Porez na dodanu vrijednost i

trošarine

Prof. dr. sc. Anto Bajo

Ekonomski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

Dodana vrijednost - pojam

• Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje

proizvedenih dobara i usluga (outputa) i vrijednosti
kupovina (inputa, ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i
usluge proizvedeni

• Dodana vrijednost - vrijednost što je proizvođač dodaje

inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.

Priroda PDV-a
• Značenje dodane vrijednosti
• Prodaja=1500, Vanjski troškovi=1000
• Dodana vrijednost = 500 (plaće i dobit)
• Porez na dodanu vrijednost
• 20% tax = .2 * 500
• Kreditna metoda
• Poduzeće prikuplja porez od svog komitenta
» 0.2 * 1500 = 300
• Posljedično, kada poduzeće kupuje, plaća PDV dobavljačima
» 0.2*1000 = 200
• Ali odbija već plaćeni porez državi
» 300 – 200 = 100
3

1
Priroda PDV-a

• Porez na dobra i usluge

• Neizravni porez

• Proporcionalni porez

Što je oporezivo?
• Isporuka dobara i usluga,

• Osobna potrošnja,

• Uvoz dobara i usluga,

• Bitno je da postoji međusobna veza, zajednički ekonomski

interes između sudionika prometa dobara i usluga, neovisno
kako se ta veza naziva (prodaja, razmjena, posredovanje,
najam,….).

Vrste PDV-a

• Proizvodni
• Dohodovni
• Potrošni

Porezna osnovica =
(vrijednost prodaje – vrijednost kupnje)*stopa PDV

2
 PDV - Proizvodni oblik (1)

• Pri utvrđivanju porezne obveze od vrijednosti prodaje

oduzima se vrijednost kupnje sirovina

• Problem - ne oduzima se trošak nabave kapitalnih dobara niti

amortizacije

Ukupna makroekonomska osnovica proizvodnog oblika

PDV = BND (bruto nacionalni dohodak)

PDV - Proizvodni oblik (2)

Osnovica PDV= BNP = C + I + D

IB (bruto investicije)= IN + D

BNP - Bruto nacionalni proizvod

C - potrošnja, IN - investicije, D - amortizacija

• Problem: ulaganja u kapital dva puta oporezovana (pri

kupovini i prodaji)

PDV - Dohodovni oblik

• Osnovica = vrijednost prodaje – (vrijednost kupovine

sirovina+ amortizacija)

Neto investicije (bruto investicije-amortizacija)

Osnovica PDV = BNP – D = C + IN + D - D
Osnovica PDV = NNI = C + In

Od porezne osnovice oduzima se amortizacija.

Problem utvrđivanja stopa amortizacije za kapitalna dobra.

3
 PDV – potrošni oblik
• Omogućeno oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobra
od vrijednosti prodaje (rashoda za sirovine i investicije)

• Osnovica PDV= BNP-IN-D = C

• Nije potrebno razlikovanje tekuće i kapitalne rashode niti

stope amortizacije.

Ključne razlike

• Proizvodni i dohodovni oblik “kažnjava” investiranje u

kapitalnu imovinu.

• Potrošni oblik je neutralan jer zamjena kapitala radom ne

utječe na poreznu obvezu.

Metode obračuna PDV-a

• Kreditna metoda – vrijednost PDV plaćenog na inpute se oduzima od PDV
koje se treba platiti na vrijednost prodaje.

• Poduzetnik u cijeni robe koje prodaje zaručunava PDV. No cijena inputa

koje je kupio dobavljač mu je već uračunao PDV (kreditna metoda se
primjenjuje u Hrvatskoj).

• Metoda oduzimanja – od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost

kupovina te primjenjuje PDV

• Metoda zbrajanja – dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti,

kamata i neto profita.

4
 Metode Poduzeće A Poduzeće B Poduzeće C Ukupno
Proizvodnja Veletrgovina Trg. Na malo Gospodarstvo
Metoda oduzimanja
1. Prodaja 350 850 1.100 2.300
2. Kupovina 100 350 850 1.300
3. Dodana vrijednosti (1-2) 250 500 250 1.000
PDV (10%) 25 50 25 100
Kreditna metoda
1. Prodaja 350 850 1.100 2.300
2. Porez na prodaju 35 85 110 230
3. Kupnja 100 350 850 1.300
4. Porez na kupnju 10 35 85 130
5. PDV (2-4) 25 50 25 100
Metoda zbrajanja
1. Nadnica 150 300 200 650
2. Renta 50 100 20 170
3. Kamata 25 75 20 120
4. Neto-profit 25 25 10 60
5. Ukupno (1+2+3+4) 250 500 250 1.000
PDV (10%) 25 50 25 100

Načela PDV-a (1)

• Načelo porijekla - roba je oporezovana u zemlji u kojoj je

proizvedena (bez obzira je li se troše li se ili izvoze).

• Dakle, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozu opterećeni su

PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze u zemlju oslobođena
plaćanja PDV-a.

• Uvoz oslobođen poreza

Načela PDV-a (2)

Načelo odredišta

• Oporezivanje prema mjestu potrošnje

• Bez obzira na mjesto potrošnje (neovisno jesu li uvezena ili

proizvedena u zemlji)

• Izvoz izuzet od plaćanja PDV-a (potrošni oblik)

• Posljedica – različiti proizvodi koji se izvoze/uvoze opterećeni

različitim stopama PDV-a.

5
 Razlika između nulte stope i poreznog
izuzeća

• Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuci proizvoda ne

obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbitka pretporeza sadržanoga u
ulaznim računima dobavljača odnosno pravo na odbitak plaćenog PDV-a
pri uvozu koji se odnose na njihovu gospodarsku djelatnost.

• Uz porezno oslobođenje pri isporuci se ne obračunava porez, ali se ne

može odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima.

• Za poreznog je obveznika povoljnija primjena nulte stope nego porezno

oslobođenje.

PDV stope – stare zemlje članice EU

„Super“ Snižena stopa Opća stopa Nulta stopa
Snižena stopa 2011 vs 2012 2011 vs 2012

Austrija - 10 10 20 20 N
Belgija - 6 i 12 9 21 21 Y
Danska - - - 25 25 Y
Finska - 8 i 17 10 i 14 22 24 Y
Francuska 2,1 5,5 5,5 i 7 19,6 19,6 N
Grčka 4,5 9 6,5 i 13 19 23 N
Irska 4,8 13,5 9 i 13,5 21,5 23 Y
Italija 4 10 10 20 21 Y

Luksemburg 3 6 i 12 6 i 12 15 15 N

Nizozemska - 6 6 19 21 N
Njemačka - 7 7 19 19 N
Portugal - 5 i 12 6 i 13 20 23 Y
Španjolska 4 7 10 16 21 Y
Švedska - 6 i 12 6 i 12 25 25 Y
UK - 5 5 17,5 20 Y

Source: IBFD, European Tax Surveys, available on: http://online2.ibfd.org/eth

PDV stopa (2) – nove članice EU

Opća stopa Snižena stopa
Država Nulta stopa
2011 vs. 2012 2011 vs. 2012
Bugarska 20 20 7 9 N
Cipar 15 18 5i8 5i8 Y
Češka R. 19 21 9 15 N
Estonija 18 20 5 9 Y
Mađarska 25 27 5, 18 5, 18 Y
Latvija 18 21 10 12 Y
Litva 18 21 5i9 5i9 Y
Malta 18 18 5 5i7 Y
Poljska 22 23 7i3 5i8 Y
Rumunjska 19 24 9 5i9 N
Slovenija 20 20 8,5 8,5 N
Slovačka 19 20 10 10 i 14 Y
HRVATSKA 23 25 10 Y
Source: IBFD, European Tax Surveys, available on: http://online2.ibfd.org/eth

6
2009: promjene
PDV stope od 2008 25%

Bez promjena 22%

povećanje

smanjenje
25%
20%

21%

19% 19%

21.5% 15%
22%

-21% 19%
2 19%
. 19%
8
%
19.6% 20%
25%
19%
20%
20%
20%

16%

19%
20%

15%
15%

18%

2010: promjene u
PDV stopama od 25%
2008
23%
Bez promjena
povećanje

smanjenje 25%
20%

21%

19% 21%

21% 17.5%
22%

-21% 19%
2 20%
. 19%
8
%
19.6% 20%
25%
24%
20%
20%
20%

18%

23%
21%

15%
15%

18%

2011: promjene
PDV stope od 2008 25%

Bez promjene 23%

povećanje

smanjenje
25%
20%

22%

19% 21%

21% 20%
23%

-21% 19%
2 20%
. 20%
8
%
19.6% 20%
25%
24%
20%
20%
20%

18%

23%
23%

15%
15%

18%

7
 2012: promjene
PDV-a od 2008 25%

Bez promjena 23%

povećanje

smanjenje
25%
20%

22%

19% 21%

23% 20%
23%

-21% 19%
2 20%
. 20%
8
%
19.6% 20%
27%
24%
21%
20%
20%

18%

23%
23%

15%
17%

18%

PDV standardne stope značajno su rasle kao

rezultat financijske krize
21.0%

20.5%

20.0%

19.5%

19.0%
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Average standard VAT rate

Porezna oslobođenja u sustavu PDV-a

Izuzeća vs. nulta stopa

Izuzeća

• Izuzeća – porezni obveznik ne mora obračunati PDV na

prodaju svog proizvoda. On se smatra krajnjim kupcem za
svoje inpute, te ne može odbiti plaćani PDV na svoj output.

• Primjenom izuzeća ne osigurava se potpuno oslobađanje

od poreza, samo je dodana vrijednost oslobođena. To je
trošak poslovanja.

8
 Nulta stopa

• Porezni obveznik obračunava 0 % PDV-a

• Porezni obveznik može “tražiti” od Porezne uprave povrat

plaćenog PDV-a na inpute.

• Kupac kupuje proizvod u cijelosti oslobođen plaćanja PDV-a

Razlozi za uvođenje oslobođenja i

sniženih stopa PDV-a

• Nastojanje za izbjegavanjem regresivnosti PDV-a.

• Većina zemalja iako imaju uvedene snižene, nulte stope i

izuzeća nastoje ograničiti na što manji broj proizvoda.

• Socijalna politika se vodi dobrim mehanizmom državnih

transfera a ne porezima.

Progresivnost i regresivnost PDV-a

PDV PDV/ PDV/

Dohodak Potrošnja Štednja (20%) Potrošnja dohodak

1,000 800 200 160 20% 16%

2,000 1,000 1,000 200 20% 10%

5,000 1,500 3,500 300 20% 6%

Teško utvrditi jasne kriterije i načine mjerenja regresivnosti /progresivnosti

u sustavu PDV-a

9
 PDV u Hrvatskoj (1)
• Do početka 1998. godine potrošnja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na
promet proizvoda i usluga.

• Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na prodajnu cijenu.

• Porez na promet proizvoda i usluga obračunavao se u svim fazama

proizvodnje pa se kumulirao u konačnoj maloprodajnoj cijeni
proizvoda i usluga.

• Velik broj poreznih stopa te brojna oslobođenja stvarali su teškoće u

provedbi propisa i kontroli naplate poreza, što je stvaralo povoljne
preduvjete za poreznu evaziju.

PDV u Hrvatskoj (2)

Negativnosti starog sustava

• Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i
usluga očitovali su se u njegovu kumulativnom učinku, što
znači da je porezno opterećenje bilo veće što se proizvodni
proces odvijao u više faza.

• Razlika između PDV-a i poreza na promet jest u tome što

se porez na promet ubire postupno u svakoj fazi
proizvodnje, dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u
fazi krajnje potrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih
poreza, dok porez na promet pripada grupi jednofaznih
poreza.

Kaskadni učinak poreza an promet u odnosu na

PDV
10% porez na promet 10% PDV 25% PDV

Učinak na uplaćeno državi Učinak na uplaćeno državi Učinak na uplaćeno državi

cijene u cijene u cijene u
krajnjoj krajnjoj krajnjoj
potrošnji potrošnji potrošnji

A iskopava rudu bakra u 100 100 100

rudniku i prodaje B,
proizvođaču
porez na prodaju 10%. 10 10 10 10 25 25
Ukupni troškovi za B 110 100 100
B bakar pretvara u žice i s 220 200 200
uloženim radom/profitom
prodaje C, veleprodaja
Porez na promet / PDV 22 22 20 10 50 25
Ukupni troškovi za C 242 200 200
C prodaje D, maloprodaji 290 240 240

Porez na promet/ PDV 29 29 24 4 60 10

Ukupni troškovi za D 319 240 240
D prodaje potoršačima 638 480 480

Porez na promet / PDV 10% 64 64 48 24 120 60

Troškovi za potrošača 702 528 600
Ukupni prihodi proračuna 125 48 120
30

10
 PDV u Hrvatskoj (3)
• Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od početka
1998. godine.

• U suglasju je sa Šestom smjernicom EU-a

• potrošnog je tipa,

• prema načelu odredišta isporuke (a ne prema načelu porijekla),

• a pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda

koja omogućuje odbitak pretporeza.

Oporezivanje dodane vrijednosti

• Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osnovica ne
obuhvaća porez obračunan pri nabavi roba i usluga (ulazni porez) nego se
porez plaća na vrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).

• Primjenom metode oporezivanja prema izdanim računima (fakturama)

- porezni obveznik pri podmirenju porezne obveze odbija porez plaćen ili
obračunan po računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučili
dobra ili usluge (dobavljači).

• Račun služi kao dokument za odbitak obračunanog poreza.

Zašto je PDV dobar?

• Svakom je poreznom obvezniku u interesu da porez u

prethodnoj fazi bude ispravno obračunan jer o visini toga
iznosa ovisi njegova porezna obveza.

• U sustav oporezivanja PDV-om tako je unesena samokontrola

pa se smanjuje i mogućnost porezne evazije.

11
 Obveznici PDV-a (1)

Dvije vrste obveznika:

• Po zakonskoj odredbi

• Dobrovoljno (mali poduzetnici).

Obveznik ostaje u sustavu PDV pet godina

Obveznici PDV-a (2)

- Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za
obavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno:

- poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge

- uvoznici kada uvoze dobra

- izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima

- poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća

od 85.000 kuna.

- Od 2013. povećava se i prag za upis u registar obveznika PDV-a sa

sadašnji 85.000 na 230.000 kuna.

Prag za ulazak u sustav PDV-a, u tisućama

EURA - usporedba
Slika 1. Visina praga za ulazak u sustav PDV-a u novim
državama članicama EU-a 2008. godine (u tis. EUR)
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
H ja

a
ka

ađ a
B va

ija

ka
ep a

um a

E a
S a

ar
j

sk
k

sk
sk
R lik

ni

i
tv
js

on
t

ip

js
ka ač

Li

ve

at
ar
ub

ar

La
un

ol
C
e š lo v

st

rv
ug

lo

P
S

M
R
Č

12
Obveznici PDV-a (3)
Fizičke osobe

• Ako fizička osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i druge
poslove (npr. umjetnik, znanstvenik, liječnik i sl.) te u prethodnoj
kalendarskoj godini tim radom ostvari bruto prihod veći od 85.000 (od
2013. godine 230.000) kuna (bruto obuhvaća porez i prirez porezu na
dohodak), obvezna se prijaviti PU do 15. siječnja tekuće godine radi upisa
u registar obveznika PDV-a.

• Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa te sami

obračunavati i uplaćivati porez ili tražiti od PU-a povrat preplaćenog
poreza.

Što se oporezuje PDV-om?

• Oporezivanju podliježu:

• isporuke svih dobara i sve obavljene usluge uz naknadu na području

Hrvatske

• vlastita potrošnja

• uvoz dobara u Hrvatsku

• isporuke dobara i usluga koje trgovačka društva ili neki drugi oblici
zajedničkog obavljanja djelatnosti obavljaju uz naknadu, bez naknade ili
uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela i članovima njihovih obitelji ili
nekim drugim primateljima.

Što je vlastita potrošnja?

Vlastitom se potrošnjom smatra:

• uzimanje dobara ili korištenje usluga iz vlastitog poduzeća za

privatne potrebe

• upotreba osobnih automobila ili drugih prijevoznih sredstava

za osobni prijevoz što se ne može odbiti kao trošak pri
obračunu poreza na dobit ili dohodak

• troškovi reprezentacije.

13
 Što su isporuke dobara?

• Kada poduzetnik isporučitelj nekog dobra (proizvoda, robe,

novoizgrađenih građevina, opreme, električne energije, plina...)
omogućuje (daje, prodaje) kupcu raspolaganje tim dobrima uz određenu
naknadu (novac), protunaknadu nekim drugim dobrom (razmjena) ili
bez naknade,

• Isporuka dobara je i vlastita potrošnja kao što je uzimanje ili upotreba

dobara iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe.

Što su isporuke usluga?

• Isporuka usluga ostvaruje se:

• kada poduzetnik isporučitelj prenosi na nekoga imovinska i autorska

prava

• daje nešto na uporabu i korištenje (najam, zakup), daje ili prenosi prava na
patente, izume ili prava na industrijsko vlasništvo

• usluge koje se obave kao protunaknada za neku obavljenu uslugu

(razmjena) umjesto novčane naknade

• vlastita potrošnja kao što je korištenje nekim uslugama iz vlastitog

poduzeća za privatne potrebe.

Mjesto oporezivanja?

• Mjesto isporuke dobra ili obavljanja usluga, pri čemu se

tuzemstvo smatra jedinim mjestom isporuke dobara,
odnosno obavljanja usluge

• (npr. novoizgrađene nekretnine prema mjestu gdje se

nekretnina nalazi).

14
 Porezna oslobođenja
• Porezna oslobođenja svrstana su u tri skupine:

• oslobođenja u tuzemstvu,
• oslobođenja pri uvozu i
• oslobođenja pri izvozu.

• Sva su porezna oslobođenja u tuzemstvu bez prava odbitka pretporeza,

• proizvodi koji se izvoze prema načelu odredišta oslobođeni od plaćanja

PDV-a, s pravom na odbitak poreza obračunanog u njihovim inputima.

Razdoblje oporezivanja
• Kalendarska godina. Obračunska se razdoblja tijekom godine protežu od
prvoga do posljednjeg dana u mjesecu.

• Konačni obračun poreza za porezne obveznike koji porez plaćaju prema

izdanim računima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja travnja
za prethodnu godinu.

• Porezni obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenim računima

(obveznici poreza na dohodak) konačni obračun podnose do kraja
veljače tekuće godine za proteklu godinu.

Stope PDV-a (1)

25% 5% 10%

usluge smještaja ili smještaja s

doručkom, polupansiona ili punog
Kruh i mlijeko pansiona u svim vrstama komercijalnih
ugostiteljskih objekata (2006)

Knjige (stručnog, znanstvenog,

i usluge agencijske provizije za naprijed
kulturnog, obrazovanog
navedene usluge. (2006)
sadržaja, udžbenici (1999)
Dodana vrijednost u
isporuci roba i usluga
Lijekovi i ortpedska pomagala Od 2012 - jestiva ulja, masti, dječja i
(1999) prerađena hrana na bazi žitarica, te
isporuka vode (osim one koja na tržište
dolazi u bocama ili drugoj ambalaži),
Knjige na CD-ovima, vide i šećer od trske i šećerne repe.
audiokasetama i znanstvene
časopise, javno prikazivanje ugostiteljske usluge.
filmova (2000) bezalkoholna pića, vina i piva.

15
Proizvodi i usluge na koje se primjenjuje snižena stopa
navedena u Dodatku III. Direktive EU

1. Prehrambeni proizvodi 11. Isporuke dobara i usluga za

2. Opskrba vodom poljoprivrednu proizvodnju, osim
3. Farmaceutski proizvodi kapitalnih dobara
4. Medicinska oprema za invalide 12. Usluge smještaja u hotelima
5. Prijevoz putnika 13. Prodaja ulaznica za sportske
6. Isporuka knjiga, novina i priredbe
časopisa 14. Korištenje sportskih objekata
7. Ulaznice za kulturne događaje i 15. Isporuke dobara i usluga
ustanove dobrotvornih ili socijalnih ustanova
8. Prijam radijskih i televizijskih 16. Usluge pogrebnika i krematorija
programa 17. Usluge zdravstvene i stomatološke
9. Usluge umjetnika zaštite
10. Izgradnja i obnova socijalnih 18. Usluge u vezi s čišćenjem ulica i
stanova prikupljanjem i obradom otpada

Oslobođenja plaćanja PDV

Oslobođeni plaćanja poreza Oslobođenja pri uvozu

- najam stambenog prostora - Privremeni uvoz humanitarne pomoć

- usluge financijskih institucija - uvoz dobara za osobne potrebe do 600 kn

- priređivanje igara na sreću i klađenja - Poštanske pošiljke do 300 kn

- isporuke doktora, stomatologa u
privatnoj praksi
- usluge liječenja u zdravstvenim
uslugama
- usluge socijalnih ustanova
- ustanova predškolskog, osnovnog,
srednjeg i visokog školstva
- vjerske zajednice
- ustanove u kulturi
- reklamni materijal
- osobne stvari redi preseljenje
- patenti, robne marke
- isprave, obrasci itd.
- uvoz iz područja poljoprivrede ostvare u
pograničnim zonama
- nasljedstva u inozemstvu
- usluge HŽ

Zašto je nije dobro mijenjati stope i uvoditi izuzeća?

• Hrvatska porezni sustav (pre)često je bio podložan promjenama i može
se procijeniti da on sam po sebi nije zapreka većem zapošljavanju.

• Jednom uvedena izuzeća unose iskušenja za uvođenje novih čime se

potkopava porezna osnovica i stvara razlog za povećanja opće stope
PDV-a

• Moguće daljnje promjene (i/ili uvođenje dodatnih poreznih stopa ili

izuzeća) u porezni sustav vjerojatno bi uništile ili barem ugrozile važna
načela oporezivanja:

• stabilnost (porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećima i

kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih
odluka) i

• jednostavnost (porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji

kako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezne
obveznike bili što niži).

16
 Zašto uvoditi jednu ili što manji broj stopa?
• Pojam regresivnosti teško je jednoznačno definirati.

• Teško se mogu egzaktno odrediti razmjeri regresivnosti.

• Empirijska istraživanja o regresivnosti PDV-a uglavnom potkrepljuju tezu o

njegovoj neupotrebljivosti u smanjivanju socijalnih razlika.

• Uvođenje više stopa zahtijeva i potanko definiranje oporezivih proizvoda.

• Nejasno definiranje proizvoda otvara vrata poreznoj evaziji.

• povećanjem broja stopa povećavaju se administrativni troškovi ubiranja poreza.

• Niže stope PDV-a nisu jamstvo nižih cijena.

• Različite stope PDV-a iskrivljuju sklonosti potrošača.

• Niže stope PDV-a znače i manje prihoda za državni proračun.

• Europska unija teži manjem broju stopa PDV-a.

Osnovne preporuke
• Težiti smanjenju standardne (opće) stope PDV-a,

• Ne uvoditi nove stope, niti nove porezne povlastice u sustavu PDV-a,

• Uvoditi jednu ili što manji broj stopa (zašto?):

• Ne valja žrtvovati dobre osobine PDV-a s jednom stopom kao što su

prihodna izdašnost, neutralnost i jednostavnost ubiranja da bi se uveo
njegov administrativno mnogo kompliciraniji oblik s više poreznih stopa
koji na tržište unosi nove iskrivljenosti i dodatno pogoršava optimalnu
alokaciju resursa.

• Socijalna se politika ne vodi (uspješno) poreznim sustavom, već transferima

pomoći siromašnom stanovništvu.

Usmjerenje država na trošarine radi većega prikupljanja

prihoda
Trošarine

Proizvodi energija Duhan i alkohol Proračunski utjecaj (% BDP-a)

2009

Povećanje EE, GR, HU, LV, FI, HU, LV, LT (2009-2011), EE: 0.1; GR: 0.13; HU: 0.1; LV: 0.9;
LT (2009-2011), RO, SI, ES LT: 0.7 (2009-2011); SI: 0.71;
RO, SI, ES ES: 0.05 (2009), 0.04 (2010)

Smanjenje IT, LT (2009-2011)

2010 -

Povećanje BG, CZ, DK, EE, GR, BG, CY, CZ, DK, EE, FI, GR, HU, BG: 0.34; DK: 0.4;
HU, LV, SI LV, PL, SI EE: 0.8 (2010), 0.02 (2011);
GR: 1.5; HU: 0.3; LV: 0.09

Smanjenje PL, SK PL: -0.07; SK: -0.02

17
 Trošarine – posebni porezi

• Posebnim porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje se

promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u
apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri,
komadu, u postotku od cijene i sl.).

• Razlozi njihova uvođenja su brojni (socijalni, zdravstveni, ekološki, fiskalni).

Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jest jednostavnost
ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdašnost

Trošarine
• Zakon o trošarinama obuhvaća tzv. harmonizirane trošarine EU, a to su
trošarine na alkohol i alkoholna pića (uključujući pivo), duhanske
proizvode, energente i električnu energiju.

• Ostale trošarine koje nisu predmetom harmonizacije s europskim

sustavom oporezivanja trošarina.

• I u ostalim zemljama EU postoje i druge trošarine koje svaka zemlja

slobodno uvodi ako nisu u suprotnosti s načelima funkcioniranja
zajedničkog tržišta.

Alkohol i alkoholna pića

• Alkoholom i alkoholnim pićima smatraju se međuproizvodi te etilni alkohol.

• Pivo: 40 kuna za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hekto

litru gotovog proizvoda.

• Mirna i pjenušava vina te ostala pića koja su dobivena vrenjem, osim piva i vina: 0
kuna.

• Međuproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i većim: 800 kuna;

• međuproizvodi s udjelom manjim od 15%: 500 kuna po hektolitru gotovog

proizvoda.

• Etilni alkohol: 5.300 kuna po hektolitru čistog alkohola.

• Alkoholna pića koja se oporezuju moraju biti označena posebnom markicom

18
Duhanski proizvodi
• 1. Cigarete
• Posebni porez na cigarete plaća se kao dvokomponentni posebni porez, i to
kao specifični posebni porez propisan u određenom iznosu za
količinu od 1.000 komada cigareta
• i kao proporcionalni posebni porez propisan u određenom postotku
maloprodajne cijene cigareta, i to:

• u specifični posebni porez 180 kuna za 1.000 komada cigareta,

• u proporcionalni posebni porez od 30% maloprodajne cijene.
• Maloprodajna cijena duhanskih proizvoda cijena je koju utvrdi ovlašteni
držatelj trošarinskog skladišta i uvoznik prema markama duhanskih
proizvoda.
• Maloprodajna cijena uključuje i trošarinu, carinu te porez na dodanu
vrijednost.

Energenti i električna energija

• Oporezivanje obuhvaća energente koji se iskorištavaju kao pogonsko
gorivo ili kao gorivo za grijanje te električne energije, a određeni su
tarifnim oznakama kombinirane nomenklature sukladno Direktivi
2003/96 EZ.

• Pod pojmom energenata uključeni su i do sada svi oporezivi naftni

derivati, ali i neki novi: biogoriva, kruta goriva (ugljen, koks),
prirodni plin te svi ostali proizvodi ako služe za pogon motornih
vozila ili za grijanje.

• Električna energija također je postala predmetom oporezivanja

Ostale trošarine
• Kava (po kg neto težine – od 5-20 kuna. Porezna obveza nastaje pri uvozu, s
danom nastanka carinskog duga.

• Bezalkoholna pića – 40 kuna po hektolitru

• Automobile

• Luksuzne proizvode – plaćaju uvoznici ili proizvođači po stopi od 30%.

• Oporezuju se nakit i srodni proizvodi, satovi, odjeća i obuća od krzna i kože

reptila, pirotehnički proizvodi za vatromet, oružje i ostali luksuzni proizvodi
(obrađena bjelokost, kornjačevina, koralji i sedef te proizvodi od tih
materijala, upaljači za cigarete).

19