..

J
!:::

s.-•
(')

~
Cl)
•
-
8
Q_
m
o
•
C\I
broj 17. godina II. 31. srpnja 1992. Zagreb cijena 200 HAD
~
15
-•
<O

I.I.
w
m
~
•
~
w
Cl)

-•
<O

I.I.
a:
LL

•
-s
'<t

z
•
~
'<t
LL
:r:
0
0•
,.._
(')
0
Cl)
:::::,
•
<')
0
:::::,
-c
•
'<t

~
0
•
LO
C')

~
g
•
~
w
0
LO
.f
•
VJEZBOVNI POSTUPCI ORUZANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
V

DAIDZA - PORTRET LEGENDARNOG RATNIKA

- ·- - .

CIVILNA ZASTITA - CIMBENIK OBRAMBENOG USTROJA

SNAJPERSKA PUSKA M.76

- - -
TENK MERKAVA - GOSPODAR PUSTINJE
HRVATSKI
kazalo
VOJNIK.

,.
GLAS/LO MINISTARSTVA
OBRANE REPUBLIKE
31. srpnja 1992.

ustroj hrvatske vojske

HRVATSKE
Z?ravl,Je_prije sve51~ : ... ·•· . : . . . . . . . . . . . . . • . • . . . . . . . . . . . . . . . . . • ......... . .. ......... 4
Odgovorni urednik: T1elov1ezba po trzisnirn nacehma. . • . . . . . . • . . . . . . . . . . . . • . . . . . . • . . ....... ..... ......... 5
brigadlr Ivan Tolj Proizvedeno u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ............ ......... 6
Glavni urednik: Veliko srce malog sela .............•........................... ·.................. . 8
pukovnlk Krunoslav Matesic Vitezovi slavonske ravni . . . . . . . . . . . . . • • . . . . . . . . . . . . . . . . • • . . . . . . ... ........• .....•... 9
lzvrsni urednik: Daidia ......................................•. :. . . . . . . . . . . . .....•...... ......... 10
Vldmlr Ra.le Civilna zastita - cimbenik obrambenog ustroja .......................••...... ·· . . . . . . . . 11
Urednik za vojnu tehniku
· i dodatke:
Tlhomlr Bajtek
457.957 aktualnosti
Urednik deska:
Vedran Kukavica
467.560 Plavci u Pokuplju ..•........•....................... •. . . . . . . . . . . . • . . . .. . . . . . . . .. . . . . 12
Likovni urednici: Duhovi . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .• . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . 13
Nenad Martic Veterani Komareva . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . 14
Svebor labura Oprostsj Itreci dio zapisa iz Dubrovnika) . . . . . . . • . • . • .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . 16
Hrvatska u medunarodnom okruiju . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . 18
Financije i marketing:
Gordan Bajtek
Novineri:
Mirjana Kuretlc, Oejan Frlgelj,
Zeljko Hanich, Gordan Lausic, dossier:
Zdenko Kacic-Movric
Adresa urednistva: Munjeviti rat na pustinjskom pijesku .................•.•..... ,·. . . . . . . . . • . . . . . .•. . .. . . . . 20
Zvonimirova 12, .Zagreb Nije se mogao provuci ni galeb . . . . ......................... •. . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . 22
Brzoglasl:468-041, 467·956 Oklopna Konjica .....• , . . . . . . . . . ...................•..... .. . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . . 24
Dalekoumnozivac (fax): Snage velike prilagodljivosti . . . . • . . ................... ...... .. . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . 26
451.a52
Graficko-tehnlcko uredenje:
C3raficko-tehnicka redakcija
Hrvatska tiskara KTS
Tisak:
Hrvatska tiskara, Zagreb
Ubojiti teskas . . . . . . . . • . . . . . .. ..............................••.................... 28
Godisnja pretplata 4.800 HAD
Snajperska puska M.76 . . . . . . .......... .............•.•............................ 32
Sve promjene tiraze s1ati ne Vjesnik Merk~va - 9<?:lpodar bojsnice . .. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . .. 42
Tuzemna prodaja Slavonska evenije 4 T opnicko streljivo . . . . . . • . . . . ...• . . . . . . . • • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
bnoglas 341-256 11i na MARKETING Borbena vozila pjesastva . . . . . ..•• . • . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Hrvatskog vojnika brzoglas 467·291; Smrt iz magle • • . . . . . . . • • . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
brzoglas i dalekoumnozivac 451-852. Boje i kistovi •.........•...... -. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . • . • . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Uplata pretptate na racun TRGO·
STAMPA 30101·601·32111 (s naz-
nakom za »Hrvatski vojnik•)
lnozemna pretplata: Zagrebacka
banka broj deviznog racuna: 30101·
magazin
620·16·25731-3296911 (s naznakom
za •Hrvatskl vojnik«) Boje i kistovi . . . . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ........••............ 53
Juinohrvatski ratnlk iz 13. stoljeca. . . . . . . • . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . • . . . . 55
Cijena polugodisnje pretp1ate:
Njemacka 50 OEM. Austrija 355 ATS, T~ksaski ko'!1panje~osi_. .... : ..........•.............•....... '. .•.......•..... ·....... 56
Kanada 40 CAD. (zrakoplovom 74), i,vot posvecen umJetninama........................................................ 57
Australija 45,60 AUD (zrakoplovom Tko je najljepsa Hrvatica . . . .. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. 60
93), SAD 33,50 (zrakoplovom 63),
Svicarska 42,50 CHF, Nizozemska 56 CJENIK OGLASAVANJA
NLG, Francuska 168 FRF, Svedska
190 SEK, Belgija 1,035 BEF, Danske COLOR STRANICA (HRO) CRNO-BIJELA (HRO)
192 DKK, Velika Brit.anija 24 GBP, 1/1 ZADNJA 120.000 1/1 100.000
Slovenija 1,200 SLT, ltalija 37,545 ITL 1/2 80.000 1/2 65.000
Rukopise i materijale ne vracamo 1/3 50.000 1/3 40.000

HRVATSKI VOJNIK
3
 ustroj hrvatske vojske
ZDRAVUE PRIJE SVEGA
. TJELOVJEiBA PO
Sto donosi Pravilnik o mjerama za ocjenjivanje zdravstvene sposobnosti
dravstvene preglede i psi-
Z holoska ispitivanja za sve
vojne obveznike obavljaju
ovlastene zdravstvene usta.
nove koje ispunjavaju pro-
pisane uvjete. Posebnim
PRAVlLNlKOM propisana su mjerila
za ocieniivanie zdravstvene sposobno-
sti vojnih obveznika i to opseg, nacin i
sadrza] lijecnickih i drugih pregleda.
psiholoskih ispitivanja te medicinska
dokumentacija potrebita za donosenie
prijedloga ocjene zdravstvene sposob-
nosti vojnih obveznika za sluzbu u Hr-
vatskoj vojsci.
Na zdravstvene preglede i psiholo-
ska ispitivanja upucuiu se prije svega
novaci u kalendarskoj godini u kojoj
navrsavaju 18 godina i to prema planu
upuctvania novaka. Plan upuclvanja
izraduie Ministarstvo obrane - Upra-
va za vojnu obvezu i rnobilizaciju u su-
radnji s rneduopcinskim odjelima za
poslove obrane i zdravstvenirn ustano,
varna,
Na zdravstvene preglede i pslholo-
ska ispitivania upucuju se i novaci sta-
rijih godista koji iz bilo kojih razloga
nisu obavili propisane preglede. kao i
oni vojni obveznici koji podnesu za-
htjeve za reviziiu ocjene zdravstvene
sposobnosti.
U suradnji s Ministarstvom zdrav-
stva, Mtnistarstvo obrane je propisalo
jediostvenu metodologiju lijecnickih i
drugih pregleda te psiholoskih Ispiti-
vanja. Metodologija zdravstvenih pre-
gleda vojnih obveznika je propisana
glede svih cirnbentka koji mogu utje-
cati na prijedlog ocjene zdravstvene
sposobnosti vojnih obveznlka, U odno.
su na dosadasnju metodologiju promi-
jenjeni su neki postupci i veci dio
zdravstvene dokumentacije. Naivise
promjena ima u metodologiji psiholo-
skih ispitivanja i samom nalazu psiho-
loga, Na.mjera le da svi voini obvezntci
u Hrvatskoj voisci obavljaju one du-
znosti koje im prema zdravstvenim i
psthofizickirn sposobnostima, te pre-
ma vlastitim znanjima, viestinama i
ieljama.. najbolje odgovaraju,
Pravilntk o mjerilima za ocjenjiva-
nje zdravstvene sposobnostt vojnih
obveznika propisuje odredene krtteri-
je:
1. KADROVSKA OSPOSOBUE-
NOST . medunarodnoj klasifikaciji bolesti. a
Lijecnlci moraju biti speciialisti me-
dicine rada iii opce medicine. U struc-
ni tim su ukliuceni psiholozi te Iabora-
tortjski i drugi medicinski tehnicari
zaduzeni za mjerenja, a 'ako su potre-
biti konzilijarni pregledi, onda su
ukljuceni specijalisti svih grana medi-
cine.
2. OPREMUENOST I PROSTORNA
ORGANIZIRANOST
Zdravstvene ustanove moraju oslgu-
ran prostorni i vremenski slijed svih
pregleda na istoj lokaciji kao i svu pot-
rebitu oprernu [laboratortjska oprerna,
EKG. orthorater, audiometar i druga
oprema za funkcionalna ispitivanja}
3. METODOLOGIJA LIJECNICKIH
PREGLEDA I PSIHOLOSKIH ISPITI-
VANJA
Sve vrste pregleda, njihov obim i na-
cin provodenja su tocno propisani i
oplsani poradi jedinstvenog pristupa i
rada razlicitih zdravstvenih ustanova.
4. ZDRAVSTVENA DOKUMENT A-
CIJA
Sve tiskanice su propisane, a sva
zdravstvena dokumentacija za svakog
vojnog obveznika mora biti potpuna i
azurna uz odgovarajuce vodenje evi-
dencije,
5. POPIS BOLESTI
Syaki ovlasteni lijecnik u ovlastenim
ustanovama zdravstva kao dlo pravtl-
nika dobiva i popis bolesti, tjelesnih
mana, nedostataka. ozljeda i posljedica
ozljeda za ocjenjivanje zdravstvene
sposobnosti za vojnu sluzbu. Sve bole-
sti su razvrstane u grupe prerna
za svaku bolest su napisani i kriteriji
koje vojni obveznici moraju zadovoljiti
HRVATSKI VOJNIK
4 5
TRiliNIM
vojnih obveznika? onovno otvara-
P SRC Svetice ce koristiti graclani i predstavnici
nje SRC Sveti-
ce i njegov da-
da bi dobil oclenu sposobnostt, Kriteri-
nasnji izgled
[i se razlikuju vec prerna tome da Ii je
pregledu · pristupio novak, gardist iii treba prven-
prlcuvni docasnik ill casnik, stveno zahvaliti struc:-
Po zavrsetku svih pregleda ovlasteni njacima tehnic:ke sluzbe·
Iijecnik potpuno. uredno i pravilno po- Zapovjednistva stana
punjava zdravstvenu dokumentaciju, Ministarstva obrane; ko-
daje ocjene zdravstvenog stania orga- ie upravlja objektima.
na, organskih sustava i osjetila i dono- Naime, svi objekti u
st PRIJEDLOG OCJENE ZORAVSTVE- SRC-u su nakon preuzi-
NE SPOSOBNOSTl Prijedlog lijecnici
manja zateceni u prilic:-
daju u brojcanim ocienama, a svaka no losem stanju, dozna-
ociena ima tocno odredeno znacenje, I
jemo od pukovnjka Josi-
Konacnu ocienu zdravstvene spo- pa Vukine, zapovjednika
sobnosti, nakon uvida u svu dokumen- Stana Ministarstva obra-
taciju donosi novacka komtstia, U sa-
stavu novackih komisiia su predsjed- ne. Ponesto je bilo i nam-
nik, liiecnik, psiholog, talnik i daktilo- jerno unisteno ali se
graf. · a siediste im je u vecim uglavnom radilo o dugo-
sredistlma Republike Hrvatske. Ciano- godisnjem losem odrza-
vi novackih komisija su duzni pomno vanj u a posljednjih godi-
pregledati svu dokumentactlu koju do-
na JA nije napravila ni
biva od tijela uprave za poslove obra- redovne godisnje re-·
ne i ovlastenih zdravstvenih ustanova,
monte. Zato su strucnja-
Moraju ustanoviti pravilnost priiedlo-
ga u smislu odredbi Pravilnika, Nakon ci Hrvatske vojske pocet-
provjere prijedloga ocjene zdravstve- kom lipnja ove godine
ne sposobnosti donose konacnu ocie- poceli kompletno uredi-.
nu odnosno RJESENJE NOVACKE vanje Svetica. Bazeni su
KOMISIJE. Konacna ocjena moze biti.
»pokrpani• i obojani a
sposoban, privrerneno nesposoban, .ne- strojarnica je temeljito
sposoban, sa stanjem i znancima oste-
renovirana jer je klor
6enja zdravlja zbog kojih nije sposo- nagriza-0 najveci dio in-
ban za sluzbu u HV. Naravno. svakl no-
vak i vojni obveznik se moze zaliti na stalacija. Potpuno Je do-
rjesenje novacke komisije. tjeran i restoran u kojem
Vazno je istaknuti da popis bolesti je sva oprema bila uni-
koji se primjenjuje i kriteriji napisani stena ili u losem stanju.
za svaku bolest su takvi da se samo Da su strucnjaci HV
stvarno zdravstveno sposobni vojni napravili dobar posao
obveznici upucuiu u Hrvatsku vojsku.
svakodnevno se samo na
Prethodni, preventivni zdravstveni bazenima uvjeri oko
pregledi se obavljaju poradi zastite :ii-
vota, zdravlja, sprijecavanja nesreca i 1300 Zagrepcana, koji tu
bolesti u svezi s invalidnoscu sa svirn dolaze i zbog skupih ci-
posljedicama za pojedinca i drustvo, jena ljetovanja na Jadra-
Zbog humanog postupanja svi nova. nu ali i najjeftinij¢ ula-
ci i vojnl obveznici koji boluju od te- znica od svih gradskih
skih bolesti, neizliecivth bolesti ili tjele-
bazena - 200 dinara za
snih mana i nedostataka [npr. sljepilo, odrasle i 100 za diecu. Ia-
jaci oblici dusevne zaostalosti i drugi
ko zelimo da se SRC sa-
veci nedostaci) ne pozivaju se na
zdravstvene i druge preglede te nisu mofinancira odlucili
obvezatni osobno prisustvovati nova.- smo da cijene budu pri-
cenju, vet moze netko od clanova obi- stupacne sto sirem kru-
telji donijeti zdravstvenu dokumenta- gu gradana pa 6e vecina
ciju. cijena na Sveticama biti
BORIS KOSCAK i 30 do 40 posto niza ne-
INGRID CIPPICO go u drugim sportsko re-
ustroj hrvatske vojske
NACELIMA
malne vode koju ce od
sljede6e godine koristiti
za kupanje i tako uste-
HNatske vojske, a posebni programi su
djeti na vodi i energiji.
napravijeni za rehabilitaciju i zaposijavanje
Takoder su obnovljeni i
inva/ida domovinskog rata planovi o gradnji nove
velike dvorane za tenis. ·
Veliki restoran je otvo-
ren cijeli dan i ve6 je
zbog dobre kuhinje i po-
pularnih cijena privu-
kao veliki interes grada-
na, dodaje Vukina a za
desetak dana pocet 6e i
organizirano koristenje
svih sportskih terena.
Uskoro namjeravamo
osnovati i §portski klub
Hrvatske vojske - ca-
snicki l<lub »Zrinski«, na-
stavlja Vukina. Zeljeli bi
da to bude klub na viso-
koj razini koji bi imao
sportske i rekreativne
sekcija za tenis, streli-
carstvo, atletiku, nogo-
kreacionim centrima u on, 24 teniska terena, met i ostale sportove a
igralista za kosarku, od- predvideno je da teniske
gradu ali jos uvijek do-
voljna za pokrivanje na- bojku, rukomet i mali terene koristi i Teniski
savez Hrvatske te osni-
sih troskova., kaie pu- nogomet, mini golf te
nekoliko ugostiteljskih vanje skole tenisa.
kovnik Vukina.
Uz tri bazena od kojih objekata. Naredne godi- Prema Vukininim rije-
cima, SRC 6e se koristiti
je Jedan olimpijskih di- ne planiraju prosiriti
menzija, koji su gradani- male bazene jer su i za rehabilitaciju ranje-
strucnjaci INE na dubini ·nika i invalida domovin-
ma otvoreni od 11. srp-
nja, SRC Svetice nudi i 600 metara ispod SRC-a skog rata za sto su na-
pravljeni posebni pro-
veliki nogometni stadi- otkrili izvor tople geoter-
grami. Predvidene su i
razne humanitarne pri-
redbe, a sav prihod ici ce
u korist djece poginulih
boraca i ranjenika do-
movinskog rata.
Osim toga, ZapoVjed-
nistvo stana Ministar-
stva obrane je vec pre-
uzelo oko 150 ugostitelj-
skih objekata koji sada
pripadaju HV u kojima
6e, iako 6e poslovati po
sustavu samofinancira-
nja., nastojati zaposliti
sto vise ranjenika i cla-
nova obitelji poginulih
bora.ca. ZEWKO BUKSA
HRVATSKI VOJNIK
 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske

blike Hrvatske u cilju razvtjanja
proizvodnih programa specijalne
namjene glede oslguranja najbrze
i nalracionalnlje popune postrojbi
RV streljivom, MES, raketnim na-
oruzaniem, elektronicktm sred-
stvima, oklopljenim bojnim vozili-
PROIZVEDEN.O U .HRYATSKOJ ma i drugim specijalnim sredstvl-
ma i opremorn, a koja su takticko-
tehnicki i ekonomski opravdana,
U ovom broju naseg /ista predstavljamo dio vojne opreme i oruije koje je tijekom
domovinskog rata konstruirano i proizvedeno u Hrvatskoj, te predano na operativnu
uporabu u postrojbe Hrvatske vojske
rujnu prosle godlne; ka-
- ne odbacitt niti jednu ideju,
kao ni ponudeni prototip bez
strucne ocjene ili provedenih
strucnlh ispitivanja, ako je taktic-
ko-tehnicki i ekonomski opravda-
no pokrenuti proizvodnju prtjav-
ljenog sredstva,
- tijekom proizvodnje i pri pre-
uzimanju gotovih protzvoda ustro-
jiti takvu kontrolu kakvoce pro-
tzvoda koja cs garantirati sigur-
nost i f'unkcionlranje pri uporabL
Najvecim dijelom zahvaljujuci
izuzetnoj strucnostt i nesebicnom
zalaganju visoko-strucnth dlelat-
nika u Upravl za protzvodnju, na-
vedene postavke sprovedene su u
djelo.
ne je ortlenttrana prolzvodnja, sa
sto vecim brojem osposobljenih
proizvodaca, za odredene pro-
izvodne programe i visok stupanj
kooperacije izrriedu prolzvodaca,
Posebno je znacajno ukljuciva-
nje privatnog sektora u protzvod-
ne programe, sto pojeftlnjuje pro-
izvodnju i ciru je uctnkovttijom,
Danas imamo proizvodni pro-
gram specijalne namjene koji ce
se odvijati do skorog zavrsetka ra-
ta, jer Republika Hrvatska nece
razvijatl megalomansku vojnu in-
dustriju koja bi stromasila hrvat-
ski narod. Republika Hrvatska u
miru mora Imati malu, ali profesi-

U
da je nasa domovina jos
uvijek bila pod [ugo-oku-
pacijskom cizmom,
ustrojen je od strucnlh
ljudi razltcitih specijalnosti pri
MORR Sektor za razvo], proizvod-
nju i znanstveni rad. 2elja svth
djelatnika je bila pomoci svom hr-
vatskom narodu koji je s »kalasnji-
kovtma- u ruci, a bez strelllva i
iskustva u vojnoj protzvodnjt, te
bez proizvodnih programa speci-
[alne namjene, odlucto oruztem
braniti i obraniti svoju slobodu i
neovisnost. . ·
Republika Hrvatska nije irnala
nikakvu vojnu proizvodnju pro-
lzvoda specijalne namjene. Smi-
sljena beogradska politika imala
je [asan cilj: graditi i dupltrati
ogromnu vojnu industriju na tert-
toriji Srbije i Bosne i Hercegovine,
ostavljajuct Hrvatsko] ulogu -va-
Danas, Republika Hrvatska Ima
zala- i velikog vojnog logora, Zato strucno odabrane prolzvodace ko-
je zadivljujuce kako su nast ljudi
ji su svo] rename vec izgradili na
puni ideja i entuzijazma, bez nu- civtlnim programima, a samo dlo
inog Iskustva, pocell samointclja-
svojih prolzvodnih kapaciteta prt-
tivno proizvoditi razlicita sredstva lagodili su za vojnu proizvodnju i
za obranu svoje domovine (rucne
protzvode speciJalne namjene.
bombe s nekoliko vrsta Improvlzi-
Hrvatskl protzvodact proizvode
ranih i ponekad opasnih upaljaoa, i popunjavaju postrojbe Hrvatske,
bacace bombi, razlfclte strojnice, vojske razllcitim streljackim na- onalnu i moderno opremljenu vo]-
sacmartos, oklopljena transportna oruianjem, srrokim spektrom min- sku,
sredstva nesvakidasnjeg lzgleda i sko-eksplozivnih sredstava, mino-
dr.). bacacima razltcitih kalibara, cilj- Iz ovog kratkog pregleda moze
ntckim uredajlma, topovlma, spe- se zaklluctt! da [e Uprava za pro-
Glavni zadaci ustrojenog sekto- cijalnim oklopljenim vozilima, izvodnju [amacno data znacatan
ra, ko]i je ubrzo preustrojen u sredstvima za PZO, minodetektori- doprinos u obrambenom domo-
Upravu za proizvodnju MORR bili ma, elektrontcktm i telekomunika- vinskom ratu, a [amacno ce dati i
SU: cijskim uredajima i drugom vo]- veci u poslijeratnom opremanju
nom opremom. Rrvatske vojske . najmodernijom
- skupiti sve strucne, proizvod- opremom i naoruzanlem,
ne i materijalne potencijale Bepu- Temeljna zamisao daljnjeg raz-
voja proizvodnje specijalne namje- NIKOLA GAMBIROZA
HRVATSKI VOJNIK
HRVATSKI VOJNIK
6
7

VELIKO SRCE · MALOG SELA
Za Lenovcene se s pravom kaie da su uvijek pravi ljudi na pravom mjestu. Svojim ucescem u
· obrani domovine to su najbolje i dokaza/i
Z a sve vrijeme trajanja rata
protiv Republike Hrvatske i
nlezinih gradana, selo Levine-
vac bilo je stup obrane virovt-
tickog kraja, U pocetku branect
se s naoruzanlern priruene izrade. potom
oruzjem otetim neprija.telju I onim kuplie-
ntrn vlastitim sredstvtma, njegovi su stanov-
nici pokazali neprija.te!ju kako ce proct
svatko tko nasrne na svetu hrvatsku grudu.
Od prvoga dana u prtcuvnom sastavu MUP-
\
a, ka.snlie su, utemeljenjem Zbora. narodne
garde presli u ojegove redove. Na vaznom
polozaju selo je stttilo komunikacilu Virovl-
ttca=-Podravska Slatina 1 time onemoguca-
valo cetniclma iz okolnih srpskih sela da za-
prije6e Podravsku magistralu, iilu kucavicu
Hrvatske. Zahvaljujuci akcljama 127. virovi-
ticke brigade u kojoj su i mjestani Levinov-
ca. na ovom podrucju cetntka vise nema. a
neee ih ni biti.
Svi se s ponosom prisiecalu dana kada je
hrvatsko topntstvo i iz Levinovca pripremao
teren za napad i pruzalo potporu postrojba-
ma 127. brigade koja le kretala u odlucan
napad koji nije prestao sve do Pakraca gdje
je zaustavlien potpisivanjem primirja.
Kako je tada bilo, najbolje ce nam reci sa-
mi mjestant i zato smo se njima i uputili, Za.
povjednik obrane seta, Dragan Adanovic. te
borci Josip, Mile, Slavko, Duro, Vlatko, Ora.
ten. Dusko, Nenad, Ivtca i Ante, medu prvi.
ma su ustall u obranu domovine. Gospodin
Adanovtc posebno isttce Juru Cubertca, cov-
jeka koji le unatoc postovania vrljednih go.
dina krenuo u stvaranle voda sluzbeno ute.
meljenog 16. srpnja 1991
Njegovi zadaci su bili nadzor putova, prt-
, stupa Podravsko] magistrali i zastita sarno-
ga sela, Sarni su mlestanl, dakle, pristupUi
sa.moorganizira.nju i obrani znajuc! sto se
sprerna, Prvi napad na Levinovac zbio se 16.
kolovoza u ranim nocnim satirna kada su
pale prve neprijatljske rnlnobacacke grana-
te. Obrani sela. vec tada snazne utvrde Hr-
vatske voiske, prtkljucllt su se i pripadnici
50. samostalnog bataljuna, Kakav je bio od-
nos Izrnedu naroda i hrvatske vojske najbo-
lje ka.zuje podatak da su svu tshranu i brigu
oko vojnika preuzell saml mlestani. lako Le-
vinovac nije bogato selo ..
U teskim borbama koie su se vodile pro.
slog Jjeta \ ujesen, veliku je prednost nepri-
jatelja predstavljala rastrkanost sela koje
zauzima veliko podrucie. Sbvacaluci strate-
sku vaznost Levinovca, ¢etnici su napadali
zestoko i s velikim snagama. Borbeni za.nos
i hrabro srce brvatskog vojmka bili su ja¢1,
ne obazlruci se na prednost neprliatella u
tehrnci, vec oslanjajuc! se na svo] narod kol!
je citavo vrijeme staiao uz njega. Iz ovoga
sela prognanika nue bilo, svi su ostali pruzi-
ti potporu nasim vojnicima. Dolaskom top-
nistva i snainije tehnike. Hrvatska vojska je
krenula u snaznu protunavalu, pokazuluci
reportaia'
kako su nast vojnici spremni kazniti neprt-
jatelja za svakt napad na neduzne civile.
Dok obila.zimo polozaie, koji se i danas
odrzavaju iako Je neprijatelj daleko, postaje
nam [asno koliko je truda ulozeno za nliho-
vu prlpravu. Nista ntie uradeno povrsno, vec
je u izradu svakoga rova, zernuntce i nasipa
ulozen maksimum znanla i sposobnosti. Sta-
HRVATSKI VOJNIK
PIC,ZAGREB,HRVATSKA
novnici Levinovca su bili svjesni da i od toga
ovisi kako ce se obranttl i kakve oe rezultate
imati u sukobu s podivllaltm Srbima. Poslije
svega toga treba odati priznanle svim Levi.
novcanirna koii su u najtezim trenucima. Je-
dinstveno stall u obranu Hrvatske. ·
GORDAN lAUSIC
VITEZOVI SLAVONSKE RAVNI
g
Osijeku, slavonskoj metropoli,
mnogo je toga napisano i
izgovoreno. Spomenuti sada
Domse Osijek nemoguce Je bez spo-
brani mena na njegove branitelje,
borce, e oJe, mane I neznane. Osljek sve-
na kucnorn
ucili~ni grad. ostat ce zapamcen i po jednoj
pragu; jedinstvenoj postroJbl nastaloj u domovin-
Lenovcanin skom ratu. To je Prva studentska bojna
na poloiaju Osvrnimo se na pocetke djelovanja i organl-
ziranja te po mnogocemu zanimljive jedini-
ce, na pocetku rata za slobodu.
Bojna je produkt Studentskog parlamenta,
cija Je svrha bila okupiti sve studentske or-
ganizacije na jednom mjestu. te tako obliko-
vati studentski zivot na Sveucilistu. Osnivaci
su bili Artur Gedlke, danas natporucnik,
apsolvent na Ekonomskom fakultetu, sabor.
ski zastupnik ispred studenata Osjeckog
sveucilista. Jow Jovlc, koji je imao najvecu
ulogu u oprema.nju p0strojbe i Milan Buga.
rlt, sadasnji zapovjednik Bojne, odnosno
onoga sto je od nje ostalo poslije provodenja
• zap0vijedi o demobilizaciji. Artur Gedike je
sada u zapovjednistvu Prve operativne zone,
a prvi Je zapovjednik postrojbe. On je sudje.
lujuci u emisiji •Spektar• ista.knuo da nema
drugog nacina obrane grada osim oruijem,
[akulteti ntsu radili jer su ionako bili razru.
seni, a profesorski kadar je bio takav da je
otisao na ra.zli¢1te strane. Bila je zadi vlju}U·
ca transformacija intelektualaca u ratnike.
U pravilu su intelektualci miroljublvl, ali
kad je u pitanju obrana. domovine zakljucili
su da treba stati u red s onima koji su vec
postrojbe
Sa -1tc)m treba smtt. ne kue 1e uza..
lud, •Kuo aijd. tako 61& I mtl•. Pa 1uld s
IIOClltka i-ent J)Qlled&t rm nJiw. preko
lutib kluova iita. u.mnu tz lietanla IV&
ou ..-nJa u ruw zoru. r.d do veOen.
tu]jmte rub. Kuu da Japand utlvaju u
JIOl)eduaa rucvala ltabla m>ltb omllje..
nib tnian~ a la ib potpuDO razwni)em
doll promatram vakwtt.omre6kanje kluo-
va.
Kada Je pc>eeo rat. Qek1 tudnl ljudl pote.
l)eli au ave to, valtda l&lllO za lebe. Nall su- -
s)ed1. s koJtma amo do juter c11i.uu dobro I
zlo. odlutill IU a nama podijellU u.mo zJo
Njih niau dtra1l J)Olledl oa njive I vocn)...:
ke, nJih 1\1 ljutlle kuce neottecena krov&.
Utole u kotl.m& au aledila njlbova djeca.
Kada bi netko u razredu rek&o, •Uakoro
te I O\'dle bitt bna&lkt grbo, odRovorilt su
mu: .A Ulo te tt itt u tu lkolu?•
Sada u tu ikolu ne Ide nitko. Jer le aruie- _
nL Ne lalftO ikol& Mnap ~ u Goeptcu.
nebrojeno njih. NIU )edna ni•• ~la baz
oiteatnta iii barem be& z:ubljenih prw.o-
ra. ~tave Wice i.ZCUblle au sve svoje kucne
brojeve. U 1redWu Jrada nema vile hotel&
u kojl aam s dru&tvomteato odlazi0 oa SOk
i kavu. Okolne urrade jednako su proAle,
Medutim. nc,sa uh tudn1h ljudl nije woo
krotila - b&rem ne nakon pot,etka rat&.
Prite ram teeto au tuda tetalt I l&}ednoI
nama 'ljedill iSpod Tnllnol spo-nika. a
l&da au dovollno hrabrl 1U110za dalJlnlke
pomrave lz tume. u kolu i spedalu. Ont su.
dallle. 1ruiill i moju flkolu I zato 16 sada
prue uzeli oruzje i stali na branik obrane
grada. Bojna je uvijek funkcionirala po na-
celu zajednickog odlucivanja i jedinstva. a
mote se pohvaliti i time da je bila prva post-
rojba koja je irnala svoj grb. Fascinira taj
spoj intelektualizma. kreativnosti i ratni-
stva. po kojoj su bili i ostali jedinstven prim-
jer odlucnosti mladih ljudi u obrani domovi-
ne ..
Bojna je bila jedna od prvih postrojbi koja
je prosla cjelovitu obuku pod vodstvom jed-
nog mladog covjeka., dan.as bojnika, Zdenka
Lonl:arevtca. Bio je to Jedan od rijetklh koji
je imao vojnicko znanje i sve one ljudske
kvalitete da bi mogao biti neka vrsta super-
vizora pri ustrojavanJu jedne ta.ko mlade
postrojbe. Poslije te obuke bojna Je prola.zila
kroz najteza bojista oko Osijeka. Laslova,
Tenjskog Antunovca... Bojna. je pro±ivjela
teske trenutke u blatu, na niskim tempera-
turaroa. na poloiajima pod najtezom va.-
trom. Na zalost.-nije bilo moguce proci sve
to, a da netko ne nastrada. Jedna od najtra-
gicnijih situacija bila je kad je dozapovjed-
nik Tihomlr Matlc, ina6e student Ekonom-
skog fakulteta, p0ginuo nekoliko sati prije
dolaska Nove 1992. godine. Naravno, nitko
nije zaboravio ni Mcu Skorica koji je ne-
stao pri povlacenju. iz Laslova. Za vrijeme
svih bojeva kroz koje je bojna prolazila JS
pripadnika je ranjeno. Mnogi ce cijeli zivot
nositi posljedioe teskih ranjavanja.
Bojna. danas vodi boj na drugom polju. To
je zavrseta.k studija i povratak u normalni
tivot. DARKO RAGUi
HRVATSKI VOJNIK
9
ave ow pltePl u ~ u ikoll kata Dile
an,ilena I kol& le P~ 111DC1P od DU
kolt vtje ......, ~ ikoluu ldupu.
KM&H vrat1m m lJVote opjiMI. a sre..
tan Rm jer • Imam kamo nacltt I lW me
tek&Ju 1M rodlWJl, IIV9 tu ob1tl i uapon..
dlU s onlm u aletantu. Ne a&o Ito • mtto
mot.da promt)enlJo - sve Je Oltak> illto. 411
l)l"Offljena .le u menl. Pa tu otttl aa brdla-
ltu riedaleko od ka 1 bl.ti te uo na ,11.
k&ma onih arlb majstora: u s,,jetlu ve..
dl'(ll daaa, u 1Jenl kro6nle ctneca. ljed1m
nasl_on)en na stablo i gledam llfllde pod
motim nopma. Mota& le ff.ma i:udllo
se tu tma gledati. all prlSjeWe se • kollko
*'°
l'eznje ~ nakon nekoS duies lzbivanja.
nestrpl1tvo tekall da ugleda.te ~ kuce
sv~ grada. 1tvu crtu ~bodera ill vrh br-
da 17.& ~ojeg N oalazi VU& k~
1 amul)at cu kako ce sve to u.gledati za
dvadeset IJOdinL A tada, oakon dvadeeet
godtna, u mjestU koje ce tacledati ooako,
kallvo je l&da u motoi muti. ajetit cu H da
1&111 ovdje. u 7.&crebu. na)viie voHo otitt na
Manduievac I ajediti pored tzvora. pored
,.._
uu,tp 1~
Manda •••
lma ••.•..•.. udb'-
s•••• uu • Marta
I Gospltanka
'7._.....__i..
vode na kotot je 1zrutao lt'Ml Mot end.
••,u . ._. ••.,.....-
mof.da IIU le-
stre. mot.da I ntsu, all jednom davno, kal<o
to obitno blva u lepndama. jednom davno
vojakovoda neke velike vo)lke napio M
lzvonke vode iz Martine ruke. To Je l&da
samo srce Goeplta. sa 1pomenlkom Marti.
ko18,. kao t tad&. prkosi ratnlctma I atoll na
svom mlelW. s vrtem hladne lzvo=
de u rukam&. Fl.JP
Artur
Gedike,
prvi
zappvjednik
Prve
studentske
bojne
Kad je domovina bila napadnuta
hrabri su osjecki sveucilistarci
fakultetske klupe zamije,:iili
rovovima

V V
DAIDZA
Mate Sarlija - Daidia pripada rijetkoj
grupi ljudi koje, bez suvisne patetike,
imenujemo iivim legendama
Y
iu ~bu ovdje lijepo pricate
[er nlti ste bili gladni, niti vam
je iznad glave pucalo, Trebali bi
prei.ivjeti [edno pet. dana da
vam se puca iznad glave, da vi-
dite kako se pall, trebali bi vidjeti mrtve - i
one koji se bore i one neduzne i malu djecl-
cu- - govori nam hrvatski general Daldza,
legenda domovinskog rata, Hrvat muslt.
manske vlerotspovijesu. svojevrstan simbol
borbe protiv cetnlcke ideologije genocida
nad svtrn sto je nesrpsko. Mudristarac o ko-
jem nitko osim njega samog i njegovog do-
bro skrivenog dnevnika ne zna sve, razumi-
jeva i tumaci I proslost i doevnu politiku na
poseban nactn. Ne stedi nikoga. pa ni samo-
ga. sebe Iako kazuje •... hocu biti rnucenik a
i jesam. Neka sam, nije me sttd, za svo] na-
rod sam. Na mene nitko nece prstom kazt-
vati •.
Ono sto poput zvijezde sjaji u Da.idzi to su
mladi i beskrajna ljubav i povjerenje koje
ima u njih. U gotovo svemu sto prica uvijek
su mladi ono sto ce ovu Hrvatsku ponijeti
naprijed. l kada se nakon cetrdeset godina
iz emigracije vratto u Hrvatsku okupio je
mlade i preruo im dio svojih ratnih viesttna,
osmislio njihovo domoljublje u borbl za slo-
bodnu i nezavisnu Hrvatsku,
Ne rnoze zaboraviti najsvjeiiji tragtean
dogada] kada je mladi covjek. otac troje dje.
ce, nasavsi se u cetnlckorn okruzenju i vtde,
ci da nema izlaza, aktivirao bombu pod svo-
jom glavom, To su tragedije koje se ne mogu
zaboraviti I zbog kojih u ovom, od svih prlja-
vih ratova nalprljavtjem, ne moze niti misllti
na odmor jer Daldza mtsli da nema pravo
na odmor. Pa I kada sebi prtustt koji sat sna,
Datdza ne skida odjecu, jer kada bl se ski-
nuo cini mu se kao da bi skinuo vlastitu
kozu,
Skupio je Daidia u dus! mnogo gorclne,
e voli sto mu Bosnu i Hercegovinu -kupuju
susret
1 znostt Ministarstva obrane. Ci-
za koru kruha-. Trenutno se bori kao zapov-
jednik dobrovoliacke pukovnije -Kral] To-
mislav-. Branio ie kada je trebalo i Dubrov-
nik. nanijevs] neprijatelju ogromne gubitke,
ali zarnlertvst se i onima ko]! su imali druk.
cije planove (pa ga. cak i pokusavaju tuzitii
Ono sto HrvatskoJ sada treba to [e ujedi-
nienie, drzi Daidza, Zato mislt da u ovo pre-
dizborne vrijeme izlazi zlo na vtdjelo, all vje-
ruje da ce narod na izbortrna znati presudt-
ti. Bazocaran je novtnartma, ne zato sto
-svasta piskaraju o Daldzi«. Vjeruje da ce
svl, ako ne narodu, a ono Bogu doci poloi.iti
raeun, Onl kolt se nabacuju blatom na sve,
cine to uvijek ier im je to zanimanje. Ne od.
govara na pitanje tko [e to nego poslovicom
-neka se svatko cese, gdJe ga svrbi, ukliucu,
jucl I rnene,-
Daidza vjeruje svojim borcirna a i oni nle.
mu, jer kakav je zapovjednik takav je i voj-
ntk, Niegovi vointct, odnosno -niegova die-
ca- i mladost je ono sto 6e iznijeti hrvatsku
drzavu i hrvatsku demokracttu, Daldza ie ne
mogavsi i ne htijuci se vratiti u domovinu ti-
[ekorn cetrdeset kornunlsttckth godina spo-
HRVATSKI VOJNIK
10
znao demokraciju i zna koje su danas snage
koje je mogu ostvariti. Nisu stariji -pokusa,
Ii- svu pamet ovoga sviieta,
Ako Datdza ima zelja. onda Je to svakako
kra] rata. Na trenutke ipak prlznaie da Je
umoran, a svaka bora na mrsavorn lieu ovog
izuzetnog 6ovjeka govori o burama koje je
prosao i koie jos uvijek prolazl. Za Daldzu
nema dvojbi u procieni lludt, boraca, neprt.
iatel], rata i ishoda borbe za slobodu. Sugo-
vornika pak i moze ostaviti u dvojbi nije Ii
ono sto je rekao -prelako-. alt kada bi bto
jednostava.n i shvatliiv kao otvorena knjiga,
ne bi bio Jegenda, ne bi bio ono sto narod,
vlast i neprijatelj drii o njemu. Daidza nam
otkriva samo djelice o sebi i svom zrvotnom
putu. a pokusate li to spojiti u cjelinu, budite
sigurnl da vam nece uspjeti. Kad s nitrn raz,
govarate. ne trebaju vam cmiemce. Niernu
naprosto - vjerujete.
Legende se ne propituje. njima se vjeruJe.
one vas obuztrnaju, uznose. one su za vtee.
nost. Za vjecnost je I Daldza,
MIR.JANA KURETIC
b,oj 17. 31.
ustroj hrvatske vojske
%ASTITA •CIVILNA
ClfABENIK OBRAMBENOG , USTROJA
ivilna zastita predstavlia va-
C
zan dio obrarnbenog sustava
Repbulike Hrvatske pa ie tako
ustroj civilne zastite u nadle.
vilna zastita je najmasovniji
oblik organizirania, pripremanja i, po
medunarodnim normama. nenaoruza-
nog sudjelovanja pucanstva u· zastiti i
spasavanju ljudi i objekata od ratnih
opasnosti. elementarnih nepogoda, po-
zara i drugih vecih nesreca u ratu i mi-
ru. U zenevskoj konvenciji o zastiti zrta-
va medunarodnih oruza.nih sukoba ci-
vilna za.stita se definira kao obnasanje
»niza humanitarnih aktivnosti da bi se
civilno pucanstvo zastitilo od opasnosti
od neprijateljstava iii nesreca i da muse
pomogne da savlada neposredno djelo-
vanje, te da se osiguraju uvjeti potrebni
za njegov opstanak•.
Tijekom domovinskog rata je na pod-
rucju Republike Hrva.tske u sprovode-
nju mjera i humanitarnih aktivnosti ci-
vilne zastite bilo je djela.tno ukljuceno
oko stotinu i pedeset tisuca obveznika
odnosno pripadnika stozera. postrojbi i
povjerenika. Vee u vrijeme agresije JNA
na Republiku Sloveniju zapocele su, na
temelju procjene o ratnoj opasnosti, pri-
prerne za punu pripra.vnost a sredinom
rujna je donesen Plan mjera pripravno-
sti koji se odmah poceo i provodit.i.
Medu prvim akcijama bilo je obavje.
scivanje. obucavanje i pripremanje pu-
canstva. za zastitu i spasavanje od tero-
rizma. te prijetecih ratnih opasnosti.
Istovremeno se sredivalo stanje u post-
rojbama civilne zastite u smislu pripre-
ma za djelovanje u ratnim prilikama u
organizacijskom. kadrovskom i materi-
Jalno-tehnickom smislu. Pripremana su
sklonista i nabavljena je nuzna oprema
a jedan njen dio je u prvim danima osni-
vanja Zbora narodne garde, pricuvnog
sastava MUP-a, Saniteta i Narodne za-
stite ustupljen ovim postrojbama jer je
njima bila hitno potrebna. Svim poslovi:
ma je rukovodio Stoier civilne zastite
Republike Hrvatske a bila je neminovna
surad.nja na svim razinama sa drugim
tijelima drza.vne uprave. drustvenirn i
drugim humanitarnim organizacijama.
sanitetskim sluzbama. uredima za prog-
nanike, kriznim stozerima. te zapovjed-
nistvima Zbora narodne garde a kasnije
Hrvatske vojske.
S pocetkom agresije srbocetnike ar-
mije na Republiku Hrvatsku i ucestalih
oapada teiiste aktivnosti bilo je na skla,.
broj 17. 31. S!JYlja 1992.
njanu pucanstva · u sklonista i njihovu
opskrbu hranom. vodom, strujom, lijeko-
vima i. drugim potrebama. posebice u
gradov1ma i naseljima koji su danima,
tjed.r~tma. pa i i_njeseciroa.bill izlozeni ie-
stok1m na.pad1ma.
Vatrogasne postrojbe u sklopu civilne
zastite spasavale su, vrlo cesto za vrije-
me djelovaoja neprijatelja. i gradane i
vrijedna materijalna. dobra od potpunog
unistenja. Postrojbe civilne zastite su or-
ganizirale evakuaciju ljudi. domacih ii-
votinja, umjetnickih vrijednosti, opasnih
tvari i drugoga s ratom ugrozenib pod-
rucja.
Uz urede za prognanike i razlicite hu-
manitarne organizacije pripadnici civil-
ne zastite su sudjelovali u zbrinjavaoju
stotina tisuca prognanika i izbjeglica a
to i danas cine.
¢A SO PIS
»CIVILNA ZAiTITAcc
lipnju ove godine iza.
U
sao je prvi broj znan-
stvenostrucnog casopi-
sa za zastitu i spasava-
nje •Civilna zastita«.
Pokrenuo ga Je Glavni
stozer .civilne zastite Republike
Hrvatske a izvrsni nakladnik je
Zavod za istra.zivanje i razvoj si-
gurnosti u Zagrebu.
U uvodnoj rijeci urednistva na-
vodi se da je temeljna zadaca ca.
sopisa interdisclplinarno, znan-
stveno-strucno problematiziranje
slozene djelatoosti zastite i spasa-
vanje civilnog pucanstva i dobara
od svih opasnosti i njihovih po-
sljedica, prvenstveno u mirnodop-
skim uvjetima. Sadrza.j ce biti
usmjeren na obavjescivanje i usa-
vrsavanje svih djelatnika zastite i
onih koji bi svojim strucnim do-
prinosom mogli uoaprijediti ovaj
sustav u nas.
U tekstu ulozi civilne zastite u
Domovinskom ratu koristili smo
se prilogom Joslpa SlunJskog, na-
celnika Glavnog stozera CZ -
Djelovanje CZ u uvjetima agresije
na Republiku Hrvatsku. objavlje-
nog u prvom broju.
M.K.
HRVATSKI VOJNIK
11
Specijalizirane postrojbe civilne zasti-
te za zastitu od neeksplodiranih ubojnih
sredstava tijekom rata su, a i da.nas, u
suradnji sa Hrvatskom vojskom i MUP-
om otkrivaju, obiljeza.vaju iii privreme-
no sklanjaju na manje opasna mjesta
brojna. nee.ksplodirana ubojna .sredstva.
U sve~1 s t~m upozora.va se .PUC8:05tvo a
poseb1ce dJeca na opasn_ost1od till: srE;d-
stai.:a. putem sr:E;dstav~Javnog pnopc~.
va~19: 1 edukac11e.To Je ~datak ko11 ce
se JO~ dosta dugo m?ra~1 provoditi.
Vellk~ pozorno~t b1la. 1e ~S~Jeren.a, u
suradn11 sa. drug1m nadlezrum sluzba-
ma. i na mogucu radija.cijsko-kemijsko-
biolosku opa~~ost za pu?anstvo. U si.:~~i
s to_m ?J?a8D?S~ provod1la su se r_a~hc1:
ta 1sp1t1v~n1a ! pnpreme za ~stltu 1
spasavan1e pucanstva u sluca1u da bi
.agresor ostvario te svoje zlocinal:ke pri-
jetnje.
Postrojbe civilne zastite su. usprkos
ratnim operacijama. organizirale i pro-
vodile ubiranje Jjetine gdje to nisu poljo-
privrednici sami mogli uciniti.
Civilna zastita bila je i jos uvijek je
djelotvorno angaiiranja u asaoaciji, ko-
ja obuhvaca ciscenje terena od - ne-
eksplodiranih ubojitih sredstava, poka-
panje leseva. ukopavaoja i spaljivanja
uginulih zivotinja i neupotrebljivih na-
mirnica, provodenje mjera dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije, do rascisca-
vanja rusevina. Sav taj posao se vrlo ce-
sto morao obavljati na prvim linijama
fronte, zajedno sa pripadoicima nasih
oruzanih snaga.
Sustav civilne zastite u domovinskom
ratu je odigrao zasigurno veliku ulogu.
bez obzira na sve sto Je moglo biti bolje.
Uostalom, predsjednik Republike dr.
Franjo Tudman je u povodu Dana civil-
ne zastite - 1. ozujka. javno pohvalio
ovaj cimbenik obrane Hrvatske za sve
sto je ucinio ·u Domovinskom ratu.
Sada slijedi izgradnja novog ustroja.
civilne zastite u Republici Hrvatskoj. U
tom smislu je vec i izradeo prijedlog Za-
kona o CZ koji je u saborskoj proceduri.
U tijeku je izrada nove doktrine civilne
zastite i strategije zastite i spasavanJa
koja. ce biti zasnovana na iskustvima iz
ovoga rata i zapadnim sustavima civil-
ne zastite.
Ovim tekstom o djelovanju CZ u do-
movinskom ratu, otvaramo stalnu ru-
briku u »Hrvatskom vojniku• o civilnoj
zastiti i ojenom buducem ustroju u Re-
publici Hrvatskoj.
MIRJANA KURETIC

linija razgran1cenJa
PLAVCI · U · POKUPU.U
, NEPREDVIDIVI· CETNICI
lstraiili smo kakva je ucitikovitost mirovnih snaga u
akon ntza vec uobrcajnth
N
odgoda i zakasnjenja, UN-
PROFOR je u pocetku
srpnja napokon preuzeo od-
govornost na tzv.Sjevernom
seKtoru - tocntie, na prostranim pod-
ruejtma Banije i Korduna, dijelovirna
opctna Slsak, Kostajnica, Vrginmost,
Glina, Dvor, Petrtnja, Karlovac I Slunj
privremeno okuplranom od strane
srpskih terorista, Podsjetlmo se. za za-
padni dio sjevernog sektora odgovo-
ran [e bataljun pjesastva tz Danske, ciji
je stozer u Hrvatsko] Kostajnici. Na
sredisnjem dijelu sektora borave Nige-
rijci, sa stozerom u Glini, a juzno od
njih, sa stozerom u Slunju, prtpadnici
poljskog bataljuna, Zapovjednik cij~log
sektora., nigerijski je brtgadru general
Musa Bamai, a stozer mu je u Topus-
kom. U trenutku dok ovo ptsemo, za-
vrseno je izvlacenje teskog naoruzanja
i pjesastva s linije sukoba, Sada, bi tre-
balo slijediti razrntntravanje terena,
potom razoruzavanle paravojnih sna-
ga (u stvart, srpskih -mntcije-). a na-
kon svega toga, progna.nici bi se treba-
li vratiti na svoja ognjista,
HRVATI POSTUJU DOGOVOR
Da bi se i sami uvjertli u to kako se
na terenu odvija mirovni plan, uputili
smo se u Pokuplje, dto zone Sjever.
Kako smo saznali, sa Kupe - bojtsnlce
na cijelom prostoru tzrnedu Karlovca I
Siska - upravo su se povukle nase pje-
sacke postrojbe. Prije njih, u pratnji
EZ-ovaca, koji za UNPROFOR obavlja-
ju tzv. monitoring - utvrduju da li se
sve odvlja u skladu sa dogovorenim -
na unaprijed odredene polozaje po-
vukle su se protuzracne jedinice hrvat-
ske vojske. U ovorn slucaju, radllo se o
dijelovima 140. [astrebarske brigade.
Kako nam [e objasnlo pukovnik Cedo-
mil Vsetecka, sve [e proteklo u redu,
ka.o i priltkom odlaska naseg teskog'
topntstva, koje se sada nalazt trtdese-
tak kilometara daleko od linije sukoba.
Po onom sto nase civilne i vojne vlas-
ti saznaju od predstavnika UNPRO·
FOR-a t EZ..a, i neprijatelj se, barem za
• V
tzv. Sjevernom sektoru
sada, drii dogovora, U podruelu s des-
ne, okupirane strane Kupe, nalaze se
snage tzv. teritorijalne obrane i dijelo-
vi nekadasn]e 169. motortztrane briga-
de tzv, JNA. Ne treba ni spominjati da
su tu Jos uvuek i kojekakve cetnicke
skupine, ne samo s Korduna vec i
-uvoznt- iz Srbije i Vojvodine, koje bi u
slijedecoj fazi mirovnog plans. trebale
biti razoruzane, Naravno, tu je i -mlli-
cija« s kotom su t nast policajci uspos-
tavili kontakt, Doduse, samo jednom i
nimalo srdacno, Kako nam pricaju u
Jamrucko] Kiselicl, na samo] Kupi, gru-
pa pnpadntka MUP-a boravila je u La-
slnji, na teritoriji pod na.dzorom snaga
UN-a i ondje, razgovarala sa predstav-
nictma -plavaca-. Tu su se nasl] i -rntlt-
Prornatraci EZ-a obavljaju tzv. mo-
nitoring za UNPROFOR
HRVATSKI VOJNIK
12
•
cionari- ko]i se, Vjerojatno, nadaju da
bi mogli ostatt u hrvatskim kraievima
s desne obale Kupe. Nadaju - uza-
lud ...
Dok smo boravili u Jamnici, grupa
EZ-ovaca obilazila je liniju razgranice-1
nja. Promatrace je, kako smo vidjell,
prvenstveno zantmalo nije Ii negdje os-
talo nesto od toprustva, Ustanoviti su
mogli i sami da ga ovdje nema i da je
hrvatska strana svo]e obveze ispunila.
lz razrusene hale -Jamntcke- promat-
rali smo zaledno sa niima drugu stra-
nu.
Nekoliko stottna metara od sruse-
nog mosta, jasno se vidi zastava UN. U
Lasinji je smjestena jecpia satnija nige-
Hrvati, vjerojatno, nece dugo ceka-
ti da naprave gemist s mineralnom
iz Jamnicke Kiselice. Vrijedne
hrvatske ruke ce pogone brzo ob-
noviti.
bfooj 17. 31. srpnia
liriija razgran1cen1a
rijskog bataljuna cije je zapovjednis-
tvo, pak, u Topuskom. Obavljaju li prt-
padn~i zastitnih snaga svoj posao?
Po onom sto smo culi od hrvatskih
policajaca i vojnlka, do sada - da. Vee
nekoliko tjedana s druge strane nema
provokactia, Za sada je i to napredak.
Do nedavno, ovdje gotovo da i nije bilo
dana a da se neprijateljske snage nisu
oglasavale paljbom iz pusaka 1 strojni-
ca, a nerijetko i iz mlnobacaca. Moze li
se vjarovati da ce se oetntct dolsta
driati odredbi mirovnog plana?
- Mi moramo vjerovati u uspjeh Ci·
jele operacije. Nase vrhovnistvo 1 nasa
vla.da plan su prihvatili, i na nama je
da lzvrsavamo njegove odredbe. Plan
tzmlestaia nasih snaga proveden je u
potpunostL Topnistvo [e izmtesteno na
30 km daljine. Protuzrakoplovne i pro-
tuoklopne snags na deset, pjesastvo na
pet, objasnjava nam Nedjeljko Katusin,
zapovjedruk 140. brigade, kola je done-
davno brantla ova] dlo bopsntce,
Izravnih konataka sa nepriajteljem
nema - stovtse, cetnlct SU odbill US·
postavljanje tzv. vruce linije. Kontakti
sa snagama UN - osim u spomenu-
tom primjeru - uspostavliaiu se po-
sredno, preko promatraea EZ-a. Kol!ko
ce sve ovo trajati? Kako je vrijeme po-
kazalo, tesko je govoriti o cvrsttrn ro-
kovima. Ipak, planirano se polako os-
tvaruje, dijelom zahvaljujuci UNPRO-
FOR-u au I zbog dtsctpltntranostt
hrvatskih postroJbL
Kako kazu u 140. brigadi, snage i vo-
lje imamo dovoljno da i sami oslobodi·
mo sve svoje krajeve i uspostavimo su-
verenitet Republike Hrvatske na cita-
vom nJezinom teritortju. Nasa je voJska
spremna na sve roogu6nosti. No, treba
vjerovati da 6e se sve rijesiti na miran
nacin, uz pomo6 snaga Ujedinjenih na-
roda. I ovdje, u Pok.uplju, i u zoni •Sie-
ver• i u c!Jeloj Hrvatskoj ...
ZDENKO KACIC - MOVRIC
1 992. 1992.
I
• V
DU HOVI
Danas u Sunji, sutra u HNatskoj Kostajnici - borbeni je
motto popularne postrojbe s banijskog ratista
-Duhovi- nisu bez razloga jedna od na.j-
poznatijih postrojbi u Sunji. Kada cetnici
cuju njihovo ime. sledi im se krv - ,Duho-
vi• su im zadali ogromne gubitke jos kod
borbi za Kostajnicu. a da i oe govorimo o
Sunji. Dieluju u sastavu 165. brigade. tocnije
I. satnija, 1. odjeljenje.
Povijest •Duhova« seie u same pocetke
borbe protiv srbijanske agresije. jos od vre-
mena prvih sukoba kod Cline. borbi za Kos-
tajnicu, proboja iz nje. Cicak, Tuti, Garo. Fa.-
Jin, Seki, Crni, Ha.mo, Sa.sko. Tica. :2:ivac. Ki-
ki. Caja, Sox, Kurko. Sevko, Sox II., Tunja.. s
ponosom se prisje¢aju vremena. kada su bez
prvih borbenih sredstava pokazali neprija-
telju tko su i sto,sul.Duhovi•. Zahvaljujuci
modernom naorui.anju na stalne provoka.cl-
je neprija.telja uzvraca se silovito. •Duhovi•
$U decki koJi prije nisu bili djelatni vojnicl.
vec su svoja. vojnicka znanja stekli na tere-
nu, u borbi. Poc:eli su 26. 6. 1991. u G!ini, au
Sunju su stigli s. 12. 1991. Pored Pingvina.
Terminators., Veprova. Hotela Propuh, Pre-
rezanih vena.. B 52 i jos mnogih drugih dio
su prve linije obra.ne Sunje. u kojoj su poka-
zali i dokazali svoju soagu.
Povremene detonacije i opasnost od snaj-
pera pokazuju nam koliko je nesigurno i
opasno ovdje duie boraviti, no •Duhovi« su
oa to vet sa.svim navikli. Redovni zadaci SU
im kontrola neprijateljskih poloi.aja . pazi se
na mogu6e nove na.pade, a provokacije su
posve ,redovna pojava.«.
Spominju nam i krade zita iz vagona. na
zeljeznickoj postaji - nicifoi zemlji - sto
samo po sebi ka.zuje kakve su prilike na
drugoj strani. S veseljem nam price.ju u svo-
jim ratnim uspjesima. Najslada •poslastica•
su im tenkovi M-84.
Iako je UNPROFOR zauzeo poloi.aje i kon-
trolira cetnicko topnlstvo cesto se dogada
HRVATSKI VOJNIK
13
•
da njegovi pripadnici ,g)edaju cetnicima
kroz prste•. pa su provokacije pratene vrlo
cesto i otvorenim napadima oa nase poloia.
je. Dakako. ta.da nase snage uzvracaju uz
odobrenje UNPROFOR-a koji shvac:a da cet.
nike jedino sila umiruje. Pregovori cesto za-
vrsavaju s neuspjehom, bez ikakvog poma-
ka.
Agresor naprosto ne zeli sbvatiti da je
porai.en. U vrijeme predaha momcl se pri-
premaju i obucavaju za eventuajne diver-
zantske akc!je. Ploca s vesel!m duhom koji
poka.zuje znak pobjede i imenima brabr!h
•Duhova« pratila 1h je u svakoj akciji, a to
c:e ciniti i ubuduc:e ako Hrvatska voJska bu-
de morala sama istjerat1 agresora. Medu
borcima. je, vrijedi spomenuti, i Tica. doka.z
da ima i Srba kojl su se aktivno ukljucili u
obranu Hrvatske. Nitko od Kostajnicana ne
gleda na oacionalnost. Ono sto je vazno su
sposobnosti u borbt odvai.nost i hrabrost.
Rado prime.ju u svoje redove iskusane bor-
ce, a u ovom ratu su sa.mo dvije strane; iii si
njihov iii si nas.
Na upit o mogucnostima oslobodenja oku-
piranih teritorija svi nam uglas odgovare.ju:
•Zga.zit 6emo 1h ako kreoemo, oni su i sami
svjesni da se mi borimo za vlastite domove,
za vlastitu zemlju. Ovo je oduvijek bila
hrvatska zemlja. i tako c:e biti i ubuduc:e. Uz
pomoc: suvremenog naoruzanja. nove tehni-
ke koju smo dobili i ojima oteli pokazat ce-
mo im, a i poke.zali smo im, kako se bore
pravi vojnici. Oni I nisu bore!, ve6 banda
kriminalaca. Ubrzo c:e im doc:i kraj•. Llca
ovlh ljudi uka.zuju na njlhovu odlucnost. Uv.
Jereni smo da 6emo uskoro cuti za nove nji-
hove podvige i da cemo zajedno s njima
ukora¢ati u slobodnu Hrvatsku Kostajnicu. ,
G.L.
 linija razgran1cen1a • V •
linija razgranicenja

va.tskih terttortja, U prvo vrijeme ta] ljaje i pokazuju neprijateljske polozaje

nedostata.k nadoknadivao je nesalorn,
ljivi duh hrvatskog naroda, visoki bro]-
ni moral, u koji smo se uvjerili i ovorn
prtlikom, usprkos tome sto je i ta] dan,
kao i mnogih dana prije neprijatelj
provocirao paljbom i:z. razlicitih vrsta
topnistva, Osieca se nezadovoljstvo ra-
dom UNPROFOR-a, no u ovom pod-
rucju te jedinice se tek uhodavaju, pa
se.svi nadaju da nece biti potrebna ak-
cija Hrvatske vojske da se oslobode
okupirana podrucia, Bilo kako bilo, svi
su ovdje uvjereni da ce do kraja godi-
ne setati slobodnom Petrinjom. Gli-
nom, da ce postaviti hrvatsku zastavu
na Uni. U razgovoru kojeg ometaju
zvuci detonacija neprijateljskih grana-
ta saznajemo pojedinosti i anegdote iz
mnogobrojnih akcila, sve dobre, ali i
tuzne trenutke, trenutke koje nikad
nece zaboraviti ovaj narod, neduznl ct.
na susjedoom brdu. Dobro ukopani i
osposobljeni cekaju naredbu da se
krene. Gospodin ZelJko Barlt nam sa
zadovoljstvom naglasava dobrovolj-
nost, na cijem je principu i osnovan 57.
bataljun. Zabvaljuju6i takvom moralu i
svijesti ovih bore.ca linija obrane se ni-
je pomakla niti centimetre., a njihove
mogu6nosti su svakim danom sve sla-
bije. Prekida nas poziv preko motorole.
Nas vodic gospodin Grgac mora se
vratiti. oprastamo se i kr..ecemo.
Na.kon kraceg zadrzavanja u ba.zi
krecemo na.trag i poslastica za kraj.
Oklopnjaci! Oklopni vod je Jedan od
zasigurno najatraktivnijib postrojbi
na tom podrucju. Oklopnjaci, bilo da
SU od vec •pokojne« JNA iii vlastoruc-
no izradeni plijene pa.znju. Oklopnjaci
zabtijeva.Ju i strucnost, kvalitetnu po-
sadu. Za to brinu Siz, Cipo. Maren, Beli,

Dragovoljci od prvog dana, veterani Komareva

VETERAN I
Sto znece prijateljstva iz rova saznao je izvjestitelj naseg lista boreveci ovih dana na
· bamjskoj bojisnici

eset minuta voznje od sredi- putu do polozaia prica na.m o posjeti 1. da.n od prvih bovova na ovom podruc-

D
sta Siska nalazi se Komare-
vo, prva linija obrane Siska,
au vrijeme najzesceg napa-
da i Zagreba.. Prvi bojevi u
Komarevu poceh su odav-
no. Od prvog dana pripadnici 161. bri-
gade stole na prvim linijama i napada-
cu zadaju goleme gubitke. Upravo
zbog toga i bill smo u posjetl prtpadnt-
cima l., 2., te 3. bojne. Doduse, ugtavnorn
smo se zadrzali s pripadnictma I. bol-
ne, ali treba naglasiti da je obrana je.
dinstvena, ne gleda se tko je u kolo]
postrojbi i djeluje Jedinstveno i slozno,
Sve su to ljudi koji su mahorn dobro-
volici, stariji ljudi. s obiteljima, no to ih
nije spriiecilo da bez razmisljanja sta-
nu na put napadacu,
Iako nas posjet nije blo naiavlien, jer
bojne i citave brigade: •l. bojna je po-
6ela djelovati 21. ozujka 1992. po osni-
vanju 161. brigade. no to nije pravi da-
tum kad su mornct poceli djelovati. 161.
brigade. je nastala lz 57. samostalnog
bataljuna. Bataljun koji se zove -Mart-
jan Celjak- i koji je obranio Komarevo,
a sasto]t se uglavnom od domaclh liu-
di. Svi su oni bili prtpadnlci prvib do-
brovoliackih postrojbi na ovome pod-
rueiu - tri satnije dobrovoljaca, Po za-
povijedi stvorrli smo okosnicu 161.
brigadi Hrvatske vojske, Stvarno im
stanovnici Siska i citave Hrvatske tre-
baiu odati prtznanje-, Na upit o pod-
rucjirna djelovanja 161. brigade te prt-
jasnjeg 57. sarnostalnog bataljuna go.
spodin Grgac nam odgovara- -Podruc.
je djelovanja su bojisntce oko
ju, vlastorucno napravljen prtrucnirn
sredstvima, nijemo promatra nase
kretanje. Osjetio je na sebi mnoge eet-
nicke napade. no uspiesno im odolio.
Zahvaliujuci dobrorn oklopu, snaznom
motoru, upravo takvi prtrucni bovovi i
druga oklopna vozila pokazali su se u
nekim slucajevima cak boljim i uspje-
snijim nego pravi oklopnjaci srpske
arrnade. Vazno je napomenuti da
momci drze polozaje od prvog dana, od
prvog napada na Komarevo, iste post-
rojbe, bez zamjena. To im ne smeta, jer
oni zele braniti svoje domove. Mnogi vili koji su stradali pod cetnickom ci- Bucar, Katolik i mnogi drugi odlicno
momci iz postroibi 161. postali su ca- zmom, Ostaie siecanie i pouka da. mo- oba.vljaju svoj posao. Sve je dobro skri-
snici u stozerima u Sisku upravo zbog ramo biti svoji na svome, nikad vise ni veno, tako da neprijateljsko topnistvo
svojih sposobnosti koje su pokazali u pod jednim rezimorn, slobodni u samo- ne moze ometati rad. Oklopnjaci Hrvatske vojske; jedina si-
postrojbama, na prvim Iinijama, u jeku stalno] hrvatskoj drzavt, gurna prometala na banijskoj bojisnici
najzescih boleva, Spusta se prvi sumrak, more.mo kre-
e smije se zaboraviti da Ko- nuti. Ovdje s prvim mrakom prestaje

upravo time zelimo vidjeti i osjetiti
pravu atmosferu vrlo srdacno su nas
primili i s ponosom u srcirna pokazali
nam sve linije obrane. Ukratko, bili su
pravl domacini. U Zapoviednistvu l.
bojne primio nas je zapoviednik Stje-
pan Grgac, coviek koji je osjetio sve
strahote napadackog divljanja, pa je
kao i ostali dobrovoljci odlucio upravo
u Komarevu dati svoj doprmos obrani
Domovine. U kratkom razgovoru na
Komareva i Siska. Danas posjedujemo
orude kojim rnozemo tuct cetnicke
horde u Petrinji, Glini. Nase su postro]-
be sudjelovale u bojevima za obranu
Komareva, za obranu citavog tog pod-
rucja pocevst od rijeke Save, sve do
Klobucaka, Male Gorice. Nase djelova-
nje osjetile su cetnicke bande duz oba-
la Kupe-, Stlzemo do prvih polozala,
Kinez, Bunj, Drveni, Pesek nude nas
hladnim sokom. Dobro zamasklran [e-
HRV.ATSKI VOJNIK
14
Treba naglasiti da u samom pocetku
ovi momci nisu irnali dovoljno kvali.
tetnog naoruzanja, opreme. a o strelji-
vu, topnistvu te oklopnim i mehanlzi-
ranim snagarna da i ne govorimo.
Osvajanjem -Barutane- u Sisku, te po-
slije pada mnogih drugih vojarni si-
rom Hrvatske ove postrojbe su dobile
kvalitetno i odgovaraiuce naoruzanje
kojim su spremne uzvratiti i krenuti u
konacno oslobodenje okupiranih hr-
bNj 17. 31. 1rpnja 1992.
N
marevo brane i Hrvati i
Muslimani a ima i Srba koji
su se dobrovoljno javili vec
prvih dana. Nazalost, takvih
je malo.
Vra.cajuci se u ba.zu posjecujemo Jed-
no od najizbo6enijih mjesta na.se obra-
ne, ojega drzi 3. satnija, 2. vod 2. odjelje-
nje: Joso, Kuci, Zdravko, Mato, Ciro.
Krco.Prelistavajuci najnoviji broj •Hr-
vatskog vojnika«, pricaju na.m doziv-
sva.ki promet, kretanje nije sigurno,
uvijek postoji opasnost od neprijatelj- Kemba, Slavek, Zoki, svi su pre.vi ratni-
ci. Svi su istinski domoljubi. U rovu su
skib diverzantskih grupa..
se ra.zvila i mnoga prijateljstva. Svi su
Sa.znavsi za nas dola.za.k pripadnici
1. bojne poz!vaju nas preko motorole oni uzajamno veUki prijatelji i upravo
ta atmosfera prijateljstva i medusob-
da svratimo i da se slikamo za uspo-
l}Og uva.zavanja ono je sto plijeni. Do-
menu. Svaki nas susret s hrvatskim
vojnicima na.m je drag, posebna je at- govarajuci se za skorasnji susret odla-
zimo put Zagreba s mnogim novim
mosfera na bojisnici. To treba osjetiti.
prijateljstvima.
Svatko tko posjeti ove momke osjeca
veliku zelju da im se pridruii. Bue, GORDAN LAUSIC
HRVATSKI VOJNIK
15

OPROSTAJ
Treci dio price o dubrovackom ratistu
KRAUEVSTVO ZA OVA·TRI MIGA
Kada hrabra posada tzgradi savrse-
ne zaklone i bunkere, opremi th pokuc-
stvom, hranom, ptcem, zidove uresi sli-
kama, raspodileh bunkere u spavaoni-
ce, dnevni boravak, kuhinju ... kada je
svaki pz metak Ispoliran, a oruzte
ulasteno, onda znas da se tu nesto za-
nimljivo dogada.
PZO Dubrovnika smjestena je na lz-
vrsno] pozictti, opremljena natsuvre-
menijim oruztern i granatama s vise
vrsta glava. Na obliznjem boru nehaj-
ho vist •lgla«, 1spod nje spava pste,
maskota posade,
No, nesto nedostaje uza sav luksuz i
opremljenost simpaticnth protuzra-
koplovaca, Nema zrakoplova. Nekoll-
ko ih je nadlljetalo od pocetka rata, all
na velikim, neuhvatljivim vislnama,
osmatraluci iii sntmequct. Posada Je do-
sadu lijecila uredenjem mjesta borav-
ka i odrzavanjern naoruzanja. Istovre-
meno su, ne bez prikrivene zavisti, slu-
salt o velikim uspJesima kolega na ba-
nijskom ill sfbenskom ratistu.
•Eda [e bar [edan Migl Ma evo neka
se pilot i spasi s padobranorn, samo da
mi njega skinemo-,
No, migova ntotkuda, Moja uvtera-
vanja kako je to samo znak da je nepri-
jatelj dobro obavijesten o snazi pzo i
da ne ieli riskirati docekana su s utjes-
ntm osmjesima. Ajde, zapucat ee se u
zrak svlletleclm mecima kad dode slo-
boda. Bar to.
Eto, vidjeli smo i tu jos jedan dokaz
bezdusnosti jugo-oficira, bar da posa-
ljµ Jedan galeb ili superkatastrofu-
-orao, ma mskar da posalju Bozovtca
na velikom letecem zmaju!
MOJ GOLUBE BIJELI
Ono sto se gradilo za vrijeme stare
Austrije jos [e i danas solidno. Uosta-
lorn, za razliku od veclne modernth no-
vogradnli, staroaustrijske kucenne
tvrdo i postojano odolijevaju vremenu.
No, u gradnji vojnih objekata staroa-
ustrijanci su bill pravt virtuozi, osobito
su se Istlcall u svojo] umlesnostt da na
najbolji nactn iskonste prednosti tere-
na na kojem grade. Tako u prirodnim
pecinama iznad Rijeke dubrovacke iz-
gradise debelu fortifikaciju, odabravsl
naravno ldealan poloiaj za .kontrolu
cjelokupnog pcdructa,
zap is
V da bi tako nesto bilo nezamisllvo npr.
. gije, mi je vec Imamo nekoliko mjese-
Hrvatski stijeg u prkosnom
Dubrovniku; Placa
No, kako je od stare AustriJe proslo
[edva sedamdeset godina, narod tu lo-
kactju i dalje zove po starosjediocima
tamosnjih pecina, golubovima.
Oslm golubova tamo su se ugnijezdi-
li i bradatt polagact prava na nasu
zemlju.
Nekome se moze Ciniti smtiesno da
samo jedno neprijateljsko uporiste
odolijeva brojnim pokusaiima neutra-
lizacile, osobito kad se radt o toliko
vaznom uporistu. I tu nasa prtca o Go-
lubinjem kamenu zapravo tek pocmie.
Svladati neprijatelja na tom dijelu
bojista vojno-tehntcki vrlo je lako, all
to lzvestt na samome terenu Jako je tes-
ko. Speclftcnost polozaja Je granica
Hrvatske i Hercegovine koja ide upra-
vo sredlnom uzvisine o kojoj govorimo.
• Pa dobro onda, udete iza njih tz dva
pravca i onda date odozdo artlljertjsku
podrsku i gotovi sul- cutem nekoga lz
svoje ekipe kako -strucno- objasnjava
strategiju okupljenim zapovjednicima.
-Imate potpuno pravo-. Potvrdi je-
dan od njth I odmah kod mene lzazove
sumnju prema svojem visokom emu,
ter nije valjda da ne moze sam doet do
tako jednostavne taktike? •Ali da bi ih
okruzili i tako tstierali moramo uci na
teritorij suverene drzave Bosne 1 Her·
cegovtne, Mi to ne mozerno i ne zelimo.
HRVATSKI VOJNIK
16
A sto se ttce Vaseg obja.snjenja strate-
ct- zevrst na.s sugovornik.
U tom sam trenutku shvatio vrlo ne-
povoljan zemljoptsnt polozal naseg te-
ritorija u Dubrovniku I okolici. Prlzna-
jem da sam se od tada vrlo ljutito od-
nosio prema stranim novtnartma koji
su me uvjeravali da ipak Ima nasth je-
dinica u Bosru. · Juzna strana Straduna
-Da, zato se svi voztrno trajektom i
ghserima umjesto autom- odgovarao
bih im i odmah se dao u obja.snjavanje
golubinjeg problema. Kad bi mi bili u
Hercegovini kao organtztrana i legal-
na vojna snaga, Dubrovnik bi vec
odavno blo potpuno osloboden,
OCAVTATU
Iza cavtatskog rta srnjestila se topov-
njaca koja je nedavno dobila svoje, ne-
gdje su i artilJerijski poloza.Ji, a i cesta
kojom se dovode pomicne mtnobacac-
ke pozicije neprijatelja. No. pogled s
Plata otkriva samo tdihcnu sliku bije-
log Cavtata u daljini.
Ako se eovtek malo zamlsli, more. se
sjetiti sudbine stotina ljudi kojt su osta-
li pod neprijateljskom okupacijom.
Svakodnevno se rntmoilaztti s kolja-
clma i ratnlm zloetncima, Priznajem
Kada na Prevlaku?
1992.
u Llci ili na Baniji, da o Slavoniji lie go-
vorim.
No lstina je kako ljudi nisu Imall vre-
mena onct, a da se okupator ponesao
prtstojruje nego drugdje i to Je Istlna,
Moida upravo zbog uprtog pogleda
svijeta u Dubrovnik. Ljudi su na kraju
spoznali dace ostankom za.stititi kuce i
grad od pljacke i paleza. I ostali su. Sa-
da im se jedni dive. a drugi ih preziru,
oak optuiuju kako su kolaborirali s ne-
prijateljem.
Cinjenica je kako ce cjelokupna
Hrvatska morati manje izdvajati zbog
ocuvanih mjesta, cinjenica je da su se
tvorci ideje o •Dubrovackoj autonom-
noj republici u okviru Jugoslavije«, iz-
gubili cim je na.sa vojska krenula ma.lo
naprijed i da medu stanovnicima nije
bilo znacajnijeg primanja te ideje. Sve
ostale optuzbe mogu ici samo preko
suda, nikako drugacije. Jer mi nismo
oni koji spaljuju crkve 1 sami presudu-
ju vec po tome da li nam je tko antipa-
tican. Na.sa borba i zrtve bile su upra-
vo za ciljeve suprotne od toga i to more.
znatl svaki nas borac i gradanin, bez
obzira na teiinu nesrece koja Je zadesi-
la njega.
zap is
PREVLAKA JE SVE BLIZE
Doci 6emo i tamo. Kroz spaljene Ko-
navle, oskvrnuti Cavtat. I kada dode-
mo, morat cemo stati, stat! da bi platili
svoj doprinos civiliziranom svijetu ko-
HRVATSKI VOJNIK
17
[em zelimo pripadati. Tako cemo s
rnjesta gdje stojimo jasno gledati u
hrvatske gradove i hrvatsku zemlju.
Jer nije lako nekome tko je proveo u
Kotoru harem mjesec dana reci kako
se tamo oduvijek prostirala suverena
Republika Crna Gora, iliti Savezna Ju-
goslaviJa 1li tko zna sto. Nije lako nama
tek tako gledati u •crnogorski grad«
Herceg Novi, rodno mjesto naseg sv.
Leopolda Bogdana Mandica.
Nije ni meni lako prihvatiti da moz-
da vise nikada ne¢u vidjeti dragi Kotor
ispred cije sam katedrale svetog Trifu-
na postavio svoju prvu predstavu, jos
prije pet godina. Predstava je govorila
o !Judima koji su duhovno pokorili sve
svoje sunarodnJake 1 ta.ko izmanipuli-
rane driali ih pod svojom vlascu i inte-
resima.
U toj predstavi, koprodukciji Zagre-
ba i Kotora, sami su se hipnotizirani
sluge na kraju pobunili 1 doslovno po-
bili tirane. Gledatelji, crnogorski su-
radnici, direktori. tadasnJi politicari ...
svi, svi su pljeskali i poslije se u razgo-
.
voru izja.snj~vali protiv zaglupljujucih
ideologija i totalitarizma. Gdje su sa-
da? Premalo je jedan Jevrem Brkovic.
I
tako moj Cvijeto, Marine. Mil-.
ka. Marko, Mise. Dani i Vlaho.
Willia.me, AndriJa. Luksa, Noj-
ko, Mario, Silva ... u ovoj zagre-
backoj noci, dok gledam slike
novih napada na nas Dubrovnik, osje-
cam u sebi spoznaju da cu Varn se uvi-
jek i zauvijek vracati, zajedno s Varna
sjediti, piti bevandu. baciti koju o poli-.
tici, zapjevat soto voce ... 1 zaboravljati,
zaboravlja.ti sve, tiho i neprimjetno.
pod suncem Mediterana, uz okus pre-
zrele smokve i kaplje maslinovog ulja
na rucku poslije pjevane mise.
Dri'te mi se dragi moji i budite mi ta-
mo kada dodem.
LEO KATUNARIC

HRYATSKA -,,
U MEl>UNARODNOM OKRUZIU
vo je vrijeme
0
velikih i dra-
maticnth
promjena u isprav/janje pogresaka starog svjetskog
medunarodnoj
zajedntol, Mo-
gli bi ga usporedivati s do-
gadajima poslije drugoga
svjetskog rata kada su ta-
koder -uredivant- odnosi u
medunarodnoj zajednici na
novim temeljima. Uredivani
su na pogreskama starog
poretka koji je, na neki na-
ctn, doveo do izbijanja dru-
gog svjetskog rata, Svjetski
poredak stvoren poslije
drugog svjetskog rata tako-
der Je doveo do velikih nesi-
gurnosti u svijstu. Njegovirn
raspadom dogadaju se
promjene koje su rezultira-
le oruzanirn sukobima na
prostorima nekih bivsih ko-
muntstickih drzava,
lz vise razloga treba pro-
matrati te procese. Prvo, ne-
sigurnost i nestabilnost obi-
ljezja su svakog vrernena u
kojem se mijenjaju teme!Ji
nekog sustava, Drugo, Hr-
vatska je postala samostal-
na i neovisna drzava, Trece,
jos uvijek vodi ratne opera-
cije za osobadanje cielo-
kupnog teritorija Hrvatske.
Cetvrto, na prostoru Hrvat-
ske nalaze se snage UN u
mirovno] operaciji. na ciju
uspjesnost direktno utjecu
dogadaji u medunarodnoj
zajednici.
U eernu se danas ogledaju
promjene u naso] okolini?
To pttanie ima nekoliko od-
govora, Prije svega, danas
se pokusavaju Ispraviti
mnoge bitne pogreske i po-
1,
sljedice drugog svjetskog
rata i podjele svijeta poslije
njega.. To se posebice vidi
na. teritoriju Europe. Prim-
jerice, u njezinom central-
nom dijelu - u vojnoj, teri-
tortialno] i ideoloskoj pod-
rasclamba
Novi svjetski poredak nije nist» drugo do
poretka. Kako se u tom globalnom procesu
sna/azi Hrvatska?
jeli Njernacke. Ujedinjenje
Niemacke bio Je prvi ruese-
ni problem.
Drugo, blokovskom pod-
jelom svijeta stacionirane
su goleme kolicine oruzja u
posjedu dva suprotstavliena
bloka. Ra.spadom -istocnog
zla- prtsutne kolicine oru-
zja posta.le su nepotrebne.
Proces razoruzanla je u ti-
ieku, Prva zemlja koja [e po-
eela s totalnim razoruza-
nJem bila je bivsa Istocna
Njernacka, kola je u godinu
dana rasprodala. vecinu na-
oruzania i vojne opreme
koje je posiedovala. Pored
rasprodaje orui:ja raspusti-
la je svoje voine postrojbe
gotovo u potpunosti. To se.
naravno, ne bi dogodilo da
nije blo izvjestan proces
udruztvanla dviju drzava,
Jer, nitko se danas u svijetu
ne odrtce samo tako svoga
obrambenog, odnosno vo]-
nog ustroja.
Treoe, -traze« se novi
oblici slgurnosnog i obrarn-
benog povezivanja u Europi
i svijetu .• Sukob- izmedu
koncepta europske sigur-
oosti temeljenog na povezi-
vanju zapadnoeuropskih
drzava u sigurnosnu asoct-
jaciju nazvanu Zapadnoeu-
ropska unija. (WEU) i kon-
cepta stgurnosti temeljenog
na NATO paktu (prisutnost
neeuropskih zernalja u eu-
ropsko] stgurnosti],
-Ispravlianle- pogresaka
-starog- svjetskog poretka.
mnogi u svijetu jednosta.vno
zovu -novt svjetski pore-
dak-, Nj~gove dosege i re-
HRVATSKI VOJNIK
18
zultate na podruciu obrane
i naoionalne sigurnosti Je
tesko odrediti. No, vidi se da
se jos uvijek traze novi pu-
tevi za ucinkovitu obranu
(bez kisobrana velikih stla],
sto ee reci da mnoge dria.ve
u ovome trenutku nisu u
potpunosti dovrsile promje-
ne u svom obrambenom su-
stavu, te da niihovi vojni si-
stemi u ovom trenutku nisu
u potpunosti spremni na
oruzane napore,
I funkcija -nesavladivt- SU-
Promjene u suvremenim
obrambenim sustavtma
obtllezene SU trazenjern rje-
seoja za uspostavu ucinko-
vite obrane. Takvo nastoia-
nje imanentno je svakorn
drustvu i svakoj zajednici
kroz povijest. !deja stvara-
nja nesavladive obrane, od-
nosno takve obrane kola bi
garantirala uspiesno sup-
rotstavljanje svim protivni-
cima. i svim vrstama orui:ja.,
stara je koliko i sukobi u
ljudskom drustvu, Atenjani
su jednom zapoceli izgrad-
nju zidina oko grada, To je
izazvalo Spartu, koja je po-
kren ula preventivni rat po-
sto je shvatila da ce ona sa-
ma postati ranjiva kada
Atena dovrsi svoju obranu.
I ma drugim zajednicama te
Ostaci nesavladivih obram-
benih utvrdenja. jos se mo-
gu vidjeti svugdje u svttetu,
od velikog Kineskog zida do
zida imperatora. Hadrtjana,
nizozemske "Vodene linije«
do francuske Maginotove
linije. Posvuda po Europi
dvorci, tvrdave, utvrdenja,
ostaci gradskih zidioa, kao
I I
i bunkeri iz najnovijih vre-
mena. Sve su to vidlilva obi-
ljezja znacaia koji je uvijek
pridavan nesavladivo]
obrani.
U novije vrijeme poznata
su nastoiania SAD da stvo-
re obranu od balisttckih nu-
klearnih raketa, pozna.tu
pod nazivom -Rat zvijezda-.
Ona je predvidala. unistava-
nje nuklearnih projektila u
zraku prije nego dodu u bli-
zinu teritorija SAD. Za taj
su projekt [koji je izgubio
gotovo svu podrsku u poll-
tickim krugovima i javnosti
SAD) utrosena golema. fi-
na.ncijska sredstva, Medu-
tim, neprelazni sistem pro-
tiv raketa nije stvoren.
Pored svojih obrambenih
stavi su imali [aku osnovicu
za agresivna. posizanla, sto
se cesto dogadalo. Primjeri-
ce, Velika Britanija nalazi
se na strateskoi poziciji ko.
[a je eklatantan primjer
-defanzivne dominacije-.
Gotovo ju je nernoguce
osvoiiti, osvojena je samo
oekoliko puta. {Rimlja.ni i
oorma.ndijski vojvoda Vili.
am na.kon pobjede nad Ha-
roldom II. kod Hastingsa
1066. godine1 a sama. je
osvojile. dobar dio svijeta u
svojoj povijesti.
U protivnikovim planovi-
ma suprotstavljanje .nesav-
ladivoj, obrani rijetko se
poduzima. jer smanjuje ill
gotovo iskljucuje moguc-
nost pobjede, dok onome
tko je organizira garantira
gotovo sigurnu pobjedu. No,
ne iskljucuje se napad iz
pravca .nesavladive« obra-
ne.
S druge strane. postojanje
takve obrane moze dovesti
do pogresnog osjecanja si-
gurnosti, sto cesto rezultira.
zapostavlja.ojem razvoja te-
!i!:oi 17. 31. apnia
hnologije i strategije. Takva
situacija gotovo uvijek do-
vodi do prepustanja. in.icija.-
tive neprijateljima. Mnoge
zajednice potpuno su nests.-
le oe vodeci dovoljno racu-
na o vlastitoj obrani, kao
jednoj od temeljnih funkci-
ja opstanka. Isto tako je do-
lazilo do sla.maoja i poraza
zajednica koje su precjenji-
vale svoje mogucnosti za
ucinkovitu obranu. Uvjera-
va.nja vladaju6e elite o spo-
sobnosti vla.stite obrane 6e-
sto su bila demantira.na u
ratu nakon prvih manjih ili
vecih sukoba.
Svijet se da.nas nasao na.
raskrizju. Raspadom dva
velika, suprotstavljena voj-
no i ideoloski bloke., otvori-
la se potreba. za drugacijim
uredenjem svjetske za.jedni-
ce. Posta.vlja se pitanje kako
i na kojim elementima dalje
izgradivati sigurnosni
ustroj? Da. Ii je dovoljan sa.-
mo razvoj vojn.ih postrojbi
drzave ili pojam sigurnosti
treba prosiriti ra.zvojem
drugih novih cimbeoika?
Dria.ve su dosad izgradiva.-
le svoj sigurnosni ustroj
okrenut ponajvise prema
vojnim ugrozava.njima. Lo-
gicno je bilo razvijanje voj-
nog cimbenika kao temelja
naciooalne sigurnosti u uv-
jetima vojne prijetnje. Kod
toga su ostajala u drugom
planu druga, isto tako zna.-
cajna, podrucja suvremene
sigurnosti: socijalnoeko-
norrisko, politicko, kulturno,
ekolosko itd. Danas se vidi
da cinioci ovih podrucja sve
· vise utjecu na. op(:u sigur-
nost gradaoina. i zajednice.
Temeljno pitaoje opstan-
ka svake zajednice danas
jest uredivaoje pitaoja vla.-
stite sigurnosti. Ona. se da.-
nas moze temeljiti na sili.
oa agresivnim temeljima.
gdje se vlastita siguroost
izvodi iz gubitka sigurnosti
drugih. Nasuprot tome, mo-
ze se temeljiti na nenasilju,
suradnji i otvorenosti pre-
spremnosti da se sudjeluje
u svim aktivnostima. medu-
narodne zajedoice na ocu-
vanju mira.
Naciona.lna sigurnost ne-
ke drzave ovisi o gospodar-
skim, socijalnim, kulturnim,
politickim, ekoloskim, voj-
nim, meduoarodnim i dru-
1992. !i!:oi 17. 31. apnia 1992.
rasclamba
gim cimbenicima.. Ona je
dio globa.lne sigumosti po-
jedinca., drustva i plaoete.
Odnosi cimbenika u pojedi-
nim entitetima stalno se
mijenjaju, sto stalno trazi
prilagodavanje i mijenjanje
sistema naciooa.lne sigur-
.oosti. · Republika Hrvatska da.-
Danas u svijetu se na.ci-
onalna. sigurnost temelji oa
razlieitlrn cimbenicima koji
se protezu od samostalnog
razvoja vojne sile, regional-
nib obrambenih saveza..
razvoja dobrosusjedskih
odnosa. i regiooalnih nevoj-
nih sa.veza, do politike ne-
utralnosti. Svaki izbor znaci
posve osobito obrambeno
organiziraoje.
U okvirima naciooalne
sigurnostl suvremeoe drza.-
ve gara.ntiraju svojim gra,..
danima. sigurnost putem
vlastitog sigurnosnog
ustroja. Kroz njega. se poka.-
zuje sposobnost drzave da
HRVATSKI VOJNIK
19
./
osigura pred vanjskim i
unutrasnjim ugrozavanjem
sve vrijednosti svoga dru-
stva., da sacuva staoje mira
i slobode ljudi i ga.rantira
gospodarski razvoj. socijal-
no. ekooomsko, ekolosko i
drugo blagostanje ljudi.
· U sadria.j na.cionalne sigur-
nas je ravnopravoa. claoica
medunarodne zajednioe.
Primanjem u clanstvo UN ·i
. vojnih sil(I. u Europi i stva-
· ratnim uvjetima..
KESS preuzela Je odredene
obveze u oblasti vlastite
obrane. Prema clanku 51.
Povelje UN svaka zemlja
ima pravo na obranu sto se
sma.tra neotudivim pravom
svakog na.roda i · drzave.
Obraoa se realizira. kroz
pra.vo na. individualnu i ko-
lektivnu obra.nu. Autonom-
ni politicki subjektivitet Hr-
vatske zahtijeva samostal-
no oblikova.nje oaciona.lnog
sigurnosnog i obrambenog
ustroja. Cilj mu mora biti
ga.rantira.nje gradanima in-
dividualne i kolektivne si-
1
gurnosti, Pri njegovoj
izgradoji u obzir treba uzi-
mati postojece kulturno-ci-
viliza.ci}ske odnose kod nas
i u svijetu, koji odreduju sa-
drzaj nacionalne sigurnosti.
nosti Hrvatske more.ju biti
ukljueene dosadasnje tra.di-
cije Hrvatske u organizira-
nju obrane. Centralno mje-
sto u tom zahtjevu imat ce
uspjesoa. obrana Hrva.tske
od velikosrpske agtesije.
Pored mnogih znacajki
ovog rata. koje ce kao isku-
stvo poslui:iti u organizira-
nju na.ciona.lnosiguroosnog
ustroja Hrvatske, svakako
su naJinteresantnije dvije:
odlucno i uspjesno suprot-
stavljanje jednoj od najjacih
ranje respektabiloe yojne
organizacije kroz rat i u
Na. polozaj Hrvatske u
medunarodnoj · zajednici
presudno utjecu dogadaji u
ra.zvijenom · svijetu, kojemu
se nastoji i prikljuciti. Oni
djeluju posredno i nepo-
sredno na dogadaje kod
nas. U nasqj okolini dogodi-
le su se dvije znacajne stva.-
ri koje direktno utjecu na
buduci sigurnosni ustroj
Hrvatske: raspad vojnih
blokova i povlaceoje vojnih
potencija.la iz oaseg susjed-
stya i. drugo, raspad Jugo-
slavije i obrambeni rat koji
vodi Hrvatska protiv veli-
kosrpskih soaga.
Vecina procesa u nasoj
okolini poka.zuju da jos uvi-
jek nisu oestali razlozi za
postoja.nje Jake vojne, sile.
Same promjene i raspad
komunistickog svijeta jos
ce dosta dugo biti cimbeni-
kom nestabilnosti i izvorom
novih krvavih sukoba na
ovome prostoru. Sve oave-
dene probleme i uvjete mo-
rat ce Hrvatska u izgradoji
vla.stite nacionalne sigur-
nosti uzimati u obzir. Zbog
svog geopolitickog polozaja
njezin naciona.lno sigurno-
soi ustrof zauzimat ce zna.-.
ca.Joomjesto u europskoj si-
gurnosooj a.rhitekturi. sto
ce znaciti i podudarnost u
opredjeljenjima i organiza.-
ciji. Upravo zbog tqga su svi
sigurnosni procesi u nasoj
blizoj okolini i u Europi po-
sebno interesantni za na.s.
VlATKO CVRTilA

MUNJEVITI RAT
NA . p·usTINJSKOM PIJESKU
Pocetkom kolovoza nevrseve se dvoqodlsnjice okupacije Kuvejte, sto je bi/a predigra
jednom od najspektakularnijih ratova u povijesti ratovanja - Pustinjskoj oluji
oceo je na Arapskom
P
poluotoku, u Kuvajtu, toj
malo], .ali nadasve boga-
to] zemlji. Najvece bogat-
stvo Kuwaita je u naftl,
stratesko] strovini, bez koje [e, ha-
rem sto se danasnjice tice, nemo-
guce pokrenuti sve ono sto cini
okosnicu ctvtlizacijskog zivota.
Upravo je nafta, Kuwalcanirna
omogucila da uzivatu u jednom od
najbogatijih gospodarskih sustava
suvremenog svijeta,
Statisttke pokazuju da Kuwait
Ima otprilike 97,l milijun barela
nafte u zalihama, sto oslgurava zi-
_t
II
dossier
vot stanovnistva od 13.680 USA $
po glavi, Samo ta dva podatka, svr-
stavaju ga u red najbogatijih ze-
malja planete.
Zavidnik na tom bogatstvu,
smjesten [e na sjeveru od Kuwaita,
a zove se Irak, Zemlja I ljudi Iser-
pljeni su vtsegodisnjtrn ratom s
Iranom, Rjesenje se trazt u prisva-
------u.s.s.R·
SAUDI
ARABIA
BAHRAIN-
Riyadh*
AU.IED COTRAL COMMAND
. '---
HRVATSKI VOJNIK
20
se ne zelt pomiriti s gubitkom svo-
[e nekadasnje provlnclje, devetna-
este po redu Kuwait je, naime, na-
stao kao posljedica kolonijalnih
ratova i nagodbi politicara,
Nakon potpistvanja mira s Ira-
nom, Irak se postepeno priprema
za novt, osvajacki rat, kao izlaz iz
stromastva stanovntstva i iz stra-
ha od socijalnih nemira i vojne po-
bune, Susjed, s armijom od 23.000
ljudi, 245 tenkova i 35 zrakoplova,
cini mu se lako pokortvtm.
U pocetku svibnja 1990. godtne
Irak, na granicu s Kuwaitom, pola-
ko i u tajnostl prebacuje svoje elit-
janju bogatog susjeda, To, dakako, ne jedinice, poznate kao Iracka re-
nije moguce mirnim putem, stoga publikanska garda, kojom se po-
Iracki voda Saddam Hussein pla- stepeno zamjenjuju [edinice stalno
nira rat. stactonirane na tom podructu,
Kao t uvijek dosad, razlozi se Posebno uviezbani vojnici, ten-
traze u povijesti i geografijL Irak kovske, topnicke, hellkopterske i
ostale jedinice, vec su u pocetku
srpnja spremne za munjeviti nasr-
taj na dobrocudnog susjeda.
U to vrijeme Irak Ima pod oru-
zjem oko 900.000 ljudi, 5000 tenko-
va i 600 zrakoplova, sto ga ctnt jed-
nom od vecih vojski svijeta. U toj
poziciji Saddam se ne moze odlu-
citi, da ll se zadovoljiti samo s po-
novnim osvajantem Kuwaita, Hi ici
i dalje, To dalje, odnosi se na Sa-
udijsku Arabiju, koja, u usporedbi
s Irakom, Ima zanemarivu vojnu
snagu (67.600 ljudi pod oruziem,
550 tenkova i 189 zrakoplova],
Uz samouvjerenost u svoju voj-
nu moo, tu je i kombinacija save-
znistva s blvsim SSSR-om i osta-
lim arapskim zemljama, Jedina
nepoznantca u tim vojnim prora-
IRAN
cuntma je, ponasanje zemalta Za-
pada, posebice svjetskog policajca
- SAD. Saddam racuna na spo-
rost reakcije Zapada, koja se do-
sad pokazala u velikom bro]u slu-
cajeva vojnog rjesavenja proble-
ma. Vodi se mtslju, dode li do
granice s Jordanom, osvojivst tako
citav arapski poluotok, lako ce po-
slije prtstati na politicka rjesenja
tipa modeliranja gline.
Vojnu strategiju moze zamijeni-
ti, na trenutak, ovaj scenarij doga-
danja: Saddam podize slusallcu,
QATAR
btra telefonski broj seikove palace
u Kuwaitu, U meduvremenu, seik
\. se odmara pored svog bazena, pi-
[ucka rashladeno pice i stvara pla-
nove za sutrasnjl dan, Sluga mu
donosi bezicni telefon. Na Sadda-
I movo pttanle. -Jeste li dobro vece-
'-I 11. 31. ..,. 1,n. broj 17. 31. srpnja 1992.
rali?«, seik u cudu odgovara nesto
smuseno. Na to ce Saddam: -Nece-
te stict sutra doruckovattl- Dok
Saddam daje posljednje zapovijedi
za napad, zbunjeni seik pokusava
na brztnu provjeriti spremnost
svojih 23.000 mobiliziranih ljudi.
No, za sve je to vec bilo suvtse ka-
sno, Cijena nesprernnosti, naivno-
sti i dobrodusnosti, mora se platiti
krvlju neduznih ljudi.
Preko pjescanih dina pojavlluje
se prva grdosija tipa T-72 najbolji
tenk sovjetske proizvodnje, sa 125
mm topom, glatke cijevi. Bez pro-
blema busi oklop. tenka tipa M-84
jugoslavenske prolzvodnje, kao da
je neka stara kanta, Iza njega slije-
di drugi, treci, deseti, pedeseti. ..
Tenkove stite do zuba naoruzanl
i oklopljeni helikopteri tipa Mi-24
E Hind, ctme tracki okloprii klin
razbila I kosi sve sto mu se nade
na putu,
za tenkova i helikoptera na-
I
stupa Iracka mehanizirana
pjesadlja, u transportertma
tipa BTR-60 i BMP-1. Seiku
Al-Sabahu ne preostaje nista
drugo, vec da poput ostalih suve-
rena u takvtrn sttuactjama, pre-
bjegne preko grantee, Njegov
primjer slijedi i vojska, nJih oko
12.000 ljudi, s nesto tenkova i zra-
koplova, brodova, nalazi utoclste u
susjednoj Saudijskoj Arabiji.
Pod naletom trackog oklopnog
kltna, kuwaitski front odnosno
ono sto je od njega preostalo, do-
slovno se raspalo. Iracant zauzi-
maju glavni grad Kuwait City. Ot-
por Kuwaicana zavrsava padom I
posljednjeg, od ukupno 600 pri-
padnika specijalnih kraljevskih
gardista, Iracka mehanizirana bri-
gada razblla th je za manje od Jed-
nog sata,
Cltav je Kuwait pregazen, Dese-
tak oklopnlh divizija Iraeke repu-
blikanske garde od oko 120.000 lju-
di, 1000 tenkova i 200 zrakoplova i
helikoptera, zavrstlo je okupaciju
jedne suverene zemlje, prije negoli
je svijet bio svjestan cina, agresije.
Medutim, Saddam Hussein na-
reduje vojsci da stane. Misli, uvijek
ce biti vremena za obracun sa Sa-
udijskom Arabijom, Gledano oci-
ma vojnih stratega, pocinto je kob-
nu gresku, Da je nastavto istim
tempom i pritiskom, u narednih
tjedan dana zagospodarto bi cita-
HRVATSKI VOJNIK
21
vim Arapskim poluotokom: Na ju-
gu bi uzivao zastitu svog savezni-
ka Yemena, koji ne bi dozvolio
prolaz strane vojske preko svog
drzavnog teritorija.
Isto bi se dogodilo i na zapadu, s
prijateljem Jordanom, a na istoku,
Iran bi ostao neutralan. Na sjever-
noj granici s Turskom, neprohod-
ne su planine. Kontrolom nad tje-
snacem Homuz, cijeli Perzijski za-
ljev bio bi njegov. Mogu6a isrkrca-
vanja saveznickih trupa, morala bi
se odvijati negdje na obalagia
Omana, iii pak zapadnog dijela
Saudijske Arabije, Hi pak bi se mo-
ralo odluciti za zracni desant.
Nikada se, vjerojatno, nece sa-
znati prava istina zasto je Saddam
Hussein donio stratesku odluku
zaustavljanja svoje vojne operaci-
je.
Ono sto je, medutim, poznato, to
su dogadaji koji su slijedili nakon
okupacije Kuwaita. Napokon se
pokrenulo Vijece sigurnosti YN i
izglasalo rezoluciju, kojom se odo-
brava angaziranje multinacional-
nih vojrtih snaga, za obranu Sa-
udijske Arabije i za oslobadanje
Kuwaita. Pocetak Je to cuvenih
operacija Desert Shield i Desert
Storm.
Jos je bilo sansi za Saddama i to
u trenutku dok se saveznicki eks-
pedicioni korpusi jos nisu dovolj-
no utvrdili i ukopali. Mogao ih je
iznenaditi, nanijeti im znatne gu-
bitke i time mozda izmijeniti tijek
povijesti na tom podrucju. A4, on
to nije ucinio. Ovakvu bi se vojnu
situaciju moglo ilustrirati s ne-
odluonim vozacem, u civilnom zi-
votu. Naime, to je slicno ponasanje
ka-0 kad vozac, u trenutku pretje-
canja, ugledavsi nadolazeci kami-
on, ne poveca brzinu pretjecanja,
ne povuce se, vec oklijevajuci dozi-
vi frontalni sudar.
Saddam Hussein je u Zaljev-
skom ratu dozivio sudar s nad-
mocnom americkom vojnom dok-
trinom, u kojoj se ratuje protiv du-
binskih snaga protivnika, tehni-
kom koja obavlja gojovo sav
posao, a pjesastvo je tu samo da
okonca i proglasi pobjedu. Bilo je
to u pocetku 1991. godine, kad se s
juga, iz Saudijske Arabije uspuha-
la silovita »pustinjska oluja«, sofi-
sticirane razorne moci tehnologi-
je, ubijanja. Saddam vise nije imao
sanse.
 dossier dossier

PUSTINSKA OLUJA
V .
NIJE $E MOGAO
U CETIRI ZEMUOYIDA PROYUCI. NI GALEB
U pripremama za Pustinjsku
oluju sudjelovale su arnericke
vojne snage iz svih dijelova
svijeta

S
trucniact na naftnim tnsta- ra F-18 -Homet- i 20 bombardera mjesto za slijetanje Space Shuttle u nu-
lacijama u Saudijskoj Ara- nosi- zdi, nalazio se je jos nepoznati broj
A-6 -Intruder- (doseg 5000 km,
biji prvi su krajem 1990. pn- vost 8 t~ bombardera B- 52.
mijetili da se nesto dogada. U zracna pnstanista Saudijske Ara-
vidjeli su americke marince bije sletjelo je oko 150 aparata F - 15 i Svaki od tih aparata sa osam motora
kako se krecu pustinjom prema grant- F-16. moze nositi teret bombi od 28 t, iii u ro-
cama Kuwaita Najveca stla pokrenuta je Ipak na tacionoj lansirnoj rampi 24 Cruise Mi-
Na medunarodno zracno prtstantste drugom kraju Zemlje, u Indijskom ooe- ssile. B-52 bill su posljednji puta upo-
Dhahran poceli su slijetati divovski anu, 1200 km juino od Sri Lanke. Tamo trebljeni 1970. u Kambodzi,
KioCKhaUd transporteri C-5 -Galaxy«, poslije 14 su luku na otoku Diego Garcia, bastion U •klijesta« koja su obuhvatila Irak
Military City san !eta od tstocnlh obala SAD. amertcke mornarice, napustile prepu- treba ubrojiti i bojni brod • Wisconsin-
• Velika guzva u vodama oko Arap-
skog poluotoka. Nosac zrakoplova kla-
ne teretne lade. Mornaricka pjesadija i
druge vojne jedinice bile su tamo smje-
(54.000 t) sa 32 upravljive rakete, koji se
je prikllucio nosacu -Saratoga-.
3. kolovoz - 15. sijecnja se -Ntmltz- {92.000 t) s atomskim pogo- stene jos od vremena. rata u Zaljevu Prijetnja za lrak dolazila je i sa sieve-
Pod pokroviteljstvom UN-a organizirane su zdruzene vojne nom, -Dwight D. Eisenhower- prosao izmedu Iraka i Irana, ra, U tursku zrakoplovnu luku Incirlik
snage za os1obad'anje Kuvajta. Pod americkirn patronatom oku- 16. sijecnja'- 23. veljace [e kroz Suez i plovt Crvenlm morem. U Na brodovima su se nalazili teski sletjelo je 14 amenckih bombardera
pljana je najveca voina sila nakon drugog svijetskog rata koja je Pregrupiranje saveznickih snaga se tijekom dva prva mjeseca njegovoj pratnji nalaze se -Ttcondero- tenkovi A- I -Abrams- i M - 60, borbe- F - 11 l ( nosivost 14 t). To su aparatl s
smjestena uzduz juzne Kuvajtske granice. Zapovjednistvo nad 1991. godine odvijalo prema zapadu uzdui iracke 1;1ranice, koja ga-, krstanca s protuzracnlm susta- ni helikopteri i manner Kao strateska
savezniekim postrojbama povjereno je generalu H. Normanu je ostala prakticld nebranjena zbog koncentracije 1rackih post- kakvtrna Je 1986 R Reagan bombardl-
vom -Aegts-, jos jedna raketna krstan- rezerva u zracno] luci Diego Garcia, sa rao Tripoli i Benghaz; u Libiji. •
Schwazkoffu rojbi na kuvajtsko-saudijskoj granici ca, trt razaraca, dvije fregate i jedan 4 km piste koja sluz! i kao rezervno ZEWKO MEDVESEK
brod za opskrbu.
Slicno je i u Omanskom zaljevu. Ta-
mo je borbeni poloza] zauzeo nosac
-Independence-, takoder okruzen sna-
znom pratnjom. U Hormuski prolaz
uplovhava krstanca -Anttetam, tako-
der sa sustavom -Aegis-, radi zasnte
-Independence- iz smjera Perzijskog
zaljeva i Iraka, .
Stupnjevano upravljanl radari na
-Ttconderoga- i -Antetam- mogu ot-
kriti svaki objekt u zraku na udaljeno-
sti od 400 km. Pet amertcklh zrakoplo-
va za radarsku kontrolu tipa E-3-A
-Awacs- pokriva zraent prostor i pu-
stinjsku topograflju Saudijske Arabije,
Iraka i - skoro vec zaboravljenog pro-
tivnika - lrana. U Iraku se ne moze vi-
nuti u zrak niti galeb, a da ga ne bi ot-
Halal'_ al-Balin · krill na ekranu - tvrdlo je jedan ame-
rickt easntk za vezu.
25 - 28: veljace Strateskt prsten oko Iraka bio je za-
23. veljace tvoren kada je na svolu pozlciju sngao
Bojazan od velikog oktopnomehenizlrenoq napadaja zadrzale
Tocno u 20. sati izveden je takticki manevar: saudijske post- su iracke postrojbe u Kuvajtu, dok su saveznicke sna~e sustav- i nosac zrakoplova -Saratoga-, u tstoc-
rojbe i americki marinci probili SU obrambene iracke linije i usli U no unistavale osamljene vojne ciljeve i postrojbe iracke garde nom dijelu Sredozemnog mora
Kuvajt. lracko je zapovjednistvo procijenilo da je rijec o glav- duboko u neprijateljskoj pozadini. Zbog diplomatske ueinkovito- Na nosacima se je nalaztlo 180 letje-
nom napadaju. lstodobno, jake savsznieke snage prodiru dubo- sti, glavni grad Kuvajta oslobod'en je snagama arapskih savezni- Ilea odabranog sastava. po 20 lovaca
ko u iracku pozadinu, cime cine obruc oko iracke vojske. ka u operaciji Pustinjska oluja. F - 14 •Tomcat-. 20 lovacklh bombarde-

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

22
\
broj 17. 31. IIJlft- 1992. 1992. 23 . -
 dossier dossier
Kad se izvrsi prestrolavanje KBG

OKLOPNA KONJICA KoV do kraia, pallbena moc ce se znat-

no povecati i bit ce znatno mobilniia, a
broj protuoklopnih raketnih sustava
TOW ce se povecati sa sadasnjih 4 na
28.
KBG KoV ustrojena na ovom nacelu,
imat ce broino stante - 921 vojnik.
Suvremeni nacin ratovanja nametnuo je potrebu za razvojem fleksibilnih postrojbi koje ce se KBG KoV - PRILAGODUIVA
u vrlo kratkom vremenu prilagoditi realnim uvjetima na bojistu. POSTROJBA VELIKE UDARNE
MOCI
KBG KoV Je kra.jnje prtlagodliiva
postrojba, pogodna za brzo preusmje-
ra.vanje i uporabliiva za klasicna boi-
na djelovania, ali i za izvidanje i ta.jne
akcije,
Predvida. se razlicit borbeni ustroj
KBG KoV.ukljucujuci postrojbe od dvi-
ie grupe teskih tenkova. dvije grupe ju-
rtsnog pjesastva i tenkovsku grupu u
pricuvi kao i topnicku bitnicu za poto-
poru.
Ako je usporedirno s postrojbom ko-
[a je ustrojena na klasican nactn - po
sa.tnijskom naeelu, vidjet cemo da ov,
dje irnamo borbeni poreda.k u tri bor- BVP M2 Bradley. Narnjera je povecati vatrenu moc i pokretljivost pjesackih
bene linije i tenkovsku grupaciju. . , postrojbi
Ukupa.n broj tenkova u klaslcno]
postrojbi je 41, a. u KBG KoV [e 44 (dva
su u stozerncm vodu borbene grupe],
Pjesacke postrojbe se povecavaiu s
povecaniem paljbene rnoci KBG KoV,a
time se otvaraju nove mogucnosti za
bojnu uporabu,
Piesastvc moze biti obicno iii meha-
nizirano, a prestroiavanie predvida
uvodenje novih borbenih vozila.
Topnicka bitnica. strukturno veca
I od tenkovskog bataljuna, ima osarn
oruda i vrlo se malo ra.zlikuje od bitni-

I 1
BVP M 113 naroufano protuoklopnim sustavom TOW.
ce za potporu,
Posebna satnija sadrzi izvidacki vod
i sta.ndardni minobaoacki vod sa sest
minobacaca,
Izvidacki vod, ima zadatak motrenja

u ko je a. Konjicki bataljun postao Kom-
KoV SAD, okosnica organi-
ziranja i uporabe je bila ko-
njica. kao rod vojske koii je
vrlo pokretan koji ie mogao
vrlo brzo razviti borbeni
poredak i ucinkovito djelova.ti. Rablje-
na je u ratu prottv lndijana.ca. u arne-
ricko-spaniolskorn ratu, na Filipmima,
pod vodstvom gen. Pershinga progo-
njen je Pancho Villa, itd. Postrojbe koje
su z.amijenile konjicke eskadrone i
druge postrojbe, iako u svom organ-
skorn sustavu nemaju konje, zadrzale
su to ime. Na tradicijama konjickih
postrojbi, danas se razviiaiu oklopne
snage KoV SAD. Prestrojba kopnenib
snaga. pocinle s prestrojbom HM. Sa-
mostalne oklopne brigade koja. je za-
sad naiveca i paljbeno naiiaca kornbi-
nirana borbena grupa KoV {KBG Kovi
Prvi bataljun ove brigade, 10. Konjic-
ki (KBG KoV). je ustrojen kao rezultat
nastojanja KoV za osuvremenjenjem.
Organizacij sko-postrol bena struktu-
ra se i dalje usavrsava i provjerava ta-
binirani manevarski bataljun KoV
(KMB KoV) i vrse se pokusi tijekom
1992.godine. Namjena mu je manevar-
sko napadna i sastoji se od:
- tenkovske grupacije,
- grupacije mehaniziranog pjesa-
stva
- topnicke grupacijs i
- pratece-opsluzne grupacije.
Zapovjednlcka struktura se nije
znatno izmijenila. u odnosu na. prtja-
sntu, ali je pa.ljbena moc znatno pove-
cana,
KBG KoV su uoblicene tako, da kao
osnovu irnaju grupu brigadnih tenkov.
skih bata.ljuna. Dodavanjem dva bata-
ljuna meha.nizira.nog pjesa.ptva i top-
nicke bltnice, dobijemo postrojbu kola
Ima veliku ma.neva.rsku i palibenu
moc, te piesacku potporu oklopnim
snagarna, Pa.ljbena rnoc KBG KoV se
rnoze znatno povecari ovisno o predvi-
denim zadacama, all tada ovu grupu
HRVATSKI VOJNIK
24
treba. ponovo prestrojiti i pridodati joj
druge postrojbe radi ojacanja,
Dosadasnji rezultati pokusa pokazu-
ju da ce promjene biti najobimnije u
logisttckorn dijelu. Po ovoj verziji, do-
zvoliava se odvajanje odredenog dijela
Iogisticke postrojbe za opsluzivan]e,
sto je ttplcno za.· topnicku bitnicu.
Potporni vod opsluzuje stozerni vod,
transportnu sekciju, tri tenkovska ba-
tal] una velictne tri do pet satnija. i dva
bata.ljuna mehaniziranog pjesa.stva ve-
licine tri do pet satnija. Topnicku bit-
nicu opskrbljuje sekcija za streljivo.
brojna otprilike kao i bitnica (120-200
ljudi).
Stozerni vod je sastavljen od ureda
za.povjednika i administratlvnog dije-
la Ova postrojba obavlia poslove za
postrojbe podredene zapovjedniku
KBG KoV. Uvodenie racunalskih su-
sta.va. u KBG KoV dovodi do veceg pro-
toka informacija, a time se ornogucava
bolji pregled situa.cije i tijek plantra.
nih operacija.
btoj
sektora bataljuna, ali uz istodobno i
odgovarajuce motrenje sektora briga-
de.
PJesa.cki dijelovi mogu dobiti i izvi-
dacke zadace.
Takva prilagodljivost povecava si-
gurnost i osigurava pjesa.cku zastitu
ostalih diielova KBG KoV. U mnogim
situacijama. pogotovo ako se radi o
djelova.nju pjesastva, KBG KoV dobija-
ju zadace na krtncnim dijelovima boji-
snice zbog svog oklopljenog dijela. a
potpora pjesa.stva im nije neophodna
jer ju imaju u svom organskom susta-
vu. Osim opisa.nog nacina moguce je I
sudjelovanje s lakim pjesastvom iii
zracno-desantntm snagama,
KBG KoV - SNAGE KOJE BRZO
RAZVIJAJU BORBENI POREDAK
Grupacije KBG KoV, mogu se brzo
prilagoditi i rabiti u raznim situacija-
17. 31. 1rpnja lff2.
ma i po razlicittm zamisllma borbenih
ru brigade iii divizije, vlastito topni-
dlelovanja vecih grupacija, Npr. prili- stvo se moze podredili brigadnom iii
kom prepozicionirania strateskih sna-
divizijskom. Navedene mogucnosti,
ga, sto te vrlo tesko uraditi za kratko omogucuju ra.zlicl.te pristupe i postup-
vrijeme bilo gdje u svijetu, makar se
ke pri vodenju ra.tnih operacija.
koristili i zracni mostovi. U tom sluca.
ju stvaranje i osiguranje mostobra.na
mogu vrsiti KBG KoV (kao sto je bio BUDUCNOST KBG KoV
sluca] u Saudijskoj Ara.biji u vrijeme
rata u Perzijskom zalievu], Iz svega. do sada na.vedenog, ne smi-
KBG KoV. mogu biti pridane oklop-
jemo sumnjati u buducnost ovakvih
nim snagama koje samostalno djeluju postrojbi.. Futuristicki promatrano.
i rabe se po klasicnlm doktrinama mozemo biti sigurni da ce se sve vise
operativnib vojski kao oklopne snage
postrojbi i vecih grupacija. a mozda i
ili snage za. odrzavanje ravnoteie na cijele vojske ustrojiti na. ovakvorn na-
fronti, ili soage za sprecavanje ukli- celu.
njavanja neprijatelja i u drugim situ-
acija.ma. Kad se KBG KoV re.be u okvi- MIODRAG OEDEIC
HRVATSKI VOJNIK
25

SNAGE
YELi KE
PRILAGODUIVOSTI
Rat u Perzijskom zsljevu nametnuo je potrebu
za ustrojom srednje teskih postrojbi.
Z
nanstvenici SAD iz podrucia
strategtje, opera.tike i taktike
kad raspravtlaiu o organizira-
nlu l ustrojavanju postrojbt, ko.
riste nama malo znane izraze.
Tako naprtrnjer, izraz •teske
postrojbe- oznecava postrojbe gdje okosnl-
cu predstavlja.ju djelovi koji u svom organ-
skom susta.vu ima.ju teske tenkove. baltstlc-
ke ra.kete taktickog I stra.tegijskog dometa
itd. Dakle, one postrolbe kole se mogu kort.
stiti protiv vrlo jakog protivnika. i koje mogu
I unistlt! gotovo cjele postrojbe neprljatelja,
U tom kontekstu. razma.tra.Ju se i -sred.
nje-teske- snage o koJlma ee biti rljeci u da-
!Jem tekstu.
POVIJEST SREDNJE TE$KIH
POSTROJBI
Operactla ,pJesca.na. oluja« je za.vrsila. po-
bjedom koa.licijskih snaga nad lra.kom. lsku,
stva ovog rata su uzroclla osuvremenJivanje
· tenkovima, oklopnjacima, lakim samohod-
UH-60 omoqucuje transport bojevih
sredstava na sve dijelove bojisi:,ice
u vrlo kratkom vremenu s obzirom
na zahtjeve borbenih djelovanja.
dossier
Vojske SAD u orga.nizacijskom smislu, a po.
celo se je s oblikovaniern ,srednje-teskih•
korpusa,
Ovaj model organiziranla kopnenih sna.
ga je predlagan jos 70. tih godina, ali nije
prthvacen, a predvida.o je osnivanle postrol-
bi koje ne bi pripadale nit! lakom pjesa.stvu.
niti teskim oklopnim postrojbama, nego bi
bile postrojbe koje bi objedinjavale naibolle
znacalke iednih, odnosno drugth, Ostgura-
vale bi veliku paljbenu moe, velike manevar-
ske sposobnosti i ostale osobenosti koie za-
htijeva suvremeno organtzirana i opremlje-
na vojska Ta.kve postrojbe, bile bi opremlie-
ne lakim oklopnlrn vozihme, lakim
nim topnlstvom, lakim terensktm voztltrna
(Jeep). kamtontma velike prohodnosti -
uglavnorn vozilima koja za ovakvu namjenu
mogu pruiiti naivtse.
Srednje teske postrolbe po tom konceptu
bi se prvenstveno koristile za. obrambena
djelovanja protiv teskih oklopnih postrojbl i
u protunavalama kao manevarska snaga, te
kao glavne snage za napad protiv lakih pie-
sackih snaga. / kog smisla bio pravo rnjesto za uskladivanje
Ponovni pokusa] za formiranjem ovakvih
postrojbi je bio '80 tih godina. kada se je po.
kusala demonstrirati prednost eve koncep-
ciie nad ranntrn. Medutim. prevla.dala je op-
cija koja je predvidala samo tehnicko, a ne i
osuvremeniavanle u orgamzactiskom sml-
slu. U to] utrci za. osuvremenjenjem ulaze u
uporabu sustavi protuoklopnih vodenih ra-
keta novije generacije. Ja.serski navodene
bombe, oruda samohodnog topntsrva, protu-
oklopnt helikopterl, oruzja. malog kalibra s
velikom pocetnom brzinom zrna i drug!
borbeni sustavl i sustavt za potporu, ali je
vojska i dalje ostala orga.nizacijski neprorn-
jenjena. , matski i zemljopisni uvleti koll uvjetuju
U to vrtjeme, ustrojavale su se lake pjesac-
ke divizije, bolje, re6eno lake oklopne 111 me-
hanizirane snage, Prema predlotenoj kon-
cepcili Iormtranta srednle-teskih snaga,
mnogi su Izrazil! svoju skeptlenost, Sada.
nakon analize rata u Perizijskom zaljevu.
ubrzano se radi na forrniranju srednje-te-1
skth oklopnih i pjesackih snaga, tako da mo-
iemo reel da se je ova koncepcija ratovania
potvrdila u tom ratu,
I
HRVATSKI VOJNIK
26
»Jeep« prilaqodeno novim zahtjevima
bojisnice,
lskustva kola su seecena u tom ratu ute-
meljuju se na cetirt postavke:
- lako pjesastvo je preslabo opremljeno
za suvremene bitke.
- strategijski zracni most mote brzo pre-
baciti lake oklopne snage na bilo koji tertto-
rii gdje se izvode iii se pripremaju borbena
dielovania.
- suvremeni rat se oe mote voditi samo
lakim pjesackim snagama i tasktm oklop-
nim postroibama, nego su potrebne silage
za balans,
- ovdje dobijamo bliski spoj lakih snaga i
oklopa:
STRATESKA MOBILNOST
Srednje snage imaju mnogo veeu prilago-
dljivost nego teske snage i mogu se prevoziti
transportnim zrakoplovima. (ako se tvore
zracnt mostovi). brzim brodovima. (a.ko se
usposta.vlja.ju vodene pruge], te suhozemno
pomocu ieljeznice. posebnim kamionima iii
vlastitim pogonom. · ristiti 1 druga vozila. La.ka terenska vozila su
Rat u Perzijskom za.ljevu je pored taktlc-
sva trt vida prijevoza, a tu se je I potvrdila
koncepcija stvarania i uporabe srednje te-
skih snaga [er je to upravo i bio rat srednjeg
intenziteta
SUVREMENE BITKE I
TEHNOLOGllA
Bliski lstok. gdle preovlada.va pustinjski
ugoda], nije podrucie koje ima znacalke kao
Europa, s mnogo naseljenlh podrucja, zatim
s podrucjlma koja su posumljena iii podruc-
jima s razmierno bujnom vegetacijom. ma-
nevarsktm, brdsko-planinskim i planinskim
zemlltstem, Zapravo. bitno su ra.zliciti 1 kli-
prtrnienu odredenih strategija i sceriarija.
vodenja bojnih djelovanja. Ta.mo su uvjeti
ratovania posve drukcil! i ne mogu se kort-
stiti snage i strategija. kao u Europi, Zapra-
vo, Jake snage se mogu korlstiti u ratovima
-malog tntenztteta-. srednje snage u ratovi-
ma ,srednjeg Intenziteta-. dok se teske sna.
ge koriste u totalnim ratovtma, kao sto bi
bto rat u Europi. Dakle, procjena intenztteta,
zahtjeva i uporabu prikladnth trupa.
lnj 17. 31. upnja 1992.
Americkl tenk M60A3 naoruian topom 105 mm.
Rat u Perzijskom zaljevu je bio rat sred-
njeg intenziteta.. Srednje teske snage su bile
nadmocne u tom ratu i dobile su sve moguce
pohvale za. uspjesnost svojih akcija. S njima
nije bilo komplicirano zapovijedati. a djelat-
nost im je bila velika U tom ratu su se vodi-
le bitke koje obiljezavaju ot,kriveni putovi
razvoja snaga i pomicanje prostorije kon-
takta. s neprijateljem.
Taj kratki rat je zahtijevao takticku mo-
bilnost. teske udarce i dobro zasticene post.
rojbe.
Teske, oklopne snage su se u mnogo sluca.
jeva pokaza.le vrlo dobrim, ali u ovom ratu
- srednjeg intenzlteta. srednje-teske snage
su ma.ksimalno iskori!;tene i predstavljaju
optima.Ian model organiziranja i prilagode-
nosti uvjetlma ratovanja.
Oklopn)aci su tipican primjer borbenog
vozila za ovakova djelovanja a mogu se ko-
se ta.koder pokazala kao dobra zbog velike
mobilnosti. velike pa.ljbene moci i svoje
namjene u protuoklopooj borbi jer na sebi
imaju ugradene sustave protuoklopnih vo-
denih raketa s neusmnjivo velikom razor -
oom moci.
La.ko pjesastvo je prevozeno kamionima
velike prohodnosti. a bllo je neizbje:tno za
pustinjske uvjete i koristeno u situacijama i
na terenu gdje se nisu mogle koristiti sred-
nje teske snage. Ovakve kombinirane trupe
su za.htjevale velik za.povjednicki apara.t koji
je svoju ulogu u potpunosti obavio. Za za.po-
vijedanje su koristena slozena sredstva veze
i informa.cijski sustavi. Koristeni su i sustavi
za vezu izmedu kopnenih i zracnih snaga
rs.di uskladivanja. potpore iz zra.ka
U ovom ratu su do izraz.a.ja.dosla protu-
oklopna oruzJa i oruda, kao laserski vodene
bombe. 155. mm-ski topovi Copperhead. PT
rakete zrak-zemlja Hellfire, te POVR tipa
TOW koje su vodene iz helikoptera.
Unistavanje tenkova s udaljenosti i dru-
gih oklopnih voz1la te utvrdeoib objekata je
otvaralo put lakim snagama ka. svome cilju.
Oo izraiaja. je doslo zrakoplovstvo gdje su
osnovu predstavljali zrakoplovi F-16, F-15
broj 17. 31. !!P"ia 1992.
dossier
Tornado. a sudtelovall su i drugi avioni iz
grupe lovackog i lovacko-bombarderskog
zrakoplovstva koji su polijetali sa zem!Je i s
nosaca aviooa. te Pf helikopteri i druga
zrai:na sredstva.
Kao veoma dobro. pokazalo se je
•SMART• streljivo. visecijevni bacaci rake.
ta. kao i rakete taktickog dometa. a i raketni
sustavi za. obranu od raketnog napadaja.
Ukratko receno. Zapad je prikazao svoju do-
minaciju u tehnickom i taktickom smislu
nad Irackom vojskom. • teske snage.
SREDNJE TESKE POSTROJBE U
»PJESCANOJ OLUJI«
Ove postrojbe su bile okosnica pri osloba.-
danju Kuwaita Naime. prvo je bio uspostav-
BVP M113 omogucuje veliku pokretljivost pjesackih postrojbi a time i
veliku dinamiku vlasfit!h" postrojbi na bOJISnlCI.
HRVATSKI VOJNIK
27
ljen zracni most i vodena pruga radi dopre.
me koalicijskih snaga na teritorij Saudijske
Arabije.
Francuske snage su bile na lijevom krilu
svih snaga. i sudjelovale su u operacijama s
IS-tim zracno-desantnim korpusom.
Glavnu udarnu moc u sredistu i na de-
snom krilu, predsta.v!Jale su srednje teske
postrojbe.
Grupacija na desnom krilu, sastavljena od
Americkih i Saudijskih snaga je sa sjevera,
po lrackom teritoriju zaobisla Kuwait i on-
da ceono. po djelovima napadala i oslobodi-
la Kuwait. Potporu srednje teskim snagama
je pruza.lo zrakoplovstvo, tesko topnistvo i
druge raspolozive snage, ali to ne umanjuje
vaznost i uspjeh srednje-teskih snaga
VOJSKE NOVOG VREMENA '
lskustva iz •Pjescane Oluje• navode na to
dace KoV SAD razviJati svoje snage u dva
smjera. i to:
- grupacije za ograni6ene ratove i
- grupacije za. globalni rat.
No, osobenost obadvije grupacfje prema
iskustvima. iz •Piesca.ne oluje• nam govori
da ce se i dalje usavrsavati zrakoplovstvo.
radi odriavanja nadmoei u zraku, te da. ce
se usavrsavati sustavi za motrenje, izvidanje
i drugi sustavi za prikupljanje podataka o
neprijatelju. kao i drugi susta.vi i uredaji ko-
ji se koriste u borbenim djelovanjima
Medu ostalim sustavima. na kojima se re.-
di mozemo izdvojiti informaci.jske sustave
za. zapovijedanje, sredstva za. protuoklopnu
borbu. oklopna vozila. sredstva za zastitu
ljudi i zivotinja a razvijat ce se i druga sred-
stva i susta.vi.
Nadalje, grupacije koje ce se rablti u ogra-
nicenim ratovima ce biti sastavljene od ·Ja.
kih snaga, a okosnicu ta.kvih ra.tova. ce pred-
stavljati srednje teske snage, dok kod glo-
balnog rate. bi okosnicu predstavljale teske
grupacije, a manevarski dio bi bile srednje
Dakle, moi.emo za.kljuciti da. ce srednje te-
ske snage bit! okosnica daljeg razvoja. KoV
SAD.
MIODRAG DEDEIC
 zrakoplovi zrakoplovi
Herculesa ugradnlom novog, ve6eg radoma,
-nosnog pokrova radarske antene-, te je ra-
niji -rimskt nos- Herculesa zarnijenjen •Pi- C.130A-I
nokijevim nosom- ka.ko se to u stranoj lite-
raturi slikovito opisuje. Time je poveeana ~l~on St~c!ard prop.
duzina C-130Asa 28,98 m na 29,79 m, a kasni-
je i na 30,33 m ugradnjom izduzenog nosaca KLift . .,n~
·pozicionog svjetla na repnom kraju trupa, .Alf/"'11-59
Ra.di produzenja zlvotnog vileka, ojacana je
krilna nosiva konstrukcija, zbog nesvrst-
shodnosti su trajno zatvorena prednja vrata
za utovar tereta, a radi preciznog navodenja
u posljednjoj fazi slijetanja pri prila.sku i na- spremntc1
vodenju na sletnu stazu ugraden je TPAS goriva
(Tactical Precision Approach System) su-
stav,
Kada je u prosincu 1956. godine uvoden u prijateljskih vozila, Herculesi su na tom a potrebe USAFproizvedeno je

operativnu upotrebu, poletna tezina Hercu-
lesa C-130Abila je ogranicena na 46266 kg,
ali je preinakom vratasca za zatvaranje
prednjeg stajnog trapa omogu6eno poveca-
nje Herculesove poletne tezine na 6ak 56336
kg. Ocijenjeno je da je pri odredenim okol-
nostima isplativo povecati akcioni radijus
na stetu korisnog tereta, te su kod nekih C-
t 30A u teretni smjestajni prostor ugradena
dva dodatna sprernnika goriva zapremine
AC-130A (Gunship II/Plain Jane)
Starlight
Scope
V stacionirane u bazi Rhein-Main (Njemacka)
podruciu koristeni I za vrsenle misija -Com-
mando Lava•. pri koiima su, lete6i na vrlo
maloj visini. na podrucie protezanja Ho Si
Minovog puta, izbaciva.li destabiliziraluce
kemijske materije, koje su zatim uzrocile
zemllana klizista i odrone uzduz te vazne
prometnice, ometajuct time, iako uz vrlo sla-
be rezultate, liniju opskrbe, U borbene zada-
6e -Banish Beach- Herculesi su palili velike
povrsine sumske vegetacije izba.cuju6iveli-
Z
ukupno 192 Herculesa C-130A.
brojni su tokom vremena pre-
inacivani u razlicite konfigura.
cije podtipova. a u sluzbi u
USAF ih je 1990. godine bilo jos
desetak u osnovnoj C-130Aizvedbi. Hercule-
s! C-130A isporuceni su (12 komada) Au.
stralskom kraljevskom ratnom zrakoplov-
stvu RAAF.pocevsi od prosinca. 1958. godine.
Danas se u civilnoj sluibi nalaze brojni bivsi
borbeni Herculesi USAF i RAAF,a neki se
koriste i za ucinkovito suzbijanje poia.ra
kao vodeni bombarderi.
U dubokoj tajnosti je, od 1957. godine na-
dalje, dvanaest Herculesa C-130Apreobliko-
vano u platforme za elektronsko rnotrenje,
analizu protivnickog sustava radarskog mo-
trenja, i elektronsko ometanje. Oznaceni
kao C-130A-ll ti Herculesi su koristeni u
sklop'u 7406. eksadrile za borbenu potporu

UBOJITI TES
do kraja 1971. godine. Tokom cetrnaest godi-
na. sluzbe jednog Herculesa. C-130A-II su

-
oborili sovjetski Jovci 2. rujna 1958. godine
pri vrsenju zadatka na rubu zracoog prosto-
ra Armenije.
Svestrani Lockheedov transportni prvije.
nae, Hercules, koristen je, posebno preina.
ceo i naoruza.n, kao •Cistokrvni• borbeni,
Ostvarenjem projekta »Gunboet« transportni zrakoplov
Hercules je pretvoren u letecu topovnjecu ve/ike
· razorne moci po 1893 litre. Kasnije je to rjesenje odbaceno
u korist dogradnje dva podkrilno stalno uc-
ke bacve sa zapaljivom smjesom. a u sklopu
opera.cija -Commando Vault» na silovit su
vrscena (neodbaciva) spremnika zapremins nacin u dzungli cistili prostor za slijetanje
s

0
sno:,rni!)blik, konfiguracJi!', tru-1
pa I krila Lockheed C-130 Her-
culesa ostali su gotovo nepro,
.. . . .. k
m11~n1e01 tlJe om dugog 0.1za
godma, od leta prvog pr~tohpa
23. ko.lovo~ 1~54. godins 00 da-
nas. sto P1:~dstav1Ja ~vier~11v dokaz kakvoce
kon.strukc11s~og ri~senJa. L<x;kheedovog
proJektnog tima, koJl su stvaranjem Hercu,
lesa stvorili transportni zrakoplov srednie
kategorije -za sva vremena-, U proteklih
tridesetosa.m godina. [od toga 36 u operativ-
no] sluzbi}Hercules je neprestano pomladi.
van snaznijim pogonskim motorima i
ugradnom sve suvremenije naviga.cijske,ko-
munikacijske, radarske opreme, a manjim
konstrukcijskim preina.kama i ugradnjom
osobite elektronske visokosofisticirane
opreme osposobljavan Ie za vrsenje nalra.
zlicitijih vojmh i civilnih misila,
Prototip YC-130 pokretan je ce. tir.i turbo.
propelerska m0 t k All'
ora, osnog ~roto. a, ison
. YT-56A-I {3250 KS} Zbog sm1esta1aposebne
elektronske opreme za pra6enje i biljeienje
poda.taka o radu svih podsustava zrakoplo,
va i ponasanju njegove aviokonstrukcije to-
kom probnih letova, u YC-130 nije ugradiva,
na standardna radarska i · · · ka
oprema.. navigacijs
.Prvi serijski protzveden Hercules C-130A
se po izgledu neznatno razlikovao od proto.
tlpa YC-130. Samo je promijenjen oblik vrha
vertikalnog repnog stabilizatora, i na njega
ugradeno rotiraju6e poziciono svietlo. Prvih
pedeset C-130Abilo le prvotno opremljeno s
rnotorima Allison T56-A-I(3750 KS) i prope-
lerima. Curtiss Turbo-Electric. all su oni
zbog nepouzda.nosti zamijenjeni uskoro s
propelerima Aeroproducts, a rnotori su pre.
inaceni u tip T56-A-1AKasnije su ti motori
zamijenjeni motorima TS6-A-9 i T56-A-11
iste pogonske snage (3750 KSt a Aeropro-
ducts propeleri su od 1978. godine zamijenje,
ni cetverokrakim propelerima Hamilton
Standard. Ia.ko su Herculesovi pogonski tur-
bopropelerski motor! dostatne snage za
uspjesno uzlijetanje i pod punirn opterece.
njem, sve inaeice, od C-130Anadalje, moguce
je opremiti s osam (cetiri sa svake strane)
malih raketnih motora Aerojet 15KS-·1000
JATO koji pruzaiu dodatni potisak pri uzll,
[etaniu, te je time skra6ena minimalno pot-
rebna duiina uzletne staze za Herculesa s
lonako nevjerojatno -kratkih- 305 metara
na. svega 240 metara.. Prvobitno ugraden ra-
dar AN/APS:42 je nakon 28. prolzvedenog
Herculesa zarnijenjen suvremenim radarom
AN/APN-59,te je izmijenjena i -fizionomija,
1703 litre, etme [e osloboden cijeli teretni
smiestajni prostor za njegovu osnovnu nam-
jenu.
Tijekom vojne sluibe, a narocito za vriie-
me trajanja ratnog sukoba na tlu Jugoistoc-
ne Azije brojni su Herculesi C-130Akoriste.
ni i za izvrsenje zadataka za koje prvotno
nisu bill oiti namijenjeni niti opremljeni
Koristen; su u misijarna -Blind Bet- (Slijepi
sismis) na podrucju Laosa, tijekom kojih su
izbacivali noeu fosforne, osvietliavaiuce
bombe na padobranima, na podrucju kojim
se protezao poznati Ho Si Minov put, time
se americsim [urisnim zrakoplovima orno-
gu6avalo uocavanje i unistenje neprijate)j.
skih transportnih kamiona I time harem
privremeno prekidala njihova linija opskr-
be. Americkl [urisn! zra.koplovi bili su
opremljeni sustavom za nocno motrenje
.starlight Scope« radi Jakseg uocavanja ne,
borbenih helikoptera. izba.cujuci na. maloj
visini kroz strai.nju •podrepnu« rampu, na
posebnoj platformi opremljenoj koce6irn
padobranirne,, ogromne bornbe od 4536 kg ili
ca.k 6804 kg.
U namjeri da konacno uniste, ili harem
tesko ostete, neunistivi Tan Hoa most u Sje-
vernom Vijetnamu. koji je izdriao nebrojena
bornbardiranja americkog zrakoplovstva
bez ozbiljnijih posljedica, Amerikanci su u
svibnju 1966. godine koristili Herculese C-
130A za polaganje plutajucih mina velike ra.
zorne snage. uzvodno od spomenutog mosta.
ail bez uspjeha. Sjevernovijetnamci su pa.k
koristili Herculese C-130A lbivsi VNAF) kao
Dva rotirajuca sestocijevna topa
bornbardere u invaziji ne. Kampuciju tokom
1978. godine, kao i nesto kasnije u sukobu s General-Electric M61 na lijevom
boku Herculesa AC-130A
Kinom.

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

28 broi 17. 31. NPflia 1992. 1992. 29

AC-130A(SurpriseP~net SurpriwSuper Chicken')
M61 topoV1.
napadacki zrakoplov, U bazi Wright-Petter.
son AFB je u sklopu projekta -Gunboat- Ae-
ronautical Systems Division preradila JC-
I30A (s -rimsklm nosom-] u letecu topovnla-
cu. Zrakoplov ie bio naoruzan s cetiri bocno
postavljena (lijevi bok) sestocijevna ronra]u.
ca topa General Electric M6! kalibra 20 mm,
postavllena po dva ispred ! iza spremista
glavnog stajnog trapa, i dva para vlsectiev-
nih ronralucth mitraljeza General Electric
GAU-2 MXU-470 Minigun, kalibra 7,62 mm
postavljena takoder na lijevi bok. Taj tip
Herculesa. ozna6en kao AC-130A opremljen
je i sa sustavom za noeno osmatranje -Star.
light Scope- pri vrsemu borbenih zadaca
nocu, radarskim sustavom za bocno radar.
sko motrenje. sklopom AN/ AAD-4 SLIR za
boeno motrenje u IC dijelu spektra, rada.
rom APQ-133 (NASARR F-151-A) za uprav-
ljanje i kontrolu paljbenog dielovanja, polu-
automatskim lanserom toplinskih marnaca,
zakretnim reflektorom za pretrazivanje, ve-
like svjetlosne moci AN/ AVQ-8 i IC i UV rs.
svietnim tijelom uevrscentm na rampi to-
varnog prostora, Probni letovi su zapoceli 6.
lipnja 1967. godine, a vatreno krstenle i vred-
· novanje u stvarnim ratnim uvjetima na pod-
rucju Jugoistocne Azije provedeno je tokom
1967. i 1968. godine. Izuzetno zadovoljni po-
stignutirn rezultatima u tom razdooliu,
USAF je sklopila ugovor s tvrtkorn LTV Elec-
trosystems, Greenville za preoblicavanie se-
dam JC-130 Herculesa u novu konfiguraciju
AC-t30A letece topovnjace, Tako preuredeni
Hercules! AC-130A isporueeni su u razdo.
bllu'od kolovoza do prosinca 1968. godine, a
AC-130A(PavePronto)
AN/ASQ-24A
Ali/AVQ-18
AN/APN-59B
· radar
topovi "'61
"mack Crow"
zrakoplovi
od svog borbenog prototipa su se donekle
razlikovall. Ugradeno je analogno racunalo
AN/ AWG-13, indikator pokretnog cilja (MT!}
AN/ APQ-136, a.posadi koja se prije sastojala
od dva pilota, navigatora. in.ienjera za kon-
trolu i odriavanje sustava, NOD operators,
operatora radarskih i IC sustava i tri topni-
ka, dodani su jos dva topnika i casnik za
PotkrHne gondola AN/ ALQ-178 za elektronsko ometanje
upravljanje sustavom za elektronsko metre.
nje i ometanje.
Herculesi AC-130A primarno su koristeni
za untstavan!e transportnih vozila i presije-
canje Ho Si Minove linije opskrbljivanja pri
cemu su postlzali zamijetne rezultate. S vre-
menom stecena borbena iskustva ukazivala
su na potrebu da se na Hercules ugradi na-
oruzanle vece paljbene moci, te da se poboli-
sa njegova oprerna za vrsenie uspjesnih
nocnih borbenih letova.. Za.to je u sklopu
programa -Surprise Package- (Paket izne-
nadenja) razvijen novi tip borbenog Hercu.
lesa naoruzanog s napriied postavljenim
topov! Bot'ora 40 IU!ll
HRVATSKI VOJNIK
.30
parom topova General Electric M61 (20 mm)
i dva rnitralieza Minigun GAU-2 (7,62 mm] a
straga bocno su ugradena dva topa Bofors
kalibra 40 mm, te s ugradenim laserskim
markerom i daljinomjerom AN/ A VQ-18 te
sustavom AN/ASQ-145 LLTV za motrenje u
uvjetima niske razine osvjetljenja. Testira ••
nje je zapocelo u listopadu 1969. godine, a
vet mjesec dana kasnije je -Surprise Packa-
ge• AC-130 Hercules poslan na bojisnicu Ju-
goistocne Azije. Daljnjim razvojem Hercule-
sa u konfiguraciji letece topovnjace, Hercu-
les AC-130A razvijen je -Pave Pronto- i
-Pave Pronto Plus- Hercules opremljen su-
stavima koji su mu omogucavali jos ucinko-
vitije ostvarivanje povjerenih mu borbenih
zadaca, Nova oprema ukhuctvala je
AN/ AVQ-17 reflektor za pretraiivanje, sta-
bilizirani sustav vizualnog pracenia
AN/ASQ-24A. AN/AAD-7 SLIR sustav boc-
nog IC motrenja; AN/ ASD-5 -Blaok Crow«
senzorski sustav, potkrilno smiestene gon-
dole sa sustavima za elektronsko ometanje
AN/ALQ-187 i SUU-42/A lanseri toplinskih i
ra.darskih marnaca i omstala na potkrilnim
nosacima,
LOCKHEED C-130 .••••••• HERCULES
U Jugoistocno] Aziji Herculesi -Pave
Pronto- AC-130A su prije svega koristenl 1.8.
nocne akcije i unistavanje manjih neprila-
teljskih postrojbi, a njihovi Korad AN/ AVQ.
18 laserski markeri oznacavali su cilieve ko-
je su zatim napadali lovcl.bombarderi F-40
Phantom II, korlstecl se LGB bombama s la-
serskim navodenjem na cil], koje su osigura-
vale veliku preciznost borbenog dielovanja,
cime je uvelike smanjen bro] potrebnih bor-
benih naleta da bi se uclnkovito unistio po.
jedini cilj. Hercules -Pave Pronto Plus- AC-
130A kortsten [e u toku- vijetnamskog rata,
napada na Grenadu. te na podruelu Panama
i Srednjeg istoka.
[nastavit ce se)
iEWKO HANICH
AIR
Ookumentarni profesionalni filmovi o modernom
borbenom zrakoplovstvu. Autenticni prikaz
razorne moei F-14, F-16, A-10, F-111, B-1, F-117,
Su-27, MiG-29 i drugih.
Tel: 041/675-434
•

SNAJPERSKA PUSKA M-1978

~D :Zifi CA: 11 v • t-19 ! !!l:'' ;<•]~JI
 . Y•
osobno pjesacko oruzJe

.... , ~"--;,.!ia.,4'1
POLUAUTOMATSKA'
.-Jo~. ;· I -11'. •

SNAJPERSKA
PUSKA M 76.

U odnosu na
·-', .- ~-·
suvremene
snajperske puske M
76. odlikuje
zastarjela
konstrukcijske
· koncepcija i
nedosljedna izvedba Dometa do 5.000 metara puska M 76. omogucu]e vrlo precizna gadanja na
udaljenosti do 1200 metara

oluautomatska puske, M 76. prepoznajemo po oznaci »S« na dnu od 2,56 g, znacetke su streljiva koje

P pripada porodici . snalper-

skih pusaka, sto znaet da Je
oruzje specijalne narmene
za gadanje ciljeva na vectm
udaljenosttma s pretpostav-
ljenom preciznoscu pogotka,
Poput ostallh snajperskih pusake, do-
met ispaljenog zrna je osnovnl ctmbe-
'ljlvim zrnom. Od standardnog streljiva
nik distinkciJe sprarn ostalog pjesal:-
kog oruzia (kod M 76. on tznosi cak
5000. metara!). U optimalnim uvjetima,
danju, natveca uctnkovttost ove puske
postize se na udaljenostima do 1000
metara, a nocu do 400 metara, Za po·
kretne ciljeve optimalna udaljenost je
500 metara.
Strelirvo koje se kortsti na ovoj puscl
je standardnt metak promjera 7,9 x 57
mm. Veca ucinkovitost oruzja posnze
se uporabom posebno konstruiranog
snajperskog rnetka kojeg odlikuju po-
boljsane balisticke znal:a.Jke u odnosu
na standardno strelJlvo (ovo streljivo
OSNOVNE TEHNICKO-TAKTICKE ZNACAJKE
PUAKE M 76.
Tip
Streljivo
Pocetna brzina zrna
Obim spremnika streljiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 metaka
Duiina
Duiina cijevi
Duiina ciljnicke linije (mehanicki ciljnik)
Teiina (bez optickog ciljnika)
cahure), Za posebne vrste ctljeva (re-
zervoart s gorrvom, spremista streljiva
itd.) moze se upotrebiti metak sa zapa-
razlikuje se po tome sto Ima vrh zrna
obojen u crno, te Je obrubljen crvenom
bojom u obliku prstena, Takoder po-
stoji i metak s obtltezavajuctm zrnom
(profzvodna oznaka M 70.) koji se koris-
ti za prike.zivanje ciljeva na bojisruct,
odnosno za korekturu vatrenog djelo-
vanja. Ova.j metak [e konstrulran tako
da donji dio zrna sagortleva tijekom le-
ta, sto rapidno pogorsava njegove ba-
listtcke znaca.Jke, [er zrno gubi na tezl-
ni I stabtlnosti. Zato Je krajnji domet
oblljezavaju6eg streljiva.oko 800 meta-
ra, Priroda snajperskog oruzja zahtije-
va posebne balisticke znal:ajke, tako
da je standardno streljivo za M 76. pra-
vi div medu mectma, Ukupne duzine
od 80,6 mm l mase od 26 g, odnosno sa-
mog zrna 12,8 g, uz barutno punjenje
poluautomatska snajperska puska
7,9 mm
730 mis
1135 mm
550 mm
540 mm
4,6 kg
omogucule stabilan let zrna.
OPIS PUSKE
Osnovna zadaca cijevi je da se u nje-
noj unutrasnjosti odlgra unutrasnioba-
listicki proces koji podrazumijeva: opa-
ljenje metka [termodtnamtcki t plinodi-
namickt proces na kojemu se zasniva
rad svakog streljaekog' oruzja), sto pod-
razumlleva pretvaranje kemijske ener-
gije baruta u toplinsku energiju, a to
prouzrocuje stvaranje kinettcke ener-
giJe barutnih plinova - energetsku os-
novicu pokretanja citavog mehantckog
sustava puske, davanje pravca, obrtne
brzine i stabilnos.ti puscanom metku.
Cijev snajperske puske M 76. izvedena
je zlijebnim susta.vom s 4 zlijeba t 4 po-
lja koja se uvija.ju s lijeva na desno. Na
prednjem diJelu cqevt smjestena je
plinska kocntca cija je funkcija sadrza-
na u rasprstvanju barutnih pltnova,
odnosno plamena s usta cijevi. Ovakvo
konstrukcijsko rjesenje omogucujs
operativnu uporabu oruzja bez vizual-
nog otkrivan{a pozictte strijelca. Na
obodnom dije u cijevi smiesten je pred-
nji mehantcki ctljntk, plinska komora s
regulatorom, te plinski cilindar. Plin-
ska. komora Ima tri modusa rada obi-
lJezena brojevtma •le, ·2· i •3«, ctme se
moze doztran protok plinova. Sredlsnjt
poloze] (2) standardni je poloza] za nor-
malne uvjete uporabe puske, Poloza]
regulatora oznacen brojkom Jedan
upotrebljava se prihkom gadanJa prt
vtstm temperaturama, Posljednji polo-
zaJ regulatora (3) daje natvect plinski

HRVATSKI VOJNIK
35
 v.
osobno pjeiacko oruzJe
V• ,
osobno pjesacko oruz1e

potisak i koristi se nakon dekonzervi-

ranja oruzja iii ako [e puska prljava.
Spremnik streljiva je kapactteta 10
metaka, a s tijelom puske se spaja po-
I podloka oznacenih brojevlma od o do
10. Mobilnost omogucujs promjenu vi- ,
njegova vellcina i tezlna, Duzine 375
mm i tezlne 2,2 kg, IC pastvnl ciljnik
U sanduku puske smjesten je sustav micanlem utvrdtvaca sine ciljnicke linije, a svakt podlok Ima rjeclto govori o niskoj tehnolosko] razi-
zatvaraca i mehantzam za okldanje, a vrijednost po 100 metara, ni konstruktora i protzvodaca. Kako
TRI CIWNICKA SUSTAVA Opticld ciljnik, oznake ON M 76. vrlo djeluje na principu pojacavanja slabih
na njemu su ucvrscent kundak, rukoh-
Snajperska puska M 76. rnoze integ- dobrth optlckih (Iumtntsoentnt ekran) i tzvora svjetlosti ova] ciljnik z.ahtijeva
vat i mehanickt ucvrseivaci opttckog iii vrlo pazljtvo rukovanje. Dovoljno ga je
pasivnog IC crljntka. Na donjoj strani rtrati tri sustava za ctljanje. mehanicki, mehanickih znacajki omogucuje vrlo
sanduka smjesten je otvor predviden optickl ill IC pasivni. Mehanlcki clljnic- precizna gadanja na udaljenostima do uperiti u sunce iii neki drugt Izvor in-
za spremnik streljiva. ki sustav sastoji se od prednleg i za- 1200 rnetara i u uvjetima slabije vidlJi- tenzivnijeg svjetla da bi -pregorto-.
, Na desno] strani sanduka nalazt se dnjeg ciljnika. Na
prednjemu je must- vosti. Moc uvecavanje mu [e oetirt pu-
ta, a regulator po horizontalno] osl
GLOMAZNOST - OSNOVNA MANA
Snajperska puska M 76. srbijanske
regulator paljbe. Huctca na slovu •U• ca cilindricne forme izvedena u poluk-
I blokira sustav za okidanje, a opaljenje
je izvedtvo kada se rucica namjesti na 1
rugu. Za razliku od prednjsg, koji je
fiksni, zadnji ciljnik trna [edanaest
ornogucuje ucinkovtte korekcije. Sus-
tav za odredivanje udaljenosti do cilja
je, odnosno ex-jugoslavenske prolzvod-
.nje. U postrojbama Hrvatske vojske
I . nalazt se dijelorn Iz preuzetog naoru-
zanja raspale [ugoarmlje, a s druge
OPTI¢KI CIUNIK PLINSKA
KOMORA I PREDNll I strane, izvjestan bro] ovth pusaka usao
ON 1'.11 76.
I REGULATOR
PLINOVA
MEHANICKI
CILlNIK
je u operativnu uporabu u hrvatske po-
strojbe otimanjem oruzja od poraze-
!I Opticki ciljnik ON M 76. s nosacem koji se pricvrscuje na pusku na
nog neprijatelja tijekom dugth mjeseci
domovinskog rata1 Krajnje je neuctn-
CllEV SKRIVAC
1 · PLAMENA gornjem dijelu sanduka kovtto podctenjtvatt neprijateljevo
oruzte. Narocito u situaciji u kojoj je
I precizno gadanje nocu na udaljenosti
do 500 metara, te otkrivanje svih nepri-
I jateljevih aktivnih infracrvenih susta-
I va. Istovrerneno, za suprotnu stranu
on je nevtdljiv jer ne emitira nikakvu,
It pa ni infracrvenu, svjetlost. Ova] je ctl]-
nlcki sustav zasnovan na iskoristenju i
1 I .
REGULATOR
PALlBE
pojacanju bijele sviietlosti nizeg int-en-
ziteta. U stvarnim prllikama to moze

l 1
I
KUNDAK
RUKOHVAT
SUSTAV ZA
OKIDANlE
JOSIP BAN biti svjetlost nebeskih tijela (Mjeseca ili
zvtiezda]. Vidno polje, koje se kod op-
tickog ciljnika ON 76. krece oko 5 stup-
I njeva, kod sustava PN 5 x 80 Je dvostru-
poloza] .J •. Funkcija zatvaraca [e uvo- ko vece. Zarisna duztna objektiva je
denle metka u leziste, zabra.vljivanje 100 mm, a podrucie tzostravanja slike
cijevl, opaljenje rnetka, te tzvlacenle i
krece se od 30 metara do beskonacnog.
izbaca] cahure opaljenog metka, Tijelo Blenda (relativni zaslon] je iu.is. Pa-
zatvaraca Ima uzduzni otvor u koji se sivni IC ciljnik takoder je opremljen
I smjesta udarna tgla.
sustavom za korekcilu dioptrlje (plus-
-minus 5), sto omogueuje uctnkovttu
uporabu oruzja kod strijelaca s oslab-
trna trinaest podloka i omogucuje pre- ljenim vidom. Kao izvor napajanja slu-
cizno regullranje do 1200 metara, Vri- zi mu NiCd prtcuvna munjina koja
NAJC~I ZASTOJI jednost prva cettrt podioka je 100 meta- ovtsno o modusu rada traje od 10 do 15 lluminirajucim ekranorn ugradenim u opticki sustav ciljnika moquce je vidj~ti
. ; ra, dok svaki daljnji irna vrijednost od satt. Osnovna maria ovog sustava [e objekte koj emitiraju IC svjetlost
Kao i kod svakog drugog pjeiackog oruija i kod poluautomatske snajperske pui- 50 metara, Sustav za odredivanJe prav-
ke M 76. problemi s iukovanjem ae jevljaju zbog neodgov_ arajuceg odriMnje oniija, ca putanje zrna omogucuje otklanjanje
prtjavitine ~ dijelo_va putke koji · uju red cjelolcupnog sustava, iii dotra - cimbenika skretanja u lijevo ili desno upravo ova puska u rukama pomahni-

ie an u cllftl
'-no i,,...
losti poiedm djelova. Osnovno i wi~

I _. uklonllL
pulku onmru. Ok:C jivo pravilo je: IZftdlll mel8k uk:iro
je to nemog11ice, tn8nje nstoie mo-
·
po horlzontalno] ravni. Unutrasn]t sus-
tav za osVjetljivanje koneantce namtje-
njen [e uporabi u slabijim sVjetlosnim
talih fanatika svetosavlja u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini, uzela svoj pod-
mukli •danak u krvi«. No, ostavljajuci
uvjetima, a sastoji se od dva trioijum- emocije po strani, mozemo zakljuciti
bQIIMjenje metka (u prostoru izmedu zatvaraca i cijevt) najceici je zastoj. De bi
• °" oildofiio potr:et,no je provjeriti leii Ii
i. i u bllcvom J8 "8nju povratna opruga. C nik streljiva ~ u utoru tijela pui-
toga powci zatverec unazad i neglo
ska. (staklene ctlevctce polukruinnog
oblika, presvueene fosforom i napu-
njene svljetleclm plinoro) tzvora svtet-
da je rijec o koncepcijskI zastarjelom
oruiju. To je, izmedu ostalog vidljivo
po glomaznosti i nespretnosti rukova-
ga olpUltili.

:.=
losti. Koncanica optickog ciljnika in- nja. S IC ciljnikom ova je puska teska

=
l!l U llibju1da metalt ne naleie dobro u svoje leiiite, ito cnemogucuje zabravlje- tegrtra podioke za mjerenje daljine, gotovo sedam kilograma! Osim toga,
. zetvsa, polNb,IO je provjeriti kakvocu streljiva (da Ii je metak cist i gledak) ii podioke za hortzontalnu korekciju i ne posjeduje prednje nozice (standard
iljlibcMt IUll8Ya za zebrevljiv8nje. sredisnju strelicu Zahvaljujuci ugra- za svaku iole ozbiljniju snajpersku
~ obn6e nije prouzrocio opeljenje. Najceii:i je uzrok zeatoje neil· denom lumtntscentnom ekranu i po- pusku danasnjice), tako da je opsluzi-
prNIO ~- lJkoliko •• wjerimo da je N rnedtom IMt U redu, IO je pregle- mocu opttckog ciljnika moguce je ot- vanje ciljnickih sustava s istovreme-
udlfflu :,:.1
-. _ N!o....,. ===
nim ciljanjem prakticki nemoguce. I

==: · ~·
da5 udlmu ~- krivanje (i umstavanje) djelatnih in-
-_ ·_ .Nlli~tjl bhurll i njllO'I powat u leziite rjeiava •• pojabvanjem plnakog fracrvenih sustava, ·na kraju, poluautomatska izvedba nije
,_...,.. •••••••• ......,. ne plinlkoj komori na podiok OZl'llafl brojlcom -3.. nuzna za snajperske puske, jer plani-
Poluautomatska puska M 76. s pastv-
metka ,p,em,lik atreljil/9 ne· ndrii zllhw'K u nim IC ciljnikom (oznaka PN 5 x 80) je ran pogodak cilja kod snajperskih stre-
nctiimo gi, rukom izvadlmo okvir i • najuctnkovttija kombinacija kad je rt- ljackih zada.taka bi trebao bitidevede-
jec o ovoj pusci. Prilic':no rnocna optic- Prigusivac za pusku M 76. je konzekventno izveden i on je glomazan i teiak
set i devet postotni. ZDENKO MUHAR
ko-elektronska sprava omogucuie vrlo VIDMIR RAIC
HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK
36 broj 17. 31. !'Pnia 1992.. 37
 /
ciljnicki sustavl
KVADRANT-PROVJERA CILJNIKA
· Kvadrant* je uredaj koji
prtpada kompletu ciljnic-
kih sprava svakog oruda,
U svojoj konstrukcijskoj
·izvedbi svaki se kvadrat
sastoji od kutomjernog mehsnlzma i
cijevne libele. On sluz; za mjerenje
okomitih kutova, davanje uzdlgnuca
(elevacijA) cijevi oruda, pri posrednom
gadanju, u slucaju neispravnosti • cilj-
ntcklh sprava i za provjeravanje cilj·
ntckih sprava na orudu.
Postoji nekoliko razllcitih izvedbi
kvadranata koji se prtmjenjuju kod
odredenih kalfbara i vrsta oruda, kao i
vrsta ciljnickih sprava,
KVADRANT M50
Kompletu ciljnickih sprava brdskog
topa 76 mm, M48B1 prtpada i kvadrant
M50 (vidi Hrvatski vojnik hr. 16., str. 46).
Kvadrant M50 (sl. 1 i 2) sastojt se od
I danla (pravac usta cijevi).
tijela, nosaca s libelom i mahanlzma s
SI. 1. Kvadrant M5o
1 - tijelo, 2 - ))gruba« ljestvica, 3- tucni prorez, 4 - nosac libele, 5 -
pokazivac »grube« ljestvice, 6- navojno leziste, 7 - vijak, 8 - kuciste libele,
·g_ osovina, 10- »fina« ljestvica.
Zamjena za neispravne
, ciljnicke sprave.
ljestvicom za fine pomtcanle libele.
Tijelo (1) kvadranta Ima oblik pravo-
kutnog trokuts. S dvije strane (strane
kateta) tijelo Ima sire oslonce, fino
obradene povrsine - osnovice kva-
dranta, koje su postavljene pod kutom
od 00°. Na svako] [e osnovtci s bocne
strane ucrtana strelica lza koje su bro]-
cane oznake. tza jedne 0-800, a iza
druge 800- 1600. Strelica i broj pokazu-
ju na koju se osnovtcu mora postaviti
kvadrant, ako se mjeri ili zauztma kut
od o do 800 tisucitlh [od o• do 45°) ill od
8-00 do 16-00 tisucttth {od 45° do 90°).
Kvadrant se uvijek postavlla na podlo-
gu ili kvadrantnu ravntnu oruda take·
da je strelica usmjerena u pravcu ga-
HRVATSKI VOJNIK
38
SI. 2. Kvadrant M50
(opci izgled)
Na prednjoj strant tijela kvadranta,
izmedu oslonih povrsma, lucno [e
izgravirana -gruba- ljestvica (2) s pod·
jeljcima u tisucttim, Podjeljci od o do
800 tisuettth oznaeeni su crnim brolka-
ma i oni se ocitavalu kad se mjeri ili
zauzima kut od 45°. lsti podjeljci ozna-
cent su i crvenim brojkama., od 900 do
1600 tisucttth, ko]! rastu u suprotnom
smjeru, a oni se ocitavaju kad se mjert
ili zauzima kut od 45° do 90°. Najmanja
vrijednost podjeljaka na ljestvici iznosi
0-10 ttsuettth, pa se stoga takva podje-
la naziva -gruba- ljestvica.
Ispred ljestvice se nalazi lucnl pro-
rez (3) za prolaz utvrdlvaca nosaca Ii-
bele.
Nosac libele (4) spojen je pomocu
osovine s tijelom kvadranta, Na pred-
njoj strani, prema ljestvtci s podjeljci-
ma, tzgraviran je pokazivac - strelica
(5) s oznakom •O•. S lijeve I desne stra-
ne strelioe nalaze se po [edna crtica
koje olaksaveju poklapanje pokaziva-
ca s odredenim podjeljkom na ljestvici.
Nosae sa strainje strane tijela kva-
dranta moze se preko vijka s nszupca-
nim kotacicem grubo pomioati u luc-
kom prorezu pri zauzimanju kutova
na podjeli ljestvice. Na prednjoj strani
nosaca libele, preko navojnog leiista
(6}, utvrden je vijak (7) s nazupcanlm
kotacicem za fino pomtcanie npsaca,
odnosno pokazivaca pri zauzimanju
podjeljaka na ljestvici.
*kvadrant - lat. (quadranUs -
cetvrtina) - cetvrttna kruga. ku-
tomJer koJl mjerl okomlte kutove
cetvrtlne krugL
lni 17. 31. "P'¥
cllJnlckl sustavl I
Na nosacu libele oznaoen je naziv i - spravom za usmjeravanje cijevi u Pri gadanju vtsecitevnlm bacacem
broj kvadranta te oznaka l/6400 vrijed- okomtto] ravnini navrhuni se libela raketa pomocu kvadranta primjenjuje
nosti tisucitih podjele kutomjera
Mehanizam s ljestvicom za -ftno«
kvadranta,
Na taj se nacm zauzeti kut na ku-
pomicanje libele u samom nosacu sa- tomjeru kvadranta prenosi na cijev
se samo ljestvica od o do 800. Ltestvtca
s podleljcima od 800 do 1600 tlsucttth
namijenjena je orudima koja gadaju
stoji se od navojnog vretena koje je oruda.. gornjom skupinom kutova (haubica
preko Ispusta spojeno s kucistem libele 105 mm M56}.
(8). Kuciste libele moze se zaokretan KVADRANT M. 1J
oko osovine (9i Na gornjoj stranl' vrete- Nosac {6) s libelom (7) jednim je kra-
na nalazi se ljestvica s -ftnom- podle- U kompletu ciljnickih sprava haubi- jem veza.n za okvtr, a drugi je kraj po-
lom (10) u tisucitima. I nazupcantm ko- ce 105 mm M56 i visecijevnog bacaca kretan po nazupcanom luku kvadran-
taci6em. -Flna« ljestvica je od nultog raketa 128 mm M63 prtpada kvadrant ta. Na vrhu pokretnog kraja nosaca
podjeljka lzgravtrana po 10 ttsucitlh Ii- MJJ (sl. 3). Konstrukcijska je izvedba ti- nalazi se nosac pokazivaca (5) s nazup-
jevo i.desno. Vrijednost podjeljka lzno- jela ovog kvadranta u obliku trokuta- cantm dijelom, ciji zupct odgovaraju
st jednu ttsuettu Iznad nultog podjelj- stog okvtra (1 ). Na svakoj od dviju stra- zupctma na lucnim dijelu ljestvioe.
ka dvosmjerna je strelica s brojevima, i
to na desnoj strani od 0-800 (crnl], a
na lijevoj od 800-1600 (crveni brojevi). 1
Kada se mjere i zauzimaju kutne vri-
jednosti na -gruboj- 1 »finoj• ljestvici,
brojevi iste boje se zbrajaju, a brojevi
razlicite boje se oduztmaiu
Pri radu s kvadrantom, odnosno pri
zauzimanju kuta radl davanja nagtba
cijevi, ili pri mjerenju okomitih kutova,
obvezatno je uvijek dovesti pokeztvac
-grube- ljestvice (5) do poklapanja s
jednim od podjeljaka na ljestvici.
Kvadrant se smjesta u metalnu kuti·
ju u kojoj se nalazi odvijac kao dodatn.i
alat.
Rads kvadrantom
Zauzimanje kuta na kvadrantu da bi
se postigao nagib (elevacijski kut) cije-
vi oruda provodi se, kako su neisprav-
ne ciljnicke sprave (daljinar~ na sljede-
ci nacin:
- popusti se vijak (na. strainjoj stra-
ni tijela kvadranta) za grubo pomica-
nje nosaca libele, dovede se pokazivac
pribliino prema podjeljku na ljestvici SI. 3. Kvadrant M.1J
koji oznacava zapovjedani kut i priteg- 1 - okvir, 2.- plocioa, 3- »gruba« ljestvica, 4- »fina(( ljestvica, 5- nosac
ne se vijak; · pokazivaca, 6- nosac libele, 7 - libela sa zastitnim poklopcem.
- okretanjem kota.cica vijka (7) za fi.
no pomicanje nosaca libele dovede se nioa (osnovice) okvira utvrdene su po Libela je u svom nosacu funkcional-
·pokazivac tocno na odgovarajuci pod- dvije fino obradene plocice (2) kojima no vezana vijkom koji nosi •finu• lje·
jeljak na ljestvici (tocnost je 10 tisuci· se kvadrant postavlja na kvadrantnu stvicu (4). Osjetljivost li&le iznosi 2' do
tih), pri cemu tocno poklapanje omo- ravninu oruda i lansera. 3'/2 mm. Ljestvica po cijelom obodu pr-
gu~ju u pomocne crtice s lijeve i de- . stena ima so jedna.kih podjeljaka vri-
sne strane pokazivaca; Na lucnom dijelu okvira s jednostl 1/5 tisucite (0-002), a ukupne
vrtjenosti od 0-10 tisu6itih (za Jedan
- za.okrene se kotacic vretena za fi- ~utr~~je stra:ne, po cij~-
no pomicanje libele i na ljestvici se za- 101 duzuu luka., izradeno Je okret vijka). Podjeljci su oznaceni crve-
nim i cmim brojkama, koje rastu u
uzme odgova.rajuci podjelja.k s tocno- . ozupcanje cija kutna vri-
:u. od · dn ti .i:.·t . · jednost svakog zupca suprotnim smjerovima radi uskladiva-
:."u Je e su'-1 e, I · ·
lZDOSl· o - 10 t·lSU\,l""'t'"
UL S Ob'Je S t rane 1 UC-
• nja s podjeljcima •grubih• ljestvica na
- postavi se kvadrant na kvadran- nog dijela postavljene su »grube« lje- lucnom dijelu okvira kvadranta. Fino
tnu ravninu cljevi oruda s odgovaraju- stvice (3) s podjeljcima u tlsucitima, i to: nazupcani (radlovani) okretni poklo-
6om osnovicom tijela. prema velicini s jedne strane od o do 800 (crne boje), a pac zasticuje libelu od ostecenja kada.
zapovjedanog kuta, a strelica se usmje- s druge strane od ~ do 1600 tisucitih kvadrant nije u uporabl
rava u pravcu gadanja {pravac usta (croene boje). Vrijednost najmanjeg Zauzima~je kutnih vrijednosti od o
cijevi); podjeljka iznosi 0-10 tisucitih do 0-10 tisucitih izvodi se na »finoj•
1
HRVATSKI VOJNIK
1992. IM'oj 17. 31. -,nja 1'92. 39
 ii!/4" "\_,
'*~~-
clljnicki sustavi 'fl

ljestvici.Ve6e se vrijednosti, s tocnoscu

od IO tisucitih zauzlmaju rucnim pomi-
canjem pokretnog kraja nosaca s libe-
lom prema odgovaraju6oj vrijednosti
(3), pokre.tnog llneala (9), klizaca-nosa-1
ca (7) i ciJev_ne libele (1).
Okvir Ima dvije fino obradene oslo-
ne povrslne (5). S gornje je strane -na
p okretni lineal (9) vezan je
preko osovine (6) za okvir
kvadranta. Na bocnlm stra-
nicama lineala lzgravtranl
na -grubo]- ljestvici ljucnog dijela jednoj oslonoj povrslni izgravtrana su podjeljci od Odo 0-25 ti-
okvtra, strelica i natpts •HA l..(EJI od o do sucitih, Lineal je po svojoj duzin: izra-
7 -50« za zauztmanle nagibnih (eleva- den lucno, s promjenom nagiba od
Kompletu clljniekih sprava haubice cijskih) kutova od 45°. Na drugo] oslo- 0-25 tisucitih, S njegove donje strane
122 mm D-3oJ prtpada kvadrant M2.J noj povrsini nalazi se lsto takva streli- pricvrscena je nazupcana letvica. Po Ii-
potpuno iste (konstrukcijske) izvedbe ca i napis • HA U.EJI od 7 - 50 do nealu klizi nosac (7) s cijevnom libelom
kao i kvadrant M.tJ. Jedina razlika je u 15-00•, za nagibne kutove cijevi od 45° (1). Pokretanje khzaca - nosaca Ubele
podjeli kutomjera koji Ima podlelu vn- do 90°. po linealu izvodi se kotaetcem (8) na ci-
jednosti 1/6000 tlsucitlh, Na unutrasnjem lucnom dijelu okvi- [o] te osovini zupcanlk spregnut sa
ra utvrden je nazupcani sektor koji sa zupca.stom letvicom ltneala, Libela u
svake strane ima ljestvice (4) s podjel]- s~om lezist1;1: ima mogucnost pomlca-
KVADRANTI KOll SE KORISTE ctma od o do 7 - 50 ttsucttih s jedne i ma preko v11ka (2) kada se provierava
KOO SOVJETSKIH OROOA podjeljcima od 7 -50 do 14- 75 tisucttth osnovni poloiaj kvadranta, Osjetljivost
s drugs strane, Najmanji podjeljak lje- libele iznosi 3'/2 mm.
Kompletu ciljnickih sprava haubice stvice, odnosno kutna vrijednost sva-
122 mm D-30 (sovjetskog podrijetla) pri- kog zupca lznosi 0-25 tisucitih. Vrijed- KVADRANTI ZA MINOBACACE
pada i kvadrant okvirnog tipa koji Ima nosn kutova zauztmalu se i ocitAva.ju Minobacaci kalibra 60 mm, 82 mm i
posebnu izvedbu -ftne- ljestvice. prema pokazivacu (10) kojega nosi po- 170 mm, klasicne izvedbe, tmaju kva-
Kvadrant (sl. 4) se sastoji od okvira kretni lineal (9). drante vrlo [ednostavnog ustroja.

1 2 3

SI. 5. Kvadrant za rninobacace

1 - ljestvica, 2 - nosac libele, 3- * MOGUCNOST PUCANJA IZ VLASTITOG I
tijelo, 4 - celicna plocica IZNAJMLJENOG ORUZJA U 30 - MET ARSKOJ
ZATVORENOJ STRELJANI
Kvadrant (sl. 5) sastojt se od tijela (3),
* VELIK IZBOR MUNICIJE I MET A PO
pokretnog nosaca libele (2), prstena s NAJNIZIM CIJENAMA
ljestvicom (1) i vijka-utvrdivaca nosaca SERVIS I CISCENJE ORUZJA
libele, Na tijelu kvadranta, s donje stra- * GLEDALISTE, CAFFE BAR
ne, utvrdena je celicna plocica (4) finb
obradene povrslne, kojom se kvadrant
postavlja na kvadrantnu ravnmu mi-
nobacaca, Strelica, izgravtrana na
osnovici tijela, pokazuje polozaj po-
stavljanja kvadranta u pravac gadanja,
PRVAJAVNASTRELJANA
Na pokretni nosac postavljena je libe-
la, a trima vijencima utvrden [e prsten
s ljestvicom. Podjeljci na ljestvici tzgra-
virani su u stupnjevima (od o do 90°) s
UHRVATSKOJ
najmanjom podjelom 1°. Vijak-utvrdi- ZA PRYE GOSTE I c':L.ANOVEPOSEBNI POPUSTI
SI. 4. Kvadrant za haubicu 122 mm D-30. vac, s navrtkom sa straznle strane kva-
RADIMO SVAKOG DANA OD 9 do 22 SATA
1- cijevna libela, 2 - vijak, 3-c okvir,4 - nazupcani sektor s ljestvicama, 5 - dranta, omogucava zauzimanje zapov-
oslona povrsina kvadranta, 6 - osovina lineala,7 - klizac- nossc libele, 8 - jedane vrijednosti nagibnih kutova · u Jnformacije na tel. 041/156-659
kotacic, 9 - pokretni lineal s podjeljcima, 10- pokazivac, odnosu na pokazivac,
MARKO PARIZOSKI ADRESA: SAMOBORSKA 258 (preko puta Gajnica)

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

40 ':!!!I 17. 31. "P'jCI 1992. !i:t!i 17. 31. upnjci 1992. 41
 tenkovi tenkovi

stav zauzet je i prilikom konsttuira.nja
ovog tenka i zato se ustraja.valo na
oklopnoj za.stiti.
MERKAVA posjeduje vrlo nizak
obris i dobro profiliran oklop, Poseboa
paznja posve6ena je dimenzijama. i na.
gibima udarnih povrsina kupole cija
eeona povrstna iznosi svega 0,76, za
ra.zliku od sovjetskog T- 72 kod kojeg
Izaost o, so, amerlckog' ABRAMSA 1, 17,
njernaekog- LEOPARDA 1, 19, dok je
ona. americkog M - 60 citavth 1, 55
kvadratnih metara, Osnovne ploce
prednjeg dijela tijela.i kupole livane su
od pancirnog oelika i postavljene pod
velikim kutem od okomice. Kupola. je s
prednje strane vretenasta i vrh joj se
svodi na strmu zaslona topa, koji je
uvucen u bocne oklopne stttove, Ta-
I kvom konstrukcijom i njenim niskim
obrisom povecana je mogucnost odbi,
janja (richocheta.) udarnog projektila i
srnanjena mogucnost pogotka. i uniste-
nja tenka [upravo je kupola naicesoe
pogada.no mjesto tenka. na bojistu). Na.
bocnim izlozenim stranama, zastita. se
moze dodatno poja.cati ucvrsctvaruem
pricuvnih gusjenlcnih clanaka i po-
moenog alata, Na za.dnjem dijelu ugra-
MERKAYA • dena je mrezaeta noseea ograda, koja.
sluzi za smiesta] cerade. maskirne
mreze i ostale opreme. Sva vaniska op-
GOSPODAR PUSTINJE ;
tika opremljena le oklopnim stitnici-
ma. koji se rukovanjem iz tenka mogu
spustiti u za.stitni poloza], cime se osie-
tljivi ·dijelovi, dok su izvan upotrebe,
stite od pa.ljbe pjesackog naoruzanja,
ocne stra.ne tijela zastioene
Nakon »sestodnevnoq rata« (3. erepsko-izreelski sukob, 1967. godine}, general-major
ucinka, Prilikom udara kumulativnog vanta po visini krece se od - 8,5 do +
projektila u prvu plocu oklopa, aktivi- 20 stupnjeva.. a po pravcu 360 stupnje-
ra se uctnak kumulativnog mlaza, koji va. okretanjem kupole.
se nakon proboja lepezasto siri i gubi Pomocno naoruzanje tenka. sa.stoji
energiju, neophodnu za probijanje sli- se od spa.renog mitraljeza namijenje-
jede6e oklopne ploce. Meduprostor se nog unista.vanju neokolopljenih ciljeva.
koristi za. smjestaj ala.ta.. opreme i go- i neprijateljskog pjesastva.. te dva pro-
riva. Osobita je i zadnja ploca tijela. na.
cijoj sredini se nalaze vrata.. koja sluze tuzrakoplovne. mitraljeza istog kall-
za pristup izvana u zadnji smjesta.jni bra, smjestena na luku zapovjednika i
dio tenka. punitelje.. Slijedeca osobitost je ugrad-
nja minoba.caca 60 milimetara. koji Ci-
Osnovno na.oruzanje MERKAVE Mk ni dio naoruza.nja i sluzi za gadanje
- 1 cini 105 milimetarski top uzljeblje- (prema. podacima. lz ili izvan tenka.)
ne cijevi M - 68. Rijec je o americkoj zaklonjenih ciljeva koje je teze pogodi-
preinaci provjerenog britanskog topa ti topom, i radi;ltstede topovskog stre-
L7 Al. Top posjeduje plinsku komoru ljiva..
na. drugoj polovioi cijevi i cijelom duzi- Sustav za upravljanje pa.ljbom pro-
nom termicku oblogu. U pohodnom izvod je izraelske tvrtke Elbit - Com-
poloza.ju. prilikom voznfe s otvorenim puter. Sustav, zasnova.n na tehnologiji
lukom. ucvrscuje se stegom ne.prijed mikroprocesora, omogucuje automa.ti-
desoo, kako bi se oslobodio otvor voze.- zaciju gadanja i poveca.va. mogucnost
ca. Preme. poda.cima..·borbeni komplet pogadanja prvim projektilom, sto je
obuhvaca 62 metka. uz mogucnost na- jedna od osnovnih zadaca koja se po-
dopune doda.tnih 30 metaka u smje- sta.vlja dana.snjim tenkovima. jer upra.-
stajnom prostoru. Potrebu za. poveca- vo o toj njihovoj sposobnosti. uz ucin-
njem,paljbene tnoci. izraelski strucnja.- kovitost oklopne za.stite, ovisi mogu6-
ci za.dovoljili su ra.zvojem za. potrebe nost njihovog opsta.nka na bojistu.
ovog topa, probojno-potka.libarnog Zapovjednik tenka moze preuzeti
krilcima sta.biliziranog projektila
APFSDS-T(M-1111 koji se pokazao vrlo
ucinkovitim i pri ma.Umudarnim kute-
upravljaoje orudem, cilja.nje i gadanje
iii samo navoditi ciljaca. a zatim traziti
novi cilj. Od uredaja za proma.tra.nje
vima i kvalltetnim oklopima (primje-
rice tenkova. T-72). U borbenom kom-
pletu nala.ze se i meci s kumulativnim
HEAT i zrnime. s plasticnim eksplozi-
svi clanovi poss.de posjeduju dnevne
periskope i prizme, s tim sto za.povjed-
nik moze promatra.ti u krugu od 360
vom (Hopkinsov ucinak) HESH. U po- stupnjeva. IC uredaje za. nocno proma-
sljednje vrijeme pored APFSDS-T. tranje posjeduju zapovjednik i ciljac.
prednost dobija i univerzalno zrno HE- dok voza.c ra.spolaze pa.sivnim peri-

B
su usporednim oklopom,
Yisrael Tai dao je poticaj za izradu izraelskog osnovnog borbenog tenka. Mnostvo koji je jos [edna osobitost
izraelskog tenka.. Sastoji se
razloga ko] su isli u prilog toj ideji (neovisnost o uvozu tenkova, prilagodba oruda od dviju oklopnih ploca
izrae/skim uvjetima i potrebama, te moqucnost razvoja prstece industrije} ubrzalo je izmedu kojih le osta.vljen
rrleduprostor, koji se pokazao vrlo
njeno ostvarenje. uspjesnom zastitom od kumulativnog
AT- MZ koje se moze koristiti kao ku- skopom za nocnu voznju. Drzi se da je
mulativno ili ra.zorno-eksplozivno zr- paljbena moc MERKAVE solidna i da.
no. Top je potpuno okomito i vodorav- se unatoc ugradenom 105 milimeta.r-
no stabllizira.n. Pored stabiliziranog i skom topu, posebno glede uciokovito-
elektrohidra.ulickog navodenja. top se sti APFSDS zrna M-111,moze mjeriti s
moze na.voditi i meha.nicki. Polje djelo- tenkovima posljednje generacije.

relama.nje speciftcruh cille- I zastitorn nadoknaduje pokretljivost,

P
tu kupole, stvoren je smiestaint prostor
va i interesa Izraela i su- MERKAVA je tenk neuobicajene u zadnjem dijelu tijela. koji cini za.seb-
sjednih arapskih drzava, konstrukcije 'koji se po izgledu i pole- no smjestaino odjeljenje. Takvo rjese-
Egipta, Sirije, Jordana i Li- dinim rtesenjtme, uvelike razllkuje od nje pruzilo je zoa.tne prednosti, medu
banona, te -palestinsko pi-. suvremenih svjetskih osoovnih borbe- kojima rnogucnost prijevoza dodatnog 11
tanie- koje do danas ostaje oih tenkova. Ugradoja pogonskog ure- streljiva i opreme, dijela prateceg pie-
otvorenim. stalnt su ctmbenict potica- daja u prednjem dijelu tijela, sto je uv- sa.stva., ranjenika. [eetlri] ili pricuvne
nja upotrebe sile na tom podrucju Bli- jetovalo pomicanje kupole i borbenog posade, te prostor za. odmaranje sta.lne•
skog istoka.. Praoblik je prikazan [av, odjeljenja natrag, te prednji pogon, rt- posade. Posadu MERKAVE cine eettrt
nosti 1977. i naisao je na veliko zani- jeda.k je primjer koostrukcijskog rje- clana, Voza.c se nala.zi u tijelu tenka s
manie stranih vojnih strucnjake, Dvije senia tenka, a primjeojeo je jos jedino lijeve strane, iza. motorno-transmtsti-
godine kasnije s proizvodnih traka si- kod argentinskog osnovnog borbenog skog odjeljenja. Ostala tri clana raspo-
la.zi serijski model pod oznakom MER- tenka TAM, razvijeoog na temelju nie- redena su u borbenom odjeljenju po
KA VA Mk - l. . maekog pjesackog borbenog vozila zapadnom sustavu, za.povjednik i ciliac
lskustva i.z .cetvrtog arapsko-izra- MARDER. Izgledom tijela i organizaci," desno. a punitelj lijevo od topa, Osebuj-
elskog rata, pokrenutog od strane jom unutrasnjeg prostora MERKAVA nost konstrukcije - povecana oklop-
Egipta i Sirije 1973. godine, za kojeg je uvelike podsieca na tu vrstu borbenih na zastita i paljbena moc na racun po-
bila osobito potvrdivanje vaznosti pro- sredsta.va, a ta znacaika prostruje mo- kretljivosti i povecanle sigurnosti i
tuoklopnog raketnog oruzia (vodenog i gucnosti njegove prakticne primjene i udobnosti posade, dokazuje da je tenk
sa.monavodenog), te nakon kojeg je po- optimalnijeg koristeoja. Za razliku od iskustveno raden za Izrael, koji je s
stavljeno pitanje buducnosti tenkova, uobicaienog resporeda odjeljenja - ukupnim brojem sta.novnika od oko 4
oagna.la su Izraelske strucnjake na da- upravno, borbeno i motorno-transmi- milijuna. okruzen ara.pskim svijetom
vanje tezista sigurnostt posade, odno- sijsko. srniestatem upravnog zafedno s [od kojeg samo 'Egipat posjeduje 11 pu-
sno oklopnoj zastiti, ctme je ostvarena
Talova izreka prema kojoj se dobrom
motorno.transmisiiskirn u prednjem
dijelu, te borbenog odjeljenja u zahva-

HRYATSKI VOJNIK
ta. brojnije pucanstvo], morao posvetiti
veliku paznju za.stiti svoga ljudstva..Taj

HRVATSKI YOJNIK
•
42 broj 17. 31. -,+ 1992. broj l 7. 31. trpnia 1992. 43

okret11.·ivost, za lzraelske
P STREUIVO
strucnjake. treea je po redu
bitna sastavmca dobrog
tenka i po njihovom mislie-
nju nije zanemarena, vec je
prilagodena stvarnim uvie-
tima u skladu sa stavom prerna kojem
tenk rnora posjedovati cvrst i elastican
hodni dio i snagu, a ne brzinu. Ipak
· masa tenka od 60 000 kilograms. od ko.
je je 70 % u funkciji oklopne zastite po-
sade,znatno je utjecala na njegove ma-
nevarske sposobnosti, po eemu MER-
KAVA u velikoj mjeri zaostaje za
svojim svjetskim kolegama.. Pogonsku
grupu tvori amertckt 12.cilindricni. ce-
tverotaktni, zrakom hladeni dizelrno-
tor Teledyne Continental AVDS-1790,
sna.ge 662 kW, pri 2 400 o/min. Unatoc
velikoj snazi rnotora, a zbog mase vozi-
la, specificna sna.ga mu je svega 11, 82
kW/t. Brzina. MERKAVE je 50 km/h,
sto je znatno manje od brzine suvre-
menih tenkova. niegove generaotje,
Motor A VDS-1790zapravo je preuzet s
americkog tenka M - 60Al, s tim da
mu je dodano turboprehranjiva.nje
[povecan]e litarske snage, tj. sna.ge ko-
ja dolazi na jednu litru ra.dne zapremi-
ne motora} koji su omogucila dva
ugradena turbokompresora. Sna.ga
motora povecana je sa 552 na 662 kW.
Primijenjeno nacelo povecania snage
nadtlakom sastoji se u dovodenju. u
prostor za usisavanje u cilindre moto.
ra, prethodno komprtmiranog zraka..
Povecanje gustoce i mase zracnog pu-
njenja omogucuje povecanle dovoda
zraka cime se povecala ucinkovita
snaga motora uz ocuvanje broja i di-
menzija cilindara, tj. osnovnih dimen-
zija motora, AVDS-1790 ie iz-ctltn-
dricni motor V - konstrukcije koja
mu da.je veliku kompaktnost [prostor
izrnedu blokova. iskortsten je za raz-
mjestaj pomocnih uredaja). Prednost V
- tlpa u rasporedu cilindara je i veli-
ka evrstoce 'konstrukcije, kojom su na
naimaniu mogucu mjeru sma.njene de-
formacije i povecan radni vijek moto-
ra. · peraturu od 170 stupnjeva.. Svi sustavi i
Za prijenos sna.ge ugradena je me-
hanleka transmisija s hidrodtnamtc-
kim pretvaracem obrtnog momenta.
americke prolzvodnie tipa Allison
CD - 850- 6B. Komanda za upravljanje
hidraulicnog je tipa, a u jednoj rucici
objedinjene su rucica mJenjaca. i ko-
manda za skreta.nje. Umjesto stupnje-
va prijenosa ima dva -hoda« unaprijed
(spori i brzi} te Jedan unazad. Mehani-
zam za spoj kotaca s osovina.ma vozila
(ovjes}je hidropneumatski. s odlicnom
amortizacijom na nera.vnina.ma. Hod-
ni dio sastoji se od dva gusjenicna
platna. sirine 640 mm, dva pogonska
kotaca. smjestena naprijed. dva ljenjiv.
ca.. te sa. svake strane po sest udvojenih
potpornih kotaca nalivenih gumom i
po tri nosaca gusjenica. Zbog oklopne
zastite uz bodni dio postavljene su pro-
tenkovl
tukumula.tivne zavjese. Smjesta] mo-
torno.transmisijske grupe u prednji
dio tijela tenka dobro je za.sticen pred-
njorn oklopnorn plocorn s izdvojenim
otvorima (zaluzinama) za zrak. s obje
strane iznad hodnog dijela. Takav
smjesta] rnotora pruza posadi dodatou
zastitu, jer u slucatu proboja prednje
oklopne ploce tijela, zaustavlia kreta-
nje probija.ju6eg projektila, Ipak,
ugra.dnja pogonskog uredaja u pred-
njem dijelu Ima i losih strana, jer ote-
zava pristup, popravak i odrza.vanje,
posebno u borbenoj situaciji. Glede
prednjeg pogona, postoje velike mo-
gucnosti potpunog onesposobljava.nja
tenka za. pokret, unistenjem jednog od
pogonskih kotaca.
Ako se zna da pokretljivost tenka
tvori njegova srednja brzina.. prohod-
nost i a.utonomija. kretanja. s jednim
punjenjem spremnika goriva.. koja kod
MERKAVE iznosi svega 480 km
(T-72-650 km1 a koja je omogucena
specificnom sna.gom, vrstom transmi-
sije, sustavom ovjesa, pricuvom prevo-
zenog goriva. eksploa.tacijskim osobi-
nama i kvalitetom hodnog dijela i koja
omogucuje operativnu i strategijsku
pokretljivost koja se mjeri brzinom
premjestanja. tenka s obzirom na auto-
nomiju kretanja, mqglo bi se zakljuciti
da ovaj tenk ne udovoljava postojecim
z.9ihtijevima..Njegove znacajke na eu-
ropskom ratistu sigurno ne bi bile do-
voljne, medutim, u izraelskom napad~
ju na. Libanon 1982. godine. u kojoj SI.!
oklopne i mehanizira.ne jedinice, kao i
HRYATSKI VOJNIK
44
u svim dotadasnjim arapsko-tzra-
elskim sukobima, imale ulogu nositelja
borbenih akcria, maoevra i udara na
strani napadace i predstavlja.le oko-
snicu obrane na stram branitelia, Izra-
elci su visokim stupnjem uskladenosti
upotrebe snaga i zajednickog dielova-
nja vidova i rodova u korist oklopno-
meha.niziranih postrojbi kao nositelja
visokog tempa. nastupanja, u kojima su
istaknuto mjesto imali upravo tenkovi
MERKAVA, ostvarili dobar dio svojih
ciljeva. Naravno, bitni uzroci izra-
elskog uspleha ogledali su se u njego-
voj visoko] vojno] organiziranosti i
obucenosti ljudstva, ali konkretno, sa.-
mom koncepcijom tenka MERKAVA,
najveca paznia posvecena je ljudskom
cirnbeniku odnosno udobnosta, poeevst
od konstrukcile radnih mjesta, preko
ugradenog ovlazivaca zraka, pa do
hladne pitke vode, kola se cjevovodom
razvodi do svakog clana posade tenka.
Tijekom uvjeiba.va.nja taktickih post-
rojbi, lzraelci su primjenjivali stroge
mjere koje su bile usmjerene na stjeca-
nje kondicije za oruzanu borbu. Uveli
su neprekidne vjezbe u gadanju od 36
sati, tijekom kojih je svakih 6 sati da-
vana pauza za odmor u traianlu od 16
do 60 minuta. Samo za vrijeme tih pa-
uza bio je dopusten izlazak iz tenkova.
Konstrukcijom MERKAVE nastojao se
stupanj uma.ranja posade smanjiti na
najmanju mogucu mjeru.
ERKAVA je u potpunosti
hermetiziran i posjeduje
NBK uredaj za hsrmetizaci-
ju, koji reagira na radijact-
ju ili zagadenje i djeluje na.
nacelu povisenog tlaka.. Od
ostalih uredaja. tenk je opremljen
automa.tskim sustavom protupozarne
zastite i uredajem za stvaranie dimne
zavjese. Zbog zastite lako za.paljivi ma-
terijali odvojeni su od posa.de. Svo stre-
ljivo smiesteno je u termo.otporne
kontejnere ispod vijenca. kupole, a pre.
ma podacirna osjetljivi su tek na tern.
uredaji tenka objedinjeni su u sklopo-
ve, cirne je omogucena Jednosta.vna i
brza zamjena, te jeftinije preina.ke.
Vee 1983. godine s proizvodnih tra.ka
sisla je preinaka pod oznakorn Mk - 2.
U novu MERKAVU ugraden je jaci po.
gonski uredaj, maksimalne snage 772
kW, novi mjenjac i suvremeniji SUV. U
razvoju je i inacica Mk - 3, na kojoj se
ugraduje jaci top (120 rnilirnetara], jaci
motor, a izraduje se i novi oklop, vjero-
jatno Chobham. U svakom slucaju, po-
stoieci modeli tenka MERKAVA doka-
zali su svoju ucinkovitost, Poboljsanja
koia ce mu donijeti naredne preinake,
osigurat ce ovom borbenom sredstvu
sigurnu buducnost, medu nalsuvreme-
nijim osnovnlm borbsnim tenkovtms,
posljednje generacije.
DRAGAN BRALIC
topni~tvo
Projektil je jedinstven izraz za sve sto inicijalnom eksplozijom napusta cijev. Kakva je razlika
izmedu zrna, granate, mine, rakete i bombe? .
S
uvremena analiza djelo- probojno zrno« Hi -kumulativna
tvornosti uporabe i eko- granata•.
nomicnosti oruzja-oru- Nesto je drukciji slucaj s nazi-
da zahtijeva .proucava-
vom •mina«. Ovaj naziv trebalo bi
nje potpunog borbenog izbjegavati kada je rijec o projek-
sustava tj. elemenata koji cine cje- tilima i ograniciti ga samo na
Unu. a gdje svaki od njib uvjetuje minsko-eksplozivna sredstva.
normalno funkcioniranje sustava.
Podrijetlo naziva •mina« treba
Prema najkracoj i sveobuhvat- traziti u povijesti razvoja minoba-
noj definiciji, streljivo je izvrsni caca kada su isti u prirucnoj
element borbenog sustava, koji izvedbi sluzili za ba-0anje eksplo-
obavlja ono za sto je cio sustav na- zivnih punjenja namijenjenih za
mijenjen. Pritom nije vaz~o kakav miniranje.
je to sustav - klasican raketni s
upravljanim projektilima ili neki Kasnije, kada. je citav sustav
usavrsen i kada su se za minoba-
drugi - jedini uvjet je da u susta-
vu postoji element koji se lansira cace poceli izradivati •• pravi« pro-
jektili. naziv mina je ostao. Ovi
prema cilju i nakon kretanja kroz
atmosferu. vodu m cak van atmo. projektili bili su posebnog oblika.
sfere, djeluje na cilj prema kome cesto natkalibarni i aerodinamic-
ki stabilizirani, pa se naziv •mina«
je upucen na nacin kako je to pre-
dvideno. postupno prosirio gotovo na sve
aerodinamicki stabilizira'ne kla-
Za lansirni element postoji da- sicne projektile koji se lansiraju iz
nas sve 6esce upotrebljavan, jedin- cijevi glatke Hi ozljebljene, a pose-
stven naziv projektil. Projektile s bice za razlicite natkalibarne su-
potrebnim elementima za njihovo stave sa stromom ubacnom tra-
pokretanje. usmjeravanje, stabili- jektorijom.
zaciju na trajektoriji. aktiviranje Tako smo pored -tromblonskih
· na cUju, cine streljivo jednog su- mina« i »nadkalibarnih mina« do-
stava oruzja.-oruda. bili »ku,nulativne mine« za bestr-
Pored projektila kao jedinstve- zajne topove, pa cak susrecemo
nog izraza. u praksi se cesto su- naziv -raketne mine« sto je potpu-
srecu i drugi nazivi kao zrno. gra- na besmislica.
nata., mina.. raketa. bomba torpedo Izraz bomba koristi se prilicno
itd
dosljedno za projektile bez vlasti-
Svi ovi nazivi trebalo bi da blize tog pogona, dakle one koji se ba-
odreduju konstrukcijsko-uporab-
caju iz ruke »rucne bombe«. iz zra-
nu izvedbu projektila. Medutim. u koplova »zrakoplovne bombe• ili s
koristenju ovih izraza vlada' pot.
broda .• protupodmornicke bom-
purta zbrka, koja ce trajati dok se be«
ne rjesi pitanje strucnog vojnog
Raketa je skracen naziv za ra- SI. 1.
nazivlja.
ketni projektil. Medutim, cesto se T · ·k· k
Zrnom bi trebalo nazivati pro- upotrebljava nelogican naziv •ne- opn,c 1 !TI~ta • ..
jektile pjesa.ckog ili topnickog su- vodena raketa«. Nevodenih pro- 1 -: upalJaC,2 - kosulJICa
stava koji u pravilu nemaju nika- jektila nema - svi projektili se proJ~kt!la,3 - eksP!?z1vno
kvo puojenje, a na cilj djeluju u pr- usmjeravaju, makar na kratkom punJenJe, 4 - vodec1 prsten, 5 -
vom redu svojom kinetickom diielu trajektorije. zastitna plocica, 6 - kartonski
energijom.
To usmjeravanje moze biti rije- tuljak, 7 - ~artonski p~klopac - 8
Za razliku od zrna, granata sa.- seno na razlicite nacine (klasicni
- debakanzat?r, ~ - cahura_, 10
drzi punjenje koje moze biti: eks- projektil je mehanicki usmjeren - barutno pun1en1e,11 - pnpala
plozivno, dimno. kemijsko itd.
na pocetnom dijelu trajektorije - od cmog baruta, 12 - topovska
Pogresno je reci »pancirno-pro- u cijevi oruda) i to je upravo ono o kapsula, 13 - pojacnik
bojna granata•, Hi •kumulativno cemu se razlikuju od minsko-eks- , detonatora.
zrno« pravilno je reci »pancirno plozivnih sredstava koja takoder l .__ _,
HRVATSKI VOJNIK
broi 17. 31. •rpnjo 1ff2. 41

mogu biti pokretna (slobodno pli-
vajuce morske mine).
Ovim je na izvjestan riactn i da-
na definicija minsko-eksplozivnih
sredstava. Iako se kod projektila i
kod minsko-eksplozivnih sredsta-
va za djelovanje na cilj cesto kori-
ste isti fizikalno-kemijski procesi,
bitna razlika je u tome sto projek-
tili idu -akttvnoc.na oil], dok min-
sko-eksploztvna sredstva' -pastv,
no- cekaju na. izla.zak cilja, Ovo .
ima za posljedicu da je konstruk-
ciia, proizvodnja i uporaba min-
sko-eksploztvnth sredstava daleko
jednostavnija od konstrukcije,
proizvodnje i uporabe projektila
za. borbene sustave. ' ru 'u prepreku.
Ovo. naravno. ne znaci da ruko-
vanie minsko-eksplozivnim sred-
stvima ne predsta.vlja vrlo slozenu
i odgovornu zadacu,
SASTAVNI ELEMENT! STRELJIVA
Svo streljivo, bez obzira na su-
stav naoruzanja ciji sastavnt dio
posjeduje odredene sastavne ele-
· mente koji omogucavaju izvrsenje
zadace za koje su na.mijenjene.
Elementi streljiva. mogu kon-
strukcijski biti izvedeni na razlici-
te nactne i cesto se rnoze govoriti
o jednostavnim detaljima ili pak o
slozenirn sklopovirna i uredajima.
a.li njihova temeljna na.mjena
ostaje Ista,
Opcenito, elemente streljiva mo-
zemo razvrstatt prema. slijedecem:
(slika. 1)
- pogonski elementi (barutno
punjenje, raketni motor i sL}.,
- elementi za aktiviranje · po-
gonskog punjenja [topovska kap-
sula, pripalnt elementi raketnog
motora i el.],
- elementi za stabilizaci)u leta
projektila (krilca, dijelO,Yiza dava-
nje rotacije, vodeci prsten, zakose;
ne rnlazntce i sl.],
- elementi za djelovanje pro-
jektila. na cilj (punjenje projektila
kosuljtce, i sl.],
- elementi za aktivira.nje pro-
jektila na cilj {upaljaci}.
P
ored svih ovih svakako'
najvazriijth elemenata
kod nekih vrsta projek-
tila. mogu se sresti i neki
drugi elementi (traseri,
bahaticke kape, aerodtnarrucke
opiate. samolikvidatori i sl.) koji
poboljsavaju neke upora.bne zna-
ca.jke projektila.. odnosno citavog .
borbenog sustava,
topnlitvo
Svrhu i funkciju svih na.vedenih
elemeoa.ta bit ee najlakse obja.sni-
ti uporednom anahzorn triju zna-
kovitih sustava. topruckog metka.
raketnog projektila. i aerodina.-
mtckt stabiliziranog projektila za
bacac,
TOPNICKO STRELJIVO
Cjelokupna konfigura.cija. tip-
nickog metka rezultat je nacela po
kome funkcionira. 'topnicko orude.
Projektil (gr'ana.ta) djeluje na cilj
svojim eksplozivnim punjenjem
koje se inicira. upaliecern pri uda-
Eksplozivno punjenje smjesteno
je u kosuljicu kod grana.te i ima
vtsesrruku funkciju.
Kosuljica. sjedin)uje punjenje i
upadjac, stiti punjenje od vanjskih
mehanickih i atmosferskih utteca-
[a, Izdrzava naprezania pri kreta-
nju gra.na.te krpz cijev oruda i pri
uda.ru u cilj, svojorn masom ostgu-
rava ziroskopsku stabillzira.nost
granate, nosi centrtraiuctI vodeci
prsten i djeluje na cilj dijelovima
(gelerima.J nastalih pri rasprske-
vanju.
Kao sto se vidi, fuokcija kosulji-
ce je moogostruka, pa uvjeti kojt-
ma treba odgovoriti su cesto puta
proturjecni, Uvjeti naprezanja za-
htijevaju sto veee vrtjsdnostt :z.ila-
vosti i evrstoce materijale..
0 njirna izravno ovtst debljin.a
zida i koltctna punjenja · koja se
moze smjestiti u kosuhtcu odrede-
nog kalibra. a.li fra.gmenta.cija
(rasprskavanje na djelove propi-
sane mase i oblika) trazi umjerene
vrijednosti ovih svojstava.. Ovo
ukazuje na ctnjemcu da pri kon-
struiranju i proizvodnji ovog na
prvog pogled jednostavnog ele-
menta treba. svladati vrto slozenu
problerna.tiku. Kosuljica. projektila.
oblikuje se tako da osigurava. po-
uzdano vodenje cilja kroz cijev, a
pri letu kroz atroosferu da ornogu-
ci sto manji aerodtnamtekt
. .otpor.
Vodenje i centriranje projektila.
na pocetnom dijelu trajektorije
(cijev oruda) ostva.ruje se preko
vodeceg i centriraju6eg prsteoa..
Na zadnjem dijelu kosulnoe pro-
jektila utiskuje se vodecl prsten,
izra.den na.jces6e od bakra, koji se
pri kretanju projektila kroz cijev
urezuje u zlijebove · cijevt i daie
projektilu rotaciju oko uzduzne
osi, a osim toga vrst i brtvljenje
dosjeda. cijev-projekttl,
Centrfrajuci prsten nalazt se na
prednjem dijelu projektila.. to su
HRVATSKI YOJNIK
48
fino obra.dene prstena.ste povrst-
ne koje klize po poljima cijevi. Na
taj nacm se ostvaruje koaksijal-
nost uzduznih osi projektila i ciie-
vi oruda. sto bitno utjece na sta.bil-
nost leta projektila..
Ako projektil ima neko punjenje,
njegovo aktiviranje na cilju vrst
na.pra.va koja se na.ziva. upaljac
(slika. 2). · Ba.rutno
SI. 2. Upaljac
U
paljac moze biti
sten na vrhu ili dnu pro-
jektila. (tzv. »gornji« od-
nosno -donjt- upaliac],
Kod nekih suvremenih
l
konstrukcija. susrecu se i upaljacf
-razienog ttpa« ciji je jeda.n dio
srnjesten na vrhu, a drugi na dnu
projektila. Ovisno o namjeni
nj 17. 31. "P"P
topnlitvo
upora.bnim uvjetima upa.ljaci mo- stavljaju smetnju kod rukova.nja. posa.de. Potreba. da. se cahure
streljivom u skucenim prostorima izvlace iz ba.rutne komore na.kon
gu biti sasvim jednostavni i vrlo
slozene na.pra.ve. aktiviranje pu- (kupola tenka), zahtijeva.ju veci opaljenja metka smanjuje brzinu
otvaranja. paljbe, sto je posebno
njenja. mogu obavljati uz primjenu prostor za. smjestaj i vece, skuplje i
primjetno kod automa.tskih oru-
na.jrazlicitijih fizickih i kemijskih teze pakiranje.
procesa, po cemu se na.jcesce i Metalna ca.bura (od mesinga ili zja. Rjesenje ovih problema na.de-
no je u izra.di polusagorljivih (tenk
svrstavaju (meha.nicki, elektricni. celika) je skupa kako zbog materi-
M84) ili cak potpuno sagorljivih
elektronski. pirotehnicki. kemijski ja.la tako i zbog tehnologije izra.de
(duboko izvla.cenje). cahura. {slika. 3).
itd.).
Aktiviranje pogonskog punjenja
punjenje predstavlja
N
ajcesce neprijatnosti ca.- kod topovskih metaka. vrsi topov-
tocno odmjerenu kolicinu baruta.. hura izaziva time sto se
a u sklopu metka predstavlja. po- ska. ka.psla. Topovska ka.psla. pric-
u njoj zadrlava dio ba- vrscuje se na dno ca.hure preko
gonski elemenat klasicnih projek- rutnih plinova s otrov-
tila. Za male i srednje ka.libre ba- na.voja ili utiskivanjem.
nim sjedinjenjima, a
rutno punjenje smjesteno je u ca.- izbacene cahure skupljene na po- Po konstrukciji mogu biti ra.zli-
hure - slobodno nasuto, u sve-
du borbenog vozila o~etaju rad citog oblika i velicine. a sto ovisi o
znjevima ili vrecicama. Kod znacajki barutnog punjenja. kojeg
streljiva za. velike kalibre barutno treba. pripaliti. Prema nacinu ini-
punjenje je obicno bez cahure u cija.cije topovske kapsle dijele se
vrecicama. osim ka.da to uporaba· na udarne (slika 4), elektricne i
oruda posebno zahtijeva (brodski kombinira.ne. lmpuls same topov-
topovi, topovi sa. automatskim pu- ske kapsle nije uvijek dovoljan za ·
njenjem).
inicijaciju pogonskog punjenja
Kod oruda manjeg kalibra, kod projektila. veceg ka.libra, zbog ce-
polua.utomatskih i automatskih ga se dodaje plamenik (perfori-
sustava i oruda velike pocetne br- rana cijev napunjena crnim baru-
tom).
zine koja ciljaju •. rezantnim• tra-
jektorijama. streljivo je obicno sje-
dinjeno tj. postoji cvrsta veza
izmedu projektila i ca.hure. Takvo
streljivo prema tome. ima stalno
barutno punjenje. tj. rezim cilja.nja.
ne moze se mijenjati s promjenom
kolicine baruta.
Kod polusjedinjenih (projektil
spojen s cahurom ali se moze raz-
dvojiti} i dvodijelnih metaka (pro-
jektil i cahura s barutnim punje-
njem pa.kira.ju se odvojeno) ba.rut-
no punjenje podijeljeno je u vise
vrecica. pa se rezim ciljanja. moze
mijenja.ti, promjenom kolicine ba-
ruta.
Ta.kvim promjenjivim barutnim
punjenjem postize se veca. fleksi-
bilnost va.tre i poveca.va. upora.bna.
vrijednost oruda, a u isto vrijeme
dobiva. se duzi vijek trajanja cijevi
(jer se ne cilja uvijek s najvecim
punjenjem).
SI. 4. Topovske kapsule
Pored toga sto sluzi za smjestaj
barutnog punjenja i njegovu zasti-
tu od vanjskih mehanickih i atmo-
sferskih utjeca.ja, cahura. u sklopu
metka obavlja i neke aruge, jedne.- Ovisno o rezimu u cijevi oruda i
ko va.z.ne funkcije. Cabura nosi od ta.kticko uporabnim za.htjevi-
kapslu i sredstvo za pripaljiva.nje ma. koje treba. zadovoljiti orude,
punjenja. (pripalu), osigurava. br- ba.rutnom punjenju se mogu doda.-
tvljenje ba.rutne komore i ola.ksa- va.ti razliciti pomocni elementi,
va - ubrzava punjenje i pra.z.nje- medu kojima su sredstva. za spri-
srme- jecava.nje bljeska. (ka.lij-fosfat).
nje oruzja.. ,
sredstva za smanjenje bakarira-
Pored prednosti koje pruza. kla- a b nje ciievi (olovno-kositrena slitina
sicna cahura. ona ima i neke vrlo Sl.3. ili cisto olovo) i flegma.tizatori
ozbiljne nedostatke. To je u prvom Topnicki metak (top~ve ma.sti}.
redu njena tezina. koja kod oruda
vecih ka.liba.ra. izaziva. komplika-
cije pri rukovanju metkom, a nje-
a) s izgorljivom cahurom
b) s poluizgorjelom cahurom
(na.stavit ce se}
VINKO TURK
i ne dosta velike dimenzije pred-
HRYATSKI YOJNIK
1992._ 1992. 47
 oklopna vozila oklopna vozila

•Marder•. Postoje 1 prijedloz.i da se novo MAKS.

vozilo konstruira na baz.i osnovnih borbe- OZNAKA BYP-a RAZMJERE (m) KALlBAR
nih tenkova tipa .Leopard l• ill .Leopard ~A. BORBE- POSADA VISINA ORUZJA(mm) SNAGA BRZINA
BORBENA 2•.
Godine 1973. u naoruzanje francuske kop.
nene vojske uveden je laki BVP AMX-lOP.
DINA
UYODENJA U ·
NAORUZANJE)
NAMASA
(t) DESANT DVZINA X
SIRIN A
TOPA
MITRAUEZA·
MOTOR.AAUTONO
(KS) MNOST
(km)

VQZtLA Rijec je o plivajucem vozilu koje kao osnov-

no naoruzanje posjeduje 20 mm automatski
top M693. a kao pomocno mitraljez. 7,62 mm.
MARDER
(SRNJ, 1971.) 29.2
3
7
2,8
6,8 X 3,2
20
2 X 7,62
600
75
500

PJESASTVA Oruzje je smjeAteoo iznad kupole oa poseb,-

Osnovni zadatak BVP-a je da zestiti -
pjesastvo
od vatre streljackog oruija
i rasprskavajuceg streljiva.
BVP »Marder• naoruian 20 mm a~tomatskim topom RH-202
i mitraljezom 7,62 mm.
ijekom znanstveno-Istraztvac-
kih radova u voinim Industrlla-
ma mpadnog svijeta zna¢ajna
sredstva namijenjena su razvo-
ju novih oklopnih borbenih
sredstava, Jedno od tih sredsta-
va koje u zadnje vrtieme zauzima vidno
L....-...------------------------'
Da bi se stvorili uvjeti m takvu borbenu
uporabu, BYP mora imatt povecanl stupanj
zastite, koji je c:ak blizak stupnju zasttcenos-
ti tenka, kao i ucinkovtto naoruzanje. Za
pje~stvo smjesteno unutar BVP-a, a koje u
tom slucaju doblva prefiks -motortzirano-.
moraju se stvoriti uvjeti koji dozvoliavaiu
oom postolju. Tijelo vozila izradeno je iz po-
sebne alumlnijske slitine. Ato pridonosi ma.-
AMX-lOP
(FRANCUSKA.
1973.)
13,8
3
8
2.6
5,8 X 2,8
20
I X 7,62 280
65
600,
lo) tezini vozila. medutim. osigurava zastitu 3 2,9 25••• 66
posade tek od streljiva lakog pjesackog nao,- M2 BRADLEY 500
(SAD, 1981.) 22.6 7 6,4 X 3.2 1 X 7,62 480
rutanja. Za otvaranje vatre iz unutrasnjosti
vozila slu1.e poklopci na krovu desantnog YPR-765 (SAD•) 3 2,8 25 60
13.7 265
prostora, dok otvori na bokovima tijela oisu 7 5,3 X .2,8 1 X 7,62 490
predvident Kao pogon Siu.ti vodom hladeni
diesel-motor Hispano-Suim snage 280 KS.
koji mo.ze koristiti vise vrsta goriva. Vozilo
Pojasnjenja:
• V naoruianju Nizozemske
je opremljeno bidromehanic:kom transmisi- Vozilo ima poeumo-hidraulicki ovjes. i moze mi1enjati visinu
jom. individualnim torzijsklm ovjesom i gus- Ra'spola.ze is dvostrukim lanserom PT vodenih raketa ,TOW•
jenicama s metalno..gumenim segmentima. V naoruza.nje spad.a i lanser PT vodeoib raketa .Maljutka• (AT-3}
KonstrukciJski gledano. AMX-IOPje vrlo bli- + Vozilo rasp0laze i lanserom PT vodenib.raketa AT-5 Spandrel
zak konvencionalnom oklopnom transpor-
teru. od kojeg se ra.zllkuje tek Jacim naoru- tine, s ojacanjima na mjestima vaznijih dije-
ianjem. Ovo i!l vozilo osnovni model u poro- tu te vatrenu moc vlastitog naorut.anja, a uz
dici raz.li6itih francuskih obrazaca oklopne topnic:ku podrAku, prici sto bliie nepo.sred- lova konstrukcije, u vidu posebnih celicnih
tehnike. bilo s gusjenicama ill s kotacima. U
Sjedinjenim Americkim Drt.avama pris1o se
noj bojiAnici. Tek ukoliko daljoje napredo,-
vanJe na BVP-u postane nemoguce, pjdaci
oklopnih ploca velike tvrdoce. Vanjski bocni
dijelovi opiate vozila udaljeni su od osnovne
se razvijaju u striJelce i nastavljaju napredo,- alurnlnijske sti)enke boka. dok je prostor iz...
krhotina granata. te mtnobacaekth mtna.ve- .. konstrukciji vlastitog modela BVP-a z.natno medu ove •dvostruke opiate• ispunjen poliu-
kasnije nego u Europi. Americki strucnjaci. vanje pjesioe.
likog kallbra. Ucinkovttost oklopa pojacana lako korijeni razvoja americkog BVP-a retanskom pjenom, !Ito pridonosi povecanju
je velikim nagibom prednje oklopne ploee. a za raz.liku od svojih kolega iz NATO pakta, uzgona vozUa kod prelaska vodenih prepre-
smatrali su da pjesastvo maze obavljati svo- sezu jos u sredinu sezdesetih godina, M2
zaAtiti posade pridonosi prednji razmiesta] Bradley je uveden u naoruianje tek 1981. go. ka. Ovakva izvedba stijenki takoder prldo-
motora. Visoka pokretlJtvost voztla. i pored je borbene mdatke iskljucivo krecuci se sa- oosi i mAtitl vozila od dJelovanja kumulativ-
mostalno, tj. na vlastitim nogama, dok bi se dine. Ukupno se jedinicama kopnene vojske
nJegove velike tezine. osigurana je upotre- namjerava isporu6iti 3600 primjeraka. V ok- oih projektila manjeg kallbra.
born 6-cillndarskog diesel-motora snage 600 m njihov prijevoz do bojit.ta koristili oklop-

mjesto u kopnenim vojskama razvijenih ze-
malja je i borbeno voztlo pje~stva (BVP),
prvi' primjerci kojih su bill uvedeni u naoru-
tanJe 70-ih godina. 1 koji su danas u najMroj
uporabi. ··
Strani vojnl strucnjac! BVP smatraju bor-
benim i prijevoznim sredstvom pje~kog
odjeljenja, koje je namijenjeno povecanju
vatrene moei pje~tva. osiguranJa njegove
pokreUjivosti u uvjetima borbene aktivnos-
ti, te mAtite od vatre lakog pje~kog naoru-
t.anja. krbotina granata i mina. V cilju svoje
optimalne uporabe. kao i preiivljavanja na
bojnom polju, BVP moraju tijesno i nepre-
kidno suradivati s drugim borbenim sred.
stvima kopnene vojske, prvenstveno s ten-
kovima. ·
Moze se reci da je BVP nacelno potekao iz.
potrebe za usevrsavanjem vee postojecih
oklopnih transportera (s gusientoama ili ko-
tacima). odnosno uvidanjem nedostataka
koje su tijekom upotrebe iskazali oklopni ·
transporteri. Naime, radilo se o: borbenim
sredstvima s nedovollnlm stupnjem zastice,.
nosti, dok im je naoruianje uglavnom bilo
namijenjeno samoobrani, pa stoga nisu viAe
odgovarala poveeanim zahtjevima bojnog
djelovanja na suvremenom vojiAtu.
koristenje osobnog naorutanja iz unutras-
njosti BVP-a. Realizacija te koncepcije dove-
la je do projektiranja, ispitivanja I uvodenja
u naoruzanje Bundeswehra BVP-a -Mar-
der-, kojeg je dosad proizvedeno u vise od
2100 primJeraka.
Radi se o dosta teskom (29 tona}. nepltva-
jucem oklopnorn borbenom sredstvu, osnov-
no naorui.anje kojeg predstavha zo-mtlime-
tarski automatski top RH-202, cije se punje-
nje ostvaruje putem redenika, s dvile stra-
ne. uz jednostavno biranje dvije vrste strelJi-
va, Top je postavljeo na postolje iznad kupo-
le, zaiedno s mitraljezom kalibra 7,62 mm. U
kupoli niskog profila smjestenl su zapovjed-
nik vozila i cilja6, koji irnaju dvoine koman-
de upravljanja oruziern. Oklop BVP-a -Mar-
der- konstruiran je tako da oslgurava zastt-
tu od granata malokalibarskih topova,
KS, hidromehanicke transmlsne. individual-
nog torzijskog ovjesa s hidroamortizerima,
te gusjenica s metalno-gumenim segl'l\&nti-
ma. Desantno pje~ko odjeljenje kojeg 'pre-
vozi BVP -Marder- moze otvarati vatru
kroz c:etiri za to predvidena otvora (dva sa
svake strane tijela vozlla). dok zapovjednik
odjeljenja moze kortstttt mitraljez. 7.62 mm s
daljinskim upravllanjern, koji se nalazi na
posebnom postolju na zadniem dijelu tijela
vozlla.
Pocetkom 80-ih godina provedeno je usav-
rsavanle postojecih BVP-a tipa •Marder•.
usmjereno prveostveno ka poveeanju vatre-
ne moci. i to put.em usavrsavanja. dnevnih i
nocnih (pasivnili) uredafa za osmatranje, iz-
vidanje cilleva, te navodenja oruzja na nllh,
Pored toga, ugraden je i lanser protuok-
lopnih navodenih raketa tipa -Eurormsstle
Milan. velike probojnosti. Pojacane le ok-
lopna zastita, a pobolisan je i sustav NKB
zaAtite. Sva navedena pobollsanla poveeala
su masu ovog BVP-a na 30 tona, Obavljena
su i ispitivanJa ovog modela sa zs-mtltme.
tarskim topom i novim stieljivom s krilcima
m stabilizaciju, povecane probojnosti. Tako-
der je isproban i models kupolom LWT-3, sa
stabiliz!ranlm topom kalibra 20 mm.
ni transporter! f•boin.i taksi• u za.rgonu
americke vojske). 'kojih je u ameri6kom nao-
ruianju bilo izuzetno veliki broj. Pored toga,
smatralo se da ce dio tog golemog vo:toog
parka uz male preinake biti sposoban iz-
vrAavati mdatke koji su se ina6e postavljali
pred savrsenija borbena vozila pjesastva.
Nakon dugotrajnog istrattvanja struc:njaka
i projektanata, u pocetku 1973. godine na
bazi oklopnog transportera M-113Al razvi-
jen je BYP. koji je naknadno dobio oznaku
AIFV. Medutim. vozilo n1Je uvrsteno u nao-
rui.anje americke vojske, iako Je .. nakon
usavr~vanja projekta, lloenca za protzvod-
nju tog BVP-a bila prodana BelgiJi i Nizo-
zemskoj. V naoruianju nizozemske vojske
vozilo je dobilo oznaku YPR-765,i ukupno ih
je bilo proizvedeno oko 1500 primjeraka, Ato
u osnovooj verziji BVP-a. a Ato raz.lic:itih ok-
lopnih vozlla na istoj osnovi. Na BYP-u YPR-
-765 prim.ijenjeo je kombinirani viAeslojni
oklop tijela i kupole. Osnovno naoruianje
predstav)ja automatski top kallbra 25 mm. i
spregnuti mitraljez 7,62 mm. Naorut.anje je
smjesteno u okretnoj kupoli u kojoj se nala-
zi i jedan rukovaoc.
Spomenuti model BYP-a bio je, moie se
reci. tek nadomjestak m •pravo• vozilo. za
P
ogonsko-transmisijski uredaj.
nalazi se u prednjem dijelu voz...
ila, i predstavlja ga 8-cilindar-
ski motor povezan s hidrome-
hanic:kom transmisiJom. Primi-
jenJen je sustav torzijskog ovje-
sa. s velikim hodom potpornih kotaca, te
gusjenice s gumenim uloscima koji se po po-
trebi mogu skinuti. Uz prethodnu pripremu,
vozilo moze svladati vodene prepreke. po-
krecuci se na vodi potisnom snagom okreta.-
nja gusjeoica, i to brzinom od 7 km/h. Prve
isporuke BYP-a M2 Bradley americkol voj-
sci bile su izvrsene 1982. godine. nakon cega
je razraden program njihove postepene mo-
dernizacije.
Vee od svibnja 1986.'godine to fe vozilo iz-
raduje pod oznakom M2Al. Ova prva mo-
dernimcija obuhvaca ugradnju novog dvos-
trukog lansera za rakete .row. kojl omo-
gucuje uporabu svih modifikacija ovih pro-
tuoklopnih raketa, mtim poboljgnu i ojac:a.-
nu konstrukciju topa s duzom cijevi, kao i
dodatnu oklopnl,I zaAtitu tijela i kupole pri-
mjenom novih materijala. Stvoreni su i
preduvjeti m opremanje vozila elementima
BVP M2 Bradley naoruzan automatskim tzv. dinamicke. odnosno reaktivne mt.tite.
topom »Hughes Chain Gun« kalibra 25 narocito od kumulativnih projektila. Nada.-

Prva zemlja u sastavu NATO pakta kola je
zapocela razvoj BYP-a bila Je Savezna Re-
publika Njemacka. Njeni strucnjaci su raz-
voiu nove borbene tebnike pristupili na ose-
bujan naetn, pravilno uocivAi da BVP nije
tek usavrsenl oklopnl transporter, vee da se
radi o potpuno novom oklopnom borbenom
sredstvu. Prema nlemacko] doktrtnt, pjesas-
tvo bi trebalo voditi borbu uglavnom iz BVP-
-a, dok bi se samostatno upotrebljavalo jedi-
no kad bi uporaba BYP-a bila nemoguca iii
.neprikladna. Pri tome se nagl~va da po-
stoji jaka ovisnost izmedu BVP-a i tenka. od-
nosno, radi se o -partnertma- u borbi. dakle
o sredstvima koja djeluju u okviru istog bor-
benog poretka, i koja borbene mdatke ras-
poreduju medusobno na optimalan nactn.
BVP M113 u sustav naoruianja pridodate
su protuoklopne rakete TOW zahvaljujuci
kojima BVP moze voditi i protuoklopnu
borbu
.z
apadnonjemacko Ministarstvo
obrane objavilo je 1985. godine
plan. ove razvoja svojih oklopno-
-mehaniziranih snaga do kraja
stoljeca. u kojem se kao priori-
tetni zahtjev navodi stvaranje
novog modela BVP-a, koji bi u naoruianje
trebao biti uveden tijekom 1996. godine.
Ukupni broj borbenih sredstava te vrste u
sastavu njemacke vojske trebao bi biti oko
2500 primjeraka. Pollticke promjene nastale
pripoJenjem nekadaAnje lstocne Nj.emacke
nece bitno utjecati na taj broj. Clede novog
modela BVP-a, moguce je da 6e to biti pot-
puno novo voz.ilo. ali se ne odbacuje ni vje-
rojatnost daljnjeg usavrsavanja BVP-a
koJim Je americ:ka vojska konacno uvidjela
potrebu. Rad na stvaranju potpuno novog
BVP-a, oznacenog kao M2 Bradley, mpoceo
je 1972. godine. Novo Je vozilo bilo namije-
njeno zajednickom djelovanju pjesaAtva 1
tenkova na vojiAtima raz.licitog •intenz.ite-
ta•, u sastavu mJeAovltih tenkovsko-pjesac-
kih grupa. Prema novoj americ:koj doktrini,
motorizirano pje~tvo uz svoje BVP poma.-
ze tenkovima u otkrivan)u i unistavanju ne,-
prijateljsldh protutenkovskih sredstava.
•odsjeca• neprijateljsko pjesastvo od tenko,-
va, poma.ie vlastitim tenkovima pri forsira.-
nju razlicitih prepreka. iii njihovom zaobila.-
zenju.
Kod ofenzivnih aktivnosti. pjeAaci na
BVP-u trebaju, koristeci pokretljivost. zasti-
mm i spregnutim mitraljezom 7 ,62 mm i
protuoklopnim raketama TOW.
loplJenoj okretnoj kupoli. u kojoj su smjeste-
na dva. clana posade. nalazi se osnovno nao-
ruzanje vozila koje se sastoji od automat-
skog topa •Hughes Chain Gun• kalibra 25
mm, i spregnutog mitraljem 7,62 mm. Rad
automatike topa utemeljen je na vanjskom
pogoriu i lancanom prtJenosu do samog to-
pa. koji je stabiliz.iran u dvije ravnine. Na
kupoli je takoder montiran i udvojeni lanser
za protuoklopne vodene rakete tipa •TOW•.
cije se punjenje obavlja iz unutraAnjost1 voz.
ila kroz poseban otvor. Tijelo i kupola lzra.-
deni su od posebne oklopne aluminijske sli-
lie, nova modifikAcija vo;ila lma izmijenjen
sustav hermetlz.acije i preci&cavanja zraka
putem posebnog uredaja, sto pridonosi po-
ve6anom stupnju NKR zaAtite troclane posa.-
de. dok desantno pje~ko odjeljenje l dalje
mora racunati isklJucivo na osobna zaAtitna
sredstva. V perspektivi je 1 daljnje usavr~-
vanje. koje bi trebalo obuhvatiti dopunske
mjere za.stite, poput novog sistema napaja.-
nja pogonskog uredaja gorivom, te odvaja.-
njem borbenog koropleta topa i raketnog
lansera od posade putem unutraAnjih oklop.
nlh pregrada. Predvida se i povecanje zaAti-
te od projektila s HESH ucinkom. i to pomo-
cu dodatoog uoutraAnjeg oklopa izradenog
00 kevtara. VLADIMIR TONIC

HRYATSKI YOJNIK HRVATSKI YOJNIK

48 Int 17. 31. "P"P 1992. 1992. 49

AGS •
TIGAR ME9U TENKOYIMA
Laki tenk americke proizvodnje kojeg odlikuje snazno naoruianje, visok
stupanj vjerojatnosti opstanka na bojistu, razmjerno mala
masa i velika pokretljivost
U
SAD je ra.zvijen laki tenk,
oklopni topnicki sustav AGS
(Armoured Gun System} ili
XM-4, kalibra ios mm s vrlo nl-
skim impulsom. Izmedu razlici.
tih tipova, najzanimljivije je vozilo ACS tvrt-
ke TELEDYNECONTINENTAL.
KUPOLA TCM 105 mm OHG
Top, kalibra lo.5 mm. je ugraden izvana na opstanka kao i tesko oklopljeni tenk M-1
vrhu niske kupole, puni se iz -korpe- kupole ABRAMS,cija puno veca povrsina kupole
kroz postolje na kojem je top ugraden. Time predstavlla i veci cilj. Cak i na otvorenom
je smanjena vjerojatnost pogadanja strel}i- zemljistu relativno krittcna povrsina je ma.
va u tenku neprijateljskom paljbom.
Top se puni automatski, uz minimalnu tenka,
voJn a tehnlka
primjenu rucnog rada, Druga prednost topa
ACS je vrlo mala ceona povrstna, kada se
tenk nalazi iza zaklona. To je posebno zna,
cajno za relatlvno lako oklopljene tenkove
kao sto je i ACS,[er se time smanjuje viero-
jatnost pogadanja i unlsteventa tenka.
U zaklonjenom stanju, na paljbenom polo-
zaju, ovaj tenk ima gotovo istu vjerojatnost
la ;er posada sjedi nisko, ispod visine tijela
HRVATSKI VOJNIK
50
1'
Oba clana posade u kupoli sjede iedan po.
red drugoga, jer se izmedu njih ne nalazi
top. Zbog toga obojica mogu rukovati kritie-
nim komandama na upravljaeko] ploci, koja
se nalazi u sredini. Oba clana posade imaju
kontrolne ructoe i releje pomocnog perisko-
pa ciljnika tvrtke KOLMORGEN,koji je me-
hanlckf vezao s topom, Zapovjednik tenka
Ima i video vezu s temeljnim ciljnikom ope-
ratora, periskopskog tipa, s okretnim ogle-
dalom koje se po visini pokrece oa temelju
upravljackog signala s balistickog racunala
Ciljnik ima dnevne kanale s uvecanjem x8
i xi, a takoder ima i 60-elementni termicki
kanal i laserski da.ljinomjer.
i 17. 3_h_ l_!!l_ii!_
Nedostatak oklopnib vozila s topom
ugradenim izvana je sto zapovjednik nema
mogucnost motrenla s najvise toeke vozila.
Tai nedostatak je manie izrazsn kod tenka
AGSnego kod osnovnog borbenog tenka, jer
se ne oeekuie data dva tipa oklopnih borbe-
nih vozila Imalu lste uloge.
Laki tenk tipa AGSkoristio bi se vecinom
u obrambenim operaciiama, dok bi se samo
u rijetkim slucejevima koristio u napedac,
kim operacijamajer on nema veliku brzinu
reagiranja.
Osim toga, oblik kupole TCM ios mm
OHG pruza zapovjedniku mogucnost metre-
nja u vidnom polju od 330", ispod razine topa,
$tovise, vidno polje zapovjednika se pre-
klapa s vidnim poljem operatora, 1<.oji moze
motriti po pravcu do 225', a po potrebi se
mo:ie ugraditi i panoramski termovizor na
razini topa.
Kupola po pravcu i top po yisini pokrecu
se elektricnim putem i stabilizirani su u
obje ravnine. Potpuno elektricni sustav po-
kretanja kupole i topa naclnila je tvrtka GE-
NERAL ELECTRICza borbeno vozilo ame-
rickog pjesastva M2. Takav pogon daje ten-
ku AGS nekoliko prednosti u odnosu na
druge teokove s hidraulicnim i elektrobi-
draulicnim sustavima za pokretanle topa,
Posebno znecatnc je sto se time povecava
vjerojatnost opstanka lakog tenka AGS, jer
se ne koristi htdraultcnom tekucinom pod
visokim tlakom, cime se povecava sigurnost
posade.
Ovaj laki tenk moze biti opremljen i ak-
tivnim oklopom tipa -blazer-, za zastitu bor-
benog odjeljenja od oapadaja potkallbamlm
ubojnim elementima lz kazetnih ubojnih
sredstava koja napadaiu oklopna vozila s
gornje strane,
Shematski prikaz lakog tenka AGS
1 - sprernista goriva, otporna na eksploziju, sluze kao dodatni oklop; 2 - pre-
grade motornog dijela; 3 - otvori za clanove posade; 4 - os kupole; 5 -ku-
ciste uredaja za punjenje topa; 6 - spremnik goriva; 7 - streljivo; 8 - pre-
grada; 9 - dvostruki pod; 10 - udaljenost vozacs od prvog kotaca: 11 -
automatski PP uredaj; 12 - no6 buldozera
1992. bnlj 17. 31. S,pnf1 1992.
voJn a tehnika
Top, ugraden u AGS. je izvedenica stan-
dardnog americkog topa lo.5 mm M68Al.
Opremljeo je plinskom kocnioom i novim
sustavom trzanja s hodom 760 mm, koji
znatno smanjuje prosiecnu silu trzanja.
Zbog toga laki tenlt ACS i moze biti naoru-
zan tako snaznim topom kao i osnovni bor-
beni tenkovi; Ml(SAD1 MERKAVA
Mk2.(Izrael)i XK-l(Juina KorejaJ.
Kako je postavljen oa postolju blizu verti-
kalne osi kupole, tako top neznatno poveca-
va rotacionu inerciju kupole. koja je tako
mala zbog male kupole i zbog toga sto nema
lzduzen strazn]! dio. To zajedno s mogucno-
scu statickog uravnotezenia topa znatno
smaniuie potrebe za elektricnom snagom
stabiliziranog sustava za upravljanje topom.
Top se puni automatski. iz horizontalnog
dobos-spremnika, s 9 projektila. Spremnik
se nalazi u donjem dijelu kupole, izmedu dva
clana posade, a mcze se ponovno puniti rue.
no iii automatski Iz druga dva spremnika
koja se nalaze u strazniem dijelu tijela vozi-
la, kad je top okrenut naprijed. U oba ova
Pogled sprijeda na vozilo i kupolu
HRVATSKI VOJNIK
51
spremnika nalazi se po 10 jednodjelnih pro-
jektila u vanjskom i po 5 projektila u unu-
trasnjem prstenu, a ima mjesta za jos 3 pro-
jektila lzmedu spremnika. Tako je samohod-
ni top AGS opskrbljen s 42 projektila. sto je
vise nego kod drugih lakih oklopnib vozila i
vise od nekih osnovnih borbenib tenkova.
avedena dva spremnika mogu
N
lako biti dopunjena projektili-
ma kroz vrata u zadnio] ploci
vozila..
Kod oklopnog vozila AGS,
isto kao i kod svedskog tenka •S•, pra.zne
cah.J.rese automatski izbacuju izvan vozila.,
tako da ne smetaju u borbenom odjeljenju i
ne zagusuju posadu. Kupola OHG, s topom
lo.5 mm, moze se ugraditi na oklop svakog
lakog tenka.. cija je masa preko 15 t i koji
ima prsten kupole promjera 1892 mm.
OKLOP TCM - 20
U oklop TCM-20lakog tenka AGSugrade-
ni su dizel-motor (VTA-903. CUMMINS}i
transmisija {HMPT-500 GENERAL ELEC-
TRiq koji su ugradeni i u BVP M2. Motor je
snage 368 kW, specificna snaga la.keg tenka
je 19,3 kW/t, a tezina 19,o.5 t (u borbenom sta-
nM Oklop TCM je pogodan i za ugradnju
na druga oklopna vozila.
Motor i transmisija su smjesteni u pred-
njem dijelu tijela tenka, cime je posada do-
da.tno zasticena od napada.ja na tenk s pred-
nje strane. Unutrasnjost lakog tenka AGS je
zasticena viseslojnim oklopom.
Borbeno odjeljenje se nalazi u zadnjoj po-
lovini tenka. a u krajnjem zadnjem dijelu su
smjesteni spremnici za streljivo.
Z
bog takvog rasporeda, top je
povu6en unazad. pa njegova ci-
jev manje prelazi prednji kraj
vozila nego sto je to stucaj kod
drugih lakib tenkova. Time se
smanjuju mogucnost zabijanja cijevi u zem-
lju i njenog ostecivanja za vrijeme svladava.-
nja rovova i drugih prepreka.
Sposobnost svladavanja ispresjecanog
zemljista i poboljsanje udobnosti clanova
posade u ovom lakom tenku rezultat su upo-
rabe novog modela hidropneumatickog
osla.njanja. Ovaj nacin oslanjanja osigurava
hod kotaca po visini od 380 mm u odnosu na
neutralni polozaj, a to je znatno vise nego
kod konvenciol'l.alnog torzionog nacina
osla.njanja.
ACS ima pet potpornib kotaca sa svake
stra.ne sto povecava srednji gra.nicn.imaksi-
malni tlak, a.Ii ne utjece pa nominalni tlak
na tlo (68 kN/m'}
Ostall tehnickl podaci: ima 3 clana posa.
de; duljina tenka s topom naprijed je 6:Z-, m;
ukupna sirina je 2,69 m; ukupna visina 2.54
m a viSina do krova kupole je 1,83 m; k\lt ele-
va.cije topa je od -10" do + 18'; vezani mitra-
ljez je kalibr11, 7,62 mm s borbenim komple-
tom streljiva 5000 kornada; maksimalna br-
zina na putu je 80 km/h; tenk moze svladati
maksimalni uspon od 60 posto i bocoi nagib
40 posto, a.utonomija voznje na putu je 480
kilometara. ·
MATO RAGUZ

·SMRT
IZ MAGLE
Cilj detekcije bojnih
otrova je otkriti njihovo
prisustvo u sto krecem
vremenu. te poduzeti
mjere zestite ljudstva.
proslome broju opisali smo
U
tri metode detekcije bojnib
otrova, To' su organolepticke,
bioloske, fizikalne. U ovom
broju govorit cerno o kemi].
skim metodama detekcije boj-
nih otrova, Kemijske metode zasnovane su
na kemijskim reakcijama otrovnih tvari sa
specificnim reagensima, pri eemu nastaju
spojevi karakteristicnih boja. Osobine koje
prltom ocekuiemo mogu se pojaviti kao
odredena boja, talog odredenih osobina, ill
recimo. plin odredenih osobina,
Inace, detektori za bojne otrove prvi put
su se pojavili tijekom I. svjetskog rata, U
svoju opremu uveli su ih Britanci i Francuzi
radi otkrivanja klora. Postavljali su se 50
metara ispred prednjeg kraja rova i povezi-
vali su se priborom za davanje uzbune. Pri
nailasku klornog vala u detektoru se zatva-
rao strujni krug koji je aktivirao pribor za
dl'!,vanje uzbune. Druga- metoda je Bikarova
metoda u kojoj je fenjer s petrolejskom lam-
porn ciji plamen na cistom zraku plave boje,
a pri naimaniol koncentraciji klora plamen
postaje zelen, Shene detektore za otkrivanje
klora imali su i Rusi.
Poslije pojave drugih vrsta bojnih otrova
intenzivno se radilo na pronalazeniu raznih
kemijskih reagensa - indikatora, kako bi
se brzo i jednostavno utvrdilo o kojem se
bojnom otrovu radi, Jednostavnim metoda-
ma detekcija i- identifikacija boi nib otrova
vrst se pomocu.
- indlkatorskih paplrica,
- tekueih reagensa;
- kemijskih detektora.
lndikatorski papirtci - pripravljaju se ta-
ko da se flltar-paptr namoci odgovarajueim
reagensom koji u nazocnosti bojnih otrova
mijenja boju papirica, Usplesno se rnogu
upotrijebiti samo kod jako izrazene kaplji-
kemljskl rat
Kemijski detektor HD-M 1.
caste kontaminacije iii za detekciju jako
isperliivth bojnih otrova,
Tekuei reagensi - upotrebljavaju se za
detekciju bojnih otrova koji nemaju dovo-
llan napon pritiska ill se ne mogu detektira-
ti na druge nacin, Izraduju se od raznih ke-
mikalija po odredenim recepturama.
Kemijski detektori - sluze za otkrivanje
nazoenosti bojnih otrova na naeelu odrede-
nih kemijskih reakcija pracenih promje-
nom bola,
Drager:ove indikatorske cjsvcice.
N~VATSKI VOJNIK
52
etektor se sastoji od: metalne
D
kuti]e, rucne crpke. nosaca, in-
dikatorskih cjevcica, protivdlm-
nih filtara, plasticnih posudica,
grijaca, lopatioe za uzimanie
uzoraka, Uz detektor je priloie-
na uputa za rad.
U nosaeu indikatorskih cjevcica smjeste-
no je 40 staklenih cjevcica za otkrivanje boi-
nih otrova. Dvadeset od njih oznaceno je er-
venim prstenom, 10 ima plavi prsten, na pre.
ostallh 10 cjevcica nalazi se zuti i zeleni
prsten. ' maketama istog tipa tenka drugih maketa.
Indikatorske cjevcice s crvenim prstenom
sluze za otkrivanje nervnih bojnih otrova,
one s plavim oamjenjene, su za detekciju
krvnih boinih otrova, a cjevcicama sa iutim
i zelenim prstenom odreduje se nazocnost
zagusljivaca i plikavaca. Svaka indikator-
ska cjevcica sadrii sloj bijelog praska na
kojem se prati poiava odredeoe boje koja
nastaje kemijskim reakcijama indikatora i
para bojnog otrova
Na<ielo rada s detektorom je sliiedece.
Kontaminlrani zrak se pomocu rucne
pumpe prostseva kroz staklene cjevcice u
kojim se nalazi silikagel (bijeli prasak]
Na silikagelu se izvrsi apsorpciia (upija-
nje) para bojnog otrova, poslije cega dolazi
do promjene boje reagensa, Reagensi mogu
biti naneseni na silikagel u toku proizvodnje
indikatorskih cjevcica iii se nanose nepo-
sredno prije iii poslije prosisavanja konta-
miniranog zraka (u tom slucaju nalaze se u
malim ampulicama unutar indikatorskih
cievcica]
Opisani detektor sluii za odredivanje clje-
Je grupe Hi vise predstavnika neke grupe
bojnih otrova
U kemijskim metodama detekcije bojnih
otrova izvanrsdno mogu posluziti Drager.
ove indikatorske cievctce koje su vrlo osje-
tljive i znakovite za pojedine kemijske spoie-
ve.
DAUT BAJRUSI
broj 17. 31. upnp 1992.
BOJE
I KISTOYI
Pri odabiru
maskirnih boja nema
mjesta improvizaciji
N
akon sto ste na, u predhod-
nom broju HV, opisani necin
pripremili pojedine dijelove i
maketu u cijelosti za bojanje,
trebate donijeti izuzetno vaznu
odluku koja ce u naivecoi mjeri utjecati na
izgled vase novosastavljene makete tenka.
Potrebno je konacno odluciti koju maskirnu
shemu bojanja eete -nabaciti- na maketu U
tome vam donekle mogu pomoci i prilosene
upute za sastavlianie koje sadrze i jednu iii
dvije predlozene sheme maskirnog boianja,
au njima su navedeni i oazivi pojedinih pot.
rebnih maskirnih bola. Nemojte niti u kojem
slucaju improvizirati pri odabiru maskirnih
boja. Bilo bi zaista steta da pomno I s puno
ulozanog truda sastavljenu maketu tenka
obojate u potpuno irnaginamu maskirnu
shemu, pa joss krivim boiama, Ako bas zeli-
te da vasa maketa ne sllet kao jaje jajetu
ra koji su se vjerojatno svi pridrzavali iste
sheme bojanja iz upute za sastavljanje, kupi-
te ill posudite strucnu iii maketarsku litera-
turu (slika l.) [problerni. problemi) u kojoj
moiete nact mnostvo ilustracija i fotografi-
ja u boji bas tenka kojeg maketu upravo do-
vrsevate, Pri tome oe doci do izraiaja i vasa
snalailjivost. pa i pustolovni duh, jer uz novu
/'JS
; preka, jezera, rijeka, omogucuje opskrbu posa-
260
0 •
snovni (tesk~ borbeni tenk T-80 izuzetno ni·
•
0ske siluete, sto mu donelde povecava izgle-
de za preiivljavanje na bojistu, predstavlja naj-
noviji tenk uveden u operativnu upotrebu u sklo·
pu tenkovskih postrojbi zemalja bivseg Sovjet-
skog Saveza. Opremljen je automatskim
sustavom punjenja topa 2A46 glatke cijevi kali-
"bfa 125 mm. Tenk T-80 teiak je 42 tone, a posa·
!»!-oi 17. 31. ,.,,.,ja 1992.
maketarstvo
• .-.i:I
Maketarska literatura obiluje prikazima raznolikih maskirnih shema
shemu maskiranja obavezno idu i nove
oznake na tenku. Autenticnost iznad svega.
Potrebne oznake pokusajte nabaviti od
iskusnijih, ,starih• maketara koji tijekom
vremena uspijevaju na razlicite nal:ine sku-
piti znatnu zalihu razlicitih oznaka-naljep.
nica za makete. Budite uporni. Ponekad se
mogu korisno upotrijebiti i letraset brojke i
slova odgovarajuce velicine i tipa., au kraj-
njoj ouzdi mozete, ako posjedujete ostro oko
Maskirne maketarske boje nuzno
je dobro promijesati prije upotrebe
T-80 MBT
du cine tri clana: vozac, topnik i zapovjednik.
Top 125 mm moze ispaljivati nekoliko tipova stre-
ljiva: projektile AT-8 Songster ATGW, te topnic-
ko strelJivo HE,FRAG (FS), HEAT - FRAG i
APFSDS. Vodeni projektil A"f-8 koristi se u borbi
protiv tenkova, a i protiv helikoptera. Na tenku T-
ao su uocljive zastitne bocne zavjesnice od po-
sebne armirane gume koje stite torzione osovine
ovjesa transportnog mehanizma, kao i veliki cilin-
dricni spremnik iza tenkovske kupole koji sadrzi
•snorkel• uredaj koji pri forsiranju vodenih pre-
! de i pogonskog motora potrebnom koticinom
zraka. Vjeruje se da je operativnoj upotrebi oleo
8000 tenkova T-80. Vjernu kopiju tenka i-80 u
mjerilu 1/35 proizvodi DRAGON-ITALERI. Make-
ta sadrii 214 sastavnih dijelova precizno izvede-
nih u tamnozelenoj plastici. Gustenice su izvede-
ne u vise odijeljenih sastavnica sto znatno dopri-
nosi autenticnosti cijele makete ovog ubojitog
,;gusjenicara•.
HRVATSKI VOJNIK
53
i mirnu ruku oznake i nacrtati vrlo finim,
tankim kistom. lzrazitom raznovrsnoscu
maskirnih shema bojanja odlikovali su se
njemacki tenkovi i druga oklopna vozila ti-
jekom 2. svj. rata, te ce maketari koji se odlu-
ce da. izrade maketu njemackog Panthers..
Tigra ill nekog drugog njemal:kog oklopnja-
ka imati na raspolaganju gotovo beskrajan
'broj nacina vjernih shema bojanja. Ako iza-
berete pak maketu modernih, suvremenih
tenkova va.s je zadatak znatno laksi, jer su
standardi bojanja malobrojni i strogo utvr.
deni, kako sheme. tako i tocne nijanse zele-
ne, sive, smede, zute i ostalib maskirnih bofa.
Vaino je napomenuti da su sve maskirne
boje na pre.vim tenkovima i ostalim vozili-
ma izrazito mat, nereflektirajuce povrsine, a
zbog boljeg maskirnog ucinka. Odbljesak
sunca na glatkoj, sjajnoj povrsini boje otkrio
bi neprijateljskorn promatracu polozaj, i ti-
me ugrozio pose.dui oklopno vozilo.Vodite o
tome ral:una pri kupnji maketarskih ma-
skirnih boja, jer se one proiZvode u mat,
polumat i sjajnoj izvedbi. Samo mat boja ce
va.sem minijaturnom oklopnjaku dati traze-
ou vjernost. Nakon sto ste odabrali shemu
bojanja i kupili potrebne maketarske ma:
skirne boje, pred·vama je zadatak da plasti-
ci udahnete iivot, i prikrijete njezino prisu-
stvo. prekriva.juci je tarikim slojem boje ka-
ko ne biste s previse nanesene boje prekrili
delikatne detalje na maketi. Ako ste se odlu-
cili da maketu bojate kistom potrebno je bo-
cicu iii kanticu s bojom prije upotrebe do-
bro protresti. a zatim otvoriti i sadriai te-
meljito promijesati sa zicanim nastavkom
umetnutim u tehnicku olovku (slika 2.) kako
bi se time doblla boja vrlo izjednal:ene gu.
stoce i sposobnosti prekrivanja. Ako ne pro-
mijesate boju dovoljno temeljito, cekaju vas
tokom bojanja brojna neugodna iznenade-
nja. i zat-0 budite uporni!
,._..,...,..__..lu~llllu
0p1 •••••••••••••••••••••••••••••
:C.:"~.
: ,,.; ••. z.g,.b,
lel.041/DAl2.
•
 f
. J"iNOHRYATSKI I
RATNIK
IZ 13. STOUECA
Sto kriju kiparski prikazi
majstora Radovana na
portalu trogirske
katedrale?
edan od najpoznatijih arhitekton-
J
skib spomenika 13. stoljeca u Hr-
vatskol jest portal trogirske kate,
drale. irerna natpisu na portalu
izradio ga je majstor Radovan 1240.
godine za vrijeme btskupa Tregu-
· ana lz Firence. 0 umjetnickim dosezima
ovog kiparskog i arhitektonskog djela. te o
njegovoj sirnbolici i krscanskoj ikonografiji
dosad Ie dosta reeeno ali ne i o name. intere-
santno] temi Naime, na jednoj od. alegorija
VITAMINI e ZDRA VLJE e VITAMINI e SNAGA e VITAMINI e AKTIVNOSTI mjeseci u godini prikaze.n je ratnik u potpu-
no] ratnoj spreml, a u scent Uskrsnuca joA i
EFERVIT®
grupa od tri ratnika. Ovi su prikazi veorna
~o~o\ · znacajni za proucavanie opreme i naoruza-
nja ratnika tog doba u juinoj Hrvatskoj jer
je oeito da je urnjetnik Imao za model izgled
ratnika njegovog doba. VJeruje se da je por-
multivitaminske sumece tablete tal dovrsen 1251. godine pa su njegov kre-
ator, odnosno kreatori. Imali pred oeima i
burne dogadaje tijekom mongolske provale
VITAMINI su organski spojevi koji djeluju kao bioloski regulatori kemijskih reak- u Ugarsko-hrvetsko kraljevstvo 1241. - 1242.
cija mijene tvari u organizrnu, pa su stoga prijeko potrebni za ZIVOT, RAST I godioe u kojoj je i Trogir imao zapazenu
ulogu preuzimajuci u jednom trenutku za-
ZDRAVUE stitu izbjeglog kralja i otrpjevsi mongolsku
opsadu,
EFERVIT sadrzava 8 najvaznijih vitamina (vitamine B I, B 2, B 6, B 12, CiE, nikoti- Tri ratnika iz scene Uskrsnuca opremlie-
namid i kalcij-pantotenat) u kolicinama dostatnim za dnevnu potrebu organizma. ni su potpuno jednako, gotovo uniformlra-
no. Kako zbog ove uniformiranosti, tako i
EFERVIT se uzima: • radi ocuvanja zdravlja i zivotne snage • kao nadopuna zbog izgleda njibove opreme, mozemo za-
prehrane siromasne vitaminima • u vremenu trudnoce i dojenja, rasta, vecih um- kljuciti da su oblikovani po uzoru na suvre-
mene gradske posadne vojnike. Iako se radi
nih i tjelesnih napora, kronicnih i zaraznih bolesti, oporavka i u starosti o relativno grubom radu kojeg je, kako tvr-
de poviesnlcan umletnosti, izradio neki Ra-
Otapanjem jedne sumece tablete u pola 6ase (1 dl) vode jednostavno se pripravlja
g strane nosive tkanine odnosno koze na koiu
ukusan, osvjezavajuci, multivitaminski, niskokalorican napitak.
U SVIM L.JEKARNAMAI PLIVA p.o., ZAGREB
MARKEfING FARMACEUTIKE
HRVATSKI VOJNIK
54 broj 17. 31. apnja 1992. !!.!el 17. 31. ap,ja 1ff2.
povjesnice
Detalj portala katedrale u Trogiru
dovanov ucenik, jasno se vide tipoloski atri-
buti njihovih kaciga, oklopa i maoeva,
Kaciga tlpoloski odgovara tzv. zeljeznom
sestru (chael de fer, Eisenhute], vrsti koja je
izrnedu 12. i 15. stoljeca bila prilicno zastu-
pljena u citavoj Europi. Ra.dise prije svega o
tipu kacige koju su upotrebljavali pjesaci i
mornarieki vojnici U naslm srsdnjovjekov-
nim izvorirna javlja se pod talijanskim nazi-
vom -capello« Pretpostavlja se da je tip tije.
kom prvih kriiarskih ratova preuzet iz bi-
zantske vojne kulture. a zatim rasiren sirom
Europe. Prema ikonografskim podacirna
postojao je veci broj podvarijanti all je svi-
ma zajednicki prosirent obod po kojern su
nalikova-lisestru Proizvodili su th iz jednog
iii vise medusobno zakovanih komada zelje-
za, oblagali ukrasnim rnjedenim trakama, a
vanjske zeljezne povrsine prekrivali slojem
kosltra radi oeuvanja od korozije.
Okovratnik i rukavi ratnika s Badovano-
vog portala izradeni su od pancirnog tkanja,
koji se sastojao iz gusto prepletenih zelje-
znih alkica. Jos od rimskih vretnena pancir
je u Europi najzastupljenija vrst oklopa.
Osobito je razdoblje razvijenog srednjeg vi-
jeka bogato raznim vrstama pancirnog tka-
nja.
Medutim, oklop trupa ili grudni oklop, od-
nosno koraea u nastm srednjevjekovnirn
spornenicirna. nije nii.pravljen od pancira
vec od zeljeznih plocica.pravokutnog oblika.
Ta vrst oklopa naziva se jazeran t razlikuje
se od srodnog brigantine po tome sto su me-
talne plocioe vidljive i nalaze se s vanjske
SU prtcvrscene, Kod brigantine, koji je Inace
tehnoloski savrAenija vrst oklopa t koja se
dugo zadrzala u upotrebi, plocice su s unu-
traAoje strane, Ljuskasti oklop je europsko
srednjovjekovlje. takoder, naslijedilo od
antickih vremena. Na zapadu je zanernaren
naustrb pancira dok je na teritoriju Bizanta
HRVATSKI VOJNIK.
55
bio upravo ttptcan, Zato pojava ljuskastog
oklopa na trogirskim ratnicima moze biti
odraz bizantskog utjecaja. Uostalom, Trogir,
kao i neki drugi dalmatinski gradovi, bio je
u drugo] polovini 12. stoljeca do 1180. godine,
pod vlascu Bizantskog carstva,
Inaee, arhivi dalmatinskih gradova lz ne.
sto kasnijeg razdoblja puni su podataka o
majstorirna koji su izradivalt oruije pa i
oklope. Stoga i za 13. stoljece mozamo po-
uzdano zakljuciti kako su vectna oruija i
oklopa na juinohrvatskom podruciu lokalni
proizvodi. Ali treba naglasiti da su najkvali-
tetniji oruzart dolazili iz velikib talijanskib
proizvodnih centara poput Venecije,Milana,
Perugie i drugih. Macevi trogirskib ratnika
imaju velike okrugle glavice, blag<,savioute
krakove kriznica i sira trokutasta sjeciva s
jednirn zlijebom na prve dvije trecine duzi,
ne. Unatoe stiliziranosti reljefa mozemo za-
kljuciti kako je rijec o macevima koji se pre-
ma Oakeshottovoj kategorizaciji mogu
odrediti kao tip XIV, I, 7. U toj oznaci rimska
brojka znact vrstu sjeciva, veliko latinicno
slovo vrst glavice drske, a arapska brojka
vrst kriznice, Prema Oakesbottu ovakvi ma.
cevi su natveeu popularnost doii.vjeli izme-
du 1270. i 1340. godine. Valja napomenuti ka.
ko je datiranje srednjovjekovnib maceva vr-
lo tegobna disciplina jer su stoljecima
paralelno egzistirali railiciti tipovi mal:eva.
pa i oni koji se nacelno smatraju »rniadim•
odnosno •starijim•.
Na kraju mozemo reci da opisani reljefi
ratnika iz scene Uskrsnuca predstavljaju ti-
pican izgled gradskib vojnika dalrnatinskih
gradova iz vremena izradbe ovog spomeni-
ka. Da kojirn slucajem ratnike datirarno ne.
zavisno od onog natpisa koji nosi 1240. godi-
nu, prije bi se odlucili za kraj 13. stoljeca no
za njegovu polovinu
TOMISLAV ARAUCA

·TEKSAiKI
KOMPANJEROSI
Grupa koja je u svijetu
popularne glazbe postals
sinonim za prvoklasan
rock and roll objelodanila
je duqosvirejucu plocu ,.
svojih najvecih hitova
illy Gibbons i Dusty Hill su
B rnedu rijetkim bradonjama
koji u ovom trenutku mogu
biti stmpaticni Hrvatima,
Njih dvojlca te pridruzenl
im bubnjar Frank Beard vec pune dva-
deset i dvije godine donose na svjetsku
rock-scenu mlrise, zvukove i atmosfe-
ru Texasa, zastgurno jednog od nal-
tvrdih dijelova Amerike. Crpecl svu
svoju inspiraciju iz teksaskog kame-
njara i iz teksaske prasine, Gibbons i
ostali -kompanjerost- uspjeli su for-
mulirati fasctnantnu poetiku koja je
spojila reminiscenciju na -zlatna arne-
rtcka vremena- (citaj: vremena koje
prezenttraiu westerni). na odlucnost,
cvrstocu, pa i tvrdoglavost koju ta vre-
mena stmboliztralu, s beskrajno ctstlm,
tvrdim i nedvosmislenim rock-forma-
ma.
Drugim rijecima, ,.z;zTOP· su goto-
vo ingeniozno objedinili najsvijetlije te-
kovine amertcke i rockerske tradicije i
to tako, - sto njihovu Inventtvnost cini
jos veeom - da budu prihvatlJivi i lju-
biteljima nepatvorena rock and rolla
strom svijeta. Dokaz tome su milijuni
prodanih primjeraka njihovih desetak
albums, kao i cinjenica da su i mnogi
nast klinci, ucect prve -hvatove- na gi-
tart, naucili bas riff, »TUSHA•,klasic-
ne pjesme •'l2 TOPA« iz 1974. godine,
koja ih je i tzbacila u orbitu svjetski re-
levantnih rock-skuplna, Ako bi se glaz-
ba .zz TOPA« morala preciznije za.-
nrovski odrediti, moglo bi se reci da
slrupina od svojih pocetaka tvrdoglavo
djeluje na uvijek istoj tromedi izmedu
rudimentrarnog hard rocka, boogiea i
'
glazba
bluesa. Takoder, •'l:l TOP« nisu ostali
imuni ni na suvremenu amertcku mi-
tologiju - glamuroznost, lijepe dugo-
noge djevojke, brzi i sjajni automobili
bill su gotovo neizbJezni rekviziti sva-
kom njihovom video spotu. Sve to -
provjerene rock-paradigme i apoteoza
tradicionalnih i suvremenih amertckih
vrijednosti - glavna su obiljezja njiho-
va najnovijeg svjetskog hita, obrade
davnasnje pjesme Elvisa Presleya •Vi-
va Las Vegas«, koji je zapravo prvoski-
nuti sing! s albuma koji na jednom
mjestu okuplja dosad natuspjesnfle ra-
dove .zz TOPA« i nosi odgovaraiuct
naslov -Greatest Htts-. Iako se pjesma
-Vtva Las Vegas- tek sada pojavljule u
opusu sjajne teksaske skupine, nema
sto, izuzetno je uspjeli uvod u sam al-
bum. A album se dotma poput ogrom-
nog snsznog americkog kamlona koJi
neumorno jurt s kraja na kraj konti-
nenta, sto ce reel da sve tresti od razu-
larenih gitarskih riffova, kratkih all
efektnih gitarskih sola, energicne ri-
tam sekcije i jednostavnih, bas teksas-
kih, gorstacklh stihova u kojima se ka-
ie upravo onoliko koliko treba.
Najkrace receno, album najveclh hi-
tova .zz TOPA• jos jednom potvrduje
da su [ednostavnost, Iskrenost, samo-
uvjerenost i cvrstoca temeljne vrijed-
nosti svekolikog rock and rolla i pri-
druzenih zanrovti. bez obztra na to ko-
jim su - tradtctonalntm ill najmode1-
nijim studijskim tehnologuama ostva-
rene. Zapravo, •'l:l TOP• su samo dru-
go ime za rock and roll.
NEVEN KEPESKI
HRVATSKI VOJNIK
S6
iW,OT
POSVECEN
UMJETNINAMA
Zivotopis velikog hrvatskog
domoljuba Ante Topics -
Mimare pokazuje neugaslost
hrvatskog genija
koliko budem ztv ja cu to
U
svakako istjerati do kraia-,
koliko je samo puta tijekom
svog zivota, Ante Topic Mi-
mara, ta] covjek osebujne
sudbine i sposobnosti, Izre-
kao ove rijeci. Rodom iz skromnog za-
vicaja, iz Korusca u krsevtto] Dalma-
tinskoj zagort, otisao Je u velik, nepoz-
nat svijet praznih ruku i gladnfh usta,
A nakon vise od pola stolieca vratio se
u domovinu s umjetnina.ma neprocte-
njive vrijednosti, da ih pokloni svom
narodu. Ostavljao [e dubok dolam, blo
je to covjek pun emocija, golemog zna-
nja, koji [e od svih svojih sudjelatnika
puno i trazlo. Zbirku umjetnma koju je
skupllao tijekom cijelog svog zivota,
odlucio je pocetkom sedamdesetih go-
dina donijeti u Zagreb, u Hrvatsku.
Muzej -Mtmara- je otvoren u srpnju
1987. god. all sam Mlmara, otvorenje
nije dozivio. Umro Je 30. sijecnja Iste
godine, u vjert da ce muzela ipak biti.
Mimara ne samo da [e bio veliki hrvat-
ski donator, bto je i veliki domollub i
uvijek se bavio mislju da zblrku mora
pokloniti svom narodu. To je bila [edna
opseslta kod nJega, i on Je sam volio ra-
diti distinkciju, kad bi mu netko rekao
da je zbirku poklonio Hrvstsko], on je
ssm govorio -ne Hrva.tskoj nego hrvat-
skom narodu-, ca.k do takvih nijansi je
islo njegovo [asno videnje njegove da-
rovnice. Kao covjek, Mimara [e bio
vrlo stabilan. Covjek s jakom moral-
nom okomicom, ~oji je kao inteligen-
tan covtek znao postupatt sa ljudima.
Bio je dobar psiholog i sjajan diploma·
ta. Bio Je velikodusan, pravt hrvatski
gentleman. Ntkad nije zavrslo studij
povijesti umjetnosti. Sam je govorio da
zbirku nikad ne bi skupio da je kojim
slucaJem studij zavrsio, da J& to sretna
okolnost. Jer, uvijek Je u nesto sum-
nlao, trazio dodatne dokaze. Bio je do-
bar biznismen i znao je trgovati Oefti-
no kupitt, a. skupo prodati). Duboko je
cijenio svakog onoga koji hoes raditi i
broj 17. 31. upnla
sam je isticao da Je na radu izgra.dio
svoj iivotopis. To je covjek koji je kao
mla.d otisao iz Hrvatske u vrijeme
prvog svjetskog rata, za.tim mobilizi-
ran u austriJskoj vojsci, te ranjen na
boJistima u Italiji. Nakon svrsetka ra.ta;
kako je sam govorto, nasao se u jednoj
isluzenoj poderanoj uniformi austrij-
skog vojnika, bez prebijene lire u dze-
pu usred Rima. U Rimu se nas_tanio i
poceo naukovati kao segrt u ateljeu ta-
lijanskog slikara Mancinia. Uci slikar-
stvo i tu negdje pocinju njegovi prvi sa-
kupljacki potezi, pocetak budenja
strasti za kolekcionarstvom. Ante To-
pic·Mimara; hrvatski pucanin, koji je
samotnicki lutao svijetom. stvara.Juci
svoju nevjeroja.tnu zbirku u kojoj je pri·
kupio 3754 umjetnickih djela, ostao je
za citava zivota enigma.. Zivotni detalji
su stvarno nevazni. NaJvaznlje su um·
jetnine. One su tu, u srcu Hrvatske, za
kulturu naseg naroda u prelijepom i
svjetski poznatom muzeju •MIMARA•.
lme Mirna.re ostaje usa.deno u sva.kom
Hrvatu. Jer, njegov tmoviti zivotni put
svakom od nas mora. postati vodilj ljep-
se i neovisne hrvatske budu6nosti.
NEVEN VALENT - HRIBAR
1992. lwoj 17. 31. a,pnjo 1"2.
r
slikopis
5 FERRARIJA NA KONJA
Komedija Rona Underwooda o ljudima ko] iete, posto-poto
promijeniti necin iivljenja
rojica dobrih prija.telja (Billy
T
Crystal, Daniel Stern i Bruno
Kirby) uspjesni SU njujorski
poslovni ljudi, koJi se, na pra. •
gu cetrdesetih, suocavaju s
k.rizom srednjih godina. lzne-
na.da pocinju filozofirati o smislu zivo-
ta, braka i karijere, a kak'o su dovoljno
bogati, mogu sebi dopustiti lije6enje
svojih frustracija. skupim turistickim
avanturama. 2.ivotni elan odlucuju po-
vratiti odlaskom na pravi americki
ranc u New Mexico, gdje s jos nekim
•gra.dskim sminkerima• zeljnim uzbu-
denja more.ju sprovesti krdo od tristo
goveda do ra.nca u Colors.du. NJihov
voda je jeda.n od rijetkih preostalih au-
tenticnih kauboja, start maher zvan
Smezura.ni (Jack Pa.lance). Uz njega 6e
momci ocvrsnuti I saznati poneku ii-
votnu istinu. Kad Smezura.nt iznena.da
umre, cijela ava.ntura prestaje biti za-
bavna i postaje po zivot opasna. Medu·
tim, za. momke je to prilika da dokazu
kako su u sta.nju hrabro se suociti i sa
vrlo surovim zivotnim iza.zovima.
Prava zvijezda western-komedije
»Gradski sminkeri• (•City Slickers•) za-
sigurno je izvrsni komicar Bill Crystal,
koji je godinama nastupao na televiziji,
u humortstickoj kult-seriJi »Saturday
Night Live• (koja se jos uvijek subotom
prikazuje na MTV-ui iz koje su potekli
komicart poput Johna Belushija i Da-
na Aykroyda), da. bi se kasnije vise ne-
go uspjesno »prebacio• na veliki ek-
ran, glumeci u hitovima »Kad je Harry
sreo Sally• i •Baci ma.mu iz vlaka•.
Njegov humor nije umebesan i vrato·
loman, vet promisljen, urban, pomalo
cinican humor intelektualca, koji se
dotice uobica.jenih egzistenctjalnih
HRVATSKI VOJNIK ·
57
problema suvremenog coVjeka.: za--
mrsenih odnosa. medu spolovima, sta·
renja, smrinosti. Jedino je Jack Pa.lan-
ce bar donekle uspio zasjeniti Billija
Crystala I za sporednu ulogu Smezura-
nog ove je godine dobio Oskara. Se-
damdesetdvogodisnji Palanoe, ziva le-
genda americkog vesterna, pozalio se
da ga redatelji vise ne angaziraju tako
cesto, jer se boje da bi mogao umrijeti
tljekom snima.nja. Usprkos takvom ri-
ziku Pa.la.neeje poprtlicno aktivan; pri-
Je tri godine nastupio je u manjoj ulozi
u •Batmanu• Billy Crystal i redatelj
Ron Underwood uspjeli su u •Gra.d-
skim sminkerima• napra.viti nesto sto
je do sada. izgleda.lo nemoguce: duho-
vito i neusiljeno poveza.ti dva dijamet-
ralno suprotna za.nra - modernu, ur-
ba.nu komediju i western. Ovdje je taj
neobicni spoj izveden dramaturski UV·
jerlJivo: naizgled uspjesni a.mericki
yuppies, nezadovoljni onime sto su po-
stigli, pocinju tragati za pra.vim zivot-
ntm vrijednostima i pronalaze ih tamo
gdje ih je Amerika oduvijek vidjela -
medu kaubojima t rancerima. Oni su
olicenje zdravog, nepatvorenog, u dcS-
brom smislu tra.dicionalnog zivota, zi-
vota koji ima smisao, jer se rukovodi
zakonima prirode. Ipak, a.utori se nisu
pretjerano trudili da. razviju i probude
zanimljivu temu koju su naceli, pa je
ona uglavnom ostala u funkciji stvara.-
nja komicnih situacija.. No, »Gradski
sminkeri• i jesu prije svega zabavna, u
detaljima izuzetno duhovita komedija,
ciju ce uspJesnu kombinaciju moder-
nog i tradicionalnog zanra, holivudski
filmasi zacijelo i ubuduce pokusati is-
koristiti.
MARINA DIMIC

VISEODIGRE
Nastup hrvatskih sportes« pod hrvatskom zastavom vise je od kolektivnog /ova
I
tosedamdesetdvije
S
zasta.ve pronesene
su trkalackom sta-
zom stadiona Mon-
tjuic u Barceloni
pngodom otvara-
nja XV. suvremenih olimpijskih
tgara, Iako naizgled velik, ta.j
bro] nije i prevelik ako se prtsje-
timo kako je u Olimpljskom ko-
mitetu vazda vise drzava nego
u Ujedinjenim narodlrna, Nai-
me, Ima drzava {posebno onih
otockih u oceanskim osemlca-
ma) koje su predaleko cak I za
domasa] -Vellke Srblje• te im
nije potrebna za.stita. -msduna-
rodne zaiednlce« No, ako vec
ne nalaze dovoljno povoda pri-
sta.janJu na pomalo dosadno
sastancenie na East Riveru, to
nije razlogom odustatanje od lg-
. re. U danasnjern SVijetu, otprilt-
ke kao kod djece, nepristajanje
na lgru predstavlja Jedan oblik
vrijedanja osta.lih i vrlo djelot-
sport
na sportska odlicja
voran nactn cinJenja stets sa-
mome sebi (a to se, uostalom,
dalo vrlo dobro vidjeti po pocas-
nim gosttma u barcelonskom
gledalistu).
lpak postoji I situacija koja je
cak nezavidnija od nerazbori-
tog odustajanja od hastupa na
olimpijadi, a to [e sluca] kad se
nekome ne dopusti nastupltl. TQ
se ove godtne dogodllo -Jugos-
laviji-. · goslavije• nastupe na olimpli-
Medunarodno sponsko
javno mntjenje ruje zelJelo opte-
rectvati savjest gledajuci na Jed-
nom od [arbola oko olimpijskih
boriliste stijeg drzave koja [e
trenutacno Jedini Imperljaltsttc-
kl stroj u Europl. Dotsta, ako je
sport ona ljudska djelatnost pri
kojoj se pristaje na niz pomalo
•sasavih• pravila, moze Ii se
ocekivati od onih koji ne prtzna-
Ju temehne naeela covjecnosti i
prave da na njih pnstanu. Ba-
HRVATSKI VOJNIK
58
nalnije kazano, nece Ii onaj koji
ubija nenaoruzanoga, uzlma
sto nije njegovo i unistave ono
sto ne moze ponijeti sa sobom,
poceti igrati kosarkku nogom, a
nogomet rukom? Jer ovo po·
sljednje [e zasticeno jedino do-
govorom onih koji razumllu te-
melje sporta i nicim drugim.
U nas se podosta raspravljalo
o dopustanlu da sportasi IZ •JU-
skim borilisttma u pojedinac-
nim sportovtma, Oni koji su tak-
vom postupku zamisrill, kao da
nisu pravo razumjeli o cemu je
rijec. Naime, Jugoslaveni su se
nasl! u Barceloni bez himne, za-
stave I svog znamenja na spor-
tskoj odori, Oni kao takvi ne
predstavljaiu nlkoga doll same
sebe. Kao neka cudna vrsta lju-
di bez domovine ont su pretvo-
reni u iznimku koja potvrduje
pravtlo, Nije lh bilo na priredbl
kojom Je svecano otvorena
olimptJada.. Premda se u takvtm
prtgodama svt sportasi -nalaze
pod tstom zastavom- (u Barce-
loni se to doslovno dogodilo),
ipak su svt tamo prije svega
predstavnict svoie drzave i svog
naroda. Cttava su sportske na-
stojanja natjecatelja usmjerena
na pronosenie svijetom glasa o
svojoj zemlji, a tek potom I o se-
bi samome. Sad, sa pndolas-
kom onih koje smo nekoc nazl-
vali profesionalcima to posta.je
svima potpuno [asno, Nema, na-
ime, nacina drukcije objasniti
natjecateljske motive sportasa
koje drzimo najboljima u njiho-
vim sportskim granama, m mo-
tive onih clje su zarade skoro
mogu mjeriti s drzavnim prora-
cunima nekih drzava sudionica..
Za drzave koje tek postizu
potpuno medunarodno prtzna-
nJe nastup na olimplJadi ima
osobuu vaznost, Nema danas u
bn,j 17. 31. upnja
Napokon u olimpijskom plamenu
plamte ,i hrvatske sportske zelje
svijetu dogadaja koji izazivaju
toliku medijsku pozornost kao
, sportski, Ral:una se da je vise
od tri milijarde ljudi vidjelo sve-
cano otvaranje ovih olimpijskih
igara u Barceloni. Medalja je
malo, a sporta.sa sve vise, tako
da su svi oni koji su stigli u Spa-
njolsku na neki naeln pobjednl-
cl. PoJaviti se na ovom natve-
adrla
color
taboratorll
MARIO BADROV
41 000 ZAGREB, HRVATSKA
VLASKA 12
Telefon/telefax: 278-165
ZEUKO BADROV
EXPRESS COLOR
LABORATORIJ
Prolaz Tkalciceva 5 - Radicsva 6, Zagreb
Telefon 428-595
1992.
sport
tern sportskom dogadaJu pod
svojim stijegom, to znaci, u jed- EXPRESS
nom nesto sirem smislu, oeno-
vati svof pristanak uz vrijednos-
ti suvremenog svijeta. I zato je
nastup sportasa lz Hrvatske vi-
se od tek jednog kolektivnog po-
kusa.Ja pribavljanja odlicja. Bl-
COLOR
LABORATORIJ
Jee je O simbollcnom ctnu izlas-
ka iz tudom krivnjom nametnu-
tog izbivanja, o povratlru nacije
koja je, uz jedva jos pokoju ne-
vaznost, bila poznata prosieeno
obavljestenom eeljadetu po pro- ANTONIJA • Razvijanje filmova i izrada
nalasku zivopisnih tkanina za BADROV fotografija
stezanje vratova ozbiljnije odje- za 30 minuta
venih ljudi. Prolaz Vlaska 58 -
lblerov trg • Fotografije za dokumenta
I zato smo s ushitom pozdra-
vili hrvatske sportase na sveca- Telefon za 30 minute.
nosti stadiona MontjuiC. Ako telefax: 446-848 • Razvijanje dijapozitiva
vee sport i nije ntsta drugo nego 8,30 - 19,30 za 90 minuta
razbibriga onih koji su sve vaz- subota • R~produkcije, internegativi
ne problems davno rijesili, on-
da neka je ti.as nastup na ohm- 8,30 - 13,00 • Prodaja filmova
pijadi znak da cemo i mi vrlo FILMOVE KUPLJENE U
skoro sebe privesti takvome sta- LABORATORIJI RAZVIJAMO
nju, BESPl.ATNO !
VEDRAN KUKAVICA
~··
'
EPNEf
OZLJEDE KOZE Ill RANE SU BOLNE, MOGU SE
UPALITI I ZAGNOJITI. OMETAJU VAS U SVA-
KODNEVNOM POSLU.
EPIGEL - ZELE ZA RANE BRZO I LAKO ZAC-
JE!,JUJE RANE, TE SPRIJECAVA NASTAJANJE
OZILJAKA
ZA VASU KUCNU APOTEKU.
EPIGEL ZELE.
d,lj:,~
''iaVora
Xa bi\'Ona lildnn.-Uo
HRVATSKI VOJNIK
••••••••••••••••••••••••
'
59
 periskop If perlskop

zbororn Miss Medlmurja, Podravine i Ali put do na.gra.da niie btlo nimalo la.gan. je bilo i prtpadnlka Hrvatske volske, svakl

I
Hrvatskog zegoria u Cakovcu [e po- Pet dana, koliko su djevojke provele u Ca. Izlazak sarmantnih dlevoiaka obuoenih u
ceo Izbor Miss Hrvatske. Organizato- kovcu, bilo je na.trpano obavezama, od raz- vscernie modele ali i uz izazovne kupaoe ko-
ri natiecanla, HTV, • Vecernll list• i nib primanja i posieta sponzorima. preko stime pratila dubokim uzdastrna i burnim
modna kuca -Scorplon Iashton-, obaveznog poziranja i stenji gradom do pljeskom. Kako to i prilici izboru miss. sve
predvidjeli su, naime. da se prvo u brojnth proba odjece i uvjezbavanja kreta> su kandidatkinje dobile zanimljive nagrade.
kolovozu organizira sest regionalnih natle- nja na pozornici Osim toga, djevojke su kao od odiece i stedmh knjizica do sedrnodnev-
canja - Miss Slavonije u Pozegi, Istre u i sve prave mlslce bile u nekoj vrsti karante- nih boravaka na Jadranu i u Austriji. Ali to
Umagu, Prtrnorja u Opatiii. Dalmacije u ne. vecmu su ih prvi dan u hotel -Park- do- nlle nista prerna onome sto ooekuje pobied-
Splitu i na kraju lagreba I okolice u starom pratlll roditelji, rodbina ili mladtct all su lm nioe u fins.Ju. Osim odlaska u Capetown na
dvorcu Bezanec kod !<rapine. organize.tori prepoructlt da se mirno vra.te izbor Miss svijeta spominje se i dvomiesecni
Tri najljepse djevojke te Miss Iotogemcno- kucarna a djevojke prepuste brizi organlza- boravak uz ucenie Jezika. u Londonu, vrij6-
sti sa svakog od tih natlecanla plasirat ce se tore. iz projekta •Miss Croatia for Miss dan nakit i ostale nagrade. Zs.to organizato-
na zavrsno natjecanje koje 6e se sredinom World- i Suzy Joslpovl¢ vlasnici poznate ri pozivaju sve djevojke koje zadovoljavaiu
rujna odrzati u Za.grebu. Uz njih na zavrsno manekenske kuee iz Zagreba, kola ih [e tre propozicije I smatralu da imalu sans! da se
natiecanie ce se direktno plasira.tl i Miss bala naucitt manekensklm vjestinama prllave preko kupona kote objav)juje • Ve-
sporta te pobjednica -Globusovog- natieca- De. joj je to dobro uspjelo najbolje se vidle- cernJI ltst- a mogu se prija.viti 1 djevojke tz
[a za super model Pobiednioa zavrsne vece- lo na sarno] priredbi kada le publika. u koio] diiaspore,
rt, kola ce SI\' odrzau u dvorani -Cibone-
predstavljat oe Hrvatsku na tzboru za na].
ljepsu djevojku svijeta krajem godine u ju-
znoafrickom gradu Capetownu,
Prva fina.listkinja je postals varazdinska
atleticarka Lldija Botlc~. Pri tome je irnala i
dosta srece, Nairne, pobjedrncu lzbora Miss
sporta Hrvatske sesnaestogodisnlu vara.
zdlnsku gtmnasticarku SnJezanu Bosnjak
izbacile su propoztcile koje nalazu da kandt-
datkinje more.ju imati nalmanle 17 a najvise
24 godine. Njena prva pratilja zagrebacke;
atletlcarka Sllvija Babic je otkazala zbog
sportskih priprema pa se prtlika iznenada
ukazala Lldiji. Ali I nase fotogra.fije dokazu-
le da Je ona takvu priliku i zasluztla.
Na.kon natlecanla u Cakovcu prldruille su
[o] se prva regionalna miss -· stmpatlcna
Vara.Minka. Dijana Dukovl¢, njena prva
pratilja plavokosa KorneliJa Kolak iz Lud-
brega, druga pratilja visoka i vitka Cakov-
¢anka Simona Bram~ i miss fotogenlcnostt
Varazdinka Nataf!a Leskovar. Posebnu na-
V gradu miss sarma i osobnosti zahvaljuluci

TKO· JE NAJUEPSA svorn zaraznorn osmjehu i energiji dobila je

Sanla Jagetl¢ iz lvance,

HRVATICA
lzbor Miss Hrvatske
pokezeo je da osim
prirodnih ljepots
nasa domovina
obiluje i ienskom
ljepotom

Korneffja, Dijana, Sirn6na;Natasa;

Koja ce dospjeti u finale?
Ines iz Zagreba

=~i···=--10
Lidija.Botic: Sedamnaest mi je godina tek !
PtU 11•••••••• ft• •••••••
HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK
60 broj 17. 31. a,pnja 1992. 61
 krlialJka

a:,'
!
a:,'
(I)
£
IGRA
S'IVAA
~1~A1~1~1~ 9E m· = l ~ I ~IZLf!'"~Y·
LOPTOM

--
PAOl!All

--
~
--
~
--
UAEflEN
l(CNJ
ituic.)
-- ~l<E
f'OOlA.
VICE

~=I I. I I
IL,
z
~~-
lp~~A61~-

ii:
a)
YI.AGU

z Sl'OJltrE
~~t
~ NII(
METALA

~lc~11l~olr Nt I STVAA I~ I aOM I Ml(~

-M·
~VA

-
::::::: OOLI RATA V. VJE•
MN.IE

-·
AU2No
WENO

fiTAH(N.
NICIMA-
KAASl<E
I ~
NA2IOU

00m I I

-
Ul(MTI
Pm\'0-
flT1

KOJI MARLEN URAN

OONOSI
0081T

VAIJEME

UXlLFOV
BAOJ

u SJAJ.
NOJ
FOAMI

©opygraf
ZAGREB Bo<ongaJsl<a 75. 9 041/2113 39, 214142, l«>meretjala !f 218251, fax: 2182 51
TISKARA Albrechtova bb. • 041/23 55 02, 23 57 06. fax: 23 57 06

HRVATSKI VOJNIK
82 broj 17. 31• .,.;a 1992.
 NOVI PISTOLJI - ODMAH!
CZ 88A CZ 7,65 CZ 357 MAGNUM
CZ MODEL 75 TOKAREV BERSA
BERETTA (RAZNI MODELI)

PASSAGE CIBONA tel. 425-333/240. 510-034

ZAGREB, Savska cesta 28 telefax 51 31 17

Najveci izbor
pistolja, pusaka i
streljiva; pribora, Radno vrijeme:
uvoznih lovackih 9 - 20 sati
nozeva i subotom
rezervnih 8 - 14 sati
dijelova

Najpovoljnija komisiona prodaja i kupnja

OCEKUJEMO VAS POSJET!