je velika. Ona se og· ketnog projekttla i mtesta njegova · Prostora termovizijski uredaji se mogu - zracenje okoline i kontrast - blijesak oruzja
leda u tome sto Je pasivna i tesko se ot- stranja, kortstiti i samostalno i u sklopu s dru- - klima · toplotni ucinci laznih ciljeva
kriva nacin vodenja, a jednom zahva- Prtncip rada sastoji se u sljed gtm vrstama senzora (TV-uredajima, - nadmorska visina
6en cilj raketa prati se s velikom toc- na tzlozenom mJestu (borbenog o, elektromagnetnim senzorima, geofo-
noscu. Daljine. trazenja i otkrivanja Oi· ta) nalazt se termovizijski uredaj ntma, itd.). Osmatranje sticenog pro- - zemljopisni polozaj
lja. u zraku i na rooru dosta je velika pretrazuje okolinu (polusferu). U st;ora moguce je prikazati i na TV-mo-
(preko 15 km). · · nutku lansiranja raketnog proJ n1toru. Ucinci u atmosferi

Helikopter specijaliziran
za protuoklopnu borbu
Komp/et naoruianja
borbenog helikoptera
AH--64 Apache
A
H-64 APACHE amsrickog proiz-
vodaca McDonnell Dougtase
(Hughes) s potpunlm opravda-
njem nosi epitet najubojitijeg ju-
rtsnog helikoptera danasnitce,
sposobnog da svojim visokosoflsticlramm
borbenim arsenalom nanese teske gubitke
prottvrucktm oklopnomehanlztrarurn [edinl-
cama, sto ujedno predstavlja samu bit njego-
vog pnmarnog borbenog zadatka i glavnu
namjenu, No, iako su [urisn] borbeni hell-
kopteri, ciji je AH-64 APACHE elitni pred-
stavnik, danas vrlo bttan, gotovo nelzosta-
van cimbenik u takttcko-stretesko] doktrini
najsuvremenije opremhemh armija svjet-
skih supersila, dug i nesiguran bio je put do
potpune afirmacije helikoptera kao punovri-
Jednog borbenog stroja, sposobnog da us-
pjesno lzvrsava, cesto vrlo slozene, borbene
zadatke.
U svom rudimentarnom obliku phi je he-
likopter poletio u Francusko] 1907. godine, u
vojnu sluzbu helikopter [e prvi puta uveden
u NJemackoj 1944. godine {tipom Focke-Ac-
hgelis Fa 223 naoruzanun mitraljezom MG
15 kalibra 7,7 mm) all su tek angazmanom
ruskog emigranta, konstruktorskog genija
Igora Sikorskog ostvarena kvalltetna kon-
struktorska rjesenja na kojlma se i danas te-
melje moderni helikoptert.
Prvotno su vojno angaiirani helikopteri
uporabljivani iskljucivo u misijama izvtda-
nja, pretrazivanja i spasavanja, uporabljuju-
ci pritom samo lako mitraljesko naoruzanje
za samoobranu, a tek se tijekom korejskog
rata (1950-1953) pocela ozbiljno razmatrati
ideja o uporabi helikoptera kao ofanztvnog
borbenog sredstva sposobnog za borbeno
djelovanle topovima i raketnim projektilima.
Potreba oruzanlh snaga SAD za borbentm.
helikopterom sposobnlm da zastlt! transpor-
tne helikoptere i izvrsi neutralizaciju prottv-
nickog' vatrenog djelovanja, a isto tako spo-
sobnlm da tzvrst dubok prodor u neprijatelj-
ski teritorij, obavi akciju ·spasavanja (npr.
oborenih pilota) i potom se uspiesno vran,
rezultirala je razvojem helikoptera UH-1
Huey i AH-I Cobra. lako u osnovi UH-I Hu-
ey predstavlja transpqrtni helikopter, tiJe-
kom vijetna.mskog sukoba dodatno je op-
remljen laksim i tezim naoruzanjem, i u toj
konfiguraciji izvrsavao je borbene zadatke
zrscne podrske trupama na tlu. Uvodenjem
u operativnu upotrebu helikoptera Bell
AH-I Cobra koji je od zaoetka projektiran
kao •Cistokrvni• borbeni helikopter (AH-I
kratica za attack helicopter), UH-1 Huey je
vra6en prvotnoj transportnoj namjeni. Po-
sjedujuci vecu brzinu, manevarsku sposob-
nost, uz adekvatno naoruzante (nevodene
rakete 70 mm, lanser granata 40 mm i M 60
mitraljezi 7,62 mm), AH-I je pruzto znacajan
borbeni doprinos, a dvoclana posada je za-
hvaljuJu6i -tandem-smlestaju- siedala (ruko-
vatelj neoruzanjem naprijed, pilot povtseno
odostraga] tmala veliku prostornu pregled-
nost, pa je lakse uocavala i pratila ciljeve.
Glavni nedostatak je nejaki motor Lycoming
'T-53 cije su odgovarajuce performanse do-
datno degradirane tesklm klimatskim uvje-
tima vijetnamskog ratista, ·sto [e bitno ogra-
nicavalo borbeni dolet i nosivost AH-1 Cob-
re.
Imaju6i u vidu buduce narastajuce potre-
be armiJe SAD, u lipnju 1963. godine zacet [e
program razvoja projekta ciji [e krajnji cilj
bio stvaranje najsuvremenijeg borbenog he-
likoptera. Zbog ueestallh problsma primje-
ne nalnovtifh tehnolosklh dostignuca i uobi-
cajenih financijskih teskoce, projekt je sporo
napredovao i tek Je tijekom 1972. godine
usao u zavrsnu fazu.
Zahtjevani profil primarno borbene mis!Je
bio Je da novl borbeni helikopter predstavlja
visokointegriranl sustav naoruzanja za pro-
tuoklopno djelovanje, sposoban da uctnkovi-
to djeluje bez obzira na tip terena i vremen-
ske uvjete, daniu i nocu, te da se pogonska
jedinica sastoji od dva turboosovinska m,
ra velike snage koje omogueuju veliki
beni dolet i nosivost.
Od pet ponudsnih projekata kao naj
spektivnlji su za konacno razmatranje I:
rani projekti YAH-63 kompanije Bell I Y
-64 kompanije Hughes. Nakon detaljnih
tova, kao odgovarajuct i uspjesni]i izab
prototip YAH-64 jer je tehnickim rjesenj
daleko nadmaslo YAH·63, a oblikovanj,
konstrukcije na visoku razlnu podigao 1
guenost servisiranja i odrzevania vital:
dijelova helikoptera cak i u oskudnim u
ma, pa [e i sluzbeno progtasen pobjedn
10. prosinca 1976. godine. Nakon toga
dio [e da!Jnjl razvo] novog borbenog he
tera AH-64, izbor i ugradnja najsuvreme
elektronske opreme, dorada pojedinih
menata konstrukcije i uklapanje sofisUi
nog protuoklopnog oruzja u jedinstveni
beni mehanlzam sposoban da efikasno
vrs: prtmami borbeni zadatak zaustav!J
prodora i unistavanje oklopno-mehant
nih neprijateljskih formacija. Godine 1
pocsla je serijska proizvodnja helikoJ
AH-64, sluzbsnog naziva APACHE sukl
tradlciji da se vome helikoptere imenuJe
ma sjevernoamerickim indijansk1m pl,
nima, a tijekom 1964. godine su tvrtku H
hes Helicopters kupile poznate tvr
McDonnell Douglas i preimenovale \I
McDonnell Douglas Helicopter Company.
KONSTATACIJA
Da bi iskazao nalvecu ucinkovltost na
nom polju, AH-'64 APACHE mors blti s~~
ban podnijeti znatna ostecenja nastala ~
vanjem prottvnicke protuzracne obrane. VJi
talni dijelovi konstrukcije i pogonskog
McDonnell Douglas AH-64A APACHE
Ukupoa duiina: 17,76 in
Ukupna tisioa: 3,84 m
Borbeni radijus: 482 km
Najreca brzina: 2!)6 km/h
Teiina: 4881 kg (prazan)
Teiina sa gorifom i oaoruianjem: 6665 kg
va izradeni su od posebnih materijala koji
bez ostecenja izdrze pogodak kalibra 12,7
mm, a puna funkcionalnost zadrzave se i
nakon oste6enja nastalog pogotkom kalibra
23 mm. Zahvaljujuci izuzetno snaino grade-
nom trupu AH-64 APACHE podnost bez oste-
cenja udarac o tlo brzinom od 3,0 m/sec, a
prt brzlni udara od 3,65 m/sec stajni trap se
lomi apsorbirajuci snagu udara a trup osta-
je neostecen, 0 kompaktnostl i izuzetnoj
cvrstoci AH-64 APACHA mozde najbolje go-
vori podatak da i prt padu i udarcu o tlo
brzinom od 12,s m/sec (47 kro/b) posada pre-
zivi bez fatafnih oz!Jeda, tako trup prt tome
trpi velika ostecenje, Zastiti dvoclane pose-
de od pogodaka visokoeksplozivnih zrna ka-
libra 23 mm posebno pridonoss sjedista izra-
dena od kevlara i prevucena slojem boron-
·karbida koji na sebe preuzima najvecl dio
k.ineticke energije prl udaru zma, a pancir-
no sta.klo koje dijeli prednje i straznje sJedis-
te znatno umanjuje opasnost da oba clana
posade budu onesposobljena istovremeno
uslijed razomog djelovanja nastalog pogot-
kom samo jednog projektila.
Prijenosni pogonski mehanizmi su, zahva-
ljujuci posebnim konstruktorskim rjesenji-
ma, sposobni da duze vrijeme normalno
funkcioniraju unatoc gubitku mazivog sred-
stva nastalom uslijed oste6enJa prt pogotku
kallbra 12,7 mm. Sa.mozabrtvljuju61 sprem-
nici za gorivo ukupne zapremnine 1422 litre
~e ispustaju gortvo niti nakon pogotka.ka-
hbra 12,7 mm au oba spremnika je ugraden
automatski sustav za gasenje koji sprecava
eksploziju I nastanak vecih osteoenja.
Glavru pogonski rotor promjera 14,63 m iz·
r~en je od profiliranih elemenata od neok-
s1dirajuceg celika i presvuoen grafitnim
kompozitnim slojevima i titanom na napad·
nun ruboVima krakova rot-0ra, sto mu omo·
gu6uje da normalno funkclonlra I nakon lz·
ravnog pogotka kalibra 23 mm. Iz navede-
kih podataka ocito je s koliko uspjeha je
onstruktorska grupa tvrtke Hughes Heli-
copters izvrsUa povjereni zactatak. Sposob-
,,
0 £
nost da preiivi boravak u izuzetno ,negosto-
ljubtvoJ• okolini predstavlja jednu od bolJih
•karakternih osobina• borbenog helikopte-
ra AH-64 APACHE.
POGONSKI MOTORI
Ova turboosovtnska motora General Elec-
tric TIOO-GE-701 sacinjavaju pogonsku je-
dinicu jurisnog borbenog helikoptera AH·
-64 APACHE i svojim tzuzetnim osobinama
omogucuJu postizanje visokih letnih perfor-
mansi u svim uvjetima leta bez obzira na op-
t!!recenost borbenim kompletom, klimatske
uvjete i nadmorsku visinu !eta.
Motor TIOO-GE-701 duzine 1168 mm,
najveceg promJera 635 mm i teiine 198 kg
razvija maksimalnu kontinUiranu snagu od
1510 KS (I 126 kW), snagu od 1698 KS (1266
kW) razvija uz ogranioenje trajanja optere-
AGM-114A HELLFIRE
eenla na 30 minuta, +, u slucaju kvara jednog
motora preostali moitor je sposoban da u tra-
janJu od 150 sekundi razvija snagu od 1723
KS (1285 kW) sto bt; pilotu hellkoptera AH-
-64 APACHE treoa\o omoguciti da izvrsi us-
pjesno prisilno sliietanje. Radi dodatnog
faktora sigurnosti Rucista pogonskih moto-
ra SU bocno Sirokoirazmaknuto Smjestena,
pa se time svodi na m,tnimum mogucnost is-
tovremenog ostecen}a, otkazivanja iii uniste-
nja oba pogonska :motora (istovjetno kon-
struktorsko rjeiienjd nalazimo na zrakoplo-
vu A-10 THUNDERBOLT II). Suvremena
konstrukciJa tur6oosovinskog motora .
Tioo-GE-10,1 omogu6uje jednosta.vno ser-
visiranje, malu potrpsnju i visoku efikasnost
cak i u nizim radni,m uvjetima, a u slucaju
potrebe servisiranj~ u otezanim uvjetima ti-
jekom eventualnog ratnog sukoba do punog
izrazaja dosla bi n,egova modularna kon-
strukcija. Naime, motor TIOO-GE-701 se
moie rastaviti u qetiri modularne cjeline
funkcionalno i me~arocki zamjenjive iden-
ticnim modularnim cjelinama drugih lstov-
rsnih motora, bez n;aknadnog podesavanja i
prilagodavanJa. S punim spremnicima gori·
va i cjelokupnim bbrbenim arsenalom AH-
-64' APACHE ne ijskoristava u potpunosti
nosivost koju ITju omogucuju motori
TIOO-GE-701, pa;mu u kriticnim trenuci-
ma stoji uvijek na raspolaganju, oesto vrlo
znacajna, rezerva ~nage .• AH-64 APACHE .
razvija najvecu brilinu od 296 km/h, brzina
krstarenja iznosi 290 km/h, brzina uspinja·
nJa 762 m/min, plafon leta 6400 m a najveci
borbeni dolet iznos,i 482 km.
NAORUZANJE
Prvotnt borbeni iadatak Jurisnog helikop-
tera AH-64 APAC~E je unistavanje protiv-
nickih oklopno-me aruztranih jedinica, ten-
kova, samohodnih topova, oklopnih tran-
sportera i dobro utyrdenih ciljeva, bunkera,
skladista municije, )'adarskih instalacija kao
i drugih takticko-sJrateskih znacajnih cilje-
va. i
Za protutenkovsko djelovanje AH -64
APACHE koristi 18.frski navodene projekti-
 le AGM-n4 A HELLFIRE (proizvodac; Roc-
kwell International.i Martin Marietta). najvi-
se 16 komada u borbenom kompletu, najve-
ceg dometa oko osam kilqmetara, pokretane
~~kr:m~:tcM~1~t i~it~ttn~:
ne 44,8 kg, duiine 1626 :fim i promjera 178
mm, nosi kumulatlvno oojevo punj~nje Fi-
restone konusnog oblika; mase 9,0 kg, a u
operanvnu upotrebu kao. glavno ofanzlvno
oruije helikoptera AH-~ uveden je sijecnja
1984. Visoka pouzddnost i,preciznost cine ga
najubojitijim protuoklopmm navodenim
projektilom danasnpoe.
Najvainiji dlo projektila , AGM-114A
predstavJja softsnclraru sklop Iaserskog tra-
gaca na vrhu projeknla k~JI uoeava laserom
Shem« Iopa M230 ·
oznaceni cilj i podatke upucuje mikroproce-
sorskol logickc] jedinici ~ja zatim pornica-
njem kanardnih upravlja kih povrstna us-
mjerava Hellfire nepog sivo prema cilju.
AH-64 APACHE moze,l, erskt oznacavan
Jedan iii vise ciljeva vlastitim laserskim mar-
kerom smjestenim u pokr,tnoj kupoli TADS
sistema sposobnog za UOCfivanje, praoenje !
oznactvanje cilja u svirn vremensktm uvjeti·
ma, danju i nocu. MedutHn, u praksi se la-
sersko oznacivan]e ciljev~ najcesce vrsi la·
2s~1w%1fa,&1mm%W-Mmmm~~-m~:m~=:m~@wmi:'ff~!~~:wmmil!R!IDf~rm::.¥:m~imfu~~~1~~~mt~tm~~~n.Mir
, serskim markerom drugih helikoptera, npr.
OH-58D Scout,' koji se nastoji neopaieno
primaknuti cilju koristect se vegetacljom ij
morfologtjom terena kao prlrodnom •ka/
muflazom- ili se markiranje vrsi od strane
specijalnih jedinica na tlu u blizmi cilja.
AH-64 Apache je SJ;>osoban istodobno na-
pasu Hellfire proiektlltme vise neovlsnth ct-
. !jeva ispalj ujuci proJektile u razmaku od par
sekundi. Pn tome je vazno da je svaki cilj
marklran posebno kodiranim lasersktrn zra-
kom koji nepogrssrvo vodi svaki Hellfire
prema njegovom cilju. Opto-elektronski
TADS sofisticirani sistem za upravljarue vat-
renim djelovanjem borbenog arsenala.heli-
koptera AH -64 omogucuje mu da eftkasno
tzvrsava svoj prtmarnl borbeni zadatak i u
, akciji svakl AH -64 je bio naoruzan s os .
-~
..
otezanlm uvjetima, a PNVS· termovizijski
sustav omogucuje pilotu da u potpunosti is- AH-64 Apache navodi se podatak da je bor-;
koristl vellke manevarske sposobnosti AH- bena formacija AH-64 u snazi jednog bata-
-64 i u toku noenih borbenih akcija.
JednocijeVni top M-230El .(Hughes-
- McDonnell Douglas) kalibra 30 mm prsd- irackih tenkova i cetrdesetak oklopnlh ~
stavlja sekundamo naoruzan]e helikoptera
AH-64 Apache, a.namjena mu je neutrahzl-
ranle protivnicke vatre iz lakseg i tezeg pje- prectznost od 95%-, jer je od ispaljenih I
sackog naoruzanja kao i unistavanje slabo
oklopljenih vozila. U slucafu nuzde i za bot·
bu protiv neprijateljskih helikoptera. Top
M-230El je smjesten u prednjem donjem · ,
jelu AH-'34 na hidraulickt pokretanom
stolju prormenuvog' azimuta i elevactje, a
mjeravanje vaire se vrsi putem TADS sis
ma. Brzma opaljenja lznosi 600-650 proJ
tila u minuti uz pocetnu brzinu od 810
/sec, a spremnik za streljivo za 1200 ko
visokoeksplozivnih-zapaljivih proje
t-,1799 i M789 smiesten je u donjem cen
nom dijelu AH-64.
Za neutraliziranje neprijateljskog v:
nog djelovanja na strem podruqu i u
vanje neutvrdenih ciljeva i vozlla, AH-
Apache koristi nenavodene raketne proi
tile zrak-zemlJa s raskloptvtm stabilt
skim krilclma. Projektili kalibra 70 mm i:
ljuju se iz sacastth lansera LAU-3AM-as1
HYDRA 70 ciji je kapacitet 19 projektila, to,
mogu biti naoruzani fragmentirajucimi
mulatlvntm, zapaljivim ill osvjetljavaju~ : · .
bojevim g)avama a ispaljuju se pojedin ,
ili u salvama, AH -64 mose na cetiri ·
vjesoe tocke ponijeti ukupno cetiri lansen1'
sa 76 nenavodenlh raketnih proiektlla,
Za samoobranu , borbenog helikoptera
AH-64 Apache predvidena je upotreba ra,:
keta zrak=zrak Sidewinder AIM-9L ~.
ger s pesivmm . toplinskim samonavod•
njem, a u' borbenom arsenalu mornaricliili
verzije AH-64 Sea Apache, ciji je razvo] 11
u tiJeku; predvtdenl su protubrodski p
till Penguin Mk21 AGM-84 Harpoon.
Dodatnu zastitu AH-64 Apache posjed~-
zahvaliujuc! ASE sustavu koji se sastoJt i4:.
pastvnog detektora radarskog snopa, s
va za elektronsko ometanJe radara,
/ALQ 144 uredaja za ometanje pulsirajucl
IC-snopom IC-vodenih .raketa i Ml30-iam
ra toplinsklh mamaca i folijastih listlca
ometanje radarskl navodenih raketa,
Pravo vatreno krstenJe AH-64 Apache
doiivio u Za!Jevskom ratu kada Je fonnactj
od osam AH -;64 Apache zapocela ofanzi'
17. sijecnja 1991. i prodrla neopazeno 80
u iracki teritorij pri tom unistiviii iracke
darske sustave za rano uzbunjivanje. U
AGM-ll4A Hellfire proJektila, 19 nena~
denih raketa 70 mm i 1100 komada streiji~
za top M-230El. Time je otvoren 32 km sin),'
ki koridor protuzracno] obrani Iraka kroz
kojl su koalicijski zrakoplovi neopazeno pro-
lazili prema svojim ctllevtma. Tijekom rat-
nog sukoba amencka armtja je upotrijeb~
15 bataljuna borbenih helikoptera AH-df
Apache, ukupno 288 komada, Krajnji rezu~
tat njihovog borbenog engazmana tznosio
Vise od 500 unlstenth tenkova, 120 oklop:
transportera, ,30 protuzracnfh baterija, I
artilje~jskih oruda, 326 vointh, vozila, 10 ~.,
darskih postaja, 50 bunkera te po 10 aviona.~~
hellkoptera, a kao kurloznet i zastrasuJutr;i
dokaz ogromne vatrene moci helikoptera,
ljuna (18 helikoptera) tijekom sukoba kojl je
trajao svega tri sata .unistila vise od stoUn~.
sportera, · Najvise ih je untsteno laserski ~
vodenim Hellflre-prolektiitma uz tzuzetn1
projektila cak 102 pogodilo svoj cilj.
iELJKO II.
BBVATIKI 1lOJNIK
 O.ZNAKE _ V
'JEDNVIH DUZNOSTI
DOC I CASNIKA
N E VOJSKE

ZAPOVJEDNIK DESETINE ZAPOVJEDNIK VODA ZAPOVJEDNIK SATNIJE ZAPOVJEDNIK BATALJUNA

ZAPOVJEDNIK BRIGADE ZAPOVJEDNIK KORPUSA

HECKLER & KOCH G3
------
. ·~~-_.._. __ .-- . -----··--·--··--··-·-----·-----~··-··-·-··--

G3 A3
I·
Puslca CETME Model 56

.L : ... -·---·-----------·"
V
-·· ,, " __,._ ---

AIJ't··.D·MAIS.KA·. PU SKA
Kallbar: 7,62 mm
Duljina: 1025 mm
Duljina cljevi: 450 mm
Tezina: 5.025 kg
Magazln: 20 metaka
Brzlna vatre:
500-600 metaka/mln
Brzina zrna: 780-800
m/sec.
HE'C:lt'LER ·(·iu·n:a .· ;KO;C:11. ·:.G,.3
ada se govort o osobnom vojnlckom naoruzanju izradene su mnoge varijante kao npr. G3A4 sa skloptvim

K nemoguce je zaobici njemacke prolzvodaee kundakom, namijenjena padob.ranskim [edinicama, Kon-

oruija koji su oduvijek davali snazan pecat struirana je i varijanta u kalibru 5,56 mm i to uz male iz-
ovom dijelu vojne industrije. Medu npma je sva- mjene osnovnog modela, a pod nazivom HK 33. Ova puska
kako najuglednija tvrtka Heckler und Koch koja koristi magazine od 20 i 40 metaka, i javlja se u vise varijan-
je proizvodac cijelog niza oruzia u kojem je u svijetu natzas- ti ukljucujuci i snajpersku. Tvrtka Heckler und Koch je svo-.
HK SG-1 tupljenija automatska [urisna puska HK G3 7,62 mm, cija Je je snajperske puske izradivala na osnovi standardnih vol-
povijest vrlo zanimljiva, Krajem drugog svjetskog rats sku- nickth modela lz vlastttog izbora.G3 Tlpicne primjerke puske
A3ZF i G3 SG-1 prolz-
1. razbijac vatre ptna strucnjaka njemacke · vela je za potrebe zapad-
2. prednJI nisan
tvrtke Mauser je konstrui- ! ••••••·1 nonjemaeke policije i anti-
·~ ' •
·.' 'l• .,......,;._,

rala [unsnu pusku -Stur- terortstlckfh jedintca. Ov,e

3. dvonczac mgewehr 45« na osnovi ta-
4. metak 7,62 mm. snajperske puske su korts-
da novog prinoipa zabrav-
5.
6.
udarna lgla
zabravljivl clllndar 8.
ljivog cilindra zatvaraca
kako bi se postigao manji
tene u nekoliko poznatih
anttterortstickih akcija, od
one u Miinchenu do oslo-
I
7. zatvarac trzaj oruzta. Nakon rata se badanja putnlka-taoca na
8. nlsan Zeiss 1.5 x 6 jezgra skupine prebacila -uzlensttma u Mogadishu i
9. selektor vatre u Spanjolsku gdje je u Entebbeu .. Ovu pusku je
10. oslonac obraza sklopu tamosnieg' institu- . tada koristila specijalna
ta CETME osnovala kon- ntemacka annteronsncka
strukcijski ured, i nastavt- jedinica GSG-9,a danas se
10. la svoj rad. Sustav primije- nalazi u naoruzanju mno-
njen na pusci StG 45 je gih policija u svijetu. Po-
unaprijeden i rezultat ra- sebna je pozornost ipak
da je bilo oruije pod nazi- posvecena konstrukcili
vom CETME model 58 ko- Spanjolski yojnik s puskom CETME Model 58 puske PSG-1 u poluauto-
je je u verziji B usvojila i · matsko] izvedbi sa speer-
spaniolska vojska. Godine
1956. Zapadna je Njemacka otkupila 400 komada ovth pusa- [alno obradenom cijevi, te magaztntma s s i 20 metaka, Mo-
ka, te je nakon njihova ispitivanja donesena odluka da se guce [e i rucno ubactvati u cnev po jedan metak. PSG-t ko-
ovaj model uz neke preinake iskoristi za konstrukciju oruz- risti teleskopski nisan 6 x 42 s osvijetljenom koncanicom s
la nlemacke proizvodnje. Na taj nacin je stvorena automat- podjelom od 100 do 600 metara. Tvrdi se da [e na ovim dalji-
ska [unsna puska Heckler urid Koch HK G3 7,62mm. Gd]e nama ova puska vrlo precizna,
god [e to bilo moguce u njeno] su proizvodnli kortsteni plas- Uz automatske puske tvrtka Heckler und Koch protzvo-
ticnt materijalt i presani celici kako bi bila sto jeftinija. Nje- di najrazlicitije tipove puskomitraljeza i automata, pa c0;k I
ztna prtstupacnost i pouzdanost mehanizma ucinlli su je u kalibru 7,62 x 39 koji je koristio Varsavski pakt, a koji je
HK 33 5,56 mm vrlo popularnom, pa ovu pusku u naoruzanlu Ima gotovo zbog velikog broia kalasnilkova u svijetu vrlo rasiren. U us-
so zemalja, od bivse Rodezije do Irana (gdje [e omiljeno poredbi s puskom FN FAL puska G3 bila bi <lobar lzbor za
oruzje revolucionarne garde). Ova puska proizvodi se po n- pusku Hrvatske vojske kada se ona odluct na prelazak na
ce~ci u desetak zemaha ukljucujuci i Vellku Britaniju gdje . zapadni sustav naoruzanla,
se izraduje samo za tzvoz, te Tursku koja je ovom puskom DARIO BARBAUC
naoruzala svoju vojsku. Na temelju osnovnog modela G3

BRVATIKI VOJNIK
mtmt~~~JJ
(

sporogoreci
stapin R«'fll. •_ lznt/11 jetlllOSlar.og
t
lrlkilJ*, ,,-Jja&: J

- alii 11on, 57"

- ml fosfor 11,
- -,,,ezij (pnb) z,
' - bldi urboaat 1,
uspora~ki elemenat
- l,Jd 1, •
. - sllklo {pr,b) zz, ~. ' ;
(s/! 111 cjev~ica sa c/b)

- ljtpi/o 6" . .
SJ. 7. Up11lj11c od sporogoreceg st11pia11 i
va sredstva sluze kao

0
zarnjena za formaol]-
ska kojih cesto posebno
u ratu, nema dovoljno.
Branitelji Hrvatske u
prvim danlma rata ntsu imali do-
voljno kvalitetnog oruzja, minsko-
-eksplozivnih i drugth sredstava
nuznth za usplesno vodenje borbe,
SI. I. Trotilski metllk od 100 g u
brtonskoj oblozi
J. - b•keJitn/ Dlll'Oj ZII Ul'rlanje up•lj11ca
detonatorske bplsle br. 8 (tzr: sporogoreci
boraca mzom duhovitih 1 o
nih riesenja - improvizacija upaljac)
i SI. 11. Mehanilki potezni upaljac
polju naoruzanja i vojne opre: 1
Iako Hrvatska vojska danas 1
polaze znacajntm arsenalom zapaljiv
novrsnog oruzja, znaca] imp
zacija nije umanjen vec ce one ~/gl""' l I >
SJ. 11. Dil'eTZllntski potezni up11/jal
SJ. 3. Trotilskl met•k od 200 g u SI. 8. Sporogoreci upa/jac (st11pia SIi
p•plra•tom omot11lu zap11/jfrom gl11ricom izr11dea je Iz toporskog
udara)
2·
pa su u toj fazt improvizirana
"
sredstva cesto bila i _jedina s koji-
ma su raspolagali. Zelja za obra-
nom s jedne i nedostatak formacij-
skih sredstava s druge strane, re-
zultirao je u redovima hrvatskih

SI. 9. Naliai paljeaj• sporogo,rmg stapin•

co
0
SI. 6. N11cia stez11af• It•pia• i detou'°'*
bpisle minerskim Iii kombiainalm
··.:·:··100 klijeltlm11 za§t1tna kapa
j [PEi 6501
jek naci svoje mjesto kao nadopu-
na ostalim sredstvima. kapisla
Vojske mnogih zemalja, znatno otvor1 za zrak
bogatijih od nase, pravilno su ocl· navoj za
uvtranje- zatvoren1 vosKom SI. )3. Kemijski poteznl upaljal (frikcijskl)
3 jenile znaea] ovih sredstava, pa su u tjelo 111 ljeplj. trek ) I. - tijelo up11ljac11
za potrebe svojih oruzanih snap bombe 2. - ilea
izdale odgovarajuca uputstva l sporogorec1
prtrucntks. ~tap1n 111 J. - inicijaln11 smjesa
:netalna 4. - slk« z11 poteunje
Improvtztrati se moze gotavo cjevl!ica nap-
TM 500.··- sve. ruene bombs, hladno i vatr'e' unjena nab1t1m
SI. 2. Presjek trotilskog metb od JOO gs no oruije, protupjesadijske 1 pro; c rn tm barutom tskih upaljaca. Bitno je da izmedu
p/11sticnom oblogom
I. - eksplozil'ao punjeaje
@- tutenkovske mine, zapaljiva sred•
stva, fortifikacijska sredstva za za- l'1C bra
11111
inicijalne i detonatorske kapsle
postavimo 5-6 cm sporogore6eg
2. - tetri/skl pojacalk precavanje, oprema za prezivl~ stapina. Vjezbovni-manevarski
3. - pl11stlcna oblog11 vanje u prtrodt, transportna sred· upaljact rucnih bombi, takoder se
4. - poklop11c s n•rojem I /eiiltem z11 DK stva i dr. vrlo jednostavno mogu preurediti
br. 8 Bojeva improvizirana sredstva
5. - dao metk11 l u bojeve tako da se umjesto ctevct-
SI. 4. Trotilski met11k od 500 g s pl11sticaom (bombe, mine i sl.) moraju biti Ato l ce punjene crnim barutom postavi
6. - ozn11k• oblogom
jednostavmja za Izradu i uporabu, SI. 10. Udami upaljal a p detonatorska kapsla br. 8.
 spor. upaljac ----- sporogoreci §tapin sude i eksploziva treba nabiti raz-
Bucne bombe sa tijelom od ne metalne komadi6e, sjeckanu zi-
/' treba ucvrs+- .............._ _ sa glavicom za paljenje talnih · cijevi su nesto slozentJe
iti u ekspl. 1 (skinut sn topovskog cu, cavle, kuglice od kugllcnih le-
I I Izradu, ali su zato efikasnije na zajeva, sacmu i sl. Ako je eksploziv
I·~1I
·" 'lletku da ne udara) lju.
I I l sna dne l)ri praskast, komadici se mogu pomi-
I I Oslm standardnih metaka jesati sa eksplozivom.
br-can ju (lje-
l).~
200g 100 g TNT, za njihovo se punj,
r,ilom, klino- nje-Iaboraciju mogu konsuu
vima, ljeplj- Konzerva se takoder izvana mo-
ivom trakom i sve vrste praskastth ili plasti, ze omotati nareckanom zicom.
sl. eksploziva. · Tijela rucnih bombi mogu se iz-
Cijevi mogu biti od cehka iii o radivati i lijevanjem iz betona ili
SI. 14. lmproy/zin,oe rucne bombe bez tijela - kosuljice
va, a radi ravnomjernijeg razlij metals, Postupak lijevanja betona
SI. 20. Rucne bombe od konzerri »Coca ili olova ne predstavlja veci pro-
Cole« izradene.u S/ayoaiji blem, a kalupi se mogu izradivati
od drveta, gline i sl.
u beton treba dodati razne me-
zaljepljen·i· nareckani talne i staklene komadlce, a olovu
.,.....--vijci,sa- ,...cavli se moze dodati antimon radi pove-
cma, s ta- canla tvrdoce. Izradu tijela bombi
gklo,
lice ku-
i sl
• ·
~~rec kana /~
zica
~ ~· o'oi~
P P;
omotana · • • -
rnetalna 111
plastil!na
kutija ea
poklopcem
kuglice,
olovna ••·
l!ma , komadi
!elJeza 1
od lijevanog zeljeza treba organt-
zirati u specijaliziranim radionica-
ma-Ijevaonicama.
oko metka al.
Improvizirane rucne bombe mo-
zemo izrad.ivati i koristenjem tijela
SJ. 15. lmproYizirane rucoe bombe poYec11oe efikasoostl vjezbovnih bombi (M52 i sl. mode-
SJ. 21. Tijel• rucnib bombi od koazerri li). Ako na tijelu postoje otvori
SJ. 18. lmprorizlntna rucna bomb. otl omotanib licom (obicno su dva), iste treba zatvoriti
otvor za upalja~ metalne ill plasticne ltutije (ku,litt
U slucaju kad se raspolaza po- I. - koazen• SJ. 23. Tehailko rfeknje jedaostame zavarivanjem ili narezivanjem na-
trebnim sastojcima, mogu se izra- postaY/jeae oko ekspJoziYa) 2. - lie• improYizin,ae rulae bombe voja i uvrtanjem odgovarajucih vi-
divatt i kemijski potezni upaljact. I. - zastitna bpa [aka,
lzvlacenjem potezne zice, uslijed 2. - sporogonci Itapin
frikcije-trenja, pali se zapaljiva 3. - dneal hp Koje tehnieko rjesenje (vrsta ek-
smjesa, plamen pali sporogorsei 4. - bermetizin,n spoj lep• I Itapln• splozrva, upaliaca i tijela) cemo
,/,· stapm, a on, nakon odredenog 5. - poklop11ctijela izabrati za tzradu tmprovtztranih
vremena, prenosi iskru na detona- 6. - tijelo od cijeYi . rucnih bombi, ovisi o raspolozi-
torsku kapslu br. 8. 7. - ioicijaJnopunjenje DK br. 8 vom vremenu, kadrovskim i mate-
Vee ranije smo napomenuli da 8. - zapaljiY• gJay/ca s/I rijalnim uvjetima i namjeni born-
improvizirane rucne bombe mogu 9. - detonatorsb kaplsJ• br. 8 bi.
biti sa, ili bez tijela- kosuluos. 10. - elcsploziY
/ 11. - dno tijel• Tezina kompletne rucne bombe
epoj na navoj Bucne born be bez tijela lzraduju trebala bi se kretati u grantcama
111 zavaren se postavljanjem i ucvrscivanjem
jednog od ranije optsaruh upaljaca od 350 do 500 g.
SI. 16. Tijela rucnih bombi izntdena od
metalnih c/jeYi u eksplozivni metak TNT (100, 200
ili 500 g).
-
Za tijela rucnih bombi mogu se
Na kraju, ne smijemo zaboravttt
da dobro izradene i pravilno upot-
Djelovanje ovth bombi zasntva koristiti i razne vrste limenki, ili rebljene improvizirane rucne
se na djelovanju udarnog vala sto sltcnih metalnih i plasticnih posu- bombe mogu biti efikasnije od for-
znac! da nema ubojitih komadi- da. macijskih.
ca-srapnela (oslm eventualno di- Da bi se dobio zadovoljavaluct
epoj izradjen · broj srapnela, lzmedu stijenki po- IVAN PAVICH:
povijanjem krajeva jelova upaljaca). Ova cinjenica
cijev1. :- umanjuje efikasnost, all ipak I
ovakve bombe su primjenjive za
uporabu u zatvorenim prostortma eksploziv u ~etalnoj
i u napadnim djelovanjima. kutij1 oblozen kuglicama
Ako eksplozivni metak nije u
originalnoj kartonskoj iii plastic-
SJ. 22. lmproYizinne rucae bombe s tijeJoa, ,potezni
\·
m·
od betooa upalja~
noj ambalazj, dobro ga je ornotati
ljepljivom vrpcom da se ne mrvi ili SJ. 19. lmproyiziraoa rucoa bomb• otl
Iomi kod nosenja i bacanja. osigura~ ~-
konzerre (kuglitt pomljelaae sa pral..,_ tanja komadtca+srapnele pozel- ·
Efikasnost ranije opisanih rue- elcspJozfrom) jno je da se uzduzno i poprecno
nih bombi, moza se znatno pove- 1. - sporogonci Itapia
cati ljepljenjem vijaka, cavlica, narezu.
2. - drreoi ill pluteal hp Spojevi cijevi sa gomjim i do-
metalnog novca, kuglica i sl. pred- 3. - poldopac
njim poklopcem izraduju se povt-
meta na povrsinu eksplozivnog 4. - konzerra
metka, Osim toga, oko metka se 5. - meta/oe kugJitt ' janjem - kovanjem, varenjem ili
SI. 17. TijeJo sa spojeYimaizradenim uz pomoc navoja. Dobro je da gor-
poYijanjem - hladoim konmjem mogu privezati narezani cavlt ili
omotati nareckana ztca, ·
6. - praikasti iii plasticnl elcsplozif
7. - detoaatorska bpisJa br. 8 nji poklopac bude na navoj radi SI. 24. lmprorizirana rvln• bomb• tzv. »&tka z• kosu« (Hairbrush). Qyakal' tip bombe
8. - dao koazerre lalcleg punjenja eksplozivom. · koristili su Eoglezi u I. njetskom rstu. Dneaa rulka poYecara domet.
 LAKA TRENUTNO-FUGASNA. MINA
·
KAPSULA KL34
12o·~·rhm
UPALJAC
PENTRITSKI M84/120 (ZUP)
PRENOSNIK

ADAPTOR, ALUMINO
PENTRIT FLEGMATIZIRANI S (ZBOC NEOOCOVAA,...ua:c
4% PARAFINA, PRESANI UPALJACA)
MASA = 1 7,85 g ~49,5x27,5 Dobre iii lose strane VBR-a
isecijevni bacac rafal raketa. Nijemce je

V
TNT PRESANI CIJEV ¢127x15x302 raketa (dalje obuzela panika i sovjetske
(\J VBR) Je artiljerij- trupe su u protunapadu za-
0) C. 1 215 ( C. 1214)
MASA = 2 x 55 g sko oruzje koje uzele stanicu i grad Orsu.
0) sluzi za nanose- Kasnije, tiJekom rata, protz-
,-- nje koncentrira- vedeno je vise vrsta VBR-
co nog i u nacelu kratkotraj- !ova, a vojnici su ih od milja
C nog snaznog vatrenog uda- zvali kacusama.
ra po manje ill vise rastrka- Djelovanje VBR-a s kla-
"'O DETAL,.l B rum ciljevima. SastoJI se od stcnirn bojevim glavama
0 TNT, LJEVENI
lansera u obliku tracntca ill moze tsttna bit! veoma rez-
0) cijevi spregnutih u sacaste orno, alt se njegov uspjeh
blokove, samih projektila s prlje svega octtuje u snaz-
co MASA = 2250 g raketnim pogonom 1 boje- nom utjecaju na prottvnl-
C vim glavama raznth vrsta, kov borbent moral. Niz ja-
•••co te transportnog sredstva kih detonacija u kratkom
a:: koje oruzju omogucuje po- vremenu na veco] povrsini
kretlJlvost. je veoma -dojmljivo-. Vol-
Ako se tzuzmu davni pre- nik Ima dojam da ne moze
cl, npr, kineske srednjovje- izbjeci takvoj vatrt. Ali VBR
kovne borbene sprave, prvo je neprecizno oruzje, a kako
takvo oruzte bila je poznata raketa Ima uz to i relattvno
kacusa, sovjetskl VBR lz malu brzinu to je i njezina
vremena drugog svjetskog probojnost mala, Stvarni
efekat VBR-a [e daleko sla- organiztratu njegovu prolz- Nakon rata SSSR nastav-
rata, Njezina protzvodnja lja s razvojem ove vrste
poeela je neposredno prije biji od djelovanja topovskih vodnju. Danas gotovo sve
zrna, Rad! toga Je SSSR du- zemlje s tmalo razvijenom oruzja i pedesetih godina
rata, a uz prvu borbenu proizvodi samohodni VBR
upotrebu vezana je i sljede- go vremena bio osamljen u vojnom industrijom proiz-
BARUTNO PUNJENJE NGB-161 vode VBR-ove, a dodatni ttpa BM-14-16.Lanser se na-
ZADNJI 010 MINE ca. anegdota. Kacuse su ra- upotrebi ove vrste oruzia. poticaj njihovu razvoju lazt na teretnom vozilu ZIL-
MASA = 37,5 g dii! u tvornicl Kompresor, a Medutim, gotovo priml-
tlvna Jednostavnost ovog predstavljalo je uvodenje • 151 iii ZIL-157 i ima 16 Ian-
C.0361 (C.0362) na putu za Moskvu Nijemcl
su zauzeli obliznji prometni oruzja, njegova mala clJena, kazetne, fragrnentlrajuce sirnih cijevi u dva reda za
centar Orsu. S prva cettrt- laka izvedba i jednostavno municije, koja je novim rakete kalibra 140,3 mm.
IIS61.36x48, 18 dovrsena lanslrna vozila rukovanje, postupno su po- vrstama dalekometnih Rakete su ziroskopski stabl-
BARUTNO PUNJENJE NGB-261 tvornlckt radnlci su stigli ticali veliki broj zemalja da VBR-ova dala jednu, bitno lizlrane, sto znaci da nema-
pred stanicu Orsa 1 ispallli ga prihvate u naoruzanje i drugaciju dimenzlju. j u krila vec se stabilnost u
NOSAC STABILIZATORA letu postize rottranjem ra-
MASA = 76,6 x 5 = 378 g kete ne samo oko uzduzne
ost, vec i oko putanje u vell-
c.0545 (c.os-io) kim amplitudama. Takve
rakete ne mogu se ispaljiva-
CRNI BARUT T, PRESANI (2!40x171 ti plotunski vec samo rafal-
no ill pojedinacno jer bi se
MASA = 1 g
KRILCA STABIUZATORA
tnace mogle sudarati u letu.
Najveet domet BM-14-16blo
Je 9,81 km.
DETALJ A C.0146 (C.0145)
BM-2l uveden je u naoru-
(6x) 2x87x67 zanje vojske SSSR-a pocet-
kom sezdesetih godina. Ima
Janser s 40 cijevi za rakete
od 122 mm, a domet mu Je
20 km. BM-24-12ima krupne
KAPSULA LOVAGKA rakete kalibra 240 mm i na
~- daljinu od 10,2 km ispaljuje
12 raketa tz resetkastog iii
cijevnog Iansera, Postavlja
se na nekoliko tipova teret-
nih vozila.

:::---~~------~-------------------------------------'·
•fillimaim1k1~1@t@mk,moo.mr~wmmmt1tt~\!1!IilllEJli@l\m~iioooo.lliw~t@mrni®illillmm1Mb~oow~mmrnmwA137
 Za naoruzanje zracnode-
santnlh [edlnlca vojske
SSSR-a i seveznickrn drza-
va razvtten je laki vucnt
VBR tipa BM-14. Povoljan je
za razne vrste zracnog tran-
sporta 1 u odnosu na svoju
tezlnu pruza zracnodesan-
tntm jedinicama optimalnu
vatrenu podrsku, Tezak je
925 kg, ima 16 cijevi za rake-
te kalibra. 140 mm, a efika.s-
na daljina ga.da.nja. mu je 10
km.
I Cesko-Slovacka je pocet-
korn pedesetih godina. pro-
izvela vla.stiti, dosta. kvalt-
tetni,'VBR ttpa M 51. Ima. 32
cljevl za rakete kalibra 130
mm, a. najveci domet mu Je
8,2 km. U naoruzanje su ga
uvele mnoge zemlje pa cak
i Austrtja koja. je bila potak-
nuta ravnotezom u nabavct
naoruzanja iz raznih tzvora,
Postavili su ga. na vise tipo-
va. vozila.. . ra 110 mm na maksimalnu
Na Zapadu je tljekom pe-
desetlh i sezdesetih godina.
proizvedeno nekoliko tlpo-
va VBR-a., all u skromnim
razmjertma. i ugla.vnom
vucnog ttpa, SAD su ima.le
VBR tipa M 91 s 45 cljevl za
rakete promjera 115 mm I
dometa. 10,9 km. Bojeve gla-
ve uopce nisu bile razorne
vec iskljucivo kemijske, bio-
loske, dtrnne i vjezbovne.
Fra.ncuzi su razvtli VBR s 24
c!Jevl za rakete kallbra 150
ill 135 mm, na.Jve6eg dometa.
izmedu 7 i 8 km. Sedamde-
setih godina razvtli su i
VBR tipa RAP-14 kojl Ima
domet 16 km as 21 tracntce
tspaljuje rakete kalibra 138
mm.
Sezdesetih godina zapo-
ceo je razvoj kazetne odnos-
no fragmenttrajucs munict-
je koja je najpr!Je prtrnije-
njena na zrakoplovne born-
be. Ideja se sasto]i u tome
da bomba u svom tijelu Ima
veer bro] (nekoliko stotina.)
mallh bomblca koje se ras-
prse gusto pokrivajuct rela-
tivno veliko podrucje. Born-
bice mogu biti namijenjene
I,
MLKS
unista.Vanju !Judi. U tom
slucaju prtlikom eksplozije
rasprskava se veliki broj
ubojttih cesttca (sltcno rue-
no] bomb!), ill namijenjene
unista.vanju oklopnlh vozila
kada imaju mala kumula-
tlvna punjenja. sposobna za
probijanje gornje slabije za-
sticene stra.ne tenka iii kak-
vog drugog oklopnog vozt-
la. Najcesce su bombice u
kombina.c!JI s oba. ova. svo]-
stva.
Vrlo rano se uvidjelo da
je takva municija kao stvo-
rena za VBR-ove [er Im
omogucuJe da bombicama
gusto prekriju povrstnu od
cak nekoliko kvadratnih ki-
lornetara porustavajuci ne-
dostatak preciznost1. Ubrzo
se Javlja i ideja. o dalf inskom
mintranju [er umjesto bom-
btca mogu to biti protuten-
.i..:O""lr<i mine koje, ubacens
u neprijateljsku pozadlnu
ill ispred nestupatucih ne-
prlja.teljskih tenkova, mogu
[ako usporiti napredova.nje
i onemoguoin manevar u
presudnom trenutku.
Na temelju ovlh posta.vki
u vise zema.lja je tijekom se-
da.mdesetlh godina zapooeo
razvoj bitno drugacijih
VBR-ova. Ovoga puta. Nje-
macka je bila prva koja Je
odjelotvorlla. ta.kvu bojevu
do 3,0 ha. Druga vrsta. ima
nekoliko deseta.ka mlna ti-
pa AT-2, istlh onih koje
upotrebljava. i Lars 2.
Njemacka, Velika Britanl-
Ja I Ita.lija. zajednicki razvtja-
ju jos kvalitetniji VBR pod
nazivom Mars RS-80, a
SSSR, ovog puta na repu
dogada.nja, razvio je srodan
sustav tipa BM-27. BM-27
-Ima 16 cljevi za rakete ka-
iibra 240 mm s kazetnim,
kemljskim i razornim gla-
varna dometa oko 40 km.
Srodne susta.ve su razvtli iii
lh razv!Jaju Francuska, Iz-
rael, Juznoafrlcka. Republi-
ka, Ita.lija, Brazil, Kina 1
drugi.
r
1 ko, pogode neko oklopno
glavu za svoj VBR tlpa. Lars Irak kojemu su prije zaliev-
I . Lars 1 Ima 36 Ianslrnth Cl- skog rata Izruceru gotovo vozilo, probijaju ga kumula-
tivnim mlazom s gornje
jevl svrstanth u dva. bloka i svi dovrseru primjerci. Po-
Iz njlh izba.cuje ra.kete kalib- siljka raketa poslana uoct strane. Mogu probitt homo-
geni celicni oklop debljine
rata vracena je iz Turske.
udaljenost od 14,7 km. Osim Probna gadanjd su takoder 100 mm. Sekundamo je dje-
lovanje usmjereno protiv
razorno-fuga.sne bojeve gla- vrsena u Iraku. Orkan se
ve s 5 000 ubojitih kugllca, ubraja u najsuvtemenija nezasticenog ljudstva, [er
Ima I kazetnu bojevu glavu oruzla ove vrste i Ima sloze- dijelovi kosuliice eksplodi-
s 8 kumulatlvnlh protuten- ni sustav za upravljanje vat- rane bombice mogu ozlije-
kovsklh mina AT-1. Plotun rom koji je uvezen lz Nje- diti covteka na udaljenosti
Jedne baterije od osam Ian- macke. Lanser koji se po- od petnaesta.k metara,
sera za minutu Ispalt 2304 stavlja na tesko terensko Pretposta.vlja se da su Ira-
mine 1 mlnira povrsmu 300 vozilo Ima 12 cijevi rakete cant pomogli svoje prijate-
x 2 300 m. UsavrsavanJem kallbra 262 mm. Ra.keta. lma. lje u Jugoslavenskoj vojsci
Lars-a 1 stvoren Je Lars 2 za domet od 50 km, vise nego vratlvsl im sve ill samo ne-
koji je razvijsna i nova rake- bilo koji drugi sustav ove ke Iansere tlpa Orkan, all
ta. s poboljsanom propulzt- :i }"!i vrste. Upotrebljava nekoli- njihov broj nije poznat. U
svakom slucaju neme. 1h
Jom cime je povecan domet ko vrsta bojevih glava uk-
na 20 km. Ujedno je stvore- Ra.zvoj najnovijeg i na.j- ljucujucl 1 glavu s ka.zetnom mnogo. Prema nekim poda-
Jugoslavija vec dugo pro- cirna Jugoslavenska vojska.
na i nova protutenkovska izvodi VBR-ove kao i muni- kva.litetnijeg · jugoslaven- municijom. Kazetna bojeva
rntna ttpa AT-2 koja se ciju za njlh. Najsta.riji je M skog VBR-a tipa Orkan za- glava Ima 288 komada ku- oskudijeva u raketama za
smatra na.jboljom u svojo] 63 Plamen koji je nasta.o po- poceo Je u Vojnotehnickom mulativno-rasprskavajucth ova.j tip VBR-a, pa. 1h cuva.
kao svojevrsnu stratesku re-
vrsti. Ra.keta. DM-111 Ima 8 cetkom sezdesetih, a po lnstitutu 1983. g. U njegovu bombica. Bombice se nakon
mina AT-2, pa se plotunom sufinanciranju s polovlnom oslobadanja tz rakete spus- zervu.
uzoru na ceskoslovacki M
Iz [ednog lansera polozt 180 51. To je vucni sustav dome- sredstava sudjelova.o Je 1 ta.Ju padobranima 1, ukoll- TOMISLAV ARAUCA
mtna na odredenu povrst-
ta 8,6 km. Ima 32 cijevi za
nu. Iznad odredene povrst- rakete kalibra 128 mm. Cita-
ne mine ispadaju iz rakete 1 vo punJenje ispa.li rafalom I Orba
padobranima se spusta.Ju za 6 sekundi. Na.knadno je
na zemlju. Na. zem!Ji se mi-
za njega proizvedena i po-
ne usprave pomocu poseb- boljsana raketa. s dometom
nih krakova - noztca i is-
od 13 km. To je VBR koji se
pruze senzor. Mina je pro- dana.s najvise korlstl na ra-
tuklirensna sto znact da se
tistima u Hrvatskoj, a 'pro-
akttvtra kada senzor dota.k- cjenJuje se da ih je na pocet-
ne ne samo ·gusjenica vec
ku rata,. jugoslavenska. voj-
ska Ima.la oko 200. S njima
raspolaze I Hrva.tska voj-
ska.
Tijekom sedamdesetlh go-
dina trajao je razvoj sustava
Oganj koji je 1977 g. uveden
u ne.oruzanje kao M 77.
Lanser ima 32 cijevl kalibra.
128 mm, a najveci domet ra-
keta. Je 20 km. Ra.spolaze je-
dino s kla.sicnim bojevim
glavama. Lanser je posta.v-
ljen na teretno vozilo na ko-
• jem su i rakete za jos Jedno
punjenje. Procjenjuje se da.
1h Je u jugoslavenskoj vojsci
na pocetku ra.ta bilo oko 40.
·-··m.·.·.w=··-'~"<,"<,~-<«<~~mt,<«•:«~::iml':~~$!m\'>'":r;,_~«·:•:•:,-.;<
•••• • • !-:'~,:~~~~.:»~»~~~~~~~~~~~~~~:
•H•H 0. •

Protuoklopna vodena raketa 9M 114M
a temelju spoznaja i iskus-
N
tava naslh vojnika na ratiS·
tu, namece se kao neophod-
nost obrada protuoklopne
vodene rakete MAWUTKA
U praksi se pokazalo da se u pojedinim
slucajevima na ranstu uvlezbevante
operatora u gadanju s MAWUTKOM
vrsi s bojevom raketom.
Takvo osposobljavanje operatora u
gadanju je nedopustivo iz shedeeth
razloga, zbog visoke cijene rakete (za
odlicnog operatora svaka raketa moze
bitH unisten neprijateljski tenk), u ratu
je vodene protuoklopne rakete vrlo
tesko nabavtti; a osim toga Hrvatska
vojska Ima i trenazere .za osposoblja-
van] e operatora za gadanje MAWUT-
KOM.
Iskustva pokazuju da je prosjecan
operator osposobljen za gadanje boje-
vom raketom tek nakon 2000 stmulact-
onih gadanja, izvedenih na trenazeru.
sto dovoljno govori o nedopustivosti
uvjezbavanja s bojevtm raketama.
U Hrvatskoj vojsct imamo protuok-
lopne rakete MAWUTKAu sliedecim
kompletima: · "
- protuoklopni lansirni komplet
POLK sxn
- protuoklopno lansirno orude -
.POLO 9PI22 . keta dobtva potrebnu brzinu leta koja
- protuoklopno lansirno orude -
POLO 9Pl33, poluatomatski vodene
rakete
Imajuct u vidu najsiru prtmtenu MA-
WUTKI, u ovom cemo tekstu ukratko
objasniti POLK 9KI 1.
'skim armlrantem na udallenostt
70-200 m
- vodenje - rucno, slanjem uprav-
ljaekfh signala po zici koja se odmo-
tava sa zavojntce u raketi
- bro] okretata rakete - 8,5 o/s.
POLK 9Kl 1 se upotrebljava. za borbu
protiv neprijateljskih oklopnih sredsta-
va (tenkova, samohodnih oruda, oklop-
nih transportera i sl.) i utvrdenih obje-
kata na daljinama od.500do 3000 meta·
ra,
PRINCIP RADA
PROTUOKLOPNE
VODENE RAKETE PRI
LANSIRANJU I LETU
, Pri lansirahju,se protuoklopna
na raketa MAWUTKA nalazi na
mlertvaou lansera, gdje su ispustl u
kaca rakete ucvrsceni utvrdivacem
lansera. . U dijelu prihvaca.nja i uvodenja u U-
Prtttskom na gumb »PALI« uspostav·
lta se strujni ktug startnog motors i
trasera. Poslije a.ktiviranja elektropri-
pale doiazi do paljenja barutnog pu:.,
njenja startnog motora i pirotehnicb
smjese trasera.
Djelovanjem rea.ktivne sile lta.rtn~
motora, raketa pocinte ubrzano krew
nje po usmjenvacu lansera i pri tome
gumena. navlaka i utlcak ostaju na Ian·
seru.
· Elektncm krugovi armlranja upal;
ca. t prtpale marsevskog motora su blO;
kirant, ctme se ne dopusta a.ktiviranjf),
elektropripale upaljaca i marsevsko8'
motora sve dok raketa ne pocne
nje po usmjenvacu. To je ostv,
kontaktom za blokiranje ko]t se 1
na lanseru. Pri polasku rakete s ~-
ra, mlkroprektdac i kontakt na utika6U,
za raketu zatvaratu elektncm krdl
marsevskog motora i upaljaca, Tada.:
I
kon oda.branog cilja operator vrsi Ian·
elektrtcni Impuls prenosi na pripale kutnem polozalu rakete [sa zi.roskopa), siranje ra.kete.
upaljaca i marsevskog motora. Buduci stvara upravlj~cki signal za vodenje, Uocavanje i prihvat rakete poslije tz-
da je za uttkae ucvrscena bra.va.ziros- Ra.di ~seg rada operatora i poveca- vrsenog Ianstrania predstavlja najveci
kopa.s uzicom, pri kretanju rakete po nja vjerovatnosti pogadanja ctlja, blok problem u procesu vodenja.
usmjertvacu brava estate na lanseru, a. za vodenje stvara. stalan upra.vljacki Pri gadanju, operator promatra pro-
uzica prilikom odmotavenla s rotora signal cija velictna kompenzira dlelo- stor neposredno iznad dalekozora, us·
z.alijece.ziroskop. - vanje zemljine sile teie na. raketu. Pri
udaru rakete u cilj ili u prepreku aktt- mterava pogled iznad polozaja cilia,
Na lanseru ostaje utikacka glava. za vira se' piezoelektricni upaljac i citavo [er svako zakasnlenle u pnhvacanlu
koju [e utvrden kraj mikrokabela, Pri eksploztvno punjenje bojeve glave. rakete, kola se nisko spustila, dovodi
Ietu rakete mikrokabel se odmotava sa do njenog udara u zemlju.
Kumulativni mlaz, koji nasta.je kao
z.avojnioebloka ureda.ja za vodenje i
upra.vlja.nje.
Za vrijeme rada startnog motora ra-
se u daljnjem letu do cilja odrzava po·
nskom nastalim pri radu marsevskog
motora. •·
Zbog zakosenja mlaznica startnog
motora. na startnom dijelu putanje do-
lazi do okretanla rakete oko uzduzne
ost kutnom brzinom od 8,5 o/», koja se
u letu odrzeva zbog postoja.nja kuta za-
kosenja krila. i zbog odmotavanla mik-
rokabela s kalema bloka uredaja za
vodenje i upra.vljanje.
Za vrijeme pripa.ljivanja.marsevskog
punjenja. pall se usporac, Prilikom sa-
gorijeva.nja.usporaca, raketa se ne mo;
ze voditi, vec ona. leti po bahstteko] pu-
tanji. Poslile sa.gorijevanja usporaca
dio barutnih plinova marsevskog pu-
njenja stru]i prema pneumatskom ak- ·
tuatoru kako bi se koristili za prebaoi-
Dok operator ne uoci raketu, ne smi·
je davati nikakve signa.le upravljanja..
Rucica na bloku za vodenje mora biti u
neutralnom polozaju. ·
Poslije starta i uocavanja rakete,
operator vodi raketu na cilj pomica·
njem rucice na bloku za vodenje ne do-
pustajuci raketi veliko penjanje i1i niz-
ak let (sl. 4).
nij'l,l nisar,ijenja, upravljajuci rucicom
bloka. za trodenje operator drzi raketu
izna.d visine cilja (4,8 m).
3. Protuok/opn• roden• raket• 9M14M u borbenom poloi•ju
v~nje naglavaka mlaznlca, Prebaciva- posljedica djelovanja. bojeve glave,
probija oklop i unlstava 'cilj.
nJe naglavaka ovtsi o upravljackom
s1~~lu, a vrsi se iz jednog krajnjeg po-
loza1a .u drugi te se na taj naetn vrsi LANSIRANJE Priblizavaniem rakete cilju opera.tor'
daje upravljacki signal raketi za: spus-
upravl1an1eraketom. • '
ta.nje na visinu 1-1,5 m cime je raketa
Operator, prateci istovremeno dale· PRIHVACANJE I usla. u borbeni dio leta..
~ozorom raketu i ell], daje potrebne •VODENJE MALJUTKE Upravo na operatoru lezi veliki za-
.... s1gnale upravljanla rakett upravljao- DO CILJA datak da. procijeni kada 6e raketu do-
kom ructcom kako bi raketu izveo na , vesti u borbeni dio leta. cime se stjecu
nisansku liniju i zadrzao na toj liniji. Pri promatranju bojista. operator UO· svi preduvjeti za pogodak i unistavanje
Blok~ vodenje je elektronski uredaj cava ciljeve i UJ?ravljadalekozor na od· neprtja.teljskog cilja.
u kojem se, u ovisnosti o polozaju up- redeni cilj ta.ko da kri.z konca.nic~ bude
ravljacke rucice i signala informacije o prtblizno u zahvatu uocenog cilja. Na· MATORAGUi
 ZAUSTAVUANJE. KRVARENJ NASI_ ·nMAGNIFICENT MEN« I
P
od krvarenjem raz, ,
umijevamo izlazak ~- __ -
krvi iz krvo:Wnog
sustava, u kojem
ona inace normal.
no kola. Krvarenje
moze biti vanjsko koje le vidlji-
vo, unutarnje koje takoder mo-
ze biti opasno, a lako se previdi.
U ratnim uvjetima krvarenje je 2.
NJIHOVI. LETEC1-:stROJEVI
P
naicesca neposredna opasnost rije nepuna dva mjeseca poko- i graditelja zrakoplova, vratimo se nakratko
po zivot ranjenlka. Postupclma pan je u Rijeci najstariji pilot na pise: ZVONIMIR ANTOWAK balonima i dirii.ablima.
za zaustavljenje krvarenja cilj 1. tocke za zaustaY/janje svijetu. Bio je to stogodlsnji Veli- Kad konacno bude napisana. jedna obuh-
je sprijeciti smrt uslijed gubltka kt'l'arenja zar $uput, dopukovn1k, pilot,
krvi. U proslorn nastavku opt. vatnlja znanstveno utemeljena povijest
san je postupak s osooom bez suborac sla.vnog crvenog baru- hrvatskog zrakoplovstva, vjerojatno ce ime i
svijesti. Nakon sto smo provte. 0 2. i 3. pokril'anje rane prrim na Richthofena i posljednji suvremenik svih djelo Davida Schwarza dobiti odgovarajucu
rili disanje, rad srca, utvrdili orojem bitnih zbivanja u povijesti svjetskog i hrvat- pozomost. Taj zagrebatki trgovac drvom,
stanJe svijesti te procijenili tezl- skog zrakoplovstva. samouki inzenjer i izumltelj, jedna.Je od na.j-
nu i narav ozljede, pristupit ce- Jer upravo za pos!Jednjlhstotinjak godlna kontroverznijih osoba devedesetih godina.
mo zaustavljanju krvarenja. Mjesto krvarenja nije vldljivo. u zrakoplovstvu se dogodllo toliko toga, da proslog stoljeca. Onovremeni hrvatski do-
Pri pruzanlu prve pomoel, Na mjesto krvarenJa moze po. 3. izgleda nevjerovatno da taj vrtoglavi razvoj
osim na krvarenje i mogucnost nekad upucivati Iskasljavanja moljubni tisak u vise je navrata pokusao
prijeloma kostiju treba obratlti ne traje mnogo duze od prosjecnog ljudskog vrednovati stvarni Schwarzov doprinos raz-
krvi kod ozljede pluca iii povre, ilvota. U svakom slucaju, stari gospodin Su-
pozornost i na iM:asenjazglobo- da probavnih organa. Nazalost, ko obilan, ali polaganijeg tij . voju zrakoplovstva, tvrdecl - kao Obwr 7.
va, ozljeda organa u prsnorn u vecini slucaieva nista nas ne onda dolazi do iskrvarenja put bio je jos prosle godine Jedlni covjek na studenog 1906. - da je Schwarz, a ne »fa-
kosu i trbuhu. moza uputlti na postojanje I njena osoba osieca umor, svijetukoji je mogao pojedine, -vec gotovo za- mozni• grof Zeppelin izumitelj upravljivog
Da bismo mogli pruziti prvu mjesto unutarnjeg krvarenja. spanost, :ied, govor je polapn boravljenedogadaje, opisati ka.o svoje vlasti- dirizabla. Obzor je jedanaest godina kasnije,
pomoc, cesto morarno skidati Uz opasnost od gubitka krvi po. smeten. Koza je hladna, v~ te. Tako, na pri.mjer,pokusaj da se ka.o pet- u povodu smrti Zeppelina, ponovno iskorls-
odjecu ranjeniku. Uklanjanje stoji i opasnost izazvana prttis, blijeda. Disanje je ubrzano i JIO"j, naestogodisnji zagrebacki gimnazijalac uk-
odjece rnora se obaviti vrlo po. kom krvi na organe ciju funkct. vrsno, a puls brz i jedva se pll)A.1 tio priliku da ocrnl Zeppelina tvrdivsi da je
zorno i ozlijedeni dio tijela ra.- rca u kosaru balona ·Turulc jos daleke 1906., pokrao Schwarzovu udovicu i prisvojio
ju moza poremetiti. prstima. Ranjeniku u ovom ll11t ill kako je desetak godina kasnije bombard!·
njenika. Primjer je pritisak krvi na zi- caju prijet! smrt od cirkwatort,; Schwarzove nacrte. Bilo ka.ko bilo, na 133.
Pravilo je da se slomljene kos, votne centre mozga sto dovodi nog kolapsa. Najugrozenljl , ra.o mostove na Pia.vi, nakon sto Je u meduv- strani The lore of night, jednog od najres-
ti i iscasent zglobovine pokusa. do poremecaja osnovnih zlvot, lovi tijela jesu mozak I srce. remenu zavrsio Theresianum, najznameniti- pektabilnijih zrakoplovnih povijesno-znan-
vaju namijestati (to ce obaviti nih funkcija (disanje I krvotok) Mozak je vrlo osjetljiv na ju vojnu akademiju u Austro-Ugarskoj te na stvenih prirucnlka stoji: ,grof Ferdinand
strucna osoba). Nestrucnim po. te do smrti. Tup udarac u trbuh kid dotoka krvi koja nos! kiaik ovratnik prisio male metalne balonci6e, ka.o von Zeppelin poceo je jos 1874. planlratl
stupkorn stanje se mote pogor, iii donji dio prsnog kosa .eesto hranjive tvari. Ostane II rante- znak pripadnostl najelitinijem rodu vojske
satt, a bolesnik ce trpjeti nepot- dovodi do ozljede slezene I Jetre, nlk bez dotoka krvi desetak ae; gradnju serije gigantskih vojnih zracnih
rebne i neugodne belove. Rana 1. austrijskog cara i hrvatskog kralja Franje brodova, ali prvi zrakoplov tog' tipa konstru-
pa mogu nastatl smrtonosna kundi, gubi svijest, a nakon trl Josipa. Suputa je protivz.rakoplovna artilje-
se ne smije dirati, ni bilo ctme krvarenja koja se mogu javiti minute u pravliu nastupa smrt irao je 1897. David Schwarz... • Naialost, iza
ispirati iii posipati. Strana tije. odmah nakon povrede iii vise Pumpajuci krv sroe opskrblJuje lija oborila pocetkom 1917. na ukrajinskoj te kratke tvrdnje nema podataka. o Davidu
la se ne smiju vaditi. nlm prvim zavojem (imati ga Sjl.ti pa i vise dana od trenutka cijelo tijelo potreb,nim kisikom. fronti. Jedva je prezivio tesku operaciju, da Schwarzu. Ne navodi se odakle je osvanuo
Rana se smije pokriti Isklju, treba svaki vojnik). udara. Zato je potrebno da lijec- ukljucivsi i samo sebe. Ne dobl,.' bi, nakon sto je dobio I sedmo odlikovanje, taj cudnl svat, koji je prvi lzgradlo pravi
civo stertlnim zavojem.·Povrije, Prvi zavo] ima dva [astucica,
nik bude upozoren, te da pove- je Ii dovoljno krvi (a nema le de,. blo postavljen za zapovjednika eskadrile na zra.cni brod duiine 40 metara i tezine preko
dene udove treba lmoblliziratl. pokretni jastucici stavljaju se de raeuna o toj mogucnostl. voljno u slucaju iskrvarenja),. lalijanskoj front!. Tu je tesko obollo i jedva Prvi bt'l'atski zrakoplomi lporski
Ako su prilikom ozljede trbu, preko nje. Ako su dvije rane tri i pol tone. Ne spominje se i jos jedna
U prvoj pomoet nema moguc, ne6e moci opskrbiti ni sebe, · Ii doziviokraj rata i svoj 2:1. rodendan. Ostalih trofej (1912/1913)
ha Iz trbusne suplilne lzbacena (npr. prostri;el), onda se svaki nostt sigurnog zaustavljanja posljedica 6e biti prestanak nja-1
Schwarzova zasluga. On je u zrakoplovstvo
crtleva i osta.li unutarnji orga, jastucic stavlja na jednu ranu, unutarnjeg krvarenja. Najvise gova rada. .
73 rodendana islo je la.kse... prvi uveo aluminij. Za oplatu svog broda iz.
ni, ne smlju se vracatt u suplji- Prilikom jakog krvarenja iz zlla sto se mozs uclnttl je sto brzi No, vratimo se natrag, na J)9Cetak. stoljeca,
proizvodact bicikla iz Oha.ja,vrlo su brzo tl- radio je posebnu aluminijsku Jeguru, koja. se
nu rad! opasnostl od zagadeoja kucavica potrebno je stavitl Za razliku od srca i m<J1181, u Vrijemekad se nasa pries. poclnje ozbiljno
kompreslvni zavoj. Najprije prijevoz u bolnicu. Prilikom oz. drugi organi mogu relatlvno jekom mukotrpnih pokusa shvatili bit pro- i u praksl pokazala uporabljivom.
trbusne supljtne. ljeda prsnog kosa i krvarenja iz dugo izdrzati smanjen iii preJd- za.huktava.ti.Zasluga za to pripada prije sve- Mozda se netko dosjeti da predlozi da se
Izbaeene unutarnje organe stavljamo prvi zavoJ. preko nje. pluea ranjenu osobu treba po. nut dotok krvi. De. b!smo J)C)o blema: pogon letala mora bit! lstovremeno
ga tlsucama posve nepoznatih zaljubljenika
treba pokrlti sterilnlm zavojem. ga smotani zavo] ili nekl okrug.
staviti u potusiedecl poloza]. u ideju o pravom letenju u kojem covjek ne lak i snai.an. Konstruirall su prvi upotreblJI· na kucu br. 17, na Zrinjevcu, postavi spo-
0 imobllizacijl i osta.limpostup, Ii predmet. Preko svega potreb- mogli mozgu i srcu, krv mofle. vi benzinskl zrakoplovni motor I njihov Fly- men-ploca na kojoj 6e pisati da je tu zivlo I
Prilikom ozljeda i krvarenja mo iz ostalih organa usmleriU bi bio prepusten hirovima vjetra i tennickih
clma bit ee riJeci u sliedectrn no je oviti obtean zavo] i dobro u trbuhu, unesrecenoga se po. prema nj!ma. Takav postup&II: er je 17. prosinca 1903. usplo poletjeti kao radio jos Jedan u nizu nasih genijalaca, Da-
nastavctma, au ovom cerno pi. stegnuti. Nakon stavljanja korn. legne na leda, a noge skvrca zove se autotransfuzija. Nar&Y-
strujanja.,svim onima kojl su pokusavall da
prvi zrakoplov koji se otrgnuo zemljinoj tezi vid Schwarz, kojl je zlvot zavrsio ka.o ,gas-
sat! o postupku pri krvarenju. preslvnog zavoja potrebno le u svoje letece naprave ugrade kormila i po-
prema tijelu kako bi se smanji, no sto prije treba dobiti nadok- uz pomoc vlastitog snaznog motora. Narav- tarbajter• ,ne docekavsi konacni trijumf
Ako je krvarenje obilno, mo- lmobillzlrati [uclnitt nepokret- la napetost trbusnih mlstce, S nadu krvi izvana - transfuzilu. gonske sustave, bez obzira na to da Ii se ra-
no, ovo ne treba shvatlti previse doslovno, vlastita djela. Na putu iz Zagreba u Berlin
zerno ga privremeno. na brzinu, nim) ozlijedeni ekstremitet. Es- dilo o naivnostima poput dresiran.ih pticjih
marcbov povez se danas prt. obzirom na to da postoji mo- Postupak cemo provestl tako jer motor je prl punom pogonu razv!Jao tek umro je u Becu gdje je i pokopa.n.Navrsio je
tzaustaviti pritiskom prsta na mjenjuje rijetko, poglavito za gucnost povrede zeluca i crtje, da ranjenu osobu polotimo u zaprega, sofisticiranim pokusajima da se na cetrdeset i pet godina.
ztlu kucavicu. Pritisak vrsimo va. povrijedeni ne smije ntsta sla_ba krila ugradi Ceski parni stroj, ill o 12 Ks, a i sam povijesni let tesko da bi danas
na onim mjestima gdje su zile zaustavljanje krvarenja Iz otki- jesti ni piti. vodoravan polozaj bez uzg1a._ mogao nekome imponirati. Traja.o je 12 se- Udovica Davida Schwarza pozvana je po-
kucavice najblize povrstnt koze, nutih udova. Pevez se ne stavlja lja, a ruke i noge namjestlmo u on_im lucidnim pojedlncima kojl su pocell ot-
k.undi, a Orville kao prvi letac, uspio je pre- slije njegove smrti u Berlin kao zakonska
na golu kotu nego preko zavoia I vanjsko i unutarnje krvare- poviseni polozaj. Postupak mo- krivatl zak:one aerodlnamike, shvativsi od-
Pri takvu naclnu zaustavljanja nje moza dovesti do Iskrvara, zemo prlmijeniti samo ooda k&- letjeti punih 36 i pol metara.. nasljednica. Njematka vlada zeljela je na
krvarenja ni u kojem slucaju iii komada tkanine. a ni u ko. nja. Nagla i neposredna ugroze- da je vanjsko krvarenje zaus. nose gravttacije, sile uzgona i otpora zraka. svaki nacin nastaviti i po mogucnosti sretno
nije dopusten istovremeni prrti, jem slucaju ne otpuste se tije- nost zivota nastaje za nekoliko tavljeno; u protivnom krvarenje Svakako najpoznatiji predstavnik ove po- Covjecanstvu je trebalo samo 66 godina od dovrsiti zapoceti posao oko gradnje broda.
sak na obje strane vratne tile kom prijevoza u bolnicu. minuta kada je gubltak krvi u sljednjeskupine bio je njematkl inzenjer Ot- pocetnih uspjeha brace Wright do spustanja Tim vise sto je dovrseni prototip broda bio
kucavtce. Slabija krvarenja us- Unutarnje krvarenje nastaje ce se pojatati. Kod unutarnle
istjecanjem krvi u tjelesne sup- kratkom vremenu veel od jedne krvarenja koje se ne mote zaus. to Lilienthal, koJem je nakon dvije tlsuce le- na Mjesec. U meduvremenu iz zrakoplova uredno parkira.n u golemom hangaru na
piesno 6emo zaustaviti steril- trectne ukupne krvi (oko 2 lit- tavlti, ranjenu osobu postavlja- tova na njegovim »jedrilicama•, trebao Jos su bacene atomske bombe, putnici se broje vojnom vjezba.!istuTempelhoff. No. po sve-
ljine. suplje organe i mislce. re). Ako Je gubitak krvi isto ta- mo u vodoravan polozaj. Rani• Jedan korak do pravog zrakoplova. Naia- u stotinama milijuna, a pilote sve vise za- mu sudeci, losa sreca. nije napustala
t..!, SMOTANI OVOJ nik koji se prevozi treba popHI lost, unesrecio se u ljeto 1896. prije nego sto mjenjuju roboti. I jos nesto, ne manje fantas- Schwarzov projekt ni poslije njegove smrti.
ESMARCH-OVA POVESKA
PRVI OVOJ I
malo tekucine. Potrebno p je
utopliti pokrtvacem da bi N
sprijecio gubitak topline. :m
~ . na. svoj glajder stiga.o ugradlti motor.
Jedrilicartma svijeta ostavio je Lilien-
t alo".11 polaru uz koju se i danas odreduju
ticno. Covjek je samo snagom vlastitih mlsl- Prema dogovoru Schwarzove udovice I mi-
ca usp!o preletjeti kanal La Manche ... nlstarstva rata, sluzbeni probni let planiran
Sve ovo navel! smo kao nuzan okvir bo- je za 3. studenog 1897. Tada se pojavio pro-
Ponovno 6emo napomenud 01aJva.znije karakteristike neke zratne jedrl-
da je pravilan i brz postup&II:. ice. ljem poimanju napora nasih domaclh Ietac- blem probnog pilota. Nitko zapravo nije
KOST prve pomoci, kao i hitan priJ• kih zaljubljenika, cije su ideje cesto ostajale imao iskustva s tako velikim cudovistem. Na
voz do bolnice od velikog zna.c», n!<:,~to nije uspjelo Lilienlhalu i mnogima neostvarene samo zato sto je u kriticnim tre- k.raju, angai.iran je umirovljeni zrakoplovni
FIKSIRAJUCI OVOJ
nja za zivot ranjenika. rtk,qsu~1a, uspjelo Je najzad prakticnim Ame- nucima ponestalo novca. No prije nego se mehanicar Jagels, koji nlkad dotad nije up-
DINKO ROGUIJ anc1ma. Bra.ta. Orville i Wilbur Wright, pozabavimo sudbinama nas!h konstruktora ravlja.o ni balonom. lpak, na divljenje pro-
 cikliste da se pndruze. Prijave je p
veni zagrebackl sportas i automobll
Budicki. Silo je predvideno dace
Iona na odredenom dijelu puta
hrvatsku trobojnlcu, a progonltelj
pronade dobit ee diplomu. Prva nagi
bala je pripasti onom progonitelju koji
prvi do balona kad se ovaj prizemljL
Ocigledno, nitko od onih pet tlsul:a
telja koliko 1h se skupilo na prostoru
kolane nisu nl posumnjali da nJihovt
sam automobtlisttcki, motoristleki I
ticki asovi ne6e uhvatiti halon koJi n,
ni vlastttog pogona. I dok se veliki
pomalo uspravljao punecl se plinom,
i otkrivao cmlm slovima lsplsano !me
sto na madarskom znaci sokol. Balon
me bio posuden od aeronauttckog
Peste, No vise od samog balona,
opctnstva je plijenila kosara, opre
novitim lnstrumentlma I spravama,
jno velika da se u nju smjeste eetlrl
U kosart su bila cetiri stolca za sl
zallha jela i pica za jedan dan, a od
menata i sprava za znanstvena o
Jekom leta. kompas, aneroidni visin1
kronometar, higrometar, barometar,
metar, te dalekozor, foto-aparat I sl
dnevnik zrakoplova. Na vanjskoj stranl
, sare bile su ovjesene vrecioe s pljeskom
matraca, medu kojima je blo i Ferdinand 1 pomalo gubi prvotni car vratolomne atrak- teret kojl se po voljl l potrebl odbacl·
von Zeppelin, Schwarzov zracni brod vell- clje. No, jos uvljek se uzleti balonom odvijaju vrijeme !eta. ·
canslveno je zaplovio nebom tjeran dvjema po prokusanom rltualu uz gromoglasnu I dok je vojna glazba grmila ko
veliklm elisama, koje su pogonila dva ben- bleh-muziku, naplatu ulaznica i obvezno einstvo se natlskivalo oko kosare znat1f.e1Ji1
zinska motora. Brod se stalno uzdizao i kad prisustvo lokalne drustvene ,kreme«. U me- zavirujuei unutra. Toeno u 9.30, pede . .
je nakon nekoliko minuta dostigao gotovo duvremenu bilo je pokusaja da se naivnoj nika dovuklo je napunjeni halon na
400 metara visine, na jednom motoru je isko- publici •digne lova• prodajuci joj rog za svi- za uzlet. Kosara je ucvrscena na i.el
elo remen ~ remenjace na glavcini elise. jecu. U zagrehackom tisku zaptsan Je tako rue lspod balona. Kad su se tocno u
Brod je ostao samo s jednim operativnim slucaj sa ,amerikancem• Johnom Palace- ti pojavili hrabri balontsu, pollcija je
motorom, sto je narusilo ravnotezu broda 1 kom, koji je nakon neuspjela pokusaja da se dosta muka da Im saeuva ono malo J
zlosretnog pilota Jagelsa natjeralo u paniku. svojim pokrpanim balonom podigne iz vrta nog radnog prostora. Nakon pustanja
Umjesto da pokusa uravnot.eiiti brod i oo- pivovare, bio intervencijom policije prinu- lonclca za odredivanje smjera i jacine .
novno na.maknuti remen, te tako ponovno den da postovanoj publici vrati novae, a sam posada ulazi u kosaru. Fotogra.fCem16.
uspostaviti paralelnu vucu oblju elisa,, Ja- Je Jedva lznio cltavu kozu. Zagrepcani su po- ma posljednje snlmke aeronauta I
gels je potpuno obezglavljen otvorlo sve ven- slije svog ,Jeteceg cloveka« Mertghija postali 10.32, uz tus domobranske glazbe I
tlle za lspustanje plina. Brod je krenuo ne- vrlo razma.zena zrakoplovna publika. ljeno klicanje publike, Turul krece. PIii
kontrolirano prema tlu. Zbog ogromne ma- 0 popularnosti halonerstva u Zagrebu nlje prestala ~ahati maramlcama sve
se od 3560 kg koliko je ukupno tezila kon- mozda najbolje govdre ponovljeni pozivi ro- halon n!Je nestao lz vidika tamo negdlt
strukcija i oplata broda, sraz sa zemljom blo diteljlma preko dnevne stampe da zabrane nad makslmirskog pertvoja,
je koban. Od velicanstvene naprave ostala je djeci pustanje halona na. topli zrak, jer svije- Istovremeno s balonom startall su I
samo gomila krsa. Nevjesti Jagels blo je lpak ce koje ispod tih haloncica sluze zagrije.va- nitelji. Uspostavilo se medutim da Je
dovoljno vjest da iskoci iz gondole neposred- nju zraka mogu vrlo lako prouzrociti nesre- mnogo brzi nego se to moglo pret~
no prije udara i tako sacuva zivu glavu. cu od poi.am. Blcikllsti su odustall od !ova vec negdje
Predsta.vnici njemacke vlade odustali su Obzor od 27. ozujka 1905. pod naslovom Dubrave, a motoclkllstl ubrzo posllje :
od daljnjeg posla., all ne 1 grof Zeppelin. OnPlovldbe balonom objavio je vijest da su car- jer je halon odmicao sve bri.e I najzad
se najzad definitivno uvjerlo da su njegovi ski i kraljevski natporucnlci Franc Mannba I medu oblactctma daleko na obzoru.
planovi posve izvodljivi.i>onudioje Schwar- Aleksandar Kral te zagrebacki arhitekti Ju- pomiji su bill automobJlisti Budicki I
zovoj udovici otkup svih papi.ra i prava na lio Rudovic i Viktor Kafka prijavill rede.r- pl. 1\irk. Oni su zajedno progonill
gradnju broda, te isplativsi ukupno 15.000 stvu.da ce se 2. travnja odletjetl u zrak balo- do Marije Blstrlce. Tada je I njlma
maraka, uspio pod svojim lmenom ozlvotvo- nom. Balon ce se punlti plinom lz gradske vida. Ali pravt sportasi ne odustaju.
rlti snove •hrvatskog drvosjece«. Slijedila jeplinare na prostoru iza zgrade Sokola, odak· jaju se, 1\irk kreee preko Novog
era zeppelina. Medutim, nakon nekoliko ta- le ce I poletjeti. Redakcija.je preuzela pokro- Vare.zdin, a Budicki preko Zlatara u
da neobjasnjivih katastrofa, prevlast Jetenja viteljstvo nad priredbom, koja. 6e imati I od- vec. Na kraju cak i upornl Budicki
uz pomoc krila i motora post.a.la je jasna. govarajucl sportski karakter, Jer 6e bit! orga.- vraea se u Zagreb drugog dana ujutro. .
nizlrano l •proganjanJe• halona po uzoru na Ova zanlmljiva utakmlca pokaz&I& fe
Labudi pjev hrvatskog sllcnu uspjesnu priredbu koja je odri.ana. vec u skoroj buducnostl zracru prljevort
prije nekog vremena u Becu. Sljedecih pet ze lako nadmssiti onaj na vodi i kopnu.
balonerstva dana Obzor je punlo stupce novim detaljima rul se nakon sest sati !eta i predenih UM>
Pocetak stoljeca u zrakoplovnom smlslu o predstojecoJ sportskoj priredbi. Ra.spisane spustio kod Arada u Msdzarsko]. H
nlje - harem na. prvi pogled - donlo Hrvat- su nagrade za Jovce na halon. U potjeru za putnicima prireden [e prlkladan d,
skoj nikakvih posebnih novosti. Kad se, do- halonom spremall su se prije svih clanovi Barcu s madarskim speclJalltetima t
duse, s jos uvijek dolicnlm divljenjem ras- Prvog hrvatskog automobilistiekog kluba., skom glazbom.
pravljalo o letenju, odnosilo se to ugla.vnom ali kako je klub raspolagao sa svega dva ill Te godlne ucinjeno je jos nekoliko
na. letenje balonlma. Zapra.vo, balonerstvo tr! vozila koja bi bila kadra upustltl se u tak- uzleta Turulom uz uobtcaieno tz
tih godina dobiva sve vise sportski karakter vu avanturu, Obzor je pozlvao motoriste I bl· hrvatskih trobojnica i razglednica s
• ozdrav iz 'Iurula-. S Mansharthom je Jetje-
1b Jos desetak najhrabrijih Zagrspcana, a po-
sebno se tsncao tndustrijalac Mirko Bothe,
koji je uskoro postao jedan od najvjestijlh pi·
Jota halona. Zanlmljiv je bio l prvi nocru uz-
let balona 23. travnja 1905. Letaci su bill
Mansbarth. Bothe i Budicki.Stva.ri su krenu-
le naopako vec u pocetku. Kad je nalme ne-
zaobllazni fotogra.f Carnie trebao snimiti
poletanje, ucnno je to uz pomoe magnezije-
vog .nesa•. Publika koja. se skupila. u veli-
kom broju bila je tijekom punjenja balona
neprestano upozoravana. da. ne pust i ne pall
slbice, buduci da moze doc! do eksplozije pll-
na, Kad je velikl magnezljev -fles- lznenada
rasvijetliohalon, nastalo je panlcno bjei.anje
[er su mnogi pomislili da je eksplodirao plin.
U .gunguli• je bilo povredenih. Mnoge da-
me ilikad vise nisu pronasle svoje torbice, a
na popristu Je ostala -sva sila- odlomljenlh
visokih potpetica i poneka muska clpela, U
guivi [e nastradao i ,stand• gdje su se pro-
da.vale -turul kobastoe- i -turul ptvo-, a i
onaj sa •zrakoplovnim zemickama-.
Balonisti takodE!r nisu imali sreee s vjet•
rom, a nl sletanje na koje su se odluelll, kad
su vidjeli da se balon ne mice da.lje od Velike
Gorioe, nije proslo bez incidenta. Kad su nal-
me Mansbarth i Bothe tskocilt iz kosare, ha·
Ion [e - jer ga nisu na vrijeme stigli ukotviti
ma- zapucao prema Karlovcu i da.Ije preme. Nastalo je panicno izba.civanjetereta, a u
- osloboden tezlne, ponovno -sunuo- uvis s moru su zavrsile i nepopijene boce sampa.n-
preostalim novopecemm zrakoplovcem Bu· Ogullnu I oball. Vee nakon Kleka zrakoplov-
cima se pruzio do tad nevideni pogled na jca. Na kraju to je i pomoglo, propadanje ba-
dickimu kosart, • }pna se zaustavilo. Posa.di je izgledalo da su
Ipak, uz dovikivanje instrukcija sa zemlje, Kvarner, iz casa u eas sve velicanstvenltl.; U
Budickl [e usplo otvoriti ventil i prizemljitl to ime otvorlli su prvu bocu sampanjca. No, toliko nisko da bi mogll u moru oprati noge.
obala se brzo priblizavala i trebalo je donije- Priblii.avanjem Krku Turul se malo podigao.
balon. Dovoljno da sigumo prelate strmu obalu
I 1906. godine nastavljena. [e serlJa uspjellh ti odiuku o spustantu, Tad su, uz drugu bocu
letova balona iz vee cuvenog halonskog uz- sampanjca, odluclll da. prelete Senjski kanal otoka. No, elm su se nasli na koliko-tolijw
letista kod plinare. Pozornost zasluzu]« let I prizemlje se na Krku. Mozda ne bi tako la- povoljnom terenu za prizemljenje, nakon
ove iste -nocne- posade na duhovski poned- kog srca donijell ovu odluku da su znali ma- netom prozivljenlh maritlmnih iskustava,
jeljak 4. lipnja, koji je detaljno oplsan u re- Jo vise o meteoroloskom uctnku obale, No, dvojbe nije bllo. Otvoren je ventil l Twvl se
portazl objavljeno] u Agramer Zeltungu od nieteoi'ologijaje bas kao I zrakoplovstvo u to nakon pet i pol ne'l.8.boravnih sat! i nekih 200
7. lipnja pod naslovom Prvo morsko putova- vriJeme bila prilicno mutna stvar i Iskusni- km puta prizemljio nedaleko od Baske. Ka-
nje s Turulom. Zrakoplovci su poletjeli u de- jim letacima od nase zagrebacke trojke. I da se saznalo da su putnici iz Zagreha na
set sati i najprije krenuli za Sloveniju. No, mozete zamisliti guzvu u kosari kad je Turul Krku, pocela je festa. Uz trobojnice l gruva-
kad su se nasl! bllzu Zidanog Mosta vjetar je iz eistog mira, nakon prelijetanja Senja kre- nje muzara, kroz pocasni spallr najljepslh
neocekfvano p,romljenio smjer. Puhnuo je nuo nanize, kao da je odlueio da se sto prije djevoja.ka,Turulova je posada otpracena u
prohladnl steverac I -Turul- je -punlm [edn- smoci u prelljepom moru. novi hotel u Baskoj. Uzivajuci i slaveci Bot-
· he, Budickl I Mansbarth nisu imali pojma da
ih u Zagrebu gotovo oplakuju. Senjani su,
uocivsi da Turul pada u more, poslali u Za-
greb brzoja.vda se halon unesrecio. Tek sut-
radan kad je Bothe uputio ocu telegram o to-
me da je sve u redu i da se vracaju pre~o Ri·
jeke u Zagreb, panika se smirila.
Ova ,Turulova putovanja« mogli bismo
mime duse nazvatl i pocecima na.seg zra-
koplovnog turizma, pa i zracne poste. Za vri-
jeme svih Jetova u 1906. iz Turula. su izhaci·
vane razglednice, koje su se zacudno veli-
kom broJu vratile adresant!ma. u Zagreb.
No dok su se nasl prvi zrakoplovci vise ill
ma.nje ugodno provodili na Turulu I Excelsi-
oru, u mnogim je mjestlma u Hrvatskoj sta-
sale. nova genera.cija entuzijasta koji svoju
buducnost ntsu htjeli vezati uz letala cija us-
pjesnost ovisi o tome puse Ii povo!Jan vje-
tar ...
Bili su to nepokolebljivi sljedbenici ideja
koje su poceli ostvarivati braca Wright, Al·
berto Santos-Dumont, C. H. Ellehammer,
Voisin l Louis Blerlot: LetJetl treba tskljucivo
na letalima koja lete uz pomoc vlastltog mo-
tora i koja. su upravljiva.!
(nastavlja se)
 jetnji, Njemal:ka je ujedinila svoje gradane, Rumunj~
svrgnula vlastitog diktatora, rat u Zaljevu [e donio jos •
dan pozinvnt predznak snazi americkog imperija, sovje
su driave zakuhale, a nakratu je najkrvaviji r najtuznijt
cat cijeloj protekloj epohi unsnuo krvoloenl agresor
da.ju6i nasu domovinu ...
Svijet doista vise nikad ne6e biti isti. Ali postoje ljudi
iako sisli s pollncke pozornice svijeta, imaju i dalje utj
na oblikovanje javnog mnijenja. Troje polittcara cije se
i dalje spominte s postovantem i ciju pomoc trsze i njlhi
nasljednict, zasigurno su Margaret Thatcher, Ronald
gan i Mihail Oorbaeov. •Zeljeznoj lady- octto je najvise
dostajala svjetska pozomlca pa je pozvala blvseg ame cijele obitelji i nitko od njih
kog, odnosno sovjetskog vodu da ujedine snage. •Zai kad se u njenom iivo-

I
tu nista posebno ne nije raz.ocaran ako -stva.r«
cemo prtle moci rijesiti probleme no sto bismo ih rjesa dogada, ,, princeza lose prode. Pozna.to je da je
svatko od nas, pojedmacno-, kaze ex-britanska premiJerl
VELIKA -TROJKA Dodaje da iskusni vukovi (i vuetca] poput njih okupljent
trojku lakse mogu uvjeriti svijet u tspravnost, odnosno
Stephanie od Monaca
meta je medija.. Tre-
nutno je zanimljiva
Stephanie doiiVjela golemu
tragecllju smr6u svoje maj-
ke Grace Kelly i da jos uvi-

·zABORAVA bludu odredene polittcke ideje, a sto Bush, Jeljcin i jer nema. stalnog pratioca, jek nosi nepodnosljivu griz-
zasad jos nedovoljno koordmirant i neupoznati - ne zadnja ljubavna afera s en- nju savjesti jer je ona bila za
gleskim rokerom Ronom upravljacem automobile.
gu, kad joj,· je majka stradala..
Trojica prozvanih, sadasnjlh Iidera nlsu se javno og Bloomom vec je pa.la u za-
bora.v, pluta.nje po pjevac- Stephanie se .izvukla« sa.-
ad danas, na pocetku 1992. godine, slazemo po- na tvrdnje Thatcherove. $to zbog tvrdnje »sutnja [e-zl mo s nekollko ogrebotina.,
kim vodama nitko ne shva-

K lako mozaik komadlca rasprsnute slike svijeta
stvaratuct novu, treba se prisjetiti dramaticnih
dogadaja koji su se munjevtto odigravali pred
nastm octma i zaustavljalt nam dab. Istok i Za-
pad su premostili provaliju hladnog rata i nuklearnih prl-
agrebacko poduzece Capi-
sto zbog ugleda kojeg gospoda uztva, sto zbog ned ca ozbiljno... Nakon propas-
. vremena ... A trojka •bivsih• se, navodno, treba sluz' ti prve zbirke kupacih kosti-
sastati ovih dana. i porono razradtti plan djelovanja. . ma koje je sama. osmislila,
skUtsak vec najayljuje taj dogadaj naslovom. -Gorby, M pokusala je s kreaciJom ve-
cernjih haljina.. Toalete
gie i, Roprue jasu zatedno«
Stephanie dobile su publici-
tet samo na. promociji a.li se
cini da se princeza proda-
all su obiteljski lijecnici go-
dinama lij~cili rane njene •
nutrine. r . , .
I ona saina istice kako se
Jos uVijek nije uspjela smiri-
ti i kako joj je neprestano iz-
nala.zenje novih poslova sa-
mo bijeg u zaborav. • Vi ne

Z tol, koje se uz mnoge po-
slove bavi i organtzactiorn
i promocijom koncerata,
ovth je dana polucllo velik
•t< · " . uspjeh. Prisjetimo se samo
koncerata koji su hrvatsku estradnu
[avnost dovele na raztnu dostojnu
svake europske metropole, prosetali
.su nasom scenom David Bowie, Kool
And The Gang, Commodores, Jerry
)om modnih e.kskluziviteta
nece obogatiti... Nedavno je
u Parizu promovirala pa.r-
f em na.zvan, a kako bi dru-
ga.cije, nego opet - Stepha-
nie.
Zs. sve svoje •nestasluke«
princeza ima podrsku svoje
ntcu da SU dolsta zene bile te koje SU
od mega stvorile legendu. Poznata je
mozete zamisliti situaciju u
kojoj se nalazim. Vee punih
25 gocllna novinari me slije-
de u stopu, pa.para.cl snima-
ju moje najintimnije trenut-
ke, svjetska. se elita snebiva zu o menL.«, izjavila je mo-
na.d svakom mojom pogres-
kom... Ali ja cu se jednog
dana, napokon, u potpunos-
ti srediti i ne6e me vise sme-
tati ono sto drugi misle i ka-
negaska princeza na. Jednoj
dobrotvornoj akciji u Monte
Carlu. Tata. Rainier ganutq
je pratio iZlaganje -svoje
kcerke, prvi je podigao casu
pjenusca i pozelio joj>rsto
skorije ostvarenje iivotn6g
sna.

MU Ll:I. L l:NGV::t·s.T·,;Mu-,·oM 1:0

Lee Lewis., A kao najsjajniji dragulj prica da svake prve subote u mjesecu
na kruni Capitofove uspjesnosti za- 25 njegovih vatreruh obozavatelltce, U
slao je Julio Iglesias. Capitol [e, nat- Hollywoodu glaca zvijezdu na plocni-
me, dobio ekskluzivno pravo zastu- ku s njegovim tmenom Ui pak tuzna
panla interesa. natnakladntleg pteva- prtca o mlado] Cileanki kola Je pro-
ca danasnjice glede javnih nastupa u pjesacila stotinu kilometara kako bi
dom u Americkoni Kongre-
dijelu Zapadne i u cijeloj lstocnoj Eu- stigla na njegov koncert i kad je za- rtckih dijalekata!) 1 time su i nekim dobrotvornim
ropi. kasnila, pokusala se otrovatl - na- ek sto se zvijezda stvara.o veliki zalog za bu-
Zast9 [e Julio tako velika dragocje- srecu, sve je ipak dobro svrstlo u obi- Magica Johnso- organizacijama ... Mo)a naj-
ducnost. veca. ielja.? Definitivno -
nost,, ne, treba posebno napominjatt. liznjoj bolnici gdje su joj spasili zivo]. na naglo utrnula Mutoq.,.bo dana.s igra u

'
Sto r~,6i'o covteku koji je tijekom svo- A Julio? Kao pravt profesionalac boles6u AIDS-a, Denver Nuggetsima 1 za.ra- uposlenje u Orgahizaciji
je 2s~godisnje karijere prodao 160 mi- uspjesno se nost sa svim prtcama ko- americka. je ko- duje oko 3 milljuna. USD. UN«, istice tamnoputi div.
- Sve SU navedene iivotne
lljuna p\oca i time. usao u Guinessovu je ga prate, a neke od njih stvara ion sarka pozlatila Svoj nedostatak u brzini vo- cinjenice
knjigU rekorda? Zene ga obozavaju, sam i njegova prateca propagandna novo lioe. denja lopte na.doknaduje vi- utjecale na stvara-
muskarct se na.stoje poistovjetiti s •masinerija•. U predahu izmedu pu- Zove se Dikembe Mutom- sokim postotkom ubacaja i nje visoke samosvijesti o
njim. Na svim je godisnjtm Ilstama tovanja i inih zantmacija, vrijeme bo, star je 25 god.ins:, visok dobrim asistencijama. S vlastitoj kvaUte~i. ali uz Mu-
svjetskih casopisa, vec gotovo 15 go- provodi sa svoje troje vec poodrasle 2,20. Odrastao je u Za.iru u Nuggetsima je potpisao no- tombovo se ime ne moie ve-
dina, -najbolie odjeveni muskarac-, a djece u Miamiju. Nedavno te snimio dobrostojecoj liJecnickoj vi ugovor na 5 godina 1 zati pojam aroga.ntnosti sto
on to komennra, •. Nije uvijek vazno 62. album pod naslovom •• starry Ni- obitelji sa secmioro · brace. nada se da 6e u tom razdob- je slucaj s ve6inom njegovih
sto netko nost, ve6 kako to cini. Ja , ght-, a na. njemu izvodi deset svjet- Kosarkasku je loptu po prvi lju post.a.ti najvainijiril cim- Ugaskih suigraca. Siroko je
uvijek biram odje6u u kojo] se ugod- skih evergrina, od Mona. Lise, When I put uzeo s 18 godina i zaig- benikom al)lericke igracke pucanstvo osvojio duhovi-
rao ... Nevideno majstorstvo gtonu, sredistu americke tim i skromnim nastupom u
no osje¢am pa se tako mo] vanjski Iz- Need You do Vincente.. Te Je hitove politicke pozornice, probu- vrhuske.
gled stapa s mojom licnos6u«. Od trebao pjevati i na zagrebackom kon- Pod. kosevima, unatoc gole- »Moja karijera napreduje sou-emisi)i Arsenia Halla, a
mu rastu, ubrzo mu Je omo- dio je u njemu novi interes. svojim je sta.som, navodno,
svojip -rnalth tajni« otkriva da spava certu kraiem proslog ljeta., a koji je Svaki Je slobodan trenutak upravo onako kako ~m i
osam sat1 .dnevno, zdravo se hrant i zbog krvave agresije na Hrvatsku gu6ilo stipendiju na Geor- planirao. Igrat 6u do svoje' iza.zvao lavinu piss.ma obo-,
getown Universityu u Was- kortstio za svla.dava.nje gra.- zava.teljica... Kako Jos nije
ne pust. Ali... Mnogt zli [ezicl njegov morao biti otkazan, ' - diva Fakulteta politickih tridesete godine, a onda cu
dug opstanak na vrhu pop-scene prt- Kako ga je [edna hrvatska tvrtka, ~in_gtonu.Iako je u po6etku -poceti s »ozbiljnim• poslorn. nasa.o odabranicu srca
zebo postovati zelju svojih zna.nosti i usavrsavanje svog, eto mu krasne mogu6-
ptsulu upravo tom -alt-, Jedinom Ju- upravo uzela pod svoje okrilje, nada]- stranih jezika (Mutombo go- Ve6 sad stijecem politicko
liovom poroku. Zena.ma. Prtptsulu mo se da je samo pitanie trenutka r0d1telja.i zavrsiti studij me- nosti!
dicine, borava.k u Washin- vori 4 svjetska. Jezika i 5 af- iskustvo povremenim ra.-.
mu brojku od 3000 intimnih veza, ko- kad cemo ga uzivo vidjeti na daska-
je on odbacuje, Ali ne odbacu]e cinje- ma hrvatske estra.de.

ruha i igara-, vikali su
K
stari Rimljani bodreci, iz
danasnie perspektive uza,
sne, gladijatorske borbe .. S
vremenom su nasrecu
igre poprimale humaniji
karakter i' prilagodavale se oapretku
ljudske civilizacije. Djeca su odrasla uz
loptu i lutke, a odrasli se okretali svo-
[Im rnladenackim strastirna polgrava,
juci se -ozblllnim- pomagalima. -Dis,
neyland- je tos prije desetak godina
bio zemlia cuda, a danas je svaki pro-
sjecni dom svojevrsna suvremena
-Igroteka-.
Filmska tndustrdta je morala nakon
nijeme faze ozvuciti svoju sliku. obojiti
je raznim bojama, uvesti stereo-zvuk i
napose trodimenzionalnim filmom ak-
tivno ukliuett! gledatelja u glurnacku
igru. Istirn se pravilima morala poko-
riti i produkcija video-igara,
Dovoljno je samo na glavu smjestiti
video-kacigu i ukljucit! se u svijet pro-
gramerove · maste, Senzor 'u ruci prati
pokret koji je vas um odaslao u nasto,
janju da unistt neprijatelja. Promasili
ste i tonete u bazen prepun vode. Ako
ste akvofob, nema vam SP?>Sa. .. Igra se
ponavlja.
Hardware, odnosno tehnicka Insta-
laciia sa svtrn pratecim pomagalima
(kacigom, senzorskim upravllacern i
postoljem koje se okrece u svim' smje.
rovirna] nost naziv »Vlrtuality« [Zbil],
nost) i proizvod je britanske kompju-
torske industrije. Britanci su u hipu
osvojili americko trziste i •Virtuality«
stroievi se velikoru brzinom smiestaiu
Novi proizvod
kompjutorske
industrije
u kazalista, restorane, poste i druga
balnog velemajstora ili -uvue! se u
masovnija okupljalista, Japanci su od- zu« Indiane Jonesa, James Boni
mah pohitali oztvotvoritt svoju zbilj- Terminatora, . Mnogo se govorilo o filmu
nost, ali zasad jos nisu uspjeli istisnuti Mi. obicni smrtnlcl, zasad jos
Britance s monopolisticke pozicije •ie- mo sarno citati o groznici koja
dinog opunomocenog dealsra- spome- Amerikom, ali proizvodacl najavl
nute sprave koja Ameriku pretvara u da ce Ujedinjena Europa. 92.).dobi1
histertcnog potrosaca novog -vtdeo- deo-zabavu koju zasluzuje. Cini
zalogaia-. Software, dakle, same igre 6e prvi strojevi biti postavljeni u
jos su ogranicene na klasiene video zu, u predvorju kinematogra.fa u
price u kojima vrebaju banditi i mon- ku goleme kugle gdje se danono6no
strumi, osvajaju se teritoriji da.lekih te trodimenzionalni filmovi.
svjetova., upravlja se Ietielicama zvte.
zdanih staza.. .. Ali, najavljuju se i nove, $to 6e o svemu tome reel roc:ti'
spektakularnije u kojima ce igrac ot- djece koja su natvect opsjedatelji
plesati tango iii vrucu larnbadu s ,3-D nosti, tek cemo vidjeti. Treba, n
llepotioom, odigrati -matstortcu- ·sahliL naponienuti da je opravdan nj
's likom i -umiiecemv aktualnog glo- strah da ce dieca, ionako sve vise
na .tehnickom i stntetickom o
izgubiti vezu sa stvarnoseu i pres!
se u zivoj igri Indljanaoa, doktora,
me i tate druziti sa svojim vrsnja
Nemala je i -stavka- kucnog bu
koja ce se odvajati za novt djecji s:
samo jedoa minuta igre stoji 1
Bilo kako bilo, Virtuality kao i s·
druga stva.r u zivotu, Ima svoje doi
.lose strane. Ona zaslgurno razbija
rijeru ulaska u svijet koji se do f
bio same saniao, a.Ii nikako ne s
postati Iskliucivorn zabavorn m~
trazttelje, -kruha i igara-. Svt mi 1:
negdje u sebi cuvamo njeznost
uspomeni na plisanog rnedviediea
nam je euvao uzglavlje od •utv1
kad bi se svjetlo u sobi ugasflo, Si
video-zabava - da, a.Ii ravnoprav:
naidrazom igrackorn u ruci.
SANJA C,
J
edan od bitova a Lucas zadovoljan jer je ot-
amertcse boztc- kupio gtijeh, Gilliam ide ria
ne sezone bio je novu turu komplikacije, jer;
~ -Kral] ribara-, nekoliko Je stvari ostalo ne-
sto je Terryu Gil- razjasnjeno. I tu film posve
. ' liamu '. donijelo gubi ritam. Ne moze g11 spa.
naslov komercijalnog reda- siti ni sjajna glumica Mer-
telja. A ta] osobenjak bio je cedes Ruehl koje ·se sjeca.-
· dosad sve - samo to ne. Je- mo u vrlo dobro odglumlje-
dini americki . clan ekipe nim epizodnim ulogama u
Monthy Phytona bio je po- filmovima »Married to the
znat najvise po sudjelova- Mob«, • Tajna mog uspjeha«
nju u toj suludol druzini, sve i •• Veliki«. Gilliam pritom
dok sam oije poeeo rezirati, koristi stara iskustva sto
djeluje veomi;t nezgrapno.
.Brazil• koji je podijelio Da Je film kracen za. pola
kriticare ,.i publiku, Dok su sata, bio bi veoma dqbro
ga neki sma.trali remek-die- ostvarenje. Neke scene su
lorn, drugi su ga proglasa, zaista jedinstvene, naprim-
va.li smecem, Njegov iduci jer vecera. u kineskom r!3-
film takoder je sneno pro- - storanu u kojoj Williams i
seo, iako nije izazvao toliku Amanda Plummer iskaz1.1ju
pczomost, -Lude zgode ha. vise komicnih elemenata
· runa Miinchausena« jos ni. negoli nekoliko na.zovi-ko-
su mogle potvrditi je Ii rijec medija iz tvornice snova
o ludaku iii geniialou, Jer, koje su se pojavile u po-
kao svi njegovi prijasnji sljednje vrijeme (n,a. celu s
filmovi. i ovaj je sedrzavao •Hudsonom Hawkom•). To.
otklon od zdravog razuma, ipak, treba. cijeniti, pa stoga
ali otklon u kojem je valja.lo da ce iskupiti vlastiti grijeh.
, zeli raditi jednostavnu holi- ne cude vrijedne , nagrade
uzivati. Tko bi uspio. hvalio ako zadovolji ludfl-ka i pruzi vudsku pricu, pa cesto nje- - Srebrni lav u Veneciji la-
bi film, a tko ne, kudio. Zgu- mu ... pravo na zivot No, to govi redateljsl(i postupci ni. i dva ovogoc;lisnja Zlatna
snutost fabule, mnostvo li- bas i ne ide tako jednostav- postaju pretjerani. Neke br- globusa. ,
kova, nejezgroviti tijek re- no ... ze tzmjene · kadrova potpu-
dateljskih misli, osnovne su no su nepotrebne, dok 9,rugi
BOJAN MUSCET
osobine Gilliamova reda- '
Polletak . filma prllicno put ka.o da slusa pretenci-
teljskog stile, obecava.. Jeff Bridges kao ozne hrvatske reda.telje, pa
Ka.ko sam priznaje, to disk-dzokej odlican je izbor, odugovla¢i· s kadrom une-
mozda uopce nije redatelj- kao i Robin Williams u ulo- dogled. Takoder, nakon sto
ski stil. Stoga ·se prihvatio zi Parrya, njegova ludog dovrsi film osnovnim pa-
rezije -Kralja rtbara-, za spasitelja.. No, Gilliam ne stulatom _, Parry je sretan.
kojl je soenarij napisao ne-
poznati student glume Ric-
hard LaGravanese. Jedno-
stavnija Fadnja, temeljena
na cetvoro glavnih likova (a
ne na stotine ka.o dotad). bio
je velik izazov za Gillie.ma.
Izazov koji je kao rezultat
donio jedino drukciji oblik
vrednovanja njegova ostva-
:enja.. Naime. dijelovi filma
1rnaju elemente klasicne
~olivudske produkcije, a df-
Jelovi su pomalo montipaj-
tonovski. Dakle, nekima ce
se svidjeti jedni. a drugima.
drugi dijelovi, ovisi da Ii im
se svida Gilliamov stil ili ne.
U sredistu je radnje nje-
goya filma uspjesa.n radij-
sk1 disk-dzokej koji nehoti-
ce sugerira ma.sovnom ubo-
iict. da napravi pokolj, To
. ~ni~tava disk-dzokeja. i on
~duce tri godine prodaje i
izna.jmljuje kazete u vide-
oteci. Kad smatra da. mu je
dosta svega, odluci se ubiti,
~o. ~ tome ga sprecava slu-
~aJ l ludak oruzjem kakvo
Je na pocetku rata imala
Hrvatska vojska i koji je to
Postao nakon sto je prezivio
PokolJ. Disk-dzokej smatra.
 DABOGDA
Dabo9da ti blla laka zemlja
Hrvata
na koju sl sa svojima posao
i. zapalio oganj da je saieie.
Gledam te mrtva na ledini
·podno Velebita:
glavu, n09e,, ruke .. Bradu pred
kojom je 1ucer klecala Marija

., I prekHnjuci te: . '

krstom kojim se krsti6,
slavom koju slavii,

N
;

I -
,
_I''
.
~
.:

.
'.•
~.~. L .

'
. .
.

.
djetetom ako. ga Imai,
du6om ako Ju lmas,
majkom . koja te rodila.
a;>abogdati iz raja oprostili
u koji si. ih poslao. .
Dabogda ne sluiao dovijeka
nejaki glas koji te molio:
>lnemojmamu, ciko~
nemoj mene, ciko<<. f

U Lici. U rujnu. .
U ratu devedeset I prve.
U Petrinjl, Dalju, Celijama,
na aajmistu u Vukovaru ...
Dabogda, cikol
U zemlji Hrv•ta
Da Bogda,

umjetnickom paviljonu u vojntci koji se nalaze negdje na bojistu

U
.
Zagrebu 1. veljace je otvore- ·i brane svoje na.jdraze.
na izlozba ,1,,pod nazivom -Nlzom crteza olovkorn, kredom i tu-
-Mo] tata je hrvatskt vo], sem, slikama. u tehnici gvasa, tempere
nik-. Izlozba ce trajati do 23. i koll.,.z ucenict izra.zavaju svoj uvid u
02. 1992. Sastavljena. je od prirodu vlastitih osje6aja.. nudeci ne,
niza slika,koje su narisale, djeca zagre- razini osobnog metafizickog govora
backih osnovnih skola na temu rata u svoju poruku kao ruku svijetu.
Hrvatskoj. Djeca grada Zagreba nisu Zeleci doseci razumiievanie, u nalbo,
neposredno zahvacena ratom, no i ona ljim svolim radovima variraju i kom,
ima.ju svoje strahove, stresove, ali isto biniraju vlastite opazaine i spoznajne
tako iskazuju ponos i hrabrost jer su sherne ra.zla.zu6i ustaljene modele u
mnogi nlihovi ocevi uprayo hrvatski ime nove slike svijeta ovdje i sada- - liiepo je sroeeno u uvodniku koJeg
napisao g. Emil Bobert Ta.na1.
Slike ratnih uzasa, razrusenih crl
va, gradova i sela, su nazalost pc
dio svakodnevnice nasih osmosk 1

kao i svih nas, no o.cito je da. djeca

zaboravila mir i ona slute njegov
dolazak, all: ova] put u slobodnoj
vi
Stoga bismo preporucili, poael
nasim mladlm citateljima., posjet,
zanimljivoj izlozbi.
TOMISLAV LAI

"
Filmski pogled u Hrvatsku
U
natoc svim zam-
jerkama, Pulski
festival uvijek je
bio mjesto na
kojem se pokazi-
vala .recentna hrvatska
filmska umjetnost. No, rat u
Hrvatskoj jednostavno nije
dopustao odrzavanjs takve
manifestacije. lzgledalo je
kao da brvatski film jos du-
go vremena nece naci gle-
datelje rasprsens po linij~-
ma fronte i zaokupljene zi-
votnijim brigama nego sto
je film.
Ali i film je nacin suprot-
stavljanja posvemasnjam
barbarizmu agresora na
Hrvatsku, kojemu ntsta nije
sveto . .Stoga Je ideja o odr-
zavanju smotre hrvatskoga
filma dok rat jos biesni bila
sasvim ispravna, Jer, i za
vrijeme rata se radilo, sni-
malo, a.Ii i islo u borbu.
Filmski stvaratelji ista.kli su
se u obrani domovine na
razlicite nacine i nasli vre-
mena da svoja djela ipak
zavrse, Smotra hrvatskog
filma kao ideja nametnula
se sama po sebi. Cak sest
cieloveeernjth igranih film-
ova i mnostvo ostvarenja
kratkometraznog, pouzda.
no su bila [aka kulturna ci-
njenica koju se nije smjelo
zaobici, Stoga su bile u pra-
vu strukovne organizacije,
nadlezna drzavna tijela, hr-
vatske producentske i dis-
tributerske kuce, Hrvatska
televizija i Studentski cen-
tar u Za.grebu kao izvrsni
organizator, kad su pokre,
nuli inicijativu za pokreta,
nje -Dana hrvatskog filrna-
vec na poeetku 1992. godine.
Na ta] je nacin Hrvatska
mnogo dobila, a -Dani- su
postali prva velika kulturna
manifestacija u nezavisnoj
i priznatoj Republici.
Organizacija je veoma
dobro postavljena, pa na
programu nisu bill jedino
cielovecernji filmovi, kao
sto je to bio sluce] u Puli.
Osim igranih filmova, prt,
kazana su i sva ostvarenja
kratkometreznog, kao i po-
sebni programi videoa.rta,
radovi studenata Filmskog
odsjeka Akademije dram-
ske umjetnosti, kinoarnata,
ra i drugih. Postavljene su
izlozbe o scenogra.fiji hrvat-
skoga animiranog filma.
hrvatskom filmskom plaka,
tu. filmskom izdavastu i
slicnim izdanjima, Takoder,
priredene su i rasprave za
okruglim stolom o ulozi ki-
nematografije u borbi za
neovisnost Hrvatske. Na
dan je emitirano pet sati
SC-vizije, interne televizije
koja je smiestena u presto,
rima Studentskog oentra,
Prikazan je takoder i prvi
hrvatski · film -Lisinskt-,
djelo Oktaviana Miletica iz
1944.
To je tek dio ponudenog,
pa se sa sigurnoscu moze
rect da je Zagreb od 30. si-
jeonja do 4. veljace 1992. zi-
vio u znaku filma.
s,·e11;1 iz Iilms » l 'rijcmc rutniks:« uutoru Ot,j1111a .'ioraka
Luka se vracaju, i Ivan poci-
nje hodati s Marinom, ali
ovaj put Luka se buni. Tako-
der. odlazi u MUP prijaviti
udbasa Andriju. No. nemalo
se iznenaduje kad na mie-
stu sefa policije zatiece tog
istog Andriju. Jer, vuk dlaku
mijenja, all cud nikad. Na
svadbi Ivana i Marine Luka
zeli presuditi Andriji, no
puca u sebe, ali Andrija ga
spasava da ne iskrvari. Na-
kraju, skuplja se obitelj na
Uskrs. a grijesi i obiljezja
starijih padaju na neduzne
- Marinu i Ivana.
0
dltcan scenarij
potpisali su
Mate Matisic i
Krsto Papic,
. Unatoc tomu
sto film ima nekih rnanika-
vosti (nesklad izmedu poje-
dinih dijelova filma, poneg-
dje predugi kadrovi, nedo-
voljno dobro obraden
ton. . -1 ipak je, po potpisni-
kovu misljenju, posrijedi
najbolji cielovecernil film
smotre. Inace, zavrsen je
svega dva dana uoci projek-
cije, sto mu daje dodatni
sarm,
Sarrn filmu -Skoljka su-
mi. daje podatak da su re-
datelj Miro Medimorec i
Producent Slobodan Pra-
liak prezentaciju filma
osmisljavali na fronti u Su-
nji. (Medimorec je tarno i
ostao, a Praljak dosao u po-
sljednji trenutak], Inace, rt-
jec je o ekranizaciii -Izvan-
brodskog dnevnika- Slobo-
dana Novaka, To je pr ica o
entropiji institucija i odno-
su vlasti i intelektualaca s
mnogo alegorije i fantasti-
ke, kao i verbalizma. Izbor
Josipa Gende za glavnog
glumca je dobar.
Nalveci favorit smotre
bez sumnje su bile -Krhoti-
ne•. pa je dvorana Studen-
tskog centra bila ispunjena
do posljednjeg mjesta. Taj
film Zrinka Ogreste jedini
je bio prikazan na Pulskom
festivalu. Potom je, nakon
mnogo zavrzlama, kandidi-
ran za Feliksa u kategoriji
debitantskog filma. Sjetimo
se, rijec je o europskom
Oskaru, nagradi kola se J.
svega nekoliko puta koliko
se dodjeljuje toliko iskorn-
promitirala, da se uvrste-
nje medu pet najboljih ne
moze smatrati nekim uspie-
bom.
U filmu je r ijec o nesret-
noj sudbini triju narastaja
obitelji Livaja iz Dalmacije,
porodicl koja je obiljezena
zbog neobicnog nestanka
najstarijeg Livaje, koji je
najvjerojatnije bio blajbur-
ska zrtva, Njegov sin
[odlicni Slavko Jaruga] ta-
koder stradava trazeci isti-
nu. a najmladi (solidni Filip
Sovagovic] posto-poto zeli
istjerati istinu na vidjelo, pa
zbog toga zapusta obitelj.
Na kraju, ipak se osieca
trag optimizma utjelovljen
u cetvrtom narastaju, upla-
kanom djecacicu kojeg mo-
zda ceka bolja buducnost,
Redatelj Zrinko Ogresta
majstorski je napravio ovaj
film. unatoc nekim zamier-
kama kao sto je neodgova-
rajuci tretman glazbe.
-Vriierne ratnika- Dejana
Sorka prtlicno je atipican
film za ovo podneblje, oso-
bito zato sto je prtlicno
amerikaniziran i podsieca
na cuveno -Oslobadanje- i
Hillovu -Juzniacku utiehu-.
Dvojica poznanika, btvsi
partizan i bivsi legionar,
idu na pecanje. No, u igri
macke i misa zele ih ubiti
nepoznati Jjudi koji su me-
tafora za opce zlo. Poznani-
ci, koji postaju i prijatelji.
problem rjesavaju zahvalju-
juci bivsern iskustvu i eto
ucas kraia filma. No, naza-
lost, Dejan Sorak nije Wal-
ter Hill, pa neke scene dje-
Iuju uzasno smijesno i pre-
dvidljivo, i vrlo, vrlo naivno.
Inace, Sorak je dosad rezt-
rao dva vrlo dobra filma,
-Mala pljacka vlaka- i »Ofi-
cir s ruzom-, pa • Vrijeme
ratnika• mozemo ubrojiti u
ostvarenja poput •Krvopi-
jaca• - koja su korektna.
zanimljiva jer pokusavaju
odrediti drukcije kontekste
fabule, all i neuvjerljiva jer
se koriste nekim ti"picnodo-
macim idiomima za pred-
stavljanje onoga sto se zel.i
reci.
0 .Carugi• Rajka Grlica
manje-vise sve se zna. To je
jedini film sa smotre koji je
vec prikazan, stovise. imao
je i veliku svecanu premije-
ru upravo u Studentskom
centru. Kostimirani film o
srpskom lopovu atraktivan
je na razini scenografije i
to je sve. Balkanski western
je mnogo bolje napravio
spomenuti Dejan Sorak kad
je rezirao •Malu pljacku
vlaka«. lpak, valja istaknuti
glumce - lvu Gregurevica.
Davora Janjica i Enu Bego-
vic.
•Duka Begovic• Branka
Schmidta, takoder je razo-
caranje. Za razliku od lilma
»Sokol ga oije volio•.
Schmidt u .ouki• previse
intelektualizira. tako da sve
skupa podsjeca na razvuoe-
ni dokumentarni film o sla-
vonskim obicaji'ma Da ne-
ma Alije Custica i izvrsnih
Fabijana Sovagovica i Mu-
stafe Nadarevica, film bi
bio promasaj. Ovako, uz
izvrsnu fotografiju Gorana
Trbuljaka, ipak je rijec o
ostvarenju koje nije potpu-
no nezanimljivo.
N
akon projekcije
films., podijelje-
ne su i nagrade.
Zi.ri »Slobodnog .
tjednika• za naj-
bolju musku ulogu nagradu
je dodijelio Ivi Gregurevicu.
a ziri revije •Mila• Eni .Be-
govic za najbolju zensku
ulogu. Ziri •Glasa koncila•
dao je »Zlatnu uljanicu• za
najveci doprinos promica-
oju etickih vrijednosti filmu
•Krhotine•. Taj je film dobio
i nagradu •Oktavian• kao
najbolji film na »Danima• u
konkurenciji cjelovecernjeg
filma. Nagrade su dobili i
animirani film •Anno Do-
mini• Zlatka Pavlinica i
kratkometrazni •Mirta· uci
statistiku• Gorana Ilukica.
Potonji je, po potpisniko-
vu misljenju, i najbolje
ostvarenje festivala. Dvade-
setminutni igrani film o
djevojci koja bjezi od okova
oca. profesora statistike, s
razbojnikom. da bi utvrdila
da sve zapravo ovisi o bro-
jevima jednostavno je sja-
jan. Odlicna Natasa Dorcic,
Sven Medvesek i Boris Mi-
holjevic naprosto briljiraju,
pa je nagrada •Oktavian•
sasvim zasluzena Ipak. naj-
veci pobjednik na cijeloj
ovoj smotri je hrvatski film.
njegovi stvaratelji, ali i gle-
datelji.
BOJAN MUSCET
 POMICHE
STEPENI· N\JTAKl~I G~
CE

'ARMY
OAOEA'
SLU§ATE.
WSlVO

ENGL
FILOZOF
AUSSEU

ASTATIN 'ZAVOJ,
ZlMSKA ~ KAMNA
OBOAI A SIi.NiCi
/MNOr, OESPOTI viVAAA
SABI.AST

VASTA.
TIP AlJTO.

~f
OS06E
KOJEOA-
JU2J,IAK
'ZASTART

JU~IO-
PORTV· 'FAUS'TA'
CIAI.
AUOA

~ DOYLE
'AADIJUS-

liR1f.ME'.
vooi'iai
HAT OU·
TAOPOl.A, BAAVKO,

·~
ZAJM

KAI.UP 'ZA
LIVENJE TAIJE~
POONE·
BUE
TAGOVAC
VINOM

KOVl!IIA GAAOU NIKNUTI

/MN02./ SIFIJI
GAAOU
SAEO-
NJOJ
ITAUJI

KANCE·
LAAIJA
er~
-:vru:-
SEl<UNOA'

VOJEVA·
NJE

AMER
KOZMO- HOOATI
NALIT
INDUSTRIJA I KOVNICA
OBOJENIH METALA s p.o.:~ ZAGREB, ILICA 191