Smjernice Za Za Razvoj Partnerstva Politika Poduzetnickog Ucenja Final

Entrepreneurial Learning in BiH
This project is funded by the EU Implemented by EPRD consortium
Education Systems – Phase II

Odobreno od strane Upravnog odbora Projekta
na IV. Sastanku u Brčkom, 12.3.2015. godine

SMJERNICE ZA RAZVOJ PARTNERSTVA POLITIKA
PODUZETNIČKOG UČENJA

Entrepreneurial Learning in BiH education systems ‐ Phase II, EU‐funded Project implemented by EPRD Consortium
BA – 71000 Sarajevo, 52 Cekalusa Str., Phone: +387 33 556856, Fax: +387 33 556855, E‐mail: j.jovanovic@eprd.pl
Smjernice za razvoj partnerstva politika poduzetničkog učenja
SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................. 1
2. ZAŠTO PODUZETNIŠTVO I PODUZETNIČKO UČENJE?..................................................... 2
3. SBA (AKT O MALOM BIZNISU ZA EUROPU) I PARTNERSTVO POLITIKA ZA
PODUZETNIČKO UČENJE................................................................................................ 5

4. KAKO USPOSTAVITI PARTNERSTVO POLITIKA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE.................... 7
4.1. Akteri partnerstva politika............................................................................................. 7
4.2. Memorandum o razumijevanju..................................................................................... 8
5. FUNKCIONIRANJE PARTNERSTVA POLITIKA ZA PODUZETNIČKO UČENJE...................... 10
5.1. Akcijski plan................................................................................................................... 11
6. MONITORING I EVALUACIJA.......................................................................................... 11
6.1. Kvantitativni podaci za monitoring i evaluaciju............................................................. 13
6.1.1. Opći podaci.............................................................................................................. 13
6.1.2. Podaci za procjenu.................................................................................................. 14
7. ZAKLJUČAK..................................................................................................................... 16
Prilog 1. – Model Memoranduma o razumijevanju za uspostavu partnerstva politika za
poduzetničko učenje........................................................................................................... 17

Prilog 2. – Primjeri dobrih praksi iz EU................................................................................ 21

0
Poduzetničko učenje u BiH obrazovnim sistemima – faza II.
1. UVOD

Ove Smjernice je izradila Radna grupa za partnerstvo za poduzetničko učenje u okviru
projekta „Poduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH – faza II.“. One će poslužiti
kreatorima politika na svim nivoima vlasti kako bi se ostvarila efikasna partnerstva politika
koja bi potaknula razvoj poduzetničkog učenja u svim vidovim i na svim nivoima obrazovanja,
te stvorile veze između procesa cjeloživotnog poduzetničkog učenja i njegovih ključnih
aktera (institucije vlasti, privatni i nevladin sektor u oblastima ekonomije, zapošljavanja,
obrazovanja, nauke, itd.).

Smjernice pojašnjavaju koncept poduzetničkog učenja i njegovu europsku dimenziju,
određuju pojam i ciljeve partnerstva politika za poduzetničko učenje, te poželjne aktere.
Također daju i savjete za operativna i organizacijska pitanja, poput kreiranja sporazuma o
uspostavi partnerstva, liderstva, izrade akcijskog plana, te pitanja vezanih za proces izrade
politika. One nisu dizajnirane ni za jedan poseban nivo vlasti, već su pisane univerzalno, tako
da budu primjenjive donositeljima odluka na svim nivoima, koje će, prema svojim
nadležnostima, kreirati partnertsva politika.

Termin „partnerstvo politika za poduzetničko učenje“ dolazi iz Akta o malom biznisu za
Europu (Small Business Act for Europe – SBA, 2008., 2011.), jednog od ključnih EU
dokumenata koji odražava političku volju za prepoznavanjem središnje uloge malih i srednjih
poduzeća (MSP) u europskoj ekonomiji, te uspostavlja sveobuhvatni okvir politika za podršku
malim i srednjim poduzećima za EU, zemlje članice i one koje to žele postati. Partnerstvo
politika za poduzetničko učenje jedna je od važnih alata za uspostavu okvira politika za
cjeloživotno poduzetničko učenje.

Da bi se u potpunosti razumjelo značenje ovoga termina treba odrediti kontekst i definicije
sljedećih pojmova:

 Partnerstvo je aranžman u kojem se stranke slažu da surađuju kako bi unaprijedile
svoje zajedničke interese.
 Politika je princip kojim se vode odluke i postižu racionalni ishodi. To je izjava
namjere, te se provodi kao proces, postupak ili protokol.
 Poduzetničko učenje je koncept obrazovanja i obuke koji podržava poduzetnički
način razmišljanja i koji je zasnovan na razvoju pojedinaca, uključujući osnovne
principe efektivnosti u svakodnevnom životu, bez posebnog fokusa na početnike u
biznisu, a koji svi vode ka poduzetničkoj pismenosti za društvo u cjelini1.

Dakle, partnerstvo politika za poduzetničko učenje je bazirano na suradnji kako bi se utvrdili
racionalni ciljevi, te donijele najbolje odluke u interesu društva u cjelini za unaprijeđenje
1
Definicija SEECEL‐a – Centra za poduzetničko učenje u jugoistočnoj Europi
1
obrazovanja, snaženja veza između obrazovanja i tržišta rada i podizanja poduzetničke

pismenosti u cilju jačanja ekonomije. Predmet bavljenja partnerstva politika trebaju biti svi
nivoi formalnog obrazovanja: osnovno, srednje i visoko, ali jednako tako i neformalno
obrazovanje, koje će odraslima, koji su izišli iz sistema formalnog obrazovanja, pružiti
mogućnost za stjecanje znanja, vještina i kompetencija o poduzetništvu. Partnerstvo politika
treba inicirati i voditi vladin sektor (ministarstva, agencije), ali da bi uspješno funkcioniralo,
ono treba okupiti predstvanike i nevladinog i biznis sektora.

Poduzetničko učenje treba podržavati više a ne samo jedna sektorska politika. Javni, privatni
i civilni sektor bi trebali surađivati u oblasti 4E politika (eng. education, employment,
enterprise, economy – obrazovanje, zapošljavanje, poduzeće, ekonomija), kako bi kreirali
različite mjere na različitim nivoima. Partnerstva politika trebaju biti uspostavljena kako bi se
postigli ciljevi uključivanja poduzetničkog učenja kao prioriteta u različite strategije (npr.
obrazovanje, istraživanje i razvoj, zapošljavanje, mladi, MSP, poljoprivreda, itd.) kako bi se
identificirala sredstava iz različitih izvora za podršku aktivnostima poduzetničkog učenja,
uspostavio odgovarajući sistem monitoringa i evaluacije, dijeljenja dobrih praksi, itd.

Ukoliko se poduzetničko učenje nađe u fokusu različitih politika na različitim nivoima, onda
je moguće izdvojiti sredstava iz različitih izvora, pa će se time i kreirati pozitivna klima za
razvoj cjeloživotnog poduzetničkg učenja, a ono će postati široko dostupno. Javna sredstva
se izdvajaju na različitim nivoima npr. aktivne mjere zapošljavanja, poticaje u poljoprivredi,
nauku, razne vrste poticaja i subvencija u privredit, itd. Svi navedeni sektori mogu imati
koristi ukoliko se dio sredstava u fokusirane obuke vezane za sektor (npr. obuka o
standardizaciji hrane, što je preduvjet izvoza u poljoprivredi, start‐up obuke za nezaposlene,
obuke o komercijalizaciji istraživanja i sl.). Takve mjere bi istodobno značajno osnažile razvoj
neformalnog poduzetničkog učenja.

2. ZAŠTO PODUZETNIŠTVO I PODUZETNIČKO UČENJE?

Poduzetništvo pospješuje ekonomski rast i predstavlja ključni faktor konkurentnosti,
ekonomskog razvoja, zapošljavanja i dinamiziranja ekonomije zasnovane na znanju. Ono
može značajno doprinijeti rješavanju brojnih problema suvremenih društava. Zbog toga su
modaliteti pospješivanja poduzetništva predmet i akademskih izučavanja, ali i predmet
bavljenja gotovo svih vlada. U literaturi postoje brojne definicije poduzetništva. U kontekstu
poduzetničkog učenja najprikladnija je definicija poduzetništva kao ključne kompetencije za
život i rad u XXI. stoljeću:

Poduzetništvo se odnosi na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u aktivnosti. Ono
uključuje kreativnost, inovacije i preuzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upravljanja
projektima kako bi se postigli određeni ciljevi. Poduzetništvo podržava sve u svakondvenom
životu kod kuće i u društvu, zaposlene u odnosu na to da budu svjesni konteksta njihovog
2
rada i budu u mogućnosti da iskoriste prilike, te predstavlja osnovu za nadogradnju posebnih
vještina i znanja potrebnih poduzetnicima u uspostavljanju društvenih ili komercijalnih
aktivnosti2.

Načelno govoreći, dva su pristupa poduzetničkom učenju. Prvi se smatra tradicionalnim i
onima koji uče daje ekonomske kompetencije i osposobljava ih za pokretanje i vođenje
biznisa. On je uglavnom usmjeren na one koji bi mogli ili koji će pokrenuti ili voditi biznis,
poput učenika srednjih stručnih škola, studenata ekonomskih i tehničkih fakulteta, te
odraslih kojima su potrebna znanja i vještine o pokretanju i vođenju posla. Drugi pristup je
značajno širi, obuhvata cijelu populaciju i temelji se na poduzetništvu kao ključnoj
kompetenciji. Kompetencije koje daje ovaj pristup potrebne su svakom građaninu za život i
rad u XXI. stoljeću, i one bi se mogle sublimirati u sintagmu „biti poduzetan“ ili „ponašati se
poduzetnički“. Biznis koji zapošljava zaposlene s poduzetničkim duhom će vjerojatno biti
uspješan, i vjerovatno će iznaći inovativne i kreativne načine za jačanje konkurentske
prednosti. Idealno je ako se ove kompetencije počnu stjecati od ranog djetinjstva, dakle od
osnovne škole.

Naravno, svakom društvu su potrebna oba pristupa, s tim što je prvi više fokusiran na one
koji vode biznis ili ga žele pokrenuti i značajno je zastupljeniji u neformalnom poduzetničkom
učenju, dok je drugi posebno fokusiran na formalne obrazovne sisteme (škole i univerziteti).
Predmet bavljenja partnerstva za poduzetničko učenje trebala bi biti oba pristupa – dakle i
formalno i neformalno obrazovanje, kao i specijalizirane obuke zaposlenika malih i srednjih
poduzeća (npr. za rad na posebnim strojevima, IT obuke, strani jezici i sl.) kako bi ona bolje
poslovala, te ostvarivala rast i razvoj. Tipični sadržaji oba pristupa poduzetničkog učenja
prikazani su u tablici 1.

Tradicionalne vještine
Preduzetnička ponašanja
(“start‐ up” poduzeća)
Poslovno planiranje Preuzimanje rizika
Razvoj proizvoda ili usluge Uvođenje i prihvatanje promjena
Marketing i prodaja Učenje iz pogrešaka
Financije i računovodstvo Kreativnost
Pravni, poreski, izvozni aspekti biznisa Prepoznavanje prilika
Kontrola zaliha Inovativno razmišljanje

Tablica 1: dva koncepta poduzetničkog učenja

2
Definicija poduzetništva iz EU referentnog okvira ključnih kompetencija
3
Od 2000. godine Europska unija razvija brojne politike potpore poduzetništvu i ono ima
značajno mjesto u generalnim desetogodišnjim EU strategijama, kako u onoj iz Lisabona
donesenoj 2000. godine za razdoblje 2000. – 2010. godina, tako i u ovoj aktualnoj Europa
2020 – strategija pametnog, održivog i inkluzivnog rasta, donesenoj za razdoblje 2010. –
2020. godina. Direktnije integriranje poduzetničkog učenja u sve razine obrazovnih sustava
postaje sve bitnija europska politika. Poduzetničko učenje je dio svih ključnih dokumenata
EU politika iz oblasti obrazovanja i ekonomije. To je podcrtano i u Strategiji jugioistočne
Europe 2020.

Bosna i Hercegovina, kao potencijalni kandidat za pristupanje Europskoj uniji, je prihvatila
koncept cjeloživotnog poduzetničkog učenja, kako u formalnom, tako i u neformalnom
obrazovanju. To proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala
2008. godine, ali i iz Povelje za rast i zapošljivost koju su ministri iz područja ekonomije i
obrazovanja zemalja Zapadnog Balkana i Republike Turske potpisali u Zagrebu 2012. godine,
te time obavezali svoje zemlje na posvećenost razvoju cjeloživotnog poduzetničkog učenja i
regionalnu suradnju. Predanost uvođenju poduzetničkog cjeloživotnog učenja je posebno
iskazana usvajanjem Strategije učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u BiH za
razdoblje 2012. – 2015. s akcijskim planom, koju je usvojilo Vijeće ministara BiH 2012.
godine. Osim što je uspostavljanje i razvoj partnerstava politika za poduzteničko učenje
jedan od indikatora EU SBA politika, ono je također i jedan od pet strateških prioriteta
definiranih Strategijom poduzetničkog učenja.

Dakle, stavljanje poduzetništva i poduzetničkog učenja u fokus politika na svim nivoima u BiH
može biti motivirano naporima za etabliranjem EU politika i napretkom u europskim
integracijama, ili ispunjenjem Strategije poduzetničkog učenja. No, mnogo važniji razlog je
što razvoj poduzetničkog učenja zaista povećava kvalitetu obrazovanja, te značjano utječe na
relevantnost obrazovanja za tržište rada.Osim toga, nedvojbeno je da je poduzetničko
učenje, kako ono koje u fokusu ima stvaranje poduzetne osobe, tako i ono koje je usmjereno
na ekonomske kompetencije, u izravnoj funkciji jačanja konkuretnosti ekonomije i društva i
povećanju zapošljivosti. Poduzetničkim učenjem se mogu nadomjestiti i neke nedostajuće
politike, te pokrenuti nove.

Na primjer, stopa registrirane nezaposlenosti u BiH je jedna od najvećih u Europi i iznosi
približno 44% (podaci za novembar 2014. godine – 43,6% ili 547.336 osoba3). Stopa
nezaposlenosti mladih, kao i NEET stopa (engl. neither in employment, nor in education or
training – postotak mladih koji niti su zaposleni niti su u sistemu obrazovanja i obuke) se
uopće ne evidentiraju i nisu predmet statističkog iskazivanja. Osim pojedinačnih ad‐hoc
inicijativa nije zabilježena niti jedna strukturalna politika za zapošljavanje mladih. Prema
procjeni Svjetske banke stopa nezaposlenosti mladih u BiH u 2014. godini iznosila je 57,9%4.
3
Podaci Agencije za statistiku BiH i Agencije za rad i zapošljavanje BiH
4
Svjetska banka, 2014. Jugoistočna Eoropa – Redovni ekonomski izvještaj: Krhki oporavak
4
Usporedbe radi, EU (28 država) je u 2014. godini imala prosječnu stopu nezaposlenosti od
9% i stopu nezaposlenosti mladih od 21,7%. I Unija i države članice lansirale su brojne
politike kako bi smanjile stopu nezaposlenosti mladih i kako bi se mladi uključili na tržište
rada. Gotovo sve aktualne EU politike za zapošljavanje mladih zasnovane su na
poduzetništvu i obuci. Stvaranje partnerstava politika za poduzetničko učenje imalo bi
direktan utjecaj na zapošljivost mladih.

3. SBA (AKT O MALOM PODUZETNIŠTVU ZA EUROPU) I PARTNERSTVO POLITIKA ZA
PODUZETNIČKO UČENJE

SBA je sveobuhvatni okvir politika koje države trebaju donositi i razvijati kako bi se pospješila
sredina za rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te konzekventno jačala ekonomija i
povećavala zapošljivost. SBA ima deset principa5, od kojih se dva odnose na poduzetničko
učenje:
 Princip 1. Poduzetničko učenje i žensko poduzetništvo, i
 Princip 8a. Poduzetničke vještine.

Deset principa SBA standardno se se analiziraju kroz više od 100 indikatora politika, od kojih
je svaki indikator sačinjen u pet nivoa (ocjena) – od 1 do 5, gdje je 1 najslabija, a 5 najveća
ocjena. Nivoi su tako definirani da nivo 1 označava da se ne dešavaju nikakve aktivnosti, ili su
one ad‐hoc i nisu posljedica organiziranog djelovanja, nivo 2 označava započete aktivnosti,
nivo 3 je prekretnica kada je uspostavljena struktura za djelovanje, na nivou 4 postoje vidljivi
rezultati organiziranog djelovanja, a nivo 5 označava samoodrživu uspostavljenu politiku koja
funkcionira, daje rezultate, periodički se evaluira i nadopunjava.

Svi indikatori politika mjere se svake tri godine. Opsežne izvještaje o napretku politika SBA za
zemlje pristupnice EU redovno sačinjava konzorcij koji čine: OECD – Organizacija za
ekonomsku surednju i razvoj, ETF – Europska trening fondacija, EBRD – Europska banka za
obnovu i razvoji EC – Europska komisja. Napredak SBA u BiH do sada je dva puta evaluiran,
2009. i 2012. godine, a u toku je treći ciklus procjene koji je započeo 2015. godine.

Princip 1 sastoji se od ukupno 16 indikatora, a princip 8a od 6. Dakle, ukupno 22 indikatora
su predmet politika poduzteničkog učenja. Svi oni trebaju biti predmetom bavljenja
partnerstva politika za cjeloživotno učenje. O uspostavi i radu samoga partnerstva, kao
osnovi za pokretanje procesa, napretka i razvoja poduzetničkog učenja govori prva grupa
5
Princip 1. Poduzetničko učenje i žensko poduzetništvo, princip 2. Stečaj i druga prilika za mala i srednja
poduzeća, princip 3. Institucionalni i regulatorni okvir za izradu politika malih i srednjih poduzeća, princip 4.
Operativna sredina za mala i srednja poduzeća, princip 5a. Usluge podrške za mala i srednja poduzeća i start‐
up, princip 5b. Javne nabave, princip 6. Pristupa financijama za mala i srednja poduzeća, princip 7. Norme i
tehnički propisi, princip 8a. Poduzetničke vještine, princip 8b. Inovacijska politika za mala i srednja poduzeća,
princip 9. Mala i srednja poduzeća u zelenom gospodarstvu, princip 10. Internalizacija malih i srednjih poduzeća
5
indikatora – okvir politika za cjeloživotno poduzetničko učenje. Tri indikatora iz ove grupe
posebno su relevantna za uspostavu i razvoj partnerstva politika za poduzetničko učenje:
indikator 1.1. partnerstvo politika, indikator 1.2. razvoj procesa politika i indikator 1.3.
praćenje (monitoring) i evaluacija. Iz određenja nivoa za svaki od ovih indikatora jasno je
koje aktivnosti treba poduzeti da bi se uspostavio proces kreiranja i razvoja politika za
cjelokupni razvoj poduzetničkog učenja. Uspostavljanje partnretsva politika za cjeloživotno
poduzetničko učenje, kreiranje sistema lansiranja politika, te njihovo praćenje i evaluiranje
ključni su alat za napredak svih 22 SBA indikatora koji se odnose na poduzetničko učenje.

SBA princip 1.1. PARTNERSTVO POLITIKA

 Nema strukturirane suradnje između javnog, privatnog i nevladinog sektora u
Nivo 1

cjeloživotnom poduzetničkom učenju
 Stalni dijalog a u vezi strukturirane suradnje između javnog, privatnog i
Nivo 2

nevladinog sektora
 Uspostavljeno je partnerstvo za poduzetničko učenje na između javnih ,
privatnih i nevladinih sektora u svrhu promocije cjeloživotnog poduzetničkog
Nivo 3 učenja sa posebnim osvrtom na poduzetništvo kao ključnu kompetenciju.
 Vođenje ovog partnerstva je jasno dodjeljeno jednoj instituciji.

 Partnerstvo se zasniva na dogovorenom akcijskom planu.
 Sredstvima se osigurava održiv doprinos razvoju partnerstva cjeloživotnog
poduzetničkog učenja (npr. administrativna potpora, plan rada, razvoj
Nivo 4
kapaciteta).

 Dokaz da su aktivnosti vezano uz akcijski plan partnerstava provedene.
 Poduzetničko partnerstvo daje preporuke za strategije (npr. razvojni planovi,
obrazovanje, zapošljavanje, mala i srednja poduzeća, SME, istraživanja i
Nivo 5
razvoj).
 Dokaz da su preporuke partnerstva uključene u šire strategije.

Iz opisa nivoa proizilazi da je potrebno uspostaviti dijalog među vladinim i nevladinim
strukturama, te predstvnicima biznis sektora, kako bi se potaknuo razvoj poduzetničkog
učenja. Partnerstvo je potrebno strukturirati i formalizirati, liderstvo treba preuzeti jedan od
partnera (poželjno ministarstvo obrazovanja) koji će i osigurati sredstva za operativni rad
partnerstva. Potrebno je izraditi akcijski plan koji se odnosi na cjelokupan sistem
poduzetničkog učenja. Provođenjem aktivnosti iz akcijskog plana, savjetujući vladine sektore
pri izradi strategijâ, te uvrštavanjem poduzetničkog učenja u različite strategije ovaj indikator
će se u cijelosti ispuniti.

SBA princip 1.2. PROCES IZRADE POLITIKA

 Nema dokaza o jasno identificiranim ili artikuliranim upravljanjem politikama
Nivo 1

u području obrazovanje i obuke za cjeloživotno poduzetničko učenje.
Nivo 2  Poduzetničko cjeloživotno učenje se prepoznaje kao razvojna odrednica u
6

okviru instrumenata politke obrazovanja i obuke
Nivo 3

 Razvojni plan identificira cjeloživotno poduzetničko učenje kao prioritet.
 Veze s politikama cjeloživotnog poduzetničkog učenja su jasno artikulirane u
dokumentima za obrazovanje, zapošljavanje, mala i srednja poduzeća (SME) i
istraživanje i razvoj.
Nivo 4  Instrumenti politika specifični za svaku razinu sistema formalnog obrazovanja i
obuke jasno identificiraju poduzetničko učenje kao prioritetno razvojno
područje s direktnom referencom na kurikulum, treninge nastavnika i

menadžmenta škole.
Nivo 5  Poduzetništvo kao ključna kompetencija je integralni čimbenik kurikuluma.

Suština inidktaora 1.2. je postepeno ugrađivanje cjeloživotnog poduzetničkog učenja na sve
razine i sve forme obrazovanja i obuke. Takav proces zahtijeva brojne komplemetarne i
međusobno zavisne instrumente politika. Potrebno je upsotaviti instrumente cjeloživotnog
poduzetničkog učenja za nastavne planove i programe, uspostaviti sistem obuke nastavnika i
menadžmenata školâ.

Ovaj indikator zapravo govori o ciljevima partnertsva politika za cjeloživotno poduzetničko
učenje, određujući čime bi se oni trebali baviti i opisujući procese koje partertsvo politika
treba uspostaviti. Očigledno je da je suradnja više sektora, dva bazična – obrazovnog i
ekonomskog, ali i ostalih, kao što su rad i zapošljavanje, znanost, politike vezane za mlade i
sl., ključna za efikasno funkcioniranje partnerstva politika. Partnerstvo politika treba
pokrenuti, osmisliti i poticati najrazličitije aktivnosti koje bi dovele do povećana aktivnosti
vezanih za poduzetničko učenje, kako u školama i na univerzitetima, tako i u malim i
srednjim poduzećima. Ono također predstavlja multisektorsku platformu koja ostavruje
nužne veze između obrazovanja i tržišta rada, u cilju snaženja konkuretnosti i ekonomskog
rasta.

4. KAKO USPOSTAVITI PARTNERSTVO POLITIKA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE

Indikatori iz prethodnog poglavlja dali su jasne smjernice kako treba uspostaviti partnerstvo
politika, koje institucije i organizacije bi u njega mogle biti uključene, te čime će se
partnerstvo politika baviti. Partnerstvo politika je zapravo forum, ili tijelo koja se uspostavlja
sporazumom institucija i organizacija. Partnerstvo politika se može nazvati vijeće (odbor) za
poduzetničko učenje, forum za poduzetničko učenje, radna grupa za poduzetničko učenje i
sl., a može se naprosto nazvati i partnerstvo politika za cjeloživotno učenje.

Partnerstvo politika može biti uspostavljeno i odlukom nadležnog organa, ali uobičajena je
praksa da se ovakva tijela uspostave memorandumom o razumijevanju koji potpisuju sve
organizacije i institucije koje u partnerstvu sudjeluju. Obavezni potpisnici ovakvih
7
memoranduma su dva ministarstva nadležna za obrazovanje i za podršku malim i srednjim
poduzećima (npr. ministarstvo privrede, ministarstvo poduzetništva, ministartsvo industrije).

4.1. Akteri partnerstva politika

Institucije i organizacije koje mogu biti uključene u partnerstvo:

 Ministarstva obrazovanja,
 Ministarstva nadležno za podršku malim i srednjim poduzećima,
 Pedagoški zavodi,
 Univerziteti (visokoškolske ustanova, rektorska konferencija),
 Udruženja poslodavaca,
 Razvojne agencija,
 Privredne komore,
 Zavodi (službe) za zapošljavanje,
 Biznis centri ili poslovni inkubatori.

U ovisnosti od nivoa na kojem se partnerstvo uspostavlja i postojanja navedenih ili sličnih
institucija izabrat će se partneri koji će formirati partnerstvo. Bitno je da ono pokriva sve
oblike i nivoe obrazovanja – osnovno, srednje, visoko, te neformalno, kao i da su u njega
uključeni predstavnici vladinog (ministarstvo obrazovanja i ministarstvo koje pruža podršku
malim i srednjim poduzećima obavezno), nevladinog i biznis sektora.

Po potpisivanju memoranduma o razumjevanju, institucije i organizacije će delegirati svoje
članove koji će konstituirati partnerstvo. Podesno je da lidersku ulogu u organiziranju i
vođenju partnerstva preuzme ministarstvo obrazovanja. Ono treba zakazivati sastanke,
pružati administrativnu i stručnu potporu, osigurati sredstva za održavanje sastanaka,
eventualne treninge i sl.

To naravno ne mora značiti da će sve matrijale za sve sastanku uvijek i isključivo pripremati
ministarstvo obrazovanja. Poželjno je da svi članovi partnerstva aktivno sudjeluju u radu
partnerstva, ne samo na sastancima. Logično je, na primjer, da plan obuke nastavnika
osnovnih škola o poduzetničkom učenju pripremi pedagoški zavod, a da informaciju o
poticajima za neformalno poduzetničko učenje pripremi ministarstvo nadležno za podršku
malim i srednjim poduzećima.

Partnerstvo treba držati otvorenim za nove članove, a na njegove sastanke se mogu zvati i
predstavnici drugih institucija kada se diskutira o nekoj temi, pojedinci – stručnjaci,
predstavnici projekata, škola ili visokoškolskih ustanova, firmi koje pružaju usluge obuka, itd.

8
4.2. Memorandum o razumijevanju

Memorandum o razumijevanju je akt kojim se osniva partnerstvo. Uobičajeno je da on
sadržava načela, ciljeve i osnovne aktivnosti kojim će se partnerstvo baviti. Njime se može
definirati i način rada (prava i obveze članova, kvorum za održavanje sastanaka i sl.), ali je
bolje da se samim članovima partnerstva, prilikom konstituiranja, prepusti da donesu svoj
poslovnik o radu. Njega će moći mijenjati ukoliko to situacije budu nalagale, bez da se
mijenja sam Memorandum.

Elementi Memoranduma o razumijevanju mogu biti:

 Preambula obavezno sadrži puni naziv svih potpisnika sporazuma i njihova sjedišta. U
preambuli se mogu dati i načelne deklaracije – izjave volje strana potpisnica (npr.
„opredjeljni da razvijaju poduzetničko učenje, potičući suradnju obrazovanja i tržišta
rada“ i sl.)
 Naziv sporazuma se najčešće piše istaknuto sa središnjim poravnanjem. Najprikladniji
naziv je Memorandum o razumijevanju o uspostavi partnerstva politika za
poduzetničko učenje.
 Predmet Memoranduma i ciljevi partnerstva politika se najčešće definiraju u prvom
članku sporazuma.. (Npr: „Ovim Memorandumom o razumijevanju se uspoatvalja
partnerstvo politika za poduzetničko učenje između strana potpisnica, u cilju
uspostave suradnje u vođenju politika cjeloživotnog poduzetničkog učenja.“).
 Aktivnosti partnerstva se definiraju idućim člankom. Ovdje se može navesti i da svaka
institucija zadržava svoje nadležnosti i prvrženost svojoj misiji, te da će u okviru svojih
nadležnosti i misije provoditi zaključke i preporuke partnerstva.
 Uspostava i funkcioniranje partnertsva se definiraju idućim člankom. Potrebno je
utvrditi koliko presdtavnika nominira koja institucija (nije nužno da svaka institucija
nominira po jednog predstavnika – npr. ako su u ministarstvu obrazovanja
uspostavljeni sektori ili odjeli za nivoe obrazovanja, poželjno je da iz svakog takvog
odjela bude delegiran po jedan predstavnik), rokove u kojima će institucije nominirati
članove, način rada. Ovim člankom se može odrediti mandat nominiranih članova
(npr. 4 ili 5 godina), te njihovo pravo i obevzu da donesu poslovnik o radu i akcijski
plan.
 Ostala pitanja, poput pristupa novih strana potpisnica, izmjena i dopuna, stupanja na
sngu i sl. se definiraju na kraju Memoranduma.

Model Memoranduma o razumijevanju o uspostavi partnerstva politika za cjeloživotno
poduzetničko učenje dat je u Prilogu 1. ovoga Vodiča. Model se daje kao smjernica, ideja i
inspiracija za potpisnike budućih partnerstava.

9
5. FUNKCIONIRANJE PARTNERSTVA POLITIKA ZA PODUZETNIČKO UČENJE

Partnerstvo politika za poduzetničko učenje je stručno savjetodavno tijelo koje utvrđuje
prijedloge politika nadležnim institucijama. Partnerstvo politika nema izvršna ovlaštenja.
Ono treba kroz dijalog različitih sudionika predložiti aktivnosti, dinamiku njihove realizacije,
prikupljati podatke i pratiti realizaciju, te predlagati intervencije za slučaj zastoja u realizaciji.
Aktivnosti partnerstva treba definirati imajući na umu nivo na kojem se ono ustrojava i
nadležnosti institucija koje savjetuje. Svaki nivo vlasti treba za sebe utvrditi aktivnosti kojima
će se partnerstvo politika baviti. Tipične aktivnosti kojima bi se partnerstvo politika moglo
baviti su:

 Savjetovanje relevantnih ministarstava kada su u pitanju neophodne strateške
aktivnosti i mjere koordinacije implementacijskih tijela zaduženih za implementaciju i
provedbu aktivnosti vezanih za cjeloživotno poduzetničko učenje;
 Prikupljanje i obrada informacija o poduzetničkom učenju, te izrada redovnog
godišnjeg pregleda stanja i napretka u poduzetničkom učenju;
 Podrška i nadgledanje provedbe aktivnosti i izdavanje preporuka za poboljšanja;
 Organizovanje i podrška inicijativama koje imaju za cilj podizanje svijesti za
cjeloživotno poduzetničko učenje;
 Praćenje trendova razvoja poduzetničkog učenja u EU, te izvještavanje relevantnih
vlasti o EU i regionalnim procedurama procjene o nepretku u cjeloživotnom
poduzetničkom učenju;
 Predlaganje aktivnosti koje trebaju biti uključene u strateške dokumente;
 Identifikovanje izvora finansiranja promocije učenja o poduzetništvu (pilot projekti,
privatna i donatorska sredstva, kombinovano).
 Dizanje svijesti i gradnja kapaciteta ključnih sudionika (poslodavaca, direktora škola,
zavoda za zapošljavanje, lokanih vlasti) kroz promociju učenja o poduzetništvu i
njegove koristi za lokalnu zajednicu;
 Promocija dobrih praksi;
 Redovni sastanci sa ključnim sudionicima kako bi se promovisale i razvijale nove
ideje;
 Poticanje na saradnju škola i kompanija u cilju budućih obuka za mala i srednja
poduzeća;
 Uključivanje lokalnih medija kako bi se predstavljali uspješna partnerstva javnosti.

5.1. Akcijski plan

Nakon što se partnerstvo politika konstituira, članovi će donijeti poslovnik o radu. Drugi
važan dokument je akcijski plan. Partnerstvo politika treba biti uključeno u sve aktivnosti
poduzetničkog učenja, tako da plan rada partnerstva kao tijela zapravo ima obilježje i
10
generalnog akcijskog plana za provedbu politika poduzetničkog učenja na određenom nivou
vlasti.

Za lansiranje politika i uspostavu kontinuiranog poboljšanja može se koristiti Demingov
(PDCA) krug. Ovaj iterativni menadžment metod u četiri koraka služi kao dobar temelj za
procjenu instrumentaa za učinkovitost. Dijagram ciklusa je sljedeći:

Plan
Act Do
Check

Metodologija se temelji na prethodno primijenjenom procesnom pristupu i činjenici da se s
identificiranim procesima poduzimaju sljedeće radnje:

 P (eng. plan) – planiranje i uspostavljanje ciljeva i procesa nužnih za ostvarivanje
rezultata, uspostava odgovarajuće politike i ciljeva;
 D (eng.do) – primjena tih procesa, uvođenje i operativno provođenje politike;
 C (eng.check) – nadziranje i mjerenje procesa s obzirom na postvljenu politiku, ciljeve
i zahtjeve putem unutarnjih neovisnih ocjena;
 A (eng. act) – poduzimanje radnji za daljnje poboljšavanje procesa, provedba
preventivnih radnji, ispravki i popravnih radnji za pojedine procese kako bi se
uspostavilo konstantno poboljšavanje uspostavljenog sistema.

Dakle, nije dovoljno samo formulirati ciljeve, te odrediti izvršioce i dinamiku. Proces je
potrebno nadzirati i prikupljati podatke o napretku, te obvezno reagirati u slučaju da se
procesi ne odvijaju želejnim tempom.

Akcijskim planom u svakom slučaju treba utvrditi stanje, te realne ciljeve u sljedećim
područjima:

 Poduzetničko učenje u osnovnoj školi;
 Poduzetničko učenje u srednjoj školi;
 Poduzetničko učenje u VET‐u – srednjem stručnom obrazovanju;
 Poduzetničko učenje u visokom obrazovanju;
11
 Neformalno poduzetničko učenje – vještine malih i srednjih poduzeća;

Kao savjetodavno tijelo, partnerstvo za poduzetničko učenje izrađuje akcijski plan kojim
formulira ciljeve, identificira aktivnosti, nositelje i rokove, te kojim tretira sve nivoe
formalnog obrazovanja, te cjelokupni sustav neformalnog poduzetničkog učenja. Za svaku od
navedenih oblasti ciljevi i indikatori postignutih ciljeva, te aktivnosti za unaprijeđenje stanja
se mogu utvrditi prema SBA indikatorima. Akcijski plan usvajaju nadležna ministarstva, te
dogovorene akcije unose u svoje dokumente – stretegije i planove. Na taj način se alociraju
javni resursi koji bi poticali razvoj cjeloživotnog poduzetničkog učenja, a sve u cilju
sektorskog povezivanja i povećanja relevantnosti obrazovanja i obuke za tržište rada.
Aktivnosti koje mogu uslijediti trebaju uključiti i javni i poslovni i nevladin sektor i trebaju
dovesti do različitih aktivnosti, ali i do različitih funkcionalnih međusektorskih partnerstava.

6. MONITORING I EVALUACIJA

Politike i aktivnosti cjeloživotnog poduzetničkog učenja su mnogo učinkovitije kada se na
sistemtičan način prate i evaluiraju. Monitoring je standardni dio provedbe politike i politiku
je faktički nemoguće lansirati i pratiti njezino izvršenje bez uvida u relevantne podatke.

Monitoring je praćenje provedbe politike u toku njezine realizacije kako bi se provjerilo
odvija li se ona prema planu. To je sustavno i kontinuirano prikupljanje, analiza i korištenje
informacija potrebnih u procesu upravljanja i donošenja odluka. Riječ je o svojevrsnom alatu
kojim se analizira postignuće planiranih rezultata u svrhu poboljšanja i donošenja odluka pri
provedbi politike. Cilj monitoringa je, između ostalog, uočavanje pozitivnih pojava kao i
problema koji se događaju tijekom same provedbe politike, te omogućavanje nadležnim
institucijama poduzimanje pravodobnih reakcija.

Evaluacija (vrednovanje) je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti (efikasnosti), učinkovitosti
(efektivnosti), učinka, održivosti i relevantnosti politike u kontekstu utvrđenih ciljeva. Razlika
između monitoringa i evaluacije je u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Evaluacija je
svojstveno sveobuhvatnija i detaljnija aktivnost u usporedbi s praćenjem provedbe,
usmjerena na širi raspon pitanja o vođenju politike i njezinom učinku.

SBA kroz indikator 1.3. daje jasnu uputu kako uspostaviti sistem monitoringa i evaluacije
poduzetničkog učenja:

SBA princip 1.3. PRAĆENJE (MONITORING) I EVALUACIJA

 Nije uspostavljen sistem za praćenje i evaluaciju aktivnosti cjeloživotnog
Nivo 1
poduzetničkog učenja

12
 Prikupljena je baza osnovnih podataka o aktivnostima cjeloživotnog
Nivo 2
poduzetničkog učenja.

 Dokaz o evaluaciji aktivnosti cjeloživotnog poduzetničkog učenja za barem dvije
Nivo 3 razine formalnog obrazovanja (osnovno, srednje, strukovno, visoko) i jedan
primjer evaluacije aktivnosti neformalnog cjeloživotnog poduzetničkog učenja.

 Godišnji izvještaj objavljen iIi dostupan na internetu u kojem se navode ključni
Nivo 4 elementi razvoja cjeloživotnog poduzetničkog učenja, a uključuje naučene
lekcije i identificira dobre prakse.

 Preporuke praćenja i evaluacije cjeloživotnog poduzetničkog učenja su
Nivo 5
integrirane u daljnje reforme politika.

Dakle, najprije je potrebno uspostaviti baze podataka o poduzetničkom učenju, a onda je
potrebno upustiti se i u evaluacije – kvalitativne procjene učinka mjera i utjecaja politika.
Prikupljanje podataka i monitoring se vrši kontinuirano, a evaluacije se provode u dužem
vremenskom razdoblju (3 do 5 godina). Njih je potrebno provoditi tematski, po vrstama i
nivoima obrazovanja (osnovno, srednje, visoko, cjeloživotno). Potrebno je izrađivati i
godišnje izvještaje o napretku poduzetničkog obrazovanja, te ih činiti javno dostupnima (npr.
na web stranicama članova partnerstva politika za poduzetničko učenje). Potpuna
ispunjenost ovoga indikatora se postiže kada se realiziraju preporuke iz evaluacija i godišnjih
izvještaja.

Partnerstvo politika za cjeloživotno učenje svakako treba formirati baze podataka. Kada se
inicijalno prikupe podaci, onda je moguće definirati ciljeve i indikatore (povećanje za
određeni postotak u određenom vremenskom razdoblju, npr. povećanje broja treniranih
nastavnika o poduzetničkom učenju u osnovnim školama za 20% u godini dana). Jednom do
dva puta se u toku realizacije na sastancima partnerstva politika provjeri trenutno stanje
indikatora – pripremi se kratki izvještaj koji sadrži aktualne brojeve, te se na osnovi
zatečenog stanja može utvrditi prijedlog mjera i intervencija, ako bude potrebno.

Partnerstvo politika za cjeloživotno učenje treba jednom godišnje utvrditi pregled svih
indikatora i sumirati napredak u svakoj od pet kategorija (osnovno obrazovanje, srednje
obrazovanje, srednje stručno obrazovanje, visoko obrazovanje, neformalno obrazovanje).
Na bazi toga formirat će se godišnji izvještaj. Godišnji izvještaj, s preporukama za daljnja
unaprijeđenja bi trebale razmatrati vlade na svojim sjednicama. To može biti izvrsna prilika
da se svi sektori upoznaju o važnosti poduzteničkog učenja, o njegovoj sveobuhvatnosti i
primjenjivosti u svim sektorima, te o utjecaju koji on ima na razvoj društva u cjelosti.Godišnje
izvještaje treba promovirati i činiti ih dostupnim u integralnoj formi (npr. obajvljivanjem na
webu). Evaluacije, budući da su u pitanju složeniji postupci, se mogu prvoditi na razinin jedne
nadležne obrazovne vlasti ili više njih, te sveobuhvatno za cijelu BiH.

13
Baze podataka, godišnja izvješća se mogu i trebaju razmjenjivati između nadležnih
obrazovnih vlasti, kako bi se učilo iz iskustava drugih.

6.1. Kvantitativni podaci za monitoring i evaluaciju

Da bi se lansirale i pratile relevantne politike poduzetničkog učenja potrebno je uspostaviti
sistem prikljupanja podataka. To nije lako i to će biti dugotrajan proces. Važno je uspostaviti
kulturu prikupljanja podataka i evidentiranja, jer se politike trebaju donositi na osnovi
dokumentiranih činjenica (evidence base policy making). Da bi se obavila standardna
procjena SBA indikatora iz područja 1 i 8a treba imati sljedeće podatke:

6.1.1. Opći podaci

Osnovno i srednje obrazovanje:
 Broj osnovnih škola
 Broj svih srednjih škola
 Broj srednjih strukovnih škola
 Broj nastavnika u osnovnim školama
 Broj nastavnika u svim srednjim školama
 Broj nastavnika u srednjim strukovnim školama
 Broj učenika osnovnih škola
 Broj učenika svih srednjih škola
 Broj učenika srednjih strukovnih škola
 Broj broj maturanata svih srednjih škola
 Broj maturanata srednjih strukovnih škola

Visoko obrazovanje:
 Broj visokoškolskih ustanova
 Broj studenata

Neformalno poduzetničko učenje:
 Broj malih i srednjih poduzeća
 Broj početnika u biznisu (strat‐up)
 Broj pružatelja obuka

6.1.2. Podaci za procjenu

Osnovno i srednje obrazovanje:
 Broj osnovnih škola koje uključuje poduzetničko učenje kao integrativni dio svih
elementa godišnjih školskih programa
14
 Broj srednjih škola koje uključuje poduzetničko učenje kao integrativni dio svih
elementa godišnjih školskih programa
 Broj osnovnih škola koje proslavljaju međunarodno vođene inicijative podizanja
svijesti o poduzetništvu (npr. EU sedmica MSP, sedmica globalnog poduzetništva)
 Broj srednjih škola koje proslavljaju međunarodno vođene inicijative podizanja
svijesti o poduzetništvu (npr. EU sedmica MSP, sedmica globalnog poduzetništva)
 Broj škola koji osigurava stvarno poduzetničko iskustvo kroz programe kao što su
učenički klubovi, zadruge, društvena poduzeća i aktivnosti vezane za zeleno
gospodarstvo.

 Broj nastavnika osnovnih škola obučenih za integraciju poduzetničke ključne
kompetencije u školsko učenje
 Broj programa osposobljavanja nastavnika osnovnih škola koji ima poduzetničko
učenje integrirano u sve elemente programa.
 Broj nastavnika srednjih škola obučenih za integraciju poduzetničke ključne
kompetencije u školsko učenje
 Broj programa osposobljavanja nastavnika srednjih škola koji ima poduzetničko
učenje integrirano u sve elemente programa.
 Broj nastavnika poduzetničkog učenja koji su uključeni u mobilnost na nacionalnoj ili
međunarodnoj razini u periodu od 3 godine.

 Broj svih lekcija koje imaju ishode poduzetničkog učenja.
 Broj učenika osnovnih škola koji stječu poduzetničke ključne kompetencije.
 Broj učenika općeg obrazovanja koji aktivno učestvuje u aktivnostima poduzetničkih
aktikvnosti u školama
 Broj učenika srednjih škola koji stječu poduzetničku ključnu kompetenciju unutar
nacionalnog kvalifikacijskog okvira.
 Broj maturanata koji su u praktičnom poduzetničkom iskustvu podržanom od strane
škola
 Broj učenika koji sudjeluje učestvuje u rzaličitim lokalnim/nacionalnim takmičenjima
vezanim za poduzetništvo.
 Broj učenika koji je uključen u poduzetničke aktivnosti poput učeničkih klubova,
zadruga.

 Broj srednjih strukovnih škola koje organiziraju vannastavne obuke za pokretanje
biznisa

 Broj osnovnih škola koje imaju potpisan sporazum o partnerstvu s firmom ili
institucijom iz lokalne zajednice
15
 Broj općih srednji škola (gimnazija) koje imaju potpisan sporazum o partnerstvu s
firmom ili institucijom iz lokalne zajednice
 Broj srednjih strukovnih škola koje imaju potpisan sporazum o partnerstvu s firmom
ili institucijom iz lokalne zajednice

Visoko obrazovanje:
 Broj visokoškolskih ustanova koje sudjeluju u razmjeni dobre prakse.
 Broj studenata koji je uključen u aktivnosti u okviru okviru sporazuma o suradnji
između visokog obrazovanja i biznisa.
 Broj visokoškolskih ustanova koje posjeduju infrastrukturu i usluge za prijenos
tehnologija, istraživanje i razvoj i inovacije
 Broj studenata neekonomskih fakulteta koji primjenjuju elemente poduzetništva
 Broj visokoškolskih institucija koje promoviraju poduzetništvo na neekonomskim
fakultetima.

Neformalno poduzetničko učenje (vještine MSP‐a)

 Broj MSP‐a koji koriste Web 2.0 platformu i koji su dali povratne informacije o
programima obuka u posljednja 24 mjeseca.
 Broj MSP‐a koji su učestvovali u e‐programima obuka.
 Broj MSP‐a koji koriste ICT alate u svrhu poslovanja.
 Broj pružatelja obuka koji su certificirani od nacionalnih ili međunarodnih tijela.
 Broj pružatelja obuka koji su članovi udruga pružalaca obuka sa osiguranjem kvalitete
pružanja usluga obuka.
 Broj početnika u biznisu koji su u posljednjih 12 mjeseci regististrirani kao učesnici na
obukama.
 Broj početnika u biznisu koji su učestvovali u javno financiranim obukama
 Broj MSP‐a koji posluju u ključnim gospodarskim sektorima koji su u posljednja 24
mjesca sudjelovali u obukama za internacionalizaciju MSP i posluju na
međunarodnim tržištima

Da bi se posjedovali svi navedeni podaci potrebno je formirati razne baze podataka (baza
podataka obuka za nastavnike, baza podataka školskih partnerstava, baza podataka
početnika u biznisu, baza podataka pružatelja obuka, itd...). Naravno da ne postoji jedna
institucija koja bi mogla integrirati sve baze podataka, niti je to potrebno. Svaka institucija u
okviru svojih nadležnosti i redovnih poslova će evidentirati podatke (pedagoški zavodi će
evidentirati podatke o školama, obukama nastavnika, učenika, školskim partnerstvima, itd.,
privredna komora može evidentirati podatke o pružateljima obuka, obukama za
vanjskotrgovinsko poslovanje ili e‐obukama itd.). No, samo kreiranje sistema prikupljanja
podataka značit će da su promjene počele i da se poduzetničko učenje počinje etablirati kao
standardni dio svih nivoa formalnog i neformalnog obrazovanja.
16

7. ZAKLJUČAK

Ove Smjernice daju neke osnove za pokretanje partnerstva politika za cjeloživotno
poduzetničko učenje. One nisu dizajnirane ni za jedan poseban nivo vlasti, već su pisane
univerzalno, tako da budu primjenjive donositeljima odluka na svim nivoima, koje će, prema
svojim nadležnostima, kreirati partnertsva politika. Za kreiranje učinkovitog partnerstva
potrebno je vrijeme i odlučnost da se pristupi promjenama i da se pokrenu stvari. Smjernice
nisu nikakav recept ili univerzalni primjer nego okvir u kojem se partnerstvo može graditi,
razvijati i održavati.

17
Prilog 1. – Model Memoranduma o razumijevanju za uspostavu partnerstva politika za
poduzetničko učenje

Iskazujući privrženost evropskim integracijama Bosne i Hercegovine i njezinom uključivanju u
primjenu ključnih evropskih dokumenata iz oblasti obrazovanja i poduzetništva: Preporuke
Europskog parlamenta i Vijeća o ključnim kopetencijama za cjeloživotno čenje (2006.), Akta o
malom biznisu (Smal Business Act – SBA) (2008.), Programu obrazovanja i treninga ET 2020
(2009.) i Startegije Europa 2020 (2010.),

Nastojeći povećati kvalitetu svih nivoa obrazovanja, te pružiti podršku mladima za veće
mogućnosti za zapošljavanje, a malim i srednjim poduzećima priliku da kroz neformalno
poduzetničko učenje unaprjede vještine koje će im omogućiti brži rast i razvoj,

Imajući u vidu da je Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u Bosni i
Hercegovini za period 2011. – 2015. godina („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj
31/12) strateškim prioritetom 1 predvidjela uspostavu partnerstva za poduzetničko učenje,

Potičući saradnju obrazovanja i tržišta rada, privrede i ekonomskog razvoja na svim nivoima,

Prepoznаvajući znаčаj uvođenjа poduzetničkog učenja u sve nivoe obrаzovnog sistemа,

strane potpisnice:

 Ministarstvo obrazovanja...
 Ministarstvo poduzetništva...
 Pedagoški zavod...
 Univerzitet u ...
 Privredna komora...
 Razvojna agencija...
 Zavod za zapošljavanje...
 Udruženje poslodavaca...
 ....
(u daljnjem tekstu potpisnici)

zaključuju

Memorаndum o rаzumijevаnju
o uspostavi partnerstva politika za cjeloživotno poduzetničko učenje

18
Člаn 1.
(Predmet i ciljevi Memorаndumа)

Ovim Memorandumom o razumjevanju uspostavlja se partnerstvo politika za cjeloživotno
poduzetničko učenje... (u daljnjem tekstu partnerstvo politika) koje će funkcionirati kao
savjetodavno tjelo u cilju uspostave suradnje u vođenju politika cjeloživotnog poduzetničkog
učenja.

Cilj potpisivanja Memorаndumа o razumijevanju je dа njegovi potpisnici u koordinirаnom
zаjedničkom rаdu s drugim relevаntnim pаrtnerimа poduzmu neophodne mjere zа uspješnu
uspostavu partnerstva politika.

Člаn 2.
(Nadležnost i aktivnosti partnerstva)

Svaki od potpisnika ovoga Memoranduma prihvaća da će aktivno djelovati prema savjetima
partnerstva politika u okviru svojih nadležnosti.

Partnerstvo politika kao savjetodavno tjelo nema izvršne nadležnosti i poduzima aktivnosti u
cilju koordiniranja, prikupljanja podataka, praćenja realizacije i formiranja preporuka, savjeta
i izvještaja članovima partnerstva prema njihovim nadležnostima i misiji njihovog djelovanja.

Potpisnici Memoranduma o razumijevanju će pružiti svaku vrstu podrške radu partnerstva
politika, te nаjveću moguću uzаjаmnu pomoć iz vlastitih nаdležnosti propisаnih zаkonom ili
svojim aktom, kаko bi se osiguralo uvođenje cjeloživotnog poduzetničkog učenja, integrаlno i
sveobuhvаtno, u svim oblicimа i nа svim nivoimа obrаzovаnjа, kаo ključne kompetencije zа
rаzvoj konkurentne ekonomije, zаsnovаne nа poduzetničkoj inicjаtivi, znаnju i inovаcijаmа.

Surаdnjа sukladno ovom Memorаndumom o rаzumijevаnju uključuje formirаnje pаrtnerskog
odnosа rаdi uspješnije surаdnje u cilju rаzvojа cjeloživotnog poduzetničkog učenja, аli ne
ogrаničаvа proširenje surаdnje nа svim poljimа poduzetničkog učenja.

Potpisinici Memoranduma o razumijevanju su suglаsni dа se kroz partnerstvo politika
međusobno obаvještаvаju i surаđuju nа svim izmjenаmа zаkonа i drugih propisа, te posebno
kod donošenja strateških dokumenata i drugih akata kojimа se reguliše područje primjene
ovog Memorаndumа o rаzumijevаnju i dа, po potrebi, vrše konsultаcije.

Potpisinici Memoranduma o razumijevanju se mogu zаjedno dogovoriti i o nekim prаktičnim
mjerаmа koje mogu biti potrebne kаko bi se olаkšаlа primjenа ovog Memorаndumа.

Partnerstvo politika će u tom smilsu poduzimati sljedeće aktivnosti:
19

 Savjetovati relevantna ministarstava kada su u pitanju neophodne strateške
aktivnosti i mjere koordinacije implementacijskih tijela zaduženih za implementaciju i
provedbu aktivnosti vezanih za cjeloživotno poduzetničko učenje;
 Prikupljati i obrađivati informacija o poduzetničkom učenju, te izrađivati redovni
godišnji pregled stanja i napretka u poduzetničkom učenju;
 Podržavati i nadgledati provedbe aktivnosti poduzetničkog učenja i izdavanti
preporuka za poboljšanja;
 Organizovati i podržavati inicijative koje imaju za cilj podizanje svijesti za cjeloživotno
poduzetničko učenje;
 Pratiti trendova razvoja poduzetničkog učenja u EU, te izvještavati relevantne vlasti o
EU i regionalnim procedurama procjene o nepretku u cjeloživotnom poduzetničkom
učenju;
 Predlagati aktivnosti koje trebaju biti uključene u strateške dokumente;
 Identifikovati moguće izvore finansiranja promocije učenja o poduzetništvu (pilot
projekti, privatna i donatorska sredstva, kombinovano).
 Dizati svijesti i graditi kapacitete ključnih sudionika (poslodavaca, direktora škola,
zavoda za zapošljavanje, lokanih vlasti) kroz promociju učenja o poduzetništvu i
njegove koristi za lokalnu zajednicu;
 Promovirati dobre prakse;
 Redovno se sastajati s ključnim sudionicima kako bi se promovisale i razvijale nove
ideje;
 Poticati na saradnju škola i kompanija u cilju budućih obuka za mala i srednja
poduzeća;
 Uključivati lokalne medije kako bi se predstavljali uspješna partnerstva javnosti.
 Poduzimati i druge aktivnosti u cilju unaprjeđenja cjeloživotnog poduzetničkog učenja

Člаn 3.
(Uspostava i funkcioniranje partnerstva politika)

Sedam dana nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumjevanju svaki od potpisnika će
ministarstvu nadležnom za obrazovanje dostaviti nominaciju jednog člana partnerstva
politika, u pravilu višeg člana svoga osoblja.

Članovi partnerstva se nominiraju na period od četiri godine, protekom kojeg vremena će
potpisnice Memoranduma ministarstvu nadležnom za obrazovanje dostaviti nominacije
novih članova.

Ministarstvo nadležno za obrazovanje će u roku od 15 dana od prispjeća nominacija zakazati
konstituirajući sastanak partnerstva politika.
20

Na konstituirajućem sastanku nominirani članovi partnerstva politika će donijeti Poslovnik o
radu kojim će definirati način rada, dinamiku održavanja sastanaka, prava i obaveze članova,
kao i druga pitanja od bitnosti za rad partnerstva politika.

U roku od mjesec dana od konstituiranja partnerstvo politika će izraditi akcijski plan za razvoj
poduzetničkog učenja koji će verificirati ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Partnerstvo politika će voditi ministarstvo nadležno za obrazovanje, koje će mu pružati
administrativnu i stručnu podršku, te će financirati njegov rad (održavanje sastanaka, jačanje
kapaciteta i sl.).

U tom smilsu će član nominiran od strane ministarstva nadležnog za obrazovanje sazivati
sastanke partnerstva i predsjedavati im.

Člаn 4.
(Pristupanje novih članova)

Ovаj Memorаndum o rаzumijevаnju otvoren je i za druge organe i institucije koje iskažu
interes za uključivanje u partnerstvo politika.

Pridruživanje novih članova vrši se uz suglasnost potpisnika Memoranduma.

Člаn 5.
(Izmjene i dopune Memoranduma)

Izmjene i dopune Memoranduma vrše se isključivo u pismenoj formi, u obliku aneksa na ovaj
Memorandum koji potpisuju svi potpisnici.

Člаn 6.
(Stupаnje nа snаgu)

Ovаj Memorаndum o rаzumijevаnju stupа na snаgu dаnom potpisivаnjа.

Potpisаno u _____ primjerkа,
U _________ , datum 2015. godine

Potpisnici:

21
Prilog 2. – Primjeri dobrih praksi iz EU i okruženja

Primjeri koji slijede predstavljaju različit pristup podrške poduzetničkom čenju i razvoju
politike za podršku preduzetničkom rastu. Pojedini primjeri nisu rađeni po SBA modelu, ali
pokazuju na koji način se mogu kreirati i provoditi politike koje podržavaju razvoj
poduzetničkog učenja.

VELIKA BRITANIJA – APPGE

Vlada Velike Britanije ima sistem "Grupa svih partija u Parlamentu” (APPG) koji pomaže da se
uspostavi, diskutuje i razvije politika o širokom spektru tema i područja. Ove grupe se sastoje
od izabranih poslanika Parlamenta i članova Doma lordova i spajaju čitav jedan politički
spektar članova iz svih glavnih političkih stranaka.

Kao primjer, APPG za preduzetništvo6 (APPGE) u Velikoj Britaniji postoji da; "Ohrabri, podrži i
promoviše preduzetništvo i da komunicira sa preduzetnicima; i da osigura da se Parlament
pravovremeno informiše o onom što je potrebno da se kreiraju i održavaju najpovoljniji
uslovi za preduzetništvo". Kao dio ovog procesa postoji i savjetodavni odbor sastavljen od
predstavnika preduzetničke zajednice koji pomažu pri usmjeravanju rada ove grupe. Ovo je
model na dva nivoa koj je podijeljen na;

 Oni koji mogu savjetovati o politici lična iskustva i rad (Savjetodavni odbor)
 Oni koji kao pripadnici političkog sistema (poslanicima i lordovi) mogu razviti i pomoći
u provođenju politike.

Vlada (L1)
APPGE (L2)
Savjetodavni
odbor
Preduzetnička
klima

Slika 1‐ APPGE Model na dva nivoa
6
www.allpartyenterprise.co.uk
22

Može biti korisno da se ispitaju ciljevi APPGE, koji su, iako ne konkretno za PODUZETNIČKO
UČENJE, ključni za ulogu APPGE. Velika Britanija nastoji da konstantno razvija svoju
preduzetničku aktivnost, a poduzetničko učenje u tome ima ključnu ulogu.

Ciljevi:

• Povećati pozornost na preduzetništvo, te utvrditi i podizati svijest o trenutnim,
pitanjima koja utiču na preduzetnike.
• Obezbijediti parlamentarnu podršku i/ili nadzor nad državnim sekretarom za Odjel za
poslovanje, inovacije i vještine, Ministrom za poslovanje i preduzeća i drugim
ministrima iz odjela, u bilo kakvim pregovorima o pitanjima vezanim za
preduzetništvo.
• Konstantno razmatrati politiku, financiranje i razvojne programe kako u Velikoj
Britaniji tako i u inostranstvu, kao i učinak koji imaju na preduzetnike i pokretanje
biznisa.
• Procijeniti kako preduzetnici mogu odgovoriti na promjene u poslovnoj klimi i vršiti
pritisak na Parlament i Vladu da preuzmu akciju.

Aktivnosti:

• Koordinirati pismena i usmena poslanička pitanja i rasprave o pitanjima koja utiču na
preduzetnike,
• Pripremiti tabelu “Inicijative u Parlamentu“(EDM) kada je to potrebno.
• Organizovati događaje s parlamentarcima i ključnim članovima preduzetničke
zajednice.
• Organizovati događaje s učenicima i studentima i novim preduzetnicima (povećanje
EL)
• Organizovati sastanke između članova grupe, vladinih ministara i službenika;
uspostaviti i održavati kontakte sa sličnim Parlamentarnim grupama u Westminsteru i
na međunarodnom planu.
• Inicirati i učestvovati u Parlamentarnim raspravama ohrabrujući povećanje sredstva i
inicijative za razvoj preduzetništva u Velikoj Britaniji.

Outputi:

• Direktan i uticajan put do ministara Vlade i zvaničnika.
 Brojni, o preduzetništvu i srodnim pitanjima dobro informisani zastupnici unutar
Parlamenta.
• Održavanje među‐partijskog i među‐komorskog konsenzusa o preduzetništvu.
• Forum za poduzetnike se čuje u Parlamentu i Vladi.
23
• Sposobnost da se pomogne politička agenda preduzetničkih sektora u Westminsteru.
• Razmjena mišljenja i informacija između članova i međunarodnih kolega kroz
međuparlamentarne udruženja.

Velika Britanija/SAD – Partnerstvo za start‐up

U Velikoj Britaniji, “StartUp Britanija”7 je osnovalo osam preduzetnika, a pokrenuta je 2011.
godine od strane Premijera, uz punu podršku Kancelara i Vlade Velike Britanije. Potpuno je
finansiran od strane sponzora iz privatnog sektora, kao što su BT Business, Dell, Intel, Intuit,
Iris i PayPal, a bez pomoći Vladinih resursa. To je nacionalna kampanja i dizajnirana je od
strane preduzetnika za preduzetnike, koristeći stručnost i strast vodećih poslovnih ljudi u
Britaniji da slave, inspirišu i ubrzaju razvoj preduzeća u Velikoj Britaniji.

U SAD, “Startup America”8 je inicijativa Bijele kuće kako bi se slavio, inspirisao i ubrzao visok
rast preduzetništva u cijeloj državi. To je koordinisani javno/ privatni napor, a okuplja savez
najinovativnijih preduzetnika u državi, korporacije, univerzitete, fondacije, i druge lidere, koji
rade u partnerstvu sa širokim spektrom saveznih agencija, a sa ciljem da dramatično
povećaju prevalencu i uspjeh preduzetnika u SAD.

Misija promovisanja preduzetništva je ključna komponenta nacionalne strategije inovacija
predsjednika Obame za postizanje održivog rasta i kvalitete radnih mjesta. Osnovni ciljevi
Startup America su;

• Povećati broj i razinu novih visoko‐rastućih fpreduzeća koja stvaraju ekonomski rast,
inovacije i kvalitetu radnih mjesta
• Slaviti i promovisati preduzetništvo kao jezgro američke vrijednosti i izvor
konkurentske prednosti;
• Inspirisati i osnažiti još veću raznolikost zajednica i pojedinaca da igrade velike
američke kompanije

Postoje i drugi StartUp inicijative širom svijeta, ali ova dva primjera ističu partnerstvo između
vlada, poslovne zajednice i preduzetnika i uloge koje svi oni imaju u razvoju podrške
preduzetnickoj klimi u kojoj preduzetnici mogu napredovati.

Jedna od kljucnih oblasti uspjeha inicijativa za pokretanje biznisa je u tome da su putem
aktivnosti u koje su bili ukljuceni mogli pruzati informacije politikama na centralnom nivou
upravljanja. Politika ne može biti efikasna bez direktnog inputa onih na koje utiče i ovi
programi su koristili aktivnosti u zajednici kako bi je obavijestavali o budućem razvoju. Oba
7
www.startupbritain.co
8
www.startup‐usa.com
24
programa imaju vrlo jake zagovornike ‐ u Velikoj Britaniji ima punu podršku Premijera, a u
SAD Predsjednika.

Danska ‐ Fondacija za preduzetnike

U Danskoj, Fondacija za preduzetništvo ‐ Young Enterprise9 osnovana je 2009. godine od
strane među‐ministarskog partnerstva između četiri ministarstva, a na temelju ukupne
vladine strategije za preduzetničko obrazovanje. Uključena su sljjedeća ministarstva;

• Ministarstvo za poslove i rast
• Ministarstvo obrazovanja
• Ministarstvo kulture
• Ministarstvo nauke, inovacija i visokog obrazovanja

U 2012. strategija je zamijenjena novom inovacionom strategijom “Danska ‐ nacija rješenja",
koja je za cilj postavila inovativne kapacitete obrazovanja – što je cilj čijem postizanju
doprinosi Fondacija. Fondacija za poduzetništvo ‐ Young Enterprise radi kako bi se osiguralo
da je sposobnost da budemo inovativni postaje temeljni element u svim edukacije iz
osnovne škole do dr. Tako da pokriva sve nivoe obrazovnog spektra. Cilj je da se osigura da
su inovacije i poduzetništvo je na integriranim u obrazovanju i postali duboko ukorijenjeni u
obrazovnim ustanovama.

Organizacija izdvaja sredstva za razvoj i dalji razvoj obrazovanja s naglaskom na inovacije i
preduzetništvo na svim nivoima obrazovnog sistema. Fondacija takođe razvija i objavljuje
vlastite obrazovne materijale, savjetuje o sprovodjenju preduzetništva u nastavi, i olakšava
saradnju i umrežavanje vezano za preduzetničko obrazovanje. Osim toga, radi kao centar
znanja za širenje i komuniciranje rezultata istraživanja o nastavi o preduzetništvu. Kroz
istraživanja Fondacije također pomaže generisati nova znanja o širenju i uticaju
preduzetničkog obrazovanja u Danskoj.

Ciljevi danskog modela:

• Dati pojedincu mogućnost i alate za formiranje sopstvenog života
• Edukovati posvećene i odgovorne sugrađane
• Razvijati znanja i ambicije za otvaranje preduzeća i radnih mjesta
• Povećati kreativnost i inovacije u postojećim organizacijama
• Uspostaviti rast, razvoj i blagostanje

Danski model koristi progresivni 4‐dimenzionalni model za poboljšanje preduzetničkog
učenja:
9
www.eng.ffe‐ye.dk
25

• Akcija‐Kreirajte vrijdnost ‐ saradnja, umrežavanje i partnerstvo
 Kreativnost ‐ Ideje, prilike, kombinovanje znanja i iskustva na nove načine
• Okolina ‐ Socijalna, kulturna i Ekonomska
• Stav‐ Učite iz grešaka, samopouzdanje, ja mogu

Iskustva
Iskustva

Fondacija koristi progresivni model koji nudi način progresije četiri komplementarna i
međusobno zavisna područja za razvoj poduzetništva. Svrha ovog modela je da inspiriše i
pomogne razjasniti koji ciljevi i aktivnosti učenja mogu biti uključeni u profesionalni kontekst
u različitim školama i obrazovnim ustanovama. Funkcije modela su:

• Opšti okvir razumijevanja preduzetničkog obrazovanja
• Ilustracija pojedinačnog učeničkog ili studentskog preduzetničkog razvoja i
obrazovanja
• Polazište u vezi sa evaluacijom i razvojem kurseva i njihovog sadržaja
 Osnova za razvoj novih formi testova i ispita

Primjer iz okruženja (jugoistočna Europa)

Sve države iz okruženja, jednako kao i Bosna i Hercegovina rade na razvoju partnerstva
politika za poduzetničko učenje. U Srbiji i Makedoniji su još 2009., odnosno 2010. godine,
potpisani memorandumi između ministrstava obrazovanja i ministarstava koje podržavaju
MSP. Međutim, još uvijek se nije došlo do efikasnog partnerstva koji provodi strategije
poduzetničkog učenja. U Makedoniji, gdje donesena nova strategija poduzetničkog učenja
(2014. – 2020.), razvoj partnerstva za poduzetničko učenje je poseban prioritet. Slično je i u
Crnoj Gori koja također ima novu strategiju (2015.‐2019).

Primjer dobre prakse dolazi iz Hrvatske. Koordinacija E4E – obrazovanje za poduzetništvo
uspostavljena je kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske, čija je zadaća praćenje
stanja i predlaganje mjera za razvoj obrazovanja i učenja za poduzetništvo, davanje mišljenja
26
na prijedloge zakonskih i provedbenih propisa te praćenje realizacije Strategije i Akcijskog
plana, a sastavljena je od predstavnika: Mistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva
turizma, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge
poslodavace i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Koordinacija se redovito sastaje, pokreće
projekte, te prati realizaciju Strategije poduzetničkog učenja i akcijskog plana. Više o
koordinaciji se može naći na www.e4e.hr.

27

Smjernice Za Za Razvoj Partnerstva Politika Poduzetnickog Ucenja Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Smjernice Za Za Razvoj Partnerstva Politika Poduzetnickog Ucenja Final

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Smjernice Za Za Razvoj Partnerstva Politika Poduzetnickog Ucenja Final

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

obrazovanja, snaženja veza između obrazovanja i tržišta rada i podizanja poduzetničke

You might also like