-

0
i
••
""

·,a
I.Wllllll '
- I
<
~
..,
;~

•
-0
en
::,
.,.,~
•
;
Ill
•
~
0
'°•..
•
I0

••.~•
.'°•
Ill
en

II.

.
Ill:
II.

·•'°
i;:e.
,0

!
•
II.
ls
'It
•
e
!•
I!?
"(
&I
•
'~

•.
Ii
 •....
~

-·- OLYMPUS
OLYMPUS OPTICAL CO., LTD. Tokyo, New York, Hamburg, Lon,

0 ZAGREB, JURJEVSKA 15
iii (041) 421 535, 421 522, 421 482 Fax: 420
Ir
0
ID

Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 14

Tel. 04:1/442-050, Telefax 041/451-693
 HRVATSK'I
kazalo -
VOJNIK -~~~~~-:-------
tt!i
~
1
I. 25. rujna 1992.

GLAS/LO MINISTARSTVA ustroj hrvatske vojske

OBRANE REPUBLIKE
HRVATSKE I
Osnovano Vijece narodne obrane 4
Prava i obveze vojnih obveznika u inozemstvu : 5
Odgovorni urednik:
lz Luckoq u povijest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .................... . . 6
brlgadlr Ivan Tolj
Srce za Hrvatsku i tvrde rnisice ,. . . . . . . . . ................. . ...... 7
Glavni urednik: Godina sluzenja domovini : 9
pukovnik Krunoslav Matesic Stvaramo vojsku primjerenu Hrvatskoj ~. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
lzvrsni urednik:
Vldmlr Ralc
Ureduje kolegij urednistva:
Tihomir Bajtek (vojna tehnika), aktualnosti
Zeljko Hanich ((HRZ), Dejan
Frigelj (HRM), Mirjana Kuretic Znak vremena -'
." .. 14
1
(ustroj Hrvatske vojske), Boie Slavonci znaju svoj put ••••••••••.•••••••••• 15
Simlesa (kultura i feljtonistika), B~dE:niE: ~z Yivaldija : , . . . . . . . . l6
Sinisa Haluian, Tomislav Milosevi jadi : , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.8
tackovle, Neven Valent-Hribar,
Alojz Borsic (foto-reporter)
Likovni urednici:
Nenad Martic
Svebor Labura
dossier:
Marketing: J?lanetarni strah od nuklearnog udara -. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Gordan Bajtek Sto nakon srnrti »velikog brata« ' .' 22
Gladno nasljede socijalizma ; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . 24
Adresa urednistva: Opasnost dolazi s istoka _.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
. Zvonlmlrova 12, Zagreb
Brzoglasl:468-041, 467-956
Dalekoumnozivac (fax):
451-852 vojna tehnik a
Graficko-tehnicko uredenje:
Cobra - kraljica helikoptera ~. : , 28
Graficko-tehnicka redakcija
Kooperacija - rjesenje za buducnost · 43
Hrvatska tiskara KTS
Oznacavanje pjesackoq streljiva bojom 44
Tlsak: Debela Berta : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Hryatska tiskara, Zagreb
Godisnja pretplata 10.400 HRD
Poluqodisnja pretplata 5.200 HRD
Sve promjene tiraze slati na Vjesnik
Tuzemna prodaja Slavonska avenija 4
magazin
brzoglas 341-256 iii na MARKETING
Hrvatskog vojnika brzoglas 467-291; L a. kiirruca
. u k u h"lnJI.. I
. 51 II
brzoglas i dalekournnozivac 451-852. Kralj Zvonimir i crkva u Hrvata · . 52
Uplata pretplate na racun TRGO- Zabranjena zbirka , .. 53
STAMPA 30101-601-32111 (s naz- Ljudina od duha . 59
nakom za »Hrvatski vojnik«) :,,.

lnozemna pretplata: Zaqrebacka

banka broj deviznog raeuna: 30101- CJENIK OGLA5AVANJA
620-16-25731-3296911 (s naznakom COLOR STRANICA (HRD) CRNO-BIJELA (HRD)
za »Hrvatski vojnik«) 1/1 ZADNJA 200.000 1 /1 100.000
Cijena polugodisnje pretplate: 1/2 120.000 1/2 70.000
Njemacka 54 DEM, Austrija 360 ATS, 1/3 80.000 1/3 50.000
Kanada 42 CAD, (zrakoplovom 82,95),
Australija 48 AUD, (zrakoplovom
106,50), SAD· 42 USD, (zrakoplovom
76,45), $vicarska 48 CHF, Nizozem-
ska 60 NLG, Francuska · 216 FRF,
Stovani cltatelji, . .
za ovaj primjerak naieg I Vaieg glasila platUt 8te neito vliu cijeml~ Rllff •••i•t
::=•
)t.
. ,
$vedska 216 SEK, Belgija 1080 BEF,
Danska 216 DKK, Velika Britanija 20
GBP, Slovenija 1800 SLT, ltalija 39600
ITL, Norveska 212 NOK
neumltnoj gospodarakoj loglci noviriak• proizvodnje. T..o je nuian kontk k4*
dalje zadrzimo konc.pdju »dva liate u jednom«, tako • i dalje ·aai bfot-*
»Hrvatskl vojnlk« izlazl mjeaecnik ;.Hrvataki niOrnlr«, odno8ll.o. »Hrv•tlld*-DJ!IINI ,. ·
1 ..-1 C.a
Rukopise i materijale ne vraeamo Vo•llnl•

HRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25. rvjna 1992. 3
 ustroj hrvatske vojske

OSNOVANO VIJECE NARODNE . OBRANE

Odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tudmana donijetom 11. rujna

v:
ukinuto je Vrhovno driavno vijece a u sk/adu s Ustevom ustanovljena dva nova
savjetodavna vijece: Predsjednicko vijece i Vijece narodne obrane

narodne obrane Republike Vijece narodne obrane je savjetodavno tije- predsjednikova Ureda, u uvodnoj rijeci je dr.
Hrvatske ima cetrnaest clanova, lo predsjednika Republike kao vrhovnog za- Tudman, uz ostalo, predlozio da Ministarstvo
To su: Josip Manolic, predstojnik povjednika oruzanih snaga. Kako je na nedav- obrane sto prije podnese Vijecu narodne
Ureda za zastltu ustavnog poret- noj konferenciji za novinare rekao dr. Jure obrane prijedlog reorganizacije Hrvatske voj-
ka, Stjepan Mesic, predsjednik Radie, Vijece ce razmatrati sva bitna pitanja ske za mirnodopsko stanje, ali istodobno
. Sabora, Hrvoje Sarinic, pred- izgradnje i uporabe oruzanih snaga i drzavne spremnost za uspostavu punog ustavno-prav.
sjednik Vlade, dr. Jure Radie, predstojnik sigurnosti, te pripreme zemlje u cjelini za nog poretka na cjelokupnom teritoriju drzave
Predsjedniekog ureda, Gojko Susak, mlnistar obranu. U tome je i temeljni razlog zasto spo- Hrvatske, ako se ne ostvare odredbe Vance-
obrane, Ivan Jarnjak, ministar unutarnjih menuta dva vijeca nisu osnovana ranije, od- ova plana. ·
poslova, Zdenko Skrabalo, ministar vanjskih mah po donosenju Ustava 1990. godine, vec je v·· , . a lial 1· 0 pre etim med
poslova, general zbora Antun Tus, naeelnik njihovu ulogu preuzelo Vrhovno drzavno vije- IJec~ Je r sprav l .0 blik ut atske u-
Glavnog stozera Hrvatske vojske, general ce, koordinirajuci obje djelatnosti, Naime, da rar~dm~ otez:ma fl:~.P~a~ ~ 0 rv sf a:.a
zbora Janko Bobetko, savjetnik ministra je Vijece narodne obrane ustanovljeno ranije
obrane, admiral Sveto Letica, zapovjednik u njemu bi -po sili funkcije- morali biti i za-
~f
0.
;nt.?l,
0~
erenc~f'.' UN /
u a neca sigurno 1 •. • e OP 1
P~.d~~..,t
·
Hrvatske ratne mornarice, general-pukovnik povjednici svih bivsih vojnih oblasti na pod- mu embarga na uvoz oruzja,
Ivan Cermak, pomocnlk ministra obrane, ge- r:µcju Republike Hrvatske, dakle jugo-generali Vijece narodne obrane je razmatralo i
neral-bojnik Imra Agotic, zapoviednlk Hrvat- · koji danas zapovijedaju neprijateljskom voj- medunarodni polozaj Hrvatske, te ocijenilo d,a
skog ratnog zrakoplovstva, general-bojnik skom, objasnio je dr. Radie. je on bitno ucvrscen rezultatima proslih izbo,
Josip Lucic, pomocnlk ministra obrane i ge- Isti dan nakon informacije o njegovom ra. Takoder je razmatrana i mogucnost sto br.
neral bojnik Slobodan Praljak, pomocnik mi- I osnivanju, Vijece narodne obrane je odrzalo zeg i sigurnijeg povratka izbjeglica i progna-
nistra obrane. Tajnik, koji jos nije imenovan, prvu sjednicu u Predsjednikovim dvorima, nika u njihova mjesta, stoji na kraju priopce-
obnasat ce duznost procelnika Vojnog kabi-1 Sjednici je predsjedao predsjednik Republike nja iz Ureda Predsjednika. ·
neta predsjednika Republike.
.• ~
dr. Franjo Tudman. Prema priopcenju iz
' .
iEWKO BUKSA

MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKA HRV A TSKA

RE-PUBUKE HRV ATSKE
PERSONALNA UPRAVA
PO ZIV
POZlVAJU SE PRIPADNICI HRVATSKE'
VOJSKE, ZAINTERESlRANJ ZA PRlJEM U
PROFESIONALNI SASTAV HRVATSKE
VOJSKE, QA SE JAVE U JUDROVSKE
SLU.tBE,:
1. »A« .DIUGADE ZBORA
NARODNE GARDE, ZAGREB
2.·»A« BRIGADE ZBORA
NARODNE GARDE~ J)UGO-SELO
-:. 3. »A« BRIGADE ZBORA
NARODNE GARDE~ OSIJEK
4. »A« BRIGADE ZBORA ·
NARODNE GARDE,,SPLlT
lLI
U PERSONALNU UPRAVU
MtNlSTARSTVA
REPUBtIKE HRV ATS.KE,
. ZAGREB, TELEFON .B.RQJ
04 J/ 468-050
MINISTARSTVO OBRANE
Personalna uprava
objavljuje
NATJECAJ
za prijem kandidata za popunu profesionalnih
postrojbi Hrvatske vojske
Natjecati se mogu osobe koje udovoljavaju
slijedecim uvjetima:
- muskarc! starosne dobi od 19 do 30 godina
- da su odsluiili vojni rok
- da su driavljani Republike Hrvatske
lzabranim kandidatima Ministarstvo obrane
osigurava:
- stimulativnu placu u odnosu na ostali djelatni sastav;
- stai sa uvecanim trajanjem (beneficirani);
- materijalnu pemoe pri rjesavanju stambenog pitanja
obitelji; '
- ostale pogodnosti.
Molbe za prijem dostavljati u kadrovske sluzbe:
- I. »A« brigada ZNG, Zagreb, telefon: 041/467-888,
467-883
- 2. »A« brigada ZNG, Dugo Selo, telefon:
041/750-4S4
OBRANE . - 3. »A« brigada ZNG, Osijek, telefon: OS4/126-506
- 4. »A« brigada ZNG, Split, telefon: 058/361-028,
058/210-555,kucni217
Dodatne informacije mogu se dobiti u Personalnoj upravi
.. Ministarstva obrane, Za2reb, telefon: 041/468-050.

HRVATSKI VOJNIK
4
 ustroj hrvatske vojske
PRAYA ·I OBYEZE .YOJNIH
OBYEZNIKA U INO.ZEMSTYU·
Uprava za vojnu obvezu i mobilizaciju dobiva svakodnevno upite o
vojnim obveznicima Hrvatske koji se neleze u inozemstvu. Mnogi od njih
· iele sto prije sluiiti vojni rok
inistarstvu obrane ucestalo se
obracaju pojedinci, uredi i upra.
ve za obranu te diplomatsko.kon.
zularna predstavnistva Hepubli.
. ke Hrvatske u svezi uvodenja u
vojnu evidenciju hrvatskih drzav.
ljana koji imaju prebivaliste ili boraviste u
inozemstvu. postupkom uvodenja u vojnu
evidenciju osoba koje su stekle hrvatsko dr-
zavlianstvo, a prije su se vodile u vojnoj evi-
denciji drugih drzava, zatim u svezi s dava-
njem odobrenja za putovanje i boravak u
inozemstvu- nadleznosti diplomatsko.konzu.
larnih predstavnistava Republike Hrvatske,
Ministarstva obrane, te ureda za obranu
glede postupka pribavljanja raznih odobre.
nja, potvrda i slicno, postupkom s osobama
koje borave u inozemstvu, a u ovoj kalen.
darskoj godini navrsavaiu 27. godinu zivota
i drugo.
'U svezi toga i poradi ujedinacene primje-
ne odredaba Zakona o obrani, te Pravilnika
o izvrsavanju vojne obveze i civilne sluzbe
ministar obrane donio je vise podzakonskih
propisa kojima je reguliran ·status vojnih
obveznika.
e- UVODENJE u VOJNU EVIDENCIJU
HRVATSKIH DRZAVLJANA KOJI IMAJU
PREBIVALISTE ILI BORAVISTEU INOZEM-
STVV ·
Vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj
vode uredi i uprave za obranu, zapovjedni-
stva, jedinice i ustanove oruzanih snaga. Di-
plomatsko-konzularna predstavnistva vode
evidenciiu vojnih obveznika Republike Hr-
vatske koji imaju boraviste odnosno prebi-
valiste u inozemstvu, te ustrojavaju kartote-
ku od evidencijskih kartona dobivenih od
opcinskih tijela uprave za poslove obrane.
Svi hrvatski drzavliani koji podlijezu vojnoj
obvezi, a imaju prebivaliste odnosno boravi-
ste u inozemstvu. takoder su duzni uvesti se
u vojnu evidenciju u uredu za obranu prema
odredenim kriterijima, Oni koji borave u
inozemstvu, a imaju prebivaliste u Republici
Hrvatskoj, prijavljuju se uredu za obranu na
I . cijern podrucju imaju prebivaliste, Osobe
11 koje nemaju prebivaliste na podrucju Repu-
blike Hrvatske prijavljuju se prema posljed-
njem prebivalistu svojih roditelja u Bepubli.
ci Hrvatskoj. Vojni obveznici koji borave od-
11
nosno imaju prebivaliste u inozemstvu, a
1 I nisu u mogucnosti prijaviti se poradi uvode-
nia u vojnu evidenciju uredu za obranu u
Republici Hrvatskoj (veliki putni troskovi,
dalek put. prekid skolovanja, zaposlenja i sl]
1 duzni su se prijaviti ovlastenom diplomat-
' . ' .
sko-konzularnom predstavnistvu Republike .
I Hrvatske u inozemstvu.
. e UVODENJE U VOJNU EVIDENCIJU
OSOBA KOJE SU STEKLE HRVATSKO DR-
ZAVLJANSTVO .
Osobi koja je stekla hrvatsko drzavljan-
stvo. a prije se vodila u vojnoj evidenciji ne-
ke druge drzave koja je bila u bivsoj SFR Ju-
goslaviji, u vojnu evidenciju upisuju se poda.
ci iz vojnih dokumenata koje posjeduje.
Ukoliko ta osoba ne posjeduje vojne iii neke
druge dokumente iz kojih se maze utvrditi
spcsobnost za vojnu sluzbu, vojno-evidencij-
ska specijalnost. vrijeme na sluzenju vojnog
roka, vojna pasta, cin i drugo, opcinsko tijelo
uprave za poslove obrane obvezno je, po slu-
zeno] duznosti, utvrditi cinjenicno stanje, te
provesti potrebni postupak. U svrhu pribav-
ljanja dokaza maze se uzeti izjava vojnog
obveznika koja obvezatno mora sadrzavati.
sposobnost za vojnu sluzbu, vojno evidencij-
sku specijalnost za koju je naveden. odnosno
za koju je osposobljen, vrijeme provedeno
na sluzenju vojnog roka, vojna pasta, cin ko-
ji ima, drzavu i naziv tijela kod kojeg se do
tada vodio u vojnoj evidenciji na temelju
izjave koja se cuva uz dokumente vojne evi-
dencije. Prilikom uvodenja u vojnu §Videnci-
ju ustrojavaju se · svi potrebni dokumenti
vojne evidencije.
e ODOBRENJE ZA PUTOVANJE I BO-
RAVAK NOV AKA U INOZEMSTVU , dena sposobnost za vojnu sluzbu, takoder se
Odobrenje za putovanje i boravak novaka
u inozemstvu izdaje na zahtjev novaka ovla-
stena uprava za obranu sukladno clanku
124. zakona o obrani i clanku 89. Pravilnika
o izvrsavanju vojne obveze i civilne sluzbe,
Uz zahtjev, kojim se trazi odobrenje za puto-
vanje i boravak u inozemstvu, prilaze se od-
govarajuca dokumentacija kojom se doka-
zuju razlozi putovanja i boravka u inozem-
stvu. Ukoliko novak boravi u inozemstvu i
ne maze doci u Republiku Hrvatsku poradi
pribavljanja odobrenja za boravak, odnosno
produljenje boravka u inozemstvu to odo-
brenje izdaje mu diplomatsko.konzularno
predstavnistvo sukladno clanku 125. stavak
1. Zakona o obrani. To znaci da se novaci ko-
ji su uvedeni u vojnu evidenciju, a imaju bo-'
raviste odnosno prebivaliste u inozemstvu,
mogu obracati bilo tijelima uprave za poslo-
ve obrane u Republici Hrvatskoj, bilo diplo-
matsko-konzularnim predstavnistvima Re-
publike Hrvatske u inozemstvu poradi izda-
vanja odoprenja za boravak odnosno produ-
ljenje boravka, raznih potvrda i slicno,
HRVATSKI VOJNIK
5
Sukladno odredbi clanka 32. Zakona o
putnim ispravama hrvatskih drzavljana,
vojni obveznik - novak uz zahtjev za izda-
vanje putne isprave duzan je priloziti i odo-
brenje za putovanje. U odobrenju za putova-
nje i boravak u inozemstvu tijelo uprave za
poslove obrane odreduje vrijeme vazenja
odobrenja. Pored roka vazenja odobrenja
odreduje se rok na koji se izdaje putovnica.
e POSTUPAK S NOVACIMA KOJI BO-
RAVE U INOZEMSTVU A U OVOJ KALEN0
DARSKOJ GO DINI NAVRSAVAJU 27 GO-
DINA ZIVOTA
Novaci koji borave u inozemstvu, a u ovoj
kalendarskoj godini navrsavaju 27 godina
zivota, bit ce upuceni na sluzenie vojnog ro-
ka do konca 1992. godine. Ukoliko pojedine
novake nije moguce uputiti na sluzenje voj-
nog roka do konca kalendarske godine u
kojoj navrsavaju 27. godinu, a nisu ostvarili
obveze propisane Zakonom o obrani, upra-
ve za obranu utvrduju okolnosti zbog kojih
navedeni novak nije upucen na sluzenje voj-
nog roka te donose riesenje o produljenje
novacke obveze do konca kalendarske godi-
ne u kojoj ta osoba navrsava 30 godina. No-
vaci koji su navrsili 30 godina a novacka
obveza im je produlf enja do konca kalen-
darske godine u kojoj navrsavaju 30 godina.
prevode se u pricuvni sastav. Osobe koje ni-
su obavile lijecnicke i druge preglede, psiho-
loska ispitivanja i novacen]e te im nije utvr-
prevode u pricuvni sastav, a po dolasku u
Republiku Hrvatsku uprava za obranu
obvezatno ih upucuie na zdravstvenu obra-
du i novacenje,
e PRIJA VLJIVANJE PROMJENA POD A-
T AKA NOVAKA U INOZEMSTVU
Novak koji je otputovao u inozemstvo na
boravak dulji od jedne godine prijavljuje se
izravno ovlastenom diplornatsko-konzular-
nom predstavnistvu Republike Hrvatske i
predaje mu evidencijski karton, te prijavlju-
je ove podatke: ime i prezime, datum i rnje-
sto rodenja, jedinstveni maticni broj grada-
na, adresustana u Republici Hrvatskoj, rnje-
sto zaposlenja u inozemstvu i naziv poslo-
davca, odnosno mjesto skolovanja u
inozemstvu, naziv skole i adresu stana u
inozemstvu, kada je i odakle je doputovao u
doticno mjesto i da Ji mu je odobren bora-
vak u inozemstvu. Novak je duzan za vrije-
me boravka u inozemstvu prijaviti svaku
promjenu navedenih podataka.
I JUSTINA BAJT
 ustroj hrvatske vojske

1% LUCKOG U. POYIJEST
Antiteroristicke jedinica lucko
prije dvije godine, u vrijeme
osnutka, bi/a je prva oruiana
postrojba hrvatske driave

ripadnici cuvene antitero-

P risticke jedinice MUP-a

Hrvatske iz Luckog sveca.
no su proslavili dvije godi.
ne uspjesnog rada. Ta [e-
dinica, ·osnovana 7, rujna 1990. godine,
tijekom obrambenog domovinskog ra-
ta prosla je sva bojista diljern hrvatske
domovine dajuci veliki doprinos u bor-
bi za samostalnost i neovisnost Repu-
blike Hrvatske.
Proslava' je pocela predavanjem pri-
javka zapovjednika ATJ -Lucko- Mla-
dena Markaea dr. Franji Tudmanu, Predsjednik Republike dr. Franjo Tudman izvrsio je' smotru postrojbe
predsjedniku Republike Hrvatske. Na- I
kon toga je dr. Tudman obisao cijelu Svi prisutni su minutom sutnje odali vojarni. U tom dvogodisnjem teskorn i
jedinicu i porazgovarao s pripadnici- pocast jedanaestorici poginulih pri- krvavom putu- zbog sigurnosti su bili
ma ATJ koji su uz- svakodnevne bili padnika jedinice te svim ostalim juna- -bezimeni- pa su u medijima najcesce
postrojeni i u uniforrnama za nocne, cima koji su polozili zivote na altar nazivani -jake snage MUP-a«.
alpinisticke, ronilacke i akcije u zirn- . domovine.
skim uvjetima. Uz njih je bilo izlozeno i Govoreci o -anttterortsticko] jedinici Potom se pripadnicima ATJ obratio
njihovo naoruzanje, od najsuvremeni- -Lucko- koja je bila temelj za stvara- dr. Franjo Tudman.
jih pusaka i automata do helikoptera, I nje Zbora narodne garde, Ivan Jarnjak . . :. Varna pripada cast da ste dali
oklopnih vozila, teskih mitraljeza, mi- I je izmedu ostalog rekao: 1 svoj prilog uspostavi slobodne i demo-
nobacaca, protuoklopnog oruzja te
ostala najsuvremenija oprema.
- Nakon prvih visestranackih izbo. kratske Hrvatske. Bili ste jezgra stva-
ra jedina legalna oruzana snaga koju ranja novih redarstvenih snaga slo-
Potom je Ivan Jarnjak, ministar
unutarnjih poslova Hrvatske, pozdra-
Ije mlada hrvatska drzava posjedovala bodne i suverene Hrvatske, ali ste bili i
bila je policija. Iz nepovoljnog naci- · vise od toga, bili ste zacetak stvaranja i
vio sve prisutne medu kojima su bili i onalnog sastava, s pojedincima jos uvi- Hrvatske vojske. U dane kad srho . jos
potpredsjednik Vlade Ivan Milas, Goj- jek orijentiranim protiv hrvatske sa- bill vezani bivsirn jugoslavenskim i so-
ko Susak, ministar obrane, s pomocni, mostalnosti, vodstvo MUP-a uz potpu. cijalistickirn ustavom, zakonima i ko-
cima i suradnicima, general-zbora An- - nu podrsku vrhovnistva uspjelo je [ecirn drugim, iz vasih smo redova
ton Tus, nacelnik Glavnog stozera Hr- prornijeniti kadrovsku strukturu dje- stvarali i prve jedinice Zbora narodne
vatske vojske, general.zbora Martin latnika i okrenuti se borbi protiv srp- garde. ·
Spegel], glavni inspektor Hrvatske voj- skog terorizma. Posebno je mjesto u Opremljeni ste, nastavio je predsjed-
ske, general-bojnik Imra Agotic, za. tim aktivnostima zauzimala Jedinica nik Tudman, kao najmodernije redar-
povjednik Hrvatskog ratnog zrako. za posebne zadatke MUPJa,koja je vec stvene snage u Europi._Domovina nece
plovstva i protuzracne obrane, brojni - od kolovoza 1990. ukliucena u najsloze. zaliti sredstava da vas opremi svime
saborski zastupnici i ostali duznosnici, nije zadace zastite hrvatske neovtsno. sto je potrebno modernim redarstve-
sti. Ta se jedinica pokusala suprotsta, nim snagama. Ali, osim tehnike kojom
viti cetnickirn bandama u Kninu i oko, morate ovladati, ja vam posebno stav-
PROMAKNUTI lici, ali su nase helikoptere presreli ljam na srce i dusu da uvijek imate na
CASNICI ATJ zrakoplovi bivse JNA i vec tada je bilo umu da ste redarstvene snage svoga
Ministarobrane Gojko Susak proci- jasno da ce tzv. JNA biti vruci nepr ija- naroda pod svojim vrhovnistvorn. Bu-
telj hrvatskih specijalaca. dite svjesni toga, da budete - kulturni
tao je ukaz predsjednikaRepublikedr.
FranjeTudmanao dodjelicinova,pro- Vee u rujnu 1990. djelatnici jedinice, branitelji mira, svakog gradanina i
nastavio je Jarnjak, prvi u novostvore. ustavnopravnog poretka svoje domo-
maknucimai prevodenjuu cinove pri- vine. Trebate biti ·hrabri, odlucni i
cuvnih casnika oruzanih snaga Repu-
noj drzavi, akcije obavljaju u maskir-
blike Hrvatske.U cln pricuvnoqgene- 'nim odorama a na kapama nose hr - odvazni, ali i ne dopustiti nikakvu sa-
vatski povijesni grb. Oni ostro interve, movolju, ne samo iz vasih redova iii
ral-bojnikapromaknutje zapovjednik niraju u Petrinji, Dvoru na Uni, Kar- djelatnika MUP-a, nego ni bilo kojeg
An Mladen Markac, a u cinove pri- lovcu i slunjskim Brdima, te izvode gradanina. Vasa je duznost casna i ja
cuvnih brigadiraJakob Bukvici Slav-
ko Butorac. NekolikopripadnikaAn uspjesne akcije u Pakracu, na Plitvic. sam uvjereri da cete je izvrsiti na zado-
kim jezerima, u Glini, Kralievcanima, voljstva i vase i naroda kojemu prtpa-
promaknutoje u cinove pricuvnih pu- date, porucio im je dr. Tudman.
kovnika, bojnika i satnika. Okucanima i Topuskom. Imali su va-
znu ulogu i u osvajanju neprijateljskih ZEWKO BUKSA

HRVATSKI VOJNIK
6 broj 21. 25. n.,jna 1992.
 ustroj hrvatske vojske
SRCE ZA HRVATSKU
I TVRDE 'MlilCE
Ustrojena ne necelime elitnih postrojbi ATJ iucko je
pripremljena za brze i ucinkovite akcije
eposredno nakon prvih
N demokratski provedenih
izbora, zapocela je organi-
zirana pobuna dijela, eks-
tremisticki orijentiranog,
srpskog stanovnistva, Kako se od sa-
mih pocetaka u organizaciju pobune
ukljueio i vrh nekadasn]e JNA, pobu-
njenicke, odnosno teroristicke snage
vrlo brzo dobivaju i oruzanu potporu
za ostvarenje svojih zlocinackih ciljeva.
Javna je tajna bila da se oruzje iz biv-
sih arsenala JNA dijelilo posvuda ...
onima koji su trebali dobiti ga. Kako je
. cilj, a ubrzo i nacin ostvarenja plana
velikosrpskih ekstremista vec od po- .
I cetka bio jasan, u Hrvatskoj se javlja
' potreba za stvaranjem vlastitih oruza-
nib formacija u sluzbi uspostavljanja i
.1 I ocuvanja nove, demokratski izabrane
vlasti. U to vrijeme monopol nad orga-
nizacijom i. kontrolom jacih oruzaruh
snaga i dalje je imala JNA, take da je
jedini mogu6i nacin bio u okviru repu-
blickih polictiskih snaga.
Tada u okviru tek zacetog MUP-a
RH nastaju prvi korijeni vlastitih, hr-
vatskih antiteroristickih jedinica, spo-
sobnih u svakom trenutku reagirati na
pokusaje neprijateljske pobune. Antite-
roristicka jedinica Lucke prva je takva
jedinica oformljena u zemlji.
SURADNJA S »TIGROVIMA«
Ne potcjenjuju6i druge, isttce zamje-
ntk zapovjednika jedinice Kresimir
Sulc, ova je jedinica prosla najduzi bor-
beni put.
Prve akcije jedinice bile su vezane
jos uz poznata zarista Kostajnice, Dvo-
'1 ra, Petrinje ... , kada su se uglavnom
svodile na nesto intenzivnije odrzava-
nje javnog reda i mira.
-Tada je to jos uvijek bilo ugrozava-
nje javnog reda i mira,« Iako su neredi
vukli ka orufanoj pobuni, uglavnom
su se upotrebljavala klasicna sredstva
poput suzavca, vodenih topova i zapre-
cavanja kolona. Pocetkom aktivnog ra-
ta i pripadnici jedinice postaju suoceni
~oj 21. 25. rvjna 1992.
ALOlZBOR~IC
s potrebom vatrenog odgovora. No, s
ponosom isticu da vatru nikada nisu
otvarali prvi, oak niti na tenkove pobu-
njenickih snaga. Uvijek su samo odgo-
varali i zauzeto zadrzavali do dolaska
· redovnih snaga ZNG RH
Kako se u javnosti cesto spominje da
je ATJ Lucke pocetak legendarnih • Ti-
grova-, vazno je razjasniti jednu nedo-
umicu. -Tigrovi- nastaju od jedinice u
Rakitju, no .kako je nuznost situacije
nalagala usku suradnju, tako su i neki
od prvih' strucnih kadrova i instrukto-
ra jedinice obucavani ili doucavani u
Luckom. Trenutna situacija tada je bila
takva da su postave iz Luckog, te Raki-
tja tada jedine mogle funkcionalno
djelovati. ·
Kasnije postava Rakitje odlazi u HV,
no uska suradnja ostaje do danasnjih
dana:.Tako kao sto su prve akcije zapo-
celi zajedno, kruna suradnje bilo je ne-
davno zatednistvo kraj Dubrovnika,
Inace, ATJ Lucke jedina je antiterori-
sticka jedinica na drzavnoj razini, dok
su sve druge jedinice· za specijalne Domoljublje je osnovni cirnbenik
namjene vezane uz lokalne policijske poziva »specijalca«
uprave, I usprkos cesto] medusobnoj
suradnji to je ipak cinjenica vrijedna
spomena, ponajvlse zbog same skrom-
nosti momaka koji cine postrojbu. Pod sresti sa nizom testova, Tako odmah
pocinje' testiranje po razllcitim progra-
pocetne uspjehe ove jedinice spada i
privodenje zlocinaca poput Arkana, mima, ustrojenih na iskustvima mo-
generala Aksentijevica, predsjednika dernih europskih principa obuke. Tako
»SAO Kraune- Hadica itd, se buduci -specijalac- (precizno - pri-
padnik ATJ} odmah susrece sa nizom
Vee nakon samog osnutka jedinice
na novim osnovama, 7. 9. 1990. godine, rigoroznih i eliminacijskih testova psi-
pocin]e prijavljivanje domoljubno ori-
ho-fizickih sposobnosti. Citav sustav
jentiranih kadrova, ciji sustav ulaska u osnovnih prijemnih testova sastoji se
jedinicu, zbog specificnosti situacije od opseznih testova ko]i u sebe uklju-
ostaje nepromijenje,n do danas. Od ta- cuju test snage, zatim poznavanje gim-
dasnjih 2000 dobrovoljaca odabrano je
nastickih elemenata, koordinaciju po-
oko 200. Zasto? Rigor'oznim sustavom kreta, eksplozivnost tijela kandidata,
selekcije, u vidu raznih testova, tada je, poznavanje borilacklh vjestina i test
figurativno receno, odabran -sirovi izdrzljlvosti. Nakon svih ovih testova
maternal- za kasniju usku, specijali- kandidata jos ceka i mars u duzini od
15 km.
sticku obuku.
, Kako sama situacija nalaze nuznost, Poslije f'izickih testova pocin]u testo-
prijavljeni kandidat odmah ce se su- vi intelektualnih sposobnosti, odnosno
HRVATSKI VOJNIK
7
 ustroj hrvatske vojske
ALOJZ BORSIC
Momci iz l.uckoq osposobljeni su za
najteze zadace
mogucnosti kandidata prilagodavanju
novim, a mogucim situacijama, te br-
zom donosenju odluka.
. »No, najbolju selekciju-, tstice Goran
Zutic, · pornocnik zapovjednika, -cini
jak motiv, te prirodna nadarenost poje-
dinca- Tako npr. obuka za vrhunskog
snajperistu ukljucuje nekoliko tisuca
ispaljenih metaka godisn]e, te sposob-
nog pojedinca uvijek spremnog odgo-
voriti potrebi situacije. Samokontrola i
odricanje od -potrosnih- zrvotnih ra-
dosti, smirenost i postojanost uvjeti su
koji se podrazumijevaju. Za ronioce,
npr. vazi nacelo dobrovoljnosti. Da bi
kandidat postao pripadnikom ronilac-
ke ekipe treba proci vrlo rigorozne
zdravstvene preglede, koji ukljucuju
potpunu zdravstvenu spremu, a ob-
navljaju se svakih sest mjeseci. Radi
neuobicajenlh uslova rada traze se
potpuno psihof'izicki stabilni pojedinci.
Ronioci koji zavrse taj, SMAS-ov prin-
cip, automatski bivaju uvedeni u svjet-
ski terminal, te im se priznaje meduna-
rodna kategorija. Slicno je i sa gor-
skom sluzborn spasavanja.
I
Nakon fizickih testova pocin]e testi-
ranje osnovnog poznavanja zakonskih
odredbi o poslu, testovi poznavanja po-
sla, te osnovni elementi znanje u speci-
jalnim jedinicama. .
Kriteriji ftzickog ustroja kandidata
obuhvacaju mladice izmedu 20 i 25 go-
dina zivota, te vise od 180 centimetara.
Niz! kandidatt takoder mogu proci, no
nedostatak visine moraju pravdati ne-
kim posebnim vjestinama, vaznim za
struku, Uvjet je srednja strucna spre-
ma, a kandidati sa VSS mogu jednako
tako, bez povlastica, racunati na m]e-
sto djelatnika.
Poslije testova slijedi kontrola prav-
ne sluzbe, odnosno provjera legitimno-
sti kandidata pred krtvicnim zakonom.
SPORTSKI DUH OBUKE
Kako sami pripadnici jedinice isticu,
rigoroznost obuke nije ovdje zbog suje-
te njih samih, vec zbog sam6g kandi-
data, ciji uspjeh u jedinici garantiraju
[edino njegove predispozicije i nista
drugo. U jedinici ocekuju priliv kvali-
tetnog kadra iz redova pripadnika HV,
iako isticu da i dalje najradije primaju
kandidate iz redova sluzbe, tj. -obicne-
policije. Primaju se i civilni kandidati,
ali uglavnom oni sa znanjem posebnih
vjestina, [er ostali civilni kandidati uz
obuku potrebuju i doskolovan]e iz zna- ''
nja sluzbe.
Testiranje u normalnim uvjetima
trajalo bi dva do tri dana, no kako vri-
jeme nalaze hitnost, ono je danas sve-
deno na 5- 6 sati, te je zbog toga prili-
kom testiranja ipak prisutna toleranci-
ja.
Prosjek primljen'ih izgleda ovako planiraju intenzivirati kontakte sa slic-
od 25,prijavljenih, jedan do dva prim-
liena zadovoljavaiu.
Jedan dan obuke pocin]e raznolikim
sportskim aktivnostima, te obaveznim
streljastvom. Kako]e u samoj ideji obu-
ke izuzetno vazan taj sportski duh, ra-. nam1ene_ sa na1~~gati11m radmm isk~-
zumljivo je da SU mnogi pripadnici je- stvorn. Silom prilika doveder_u SU U Sl~
dinice ranije bili sportasi, ·priznati na
mnogim. natjecanjima sirom Europe.
. kazu da je testiranje kroz ovaj rat bilo
Nakon opcih elemenata obuke krece J najbolje iskustvo. Svjesni dace za njih i
se na usavrsavanje specijalistickih vje- , nakon zavrsetka ratnih operacija biti
stina, odnosno stvaraju se specijalistic-
ki timovi. Pocin]e obuka na poligoni-
ma, simuliranje situacije na aerodro-
mima, kolodvorima, pripadnici se ATJ
obucavaju za gorsku sluzbu, ronila-
stvo, snajperiste. . . Ubrzani program
obuke traje sest .rnieseci, a za postiza- !
HRVATSKI · VOJNIK
8 broj 21. 25. rujna 1992.
nje vrhunske spreme potrebne su bar '
tri do cetiri godine rada.
'obuka sadrzi niz opcih elemenata
poput uvjezbavanja rjesavania talac-
kih situacija, otmica, vecih narusava-
I nja javnog reda i mira. Specijalizacija
se provodi u MUP-u RH, ali i u suradnji
sa civilnim institucijama slicne namje-
ne (gorska sluzba, ronioci). I usprkos
ratnoj situactji u kojoj je jedinica stasa-
la, s ponosom njeni clanovi isticu pro-
fesionalno i po svim medunarodnim
konvencijama propisano djelovanje.
U ovom se trenutku jedinica ne nala-
zi na terenu i u fazi je priprema za
-mirnodopsko- djelovanje. 0 sadasnjo-
sti jedinice, te planovima razvoja govo-
re nam zapovjednik Bukvic Jakob i po-
mocnik zapovjednika Rasic Marko.
-Trenutacno obavljamo redovne po-
slove jedne AT jedinice, poput pripre-
ma za rjesavan]e otmica, talackih situ-
acija i sL No, u slucaju ponovnog eska-
liranja ratnih sukoba nama je potreb-
no vrlo kratko vrijeme za transforma-
ciju u oruzanu [edinicu.«
Sve sadasn]e specijalnosti u policij-
skoj jedinici cine od momcadi ATJ vr-
hunsku voisku.
Prisjecaju se rjesavanja prve talacke
situacije, kod Slavonske Pozege. Izve-
dena je' uspjesno i svi su taoci spaseni.
Tu je i tamna legenda narodnih strasti
Vinko Pintaric, takoder jedna od -mu-
sterija- ATJ. Sudjelovali su (gorska slu-
zba) i na ciscenju jame dubine 90 meta-
ra, pune lesina zivotinja i otrovnih pli-
nova izazvanih raspadanjem. I u poslu
i za strucnjake opasnom, na dnu jame 1
pronasli SU zivog psa. U buducnosti
nim jedinicama na Zapadu. Kazu da
izmedu njih nema odstupanja u struc-
I
nosti1 iako su_ stranci mn~go sofistici-
ra~111 u tehmck1m s_red~t~~a, no ATJ
Lucko zasigurno je 1ed1mc~ t~kve
tuaciju u -~0101 su imali manje obuke ~
m~ogo ".1se te~enskog rada, · _no sarm 1~
mnogo posla, za koji kazu da bi vise
voljeli da ga nema, dodaju -Kad je Hr-
vatska napadnuta, ova jedinica je bila
prva spremna. Na nama je da i zavrsi-
mo ratt-
IGOR CUMANDRA 1
 ustroj hrvatske vojske

'GODISNJICA 101 • •
PRYE -%AGRE.BACKE/ BRIGADE
»Gdje god su se nelezile postrojbe
101. brigade ni jedsn centimeter brvet:
ske zemlje nije peo u ruke neprijeielje,
stelno smo bili u prvim borbenitn'lini-
jsme direktno u dodiru s agresorom,
niked u pricuvi i u potpunosti izvrse-
vejuci zepovijed. de sprijecimo okru-
ienje Osijeke s juine strene, de one-
mogucimo izbijenje neprijetelje na
megisirelu Osijek - Dakovo i njeno ze-
uzimenje, te dsljnie njegova djelovenje
na prevcu preko Nesice ke. Virovitici«
Dio je to govora zapovjednika 101. bri- .
gade pukovnika Joze Petrasevtca sa
konferencije za tisak odrzane 17. ru]-
na, povodom godisnjice aktivnog su-
djelovanja brigade na braniku domo-
vine. · se svakodnevnirn topnickim i tenkov,
I
Brigada je osnovana 11. lipnja '91. i
njene prve bojne angazirane su u
obrani podsuse.dskog i jadranskog
mosta jos za rata u Sloveniji.
Mobilizacija svih postrojbi 101. bri-
gade izvrsena je na podrucju opcine
Susedgrad u ranim jutarnjim satima
18. rujna, te pocinje djelovati u Nov-
skoj, Lasinji, Kravarskorn i Velikoj Bu-
ni. U punom sastavu brigada se nasla
na pokupskorn pravcu krajem listopa-
da i pocetkom studenog, gdje biljezi i
prve uspjehe, posebno 1. i 3. bojna, poti-
skujuci neprijatelja 5 km u dubinu.
Sredinom studenog brigada krece u
borbu za ravnu Slavoniju. Odupiruci
skim napadima 505. oklopno-rnehani-
zrrane brigade Novosadskog korpusa i
unatoc neiskustvu, linija obrane je
odrzana i ucvrscena. Nakon dvadeset
dana uspjesnog djelovanja brigada se
vraca u Zagreb·na popunu i odmor, ali
je vec 19. prosinca ponovno na starim
polozajirna koje drzi sve do kraja lip-
nia '92.
. Slijedi povratak u Zagreb gdje
se po zapovijedi Ministarstva obrane
prevodi u pricuvu i popunjava, kako bi
sutra, ukoliko snage UNPROFOR-a ne
obave zadacu, bila sirorn bojista Lijepe
Nase kao i do sada, naglasio je pukov-
nik Petrasevic,
VESNA PUWAK

GODINA SLUiENJA DOMOVINI . -

lvenecki bojovnici JI; bataljuna 104. brigade

obiljeiili prvu qodisnjicu

N
avrsila se prva
godina kako je
osnovan II. iva-
necki bataljun
u sastavu 104.
'varazdinske brigade. Tim
povodom odrzana je sveca-
nost koja je prvenstveno bi-
la spomen palim gardisti-
ma ivaneckog kraja. Nazoc-
-- ---
Predsjednik IV SO lvanec Valent Drzaic podijelio priznanja
najboljim borcima
~;

ni su bili mnogi ugledni

gosti, medu njima zamjenik mnoge zrtve rata, zive i po- de HV i njezinim uspjesirna nib i pricuvnih casnika
nacelnika Uprave za IPD ginule ratnike Hrvatske tijekom protekle godine, go- oruzanih snaga Republike
Ministarstva obrane briga- vojske, mnoge dragovoljce vorio je njihov zapovjednik Hrvatske i promaknuca u
dir Ivan Tol], pukovnik Vje- koji _ svakodnevno krvare i bojnik Mirko Drusko. Go- visi cin, Zatim je uslijedila i
koslav Krizanec, zapovjed- polazu zivote za slobodu, voreci o poginulima, nagla- promocija novih casnika
nik IL operativne zone Bje- mir, blagostanje i dobro sio je da se ratnike ivanec- koji su tijekom domovin-
lovar brigadir Miroslav svim ljudima. Nastavak sve- kog kraja ne smije nikad skog rata pokazali da su
Jerzeelc, zapovjednik 104. canosti je uslijedio u podnc- zaboraviti, jer zahvaljujuci i spremni i sposobni braniti i
brigade HV pukovnik Ivan zju dvorca Trakoscan gdje tim momcima hrvatski rra- . obraniti domovinu. Na sve-
Bukljic, predsjednik Skup- · ' se prisutnima obratio bri- rod je stigao pred kraj svog canosti je odana pocast
stine opcine Ivanec Stmun gadir Ivan Tolj koji je ista- kr iznog puta. Opcinski eel- svim zrtvama velikosrpske
Kujavec, predsjednik Izvr- kao jedinstvo hrvatskog na- niei Ivanca su najboljim agresije i svim - poginulim
snog vijeca SO Ivanec Va- roda, posebice iskazano u ivaneckim bojovnicima po- borcima Hrvatske vojske i
lent Drzaic i saborski za, domovinskom ratu. I danas . dijelili priznanja za postig- II. ivaneckog bataljuna .
stupnik dip!. inz, Slavko Ca- 104. brigada brani hrvatsku nute uspjehe tijekom dorno- Na kraju je zasvirala li,
njuga. Posavinu, odakle stizu vije- vinskog rata. Procitan je mena glazba Lepoglave te
Na pocetku odrzana je sti o svakodnevnom istica- ukaz predsjednika Republi- premijerno izvela mars Iva.
svecana sveta misa u kape- nju njezinih pripadnika. 0 ke Hrvatske dr. Franje neckog bataljuna a nastupi-
lici podno trakoscanskog borbenim uspjesima II. iva- Tudmana o dodjeli cinova, li su i ivanecki tarnburasi.
dvorca na kojoj se molilo za neckog bataljuna 104. briga- prevodenju u cinove djelat- GORDAN LAUSIC
HRVATSKI VOJNIK
brof 21. 25. rujno 1992. 9
 ustroj hrvatske vojske

DOMOBRANSTVO •
I ' •

IZR..IZ
DOMOUUBUA
I ·ODANOSTI

-~
Bivsi pitornci Dornobranske zastavnlcke skole, obiljezavajuci pedesetu
obljetnicu uterneljenja, odali su pocast zrtvarna: Bleibursko polje, rujan
1992.
I

I
od pokroviteljstvom Ministar- novim zakonom izjednaciti sve Hrvate, i zive

P
Mirogoju. Trodnevna proslava pedesetogo-
stva obrane Republike Hrvat- 1 i mrtve. Dodao je da ce Se saznati povijesna disnjice Domobranske skole, prve cetvero-
I'
ske svecano je proslavljena 50. isti~a · o_ pobijenoj hrvatskoj vojsd. ~odu~e.
obljetnica Domobranske za- pobijeni hrvatski vojmci u -poviiesti- bivse
godisnje hrvatske casnicke skole, zavrsila je
u petak odlaskom bivsih pitomaca .u Ble-
stavnicke skole Hrvatskih oru- I. Jugoslavije nisu ni postojali, ali postoje hr- iburg. Stiglo ih je vise od 120, rnedu njima i
zanih snaga, Skala je uternelje. vatski grobovi, od Macelja do Bjelovara, 17 iz dijaspore, kako bi odali pocast svojim
na LO. rujna 1942. godine u zagrebackoj vo- istaknuo je Vukojevic, prijateljima, pripadnicima Hrvatske vojske i
jarni u Ilici 242. , Kao izaslanik predsjednika Tudmana, civilima stt'adalim u svibnju 1945. godine.
Proslava.je pocela u krugu njihove bivse biyse je domobrane pozdravio i .ministar Polozili su vijence na spomen-obiljezje ubi-
vojarne koja se u vrijeme osnivanja skole obrane Gojko Susak, Naglasio je da su i pri- jenim kolegama, a fra Lovro Globan je slu-
zvala vojarna -Kral] Tomislav-, Prezivjeli sutni bivsi pitomci bili oni koji su se borili zio svetu misu. U ime domacina' iseljenih
pitomci, od kojih su neki za tu priliku dopu- za hrvatsku suverenost te da su i oni davali Hrvata iz tog dijela Austrije, okupljene do-
tovali iz Australije, Juzne Amerike i Kanade, zivote za Hrvatsku. Nadovezujuci se na rije- mobrane pozdravio je inz. Josip Dakic.
su se postrojili u dvoristu bas kao nekada, ci svog prethodnika, porucio [e: -Otkopat Prvog dana proslave odrzana je i svecana
prije 50 godina, a njihovzapovjednik je pre- cerno jame i grobove, ali ne da se nekom akademija u dvorani -Zvonimir- Ministar-
dao prijavak Gojku Susku, ministru obrane svetimo, vec da svijetu pokazerno zlocin uci- stva obrane. Voditelj Vlado Stefancic je na-
Republike Hrvatske. Potom je proslavu slu- njen nad nasim narodom, a ne nad onima glasio da je u tri generacije tu skolu zavrsilo
·1 zbeno otvorio predsjednik Organizacijskog koj.i su zlocine cinili-. 719 pitomaca. Mnogi od njih vise nisu zivi, a
odbora i bivsi pitomac dr. Mirko Relac. Otkrivene su i dvije spomen-ploce u vo- dosta ih je stradalo i na blajburskorn kri-
U ime nekadasnjih daka govorio je dr. Pe- jarni: prvu, na procelju vojarne, gdje na poti- znorn putu pa ih je u Hrvatskoj jos samo 190,
'tar Gugtc. Rekao je da su on i njegovi vr- caj bivsih polaznika Domobranske zastav. a i oni su nakon rata prosli svasta, Vecina ih
snjaci 1941. godine pristupili domobranstvu nicke skole ponovo pise vojarna -Kralj To- je bila na akademiji, kojoj su prisustvovali i
noseni domdljubljem i odanoscu hrvatskoj mislav-, otkrio je general-bojnik Josip Lucic, brojni ugledni gosti, medu njima i generali
drzavi, a ne ustaskom rezimu, Dornobran- pornocnik ministra obrane. On je tom prili- Zvonimir Cervenka i Bozo Budimir te sabor-
stvo je, dodao je, bilo regularna vojska kom istaknuo da su oni koji su ginuli u ski zastupnik Vice Vukojevic. Bivsi pitomci 1,
medunarodno priznate drzave, ali usprkos ovom domovinskom ratu bili djeca i unuci su se nakon polustoljetnog progonstva po
tome Zenevska konvencija nije primijenje. generacije polaznika Domobranske skole, prvi puta sastali u slobodnoj Hrvatskoj tako
na prema njirna, nego je vecina domobrana koji su ih nadahnuli domoljubljem.Drugu je da su brojne lijepe i ruzne uspomene navi-
brutalno masakrirana i rnucena, Bleiburg i plocu u stubistu vojarne u spomen na Do- rale same od sebe. Zanimljivo je da su se
krizni putevi samo su neka od brojnih stra. mobransku zastavnicku skolu i Domobran. medusobno godinama morali prepoznavati
. tista domobrana, nastavio je dr. Gugic, a sku vojnu akademiju otkrio njen bivsi na- lozinkom: -Jesi ii nekada bio u Ilici 242•, jer
Iprezivjeli su ostali stalno obiljezeni partij. stavnik prof. Zvonimir Mustaplc, U vojarni su samo oni znali sto to znaci.
skim pecatorn nepodobnosti i, kao takvi, je otvorena i izlozba izvornih eksponata o Njihovu proslavu i ponovni susret svojim
1 I gradani drugog reda. Zbog toga, u ime povi- radu Domobranske zastavnicke skole, nastupom uljepsali su. Orkestar hrvatske
.1 I jesne istine domobranstvo treba rehabiliti- Nakon toga su bivsi pitomci i njihovi gosti vojske, te recitacije i gluma Vanje Dracha i
1 rati, naglasio je dr. Gugic.
1· otisli na svetu misu u Crkvu Sv. Antuna na I Ivana Gregurevica, prvaka zagrebackog
Okupljene pitomce bivse Zastavnicke Sv. Duhu, koju je za preminule polaznike Hrvatskog narodnog kazalista i ostalih izvo-
j skole u Irne Sabora pozdravio je zastupnik skole sluzio Lovro Globan, nekadasnji dak te daca,
I I Vice Vukojevte, Zajarncio im je da ce Sabor skole, a poslijepodne su polozili vijence na , ZEWKO BUKSA
I HRVATSKI Vl>J·NIK·
I ----- -----·--·-------
10 broj 21. 25. rujna 1992.
\

STVARAMO . VOJSKU
PRIMJERENU HRVATSKO'J
P
ornocnik mlnistra obrane
general bojnik Josip Lucic
najmladi je general Hrvat-
ske vojske. Od mirnodop-
. skog zanimanja profesora
tjelesnog odgoja - asistenta na Fakul-
tetu f'izicke kulture postao je u vreme-
nu od nesto vise od dvije godine visoki
casntk Hrvatske vojske. Pocetak njego-
ve ratne biografije oznacava dragovol-
jno javljanje u postrojbu specijalne po-
licije a dalje [e, kako sam naglasava, is-
lo samo od sebe. zapovijedanje poseb-
norn postrojbom policije Rakitje, L bri-
gade ZNG-a - -Tigrovtma-, operativ-
nom zonom Osijek, mjesto zamjenika
---<
broj 21. 25. nJjna 1992.
razgovor
~ 0 profesionalizaciji ~rvatske
I vojske, najvainijim poslovima
I Personalne uprave i prvoj
antit . ti. vk . t b.
1 erons tc OJ pos ro] 1
MVP-a razgovarali smo s
. oruzamh snaga u mlrnodopskom' us-
pomocnikom ministra obrane
. . . vojske. Koji su bili razlozi za ovo opred-
genera / bojnikom Iosipom
lucicem
HRVATSKI .VOJNIK
11
nacelnika Glavnog stozera za kopnenu
vojsku, te obnasanje visoke- duznosti
pomocnika ministra obrane. Svoju
sudbinu, kaze, dijeli sa sudbinom
Hrvatske, dajuci sve od sebe, a sa 35
godina, koliko ih ima general Lucic,
zaista se moze mnogo dati za domovi-
nu. ·
HY= l;Jedavno [e obiavlleno dace dio
troju biti profesionalni dio Hrvatske
jeljenje i kako ce se ta odluka sprovodi-
I ~i u _Person!U!loiupravi,. ci)i ste .V.i na-
celnik, uz duznost pomocnika mmistra
1 koju obnasate? .

- Zbor narodne garde, kao profesi-
onalna vojska ustrojen je sredinom
1991. godine i to u onom trenutku kada
I postrojbarha pripadmci zadrzavati do
se zakljucilo da Hrvatskoj predstoje za-
daci koji prelaze opsege i mogucnosti
redovitih i specijalnih policijskih sna-
ga. Tada su ustrojene cetiri brigade
Zbora narodne garde koje su, kao sto
se kasnije dokazalo, na svojim ledima
ponijele teret prvog udara agresora,
omogucile mobilizaciju cjelokupnog
hrvatskog stanovnistva i organizaciju
· svih ostalih pricuvnih brigada, te po-
stavljanje linije obrane Hrvatske. Velik
broj pripadnika tih postrojbi je pogi-
nuo i bio.ranjen, ali ne stoga sto su ih
cinili dobrovoljci koji su stradali iz ne-
znanja, nego stoga sto su ratovali na,
najtezirn bojistima u Hrvatskoj a i da-
nas se tamo nalaze.
Pokrenuli smo popunjavanje profe-
sionalnih postrojbi unutar Hrvatske
vojske stoga sto su te cetirt brigade, us-
lijed izuzetno teskih uvjeta ratovanja i
neprekidne izlozenosti neprijatelju,
znatno smanjile svoje potencijale.
Polazeci od pretpostavke da ce se na
podrucju Hrvatske uspostaviti defini-
tivni prestanak rata, sto dokazuju i
svjetski procesi, moramo ipak znati da
je Hrvatska u izuzetno slozenorn okru-
zenju, da postoje i dalje razliciti intere-
si za postojanje profesionalnih postroj-
bi. To je opravdano i nuzno kao garan-
cija ·i preventiva protiv prvog udara u
slucaju buduceg rata. Postojanje ovih
postrojbi je garancija da ce na prosto-
rima, na koji~a su sada Mirovne sna-
ge Ujedinjenih naroda, biti uspostav-
ljena hrvatska vlast, cega i neprijatelj
mora biti svjestan. Ukoliko to nece ici
mirnim putem, kako je utvrdeno Van-
ceovim planom, imat cerno postrojbe
koje ce rnoci uspostaviti suverenitet
hrvatske drzave na cijelom njenom
prostoru.
· HV, Koje zadace ce imati ove postroj-
be u mirnodopsko vrijeme?
- U vrijeme mira ove postrojbe ce
imati svoje zadace jos niz godina i to u
osiguravanju granica i pogranicnlh
prostora i da onernogucava]u teroris-
ticke djelatnosti koje bi se mogle [avlja-
ti na ovim, danas kriznim prostorima
Hrvatske. Te ce zadace biti, nazalost,
potrebne duze razdoblje.
HV: Kriteriji za odabir kadrova u ove
postrojbe bit ce vjerojatno vrlo visoki.
Kako ce se obavljati selekcija?
-. Ocekujerno da ce se za Zbor na-
rodne garde javiti najveci broj vojnika
iz vec postojecih -postrojbi Hrvatske
vojske. Ocekujerno da nam se jave lju-
di izmedu 18 i 30 godina, koju dobnu
granicu smo odredili, da .su odsluzili
vojni rok, pozeljno je da nemaju obi-
telj, kako bi mogli lakse podnositi od-
vojenost od doma, iako to nije obveza.
(
razgovor
. I ,
Polazim od pretpostavke dace se u tim HV, Kako ce se odvijati zivot i rad
I pripadnika ovih postrojbi?
cetrdeset godina starosti a kao zapov- - Os-nova -zivota i · rada u profesio-
nalnim postrojbama je konstantna
-------------· A_L_O_.Jz_so..•R_~_IC-. I· obuka, neprestano kretanje po cijelom
prostoru Hrvatske i spremnost da se·
djeluje svuda gdje se brane interesi
Hrvatske. Njihova najvazniia znacajka
je cvrsta odredenost da se izvrsavaju
postavljene zadace u interesu hrvatske
drzavne politike. Ta zadaca zahtijeva
profesionalni pristup, izvrsavanje za-
povijedi tocno i na vrijeme, odrzavanje
vlastitih sposobnosti, psihickih i fizic-
kih, uredan nacin zivota i sve ono sto
se podrazumijeva pod pojmom poziva
profesionalnog vojnika.
Hrvatska drzava ima ogranicene po-
tencijale u izgradnji svoje vojske, pa
nam je stoga cilj da ta vojska bude ma-
la ali profesionalna; vrhunski uvjezba-
na i spremna izvrsavati zadace u sva-
kom dijelu Hrvatske. To znaci da je po-
strojba iz Dalmacije spremna djelovati
na podrucju Slavonije i obrnuto. Njeni
pripadnici moraju biti psiholoski pri-
premljeni za izvrsavanje svake zadace
u svim uvjetima, po danu i noci. Nasi
vojnici su vec dokazali da imaju takve
sposobnosti i motive. Iako je nacional-
ni osjeca] kao motiv sigurno najvazniji,
ne zellmo zanemariti ni sigurnosnu
komponentu, pa ce stoga oni biti bolje
jednici do 45 godina, zbog specificnosti stimulirani nego ostali djelatnici
zivota i rada. Nakon toga bi i vojnici i Hrvatske vojske, imat ce beneficirani
casnict ZNGaa prelazili u djelatni sas- radni staz i bit ce, opcenit.o.zasticeniji
tav Hrvatske vojske i radili u nastav- jer su i poslovi koje ce obavljati biti tezi
nim centrima i drugtm postrojbama. i takvi koje mogu obavljati ljudi do cet-
Treba usput reci da ove cetiri prof'esio- rdesetak godina zivota.
nalne brigade, I., II., III. i IV, cine re-
dovni sastav Hrvatske vojske, uz dje- HV, Kakva je mogucnost napredova-
latni sastav koji je takoder profesional- nja u profesionalnlm postrojbama?
ni ali obavlja poslove drugacijeg ka-
raktera, poput onih u nastavnim cen- - Sastav Zbora narodne garde za-
misljen je tako da u dvadesetak godina ·
trima, u centrima za skolovan]e casni-
ka i docasnika i dr. aktivnosti profesionalnog vojnika po-
stoji mogucnost napredovanja. Pripad-
Svi koji su zainteresirani mogu se [a- nike tih postrojbi upucivat cemo na
viti u neku od ove cetiri brigade, gdje skolovanje, omogucavati im da dolaze
ce nakon selekcije biti organizirani u na zapovjedne duznosti i da napredu-
bojne, u kojima ce proci obuku. Obuka ju.
ce biti intenzivna, radit ce se na podi- Sposoban vojnik moze u postrojbu
zanju psihomotornih sposobnosti, ob- uci kao vojnik a izaci kao general. Na-
navljanju znanja o oruzju i djelovanju, ma je u interesu da iz te populacije iz-
takticka obuka itd. Zelimo u kratkom vucemo one najsposobnije i najkvali-
vremenu da od mladih ljudi, prven- tetnije kadrove koji ce kasnije preuzi-
stveno onih koji su vec bili u vojsci i ko- mati obveze iz djelatnog sastava
ji mogu podnijeti vece napore i trplje- Hrvatske vojske. Treba naglasiti da ce
nja. stvoriti postrojbe koje ce biti na za- svaki vojnik biti rasporeden ovisno o
dovoljavajucern profesionalnom ni- svojem znanju i sposobnostima.
vou. '
I Posao vojnika je da, iznad svega, bu-
HV, Da li je uvjet za pristupanje u de pripremljen za zadace koje se od
ove postrojbe hrvatsko drzavljanstvo i njega zahtijevaju. Stoga mora sudjelo-
da li ce se primati :iene? vati u kolektivnoj obuci ali mora istov-
remeno i raditi na svojim vlastitim spo-
- Hrvatsko drzavljanstvo jest uvjet I sobnostima i unapredivati svoja zna-
I
a sto se tice zena, i one ce se primati na nja. To treba raditi·zbog dva cilja: prvo,
ona mjesta za koja se smatra dace rno- da kvalitetno obavlja zadace koje mu
ci zadovoljiti s obzirom na svoje flzicke s,.e zadaju a drugo je njegov osobni cilj
karakteristike. 'koji zavisi od njegovih osobnih sposob-
HRVATSKI VOJNIK
_;:__ _
12 broj 21. 25. n.,jna 1992.

nosti i znanja, koji mu omogucava da
prode neozlijeden u akcijama. Od cas-
nika se zahtijeva, s obzirom na njihovo
vojnicko iskustvo, da mogu sagledava-
ti sve unutrasnje probleme koji se [av-
ljaju u postrojbama tijekom obuke ali i
u tijeku borbenog djelovanja, da mogu
predvidati sve negativne reakcije kako
bi ih mogli unaprijed sprecavati, Oni
moraju imati visoke organizacijske
sposobnosti za provodenje obuke i iz-
vrsavanje postavljenih zadaca,
HV, Kakva mora biti unutrasnja po-
vezanost pripadnika postrojbi?
-'- Pobjedu u domovinskom ratu izni-
jele su mnoge postrojbe koje su svoje
uspjehe bazirale na prijateljstvu, na-
glasenorn osjecaju pripadnosti hrvat-
skom narodu i izuzetnoj pozrtvovnosti,
sto je ponekad rezultiralo i vecim
zrtvama nego sto je objektivno trebalo.
Kako bisrno sprijecili zrtve i stvorili
vojsku koja je profesionalna i koja ce
zadatke obavljati uz sto manje strada-
nja, polazimo od toga da svatko morn
izvrsavatl svoj posao za koji mora biti
pripremljen, mora biti profesionalan.
U procesu obuke prijateljstvo dolazi u
drugi plan. Prijateljstvo i povjerenje
dolazi u prvi 'plan u neposrednim bor-
benim akcijama, kada su svi na viso-
kom nivou motorickih sposobnosti prt-
premljeni, sto daje sigurnost da ce prt-
jatelj pomoci prijatelju. Drugim rijeci-
ma, u ovom trenutku, kada se inzistira
na selekciji i profesionalnom pristupu,
moramo se odvojiti od dosadasnjeg na-
cina razmisljanja. U vojsci nema same-
upravljanja, grubo receno, nego posto-
ji samo izvrsavanje zapovijedi i onaj
tko je. spreman to slijediti taj je poze-
ljan u Hrvatskoj vojsci. ' na mjesta za kopnertu vojsku, rnorriari-
HV, Da u su postojali i koji su uzori
po kojima se ustrojava Zbor narodne
garde?
- Sve svjetske vojske su se izgradi-
vale na svojim iskustvima. Domovinski
rat je i Hrvatskoj donio neka iskustva,
Nasa vojska je djelomicno organizira-
na po nekim modelima koje smo imali
u bivso] JNA ali nama je cilj da vojsku
izgradujemo po zapadnom modelu. To
znaci da polazimo od profesionalnosti
i kreativnosti, posebice zapovjednik
struktura, tr tome dolazi do izrazaia
pojedinacna sposobnost svakog covje-
ka. Upravo po dobijenom zadatku ocje-
njujemo kako ce ga pojedinac ostvariti
pa onda vidimo koji ljudi imaju visoke
organizacijske sposobnosti i tu je rzali-
ka od onih modela u kojima je sve diri-
girano i gdje su zapovjedne strukture
samo izvrsioct. Mi zelimo nase casnike
i docasruke osposobiti da budu kreativ-
nt, odgovorni i da znaju do kuda smiju
ici u izvrsavanju postavljenih zadaca.
..HV, Kako vidite mirnodopski ustroj
cijele Hrvatske vojske?
broj 21. 25. rujna 1992.
razgovor
- Hrvatska je tako brzo stvorila vo]- Rakitje, pa nam recite nesto vise o tim
sku da mnogi ne vjeruju da je ona stvo- pocecima gradenja sustava obrane
rena u ratu nego polaze od pretpostav- Hrvatske?
ke da smo vojsku stvarali unatrag ne-
koliko godina. Hrvatska vojska je na- .- Antiteroristicka postrojba Lucke
stala spontano ali uz pomoc ljudi koji je jedna od postrojbi koja je dala izuze-
su u nju unijeli sva svoja znanja. Drzim tan doprinos u stvaranju hfvatske
da je izuzetna vrijednost odluke Vlade drzave i sigurno je da je bila jedan od
na pocetku rata da se pozovu svi dje- prvih zastitnlka njeztnog suvereniteta
latnici bivse jugovojske na obranu do- u onom trenutku kada je Hrvatska po-
movine Hrvatske i da upotrijebe sva stala drzavorn. U ono vrijeme kada je
svoja znanja u izgradnji Hrvatske voj- na nasim prostorima jos uvijek bila
ske. Nacionalno pomirenje je u tome razrnjestena jugoslavenska vojska ovo
odigralo presudnu ulogu jer je dokaza- je prva postrojba koja je bila ne samo
no da u obrambenom radu koji smo pripremljena za tzvrsavanie zadataka,
vodili nisu do izrazaja dolazile stra- nego i postrojba koja je dozivjela svoju
nacke i druge razlike - onih koji su unutrasnju transformaciju dobivsi
branili domovinu. Nakon sto smo po- hrvatskog zapovjednika. Akcije: Dvor
stigli cilj da je domovina obranjena, sa- na Uni, Petrinja, · Pakrac, Plitvice i jos
da vojsku moramo reorganizirati i po- mnoge druge koje se ne znaju, obavila
staviti je kao modernu organizaciju ko- je ova postrojba. Osim nje postojalo je
ja ce zadovoljavati sve zahtjeve i okru- jos nekoliko postrojbi specijalne na-
zenja u kojima se nalazi Hrvatska i s · mjene, medu kojima su bili bataljuni
obzirom na nase finaricijske i materi-
jalne mogucnosti. Stoga ne mozemo ALOJZ BORSIC
ustroj Hrvatske vojske donijeti trenu-
tacno. Sada obavljamo reorganizaciju i
poboljsanje Zbora narodne garde. Po-
boljsavat cemo jedan po [edan, dio voj-
ske, trazeci najbolja rjesenja. Vojska je
prevelika da bi se jednom odlukom
mogla temeljito promijeniti. Svaki sus-
tav koji postavimo podlozan je promje-
narna, a sve s ciljem da se mijenjamo
nabolie.
HV; Koji problemi .su sada u fokusu
paznje i riesavanja Personalne uprave
Ministarstva obrane?
Veliki je posao pred nama. Moramo
donijeti mnogo novih zakona, izgraditi
sluzbu unutra, sistematizirati sva rad-
cu i zrakoplovstvo, tocno odrediti nad-
leznosti da ne dolazi do medusobnih
ukrstanja i nesporazuma medu sluzba-
ma, treba rtjesiti status i sve druge pro-
bleme koji se javljaju pri zbrinjavanju
invalida domovinskog rata. Drzim da
smo u ovom posljednjem postigli pozi-
tivne rezultate i da cemo do kraja godi-
ne sve probleme ovih ljudi u cijelosti
rijesiti. Moramo zbrinutt i trajno prati-
ti obitelji poginulih i posebnu paznju
posvetiti njihovoj djeci. · Rakitje, Kumrovec, Dubrava i Tuska-
nae od .kojih su se neki polako razvijali
Sljedeci posao su stanovi, naslijedeni po uzoru na anttteroristicku postrojbu
od bivse vojske i ta problematika zahti- Lucke,
jeva temeljiti pristup i posebnu proce-
duru koja nije kratka niti jednostavna. Antiteroristtcka postrojba MUP-a je
danas vrhunska postrojba koja po obu-
Prvenstveno 'nastojimo zbrinuti udovi- cenosti ne zaostaje za onirna u svijetu.
ce s djecom i najteze ranjenike, a na-
kon toga cerno rjesavati pitanja djelat- Mozemo reel da nam je u Hrvatskoj
nog sastava Hrvatske vojske. vojsci cilj da dio profesionalnosti i
strucnosti ove postrojbe prenesemo i
HV, Prije nekoliko dana svecano su na Zbor narodne garde. Drzim da je
obillezene dvije godine od formiranja ona, uz Hrvatsku vojsku, jedan od ele-
prve antiterorfsticke postrojbe MUP-a, menata sigurnosti i stabilnosti hrvat-
koja je prva krenula u obrami Hrvat- ske drzave .
ske. I vi ste bili pripadnik jedne od tak-
vih postrojbi posebne jedinice policije MIRJANA KURETIC
HRVATSKI VOJNIK
13
 rasclamba

nae svoje okrutnosti. na'pominje dr. Tonci

Trstenjak, takoder prof. zagrebackog Kato-
lickog bogoslovnog fakulteta. Naime, hrvat.
ski je borac shvatio da je borac protiv ate-
istickog svijeta i zato je, misli dr. Trstenjak,
morao izabrati simbol koji je izravno suce.
Ijen zvijezdi. U tom je slucaju krunica, koja
je kroz Medugorje dozivjela u nas svoju re-
valorizaciju, postala simbol hrvatskog vojni.
ka u borbi protiv umiruceg ateistickog rezi-
ma.
- Takvi znakovi. su uvijek Bozji govor
covjeku - pojasnjava dr. Trstenjak. - Kao
teolozi mozemo razmisljati da je kriz taj
Hrvatska vojska je u boj za simbol pripreme novog doba domovine i Eu-
rope, u vremenu kad je srusen jedan sistem
oslobodenje domovine a drugi nije sagraden. Europa je bila sredi-
ponijela sa soborn i krunicu ste svijeta: u njoj je nastala zapadna civiliza.
cija temeljena na krscanstvu, No. u 18. stolje.
- ne samo kao znak cu, a prosvjetiteljstvom i liberalizmima. koji
prepoznavanja su svrsili u ateizmu. Europa je izgubila kr.
scanske oznake, sto se vidi u umjetnosti, ko.

V
ja vise nije inspirirana evandeljem, u filozo,
II fiji, politici i u drugim ljudskim dimenzija.
ma. I to je Europu od sredista svijeta
111 gurnulo na periferiju. Slika takve Europe
eliki dogadaji, pokreti i ljudi moze se najbolje vidjeti na primjeru Hrvat.
1, uvijek se navjescuju, jer je to u ske, prema kojoj se dugo ponasala kao da u
I
!
I prirodi njihove velikosti, jer
d · d k · ih .. · ta
. .. .. . ..
I sad je, treci put u povijesti krscanstva, njoj nema rata.
! ksu. 0 prRiro. e oja It· cmKi - vojska - hrvatska - prihvatila kriz kao
vima. ecimo, pro rv on- · .. · b A ponasala se tako jer nema srca, tvrdi
I stantina L islo je mnogo toga znak svoga pre~oznavan1a. c1m~ J~ o rana dr, Trstenjak. Sagradila je kult bogatstva, lje-
i ;.I .. . . . . . .
z1votnoga,_a·(pak_je prozvan I b10 Veliln ':~ao
nezakoniti sin nmskog cara Konstanc_11a I
Hrvatske I njenih gradana dobila I oznake
I
duhovnog pokreta. U najstravicnijem ratu,
koji moze smisliti, povesti i voditi mrznja,
pote, mladosti, zdravlja .. .i, tkogod nije takav.
u njoj nema mjesta, Europa je zapravo po-
I ganska, prihvatila je poganske starogrcke
1·

. ! irr_i_ao je vrlo m~lo izgleda za prijestolje. 1 po- hrvatski se branitelji i mole i nose o vratu principe i starogrcki filozofski pogled na
I: ! ! slije u suparru~tvu s pretendentima, ios-ma, krunicu s. medaljonom Majke Bozje, sto je
nje d1: ga zad:z1. Au R1m~kome Carst"1:_PO- .1 velika Bozja ~ilost, tvrde teolozi, priznajuci svijet. Ona je tijelo s pamecu, ali bez srca. i u
Hrvatskoj je pokazala koliki joj je moralni
i I stao je, Kao sto zn~mo, 1mp~rator ~011 se istodobno da je taj fenomen iznenadio po-
I
i u~~jesno supro~s~v1o_Repub!~ansk1m tra- I
malo Katolicku crkvu, to.vise sto medu hr-
pad.
Ne interesiraju je nasi mrtvi, ranjenici,
11; d1c11ama_R1ma_1 u istocnom _d_11elu_ <?:trstva, s I vatskim vojnicima ima i ateista i onih koji
novog prijestolja, razvio moc I politicku do_g- I ne znaju moliti krunicu. nase nesrece ... Zagolicao ju je malo Dubrov-
mu 'po kojoj je car, kao Kristov namjesnik, ! . nik, opstojnost kamene ljepote. Medutim, na
I drzavni i crkveni poglayar, sto ce' u poto- IDakako, nije lako i j_ednostavno proniknu- ovome svijetu imaju pravo zivjeti i sirorna-
' J njim stoljecima, kao koncepcija drzave i via-
1
I ti u razloge toj pojavi. Prema rnisljenju dr sni, i mall, -i nernocni ...
, sti, biti i temelj bizantskog carstva. 1 ' Adalberta Bebica, prof. Katolickog bogo-
- Po evandelju, onaj tko je slab, taj je na]-
·, . . . j slovnog fakulteta u Zagrebu, mnoge su hr - vazniji - upozorava dr. Trstenjak. - Toga u
1. __ No, prerna legendi, ~onstantm~.I Je. na po- I vatske vojnike ispratile u rat 's krunicom
vnesrn korak usmjerio san. Uoci bitke_ za majke. vjerujuci da 'ce im krunica na bo]- Europi nema. Ona se bavi bogatima. I zato

II
Rim kod Mulvijeva mosta _(Pons ..Mulvm~) nom polju izmoliti spasenje, t]. spasiti zivot. mislim da se upravo u Hrvatskoj rada jedna
I 312. godine usmo je oblake I na njima g:c-
I
I kim jezikom ispisan Kristov monog~a~. sto Osim toga, krunica je.u nasem narodu pred-
nova Europa, jer se nista veliko ne rada bez
velike boli .. Stvaranje novog drustva i nove
! je, kao govor neba, znacilo. U ovom ~es. zna- met s vjerskim konotacijama. gotovo da ima Europe bit ce dug proces. Trebat ce graditi
II ku pobijediti! Razumio je poruku I ujutro, ' ·, -znacenje sakralnog predmeta, i hrvatskog eticko drustvo, u kojem ce se i slabijima pri-
i: prije bjtke, zamolio sv.oje vojni,ke_ d~. uz ko- . vojnika, poniklog _iz tak~e tradictie.podsjeca znavati snaga i ljudsko dostojanstvo.
,I plja i stit, ponesu knz. I pobijedio re ~ak- na Knsta, na ?ta1stva 1~ njegova zivota, na
! 1 sencija, svog vjerojatno na1vece~ (tad~ 1 ta- njegovu smrt I uskrsnuce I potice ga da se Medugorje i krunica su naznake tog no-
1 ceg] neprijatelja. Naredne je godine ediktorn
vog drustva, bez kojeg nema Ijudske srece,
I pornocu nje pokusa spasiti u teskim situaci-
1'I u Milanu krscans~u vjem ~rogla_s1~ ravno-
pravnom staroi rirnskoj drzavno] _VJen ~ u
jama, kakve su ratne. Tako, zapravo, kru~i~a
spaja borca s crkvenom zajednicorn, ah 1 s
naglasavaiu teolozi. Naime, kazu, nije bez
razloga Gospa u Medugorju obecala da ce
I I ostatku svoga zivota privilegirao J~ .u ~1m- njegovima koji su ostali kod kuce, Za sve
oni koji nose krunicu bastiniti mir. Jer, kru-

!· I
nica je znak pravde i pobjede. Zato je danas
skom Carstvu, rra cernu su mu se krscam za- / njih krunica ima jedno simbolicno znacenje,
hvalili i oduzili prozvavsi ga Velikim. ulijeva im pouzdanje u pobjedu, pojacava si- u hrvatskom narodu toliko prisutna, No, u
svojoj seborbi hrvatski vojnik ne smije in-
gurnost i vjeru da mogu oboruzani jednim spirirati mrznjorn, vec ljubavlju prema do-
Kriiem obiljeieni 1 oruzjern, nadnaravnim, doci do slobode.
movini, upozorava dr. Trstenjak. Odnosno,
Do nasega vremena, 10s je samo jedna Sjeme buducnosti I ako daje svoj zivot, mora ga dati iz ljubavi, a
ne zbog mrznje, Tek tada ce, kako misli dr.
vojska nosila sa sobom kriz, i to u ratovima
; zapadnoevropskih krscana Krunica s medaljonom Majke Bozje na , I Trstenjak, njegova zrtva biti sjeme iz kojeg
11 ce niknuti buducnost,
hrvatskim bojistirna moze se tumaciti i kao
-:- krizern obiljezenih (lat. cruce signati) - znak vrernena, koji mozda govori i o krahu
iI protiv islamskog lstoka.
/
jedne ideologije koja je u nas doziviela vrhu- ANDELKA MUSTAPIC

I HAVATSKI VOJNIK
14 broj 21. 25. rvjna 1992.
 postrojbe hrvatske vojske

SLAYONCI . ZNAJU · SYOJ PUT

Nakon teskin retnih okrseje pripadnici 121. brigade Hrvatske vojske budno rnotre osamdeset
· kilometara nemirne granice

d prolieca prosle stvoreni su svi uvjeti ustrojava-

0
godine ziteljima nja moderne brigade sa svim
opcina zapadne . njenim elementima kao sto su:
Slavonije postalo zapovjednistvo, stozerske jedi-
je jasno sto ce se nice. PZO, ABKO, opskrba i dru.
u bliskoj buduc- ge pratece postrojbe. 0 prvim
nosti dogoditi na ovim prostori- danima rata i borbi na podruc-
ma. Srpsko pucanstvo sve je ju Nave Gradicke poblize sa-
otvorenije iskazivalo svoje znajemo od gospodina Josipa
namjere i pretenzije. Otvoreno Miksica, zapovjednika 121. bri-
naoruzavanje ii skladista tada- gade. Kljucno pitanje koje se ta-
snie JNA podstaklo je kod za-. da nametalo bilo je kako naju.
padnih Slavonaca osieca] za re- spjesnije organizirati obranu.
alnu procjenu daljeg. toka zbi- Pripadnici banjaluckog korpu-
vanja. Sve ucestalije oruzane sa posjedovali su silno naoruza.
-c..provokacije doiucerasnjih su- nje i trebalo im se suprotstaviti
sjeda primorale su Hrvate da se na ucinkovit nacin, Pocetak Ii-
organiziraju za obranu. Veliko. stopada bio je presudan za bra-
srpska se strategija izuzetno nitelje. Zapovjednik Miksic na.
usmjerila na to podrucje i za- glasava znaca] 3. listopada kada
uzimanje cestovnog pravca je izvrsen tenkovski napad koji
Novska - okucani postalo je zavrsava desecima poginulih
njihovim glavnim ciljem. · neprijateljskih vojnika. Barbe Budnost i opreznost osnovni su dojmovi naseq izvjestitelja
prilikom posjete 121. brigadi HV
Zapocelo je ustrojavanje sa- za oslobadanje sela Medari i
mostalnih postrojbi, satnija i Dragalic urodile su plodom. Ne-
bojni, koje su u prvim danima prijatelj je 5. i 6. listopada poti-
rata uz pripadnike MUP-a i snut iz Medara, nakon cega su neprijatelj je morao mijenjati cu na lijevoj obali Save. Pokri-
ZNG-a pruzile zestok otpor ne- po prvi puta stvoreni svi ele- taktiku. kako je raspolagao ve- veno · je cijelo podrucje Nave
prijatelju. Te samostalne post- menti obrane na ovom presto- likim kolicinarna streljiva i oru- Gradiske osim UNPA zone kao
rojbe bile su i zacetak uternelje- ru. Pripadnici Hrvatske vojske da velikog kalibra svoj je bijes i dijelovi slavonskobrodske op-
nja i 121. novogradiske brigade. zauzeli su i ukopali polozaje usmjerio na bombardiranje po- cine koja pocinje od sela Pricec.
duz cijele stokilometarske linije lozaia hrvatskih branitelja kao Sve zajedno brigada kontrolira
S vremenom, a prvenstveno bojisnice. Od tada vise nije i unistavanje civilnih ciljeva,
prema . kolicini naoruzanja, Veliki su uspjesi branitelja so'ktlometara granice, Bez obzi-
izgubljen ni pedalj teritorija a ra na ceste provokacije uz pri-
ostvareni u akciji oslobadanja padnike policije i domobran.
teritorija pod cetnickom oku-
pacijom prilikom koje je »oci- stva to je dovoljna snaga, Kra-
sceno- sedam sela Snjegovic tak posjet vojnicima 4. bojne na
. kao glavna cetnicka baza, Golo- jednom od polozaja potvrduje
brdac, Sinlije, Cecavac, Vucjak, sliku i predodzbu sa prijasnjih
posjeta tim polozajima, Nepre-
Busevac i Jeminovac, 09oba- kidna budnost i oprez dornini.
danje tih sela imalo le direktan raju u ponasanju boraca, Na
utjecaj na dalje akcije koje su ponekim mjestima provokacije
vodene prema Pakracu i jakorn su vrlo ceste ali srecorn bez zr.
cetnickom uporistu u Bucju.. tava.
Uzdrmani pretrpljenim pora-
zom cetnici se povlace prema Tokom svog borbenog puta
Bucju iz kojeg su preko Psunja brigada je pretrpjela vrlo male
imali prije ovih akcija direktnu gubitke s obzirom na intenzitet
borbi.
vezu sa bazom u Snjegovicu '
Gospodin Miksic naglasava izu- Uspostavljanjem · UNPA zone
zetnu suradn]u sa 108. slavon- i zadaci brigade su ponesto
skobrodskom i 123. pozeskorn izmijenjeni. Brigada stoji na
brigadom cijim je velikim anga- svom polozaju i u slucaju da
zmanorn osvojeno Bucie. propadnu rnirovni planovi
spremna je ponovo u borbu. ·
Danas, nakon dolaska.rnirov-
Hrvatsko topnistvo miruje, navlaka je na topovskoj cijevi. nih snaga UN-a pripadnici 121. . SINISA HALUZAN
· ' No ako ponovo ustreba... brigade drze polozaie uz grani. fotografije: KURLOT MATIJA
I HRVATSKI VO_.JNIK
broj 21. 25. n.,jna 1992.
15
 postrojbe ·hrvatske vojske

BUl>ENJE· U.Z VIVALDIJA

Kako se domovina brani i obukom iskusio je nas izvjestitelj u Centru za obuku i odgoj

. · · Hrvatske vojske Muzii u Puli

Centru za obuku i odgoj 'J Mnogo je toga novog i neobicnog u voljni ucinjenirn i onim sto su vojaci

U
f
Hrvatske vojske, na Muzi- stasanju Hrvatske vojske, pa i sam pokazali. Njima ne treba svijest o pot-
Ju, u Puli vrlo je zivo, Ljetu 1.nien izgled koji cesto -cuva- osobnost rebi da uce i da izvrsavaju naredenja.
jos nije kraj, a i jesen na. svakog od vojaka. Osobnost ovog cen- Oni su rat osjetili na svojoj kozi, sudbi-
govjestava ugodne trenut, tra je i u tome sto novaci odlaze na po- ni svojih domova. No, obuka je nesto
ke. Ovdje je danas vec tre- cinak i rano jutrom se bude uz zvuke drugo. Uz pomoc pjesadije, tenkova,
ca generacija redovnih novaka HV ko- Vivaldija. Od nedavna Muzii ima svoj samohotki, oklopnih transportera, sve
ja prolazi prve dvije faze obuke radio program, kojega su osnovali uz iz sastava oklopno-mehanizirane boj-
hrvatske vojske. Ovih dana vratili SU pornoc brodogradilista -Uljanik-," ne, spoznali su bit vojske i rata. Po za-
se i s taborovanja gdje su prosli drugu iznad kojega se nadvisuje Muztl. Uz vrsetku obuke vratit ce se u operativ-
fazu specijalisticke obuke. za Muzii se rnuziku i ".'lastiti program lakse_s~ s~u- ne zone iz kojih su i ovamo poslani, a
kaze da je cuvar Pule, aoni koji su nas pa, a planiraju da se uskoro ukljuce 1 u toplo se nadam da nece morati, kao
cuvali od nas samih, i koji su otisli za. redovanprogram Radio-Pule. Za pre: njihove kolege iz predhodne dvije ge-
uvijek ·15. na 16. prosinca ,91. od njega poznatljivost ovog Cen~ra b~m~ vojaci neracije, s obuke na ratiste. No, ako za-
. . . . 1 na taj nacm sto sam1 kreiraju svo1e treba znat ce se cuvati i braniti, i sebe i
s~ napravili utvr?u. (?stav1h su Hrv:at- simbole, oznake, a upravo je u toku svoju domovinu - govori zapovjednik
s OJ vojsci u osmvanju pakao, strvme izrada oznake Centra. No O svemu to- Sekusak,
ziv~tinja koje su .bile izm~sakrirane, me vise saznajem od kap~tana bojnog
umsteno 1 poplavljeno sve sto se dalo broda i zapovjednika Muzila Vjekosla- NEKA DRUGA GLAZBA
unistiti, a sto se nije dalo odnijeti zapa- va Sekuseka. Ovaj mornar iz Pozege Vojska koja se budi uz zvuke Vival-
lili su i devastirali. Ni to nije .moglo godinama je na moru, u mornarici, od dija ne misli na rat - nastavljam s
sprijecitf da se po zapovijedi generala Splita do Pule, gdje se konacno usidrio upoznavanjem Muzila. - Rat je oko
Zbora HV i nacelnika Stozera, Antuna u onoj vojsci koju je potajno i zelio - nas, dio drzave jos je u ratnirn uvjeti-
Tusa 31. prosinca '91. osnuje intervi- svojoj hrvatsko] - u ko)u je presao jos ma, na koje treba biti uvijek spreman
dovski centar, medu kojima, dakako, i u koloy<_>zu prosle godme. . - nastavlja zapovjednik. - No, mi
mornarice. Vratili smo se s taborovanja zado. smo ovdje da sprernarrio novake, da

HRVATSKI VOJNIK
16 broj 21. 25. n,jna 1992.
 postrojbe hrvatske vojske
odgajamo i naucimo mladice kako se
postaje borac i c":ovjek. Danas je to lak.
se nego na pocetku kada nismo ovdje
imali kadra. Najveci dio onih iz bivse
JNA otisao je s njom, dio se ovdje pasi-
vizirao i prebacio u druga zanimanja,
a manji dio nas se odmah ukljucio u
stvaranje HV. Uz oformljenje 119. bri-
gade za Pulu, Rovinj i Labin, koja je
ovih dana obiljezila godisnjicu osnut-
ka, i 154. brigade za Pazin, Buzet, Buje,
te dolaskom kadrova iz drugih sredi-
n1:1,, u prilici smo posljednja dva mjese.
ca da imamo sto posto popunjen kadar
casnicima i docasnicirna, Danas moze.
mo vrsiti i selekciju po strukama i ta-
ko profilirati kvalitetan casnicki ka-
dar. Vrlo je poticajno i to sto dio nova-
ka zeli ostati u sluzbi HV, a imamo i
kurseve za njih. Njihov je motiv u tome
sto su neki prosli ratista i stek!i isku-
stva koja zele produbljiti, a imaju mla-
dost, domoljublje i zelju da se domovi-
na potpuno oslobodi i stane na noge.
Bas na takvom kadru hrvatska vojska
nice u pravu vojsku, cirne je zadivila i.
svijet.
Po ugodno toplom danu promatram ·
obuku novaka. Dase pravilno zalegne,
ukopa, postavi mina ... ne treba puno
objasnjavanja, Sve to znanje, danas cu-
va zivot svakog od njih i njihovih na].
drazih, Muzilom prolaze jednako civili
i vojaci. Nema nepotrebne strogosti i
nepovjerenja. Primjecujem to zapov,
jedniku Sekuseku.
I VOJNICI SU GRADANI
Nas centar zeli odista biti upucen na
gradane, da se zna da smo mi takoder
Pjesacka obuka je najnaporniji dio obuke u Centru
broj 21. 2~. r\ljna 1992.
MATECURIC
Zapovjednik Muzila kapetan bojnog
broda Vjekoslav Sekusek,
gradani koji radimo svoj posao. zivimo
i dijelimo iste nedace i iste uspjehe. Ne
postoje razliciti interesi nas vojaka i
gradana, pa tako se i suradnja s rad-
nim organizacijama, opcinskirn struk,
turama, politickim strankama. odvija
gradansko-demokratski. Evo, dolazi
vrijeme berbe grozda, gdje zelirno po-
moci pucanima, nakon toga trebat ce
posurnljavati, obnavljati. .. Drzim da je
HRVATSKI VOJNIK
17
vrlo zanimljivo i'to sto nastojimo pre-
ko specijaliziranih poduzeca, kao
-Arenaturist-, uspostaviti uzajamne
odnose i poslove. Zasto ponovo stvara.
ti drzavu u drzavi, kada nam oni mogu
davati usluge za prehranu, odrzavanje,
pranje, a ne da sve to ponovo paralel,
no otvaramo kod nas. Kada je nedavno
zatrebalo, pomogli smo i posudili
. gradskorn saobracaju gorivo, da ne bi
gradani osietili: zastoj autobusa. Nasi
vojaci su dali preko tisuou doza krvi, a
ovog ljeta smo isli cak daleko u Cicari,
ju vjezbati kako ne bi uz more uznemi-
ravali. turiste. Vidite, to je sve za nas
normalno, jer mi nismo sistem u drza-
vi, vec gradani drzave Hrvatske u svo-
joj vojsci. Krizu dijelimo podjednako,
pa ove jednoobrazne uniforme nosimo
u svim prilikama. Nasi vojaci su izlazi-
li u grad citavo ljeto iskljucivo u civil-
nom odijelu, da ne bi gradane i turiste
podsjecali na rat koji nije jako daleko.
Morarn reci da je bilo i zlonamjernih
tumacenja tog naseg -civilnog- izlaska
u grad, pa nam se dobacivalo da smo
spijuni, a svaki malo veci eksces nasih
mladica, od kojih su neki i bili skloni
porocirna, znalo Se naglasavati da SU
ga napravili pripadnici Hrvatske .vo]-
ske. To nas je malo boljelo, jer svijest
ljudi da su gradani i vojska dva sup-:
rotna svijeta, ovdje je jos prisutna, A
da uistinu nije tako, potvrduje niz de-
talja. Ovi novaci su od Dubrovnika,
· Dalmatinske zagore, otoka, Primorci i
Gorani, Licani, lstrani. . . razlicitth
mentaliteta, ali jednog srca i uniforrne.
koje kuca za Hrvatsku. Upravo su na-
pravili idealno rjesenje amblema za
ova] centar, koji ce nositi simbole hr-
vatske zastave i grba, grba grada Pule
i Istre, s naznakom da se radi o Centru
za obuku hrvatske vojske u Puli.
Za kraj reportaze s Muzila ostavio
sam one·civilne utiske, ono odista novo
sto stasa s radanjem hrvatske vojske.
Pulski skladatelj i zborovoda Nello Mi-
lotti sam je dosao na Muzii s idejom da
napravi s novacima pjevacki zbor. Jos
malo pa ce pred gradane izaci s pje-
smom na usnama. A o gostovanjima
Tereze, Olivera, Matka, Dina, istarskih
sastava i so!ista na Muzi!u, da se ne
govori. Upravo se otvara i reprezenta-
tivan restoran u krugu Muzi!a, gdje ce
biti dobre hrane, pica, sve popraceno
izlozbama, knjizevnirn susretima, kon-
certima · i predstavama u obliznjem
amfiteatru. Bit ce to buduci program
- subota na Muzilu - za sve gradane
i civile u dornacinstvu hrvatskih voja-
ka. S raz!ikom u tome sto ce gradani,
gosti - civili, nakon programa otici
svojim kucarna, a vojaci u svoje spava-
onice. Uz taktove Vivaldija i s more'm
ispod nogu odlaze na spavanje i novo
ustajanje.
Od Pule do Dubrovnika jedno je mo-
re. jedna domovina .--- Hrvatska.
MATE CURIC
 linija razgran1cenJa .
' • V •

V
I
MILOSEVI JADI I

Milos, fotografiran s leda, tipican je primjerak izurniruce

cetni kolike vrste paravojnika: neuredan je, smrdi, obucen
je u dronjke, kruli mu zeludac i zica cigarete

5
unja, pitomo mjesto u Posavini, ' Hrvatskoj Kostajnici i Kostajnickom Maju,
[ugoistocno od Siska, biljezi u
svoj ratni dnevnik vec trinaesti srusena stabla priblizavarno se izrnisljenoj
'rnjesec. Do Sunje se u ona mtr-
nija vremena stizalo cestom, no
danas jedini koliko toliko sigu.
ran put je preko skele u Krateckorn. Napu.
stajuci · sigurnost Siska. pa preko Preloscice. gurno ova podrucje, pa iako potvrduju da
Lukavca. Cigoca, ostavljajuci ziva seoska
dvor ista stizerno do skele. Natpis na kon-
Lrolnoj kucici upozorava nas da ulazimo na
opasno podruc]e -Civilnim osobama zebre-
njen ulezek: u retnu zonu ... •.
Prelazimo Savu i uskom zavojitom cestom
upucujerno se prema zapovjednistvu Sunje,
postajuci svjesni nekih novih pravila. Nepr i-
lagodenom brzinom, jer ona je ovdje uvjet
opstanka. uocavarno plocu s , natpisom
-Sunjsko setetiste-. Kakve Ii ironije, vozili
smo se brzinom od 130 km.
U zapovjednistvu docekao nas je zapov-
jednik Derko Domezetovic, koji se nalazi ov-
dje ros od proslog ljeta kad je pala prva gra.
nata na Sun]u. Ukratko nas upoznaje sa si-
tuacijom koja je trenutno mirna. vjerojatno
iz razloga sto se nekoliko kilometara dalje
nalazi jedan od kontrolnih punktova -plavih
kaciga-. Uspijeva nam dogovoriti se za kra-
tak susret s unproforcima kod hotela »Pro:
pub» ciju je pr ijasnju funkciju neupucenirna
nernoguce odgonetnuti, jer je gotovo potpu-
no unisten granatama. Docekuju nas dva
pripadnika UNPROFOR-a iz Danske. jos
djecackog izraza lica, i pristaju da nas odve-
du do svog kontrolnog punkta. nekoliko me-
tara dalje od legendarne zeljeznicke stanice.
Smjesteni su, kazu, tu prema selu Drljaca, u
obazirao. Cudeci se sto smo stigli nenajav-
ru. Ostavljajuci iza nas tenkovske zapreke i ljeni, sto smo jos uvijek zivi, ljutito prorna-
trajuci plavce, sjeda s nama pod sator, -
granici s tzv. Krajinom od koje nas dijeli ne- -Imali ste srecu sto je vrijeme rucka pa vam
koliko stotina metara -nicije- zemlje. se nije nista dogodilo-. Ne odbija cigaretu
Trudeci se da ne zaostajemo nikoraka iza jer -krajiska Morava- i -Jugoslavija- rijetko
Danaca raspitujemo se koliko je uopce st. stizu, a na nasu opasku kako Jugoslavija ne
valja jer brzo gori samo odgovara: -Ma, Ju-
nema opasnosti tesko je u to povjerovati. goslavija je vec izgorila-. Iz razgovora sa-
Ovdje se nalaze vec nekoliko mjeseci i ne znajemo.i kako im je losa opskrba, kako po-
mogu vjerovati da susjed maze ubiti susjeda. mac iz Srbije ne dolazi, da nema kruha. ci-
Da Ii bi vjerovali da irnaju ovakve susjede? gareta ... Da nisu bas previse siti govori i to
sto se cetnici sve cesce nocu prikradaju
Stizerno do kontrolnog punkta zaticuci . kompoziciji sa 17 vagona psenice na sun]-
-unprof'orce- kako se upravo odmaraju na- skoj stanici. Ispricao bi on jos stosta, no mo-
kon rucka u improviz\ranim satorirna od ci. rao se vec javiti u svoje zapovjednistvo,
gle i zastitne cerade. Nakon kratkog upo-
znavanja i dozvole da ih fotografiramo ra. Jos [ednom upucujemo pogled na granicu
spitujemo se za rnogucnost kontakta sa s nepostoiecom drzavom stvorenom u bole-
suprotnom stranom. Zapanjuje nas njihova snim glavarna pozdravljamo se s nezainte-
susretljivost. jer je jedan od casnika odmah
telefonirao -onima tamo preko- i dogovorio resiranim -plavcirna- i krecemo natrag.
susret. Nestrpljivo iscekujerno, cesto pogle- Vracajuci se sredistern Sunje postajemo
davajuci preko na neprijateljski teritorij, svjesni jedne nave stvarnosti. Srecerno ljude,
fantomsku krajinu od koje nas dijeli samo djecu, zivot se polako poceo vracati u Sunju:
zeljeznicka pruga. Nakon desetak minuta do trgovine gotovo jedva zarnjetljive zbog debe-
lih dasaka kojima su zasticene. punih su po-
kontrolnog punkta dolazi tzv. milicajac kra,
lica. Iako su mnoga dvor'ista [os pusta i kuce
jine, raskopcane vojnicke kosulje, u izliza- srusene,
nim trapericama, tenisicama ... Uredno se oni malobrojni pokusavaju pokrpa-
predstavljamo pokazujuci zelju za obila ti rupe od granata, izbrisati tragove. Prazni-
skom njihova sela. -Kraiisnik-. vidljivo soki- na u dusi je velika, no umanjit ce je svaki
ran nasom pojavom i drskoscu, pristaje,, te- novi Sunjanin koji se vrati u Sunju.
lefonorn trazeci dozvolu od svog zapovjedni- Ponovno smo na skeli prelazeci Savu, a do
ka. No tada je pocelo zapinjati. S cetnicke usiju nam dopiru rijeci poznate melodije
strane stize stroga zapovijed za prekidom -Sjecarn se davno je bilo... • Da barem nikad
razgovora s nama, na sto se Milos. kako nije bilo...
nam se predstavio kasnije, i nije bas previse V1 P,

HRVATSKI VOJNIK
18 broj 21. 25. ~jna_ 199~
 dossier

PLANETARNI. STRAH
OD NU.KLEARNOG/ UDARA '

. !
Nsrusevsnjem bipolarne strukture svjetskih nuklearnih potencijala otvoreni su mnogi problemi I
u svezi s nuklearnim nasljedem
I
' I

Bjelorusija
Litva
Letonija yt.
Estonija

I
.,I
l

Klrglstan,Tad.tlklstan,
~ Uzbe.klstan,Turkmenstan
. ., Azerbejd'an, .
:._.~ \ Armenlja,GruzlJa

·Jft Lokacije interkontinentalnih balistlcklh raketa

~ Lokacije raketa oqranicena dometa s nuklearnim bojevim glavama

[j.~ Baze podmornica s nuldearnlm raketama
DV
Raspored nuklearnih snaga na prostoru bivsih sovjetsk.h republika

ivsi So~etski Savez je u ci- / balne strategije zemlje. Sve do vojnog znika. U dobivanju njihove suglasnosti

B tavom razdoblju nakon puca u bivsem Sovjetskom Savezu pro-

drugog svjetskog rata odr- sle godine, bez obzira na ukidanje Var-
zavao izuzetno jake oruza- savskog pakta, ova zemlja je bila zna-
ne snage, koje su prelazile fajnim ctmbenikom u medunarodnim
potrebe odvracanja ili obra- / odnosima, sto se pokazalo i u ratu u
ne zemlje od napada i sluzile su ponaj- Zaljevu. Tada su Rusi, da su htjeli, mo-
prije za potporu vanjske politike i glo- I gli zaustaviti zajednicku akciju save- .
da se Sadarn Husein silom izbaci iz Ku-
vajta, SAD i zemlje Zapada ulozile su
mnogo diplomatskog napora. Glavna
ruska snaga nalazila se u ogromnim
kolicinama nukleamog oruzja, koje je
raspadom bivseg SSSR-a postalo sve-
kolikom opasnoscu za citav svijet.

- HRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25, n,jno 1992.
' 19
 dossier

Raspad sredisn]e vlasti i nedovoljna lansera najmodernijeg tipa (SS-19} i 308 4.258.000 vojnika. Ovakve snage mogu
izgradenost novih vojnih vlasti u biv- lansera isto tako mocnih au nesto ma- · utjecati na intenziviranje oruzanih su-
sim sovjetskim republikama, sada sa- nje modernih raketa tipa SS-18. Ostali koba koji se trenutno vode u nekoliko
mostalnim drzavama, jos uvijekrnoze modeli (SS-11, SS-13, i SS-17} tehnicki podrucja bivseg SSSR-a iii doprinositi
posluziti odredenim vojnim krugovi- · su 'zastarieh, zbog cega su zamijenjeni pojavi novih, cak i izmedu Ukrajine i
ma; koji operativno kontroliraju nukle- sustavima tipa SS-24 i SS-25. Rusije. .
arno oruzje da ga iskoriste za ucjenu Sezdeset i dvije podmornice na nu- Ono sto najvise zanima svijet na pro-
medunarodnih cimbenika i da im po- klearni pogon s raketama Tajfun,Del- storu bivseg SSSR-a, nuklearno je oru-
sluzi u medusobnim oruzanim sukobi- . ta iJenki cine drugu po velicini i uboji- zje i njegova kontrola. Pri tome se naj-
ma. To se posebno odnosi na takticko toj moci strategije sastavnicu nukle- vise postavlja pitan]e da Ii se i na koji
nuklearno oruz]e. arnih snaga donedavno prije svega nacin moze iskoristiti ovo, za svijet ka-
Bez obzira na to sto se SSSR raspao, usmjerenu protiv SAD-a. Svaka pod- tastrofalno oruzje? Dok su optimisti
drzave nastale na ovom prostoru, po- mornica nosi 12- 20 balistlckih raketa polagali nade u detant, osnazen cin]e-
sebno Ruska Federacija i Ukrajina jos vrlo velikog dometa. Kada se sve uzme nicnim demontiranjem i unistavanjem
uvijek predstavljaju vojnicki mocne u obzir, rijec je o snazi od oko 930 rake- godinama gomilanih nuklearnih arse-
svjetske sile, prije svega na kopnu, ali i ta od kojih svaka ima po tri nezavisno nala krajem so-ih, pesimisti sve vise
na moru, u zraku i u svemiru. Na to vodene nuklearne. glave. dolaze -na svoje-: tvrde (ne samo oni)
ukazuje veliki broj pokazatelja, koji Trecu sastavnicu nuklearne moci ci- da svijet nikad nije bio blize nesluceno]
utjecu da se SAD i zapadnoeuropske ne avioni interkontinentalnog akcij- nuklearnoj katastrofi.
drzave izuzetno obzirno ponasaju pre- skog polja djelovanja tipa Bear, Bizon i Poklopac s -atomske kutije- podig-
ma ovim drzavarna, Medu tim pokaza- TU-92 koji u borbenom kompletu ima- nut je dezintegracijom bivseg SSSR-a.
teljima nuklearne snage svakako za- ju dalekometne rakete s nuklearnim Sovjetsko nuklearno naoruzan]e izgu-
uzimaju sredisn]e mjesto. ' bojevim glavama i nuklearne avio- bilo je drzavu, ne samo kao simbol vec
bornbe. i kao cinjenicu da se o njegovoj (n-
PRIJETNJA »PRITISKA NA
Drzave sto su nastale na prostoru e)upotrebi odlucuje u jednom centru.
DUG ME« bivseg SSSR-a raspolazu na kopnu, Prijetnja -pritiska na dugme-, koja je
Strategijske nuklearne snage bivseg moru i zraku s ukupno 2.480 nosaca desetljecima uspjesno odrzavala rav-
SSSR-a koje su n.aslijedile neke od dr- nuklearnih ubojitih sredstava strate- , notezu straha, izmedu Washlngtona i
zava nastalih njegovim raspadom, gijske namjene i s oko 10.000 nukle- Moskve, na moskovskoj se strani naglo
izgradene su na pretpostavci konfron- arnih bojevih glava. Najveci dio strate- umnozila, s tendencijom prema dalj-
tacije sa SAD-om zbog cega su one i gijskog i taktickog nuklearnog arsena- njem nekontroliranom umnozavanju.
najzainteresiranije za njihovu sada- la koncentriran je na podrucju Ruske Ovaj proces koji se odvija na prostoru
sn]u kontrolu . Te snage cine I. inter- Federacije. Takticko nuklearno oruz]e bivseg SSSR-a,najvise zabrinjava ame-
kontinentalne balisticke rakete koje se postavljeno je u vecini republika ali rfcku javnost koja je desetljecima zivje-
lansiraju sa zemlje, 2. podmornice na ponajprije u Ukrajini, Kazahstanu i la u strahu od sovjetskog nuklearnog
nuklearni pogon s balistlckim raketa- Bjelorusiji, koje pored toga posjeduju i oruzja, Na strah dodatno utjece i sve
ma velikog dometa, 3. bornbarderi veli- odredenu kolicinu interkontinentalnih slabija kontrola i zastita ruskih nukle-
kog doleta. · nuklearnih raketa. arnih elektrana. Koliku pozornost
Prema sluzbenim podacima NATO-a, Uz nuklearne snage, drzave nastale Amerikanci poklanjaju nuklearnom
drzave nastale na prostoru bivseg na prostoru bivseg SSSR-a naslijedile oruzju pokazuje primjer iz zaljevskog
SSSR-a raspolazu s 1.398 lansera inter- su i velike konvencionalne snage cije rata.
kontinentalnih balistickih raketa, s je znacen]e za svjetsku zajednicu u Kada je predsjednik Bush posjetio arne-
oko 6.000 samostalno vodenih nukle- drugom planu. Ipak, ne treba zaboravi- r icke vojnike u Zaljevu,25. studenog 1990. go-
arnih bojevih glava na raketama. Pri ti da oruzane snage, drzava nastalih na dine, prenio im je da rat mora zavrstti vrlo
brzo, jer je samo pitanje dana kada ce Irak
tome se procjenjuje da imaju oko 360 prostoru bivse SSSR-a danas broje oko uspjeti.stvorIti svoju atomsku bombu. Nasu-
RAZDIOBA SOVJETSKJH VOJNIH POTENCUALA

vrsta Ukupno Ukupno Ukupno Neraspo SVE

I naorufanja
.I Rusija Ukrajina za p.4,2· Ausija Ukrajina Bjelorus rcdeno Rusija Ukrajina Moldovija Gruzija Armenija Azerbejdan UKlJPNO

Ten Djelatni 4975 '3130 8650 4275 2850 1525 1850 700 280 210 220 220 220 10500
kovi pril:uva 1425 950 1650 825 550 275 1000 600 400 0 0 0 0 2650
ukupno 6400 4080 10300 5100 3400 1800 2850 1300 680 210 220 220 220 13150

Ojelatni 10525 4350 16120 9945 4000 2175 1800 '580 350 210 220 220 220 17920
Oki. pril:uva 955 700 1280 155 700 425 800 800 0 0 0 0 ·o 2080
Bar. ukupno 11480 5050 17400 10100 4700 2600 2600 1380 350 210 220 220 220 20000
Voz. OBVP 7030 3095 1590 130 135 135 135 12250
KOBV 253. 253 130 10 11 11 11 1000

T Djetatno 5105. 3240 8050 3825 2850 1375 2775 1280 -.!90 250 285 285 285 10825
0 prfeuva 1310 800 1450 910 300 240 900 400 500 0 0 0 0 2350
p. ukupno 6415 4040 9500 4735 3150 1615 3675 1680 890 250 285 285 285 13175

Barb zrakoplovi 3450 1090 260 50 100 100 100 5150

Jur. helikopteri 890 330 80 50 50 50 50 1500
'

HRVATSKI VOJNIK
20 broj 21. 25. n,jna 1992.

prot njemu, ljudi zaduzeni da prate sva
svjetska zbivanja vezana za proizvodnju ta-
kva oruzia, tvrdili su da pouzdano znaju ka-
ko Iraku treba jos najmanje 5 do 10 godina
da u normalnim uvjetima proizvede
N-bombu. Tada nisu pretpostavljali moguc.
nost brzog raspada SSSR-a i transfere nu- ·
klear,nih strucnjaka iz te bivse drzave u
Irak. Samo 5 dana prije predsjednikova go-
vora vojnicima, -New York Times- je proveo
zanimljivu anketu. Prema rezultatima anke-
te, od tri rnoguca razloga za rat u Zaljevu,za
prosiecnog Amerikanca najvaznije je sprije-
citi Irak u proizvodnji svoje atomske bombe.
Druga dva, oslobadanje Kuvajte i ocuvanie
bogatih izvora nafte, prema anketi, nisu do-
voljni razlozi za rat. Cijela prica o mogucern
nuklearnom naoruzanju Iraka je postala va-
zan politicki adut, zaduzen za dodatnu ner-
vozu. U svemu tome, sigurno je bilo utvrde-
no postojanje 20 kilograma urana, koje je
Irak dobio [os prije dvadesetak godina od
Francuske i Sovjetskog Saveza, za istraziva.
nja u podrucju nuklearnih goriva. Otad pa
da studenog 1990.,svjetska agenciJa za atom-
sku energiju (IAEA)je obilazila i utvrdivala
postojanie te kolicine urana. Ona je bila do-
voljna za proizvodnju samo jedne atomske
bombe i to sumljive kvalitete.
Strah od nuklearnih oruzja, iako u ovom
slucaju nije bio stvaran, korisno [e posluzio
u politicke svrhe da se u javnom mnijenju
dobije potpora za rat u Zaljevu. U danasnjo]
situaciji predizborne kampanje u SAD-u.
rnoze se ocekivati da ce predsjednicki kan.
didati koristiti i argumenat straha Amert.
kanaca od nekontrolirane upotrebe nukle-
arnog oruzja, Da Ii je .ova] strah danas stva-
ran?
KOMPJUTOR - CIMBENIK
PLANETARNOG 'MIRA
Dakle, kolika je danas mogucnost nekon.
trolirane uporabe nuklearnog oruzja? SAD.
Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, K:azahstan i, uz
njih, Francuska, V. Britanija i Kina clanovi
su svjetskog nuklearnog kluba, prema tome
i rnoguci uzrocnici takva rata. U posljednje
vrijeme Indija, Pakistan i Izrael pojacano
rade na razvoju svog nuklearnog prograrna,
tako da sigurno nisu daleko od posjedova-
nja balisticklh projektila s nuklearnim boje-
vim glavama. Nuklearno oruz]e zele u sto
skorije vrijeme dobiti i Iran, Libija i Irak.
Politicka stabilnost nekih spomenutih ze-
malja vrlo je upitna, pa se sve cesce sumnja
· u fizicku i proceduralnu sigurnost njihova
oruzja, Velike su i razlike koje pojedine zem-
lje primjenjuju u kontroli takvog oruzja.
Dvije vodece nuklearne sile, SAD i Rusija,
zato se trude da mogucnost nezeljene upo-
rabe nuklearnog oruzja svedu na najmanju
mogucu mjeru. Ipak, veliki je problem u to-
me sto se najveci dio Lkontrole povjerava
kompjutorima, koji pored svih dobrih stra-
na mogu imati i odredenih slabosti. Pored
toga, u posljednje vrijeme socijalni i politic-
ki problemi u drzavarna nastalim na prosto-
ru bivseg SSSR-a povecavaju strah od 'ne-
namjernog nuklearnog rata. Civilna netrpe.
ljivost moze biti povod ekstremn\m etnic-
kim skupinama da pokusaju doci u posjed
ovog oruzja, Istodobno, takvo stanje moze bi-
ti razlogom smanjenoj kontroli i ozbiljno
narusiti sustav nuklearnog zapovjednog
lanca. U Americi nasuprot njima, postoje
razvijeni kriminal i razne skupine krirnina-
laca koje bi rado zeljele posjedovati tako
rnocno oruzie, Sv.ojimdjelovanjem oni mogu
izazvati prekid u zapovjednom lancu koji u
ekstremnim slucajevima moze dovesti do
broj 21. 25. rujna 1992.
dossier
nekontroliranog nuklearnog napada, ali i
vrlo kontroliranog odgovora druge strane.
Ako bi se tako nesto dogodilo na teritoriji
drzava nastalih na podruciu bivseg SSSR-a,
minimum lansiranih projektila kretao bi se
izmedu & i 30 raketa s po deset nuklearnih
bojevih glava u svakoj od njih. U najgorem
slucaju, greskorn napadnuta zemlja moze
racunati na 300 nuklearnih eksplozija! Od
SAD-a bi se broj lansiranih projektila kr'e-
tao od 10 do 50 s ukupno 500 nuklearnih eks-
plozija, svaka 25 puta jaca od one bacene na
Hirosimu! Cak i da druga strana ne odgovo.
ri na napad, razmjeri razaranja bili bi nem-
jerljivi, . . . njenu sirokorn podnoziu vodi nesluceno
Sa zeljom da sprijece takve posljedice, ru-
ski i americki vojni zapovjednici nasli su se
pred velikom dvojborn. kako poiacati kon-
trolu i sprijeciti moguce zloporabe, a isto.
dobno sacuvati borbenu sprerrinost? Zbog
toga su obje zemlje razvile vrlo slozenu pro-
ceduru za dozvolu uporabe nuklearnog oru-
zja, ali ipak ne toliko savrsenu da joj se uvt.
jek moze vjerovati. Primjer s eksplozijom
space shutlea Challanger iii dobro poznati
nuklearni incident na elektrani u Cernobilu
pokazuju da i najsavrsenije studije o mjera-
ma sigurnosti nisu dovoljne da se sprijeci
nezeljeni razvoj dogadaja.
POLITICKA KONTROLA
N-ORUZJA
Nasuprot americkim kolegama, nijedan
ruski zapovjednik nema ovlasti da samo-
stalno pripremi nuklearno oruzje za upora-
bu. Sudjelovanje politickih struktura u Rusi-
ji i drugim zemljama na prostoru bivse
SSSR-a u pripremama nuklearnog napada
jos je uvijek vrlo izrazeno. Pri tome, vaznu
ulogu irnaju postrojbe tajne policije koje vr-
se stalni nadzor nad nuklearnim oruzjern i
raspodjeljuju kodirane sifre za lansiranje,
tako da se time postize potpuna politicka
kontrola. Medutim, rnogucnost greske -
ispaljivanje nekog projektila - time se po-
vecava, posebno ako se uzmu u obzir nara-
stajuci politicki problemi izmedu drzava
ZND-a,posebno izmedu Rusije i Ukrajine. U
bivsern SSSR-u bio je cak objavljen podatak
da je svojedobno, prilikom jedne rutinske
vjezbe, slucajno aktiviran nuklearni projek-
til srednje snage: Na svu srecu, srusio se
ubrzo poslije ispaljivanja u sibirskim pro-
stranstvima i pri tom nije napravio vecu
stetu,
Bez obzira na sve tehnicke sustave zastite,
coviek sa svojim slabostima, losirn danima i
emotivnim kolapsom i dalje je najodgovor-
niji za uporabu nuklearnog oruzja. Neuroze
odgovornih za nuklearno oruzje, zbog mo-
notona posla, povecavaju se poslije visegodi-
snje izolacije iz vanjskog svijeta. Ozbiljni
psihicki problemi mogu se pojaviti kod
emotivno labilnih osoba, a najgori izlaz iz
toga su - alkohol i droga. Samo 1989. godi-
ne, od 75.000 ljudi koji su na razlicite nacine
bili vezani za nuklearnu obranu Amerike,
gotovo je 2.400 uklonjeno sa svojih mjesta.
Od tog broja 730 ih je imalo teze bolesti ovi-
snosti o drogi i alkoholu, dok su ostali posta-
li ozbiljno psihicki poremeceru! .Zbog toga,
Herbert Abrams sa Sveucilista Stenford vec
se dugo zalaze za strogu kontrolu psihickog
stanja vojnika koji rukuju nuklearnim oru-
zjern, s posebnim osvrtom na mnogobrojne
poroke. Pojedini svjetski drzavnici su imali
slicnih problema koji su zavrsavali stresom.
Na primjer, Winston Churchill, Anthony
Eden iii Richard Nixon, koji je toliko bio
potresen -Aferom Watergate- da nije bio u
HRVATSKI VOJNlk:
21
stanju sudjelovati u razgovoru o velikoj nu-
klearnoj uzbuni 1973. godine. Poznato je da
je i Staljln za vrijeme svoje diktature imao
dosta kriznih psihickih trenutaka, ali tada
nije bilo danasnjeg oruzja, Da jest, tko zna
da li bismo imali prilike da to saznamo. Ta-
kva stanja mogu izazvati ozbiljne promjene
ponasanja, netocne procjene i izmisljanje
nepostoieceg neprijatelja.
Trenutno najveca opasnost prijeti od ra-
zorrrog potencijala i skladista -opakog- ma-
terijala na prostoru bivseg SSSR-a. S vrha
piramide, na kojem stoje ruski lider Jeljcln i
njegov ukrajinski partner Kravi:uk, prema
mnogo krakova. Na bilo kome od njih, tko
zna zbog cega sve ne, nesto moze otkazati.
Zbog- takva otkazivanja, vec se pojavljuju
ovakve (do jucer nezamislive) ponude. -Daj-
te mi milijun dolara i nabavit cu vam nukle-
arnu raketu, ukradenu posebno za vas i do-
staviti vam na bilo koje mjesto koje odabe-
rete-. Nervoza Zapada pred nepredvidljivim
promjenama na Istoku, temeljena na
(stvarnom?) strahu, sve je opsesivnija. Jer,
nekontrolirana istocna matica nudi bezbroj
varijacija na neugodnu temu - sta bi bilo,
kad bi bilo..
Na arnericku zabrinutost za sudbinu nu-
klearnog oruzia na prostoru bivseg Soviet-
skog saveza utjece i citava vojska znanstve-
nika, inzenjera i tehnicara, koji su u bivso]
jedinstvenoj drzavi bili angazirani na istra;
zivackorn i prakticnorn poslu kreiranja i
proizvodnje nuklearnog oruz]a. Po vjerojat-
no tocnim zapadnim procjenama, rijec je o
sto tisuca ljudi, medu kojima je najmanje
3.000 eksperata za najpovjerljivije zadatke.
Raspad sovjetskog imperija lisio ih je per-
spektivnog posla, a njihov doskora prestizni
drustveni status sveo na ocajnicku-borbu za
opstanak s prosjecnorn placorn od 15 dolara
rnjesecno!l!
· Zainteresiranih za njihov -transter- ima
mnogo, a sigurno je i to da u vrbovanju ne
skrtare. Iako, zasad nema pouzdanih poda-
taka o otvaranju procesa nevjerojatnog
transfera -sovjetskih nuklearnih mozgova-,
CIA je vec registrirala n,eke zemlje, poput
Irana, Libije i Iraka, koje su, navodno, poku,
sale doci do tih ljudi. Prema procjenama voj-
nih obavjestajaca, transfer strucnjaka je
opasniji od neke druge, hipoteticke situacije,
u kojoj bi neka teroristtcka grupa iii organi-
zacija izravno posjedovala razorno nukle-
arno oruz]e. ·
Pored zivih ljudi, na nesvakidasnjoj bi se
crnoj burzi mogli naci i neki dijelovi opre-
rrre,instrumenti iii visoko cijenjeni software.
Iako je nuklearna tehnologija dosad bila
pod rigoroznom medunarodnom kontrolom,
strucnjaci kazu da je u tom razraderiom su-
stavu kolektivne zastite dovoljna samo jed-
na slaba karika, pa da sustav otkaze. U biv-
sern SSSR-u naslo bi ih se i vise od jedne. Ve-
liki opasni transport koji je put Rusije
krenuo iz Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine
(dok iz Ukrajine nije obustavljen), tvrde upu-
ceni, samo je jedna od slabih karika u lancu
zastite.
Raspad bivseg SSSR-a, a sada vec i rasta-
kanje Ruske Federacije, sto umnozava korn-
petencijekontrole nad nuklearnim postroie-
njima i naoruzanjem rnoze biti izvorom do-
datnih komplikacija. Poluilegalna distrtbu-
cija materijala i tehnologije za proizvodnju
atomske bombe kao unosni -drzavni posao-,
za osiromasene blagajne novostvorenih dr.
zava, moze biti izazovom kojem ce tesko
odoljeti.
·s1NISA TATALOVIC

STO NAKON
11VELIKOG
Da Ii su aktualni lokalni ratovi
na podrucju raspalog SSSR-a
tek uvertira u siri (svjetski)
sukob?
Simboli su odmah
uklonjeni; rusenje
spomenika Feliksa
Dzerzinskoq,
utemeljitelja tajne ·
policije, ispred
zgrade KGB-a
' -sporna u odnosima novih drzava, Fo- kalno smanjivanje strategijsko-ofen;
R
elativna stabilnost svijeta
stvorena nakon drugog
svjetskog rata odrzavala se
vecim dijelom na ravnotezi
straha. Uspostavljena bipo-
larnost smatrana je formulom za sta-
bilnost. Gomilanje oruzja predstavljalo
je temelj sigurnosti svake drzave. Nit-
ka u medunarodnoj zajednici nije go-
vorio previse o postivanju ljudskih
prava, postivanju prava nacionalnih
manjina itd. Smatrano je da se za sta-
bilnost i -rnir- mora platiti neka cije-
na. No, ruseniern kornunistickih pore-
daka u Istocnoj Europi otvorena su ne-
ka nova pitanja, koja su dugo godina
predstavljala zabranjene teme. Temelji
novog svjetskog poretka postaju ljud, ·
ska prava, razvoj demokratskih susta.
va itd. · Drugo, tri drzave su odlucile da odmah strucnjaka unutar SSSR-a. Medutim,
Husen]e komunizma nije ostalo bez
posljedica ni u jednoj zemlji koja je
imala totalitarni sustav. Te posljedice
imaju veceg iii manjeg utjecaja na
svjetski mir i stabilnost. To se posebno
osieca i vidi u Europi, gdje su zapravo i
pocele ideoloske i vojne podjele poslije
drugog svjetskog rata/ ' stvorn trebale su ostati samo strategij. J giju koja se temeljila na -dovoljnosti-
Prva kornunisticka zemlja zauzima
posebno mjesto u rasclarnbi propasti
komunizma. Taj proces doveo je do ve-
likih porernecaja u drustvenorn i poli-
tickom zivotu u drzavarna bivseg
SSSR-a. Novostvorena zajednica ZND
nije u posljednjih godinu dana rtjesila
mnoga pitanja koja su se pojavila kao
dossier
rum u kojem sjede predsjednici svih zivnog, taktickog, konvencionalnog,
drzava bivseg SSSR-a predstavlja mje- kemijskog i bioloskog oruzja, te sma-
sto svada i ultimatuma, a ne mjesto do- njivanje vojnog budzeta, obustavu vo]-
govora i kompromisa kako je prvobit, ne proizvodnje velikog diiela -oferiziv,
no zarnisljeno, i kako je to od njih za- nog naoruzanja, prestanak nuklearnih
htijevala medunarodna zajednica. proba, sprecavanje proliferacije nu-
klearnih i raketnih sredstava i siroku
NOVE NUKLEARNE DRZAVE. konverziju vojne industrije. Cetvrto,
U ZND su danas na seen: burne i ra- pokazalo se da je opasnost od prolife-
dikalne drustvene promjene.Rroz koje racije velika. Osim cinjenice da je svi-
se nastoje (i moraju) pronaci sustinski jet dobio tri nove nuklearne drzave
nove osnove drustvenog razvitka. Taj (Ukrajina, Kazahstan, Bjelorusija), [av-
proces ne prolazi bez velikih proble- ljaju se veliki problemi s ljudstvom ko-
ma, potresa i prepreka na drustveno] i je je radilo na nuklearnim prograrni-
politickoj scefii, Prvo, godinama stva- ma bivseg SSSR-a. Na ta] problem
rana vojna sila pojavljuje se kao velika ukazivali su mnogi zapadni vojni znal-
prepreka. Prve svade medu novim dr - ci, tako da su na brzinu osnovani po-
zavarna krenule su od vojnih pitanja. sebni programi za zbrinjavanje tih
po proglaseniu neovisnosti pristupe danas je poznato da su mnogi od njih
formiranju vlastitih oruzanih snaga potrazili nove poslodavce, koji su za-
na temeljima oruzanih postrojbi i in- interesirani za istrazivanje.i proizvod-
frastrukture dosadasnie sovjetske Cr - nju nuklearnog oruzja.
vene armije. Ostalih osam drzava Prilikom razgovora o zajednickirn
namjeravaju to uciniti u sliiedece dvije oruzanirn snagama zemlje clanice
godine. Pod zajednickim zapovjedni- ZND dogovorile su obrambenu strate-
ske nuklearne snage. Medutim, poka- , snaga. Opa je predvidala. radikalno
zalo se da novostvorene drzave ozbilj- I smanjivanje naoruzanja i vojnih post-
no racunaju na to oruzie u stvaranju i rojbi. Posto su tri drzave odlucile for-
naoruzavanju vlastitih vojnih postroj- 11 mirati vlastite oruzane snage, a pre-
bi. Trece, Rusija je, kao nasljednica ostale drzave to isto najavile za dvije
SSSR-a predlozila nove mjere razoru- godine, tesko je vjerovati u radikalno
zavanja, puno vecih razmjera nego je I smanjivanje naoruzanja i vojnih post-
to bilo do sada. One predvidaju radi- 1 rojbi. Pored toga, unutar novih drzava
HRVATSKI VOJNIK
22 broj 21. 25. rvjna 1992.

javljaju se krizna podrucja, na kojima
se vec duze iii krace vrijeme vode oru-
zarii- sukobi i pravi ratovi u koje su
ukliucene novostvorene drzave ZND i
neke susjedne drzave, ' upravljao svim procesima na tome
STARE NETRPEUIVOSTI
Ne treba zaboraviti cinienicu da je
osamostaljivanje drzava bivseg SSSR-
a otvorilo mnoge, potisnute silom uje-
dinjenja, probleme, koji se sada pojav-
ljaju na sceni. Prema.tomo, nisu isklju;
ceni ni novi oruzani sukobi izmedu dr-
zava natoms prostoru, kao ni stvaranje
novih drzava u · okvirima postoiecih,
koje ce to nastojati postici silom i oru-
zjem, drzeci se pri tome .stare ruske
poslovice: u borbi se oruzje ne bira.
Takav proces je vec otpoceo na nekoli-
ko mjesta u ZND. Posebno u -teskorn-
polozaju je Ukrajina, koja potencijalno ,
irna teritorijalne sporove sa sest drza,
va, U ostvarivanju ciljeva ni jedna od
drzava ne bi se odrekla ni jednog dije,
la naoruzanja koje je naslijedila od
bivse Crvene armije. Za vjerovati je da
bi se u mogucim sukobima upotreblja.
valo i nuklearno oruzje takticke narn,
jene, sto bi predstavljalo opasnost za
cijelu Europu i svijet.
Upravo zbog toga se kontrola nukle.
arnog naoruzanja pojavila kao ternelj.
no pitanje kod stvaranja ZND. Zapad-
ne zemlje su inzistirale da se nadzor
provodi u organirna Zajednice, sto se
pokazalo kao pogresna formula. Do- ji Pored
~l"Oj 21. 25. rujna 1992.
dossier
duse, novostvorene drzave jesu prihva.
tile i potpisale dogovor o zajednickom
nadzoru nad nuklearnim potencijali.,
ma, ali su pri tome drzale figu u dzepu,
sto noviji dogadaji u bivsern SSSRau
potvrduju.
Upravo nernogucnost svijeta da pro-
nade model mirnog dogovaranja i zi-
vota u ZND, pokazuje da jos uvijek ne
postoji nacin kojim bi se to ostvarilo.
Najgora stvar je u tome sto se ne zna
tko je odgovoran za najrazornije na,
oruzanje na prostorima bivseg SSSR i
sto postoji velika opasnost da ono do-
de u ruke onih koji su ga sprernni upo-
triiebiti ne razmisljajuci O posliedica-
ma.
Mnogi se danas prtsjecaju, ne tako
davno, -nestalih- formula za mir i sta-
bilnost u svijetu. U njima pokusavaju
pronaci model za rjesavanje danasnjih
konflikata. Dok je postojao Varsavski
ugovor kontrola nad nuklearnim po-
tencijalima je bila sigurna i potpuna.
No, nije samo to bila njegova funkcija
u odnosima dviju sila u svijetu. Uopce,
znaca] blokova ne moze se samo pro-
matrati s vojne perspektive. Oni su
imali, pored vojnog znacaja i druge
znacajns zadace, Tako je nestankom
Varsavskog ugovora, otvoren proces
drustvenog i politickog preuredenja
svijeta na novim osnovama. To se po-
sebice odnesi na Europu koja je u
svorn srcu imala zerrilje s kornunistic,
kim poretkom,' koje su predstavljale u
punom smislu rijeci drugi svijet. Vojni
i politicki blok istocnih zemalja pred.
stavljao je jaki centar moci koji je
podrucju, rjesavajuci sve probleme
prijetnjom silom. Formula -novog po-
retka- pretpostavlja rjesavanje konfli-
kata i spornih pitanja kompromisima
i dogovaranjem. No te principe tesko
je ostvarivati tamo gdje nisu riiesena
temeljna pitanja opstanka nekih za-
jednica i naroda. Upravo suprotno, u
ZND trazenjem komprornisa u politic-
kim procesima otvoreni su mnogi sta,
ri problemi. A ni jedan do sada nije rt.
[esen u potpunosti. Trazenje nekih
politickih i vojnih strucnjaka iz zapad..
nih zemalja i pokusaj da se pomocu
vojske bivsih kornunistickih drzava
stvori jaki centar moci koji ce -kontro.
lirati- procese promjena i pokusati
stabilizirati situaciju, pokazalo se kao
pogresno. U dvije drzave [bivsa Jugo-
slavija i bivsi SSSR) gdje je to zahtije.
vano, doslo je do sukoba s torn i ta-
. kvom vojskom, koja je godinama bila
oslonac i cuvar rezima koji je nestajao
s politicke scene. Te vojne organizacije
ostale su i dalje uporiste onima koji taj
poredak zele vratiti na povijesnu po-
zornicu.
NESIGURNE; PROCJENE NATO-a
svega, postoji jedan proces ko-
je utjecao na velike promjene u si-
HRVATSKI VOJNIK
23
gurnosnom ustroju Europe i NATO-
pakta. Naime, raspadom Varsavskog
ugovora Europa se pocela osjecati si-
gurnijom. Tome su pridonijele i procje.
ne NATO-struktura. prema kojima ne
postoji vise opasnost od oruzanog na-
pada s Istoka, No, to ne znact da su
oruzane prijetnje u potpunosti nestale.
Ako su iskljuceni oruzani napadi, ni-
kako nisu iskljucene moguce vojne i
oruzane prijetnje, pa i ucjene nukle-
arnim oruziern, 'kako od strane drzav,
nih struktura, tako i 'od strane terori-
sta koji se u opco] nesigurnosti i nesta,
bilnosti koja vlada u novostvorenim
drzavarna, mogu dokopati takvog oru-
zja, Propascu puca u SSSR-a prosle go-
dine, nisu porazene snage koje nastoje
vratiti sjaj bivso] drzavi i njezinorri voj-
nom potenciialu, Posebice su nezado.
voljni vojnici koji su izgubili sve bitke
bez upotrebe oruzja, Kod njih je prihc,
no izrazena zelja za vracanjern snage
nekakvoj novoj centralisticko] vlasti
uz upotrebu svih sredstava kojima ra-
spolazu.
Kako se to odrazilo u Europi? Cijeli
ustroj NATO-a poceo se prilagodavati
riesavanju lokalnih konflikata, racu.
najuci vjerojatno dace to morati raditi
i na teritoriju bivseg SSSR-a a pod
okriljem KESS.To je potaklo i otvorilo
rasprave o buducnosti sigurnosnog
ustroja Europe, u kojima je doslo do
sukoba izmedu -starog- (NATO-oslo-
nae na SAD) koncepta sigurnosti i
-novog«, u kojerm bi punu odgovornost
za vlastitu sigurnost preuzele iskljuci;
vo europske drzave.
-Razdoblje hladnog rata i -bipolart;
zma- bilo je i razdoblje stabilnosti na
kontinentu i to iz najmanje tri razloga
prvo, svi potezi dviju strana bili su pre-
dvidljivi, drugo, sistematski su -disci,
plinir'ale- clanove svojih saveza i trece,
potiskivale su silom moguce etnicke,
pogranicne i druge sporove u Europi.
Raspadom Varsavskog ugovora otklo,
njena je opasnost sukoba dvaju bloko-
va, a!i je otvoren ve!iki -vakuum- rnoci
na istoku kontinenta, cime su otvoreni
novi (stari) problemi s velikim utieca.
jem na sadasnja i buduca dogadanja u
Europi i svijetu. Cini se da kreatori no-
vog svjetskog poretka nemaju u ovome
trenutku rjesenja za prekid i prevlada,
vanje sukoba otvorenih padom kornu,
nistickih poredaka. Promatrajuci
primjer .ZND cirri se da se cijeli svijet
svevise udaljava od riesavanja sukoba
dogovorima, a priblizava se posezanju
za silom i oruzjern. Brzina kojom se ze.
le 'neki prol;Jlemi rtjesiti tomu dodatno
pogoduje.
Procesi i eksperimenti na teritoriju
bivseg SSSR-a irnaju veliki utjecaj na
europsku i svjetsku sigurnost i stabil,
nost. Moze se slobodno reci da o situ-
aciji u ZND ovisi i buducnost novog
svjetskog poretka.
VLA TKO CVRTILA

GLAD NO
NASUEDE
SOCIJALI
. Nakon sedarndeset godina centralno-planskoq i
neucinkovitoq gospodarstva zemlje bivseq S.SSR-a
pokusavaju rekonstruirati vlastita gospodarstva na trzisnirn
nacelirna
/
. aspad sovjetskog socijali-
R
stickog carstva pokazao je
svu dubinu teskoca sto ih
je stvorio sustav central-
no-planskog gospodar-
stva. Bez obzira na zamjet-
ne prirodne potencijale i na gotovo
jednostoljetno golemo investiranje u
proizvodne kapacitete na vidjelo je do-
sla sva bijeda ekonomskog zivota na
tom prostoru. Rusija, Ukrajina, Kaza-
hstan i ostale bivse republike SSSR-a
pate od istih -bolesti« predimenzioni-
ranog sektora teske Industrije, preveli-
kih i birokratiziranih drzavnih podu-
zeca, oskudnog sektora usluga, potpu-
no unistene poljoprivrede koja nije u
stanju proizvesti dovoljno hrane da se
prehrant stanovnistvo, odsustva trzi-
snih institucija, teskef'inancijske krize,
30 MILIJ~RDI DOLARA P,OMOCI
Inflacija, koja se godinama javlja Li
preobrazenorn obliku repova i nestasi-
ca, svom se silinom pojavila na povrsi-
ni. Oslobadanje cijena-drzavne kontro-
le pokazalo je dubinu ponora izmedu
ponude i potrazn]e, lako je nakon .po-
cetnog divljanja cijena doslo do odre-
denog smirivanja, izvor inflacije nije
uklonjen, Vodeci zapadni savjetnik ru-
ske vlade, Jeffrey Sachs, zauzeo se sto-
ga da se uz pomoc u hrani i lijekovima
zemljama ZND-a, pomogne i u ozbilj-
nim ekonomskim reformama. Prema
njegovim procjenama ukupna bi po-
moc u 1992. godini, ukljucujuci pornoc
u hrani, trebala iznositi oko 30 milijar-
· dossier
\
di dolara. Od toga bi se pola sume od-
nosilo n~ .Rus~ju a pola na ostale. zerg.-, tljecima, preostaju problemi koji se
lje. Otpnhke ista su1:;~ n?vca bila 1• mogu tretirati kao kratkorocni eko-
pre.ma. nJ~govom -misljenju, potrebn~ nomski ciljevi.Vanjska trgovina bivseg
za lskljucivo makro-ekono1:1ske ~et:or. SSSR-a predstavlja pri tome posebno
me stabiliziranj~ fond?va; Investicija i zanimljivo podrucje. Bivsi Sovjetski Sa-
drzavn~h p~orac.una tijekom nar:~dne vez redovito je predstavljao drugu
tri do cetm godme .. lzvo~? po~oci r~- zemlju u svijetu po velicini drustvenog
spodi\elili bi se na slijedeci nacin. 5 mi: bruto-proizvoda. Za razliku od toga,
lijardi dolara od ~e?~narodnog mo_ vrijednost proizvodnje koju je ta zem-
netarnog fonda, .4 .. rmlijarde od Svjet lja izvozila bila je nesrazmjerno manja
ske banke, 3 mihJa~de . 0~ Evropske (vidi tabelu 1 ). Pri tome se udio u svjet-
banke za restrukturiranje ~ razvoj, .18 skom izvozu posljednjih godina dodat-
milijardi od via~~~zapadnih zemalja, no pogorsavao. Rusija, Ukrajina, Bjelo-
od c~ga b1. l.? mil ijardi . dale evropsk~ rus, Armerrija, Kazahstan i ostale, sada
z.em!Je, 3 mihjarde ~AD i Japan,. a ~ rm neovisne drzave, tu su negativnu
lijarde zemlJ~.kao sto su Koreja 1 Sa- strukturu naslijedile. Prostor za veci
udijska Arabija, izvoz ZND ce morati pronaci u prego-
Takva pomoc ne bi saI?'.1 po se?.i do- vorima sa svojtm.glavnim partnerima.
nijela momentalne. pozitivne ucmke. prije svega Niemackom, zatim Italijom,
Iskustva sa stabilizaciji:ma gosp.oda.r~ _ Ceskom i Slovackom, Poljskom, Nizo-
stva u zemljama kao sto su Cile ilt zemskom, Velikom Britanijom, Fran-
Meksiko, nedvosmisleno su pokazala cuskom i Japanom, a u nesto manjoj
da se pozitivni ucinci mogu oce~1v1:t1 · mjeri i s Finskom, Madzarskom, te
nakon otprilike pet godma postojanih ostalim zemljama. Na strant uvoza, bez
reformi. Tijekom prve godine stabiliza- cega nije moguce poboljsanje tehnolo-
cije trebalo bi zaustaviti htperlnflaciju, ske razvijenosti gospodarstva i struk-
podstaknuti razvoj malih i srednjih ture potrosnje stanovnistva, najznaca]-
privatnih poduzeca i uspostaviti osno- niji partner opet je Njemacka, a zatim
vu za brzi rast izvoza .zasnovanog na slijede SAD, ItahjaJapan, Ceska i Slo-
konvertibilnom placanju. Dublje pro- vacka, Bugarska, Kanada, ·Poljska,
bleme kao sto su smanjivanje enor- Francuska i Madzarska, Snazna autar-
mnih troskova i restrukturiranje u in- kicnost gospodarstva svakako nije do-
dustrijskoj proizvodnji, i opcenito, pri- bra osnova za razvoj njegove ucinkovi-
vatizaciju gospodarstva, valjat ce rjesa- I tosti i podizanje bla~ostanj.a u d~stvu,
vati desetljecima,
e
Ostavi li se po strani.ra~~rava_o
. , _i stoga t?. predstavlja pry1 veliki pro-
blem ko]i ce se morati rjesavati unutar
njima sto ce ih valjati rjesavati dese- -ruskog Cornmonwealtha- ,
HRVATSKI VOJNIK
24 broj 21. 25. rujna 1992.
 dossier .,

Znacajnijem povezivanju sa svjet- staje uvoznik hrane. Na konferenciji na, smanjen je za vrijednost u iznosu
. skom privredom u velikoj bi mjeri tre- predstavnika ZND-a i Svjetske banke dva do tri posto drustvenog proizvoda.
balo pomoci nedavno primanje zema- odrzanom ove godine razmotren je Ruska vlada smatra da je samo uz po-
lja bivseg SSSR-a (bez Azerbejdzana) u problem nedovoljnih kolicina hrane u litiku uravnotezenog proraeuna, stro-
Medunarodni monetarni fond. Naime, tim zemljama. Bacuna se da je za pod- ge kreditne politike i slobodnog formi-
na redovnom proljetnom zasjedanju mirenje potreba jos uvijek potreban ranja tecaja rublje moguce uspostaviti
MMF-a, jedanaest clanica ZND-a,kao i uvoz hrane u vrijednosti od 14 do 18 [asne okvire antiinflacijske polititke.
Litva, Letonija i Estonija koje su izvan milijardi $ na godinu. Pri tome medu- Pored problema vanjske trgovine,
te konf ederacije, primljeno je u clan- narodna zajednica osigurava pomoc u medunarodne financijske pomoci, po-
stvo te znacajne medunarodne finan- hrani u vrijednosti od 5 milijardi $. ljoprivredne proizvodnje i antiinflacij-
cijske organizacije. Za pristupanje Osim niske ucinkovitosti u proizvodnji ske politike, cini Se da su strana ulaga-
MMF-u sve .su se zemlje obavezale na hrane, zbog cega se planira meduna- nja naredni veliki problem zemalja Za-
uplacivan]e clanskih uloga, visina ko- rodna pomoc u poljciprivrednoj meha- jednice nezavisnih drzava, Ipak, na
jih nedvosmisleno govori o njihovoj . nizaciji, mineralnim gnojivima, pestici- tom podruciu ima vec dosta znacajnih
gospodarskoj snazi (tabela 2). Navede- dima i agrokemikalijama, veliki pro- uspjeha. Vlada Kazahstana i poznata
ne uloge nove clanice podmirit ce tako blem za poljoprivrednu proizvodnju multinacionalna naftna kompanija
da 22,7% iznosa uplate u konvertibil- predstavljaju cisto ekonomski proble- -Chevron- iz San Franciska potpisali
noj valuti, a ostatak od 77,3% u vlastitoj mi. Nakon liberalizacije cijena poljo- su ove godine sporazum o eksploataci-
valuti. privrednih proizvoda i ukidanja su- ji nafte u Tengizu u vrijednosti od 20
bvencija na potrosnju stanovntstva, do- milijardi $, po principu svaka strana 50
Primanjem u Medunarodni mone- slo je do znacajnog smanjivanja potra- posto. Prema odredbama sporazuma
tarni fond clanice Zajednice nezavi- znje na trzistu poljoprivrednih pro- stvorila bi se zajednicka kompanija
snih drzava obavezale su se na otvara- izvoda. Za ilustraciju, cijena -Tengizchevoil- koja bi trebala omogu-
nje svojih gospodarstava svjetskom tr- poljoprivrednih proizvoda su nakon citi da se sadasnja proizvodnja nafte
zistu, liberalizaciju cijena, radikalnije ukidanja • subvencija povecane 4.565 ria tom podrucju od 60.000 barela na
uvodenje privatnog vlasnistva i vode- puta. Hjesavanje problema u poljopriv- dan podigne na zamjetnih 700.000 ba-
nje politike uravnotezenog drzavnog : redi i smanjivanje opasnosti od prijete- rela. Prema nalozima Fondacije za
proracuna, MMF ce se oduziti priku- ce gladi stoga je treci veliki gospodar- istrazivan]a u naftnoj industriji na tom
pljanjem oko 10 milijardi $ pomoci, te ski problem zemalja ZND-a. se podruciu nalaze naftne rezerve od 9
ce na taj nacin postupno rjesavati dru- 1 Naredni problem, na kome posebno milijardi barela. Potpredsjednik kaza-
gi veliki problem gospodarstva tih ze- inzistira Jeffrey Sachs, odnosi se na hstanske vlade Kalik Abdulajev [e ko-
malja - prikupljanje medunarodne fi- smanjivanje inflacije, zapravo, hiperin- mentirajuci sporazum istakao da je on
nancijske pomoci. · flacije. U 1991. godini u Rusiji je inflaci- vrlo povoljan za njegovu zemlju, budu-
NEDOSTATAK HRANE - ja iznosila 480 posto, dok su se zarade ci da bi njoj trebalo ostati cak 80 posto
KOMUNISTICKA ZAKONITOST povecale za samo 200 posto. U cilju ostvareriog profita. -Chevron- [e vec
smanjivanja inflacije vlada je poduze- investirao 400 milijuna $ ko]i se ne ra-
Nedovoljna proizvodnja hrane i po- la mjere za smanjivanje deficita drzav- cuna]u u spomenuto ulaganje, a inve-
svernasnja unistenost poljoprivrede nog proracuna, Ukinut [e veliki dio su- stirat ce jos toliko nepovratnih sredsta-
predstavlja mozda i najveci problem bvencija i smanjeni su ostali troskovi, a va, dok ce preostalih 10 milijardi $ ulo-
bivseg SSSR-a. Pocevsi od nasilne ko- da se zbog toga ne bi zakocila pro- ziti u razdoblju od 25 godina.
lektivizacije za vrijeme Stallina polio- izvodnja znacajno su smanjeni porezi. Ovaj, kao i niz drugih primjera koje
privreda je na tom prostoru sustavno Porez na dodatnu vrijednost, koji pred- smo mogli navesti, zorno prikazuju, da
unistavana, Nekad poznata zitnica, po- stavlja gotovo pola drzavnog proracu- [e podruc]e bivseg SSSR-a. iznimno
atraktivno za strane vlasnike kapitala.
TABELA 1 - MJESTO BIVSEG SSSR-A U SVJETSKOJ TRGOVINI 1991. Ukoliko se sadasnja politika gospodar-
lzvoz (u mid. $)
skih reformi nasilno ne prekine moze
Uvoz (u mid. $)
se ocekivati jos veci ulaz stranih inve-
SAD 422 SAD 509 sticija. A stranih investicija nece biti ni-
Njemacka 403 Njemacka 390 kad dovoljno da bi se rijesili gospodar-
Japan 315 Japan 236
ski problemi Gruzije, Kirgistana ili
Moldove.,Centralno-planski sustav bio
Francuska 217 Francuska 232 je na djelu prakticki citavo jedno sto-
Velika Britanija I' 185 V. Britanija 210 liece i nije ga lako zamijeniti trzisnim
ltalija 169 ltalija 183 sustavom. 0 koliko se velikom proble-
Nizozemska 133 Nizozemska
mu radi svjedoci i podatak da je u toj
124
bivso] multinacionalnoj drzavi postoja-
Kanada 129 Kanada 124 lo oko 50 -zatvorenih gradova- sa oko
Belgija-Luxemburg 127 Belgija-Luxemburg 120 40.000 stanovnika, koji su proizvodili
Honkong 98 Honkong. 100 lskljucivo za vojni sektor. Prevodenje
takvih aglomeracija na mirnodopsku
SSSR (1990. - 10.) 80 Spanjolska 93 trzisnu proizvodnju (koja ce uvafavati
Republika Koreja 82 signale potrosaca) nije nimalo lako.
SSSR (1990. - 9.) 70 ZDRAVKO PETAK

HRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25. n,jna .1992.
25
 dossier
/

OPASNOST 5 ISTOKA
Povijest rusifikacije pokazuje da je
Sovjetski Savez kroz svoju povijest
ipak bio nastavak ruskog imper:ija
rva ruska ·drzava nastala je

,. 'I
P u dolinr Dnjepra, a glavni
joj je grad bio Kijev, sagra-
den na podrucju izmedu
sjevernih suma i [uznih ste-
pa. Narod je na tome pro-
. storu govorio narjecjern iz kojega Je
kasnije nastalo tri jezika - ruski, ukra:
jinski i bjeloruski. Drzava i njen g_lavm
grad lezali su na vaznome trgovackorn
putu toga vrernena, onome koji je po-
vezivao Svedsku sa Bizantom. Medu
osnivacima drzave bilo je i Skandina-
vaca. ali je medu stanovnistvorn prev-
ladavalo slavensko pucanstvo, a 1 vla.
dari su prihvatili slavenski govor svo-
jih podanika. '
Krscanstvo je u Kijev stiglo iz Bugar -
ske, potkraj IX. stoljeca, Stoljece kasni-
je veliki knez Vladimir katolicanstvo
je proglasio zvanicnorn drzavnorn vje-
rorn, uz 'blagoslov bizantskoga cara 1
carigradskog partijarha. Crkvenosla-
venski jezik, plod rada Clrflova i Meto:
dova, koji se stabilizirao u Bugarskoj
crkvi, postao je jezik rusk_ecr~ve, a_R~-
sija dijelom Bizantske zajednice, njezi.
na snazna poluga utjecaja prema pro-
. storu Hear:.tlanda.Nova je drzava ubr.
zano sir ila svoj utjecaj i autoritet na
sjever i sjeverozapad, daleko ti sun:iovi-
ta podrucja i tako dolaz1l1J._ u dcdir sa
razlicitirn narodima ugro-finskoga go-
vora, i protezala 'se od E~t~naca na asimilacije ugrofinskih naroda na sje,
Baltiku do Udmurta u dolini srednje veru, na jugu se stvara konglomerat nastavile zivjeti nezavisne ruske kne-
zevine. Galicija je nedvojbeno bila na]-
Volge. . slavenskih i turskih plemena. Ovdje se razvijeniji ruski kulturni centar koji se
Kijevska drzava nije dugo ostal9:_Je- zacinje i [ezicka podjela na velikoruski
dinstvena. Juzne su pokrajine uv1JE:k i maloruski. Naziv Mala Rusija u 14. uspio odrzati. U cetrnaestome stoljecu
bile izlozene napadajiID:a noma?sk1h stoljecu javlja se u bizantskim izviesta- Poljska dobiva Zapadnu Galiciju, a
naroda turske jezicke pr'ipadnosti. Ste- jima s ovoga prostora, a u opc':enitijoj Istocna je pod vlascu litvanske drzave.
pe sjeverno od Crnoga mora. ?1le s~ je uporabi od 17. stolieca, Njime se za- Litvanskom drzavorn od njena osniva,
izrazito rijetko naselJen~. a u _nJIID:1: ni- pravo oznacava narod koji sam sebe nja vladaju nepokrsteni vladari koji su
je bilo izrazitoga zemli~posJedmstva. naziva Ukrajincima. . govortli- jezikom indoevropskoga kru.
Neprestano su se p0Javli1vale.k?nJa- u 13. stoljecu dolazi do velikih mon, ga, ali koji nije bio ni slavenske ni ger-
nicke bande koje ~u harnle 1 pljackale golskih osvajanja, kojima se znatno manske skupine. Vecina stanovnistva,
a, velika su podruqa bila [ednostavno mijenja etnicka slika tog podrucja, medutim, pripadala je slavenskoj za-
nicija zemlja. Prihodi kijevskoga via- Izmedu Ruskih i Ukrajinskih povjesni- jednici i bila pravoslavne vjere.
dara pretezno su upotrebljavani za cara ni danas ne postoji suglasnost o Drugi nasljednik kijevske drzave po-
borbu protiv tih stepskih razbo_inika, tome da Ii se pred mongolskim naje. javio se u sredisnjoj Rusiji. Moskovska
ali i za- gusenje pobuna vla?arov1~.P?- zdama sav narod juga preselio prema knezevina u razdoblju dva stoljec':ana-
danika. Kijev ubrzo gubi si:ed1sni_e sredistu Azije, na sjever, iii su Ukrajin- kon mongolskog osvajanja stekla je
rniesto u drzavi, a veceznacenie dot;>~- ci ostali u svome zivotnorn prostoru. primat medu knezevinama, a od 14.
va Novgorod. U ovome razdoblju po~1- Cinjenica je, medutim, da je ovaj povi, stoljeca metropolit pravoslavne crkve
podrzavao je moskovske knezove.
nje i snazno asimilir~nje neslavensk?h jesni }iiek ucvrstio podjelu i povecao
naroda u nac10na_l~1. ko:pu_s.Najprije distancu medu Rusima i Ukrajincima.
s~ tome procesu bili ~zlozem_ pnp~dz:i.1- Sigurno je da se ruski metropolH pre- TRECE RIMSKO CARSTVO
ci . ugrofinskih skupma .. k~J~ najprue selio na sjever potkraj stolieca, a viero. Za vrijeme vladavine Ivana III Veli-
pnhva~aJu. pravoslav_no krscan~tvo, a· / jatno ga je slijedio i dio stanovnistva, kog Novgorod i Tver silom su pripoje-
zatirn 1 jezik 1 utapaiu _se u vehk<?ru- ali je isto tako sigurno da su u Galiciji ni Moskvi. Ivan III upustio se i u sukob
skoj etnickoj masi. Slicno proces1ma ' .
I·
I HRVATSKI VOJNIK .
'-·
26 broj 21. 25. Njna 1992.
 dossier

sa Zlatnom hordom, koja se u sukobu s Petrova razdoblja instftucija samo- Tako je 1887. godine ruski [ezik po-
njime raspala na pojedinacne kanate dzavlja postala je snaznija od same
stao'jedinim dozvoljenim u skolama, a
. -- Kazan, Astrahan i Krim. Moskovski osobe vladara. Osim toga, rusko plern, sveuciliste u Revelu je zatvoreno, iako
je vladar uspiesno iskor'istavao sukobe stvo nije poput svojih evropskih kla. je bilo vjerojatno najbolje u Rusiji, ali
kanata. snih sudrugova vladaru pruzalo otpor, na njemu se predavalo na niernackom
Uspostavljanje suverenosti Moskve a zahtjeva za podjelom vlasti izmedu jeziku. Te su rhjere strahovito ogorcile
nad sjevernom i sredisniom Rusijom vladara i plemstva bilo je vrlo malo. Nijemce, koji su tvorili zemljoposjed-
bilo je prac':eno jacanjem vlasti velikog Jedan od . rijetkih takvih pokusaja, za
, kneza nad podanicima, ukljucujuci .i dolaska kraljice Ane na vlast, ugusih nicki i trgovacki sloj, a pogodile su i Li-
plemstvo. I u tome je knez uzivao podr, su gardinjski casnici. I oni sami su pri- tvance i Estonce. Za Litvancei Estonce
sku crkve. Razvoj ruskoga sarnodrzav, padali plemstvu, i od takve reforme bi ruski je bio strani jezik, doduss kao i
ha znacainu je razinu dosegao za vla- dakle nesto profitirali, ali njihova je lo- nlemacki, ali on im nije otvarao per-
davine Ivana IV Groznog . .Tri su glav. jalnost nepodijeljeno bila na-strani sa- spektive izvan Ruskoga carstva, dok
na razloga za razvoj takovog tipa ! modrzavlja. Godine 1762. vlast u Rusiji im je ucenje njernackoga ornogucavalo
vladavine, kakva je obiliezavala 'prak- preuzela.je nakon sto je umoren Petar kontakte s razvijenijim podrucjirna
ticki cjelokupnu povijest ovoga presto. III njegova zena, Njemica, Kao Katari- Zapadne Europe. ,
ra, od Ivana Groznog, do raspada ko, na II Velika i pokazala se dosljednim Armenci su bili najlojalniji carevi
rnunfstickoga sustava (a pitanje je da Ii autokratom, kao da je ruske krvi. podanici, jer im je ruska yojna sila da.
se i danas otvaraju uvjeti za' konstitu. vala nade da ce osloboditi svoje suna-
iranje drugacijega tipa zajednice). Prvi AZIJATSKI TIP BIROKRACIJE rodnjake koif'su jos uvijek zivjeli pod
se razlog temelji na fizickoj prirodi ru.
skoga teritorija. Ruska je zemlja, na. Tijekom osamnaestoga stoljec':a u otomanskom vlascu. Armenci su bili
vrlo napredan i kulturari krscanski
ime, bila podrucje go.lemih nizina, ne- Rusiji ipak raste utjecaj zapadne .kul- narod, koji je svoju kulturu i skolstvo
dovoljno zasticenih gustim surnama, ture, ali ipak ograniceno, samo na vise organizirao u okrilju svoje krscansks
planinskim lancima i rijekama, a socijalne slojeve. "To je i razdoblje po- monofizitske crkve. Godine 1896. Crkvi
okruzena neprijateljski nastrojenim cetka kodificiranja nacionalnoga jezi-
je oduzeta nadleznost nad skolarna,
plemenima na zapadu, jugu i [ugoisto, ka i stvaranja nacionalne akademije. koje su stavljene pod upravu Ministar,
ku. Da bi se oduprlo tim opasnostima, Svijest o nacionalnom jeziku koja se
[acana je centralna vlast, a cjelokupna sirtla medu visim slojevima (dakle oni. stva prosvjete, a troskovi 'skola pokri-
veni su konfiskacijom dijela crkvene
zajednica i svekoliki drustveni zivot ma koji su sacinjavali i casnicki kor) imcivine. Narod se pobunio protiv toga,
bitno su militarizirani. Kao drugo, poistovjetila se i sa svijescu o ruskim a odgovot carskoga gubernatora bila
osnovica kulturnoga identiteta postala vojnim uspjesima, koji su kulminirali
je pravoslavna crkva, a ona je sirtla u porazu Napoleona na ruskome tlu. je zapliena cjelokupnih crkvenih fon.
tradiciju bizantske autokratske dok, Konac 19. stoljec':aobiljezen [e.razvo. dova. Nakon toga Armenci su u per-
jem carske birokracije koja nije obilje, manentnom pasivnom otporu ruskim
trine. I na kraju, ruski su vladari kao
uzor nalazili u tatarskoj drzavi. z'ena onime sto podrazumijeva evrop. institucijama, od skola do sudova, a
ski (veberijanski) pojam birokracije - ovaj sukob nikada nije zalijecen.
Povezivanje autokracije kakvu nala. Rusifikacija kojoj su nemilice bili
zimo u ruskih vladara sa pravoslav, dakle kornpetentnoscu i ucinkovitoscu,
izlozeni i Finci nije bila samo politika
nom tradicijom cesto se utemeljuje u vec proizlazi iz -kodificiranja, pesto- uskoga kruga plernstva i carskoga ci-
cinjenici da je Moskva bila jedina su- jec':ih odnosa socijalnih snaga. Rudolf
novnickog aparata. vec je kao naci-
verena drzava kojom su vladali pravo, · Barhor, poznati niemacki sociolog, onalna ideologija zahvatila sve socijal-
slavni vladari. Pravoslavni narodi Bal- stoga rusku birqkraciju, i onu carsku, i
kana bili su pod turskom okupacijom onu kasniju kornunisttcku, naziva azi- ne slojeve. Kratki prijelom dogodio se
(a kada su se oslobodili od Turaka nisu jatskom. Razvoj carske birokracije ve- nakon prevrata 1917. i Oktobarske re-
iskazivali pretjerane demokratske zan je uz ime Aleksandra III. Njegov volucije, ali ubrzo su i unutar bolise-
»performanse«). Povec':avanjeruske dr- otac Nikola I zapoceo je u vladavini vicke partije -internacionalistt- zami-
zave na racun susjeda svo je vrijeme respektirati -nacionalno pitanje-. Na- jenjeni odanim velikorusima. Koncep,
irnalo i karakter krtzarska voine, To ime, to je vrijeme u kome je ukinuto cijski sukob Staljina i Trockoga, koji
posebice vrijetli za odnos prema Tata> kmetstvo (nakon poraza u krimskome je zavrsio pobjedom Staljinove kon-
rima, Muslimanima i Poljacima katoli- ratU:),a u kojemu se pocinie postavljati cepcije -revoluctjs u jednoj zemlil-
cirna, Ekstremnu formulu1 ove -doktri, i zahtjev da zapadni dijelovi carstva predstavljao je prelomnicu kojom je
kornunizam doveden u funkciju rusko.
ne- izrekao je monah Filotej iz Pskova budu naseljeni ruskim stanovnistvom ga velikodrzavlja, Naime, ta je koncep,
u pismu Vasiliju III. Moskva je po nje, lojalnim caru, kako bi se kontrolirali
mu nasljednik Rimskog carstva. •Dva -nepouzdani- narodi Baltika i kavka, cija implicitno govorila o tome da je
skog podrucja, To su i vremena zabra. -sirenje revoluciie- moguc':e samo
su Rima pala, treci stoji, a cetvrtoga intervencijom -revolucionarne Crvene
nece biti«. To, doduse, nikada nije bila ne unijatske crkve i nasilnoga prevo-
eksplicitna doktrina ruskoga pravo- · tolika. denja na pravoslavlje muslimana i ka, arrnije- pa da je, stoga teritorijalno si-
renje -Sovietskoga Saveza- put sirenja
slavlja, ali ta je politika upletena u
osnovnu potku crkvene strategije, a i Obiljezje •tamnice,naroda« u puno, -revolucionarnoga i naprednog poret,
me smislu rusko carstvo dobiva Alek- ka-. Dakle ekspanzija velikorusa (koji
prostrona u politickim krugovima Mo- ·1 sandrovom vladavinom, kada pocinje su potpuno dominirali -Sovjetsklm Sa-
skve, dugim povijesnim tijekom. posve otvorena politika -rusifikacije- vezom-] pozeljna je sa stanovista -nad,
Od ostatka ruske povijesti donekle koja podrazumijeva da se svi podanici. nacionalne- revolucionarne ideologije.
je odudaralo,razdoblje Petra Velikoga, carstva moraju osjec':ati Rusima - da- Raspadom Sovjetskoga Saveza i ko.
ier njegovo je razdoblje bi!o obiljezeno kle da ne duguju lojalnost samo mo- munistickog poretka ova je krinka ve-
usvajanjem zapadnih navika i tehnike, narhu, nego i naciji. Naizescemu priti, Iikodrzavlja nestala. Ipak, ono nije ne-
ali i neposrednim ucescern Zapadnih sku rusifikacije bili su izlozeni upravo stalo zajedno sa krinkom. A vrijeme ce
Evropljana u organizaciji drzavne vla- oni narodi na koje se do tada svaka pokazati hoc':e Ii se novi ruski vladari
sti. Aneksija Baltickih pokrajina omo- vlast, pogotovo ako se zeljela bar done- okrenuti demokratskim uzorima Za-
guc':ilaje karijeru relativno dobro sko- kle modernizirati, najvec':ma oslanjala. . pada, iii ce · slijediti snazne _nacionalne
lovanima nlemackim plemic':ima i gra- Poglavito se to odnosilo na balticke Ni- tradicije.
danima tih zemalja. Ipak, vec do jemce i na Armence.
1 DAVOR GJENERO
. HRVATSKI VOJNIK
~j 21. 25, Njno 1992,
./ 27
 zrakoplovi

-· .I
COBRA •
KRAUICA
HELIKOPTERA
. Trijumfirajuci veteran
vijetnamskog rata, prvi
smericki helikopter s
oznakom AH (Attack
Helicopter) u cijim ~/\~
Bell UH-1 Huey »Slick« transportni helikopter provizorno naoruzan s dva bocno
»nosnicsme« se joe osjece srnjestena mitraljeza M60
miris napalma
,e..tziru ( 1954 - 1958) koristila helikoptere treno krsten]e, U meduvremenu se kao glav-
OH-13 Sioux i H-21 Shawnee naoruzane mi- ni kandidat za konverziju u [urisni helikop-
traljezima i topovima 20 mm provizorno uc- · ter nametnuo sredinorn 50-ih razvijen Bell

Z
ahvaljujuci hrabroj odluci korn-
panije Bell da vlastitim sred-
stvima pokrenu projekt razvoja
letjelice koja ce stupanjem na
svjetsku scenu borbenih zrako-
plova utrti put citavom nizu ju-
r isnih helikoptera (AH-64, Mi-24, Mi-28,
vrscenim na konstrukciju letjelice. Daljnja
ispitivanja borbenog potencijala helikopte-
ra OH-13 je tokom 1956. god. provodila KoV
SAD oprernajuci ga s teskim mitraljezima
12,7 mm i nevodenim raketama zrak=-zern-
lja, sto je konacno rezultiralo formiranjem
HU-1 (kasnije oznacen kao UH-1 -utility he-
Iicopter- ), klasificiran kao laki helikopter
opce namjene (transport, evakuacija] sa se-
steroclanom posadom. Kada je njegov pro-
totip HX-40izvrsio 22. listppada 1956. god. pr-
vi probni let, njegovi konstruktori nisu ni

s
prve postrojbe borbenih helikoptera u ozu]- slutili dace se UH-1 Huey proizvoditi citavih
Mangusta ... ), amertcki vojnici su u helikop- ku 1957. godine, namijenjene vrednovanju i 1 · 30 godina, te uspjesno prodati na trzistu pre-
teru Bell AH-1 Cobra nasli vjernog suborca razvijanju taktike upotrebe novog borbenog ko 10.000 prtmjeraka u cak 66 zemalja, te po-
koji je u borbama u jugoistocnoj Aziji mno- stroja. Sljedila ,su ispitivanja drugih tipova sluziti kao jezgra za stvaranje prvog -cisto-
. go puta jezicac vage prenio na njihovu stra- helikoptera vece nosivosti (Sikorsky H-19 krvnog- [urisnog helikoptera Bell AH-1 Co-
nu. lako je 1975. godine rat okoncan bez Chicksaw, H-34 Choctaw, Vertol H-21 Shaw- bra. ·
americkog trijumfa, kompanija Bell je iz vi- nee ... ) naor.ui:anih·raznovrsnijim, tezirn na- erijska proizvodnja helikoptera
jetnamskog rata izasla visoko uzdignute oruzanjern vece ubojne rnoci (mitraljezi 7,62 UH-IA· pokretanog nejakirn
glave, kao sto pobjedniku i prilici. Prosavsi mm, 12,7 mm, topovi 20 mm, rakete zra- motorom Lycoming T53 L-1 (700
vatreno ·krstenje tokom vijetnamskog rata k-zemlja 68 mm i 127 mm, pa cak i vodeni KS) je zapocela 1959. god., a to-
Cobra je postala prekaljeni borac cije su po- projektil zrak-zemlja Bullpup]. Krajem kom 1960. god. zapocela je pro-
sade krvavo stjecale borbena iskustva u 1962. godine je helikopterska postrojba jaci-1 izvodnja usavrsenog modela
prevreloj atmosferi zasiceno] vlagom i miri- ne cete, sastavljena od helikoptera Sikorsky UH-lB, prvo s motorom Lycoming T53 k5
som napalma. Dvadeset sedam godrna ka. H-34Choctaw, dodatno naoruzanih, poslana (960 KS),a ubrzo zatim s jos snai:nijim moto.
snije jur isni helikopter Bell AH-1 Cobra, pr- na podrucje jugoistocne Azije, i nakon par rom T53 L-11 (1100 KS). Kompanija Bell je
vi arner ick i vojni helikopter s oznakom AH
[Attack Helicopter), jos uvijek silazi .s pro-
tjedana u vijetnamskom ratu dozivjela va-
1
I 1961. god. zapocela proizvodnju najznacaini-
izvodnih linija kompanije Bell, pr'ibhzivsi se
impresivnom broju od gotovo 2000 proizve.
denih pr i mjer ak a, Iskazana svestranost i
veliki razvojni potencijal osiguralt su korn- Kaskader-
paniji Bell i helikopteru AH-1 Cobra dugov- ska poza
[ecnost, cak i u danasnie vrijeme izrai:ene
krize svjetskog trzista oruzja. clans
Oct saniog pocetka je KoVSAD u helikop- posade
teru vidjela potencijalnu letecu platformu, .,.,Hueya u
kako za obrambeno tako i za ofanzivno na- toku
orui:anje, te je vec 1942. god. u tu svrhu testi-
ran helikopter Sikorsky [prototip] XR-4,ali .borbene
se odustalo od ostvarenja tog projekta zbog akcije
i nherentne nestabilnosti letjelice, sto bi u
potpunosti onernogucilo precizno vatreno
djelovanje po ciljevima na tlu. Tako je reali-
zacija ideje o naoruzanorn borbenom heli-
kopteru odgodena do 1950. god. kada je korn.
panija Bell Helicopters u suradnji s KoV
SAD ispitivala rnogucnost ugradnje orui:ja
razlicitih kalibara na helikopter Bell OH-13
Sioux. Na zalost, nije moguce sa sigurnoscu
ustanoviti kome pripada primat uvodenja
helikoptera kao borbene letjelice u opera-
tivnu upotrebu i borbenog djelovanja, Neki
izvori tvrde da su u korejskom ratu kortste-
ni helikopteri OH-13 naoruzani bazukama
(protuoklopno orui:je), drugi pak spominju
da je Francuska vojska tokom angazrnana u

HRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25. n,jna 1992.
28
 zrakoplovi

je verzije UH-ID pokretanemotorom T53 L-

I I, s duzim trupom i kokpitom, vecirn kapa-
citetom pogonskog goriva i nosivoscu od
1815 kg. Uz kasniju modificiranu verziju
UH-!H (motor Lycoming T53 L-13, 1400 KS),
UH-ID je predstavljao najzastupljeniju ver-
ziju Huey helikoptera u toku viietnamskog
rata, kuda su prvi UH-IA Huey helikopteri
upuceni u travnju 1962. godine, da bi se kon.
cepcija helikoptera kao Ietece topovnjace
ispitala u praksi, u stvarnim uvjetima prim-
jene. Naoruzani improvizirano ucvrscenirn
mitraljezima i raketnim lanserima .UH-IA
su u pocetku pruzali zastitu transportnim
helikcpterfma Vertol CH-21 Shawnee. To-
kom studenog 1962. god. su u Vijetnamu po-
cell borbeno djelovati jos teze naoruzarn he-
likopteri UH-IB, cije su posade relativno
uspiesno vrsile zastitu, u ulozi oruzane prat-
nje, no tako koncipirani helikopteri pred-
stavljali su izrazito kornpromisno rjesenje,
Dalekovidni projektanti kompanije Bell He-
licopters su sa 'puno vise smisla za realnost,
no odgovorne osobe najviseg ranga u redo-
vima KoV SAP, u potpunosti predvidjeli pu-
ni potencijal i takticku vrijednost tada nove
kategorije jurisnog helikoptera, i to u vrije,
me kada su vojni pianeri KoV SAD davali
izrrcitu prednost razvoju visenarnjenskih
U konfiguraciji 0255 se vec raspoznaju linije jurisnoq helikoptera AH-1 Cobra
Maketa helikoptera 0255 koju je kompanija Bell Helicopters izlozila u lipnju
1962. godine
ju [urisnog helikoptera koji bi posjedovao kompanija Bell izlozila maketu helikoptera
velike manevarske sposobnosti, brzinu i 0255 Iroquis Warrior u prirodnoj veliciru.
znatnu vatrenu moc sto bi ornogucilo da Prikazana konfiguracija u cijelosti uskog
ucinkovito zastiti transportne helikoptere, trupa, sa sjedisterna u kokpitu postavljenim
kao i da sarnostalno borbeno djeluje u ofan. u tandem raspored (pilot straga na povise.
zivnirn akcijama. Stoga je u lipnju 1962. god. nom sjedistu, koptlot-topntk na prednjem),
kao i bocno postavljena kriica s podvjesnim
nosacima za razlicite tipove naoruzanja, te
na -nosu- ugradena rotirajuca mitraljeska
turela s promjenjivim azimutom 'i elevaci-
jom, u potpunosti je odudarala od svega do
tada videnog. Buducnost ce uskoro pokazati
koliko su Bellovi kqnstruktori snazno utje,
cali na daljnji razvoj borbenih helikoptera,
· jer ce se opisana konfiguracija kasnije
odrazavan u brojnim varijacijama osnovne
ideje pri projektiranju ruskih, taliianskih,'
njemackih, francuskih jur isnih -skakava.
ca-. Pojava makete helikoptera 0225 Iroqu-
ois Warrior privukla je znatnu paznju viso-
kih casnika KoV SAD, te je kompaniji Bell
dodijeljeno 4 miliona USD za realizaciju
prototipa i vrednovanje nove koncepcije.
Radi smanjenja troskova kortstene su kon-
strukcijske kornponente postojecih helikop,
tera. Oct OH-13 Sioux koristent su motor
Lycoming TVO 435BIA,straznji dio .trupa i
skije [kao stajni trap), a rotor i mehanika
transmisije su -posudenr- od civilnog heli-
koptera Bell'47J-2Ranger. Sve je to usklade;
no s novokonstruiranim dvosjedim tandem

helikopteta koji bi svojom -svestranoscu-

ornogucili uspjesno izvrsenje vise razlicitih
zadataka. Daljnji tok dogadanja na podrucju
Vijetnama, eskalacije sukoba i angaziranje
sve vecih amerrckih vojnih efektiva potvrdi- Tandem
li su u praksi teoretske postavke kompanije srnjestaj
Bell. Od samog pocetka sukoba je upotreba posade prvi
transportnih helikoptera, preinacenih u puta
borbene helikoptere provizornim -viesa-
nlern- razlicitog naoruzanja, postala ruti- predstavljsn
nom. Transportne heiikoptere Bell UH-I Hu- kod Modela
ey [sluzbeni naziv -Iroquis-, nikad prihva. · 0255
cen medu helikopterskim posadama) su
nazivali -Slick-, a zastitu su irn osiguravali Iroquois
ti isti tipovi helikoptera UH-I u konfiguraci- Warrior
ji -letece topovnjace-. Naoruzane sa po ceti- postao je
ri teska mitraljeza M60 i nevodenim raketa. zastitni znak
ma su nazivali -Cobra-, a samo raketama
1 · -Hog•. Uskoro se pokazalo da tokom borbe- modernih
nih akcija naoruzanjern optereceni modeli jurisnih
1
-Cobra- i -Hog- nisu sposobni drzati korak helikoptera
s transportnim helikopterima, te je citava
helikoptei;ska formacija znatno vise vreme.
na provodila u zoni borbenih djelovanja
I
I
I izlazuc! se opasnosti. Kompanija Bell je vec
tada u potpunosti razradila novu koncepci-

1
HRVATSKI VOJNIK
~i 21. 25. rujna 1992.
29
 /

zrakoplovi

je Model 209 postigao brzinu od 315 km/h. U

finale -Fly-off- su usli Bell, Kaman i Si-
. korsky, a odluka je donesena nakon simul-
tanog vrednovanja sva tri prototipa u bazi
Edwards AFB od 13. studenoga do I. prosin.
ca 1965. god. Upornost kompanije Bell je ko.
nacno okrunjena uspjehom, te je za! pobjed-
nika sluzbeno 7. travnja 1966. god. proglasen
Model 209 kompanije Bell Helicopters, koji
ce uskoro stasati u AH-I Cobra [urisni heli-
kopter. Potpisan je s KoV SAD ugovor o
izradi jos dva prototipa namijenjena 'vred.
novanju i konacnom uskladivanju pogon-
skog, borbenog i ostalih sustava, te ugovor o
pocetnoj serijskoj proizvodnji prvih 110 juri-
snih helikoptera. Ti ugovori vrijedni ukupno
23 miliona [tadasnjih] USD. predstavljali su
tek blagi nagoviestai stvarnih dimenzija po-
slovnog uspjeha pred kojim se nalazila kom.
panija Bell Helicopters. Opis kobre kao grni-
Model 207 Sioux Scout, prethodnik Cobre, prvi puta je poletio u srpnju 1963. zavca, zrnije koja najcesce obitava u vlaznim
podnebljima Dalekog istoka, otkriva nepri-
kokpitorn u posebno oblikovanom prednjem protipova AH-56i S-66,realizacija projekata [atelja=-zrtvu. vizuelno iii registrtrajuci to-
dijelu trupa i krilcima s podvjesnim nosaci- novog [urisnog helikoptera je izuzetrro spo- plinski odraz zrtvinog tijela te napada mu-
ma. Nazvan Model 207 Sioux Scout, daleki ro napredovala (tek je 1972. godine usla u za- njevito ubrizgavajuci otrov sa smrtonosnom
predak danasnjih juri!mih helikoptera je po- vrsnu fazu). a zaostravan]e sukoba u Vijet- preciznoscu, idealno pristaje Bellovom heli-
letio prvi put u srpnju 1963. godine. Iako po- namu je iziskivalo hitno »privremeno rjese- kopterskom jurtsrriku, vjerno oslikavajuci
kretan preslabim pogonskim motorom Si- nje-. Projektni tim kompanije Bell Helicop- njegovu ubojitu narav.
oux Scout je bitno pridonio stvaranju pre- ters je, na celu s Inzenjerom J. R. (Nastavlja se)
dodzbe o prednostima nove konfiguracije Duppstadtom bio spreman na takav razvoj
helikopterske konstrukcije. Led je konacno okolnosti, te su od 1965. god. razvijali novi ZEWKO HANICH
probijen. ali ce. prod jos tri godine prije ne-
go kompanija Bell dozivi punu afirmaciju Bell Model 209
svoje pionirske zamisli.
Hueycobra
z cinjenice da 'snage Varsav- (naprijed) u
.(
I
skog pakta posjeduju znatnu drustvu s
prednost u broju oklopno-rne-
haniziranih divizija kvalitetno transportnim
zasticenih mabilnim protuzra- helikopter-
koplovnim sustavima, proizasla ima UH-18
je krajem 1964. god. ideja da se razvije juri-
sni helikopter visokih performansi. dalekog (sredina) i
UH-1D (straga)
.

11
I
.,L,-·-·· "·· I
I!

Vrlo mala povrs'ina prednje projekcije cini Cobru tesko

uocljivim ciljem
doleta i izvanredne uboJ'.1emoci,dobr:o oklo.
pljen, sto bi mu ornogucilo da uspiesno za- ~ I
I - -··· -·-- ,,m" -· ··-·-·-·· ··-··-.-- · ,

ustavi napredovanje protivnickih oklopno. projekt Model 209 starog naziva Iroquois

.
I '
mehantziranih postrojbi, a uz mimmalne Warnor, kortstivsi se provjerenom tehnolo-
vlastite gubitke. Tako re u kolovozu 1964 god , gijom primijenjenom na transportnom heli-
izdan RFP (zahtjev za ponudom) na koji su , kopteru UH-I Huey: Tako su smanjili tro.
se izmedu ostalih odazvali Lockheed (AH-56 skove razvoja i bili u znatno] prednosti pred
Cheyene). Sikorsky (S-66 Blackhawk] i Bell- drugim kompanijama kada je KoV SAD za.
(D-262).Visoki zahtjevi postavljeni ~r~d ko1:- traztla hitan razvoj novog,. manje a':11.bici~
struktorske timove dah su naslutiti da ce oznog projekta jurisnog helikoptera cija bi
l,Ja:AIR '

razvoj projekta novog jurisnog helikoptera realizacija bila moguca u iduce dvije godine. Dokumentarni profesionalni filmovi o mooeme
biti dugotrajan i skup, povezan s nizom te- Uz kompaniju Bell (Model 209)natjecaju su borbenom zrakoplovstvu. Autenticni prikaz
skoca, Iako je BellClv projekt ~-2,62 uskoro prtstupile [os cetirr kompanije Boein. razorne moci F-14, F-16, A-10, F-111, B-1, F-1
11 ispao iz konkuren_c11e;.kompamJa je nastavi- g- Vertol, Kaman, Sikorsky i Piasecki, te su Su-27, MiG-29 i drugih.
la rad na zapocetoi hehko~terskoJ .. kon- ponudile svoje projekte u kolovozu 1965.. go- Tel: 041/675-434
strukciji pravilno predvidajuci daljnji tok dine. Prototip Bellovog Modela 209 je prika.
dogadanja. Zbog ucestali~ problema J?nm1e- zan prvi put 3. rujna 1965. god.,a krajem mje-
ne najnovijih tehnoloskih dostignuca kod seca je izvrsen i prvi probni let tokom kojeg

HRV.ATSKI VOJNIK
broj 21. 25. rujna 1992. 30
--

BELL AH-1
OBRA
HUGHES
 ;
E' Ii
I
I
rz (It Sl{()lt1>

ZRACNI KIST: DANIJEL FRKA

 ®----

•:tt1tt!l!WIUfff1WiHl9•• HUW'AIC_WCtfl/ffNl«M#-t;,m tit ltb ·u tmJS

I)
/©
@

-- ~·

CD SJRAZNJI CIWNIK @ VODIUCA @ SPOJNICA SANDUKA

@ ZATVARAC 0 PREKLOPNI KUNDAK @ RUCICA
@ SPOJNICA @ PRIBOR ZA CISCENJE @ CUEV
© SPREMNIK SJREWIYA ® OKIDAC 9 PREONJI CIWNIK
@ POVRATNA OPRUSA @ UTVRBIYAC

AUTOMATSKI PISTOLJ
7,65 mm

M84
 V•
osobno pjesacko oruzJe

MLAKI, : UGRIZ iKORPIONA

Zastarjelost proizvodne tehnologije i neuskledenost s novom unifikacijom kalibara
osudili su automatski pistolj Skorpion na zaborav

A
utomatske pistolje odlikuju
najbolje osobine pistolja ·i
kratkih strojnica zbog cega se
njima najcesce naoruzava za-
'povijedni kadar · u borbenim
postrojbama, posade oklopnih vozila, te bor-
ci pojedinih specijalnost. Prilikom gadanja
automatskim pistoljima iz ruke, daljina us-
pjesnog gadanja iznosi do 50 metara, a os-
loncern kundaka o rame do 200 metara. Raz-
vijeni su iz potrebe da se pripadnike oruza-
nih formacija opremi lakim, a pritom ucin-
kovitim automatskim oruzjem, jer su posto-
[eca oruzia bila iii nedovoljno ucinkovita iii
prekomplicirana iii· preteska, napisao je
konstruktor Skorpiona, cehoslovacki inze-
njer Miroslav Ribar (1924-1970).
Automatski pisto] Vz 61 (Vzor-model), po-
znatiji pod imenom -Skorpion- konstruiran
je za metak 7,65 mm Browning. Bio je nami-
jenjen djelatnicima ministarstva unutarnjih
poslova Cehoslovacke, koji su za svoje piste-
lje CZ model 50/70 vec rabili isti metak. Kas-
nije su ovim oruzjem naoruzane i specijalne
[edinice cehoslovacke armije. Vece kolicine
Skorpiona tsporucene su zemljama Treceg
svijeta, gdje su ga koristili cak i tjelohranite-
lji poznatih drzavnika i gdje je s vremenom
prerastao U· statusni. simbol: Rado su ga
upotrebljavali i teroristi, a Aldo Moro je za-
sigurno najpoznatija zrtva Skorpiona.
ruku drzati na spoju spremnika i kucista, ali drzaca zatvaraca s opruzicorn, klipa, protiv-
KONSTRUKCIJA . ne previsoko kako vas · rucice zatvaraca ne tega, opruge klipa' te navrtke sa vodicom.
Skorpion je po dimenzi]! samo nesto veci bi udarile. Neki automatski pistol]! imaju za- Brzina gadanja postignuta pomocu ovog
od standardnogvojnog pistolja, sto je postig- to ugraden prednji rukohvat, ali se onda [av- mehanizma (750 metaka/min) dovoljna je da
nuto konstrukcijom zatvaraca koji u pred- lja problem smjestaja takvog oruzja u futro- oruzje bude efikasno, a. da potrosnja strelji-
njem polozaju obuhvaca dio cijevi smanjuju- lu. va ne bude prevelika. Inace, problem preve-
ci tako ukupnu duzinu pistolja na svega 270 Kuciste pistolja sluzi za smjestaj i vodenje like brzine gadanja kod automatskog oruzja
mm. Radi usporedbe, duzina pistolja 7,62 zatvaraca, Na bocnim stranama ima uzduz- .malih dimenzija vrlo je znacajan i ne tako
mm TT o kojem smo pisali u proslom broju ne proreze za ructce zatvaraca, Zatvarac se jednostavan za pouzdano rjesavan]e. S tim
-Hrvatskog vojnika- iznosi oko 200 mm. sastoji od tijela, izvlakaca s oprugom, udar- se problemom susrecu i Skorpionovi najpo-
Pistol] gada iz -zatvorenog zatvaraca- za ne igle s oprugom i vretenom, dviju vodilica uzdaniji konkurenti: izraelski micro UZI sa
razliku od npr. americkog automatskog pis- za povratnim oprugama, spojnice i dviju ru- brzinom od 1300 metaka/min, iii arnericki
tolja -Ingram- koji se okida kada je zatvarae ctca. Na velicinu rucica zatvaraca (izradene Ingram sa 1090 metaka/min. .
u zanjem-zapetom polozaju, dakle otvoren, 'su u obliku gumbi) ima dosta primjedbi jer Straznjt ciljnik pistolja je preklopni i omo-
Ovo je dobra osobina jer gadanje iz zatvore- se, narocito kada je oruzje mokro, moze do- gucuje zauzimanje dvaju daljina - 75 i 150
nog zatvaraca povecava preciznost oruzja, goditi da zatvarac isklizne iz ruke, a da nije metara. Neki strucnjaci tvrde da je smjesten
Skorpion se puni spremnikom od 10 iii 20 · zavrseno komp!etno zapinjanje. Tijelo pisto- preblizu oku sto otezava ciljanje, a da je cil-
metaka. Spremnik je smjesten ispod kucista lja sluzi za spajanje svih dijelova pistolja u [nicka linija sa svojih 147 mm prekratka.
i strijelac ga najcesce drz; prilikom gadanja, jednu cjelinu. U njemu su srnjesteni mehani- Tehnologija izrade skorpiona bila je ne-
sto doprinosi veco] preciznosti kada se oruz- zam iz smanjene brzine gadanja i mehani- kad vrlo suvremena. Iz masivnog materijala
je rabi bez ispravljenog kundaka. Ovakav zam za okidanje. Mehanizam za smanjenje izradeni su samo naiopterecenijt dijelovi [ci-
nacin drzanja je na neki nacin nuzan zbog brzine gadanja ublazuje udar zatvaraca pri- jev, zatvarac i kuciste), dok je vecina ostalih
rucica zatvaraca koje putuju zajedno sa za- likom trzanja i usporava njegovo kretanje ti- dijelova izradena iz srazmjerno tankog lima
tvaracem prilikom gadanja. Ipak drzanje za jekom vracanja, ctme se omogucuje veca (npr, poklopac) iii zice (kundak).
spremnik ima i svojih negativnih strana jer stabilnost pistolja pri rafalnoj paljbi i sma- Buduci da je skorpion malih dimenzija i
moze dovesti do zaglavljivanja metka prili- njuje brzina gadanja. Ima slozenu konstruk- korqpaktnog oblika, obicno se nosi u futroli
kom unosenja u cijev. Zato je preporucltivo ciju a sastoji se od poluge s osovinom, za- sto[e vrlo prakticno za liude koji u svom ra-

NRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25. rujna 1992.
35

osobno
@ @ ©·~
. L: -
/,.
i: ...
Presijek i popis dijelova »Skorpiona«
1.CIJEV
2.
3.
POMICNI ZAKLOP
PREDNJI CILJNIK
4.SANDUK
5.OPRUGA ZA IZBACIVANJE
CAHURA . DAKA .
6. UDARNA IGLA
7. POVRATNI MEHANIZAM
8. UDARAC
du irnaju zauzete obje ruke. Futrola je tako
oblikovana da u nju stane pistol] sa sprem-
nikom od IO metaka, dok se s'premnici za 20
. rnetaka nose u posebnoj futroli. U priboru
pistolja nalazi se. osim sipke i cetkice za cis-
cenje cijevi, kljuc za podesavanje musics cil-
jnika i cetka za odstranjivanje produkata sa-
gorijevanja baruta sa unutarnjih dijelova
pistolia. Kompletan pribor nosi se u platne-
noj vrecici, · strukciju.
Na pistol] se vrlo jednostavno maze monti-
rati prigusivac pucnja buduci da na cijevi
vec postoji prsten za tu svrhu koji znatno
olaksava fiksiranje prlgusivaca. Zbog pod-
zvucne brzine zrna 7,65 mrnIpocetna brzina
:llo mis) moguce je postici cdlicno priguse-
nje.
RAD DIJELOVA
Pistol] radi na principu slobodnog trzanja
zatvaraca. Zabravljivanje se obavlja samom
masom zatvaraca, Regulator paljbe omogu-
cuje kocenje pistolja [polofa] »O«), pojedi-
nacnu paljbu [poloza] •I•) i rafalnu paljbu
[poloza] •20«). Postavljanjem regulatora pal-
jbe u polozaj za rafalnu paljbu Iskljucujs se
Iunkcija razdvajaca, To znaci da, aka je oki-
dac povucen, zadrzavanje udaraca u zape-
1 om polozaju omogucuje poluga osiguraca
od prijevremenog opaljenja. Oslobadanje
udaraca izvodi zatvarac na oko 3 mm prije
zauzimanja svog krajnjeg prednjeg poloza-
ja. Cahure se izbacuju na gornju stranu pa
lreba paziti da se glava drzi izvan putanje iz-
bacivanja cahura,
v.
pjesacko oruz1e
Skorpion se proizvodio i u tvornici »Crve-
na zastava- u Kragujevcu za potrebe bivse
® JNA. Radilo se o licencnoj proizvodnji, a oz-
naka pistolja bila je M84. Od originala se iz-
vana razlikovao po rukohvatu koji je izradi-
van od plasticnog materijala, za razliku od
ceske verzije koja je imala drveni rukohvat .
Za civilno trziste zemalja u kojima je za-
branjeno posjedovanje samo automatskog
oruzja, nekoliko proizvodaca razvilo je polu-
automatske verzije ovog pistolja, Tako je
Americka tvrtka Armitage International,
Ltd., iz Juzne Karoline, plasirala na trziste
.poluautomatsku verziju skorpiona ali u ka-
. libru 9 mm parabellum. Pistol] je nazvan
-Scarab Scorpion-, robustnije je konstrukci-
je, bez kundaka i ima sprernnik kapaciteta
32 'metka, Zbog [aceg metka uknpna masa
nenapunjenog pistolja jest 1.6 kg, a sa punim
spremnikom gotovo 2 kg. Poluautomatsku
verziju skorpiona, takoder u kalibru 7,65
mm, proizvodila je za izvoz i -Crvena zasta-
va- pod oz~akom M85.
9. ZADNJI CILJNIK
10. MEHANIZAM ZA ODREOIVA-
NJE NACINA ISPALJIVANJA RASKLAPANJE PISTOLJA
METAKA
11. DRZAC PREKLOPNOG KUN- Rasklapanje pistolja vrlo je jednostavno.
-
12. MEHANIZAM ZA OKIDANJE
Da bi se izvadio spremnik, treba pritisnuti
poseban utvrdivac, Zatim se palac lijeve ru-
13. DONJI 010 SANDUKA
14. SPREMNIK STRELJIVA ke osloni na cijev, a dlanom potisne kundak
navise te ispravi: Pomocu kljuca pritisne se
utvrdivac nosaca kundaka navise, potisne
nosac ulijevo i odvoji kundak od tijela piste-
lja. Potisne se spojnica kucista ulijevo i po-
RAZLICITI MODELI
vuce do kraja, a zatim obuhvati kuciste
Konstruktori nisu stali na modelu 61 odozgo, povuce naprijed i ispravi. Zatvarac
razvijen je i model 64, za kratki metak 9mm; se povlaci unazad, sve dok se rucice ne nadu
model 65 za sovjetski metak 9 mm nakarov i u ovalnom · prosirenju uzduznih zljebova u
model 68 za metak 9 mm parabellum, Mode- kucistu. Tek tada je moguce vadenje rucica i
Ii 64 i 65 razlikuju se od izvornog modela 61 zatvaraca iz kucista. Da bi se rasklopio za-
samo po vrsti metka, dok model 68, konstrui- tvarac potrebno .ga je postaviti na ravnu
ran za [aci metak, ima nesto drugaciju kon- podlogu, sabiti povratne opruge, odvojiti
spojnice, skinuti povratne opruge i izvuci vo-
TEHNICKO-TAKTICKE ZNACAJKE AUTOMATSKOG PISTOLJA
M-84
kalibar 7,65 mm
kapacitet spremnika 10 iii 20 metaka
princip rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . slobodno trzanje zatvaraca
pocetna brzina zrna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310 m/s
duiina pistolja sa ispravljenim kundakom 517 mm
du~!na pJ~to.lja sa preklopljenim kundakom 270 mm
duz1na c1Jev1 115 mm
duiina ciljnicke linije 147 mm
teiina pistolja bez okvira 1.28 kg
teiina pistolja sa punim okvirom:
kratkim (10 metaka) 1.44 kg
dugim (20 metaka) 1.54 kg
vrsta paljbe poluautomatska, automatska
teorijska brzina gadanja 750 metaka u minuti
praktii:na brzina gadanja:
pojedinacnom do 35 metaka u minuti
paljboredom do 100 metaka u minuti
maksimalni domet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . do 1400 m
HAVATSKI VOJNIK
36 broj 21. 25. rujna 1992.
 V•
osobno pjesacko oruzJe

dice. Time je postupak osnovnog rasklapa-

nja zavrsen.
ZAKLJUCAK
Automatski pistol] skorpion konstruiran je
prije vise od trideset godina, Otada su vojne
tehnologije znatno uznapredovale: oruzja se
izraduju iz kvalitetnijih, a'Iaksih materijala,
· poboljsani su postupci obrade i povrsinske
zastite, konstrukcije dobijaju ergonomski]i
oblik itd. To su neki od razloga sto je proiz-
vodnja ovog pistolja u Cesko] prekinuta.
Proizvodnja poluautomatskih verzija u ne-
koliko zemalja, uglavnom za potrebe civil-
nog trzista, zanemariva je .
. Vecina strucnjaka smatra d.a'je konstruk-
cija skorpiona idealna za slabije pistoljske
metke kao sto je 7,65 mm browning jer, zbog
male snage metka i mehanizma za uspore-
nje brzine gadanja u kundaku, trzanje je go-
tovo zanemarivo. Za [ace metke, pistol] mora
pretrpjeti izmjene u konstrukciji koje ga ci-
ne znatno tezim i neprakticnijim za nosenje,
cime gubi svoje najvece prednosti. Cinjenica
je takoder da je u najvecem broju armija vec
odavno usvojen kao standardni rnetak 9 mm
parabellum zbog optimalnog odnosa mase,
probojnosti i zaustavne moci. Ako se, iz lo-
gistickih razloga, tome doda zahtjev za uni-
fikacijom kalibara (isti kalibar za poluauto-
matski pistol], autornatski pistol] i kratku
strojnicu) skorpion u kalibru 7,65 mm osu-
den je na zaborav. MIRKO KUKOW

(~OMAGOJEVI
~·.
}
STRIJELCI Y°
I
PRVI HRVATSKI SAJAM PROGRAM
, ORUZJA od 13•. do 30, l'ujaa I l 99.l.•
SVAKE SUBOTE OD 10 DO 13 SRIJEDA • BACK TO 60's
SATI CETVRTAK • POP MUSIC/~PORT PARTY I,

U STRELJANI »DOMAGOJEVI. PETAK/SUBOTA • LET'S TALK ABOUT DANCE

STRIJELCI« NEDJELJA • NEDJEL.JNA NOC ZVIJEZDA
* najveca ponuda i potraznja
* samo kod nas imate mogucnost
usputnog ispitivanja oruzja DISCO & LIVE
* nadzor i savjeti oruzara
* komisiona prodaja VLADIMIR KOtli • ZEC
* streljivo po najnizim cijenama &
Ne kupujte »tamo« jedan, jer kod nas
dobijete dva! . _________ Grupa SCORPION , _
»Domagojevi strijelci« SOKOL KLUB ZAGREB
Samoborska 258 Trg M. Tita 6
tel. 041/156-659 Tel.: 410-012

HRVATSKI VOJNIK.
b!'Oj 21. 25. rujna 1992.
37

TOTALNA OBRANA
Driati i opstati, osnovni je motto svicerskoq vojnika koji jasno
oslikava povijest i buducnost
svicersku
PRIVIDNA NEUTRALNOST
S
vicarska, kao planinska zemlj~ okru-
z~na prostorno veclrn i mnogoljudni-
jim susjednim zemljama i bez vlasti-
toga mora, geopoliticki je predodre-
dena da bude neutralna, Znajuci
njenu povijest, odnosno povjjest svi-
carskih kantona, znamo da je bila obiljezena stal-
nim ratnim zbivanjima. To stanje nemira trajalo je
stoljecima. Tek sredinom prosloqa stoljeca doslo
je do smirivanja, potpunoga ujedinjenja i pocetka
1 jedne blistave, radne i mukotrpne borbe, ali na pla-
'· I nu stjecanja boAatstava, a ne ratnih pobieda.
I Pocetkom II. svjetskoga rata, kada je 1. rujna
1 drugih- razloga, a glavni je taj sto se Hitler nije htio,
Minobacac 120 mm, dometa 7500 m
sve vojske svijeta
Tu i leze korifeni svicarske neutralnosti. Ali, s
druge strane, ta i takva neutralnost u zemlji kapitali- _
stickoqa blagostanja ni jednoga trenutka nije uspa-
vala svicarski narod da zapostavi svoju obranu i da
oslabi borbenu mac svicarske vojske. lake se radi
o vojsci koja vec dugo vremena nije ratovala, sa
siqumoscu rnozemo tvrditi da jest i da bi u mogu-
cern ratu bila jedan ad najtvrdih oraha bile kojemu
neprijatelju. ·
1
Svicarska neutralnost ima i neka druga svojstva.
Kake je Svicarska drzava sastavljena ad cetiri na-
roda, ad kojih tri imaju svoje susjedne rnaticna dr-
zave, ad Nijemaca, Francuza i Talijana (poredani \ carske vojske bio spreman za 24 sata, a svekolika
su po brojnosti), i Retoromana koji surnalobrojni i
duboko odani domoljubi svojoj svicarskoj konfe-
deraciji, take se ponistava bile cije posizanje za bi-
lo kojim dijelom svicarskoqa teritorija. Dakle, jaki
susjedi su ujedno i garancija daljnje svicarske
neutralnosti.
1939. godine Njemacka napala Poljsku, u Svicar-
skoj je bila provedena djelomicna mobilizacija.
Granicne postrojbe svicarske carske vojske su bile
mobilizirane uz granicu s Njemackom. Pricuvni voj-
nici su bili stacionirani u obliznjim tvrdavama i stre-
ljackirn postrojbama. Odmah su bili mobilizirani svi
vozaci motorqih vozila kao i sanitetsko osoblje.
Sve alpske doline, kao rnoquci koridori za prodi-
ranje njemacke vojske, bile su zatvorene raznim - lesni odgoj omladine na prvome mjestu. Tu se na-
protutenkovskim preprekama. Okolna brda su bila
minirana i u potrebnom trenutku srusila bi se na
prometne komunikacije. S~icarska je bila preuredi-
la utvrde i planinska uporista, a skladista prenijesti-
la na udaljenija, sigurnija mjesta. Tako je bila uci-
njena potpuna priprerna za dugotrajni obrambeni
rat. Na srecu po Svicarske do njega nije doslo iz
niti zelio, upustaf u [os jednu avanturu po svicar-
skim planinama. U Svicarskoj je, osirn pravoga ra-
I
ta, ratnih godina voden jedan drugi, puno efikasniji
rat, a to je spijunskl rat.
I Po tradiciji medunarodnih sporazuma ad pozna-
te 1848. godine, Svicarska je neutralna zemlja. Svi-
carci svejedno imaju opcu vojnu obvezu, kao
osnovnu garanciju za odrfanje svoje proklamirane
neutralnosti.
SUSTAV VOJNE OBVEZE -
Prema Zakonu o vojnoj obvezi iz 1961. godine, u
Svicarsko] vojna obveza traje ad 20. do 50. godine
zivota za vojnike, a do 55. godine za casnickl ka-
dar. Zanimljivo je da oni svicarski gradani koji nisu
sposobni za vojnu obvezu placaju odredeni porez.
Postoji vise vrsta vojnih obveznika, a to su:
1. operativni dio svlcarske vojske, koji ima prvo
novacenje izmedu 20. i 32. godine. To je takozvani
Auszug.
2) u ovu kategoriju ulaze oni vojni obveznici koji
dobivaju drugi poziv, ad 33 .. do 42. godine, take-
zvani Landwehr.
3) treci poziv, izmedu 43. i 50. godine zivota, je
takozvani Landstunn.
Oni svicarski vojnici koji pripadaju u prvu kate-
goriju - Auszug, popunjavaju tri vojna korpusa:
ratnog zrakoplovstva i protuzracne obrane, kao i
postrojbe vrhovnog zapoviednistva. U tim korpusi-
HRVATSKI VOJNIK
38
ma se nalazi devet divizija i korpusnih postrojbi. U
drugu kategoriju - Landwehr-ukljuceno je 14 sa-
mostalnih brigada (granicnih, tvrdavskih i dr.), dok u
trecu kategoriju - Landsturm-ulaze postrojbe teri-
torijalnih zona, kao i neke dodatne trupe za poseb-
ne namjene. Zanimljivo je da svicarska vojska ne-
ma veliki bro] stalne aktivne vojske. Postoje same
poneke ustanove u kojima su srnjestene stalne voj-
ne postrojbe koje sacinjavaju profesionalni vojnici,
casnici i- docasnicl, U tu skupinu uglavnom ulaze
tvrdavske qranicne postrojbe na svicarskirn grani-
cama prema Njemackoj, Austriji, l.ichtenstelnu, lta-
liji i Francuskoj. koje su podijeljene u tri qranicno-
tvrdavska podrucja (na svaki korpus otpada po
jedno podrucje), Tu se takoder nalaze i zrakoplov-
ne skupine koje metre zracni prostor, kao i neke
stalne ustanove i Svicarsko Ministarstvo obrane.
ukupan broj stalnih iii profesionalnih vojnika casni-
ka i docasnika se krece aka 15.000 vojnika, i aka
2500 casnickoqa kadra.
Ovakav broj stajace vojske maze nekome izgle-
dati malenim, ali u slucaju uzbune u veoma kratkom
vremenskom roku pod oruzjern se nade jos
625.000 vojnika. Oni odmah formiraju svoje, vec
isplanirane, postrojbe i hitno odlaze na svoja, vec
odredena, zborna mjesta. Vjerujuci vojnim analiti-
carirna, barata se ppdacima da bi najveci dio svi-
voj ska . za 48 sati.
I svicarske zene su ukljucene u vojsku na dobro-
voljnoj osnovi. Sve zene izmedu 19. i 60. godine
zivota mogu se prijaviti u neke pornocne sluzbe.
Kada postanu svicarski vojnici, izjednacsne su sa
pravima i duznostima kao i muski vojni obveznici.
NOVACENJE SVICARSKE VOJSKE
Sta se tice predvojnickoqa odgoja buducih svi-
carskih vojnih obveznika postoje tri osnovna tipa
toga procesa. To su: klasicna predvojnicka obuka
buducih novaka, standardna vojna obuka i izvan-
vojna obuka _svih vojnih obveznika.
Predvojnicki odgoj ukljucen u svoj program tje-
lazi i dobrovoljna predvojnicka obuka starijih omla-
9inaca, kao i dobrovoljna tehnicka izobrazba. Tje-
lesni odgoj po saveznom programu izvode
strucnjaci vojnoga ministarstva. Omladinci su uklju-
ceni u razne tecajeve skijanja, plivanja i orijentaci-
. je u prostoru. Nakon tih tecajeva svaki vojni obve-
znik dobiva ocjenu na temelju koje novacke korni-
sije vrse odabir roda vojske za pojedinoga
obveznika. ·
ovacenje u Svicarskoj zapocinje u
N
devetnaestoj godini- potencijalno-
ga novaka. Osirn standardnih lijec-
nicklh pregleda, ocjenjuju se i dru-
gi oblici tjelesnih sposobnosti po-
jedinaca, kao sto su trcanje na 100
metara, skok u dalj, penjanje uz uze, bacanje pola
kilograma teskoqa utega, i dr., i nakon tih rezultata
odreduje se rod vojske za pojedinoga novaka.
Oclto da pedantni Svicarci iiista ne prepustaju slu-
caju. Sama obuka se izvodi u posebnim novackim
skolarna po rodovima i traje f18 dana
- Oni vojnici koji su unovaceni u specljallsficka
vojna zvanja imaju jos i dodatne provjere koje mo-
gu trajati ad 20 do 65 dana. Novaci odlaze u vojsku
Tenk »LEOP{>.RD 2«
broj 21. 25. rujna 1992.
 sve vojske svijeta

-
Tabela 2.; Struktura ilvicaiske vojske prema vrstama postrojbi

I VRSTA ~ JB»CA .I I
Pje!a!tvo 43
Mehanizirane 10
Topni!tvo 9
Ra1no zrakoplovstvo 3
Protuzrafna obrana 6
lzvidaeke 5
Tvrdavske 2
Dostavne ' 3
I Sanrtetske ,, 6
Veterinarske 0,1
Opskrbne 1,9
l.ogi-e 5
za za§titu iz zraka 5
Transportne 1

S obzirom da je vojni rok dosta kratak, poslije

odsluienja Svicarci odlaze na, uglavnoin, obvezat-
ne vojne vjezbe. Tako se postrojbe Auszuga akti-
viraju svake ~odine po 21 dan, kada prolaze obuku
na raznim tecajevima u gac:tanju i pjesackorn hoda-
nju. Landwehr postrojbe provodepo dva tjedna na
vjeibama svake druge godine. A Landsturm post-
rojbe takoc:terse sastaju po 14 dana, ali svake ceti-
ri gqdine. Pricuvni svicarski vojnici na vojnim vje-
ibama dobivaju 80 posto od svoje civilne place.
Na takvim manevrima u prirodi izvodi se streljac-
ko gac:tanje po propisima vojnoga ministarstva. Za-
nimljivo je da Svicarci sami placaju pjesacko stre-
ljivo. Kao tradicionalno discipliniran narod toga se
strogo uzdriavaju. Tako su iskljucena razna puska-
ranja o-drzavnom trosku, •

Borbeno vozilo pjesastva naoruzano

rninobacacern 120 mm

Samovozna haubica 155 mm
u dva dijela na godinu, u proljece i na jesen. Vojna osposobljeni casnici i docasnici-profesionalcl,
obveza se moie odgoditi najvise na dvije godine. Smatra se da u svicarskoj vojsci ima blizu tisucu
Samu nastavu u vojnim centrima za novake izvode petsto takvih profesionalnih instnlktora.
Tabela 1 : Broj zaposlenih u iivicarskoj vojsci ·
20,134 15,212 4,922
Postotak Vojna uprava i administracija
PODJELA NA KONFEDERALNE
POSTROJBE
Svicarske oruiane snage, po svome ustrojstvu,
podijeljene su na sveopcs (savezne iii konfederal-
ne) i kantonske postrojbe, kao i na teritorijalnu slu-
ibu na niiim razinama. Svaki do 23 kantona sarno-
stalno organizira pjssacke cete i bataljune, konja-
nicke eskadrone, loqisticke transportne cete, te
sve ostale postrojbe Landsturma i pornocne slu-
zbe, Sto se lice financiranja, to je uredeno na slije-
deci nacin: kqnfederacija placa potrebito streljivo,
dok osobnu opremu svakoga pojedinca u konfede-
ralnirn iii kantonskim trupama podmiruju kantoni
propisanim regresivnim stopama, koje uplacuju u
budiet svicarske konfederacije. U slucaju elemen-

11,2 vojna zapovjednilttva

18,0 odr:favanje materijalnih sredstava i oruzja

5,6 zaposleni u vojnoj infrastrukturi i njenom od~avanju

62,6 ostali zaposleni

2,6
Protuoklopni rakethi sustav »DRAGON« ,

HRVATSKI VOJNIK
~21. 25. rujna 1992. 39
 sve vojske svijeta

SAVEZNA
SKUPSTINA

Haubica 105 mm, dometa 10.000 m

'
tame nesrece, kantoni moraju aktivirati odgovara-
[uce kantonske p6strojbe za saniranje stete, Tro-
skove takve aktivnosti ylacaju sami kantoni.
Svicarska konfederacija je nadleina i duina da
uspostavlja vise stabove, postrojbe i ustanove, da
obavlja savezne upravne poslove, te da vrsi kon-
trolu nad vojnim poslovima u svim kantonirna.
Sto .se tice teritorijalne sluzbe, ona u Svicarskoj
nema neku posebnu ulogu. Uglavnom je odredena
za pozadinsku sluzbu na cisto lokalnoj osnovi. Ci-
jela drfava [e.zinace, podijeljena na sest podrucnih
zona. Zadaca je takve podjele koordinacija vojske
s civilnom zastitorn u klasienom smislu. Visoki stu-
panj svicarske dernokraticnosti izrazava se i u pri-
znavanju sva cetiri jezika kao nacionalna jezika u
vojsci., To su: njemacki, francuski, talijanski i retoro-
manski. Retoromanski jezik je dozvoljen u teritori-
jalnim sluzbarna, dok su u orufanim snagama do-
zvoljena ostala tri jezika.
Postrojbe su uglavnom, glede bolje efikasnosti,
ustrojene na jezicnoj osnovi. lznimke su samo raz-
ne organizacijske iii operativne situacije kada je to
neizvedivo. Zato se u takvim dvojezicnim postroj-
bama (trojezicnih postrojbi uglavnom nema) zapo-
vijedanje vrsi na oba jezika. Casnici, docasnici i in-
struktori moraju znati po dva jezika. Svicarci uglav-
nom razumiju po ti, pa cak i sva cetiri jezika, ako
\ ·, '
zive na jugoisioku zemlje. Kakva idila u odnosu na
bivsu JN i jednu otvorenu i proklamiranu vojnu srbi-
zaciju i unitarizaciju! ·

Zanimljivost je svicarskoqa pncuvnog · sastava

sto njihovi vojni obveznici kod svoje kuce stalno
imaju zaduzeno osobno naorufanje, kao sto su
strojnica, automatska puska iii pistol]. Pojedinci
imaju cak i lakse topove bestrzajce koji, u zajedni-
ci s nekoliko susjeda, sacinjavaju :nalo topnicko
odjeljenje. Vlasnici takvog naorufanja odgovaraju
za njeqovu ispravnost Sve kvarove placaju osob-

Tabela 3 : Vrsta i broj borbenih sredstava

I VRSTA BOReB«lG SfEDSTVA

I Baj
I
Borbeni zrakoplovi 280
Helikopteri 100
Tenkovi 800
Oklopni transporteri 1,350
Topnieko oruzje 900
Samohodne haubice 430
Minobaca~ 3,000
Oklopni automobili 1,180
Lanseri protuoklopnih raketa 2,700
Protuzrakopkivni topovi 1,900
Protuzrakoplovne rakete 60
Strojnice 7,200
la izvidacke potrebe koristese zrakoplovi koji mogu sletjeti i na Raketni baca~ 20,000
Mine, duge i kralke cijevi Vi§e miliona
nepripremljeno zernljiste, Na ~lici je zrakoplov »PC7«, tezine 1900 kg i brzine 425 km/h

HRVATSKI VOJNIK
·40 broj 21. 25. rujna 1992.
 sve vojske svijeta

Tabela 4 : Sposobni riovaci rasporedeni prema rodu vojske u postocima:

SVICARSKA KOPNENA VOJ'SKA
[ IDOVOJSKE
I 1960
I 1970 I· 1980
I 1981
I 1982
I 1983
I Smatra se da svicarska kopnena vojska, u tre-
nutku mobilizacije ima oko 590-600.000 vojnika, s
Pje~o 48,4 41,97 . 42,94 42,98 42,98 45,93 . vrlo jakim oklopnim snagama. Uz vlastite tenkove
Lake mehanizirane jedinice 9,95 10,28 · 9,53 9,55 9,55 10,72 raznih tipova Pz koriste se i britanski »Centurioni«,
Topnlstvo 11, 11 8,73 9,16 9,10 9,10 8,06 francuski AMX i arnericki oklopni transporteri M-
113.
Te~o topnistvo - 2,83 - - - -
Pornoene jedinice 2,94 2,82 2,70 2,67 2,67 2,39 lako se radi o starijim modelima smatra se da
Jedinice PZO 5,36 5,90 6,22 6,22 6,27_ 4,72 oni jos uvijek rnoqu dobro koristiti u posebnirn svi-
ln!injerijske jedinice 5,20 5,28 5,40 5,48 5,48 4,82 carskim obrambenim uvjetima. Za ona oklopna
sredstva za koja $vicarci misli da im nece biti nu-
Posebna slu!ba - - 2,44 2,44 2,68 2,36
i:ni, na svjetskom trqovackom nebu pronalaze kup-
Jedinice veze 3,98 4,06 3,28 2,23 3,47 2,78 ce.
Sanitetske jedinice 5,38 6,46 5,87 5,75 5,75 5,98
Uz potrebu nui:ne modernizacije $vicarci su pri-
Veterinarsk~ jedinice 0,27 0,13 0,06 0,06 0.05 0,06 stupili vlastitoj proizvodnji'tenkova NKPz tipa u po-
Opskrbne jedinice 2,02 2,22 2,01 1,90 1,85 1,84
Jedinice protuzrakopl. zastite I 3,71 4,74 4,88 4,90 4,90 5,39
lnterdantske jedinice - 5,18 - - - -
Logistil!ke jedinice - - 4,87 4,81 4,81 4,44
Transportne jedinice - - 0,64 0,63 0,63 0,51

no. Takvim sustavom pricuvne vojske ubrzana je bicikl mora vratiti. Po zavrsetku vojnog rasporeda u
mobilizacija i ustedjelo se na vojnom skladisnom operativnoj vojsci, bicikl se vrlo jeftino rnoze otku-
prostoru. Teze vojno naorui:anje, ~o sto su tenko- piti.
vi, _zrakoplovi i teski topovi, uskladisteni su u lokal-
nim skladistlrna kako bi se sto hitnije mobiliziralo lo-
kalno pricuvno vojno ljudstvo.

KONJICKE I BICIKLISTICKE
POSTROJBE
lz razloga sto je $vicarska brdovita, planinska
zemlja, veliku ulogu u njezinoj vojsci igraju konjic-
ke i biciklisticke postrojbe. Tako su formirane pla-
ninske- postrojbe od lokalnoga seoskoga pucan-
stva koje se oslanjaju na konjski prijevoz i prijenos
potrebitoga. Jednim dijelom i dri:ava sudjeluje u fi-
nanciranju konja, mazga i vozila, a poslije ih prepu- Specijalne svicarske postrojbe veliki
sta njihovim vlasnicima, to jest vojnim obveznicima Svicarska kao. planinska zemlja veliki znacaj, pored formacijskih sredstava,
da se njima koriste u privatne svrhe. Protokom ugo- zriaca] pridaje i biclklistickirn pridaju i improviziranim bojevim
vorenoga roka konji, mazge i vozila postaju trajno sredstvima gdje god je to moquce
vlasnistvo njihovih dotadasnjih privremenih polu- postrojbama
vlasnika. I kod nabave vozila, koja se mogu koristiti
u vojne svrhe, dri:ava daje uvozne olaksice tim dr- Tabela 5.; Ukupne obveze vojnika, doCasnika i e&snika u vojsci
i:avljanima. Sama nabavlja sarno ono sto je pre-
skupo iii sto nema civilni sektor, kao sto su tegljaci
za topove iii slicno.
I AIDAUTIDU
11 ~jnik I Korporal I p_poruenik I Bojnik I Pukovnik I

P
oslije obuke u posebnim biciklistic- Novaeka §kola(n.!i) 118 118 118 118 118
kim postrojbama svaki vojnik dobiva
svoj bicikl kao dio osobne opreme Do61sniaci teeaj Z1 Z1
na cuvanje iii koristenje u privatne .Staiiranje u n.i. I 118 ' 118
svrhe. Uvjet je samo da bicikl bude Casniad tec'!aj 118
ispravan. U sluca]u da vojni obve-
znik -odlazi u drugu postrojbu iii drugi rod vojske, Kadrovski tel!aj u n.i. 124
Centralna §kola I Z1
Kadrovski teea;·u n.!i. 131
' Streljaai teeaj 20
Centralna §kola II Z1
Kombin.streljaai t. 6
Topnieki teCaj 6
Stmiranje u n.!i.
..
20
Centralna §kola Ill Z1
Teeajevi ponavljanja 160 184 - o72
LandM,hr Lponavlj. ' 39 48
Landslurm Lponavlj.
13 16
Tehnlad zborovi
Kpnjic~e postrojbe formirane od Taktieke vje2be
72
seoskog pucanstva ornoqucuju
loqisticku podrsku i na tesko Uq,nodana 330 511 '929 1343 1513
pristupacnorn zernljistu
I fN

I I HRVATSKI VOJNIK
broj 21. 25. rujna 1992. 41
 sve vojske svijeta
Lokacije visih vojnih komesarijata
• Vojarna
D Utvrdene strazarske jedinice
Uzletiste
• Savezna skladlsta oruzla
znatoj tvrtci »Contraves«. Ti tenkovi su teski 50 to-
na, a imaju ugradeni top od ,120 mm i dva mitralje-
za od 7,5 mm. Taj tenk je prilicno nizak, to jest,
manje vidljiv, sa sasijorn koja se zavisno od tla,
maze spustati i dizati u granicama od 150 do 500
mm od tla. Gusjenice su siroke 635 mm, to jest, u
skladu s normativima NA TO-pakta. Oklop je na-
pravljen od posebnih slitina koje su otporne na
protutenkovske projektile. Tenk ima tri clana posa-
de koji su odvojeni posebnim pretincem od sprem-
nika za gorivo i streljiv6.
, Ovaj tenk je ravan, 'ako ne i bolji od njernackoq ' crte francuskog zrakoplova »Mirage 5« koji su po-
»Leoparda-Z«,sovjetskoga T-2 i arnerickoqa XM-1,,
sto se tice pokretljivosti. Nedostatak tenka je u ma- »Kfir«.
lome akcionom radijusu (300 km), sto u svicarskirn
uvjetima i nije nedostatak.
• I
SVICARSKO ZRAKOPLOVSTVO
Buduc':i da je Svicarska prostorno mala zemlja, iz
,.
Borbeni zrakoplovi
»F-5E Tiger« i F-5F
imali prilike da u pravoj borbi isprcibaju sposobnost
svojih oruzanih ,snaga. Jedno se Svicarcima ne
maze zanijekati da imaju jednu od najbrzih mobili-
zacija na svijetu.
Karakter same vojske je »totalna obrana«, To
potvrduje i natpis na prednjoj' strani jedne medalje
'
~ Propisno uskladisten]e bojevih
sredstava, prilikom mobilizacijskog
DV poziva ornoqucuje ucinkovitu popunu
postrojbi bojevim sredstvima
sigurnosti od iznenadnoga napada iz zraka smje- ·
stili su svoje vojne zracne luke u podzemlje. U ta-
kvim podzemnim aerodromima nalazi se oko 400
borbenih zrakoplova, uglavnom proizvedenih u vla- iz vremena mobilizacije 1939.-40.godine, gdje, uz
stitim tvornicama po stranim licencama. Radi se o sliku svicarskoqa vojnika pored bunkera pise -
rnodernirn zrakoplovima, od kojih su najbolji tipa Tenir (drzafi-opstati). Takav motto zorno oslikava
»Mirage II S« i drugi (britanski »Honteri«,»Ven~mi«). svicarsku povijest i prosiest u suvremenim geo-po-
, litickirn i geostrateskim uvjetima ovog dijela Euro-
Tvornica zrakoplova u Emmenu sastavljala · je pe. Tome svicarskorn pristupu sveopc':e obrane
zrakoplove »F-5E Tiqer«, koje je u dijelovima dobi- svoje opstojnosti moramo dodati i podatak o grad-
la iz SAD. Sklopljeno ih je sedamdesetak. Spijun- nji sklonista, koja je zavrsila do 1990. godine. Od
skim kanalima izraelska tajna policija dobila je na- tada iEsl svaki Svicarac zasticen od atmskoga napa-
sluzili lzraelu za izgradnju lovca-bombardera
S
vicarsko ratno zrakoplovstvo je za-
drzalo tri njernacka borbena zrako-
plova JU-52 za transportnu namjenu
iz II. svjetskog rata. Oni upravo za-
dovoljavaju uvjete svicarskih kratkih
pista. Takvih zracnih baza Svicarska
ima dvanaest. Devet se nalazi na sjeverozapadu,
blizu trornede s Francuskom i Njemackom, a ostale ·
tri malo juinije. Osim· zrakoplova tu su srnjesteni i
helikopteri, vec':inom francuske proizvodnje - tipa
»Alouette«. Najvainije su baze u Emmenu, D-
ubendorfu i Payerneu. ·
Helikoptersko desantne postrojbe
imaju veliki znaca] i ucinkovitost u
brdsko planinskom okruzenju
OBRAMBENI KARAKTER
SVICARSK~ VOJSKE
daja. Svicarci se nadaju da cijena od tri milijarde
Vee': smo u uvodu govorili o stoljetnoj tradici]i dolara i nije velika kada se zna da je svaki njezin
svicarskoqa obrambenog sustava. Sadasnji sustav gradanin zasficen u svakom pogledu.
nije jeftin, ali vojni analiticari tvrde da je prilicno
uspjesan. Jedini problem je taj sto Svicarci nisu MARIJAN MAJSTOROVIC
HRVATSKI VOJNIK
42 broj 21. 25. rujna 1992.

KOOPERACIJA •
RJESENJE %A· BUDUCNOST
lskustva svedske obrambene industrije predstavijaju strategiju poslovnog razvoja u
buducnosti
ljuc uspjeha obrambene
K
industrije u .buducnosti je
kooperativnost. Ta cinje-
nica jednako vrijedi za
svedsku i medunarodnu
obrarnbenu industriju.
Kooperacija unutar dornace obrarnbe-
ne industrije, kao i bjlateralna i druga
medunarodna udruzivanja sa zajed-
nickim ulaganjem (joint venture) prije-
ko su potrebni velikim i vodecim kom-
panijama - zbog prezivljavanja i kon-
tinuiranog razvoja.
Celsius, danas · vodeci svedski
obrambeni koncernsmatra da je [aca.
nje kooperativnosti s drugim kornpa-
nijama obrambene industrije niihova
lnteligentnibacac kruzeclh minaSTRIX ;
rezultat je poslovne suradnje izrnedu
BoforsAB i Saab MissilesAB. Odmah
je izazvao veliki interes brojnih zema-
lja
b!:Oi 21. 25. rujna 1992.
I
europa & svijet
''
~1~~~ o,<·
.J:·:_:, - \ . . ~~
,.;.q
5
:lli!!"'l'",;;s,.:"
~. •.~..::-
.:. G ;~
Uspjeh programa ]A$ 39 GRIPEN
svedsklh zracnih snaga rezultat je
plodne suradnje izrnedu svedskih i
stranih tvrtki
glavna strategija poslovnog razvoja u
buducnosti. To se odnosi na punu ko-
operativnost na svim razinama razvo.
ja i proizvodnje, kao i na podrucju
marketinga.
Da bi se postigli pozitivni rezultati
udruzivanja, svi partneri u projektu
trebaju biti snazni i ustrajni, s visokim
tehnickirn sposobnostima i potencija-
lom, podrzani snaznim/ financijskim
mogucnostirna,
Vazno je takoder da partneri u za-
[ednickom projektu imaju prethodna
iskustva u suradnji, posebno u prilago-
davanju [ezicnirn i kulturnim razlika-
ma sudionika u projektu. Celsius i nje-
gove podruznice imaju takva iskustva.
Kod kuce su takva iskustva stekli u va-
znim projektima, kao sto je zajednicki
razvoj oklopnog vozila CV 90 s tvrtka-
HEl.:LFIRE, obalni obrambenisustav-za=
[ednicko je djelo BoforsAB i Rockwell
lnternational'sTactical Systems Divisi-
on
I HRVATS"I VOJNIK
'43
ma Bofors/Hiigglunds i iz suradnje sa
Saab· Missiles na razvoju lansirnog
bacaca, uredaja za navodenje i protu-
oklopnog projektila Strix.
1 Njihovo medunarodno iskustvo bez
sumnje je naiveci i najslozeniji zajed-
\. "Jilat,...
nicki mcrnaricki projekt RAN tvrtke
Kockums u Australiji - isporuka sest
prekooceanskih podmornica za Royal
!Mfi:7" ¥'··•
Australian Navy. Drugi su veliki pro-
jekti bili suradnja Bofors/Norwegian
NFr u isporuci niskoletecih obrarnbe-
nih projektila RB S 70 norveskoj vojsci
i kooperacija s Oneywell (sada Alliant
Techsystems) u SAD za isporuku LAW
AT4 protuoklopnog oruzia US.Army i
Marine Corps. Posljednji veliki medu,
narodni projekt u tijeku je izmedu Bo-
$vedski program CV 90 (Combat Ve-
hicle) ostvaren je u suradnji izrnedu
BoforsAB i Haqqlunds VehicleAB. Na
slici model MICV s topom (Bofors),kal.
40 mm
fors i Thomson-Brandt - isporuka
LAW AT4 CS francuskoj vojsci.
Prema svojim sposobnostima kon.
centracije na kljucnu obrambenu
opremu i svoje tehnicke mogucnosti,
Celsius Group moze biti snazan aktiv-
ni sudionik u svakom znacainijem za-
[ednickom projektu. Takvi su projekti
od velikog znacenja u buducnosti za
sve sudionike i oni ce zahtijevati ne-
prekidno sve slozeni]e sustave, sprern.
ne i na podjelu rizika. Iskustvo je vec
pokazalo da je medunarodna koopera-
cija na tehnickom podruciu direktan
put u nove uspjesne vojne i komerci-
jalne projekte,
l'ripremio: iEWKO . MEDVESEK
 vojna tehnika

STREUIVO ZA
V V V

PJESACKO' NAORUZANJE
i ' '
Pojava streijiva i njeqov razvoj usko su vezani za pojavu oruija i tebnicko-tehnotoske
. moqucnosti srednjeg vijeka
I

0
blik streljiva, kakvog da-
nas poznaierno. definiran
je jos krajem 19. stoljeca i
uz manja poboljsanja za-
drzao se do danasnjih da-
na. Medutim, pojava streljiva vezana je
L.a 14. stoljece i pojavu prvog paljbenog
oruzja.
· Razvoj streljiva usko je vezan za raz-
voj puske, pa je napredak u razvoju
jednog uvjetovao brzi razvoj drugog.
Tehnikom srednjeg vijeka moglo se iz-
radivati cijevi kalibra ne manjeg od 20
mm, mase oko 10 kg i masom zrna oko
30-45 grarna. Tako izradene cijevl bile
su glatke, a kao zrno koristila se obic- l
na kuglica od kamena iii metala (olo-
va). Prilikom punjenja, kuglica se stav- ''"--
ljala u cijev s prednje strane, poslije i I ':----._
baruta, i blago nabijala sipkorn, uslijed
cega je izmedu zrna i cijevi ,ostajao za-
zor. Zbog zazora izmedu kuglice i cije-
vi dolazilo je do neujedriacenog tlaka
barutnih plinova. pa je domet takvog
oruzja bio vrlo rnali (do 200 m), a vjero-
jatnost pogadanja mala (27%).Barut se
kod ovih pusaka pripaljivao fitiljem,
pa je cesto zbog vlaznosti fitilja dolazi-
lo do neopaljenja [oak do 40%).
Pocetkorn 17. stoljeca za paljenje ba-
ruta se pocin]e koristiti iskra dobivena
od kremena (puske krernenjace) pa 3
8
puske postaju lakse, a masa zrna se
smanjuje na oko 26 g. Da bi se poveca- OBLICI ZRNA: 1. Delvinja 2. Tomizjea 3. Drajzea 4. Minjea 5. Fussnotovo zr-
la brzina punjenja, zrno se spaja s ba- no sa brtvama 6. Plenusa 7. Neslera 8. Dezalea (D) 9. Siljasto (S) ',
rutnim punjenjem u kartonski metak
iii -f'isek-: Time je smanjeno zatajiva- , trebalo, pod udarcima sipke, prostritl i
brtvljenje, povecan je domet na oko
n]e i povecana brzina gadanja, a ugra- utisnuti zrno u iljebove cijevi. Francuz 1200 koraka, povecana brzina i,toc:nost
divanjem ciljnika na pusku donekle je Tamizje (Tamisier) je konstruirao zrno
pogadanja na oko 38% i smanjeno zata-
povecana tocnost pogadanja. s urezanim prstenastim utorima na j ivanje na svega 0,5%.
Krajem 18. stoljeca za paljenje barut- donjem vanjskom dijelu zrna. Klod Mi- Paralelno sa puskarna punjenim s
-nog punjenja pocinje se koristiti inici- nje je konstruirao cilindricno-siljasto prednje strane, javljaju se i puske pu-
jalna kapsula, sto je omoguctlo koriste- zrno, c:ijese dno sirrlo pod djelovanjem njene sa zadnje strane tzv. -ostragose-.
nje oruzja kod losih vremenskih uvje- tlaka barutnih plinova na limeni cep Kod punjenja takovih pusaka poceo se
ta. Kada je pocetkorn 19. stoljeca uve- stavljen u konusnu supljinu dna zrna. koristiti metak koji je povezivao u jed-
deno oruije •iiljebljenih cijevi-, zrno je Bilo je i drugih slicnih pokusaja do- nu cjelinu cahuru, kapsulu, barutno
dobilo izduieni oblik, no kako se cijev i bivanja sto uc:inkovitijeg brtvljenja ci- punjenje i zrno. Zrno [e u pocetku bilo
dalje punila s prednje strane, nije se jevi oruzja kao na slici I. jajastog oblika, kalibra I 0.40-11.43

I
moglo postici odgovarajuce brtvljenje, redinom 19. stoljeca javlja se mm, mase 20-36 grama i pocetne brzi-
pa se nije mogla dobiti veca pocetna dugoljasto zrno cilindricno- ne 280-440 mis. Nedostatak mu je bio
brzina, a time ni veci domet. Neki kon- . -ozivalnog oblika, kalibra sto se, pri urezivanju u iljebove, izduzi-
struktori oruzja pokusali su brtvljenje oko 17 mm, duiine oko 23 valo i pri letu brzo gubilo stabilnost i
, cijevi rijesiti koristenjern ciltndricno- mm i mase ,26-32 grama. brzinu, pa se nije mogao postici veci
-konusnog zrna (Francuz A. Delvinj T zrnom (manje od kalibra cijevi domet. Uvodenjem cilindricno-dugu-
1829. g.) s udubljenjima na dnu, koje se za 0,8-1,4 mm) postiglo se bolje ljastog zrna, zaobljenog vrha od olova

"--;----------·-·-· ------ HRVATSKI VOJNIK

'44 ~& 21. 25. rujna 1992.
 vojna tehnika

i
I

B C
,\
JJ
. li- t'
I
·.-1.:

Ojacavanje zrna kosuljicorn Ravoj streljackoq metka

A - djelornicno oblozen vrh zrna kosuljicorn A - paljenje sa strane
B - djelornicno oblozeno dno kosuljicorn B - paljenje po obodu cahure
C - puscano zrno oblozeno kosuljicorn od tombaka C - centralno paljenje

poboljsanog antimonom (do 7%) i ma- Deset godina kasnije, u tadasnjem vara, sir; i time, zbog naglog gubljenja
lodimnog, umjesto crnog baruta, pove- SSSR-u, razvijen je metak 5.45 mm i brzine, izaziva veliku ranu. Takva su
cana je pocetna brzina zrna do 500mis mase zrna 3.435grama. Danas je u svi- zrna nazvana dumdum zrna (po mjes-
i omoguceno smanjenje kalibra na 8 jetu vecina zemalja usvojila kao sluz- tu Dumdum u Indiji), a koristena su u
mm, a mase na 10.4-15.8 grama. beni kalibar u streljackorn naoruzanju kolonijalnim ratovima koje je vodila V.
Nastojanja da se sto vise poveca po- 5.56odnosno 5,45mm. Britanija. Haaskom konvencijom takva
cetna brzina zrna, a time i domet, pri- • Kada je rijec o kosuljici zrna, njezina su zrna zabranjena 1899 godine.
donijela su razvoju kosuljice zma, jer uporaba je postala praksa i kod manje U prvom svjetskom ratu, zbog usav-
se dno zrna, sklono deformaciji, raspa- opterecenih zrna, kao sto su pistoljska rsenosti pjesackog oruzja i primjene
dalo pred ustima cijevi vec kod pocet- i revolverska, gdje bi, sto se tvrdoce ti· novih borbenih sredstava.(zrakoplovi,
ne brzine od 550-600 mis. Prvo zrno s ce, zadovoljilo i obicno zmo od olovno- tenkovi i dr.), dolazi do razvoja speer-
kosuljicom od tombaka (legura 90% -antimonske legure. Razlog tome je po- jalnih zma (probojna, obiljezavajuca,
bakra i 10% cinka) i jezgrom od olovne java malodimnog baruta veceg ener- zapaljiva, eksplozivna i sl.). Poslije I.
legure konstruirao je Francuz Desale- getskog sadrzaja, pa je djelomicno ili svjetskog rata nastavljeno je usavrsa-
ux (Dezale) 1898. god. i po njemu je na- potpuno oblaganje zrna potrebno radi vanje postojecih konstrukcija zma, pa
zvano •D« zrno. Bilo je kalibra 8 mm, zastite jezgre od barutnih plinova vise- je za pusku uvedeno lako, a za mitra-
mase 12.8 grama, pocetne brzine 700 ke temperature (slika 2). ljez tesko zrno, da bi pred pocetak II.
mis i imalo oko 25% veci domet. svjetskog rata bili trvedeni teski rnitra-
U Njemackoj je razvijeno slicno zrno ljezi (12,7 i 15,24 mm i mase zrna 40-60
(lako) nazvano .s. (od Spitzgesckoss), grama).

P
ocetkom 19. stoljeca+dva su U II. svjetskom ratu tezilo se za unift-
kalibra 7.9 mm mase 10 grama, pocet- momenta pridonijela razvoju
ne brzme 895 mis, s jezgrom od ojaca- kacijom streljjva, pa je u Francuskoj
puscanog metka: pojava f'ul- usvojeno zrno 7,5 mm za svo streljacko
nog olova i kosuljicorn od mekog celi- ·minatske kapsule za paljenje
ka. (plakiranog celicnog lima). Poveca- oruzje, u Njemackoj 7,92mm (strojnica
barutnog punjenja i uporaba 9 mm), u SAD 7,62mm (strojnica 11,43),
nje pocetne brzine zrna na 800-1000 puske -ostraguse-, koja je ornogucava-
mis omogucilo je daljnje smanjenje a u SSSR 7,62 mm lako i tesko zrno.
la punjenje sa zadnje strane integralne Poslije II. svjetskog rata, radi lakse
kalibra, koji je kod pusaka u nacelu od cjeline u obliku metka. Paralelno to-
7.5-8 mm i mase zrna 10-12 grama. logisticke potpore i jeftinije proizvod-
me, dolazi do razvoja zatvaraca kao nje, prtslo se jednom tipu zma. Zemlje
Analiza podataka, do kojih se doslo sustava za opaljivanje.'U pocetku je pa-
u posljednjim ratovima (Koreja, Vliet- ljenje kapsule bilo sa strane, da bi dal- clanice tadasnjeg Varsavskog ugovora
nam i dr.), rezultirala je zakljuckom, jnjim razvojem doslo do centralnog pa- usvojile su za pusku, strojnicu i pusko-
da najdjelotvorniji domet puske iznosi ljenja kapsule smjestene u cahuru. Ta- mitraljez sovjetsko lako zrno 7,62 mm
oko 400 m. Povodeci se cinjemcom, da kav se oblik metka zadrzao do danas- M43, a zemlje clanice NATO-pakta za
do onesposobljavanja covjeka dovode njih dana (slika 3.). pusku, puskornitraljez i mitraljez arne-
rane -eksplozivnog tipa- (tumbanje zr- ricko zrno 7,62mm Mao.
na u tkivu uslijed male mase, a velike U razvoju streljiva, a posebno oblika U danasnje vrijeme sve se vise u nao-
kineticke energije), prislo se 60-ih godi- i vrste zma, zablljezeni su periodi upo- ruzanje mnogih zemalja uvode ranije
na u SAD-u razvoju metka sa zrnom rabe zrna s rasjecenom kosuljicom na spomenuta zrna 5,56odnosno 5,45mm.
'I I 5.56 mm, a mase. 3.57grama. · vrhu, koja se, pri prolazu kroz tkivo, ot- JOSIP MARTINCEVIC

HRVATSKI VOJNIK
broj 21- 25. rujna 1992. 45

KONSJRUKCIJA
TMP se.glede dizajna, u znatnoj mjeri raz.
likuje od ostalih automatskih pistolja. po-
kretni su dijelovi zatvoreni u kucistu, a
otvor za izbacivanje cahura je u osnovnorn
polozaju zatvoren zatvaracern, tako da ne
mogu prodrijeti cestice prasine iii blata.
TMP je, takoder, kompaktno oruzje. s 280
mm duzine, samo je neznatno duzi od polua.
utomatskog pistolja, Osim toga, znatno je
kraci i 'Iaksi [nenapunjen ima masu od 1,3
kg) u odnosu na standardnu kratku strejni-
cu. '
Konstruktori ove vrste oruzja nerijetko se
susrecu s problemom kako da naprave ta-
kovu konstrukciju, koju ce i slabije obuceni
strijelci uspiesno kontrolirati prilikom isto-
dobne paljbe. Kod ovog pistolja to je postig-
nuto na tri nacina. Prvo, teorijska brzina ga-
danja je ogranicena na 800-900 metaka u mi-
nuti, ovisno o vrsti streljiva. Drugo, oruzjern
se lako rukuje, pri cernu dodatni rukohvat
igra znacajnu ulogu. I trece, princip rada -
usporeno trzanje zatvaraca s rotacijom cije-
, I
Slika pogodaka nakon ispaljivanja 20 ·
metaka istodobnom paljbom na
udaljenosti od 10 m. Svi pogoci se
mogu obuhvatiti krugom promjera 25
cm
vi i gadanje iz zatvorenog zatvaraca, ornogu-
cava laksu kontrolu vatre'. Svi ovi cimbenici
doprinose boljoj kontroli nego sto je to slu-
ca] s vecinorn strojnica, narocito onih koje
rade na principu slobodnog trzanja i gadaju
iz otvorenog zatvaraca, ·
Prema nekim izvorima, TMP ce se pro-
izvoditi i u poluautomatsko] verziji pod na-
zivom SPP (Special Purpose Pistol - pistol]
specijalne namjene]. Takav modelrnece ima-
ti prednji rukohvat, jer to, prilikom pojedi-
nacne paljbe, nije ni nuzno.
Osirn u standardnom kalibru 9 mm Para-
bellum, TMP ce se proizvoditi i u kalibru 7,65
mm Browning, .38 ACP, 9 mm Steyr, 10 mm
Auto i .41 Action Express.
OPIS RADA
U trenutku opaljenja, zatvarac je zabrav-
ljen za cijev. Pod djelovanjem barutnih pli-
'nova, oni se zajedno trzaju unatrag. Nakon 4
-I mm, cij~v pocinje robrati u smjeru kazaljke
broj 21. 25. rujna 1992.
vojna tehnika
lzgled cijevi. Na sredini se nalaze ispusti koji prisiljavaju cijev na rotaciju
na satu, pri cernu dolazi do odbravljivanja
zatvaraca i njegovog razdvajanja od cijevi.
U daljnjem radu cijev se zaustavlja, a zatva.
rac produzava kretanje Izbacujuci pritom
cahuru, Prilikom vracanja zatvaraca u
prednji polozaj, dolazi do ubacivanja novog
metka u leziste . i zabravljivanja zatvaraca.
Ovakvim nacinom rada ostvarena .je nesto
manja brzina gadanja nego sto je to kod
ostalih pistolja iz ove kategorije. Pistol] Ima
selektivni okidac kao kod puske AUG. To
znaci da, ovisno o jacini pritiska na okidac,
ostvarujemo pojedinacnu iii istodobnu pal]-
bu. Jacim povlacenjern okidaca postize se
automatska paljba.
PRIBOR
2eleci sacuvati kompaktnost oruzja, Steyr
nije tlgnl.dio na TMP preklapajuci kundak,
kako je to uobicajeno kod ovakve vrste oru-
zja. Strucnjaci ove kompanije smatraju da
se uporabom kundaka povecava vrijeme
priprema oruzia za gadanje, sto u borbenim
situacijama moze biti od presudnog znace,
nja. Pojednostavljeno receno, Steyr drzi da
. oruzje mora biti spremno za trenutno djelo-
vanje i jednostavno za rukovanje cak i kada
je borac pod stresom. To se postiglo dodava.
njem prednjeg rukohvata, ciji je dizajn pod-
vrgnut detaljnoj analizi. Dodatna pornoc je
ostvarena pornocu remena. Noseci oruzje sa
strane, borac moze jednostavno i tstovrerne.
no s obje ruke uhvatiti TMP i naciljati.
Osim pr'igusivaca pucnja, koji se i dalje
razvija, proizvodac je dizajnirao TMP tako
da rnoze pr irniti opticke ciljnike. Hazmislja
se i o montiranju posljednje gerieracije )a-
serskog ciljnika, ne veceg od cigarete. Pri-
TEHNICKO-TAKTICKE ZNACAJKE
kalibar
princip rada
uk~pna ~.uzi!1a
du~!na C!J~~·- ······;··::···················································································150mm
d~2;1na <:•~Jnu::ke lm11e
'!!s.1na P.•.:-to~Ja
srnna p1stolJa
masa praznog pistolja
kapacitet spremnika
vrsta paljbe
teorijska brzina gadanja
H RV ATS KI VO J NIK
46
\
hvat takvog ciljnika mnogo je laksi uz upo-
rabu kompozitnih materijala - odgovaraju,
ce baterije mogu se jednostavno smjestiti u
unutrasnjost prednjeg rukohvata.
REZULTATI ISPITIVANJA
Prva ispitivanja automatskog pistolja
TMP dala su dobre rezultate. Gadano je palj.
bom od 15, a zatim 20 metaka [cijeli sprem,
nik) na metu udaljenu 10 metara. Stabilnost
oruzja ostavila je jak dojam, oruzje je ostalo
u nisansko] liniji bez odskoka sto je neuobi-
cajeno za istodobnu paljbu. Slika pogodaka
potvrdila je ovaj utisak, Svi pogoci bili su
koncentrirani u krugu promjera 25 cm .
. Dva rukohvata ornogucavaju cvrsto i
ugodno drzanje. Cini se da je njihova medu,
sobna udaljenost pazljivo odabrana, kako bi
strijelac Iakse zauzeo optimalnu poziciju za
paljbu.
Tvrtka -Steyr- je razvila ovaj pistol] s
namjerom da on zamijeni standardne pisto-
lje i lake strojnice kojima su naoruzane po-
sade oklopnih vozila, policija i drugi.
Po rnisljenu strucnjaka koji su testirali
TMP, ovo je oruzje kojim se jednostavno ru-
kuje i koje ispunjava dva osnovna zahtjeva
postavljena pred oruzje za osobnu obranu, a
to su. instinktivno ciljanje i dobra kontrola
gadanja, oba prilagodena prosjecno obuce-
nom strijelcu. 1
Iako ce automatski pistol] TMP zasigurno
privuci mnoge ljubitelje oruzja, smatramo
da se njime moze naoruzati samo specijalno
obuceno ljudstvo, kojemu je za obavljanje
zadataka potrebno maleno, ali kompaktno
oruzje velike vatrene moci,
M. K.
9 mm Parabellum
usporeno trzanje zatvarac:a
280 mm
185 mm
162 mm
45 mm
1.3 kg
15 iii 30 metaka
poluautomatska, automatska
800-900 rnetaka u minuti

AUTO MATS Kl
Prikaz a,utomatsko,g pistolje s vetrenom moci male strojnice
edu strucnjacirna vlada mi-
sljenje da na trzistu ima vise
nego dovoljno razltcitih vrsta
automatskih pistolja, stoga
pojava svakog novog modela
budi narocitu paznju. S razlo-
gom se pretpostavlja da ce novo oruzje biti
obogaceno novinama u svojoj konstrukciji,
ukoliko se zeli prodrijeti na svjetsko trziste.
Austrijska tvrtka -Steyr-Mannlicher-, po-
znata po proizvodnji streljackog oruzja [sje-
timo se samo automatske puske kalibra 5,56
mm AUG, kojom je naoruzano nekoliko ar-
mija). razvila je novi auiomatski pistoli pod
Kuciste pistolja, rucica za zapinjanje i zatvarac sa povratnom oprugom
----------------------
vojna tehnika
Najnoviji pistof austrijske tvrtke »Steyr«
p·1s,ou V
11TMP STEYR
• I .
II nazivom TMP (Tactical Machine Pistol). U
svibnju je prvih pedeset komada ovog pisto.
lja poslano odabranim korisnicima, kako bi
se prikuptla njihova strucna misljenja, Poce-
tak serijske proizvodnje planiran je za kraj 1
1 periodu izmedu 1986 i 1988, koncept takozva-
ove godine. U svezi s time se narnece nekoli-
,I ko pitanja: Sto je nov.o u konstrukciji ovog
pistolja? Moze Ii se natjecati sa standardi-
-ma u ovoj klasi, kao sto su njernacki HK
MP5Kiii izraelski Mini UZI? U·kojojje mjeri
proizvodac rabio kompozitne materijale i
ergonomsku konstrukciju, koji su ga ucinili
poznatim u svijetu? Na neka od ovih pitanja
pokusat cerno odgovoriti u ovom prikazu.
HRVATSKI VOJNIK
47
11
I PDWKONCEPT
U poznatoj Arnerickoj skoli za piesastvo
(American Infantry School) napravljen je, u
nog oruzja za osobnu obranu (PD'ij-Perso-
nal Defense Weapon). Po ovom konceptu,
potencijalna vrijednost poluautomatskog
pistolja je ogranicena kada se .rabi kao oru-
zje za neposrednu obranu, a narocito kod
korisnika kojima nije primarni zadatak di-
rektna uporaba oruzja (npr. kornande i jedi-
nice podrske]. Stoga se Steyr, za razliku od
tvrtki poput belgijskog FN-a, nije odlucio za
uvodenje novog kalibra [sto bi, vjerojatno,
bio riztcan poduhvat), vec je paznju posvetio
ostalim znacajkarna pistolja, Imajuci na
umu osnovne zahtjeve, koji proizlaze iz PDW
koncepta, Steyr-ovi su konstruktori priori-
tet dali maloj masi i kompaktnosti oruzja uz
efikasnu vatrenu moc, sto je rezultiralo kon-
strukcijom automatskog pistolja s vatrenorn
moci male strojnice. Stovise, upotrebom
kompozitnih materijala, cijena ovog oruzja
nece bitno prernasiti cijenu standardnog pi-
stolja.
Boljka vecine autorriatskih pistolja jest
otezana kontrola prilikom rafalne paljbe, ci-
me se bitno smanjuje preciznost oruzja. Sto.
ga je TMP namijenjen za gadanje na daljina-
ma do 25 metara, gdje se rafalnom paljbom
rnoze uspjesno gadati stoieci cilj. Smatra se
da ovaj pistol] ne treba usporedivati s belgij-
skim FN P90, koji, doduse, ima domet 150
metara, ali je zato opremljen optickirn nisa-
norni kundakom, kojeg strijelac oslanja na
rame.
broj 21. 25. rujna 1992,

DEBELA·BERTA
Glasovita metelurske tvrtka »Krupp« stvori/a je nejmocniju haubicu l. svjetskoq rata
KRUPPOVprogram za izradbu topnickoq naoruzanja 1904. godine
icke Bertha- je
D
oruz]e oko kojeg
se isplelo vise le-··
)) gendi nego oko
bilo kojeg dru.
. gog, barem na ·
polju tbpnistva. I zaista, ona je ostala
sinonimom za najmocnije topnicko
naoruzanje. Pripada razgranatoj obi-
telji haubica, iako je izvorno kategori-
zirana kao merzer [Morser, hrv. mu-
zar]." . izraditi nesto vece, kako bi se r ijesio
Izvoriste ,Debele Berte-, nazvane I
prema supruzi njemackog tvornicara J
Kruppa, treba traziti u zemljopisnom
polozaju Njernacke mnogoljudna zern-
lja nalazi se u sredistu europske konti,
nentalne mase, a na prijelomu stoljeca
njeni susjedi bili su uglavnom neprija-
t'eljski raspolozeni prema njoj. Stoga
se svaki pokret njene vojske morao
ubrzo susr.esti i zaustaviti na mnogo-
brojnirn utvrdama koje su gradile
Francuska, Belgija, Rusija ... Odgovor
na pitanje sto uciniti u takvu slucaju,
dala je glasovita metalurska tvrtka
-Krupp-.
Ova je tvrtka krajem 19. i pocetkorn
20. stoljeca bila vodeca u izradbi sve
vojna tehnika
. vukao platformu na koju se, muzar
vecih _celicnih odljevaka. Osim sto su
donosil-i zlatne medalje s industrijskih
izlozbi, bili su. nakon odgovaraiuce
obrade, i dobrom osnovorn za eksperi-
mente s topnickirn oruzjima sve veceg
promjera cijevi.
Tako je prva nastala -Alfa- od 240
mm. a zatim, 1900. godine, i -Beta-,
obalni muzar od 305 mm. koji je ispalji.
vao zrno od 400 kg na udaljenosti od
oko 9.000 metara. No; 1908. odluceno je
spomenuti problem svladavanja ma-
sivnih kopnenih utvrda koje su prste-
nasto okruzivale njernacke granice.
I nastala je -Gama-, koja je imala za.
dovoljiti vojnu specifikaciju koja je
trazila promjer cijevi od 420 mrrVi ma-
su granate od 930 kg. Nacrt oruzja
izradio je prof. Rausenberger. jedan od
Kruppovih briljantnih graditelja topo-
va, a svi proracuni u svezi s metkom
bili su djelo satnika Beckera. cuvenog
balisticara, Do 1911. izvedena su poku-
sna gadanja, i ustanovljena je fenome-
nalna preciznost 'unutar dometa od
14.500 metara. No, problem se pojavio
kod zrna, buduci da se ljevani trotil
odljepljivao od zidova granata pr igo-
HRVATSKf VOJNIK
48
dom hladenja u procesu izradbe. Na-
kon dugotrajnih ispitivanja i probne
pucnjave, r ijeseno je i ovo tako sto je
granata punjena manjim blokovima .
TNT-a. sto bi zalili inertnim punilom.
Tako je standardizirano probojno zrno
mase 1150 kg.
-Gama- je bila zarnisljena za zelje,
znicki prijevoz u dijelovjma, koji bi se
potom u roku od 24 sata sklopili na
priredenom vatrenu polozaju. Tako' se
jedino i moglo pomicati oruzje mase
175 tona! No, vojska je inzistirala na
cestovnoj pokretljivosti pa je redizaj-
niranjem -Garne- 1913. nastala -Minen
- Oerat- iii -Gama - M«, odnosno •42
cm Morser L/14«.Novo oruzje imalo je
cijev skracenu za dva promjera cijevi,
sto je, uz ostale napore da se oruzje
olaksa, smanjilo domet na 9.300 meta-
ra, pri masi od, 42 i pol tone.
Sad se cijeli sustav mogao vuci ce-
stom s pomocu traktora, iako u dijelo-
vima. Prvi Daimler Benz-ov traktor vu-
kao je dizalicu za sklapanje oruzja i
neke manje dijelove muzara, Drugi je
oslanjao pri paljbi. Treci je vukao koli-
jevku rnuzara i protutrzajuci sustav.
Cetvrti .tegalj je bio lafet, koji se osla-
njao na prednjak koji bi se pri sastav-
ljanju maknuo u stranu. Konacno, na
petoj prikolici bila je cijev sa zadnja-
kom i zatvaracern.
Inace, cijela bitnica brojila je otprili-'
ke 200 casnika, docasnika i topnika, te
so.ak vozaca i tehnicara, Osnovu va-
trenog dijela .tvor ile su dvije kolone
traktora, tj. bitnica je raspolagala dva-
ma muzartrna, Ovakva postrojba bi na
pohodnji ostavila i danas snazan do-
jam, a. kako je to djelovalo na onda-
snjeg promatraca sa svim zveketom.
stropotom i prasinom - mozemo si la-
ko predociti.
Njernacka vojska je 4. kolovoza 1914.,
u svom pokretu kroz Belgiju prema
Francuskoj, naisla na prvu ozbiljniju
prepreku. Bila je r'ijec o utvrdama oko
grada Liegea, dijelu Brialmonta, bri-
ljantnog belgijskog opkopara i gradi-
telja utvrda. Izgradena je u razdoblju
od 1888. do 1891., ove utvrde zasluzuju
koju r ijec. One. su -revolucionirale-
ideje o gradnji fortifikacija i postale
uzorkom po kojemu su, kasnije grade-
ne sve druge. Umjesto neprekinuta zi-
da, Liege je bio okruzen prstenom sa-
mostalnih utvrda (forova) s topovima u
broj 21. 25. rujna 19~

Muzar sprernan za opaljenje
oklopnim kulama (poput onih na on- ' dao se posve slupan, a prica se ponav-
dasnjim oklopnjacama] cija su se polja ljala sve dok nisu u sljedecih nekoliko
djelovanja preklapala, doduse na karti. dana svi razoreni.
Nedostatak novca i ljudi sprijecio je
popunjavanje mrtvih zona, a oklop i
topovi od 210 mm brli su pocetkorn pr- ma od utvrde do utvrde. Pod- vatrom
vog svjetskog rata vec pomalo zastar-
jeli, dok je smjestaj posade bio na ni-
skoj razini.
Tako je njernacka vojska iskoristila
· nedostatke utvrda i taktikom ubaciva-
nja u neprijateljske redove zauzela
grad Liege, no pokusa] piesackog juri-
sa na utvrde ipak je propao. Dosao je
trenutak za 3. bitnicu kratkih morna-
rickih topova (Kurze Marine Kanone 3,
odnosno KMK ·3) i njene -Debele Ber-
te-.
U kasno popodne, 12. kolovoza, sve je
bilo spremno i prva granata od 820 kg
poletjela je prema cilju. Eksplozija je
bila tako snazna da je belgijska posa-
da, u utvrdama pomislila, da .se radi o
neuspjelu pokusaju laguma - potko-
pavanja utvrde s pomocu podzemnog
rova punog eksploziva. Sljedece deto-
nacije su ih uvjerile u suprotno i na-
kon izvedene korekture shvatili su da
su suoceni s necim dotad nevidenim i ·
strasntm. Urekljivsi najblizi for. nje-
macki su topnici otisli na pocinak,
ostavljajuci Belgijance neka sa stra-
hom ocekuju jutro. • ·
. ·I Sljedeci je .dan sve bilo gotovo do Fort Loncin u okolici Liegea pog~den zrncirna »DEBELE BERTE«
I podneva; prvi od dvanaest forova pre-
broj 21. 25. rujna 1992.
vojna tehnika
1
Maubege i Antwerpen, pri cernu je asi-
stirala i austrougarska posiljka haubi-
ca od 305 mm, au posljednjem slucaju i
jedna -Berta- prevozena na zeljeznic-
kom vagonu.
-Berte- su 1915. bile koristene nesto
istocnije, ·oko Kovna (Kaunasa), Novo-
georgijevska (Modlina) te Smedereva i
Beograda. Verdun su tukle 1916. da bi
ostatak rata provele na zapadnom bo-
jistu.
Oko -Berta- se isplelo mnogo legen.
di. Jedna je kazivala aa muzare u cije-
losti opsluzuju Kruppovi inzenjert, te
da osjetljivi na svoj polozaj, ne propu-
staju obuci svecana odijela i cilindre
prije nego sto otvore vatru. Ova prica
se temeljila na cinjenici da su brojni
Kruppovi Inzenjeri 'i radnici bili pri-
cuvni topnicki casnici i docasnici i da
su mnogi doista za rata sluzilt u KMK
3. Druga je pripovijedala da se opalje-
nje -Berte- izvodi elektricnim putem iz
zemunice udaljene 200 metara te da su
svi koji su se nasli u blizini · morali
zbog udarnog vala leci , potrbuske.
Opaljenje je povlacenjem kratke uzice,
stvarno izvodio topnik stojeci na lafetu
muzara,
Znajuci repirtaciju -Debelih Berti-,
kao i njihov ucinak, iznenaduje njihov
zapravo mali broj. Na pocetku rata bi-
lo je samo sedam cijevi, dvije u spome-
nutoj KMK 3, ostale na zeljeznickirn
postoljima. svrstane u tri bitnice. Kra,
jem rata bilo ih je 14, u osam bitnica.
Po primirju 1918., -Berte- su uniste-
. ne da ne padnu u ruke Saveznicima.
Tako su otisle u legendu, a njihovu sla-
Tako je KMK 3 krocila put pjesaci-vu nisu pomracila ni kasnija, [os moc-
nija oruzia.
-Debelih Berta- nasli su se Namur, BORIS SVEL
HRVATSKI VOJNIK
49

BUESAK·ZLA
, Ostverenjem prve lencene nuklearne reakcije, eksperimentalno je dokazana moqucnost
os_lobadanja atomske energije
Prva eksplozija atomske
bombe u Trintyu u
JUZNOM NOVOM
MEXICU 16. lipnja 1945.
. Nebo je osvijetljeno
uzarenirn oblakom koji je
nastao nakon eksplozije.
Bomba je bila
postavljena na vrh tornja
(slicica na lijevoj strani).
Spomenik postavljen na
podrucju eksplozije u
. Trintyu oznacava ulazak
covjecanstva u nuklearnu
eru (slicica na desnoj
strani)
N
uklearna oruzja su sva ona
bojna sredstva cija. se djelova-
nja temelje na spontanlm iii
izazvanim reakcijama u ta. izrazivst ujedno bojazan dace Njemacka,
atomskim jezgrama i, pritom.
na oslobadanju vrlo velike ko-
licine energije u tim procesima. U poredbi s
k lasicnirn eksplozivima. nuklearni eksplozi-
vi oslobadaju ogromne kolicine energije.
Ona se obicno izrazava ekvivalentnom ma-
som (u tonama iii kilotonama) klasicnog
eksploziva - TNT. a iznosi od nekoliko de-
setaka pa do nekoliko miliona tonavl'Nf. Ia-
ko je, dakle, energija nuklearnog eksploziva
ekvivalentna energiji neke (velike) kolicine
TNT. u obicnom se govoru za tu vrijednost
kaze da je snaga nuklearnog eksploziva.
Zbog velike kolicine oslobodene energije
procesom nuklearne eksplozije, takva su
oruzja namijenjena za masovno unistavanje
i neutralizaciju zive sile i ratne tehnike u zo-
nama ratnog djelovanja te gradskih i indu.
str ijsk ih kompleksa i rnater'ijalno-tehnickih
dobara protivnika. kao i za izazivanje stra-
ha, panike i potpunog razbijanja morala
protivnika.
Razvoj nukelarnog oruzja poceo je
1938.-1939. godine otkricem fisije urana
izlozenog neutronskom zracen]u. Do tih je
otkrica doslo u vise rstrazivackih laborato-
rija (0. Hahn i F. Strassman u Njemacko] iii
I. Curie u Francuskoj). Rezultati ovih i ci]e-
log niza drugih istra:iivanja u to doba, uka.
zali su na rnogucnost oslobadanja velike ko-
1 icine energije iz relativno malih kolicina
µ;oriva. No. sama ideja da se proces cijepa.
nja atomske jezgre iskoristi za konstrukciju
nove vrste oruzja, pojavljuie se sliledece go-
dine u Americi kod grupe naucnika predvo.
nuklearni rat
i
denih glasovitim Albertom Einsteinom. U
kolovozu te godine, o tome su pismeno oba-
viiestil: predsjednika SAD-a F. D. Roosevel-
ukoliko prva izradi oru:ije ove vrste, najvje-
rojatnije dob'iti citav rat. Predsjednik Roose-
velt je vec 1940. godine. na temelju ovog pi-
sma, stavio cjelokupni rad na primjeni nu-
klearne energije pod drzavnu kontrolu, a u
studenom 1941. godine sve je radove na pro-
jektima za izradu nuklearnog oruzja pre-
uzela Uprava za znanstvena istra:iivanja -
·OSRD (office of Scientific Research and De-
velopment). Njihova osnovna zadaca bila je
-prostrtvanje obujma znanstvenih istraziva-
nja te projektiranja postrojenja za proizvod-
nju nuklearnih eksploziva. Dana 13. kolovo.
za 1942. god. formirana je konspirativna or-
ganizacija Manhattan District. koja je u
pocetku obavljala: samo tehnicke radove u
svezi proizvodnje nuklearnih eksploziva. a u
svibnju 1943. godine pocela je rukovoditi i
istrazivackim radovima.
Odlucujuci trenutak nastupio je u prosin.
cu 1942. godine, kada je talijanski ftzicar E.
Fermi uspio ostvariti prvu lancanu nukle,
arnu reakciju. Taj eksperiment dokazao je
· mogucnost prakticnog oslobadanja atomske
energije.
Istodobno je dokazano da se eksplozivna
lancana reakcija moze postici samo upora-
bom tzv. fisijskih materijala. kao sto je izo-
top urana U-235(kojeg u prirodnom uranu
ima svega.0,71%). te plutonijem. odnosno
njegovim izotopom Pu - 239.Amerikanci su
za izdvajanje izotopa U-235izgradili dva ve.
lika postrojenja u Tenessyiu. koja su puste.
na u rad pocetkorn 1945. godine, time je ot-
HRVATSKI VOJNIK
50
pocela proizvodnja nuklearnog eksploziva.
Za proizvodnju plutonija u drzavi Washin-
gton ie, u rujnu 1944. godine. pusten u rad pr-
vi. a pocetkorn slijedece godine i druga dva
reaktora u kojima se vrsilo odvajanja pluto-
nija od osnovne mase zracenog prirodnog
urana.
edutim, osnovni istrazi-
M
vacki laboratorij osnovan
je 1944. godine u Los Ala-
mosu (New Mexico). Njime
je rukovodio Robert Op-
penhaimer. danas poznat
kao otac atomske bombe. Uz njega su u
ovom laboratoriju okupljeni i najpoznatiji
strucnjaci iz podrucja atomske fizike. kemi-
je i drugih prirodnih znanosti. Laboratorij je
t rebao rijesiti teorijske ·probleme u svezi s
konstrukcijom atomske bombe. zatim izra-
diti potrebne nuklearne instrumente. izvrsr-
ti mjerenja razlicitih nuklearnih konstanti,
prouciti tehhologiju nuklearnih eksploziva,
te. napokon. konstruirati atomsku bombu.
Ubrzo su postignuti fascinantni rezultati.
Vee 16. srpnja 1945. godine. izvrsena je u dr-
zavi New Mexico prva nuklearna eksplozija.
Radilo se o plutonijskoj bombi snage 20 Kt.
koja je bila postavljena na celicni toranj i.
inicirana elektrtcnirn putem.
Samo dvadesetak dana kasnije, 06. kolovo-
za 1945. godine, bacena je prva atomska
bomba na Hiroshimu. a tri dana kasnije jos
jedna na Nagassaki. Tada je svijet saznao za
postojanje novog, do tada nepoznatog, oru-
zja,
DAUT BAJRUSI
ZEWKO RADAW
broj 21. 25. rujna 1992.
 maketarstvo

LAKIRNICA U KUHINJ·I
, Maketaru pocetniku ce upotreba maskirnih boja u spreju bitno olekseti iivot
ako se pazljivorn upotrebom kvalitet- cu'). te ju nakon par minuta -podgruavanja-

I
nih kistova moze postici jednoliko
prekrivanje bojom vecih ploha na
maketi, mnogi maketari. naroctto po-
cetnici radije koriste. kako im to
izbor boja ornogucava, maketarske
boje u spreju (slika I). Njihovom upotrebom
se isti, iii bolji rezultati postizu uz znatno
manje truda. Ujednaceno nanesen sloj boje
dobiven prskanjem ftrnh cestica boje raspr-
senih u mlazu nece -sakrtti- najfinije deta-
lje na precizno izradenim dijelovima make-
te. sto se pocetnicirna vrlo cesto desava pri
bojanju kistom. Pojedine svjetlije boje (bijela,
sv. zuta, sv. siva, sv. crvena) kao i sve metalik
boje, prakticki je nemoguce jednoliko nano-
siti kistorn (pigment slabo prekriva, a cesti.
ce metala u emulzijskom sloju nisu pravilno
nanesene),,pa ce vam kor'istenje spreieva pri
tome ustedjeti puno i.ivaca i truda. No, pot-
rebno je napomenuti da sprejevi predstav-
ljaju kompromisno rjesenje, koje sadri.i ne-
sumnjive prednosti pred kistom za odrede-
ne uvjete primjene, ali po mogucnostirna
izvodenja maskirnih shema bojanja znatno
zaostaje za zracnirn kistom (airbrush) o ko-
jem ce vise rijeci biti u sljedecirn nastavci-
ma ove rubrike. Sprejevi su pogodni za boja-
nje vecih povrsina razvedenog reljefa iii
makete u cijelosti [slika 2) cije bi bojanje ki-
stom zahtijevalo puno -plesanja- kistom po
udubinama. kutevima. i.ljebovima. Glavni
nedostatak maketarskih boja u spreju je re-
lativno slab izbor maskirnih nijansi koji se
ni u kom slucaju ne rnoze usporediti s izbo-
rom boja u bocicama namijenjenih aplikaci-
ji kistom. Nernogucnost kontrole sirtne i [a-
cine mlaza cestlca boje predstavlja bitno
ogranicavajuci cimbenik. te je potrebno ste-
ci nesto iskustva vjei.banjem na starim. otpi-
sanim maketama prije nego se odlucite svo-
je -Iakirersko- umijece primijeniti na novoj
maketi u koju ste ugradili sate i sate strplji-
vog rada i gomilu i.ivaca. Nekoliko sljedecih
naputaka - pomoci ce vam da kortstenjern
maskirnih boja u spreju postignete kvalitet-
no' nanesen, iednolican sloj boje.
Prije upotrebe uronite (dnom prema dolje)
kanticu spreja dopola u toplu vodu (ne vru-
Maskirne boje u spreju
Makete s bogatim reljefom brzo se
i lako obojaju upotrebom boja u
spreju
Pocetnicirna se preporuca '
· upotreba spreja za nanosenje
jednobojnih maskirnih shema
izvadite, obr'isite i 30-ak sekundi dobro pro-
tresite. da bi se sadri.aj sto ucinkovitije izrni-
iesao. Tako cete dobiti [ednolican mlaz finih
cestica boje vece sposobnosti prekrivanja.
Prije pocetka -seanse- obavezno prekrijte
novinskim papirom sve predmete i pcvrsine
u okolini vase radne plohe. Zasto? Superfine
cestice boje posjeduju nezgodnu naviku da
skrenu sa i.eljenog pravca i odlebde u okolni
prostor da bi se zatim prizemljile gdje im
padne na pamet. Prema Murphrjevom zako-
nu, to je uvijek najmanje pozeljno mjesto.
Ako ne i.elite da kod svojih ukucana izazo-
vete erupciju odusevljenja i ovacije kada bu-
du sutradan doruckovalt za maskirnozele-
nim stolom iz maskirnosivih tanjura i ma-
skirnosmedih salica poslusaite ovaj savjet
iii kupite garazu. S dobrom ventilacijom.
Da biste izvrstli kontrolu izrnijesanosti
boje u sprej-kantici i odredili najoptimalni-
ju udaljenost na kojoj trebate dri.ati sprej-
kanticu od makete pri prskanju boje, tskort,
stite komad otpadne plastike iii staru, otpi-
sanu rnaketu. Ako je udaljenost premalena
boja ce se brzo nagomilati na plohama ma-
kete i doci ce do curenja boje, razlijevanja i
razmazivanja u vise pravaca, a ispravka tih
gresaka je dugotrajna i tesko izvediva. Ako
je pak udaljenost prevelika, cestice boje se
sasuse prije nego stignu do plohe makete, te
padaju na nju u vidu praha 'cineci pokrivni
sloj ·boje izrazito zrnate strukture, sto nirna-
lo ne doprinosi autenttcnom izgledu vaseg
minijaturnog oklopnog ljubimca. Udaljenost
od 1°5-30 cm smatra se optimalnom, ali na to
bitno utjecu temperatura okoline, vlaga,
konzistencija boje u kantici spreja, te je eks-
perimentiranje garancija uspjeha. Za poce.
tak se preporuca da sprejevima obojate ma-
ketu cija se maskirna shema sastoji od sa-
mo jedne boje (slika 3). jer izvedba viseboj-
nih maskirnih shema upotrebom spreja
zahtijeva kortstenje maskirnih sablona od
kartona iii plastike, iii maskirnih traka o ce-
mu citajte u iducern broju.
ZEWKO HANICH

NIGHT HAWK 'MH-80K

Night Hawk MH-60K pred.stavlja posebno opremljenu verziju po-
znatog helikoptera UH-60Black Hawk kojeg KoVSAD koriste za trans-
port i izvrsenje [urisnih borbenih zadataka, Night Hawk Mlj-60K kori-
ste postrojbe posebne namjene (Special Forces). a visokosofisticirana
radarska oprerna, GPS uredaji za satelitsku navigaciju i sustavi za noc-
no osmatranje ornogucuiu djelovanje i u najtezirn uvjetima nocu leteci
na ekstremno malim visinama, Veliku autonomiju !eta ornogucuje mu
sonda za dodatno snabdijevanje gorivom tokom !eta. Maketu helikopte-
ra Night Hawk MH-60Ku mjerilu 1/72 proizvodi ITALERI.Vise od 130
plasticnih sastavnih dijelova pazljivo slijepljenih i obojanih pretvorit
cete za par sati u fascinantnu minijaturu arnerickog nocnog jastreba.

HRVATSKI VOJNIK ·
~ 21. 25. rujna 1992. 51
 (
duhovnost
I
1 ·

KRAU ZVONIMIR .I CRKVA U HRVATA

U svojoj mudroj drievnicko] politici Dmitar Zvonimir veie se uz
reformnu politiku pape Grqure VII, sto je rezultirelo sredivanjem I
crkvenih prilika u onovremenoj Hrvatskoj

u proslom smo uz reformu politiku pape

broju nesto vi- Grgura VII., mocnog save-
se govorili o 1znika u obnovi i ucvrsciva.
Bascansko]
ploci, a u ovom
cerno vise pozornosti uputi;
nju jedinstvene Kraljevine
Hrvatske, koje drzavno.
pravno priznanje afirmira
ti kralju Zvonimiru i njego- na medunarodnom planu.
vu odnosu prema Crkvi.
Kao potomak Svetoslavica, Zvonimirovo vladanje, ute-
stolskoj stolici i izvrsavati
sto god u ovom [hrvatskorn]
kraljevstvu Apostolska sto-
lica i njeni poslanici odredi-
li iii ce odrediti-. Posto je
izr icito potvrdio svoju oda.
nost reformatorskom papi,
hrvatski se vladar obvezao
da ce promicati pravdu i
ogranka vladarske kuce Tr- meljeno na proklamiranim postivati dostojanstvo ljud-
pirnirovica, kralj Dmitar nacelima prava i pravedno- ske osobe. U tom smislu
Zvonimir pojavljuje se na sti, odlikuje se drustvenom energicno ce se suprotstav.
povijesnoj sceni najprije ravnotezom, gospodarskim ljati bilo kakvoj prodaji lju-
kao ban slavonskog dukata prosperitetom i kulturnom di i primoravanju slobod-
(vojvodstva),potom kao suv. izgradnjom. Opci reformni nih na podredenost i rop-
ladar hrvatskog kralja Pe- pokret u Zapadnoj crkvi u stvo. Odr ice se prava na
tra Kreslmtra IV, i konacno ono se vrijeme suceljava s laicku investituru, Crkvi voj -zaviernici- politicki cin
kao okrunjeni kralj Hrvat. gorucirn problemima kao obecaje svoju pornoc u su- podlaganja hrvatske samo-
ske i Dalmacije (1075-1089.). sto su nikolaitizam (praksa zbijanju simonije i nikola- stalnosti reformom papin.
No, reclmo na pocetku ne- ozenjenih svecenika, niko. itizlna na hrvatskom tlu, a stvu, pri cernu Grgur VIL
sto i o povijesnim okolnosti. laiti - svecenici koji nisu kao iskren vjernik i uvjeren ima ulogu seniora, a kralj
ma i vremenu koje je pret- htjeli zivjeti u celibatu), st, krscanin, bdjet ce nad pro- Zvonimir podloznog vazala.
hodilo Zvonimirovoj vlada monija (kupovanje i proda- vodenjem dekreta rimske Ovakvo je misljenje upitno
vini. Za vrijeme njegova vanje duhovnih sluzbi] i la- (1074.) i splftske (1075.) sino. upravo zbog cinienice koja
prethodnika, kralja Petra icka investitura [podjelji. de o zenidbi, sprtjecavati govori da se hrvatski kralj
Kresirnira IV. (1058.-74.), hr- vanje sluzbe iii prava na sklapanje i razvrgavanje Zvonimir nigdje nije obecao
vatska se drzavna rnoc ob- zernljiste]. Grgur VII, nada- nezakonitih brakova u do- na -servitium sancti Petri-
novila, a drzavne su se gra. hnut novom dijalektikom ba kad su ' konkubinat (robovanje sv. Petru) sto je,
nice najvise prosirtle. Isko- zblizavanja ljudi i naroda, ( -divlji brak-] i nezakonite uzgred receno, tipican izraz •
ristivsi pr ilike u Bizantu, otkriva novu pokretacku veze svakodnevna pojava i vazalske ovisnosti. I, na kra-
Petar Kresirrrir je vjerojat- snagu koja ce - po uzoru kada se brak jos uvijek drzi ju, jos par r'ijeci o papi Gr-
no 1069, uspio inkorporirati na Pracrkvu - odvec mate- samo gradanskom ustano- guru VII. Pravo mu je ime
dalmatiriske gradove hrvat- rijalizirnao evropsko kr. vom, pa prisutnost i blago- bilo Hildebrand i bio je nai-
skoj drzavi i tako stvoriti scanstvo usmjeriti k ostva- slov svecenika nisu ne, poznatiji i najborbeniji pa-
jednu drzavu, Kraljevinu renju komunitarnosti i ophodni za njegovu valja- pa citavog srednjeg vijeka.
Dalmaciju i Hrvatsku imati istaknutu ulogu oslo- nost. · U upravljanju zern- Poznat po svojim odlucnirn
(regnum Dalmatiae e{ Cro- boditelja svih potlacenih. U ljom obecaje da ce se voditi reformama. luci veliki du-
atiae} U drustvenim odno- tom kontekstu treba shvati- nacelima prava i pravedno- hovni uspjeh kako u Crkvi
sima produbljivale su se ti i Zvonimirovu -zavierni. sti, da ce biti oslonac obe-' tako i u puku. No, ipak,
staleske suprotnosti, a split- cu-, koju hrvatski vladar spravljenoj sirotinji i neza. imao je Grgur VII. i ostre
ski su sinodi (1060.-63.) odr- izr ice u listopadu 1075. (iii sticenirn udovicama i siro- protivnike, a rnedu njima
zani.u duhu suvremenih na- 1076.). U tekstu se istice da cadi, te da ce se odlucno bio je, svakako, car Henrik
stojanja reforrnistick ih pa- je hrvatsko-dalmatinskog protiviti svakoj necasno] tr - IV. Medu njima dvojicom
pa. Odmah poslije njegove kneza Drnitra Zvonimira. govini ljudima i to u vrerne- vodila se duga i ostra borba
smrti javile su se u hrvat- . pesto su ga narod i kier hr.' nu kada se u Evropi tek na. za koju se cinilo da je zavr-
skoj drzavi smutnje, izazva., vatski [ednodusno i slozno zire ideja o potrebi ukida sila carevim pokajnickirn
ne od stranih sila (Nor- izabrali za kralja, opat Ge- nja ropstva. Hrvatski kralj, putom u Canossu, gdje se
mana, Mlecana, Bizarita i bizon, legat pape Grgura dakle, nalazi u papi-refor- pred papom ponizio i molio
Madzara]. U tim je zarnrse. VII, -zastavom, macem, ze- matoru politickog savezni- za oprost. No, Henrik IV. na-
nim prilikama dosao na zlom i krunom u crkvi sv. ka · i zastitu od · mogucih stavlja borbu i na sinodu u
prijestolje Dmitar Zvoni. Petra u Solinu uveo u upra- vanjskih protivnika, dok Brixenu detronizira papu
mir. Osim toga, to je vr i]e; vu kraljevstva Hrvatske i Grgur VIL u Dmitru Zvoni. (1080.) izabravsi protupapu.
me kada na podrucju za. Dalmacije-. U znak zahval- miru ima odanog saveznika Grgur VIL, pod Henrikovim
padne krscanske ekumene nosti, novookrunjeni hrvat- i odlucnog borca za proved- pritiskom, bjezi iz opsjed-
dolazi do brojnih kulturnih, ski vladar svecano izjavlju- bu religioznih reformi u Cr - nutog Rima, trazeci mir u
politickth i religioznih mije- je dace •U svemu i svugdje kvi u Hrvata. No, neki pov- Salernu, u kojem i umire.
na. Kralj Zvonimir vezuje se cuvati vjernost prema Apo- [esnicart vide u Zvonimiro- TIHOMIR DUJMOVIC

, HRVATSKI VOJNIK
52 broj 21. 25. rujna 1992.

SVJEDOCANSTVO RATA
Hrvatska sveucilisne nak/ada predstavila je nedavno u
Zagrebu 1tri knjige iz serijala »Croetie in the War«, a najavljeni
su novi izdavacki pothvati
· »Pobijedili smo jer smo ostvarili jedin-
stvo hrvatskog naroda, ne kao frazu, nego
I knjiga u Zagrebu mr. Ante Selak
stvarno jedinstvo, [er smo ujedinili puk i in-
telektualce, domovinsku i iseljenu Hrvat-
sku, zato jer smo bili zajedno, ona osamde-
setogodisnja starica koja mi pise drhtavom
rukom, i doktor znanosti, zajedno da bi mo-
gli :iivjeti u stoljetnom snu ... Da se nismo iz
pouka proslosti znali tako organizirati, ne
bismo pobijedili, a ne bi nam bila dovoljna
ni sva moralna potpora iz svijeta, pa i ona
nobelovaca. Jer oni koji su nas danas prl-
znali, ti su sve do Vukovara, :ieljell nas po-
raz, kako bi sacuvali tu zlosretnu Jugoslavi-
[u- - rekao je dr. Franjo Tudman na pred-
stavljanju triju knjiga iz serije -Croatia in
the War•. a dr. Jure Radie, predstojnik Ure-
da Predsjednika istaknuo je da je zadaca
Hrvatske sveucilisne naklade da budu iskaz
svog naroda prema svijetu, a ne kao ranije.'
kuca kojoj hrvatski intelektualci nisu smjeli
ni prici. ..
Direktor nakladnika mr. Ante Selak pak
je kratko naglasio »U zamisli je ovog pro-
jekta da otvori institucionalni i duhovni
prostor u kojem ce nasa znanost i kultura
postati izrazom i dometom svoga vrernena,
Otuda dvostruka zadaca: omoguciti da se
nasa tradicija u novom vremenu i oslobode-
nom jeziku nanovo razlista, ali isto tako da
se podrze nastupajuci narastaii hrvatskih
stvaralaca koji ce se autenticnim doprinosi-
ma izravno ukljuciti u svjetska duhovna
strujanja ... Hrvatski i povijest, filozofija i
pravo, te prirodoznanstveni kompleks, kao i
kisela jabuka koja se zove udzbenik, eto
podrucja gdje nam je raditi da nas je i vi-
se ... •
Pothvat vrijedan svake pozornosti! Tri
vrijedne knjige bogato ilustrirane autentic-
nim rukopisima, slikama, izjavama, prizori-
ma ove nase surove stvarnosti, namijenjene
su svijetu. prvenstveno. i svakako ce pripo-
moci sirenju istine o ratu u Hrvatsko].
- Svjetsko predstavljanje zapocet ce na
Sajmu knjiga u Frankfurtu, pocetkorn listo-
pada, gdje ce urednici i autori razgovarati
sa posjetiocima ove velike svjetske kulturne
manifestacije, odrzati niz konferencija za ti-
sak, nastupiti na radiju i televiziji. .. Nakon
Frankfurta slijede promocije u Stuttgartu,
Munchenu, u planu je i Americki konti-
nent, .. Ovdje smo vec dio naklade dostavili
predstavnicima Unprofora. raznim visokim
delegacijama iz Europe i svijeta, urucene su
osobno Vanceu i Gouldingu: nasi diplomati
ponijeli su na put po svijetu nekoliko prim-
jeraka, kao i predstavnike Sveucilista, priv-
rednici, studenti, koristimo svaku priliku da
broj 21. 25. rujna 1992.
nakladnistvo
istinu o nama i nasoj borbi sirimo - rekao
nam je neposredno nakon predstavliania
Kako smo upoznati, slijede knjige o spo-
menicima kulture, logorima. Vukovaru, Sve-
ucilistu. . . Na ovom izdavackorn pothvatu
okupljena su mnoga sve poznata imena sa
Sveucilista i oko njega, autori su se odrekli
honorara. tiskara je dala svoj obol, suradni-
ci su vec zasukali rukave za nove pothvate,
vec su pripremlleni rukopisi, kompletna
grada, pa se ocekuju nove'vrijedne knjige,
novi prilozi o nasoj zemlji i nasoi stvarnosti,
Prirediti u relativno kratkom vremenu s re-
l lativno malim sredstvima ovakav pothvat i
navijestiti nove, slicne nakladnicke podvige,
za cistu je peticu - direktoru i svim surad-
nicima! ·
Zavrsimo ovaj kratki prikaz rijecima dr.
Tudmana. . za demokratsku preobrazbu ... •
-Ono cernu sam se zelio posvetiti od nai-
I mladih dana. u drugorn svjetskom ratu, a u
zrelim godinama. bilo je povijesno promi-
sljanje sudbine hrvatskoga naroda, S toga
POVIJESNA PROMENADA
N
a ploci pod naslovom »Stare
slave djedovina-, na kojoj su
predstavljeni rijetki zvucni
zapisi s gramofonskih ploca
nacinjeni mehani<':kimputem
[preko trube). u rasponu od desetak godina,
1906 - 1916, godine, mozerno poslusati uzivo
promenadni koncert vojne glazbe Carske i
kralje'vske 53. i 70. pjesacke pukovnije u Za-
grebu. Da glazba ne poznaje granica, i da ni-
1
HRVATSKI VOJNIK
53
podrucja su me tierali. mislili su da ce me
dotuci, kao i cijelu Hrvatsku. Nisu dopustili
da se tiska moja doktorska, disertacija
-Uzroci krize monarhisticke Jugoslaviie-.
Ondasnii poglavar Hrvatske Vladimir Baka-
ric rekao je da necerno dopustiti da se dizu
spomenici onima koji su nas rusili, Otjerali
su me sa Sveucilista ... Narodi koji nemaju
snage da se organiziraju bivaju zbrisani,
Ako zelimo imati svoj dom, svoju drzavu,
moramo joj osigurati temelje, zidove, urede-
nje, Jedan narod ce biti priznat u meduna-
rodnom poretku samo onda ako je svjestan
samoga sebe, a hrvatski narod je pokazao
svoju zrelost zahvaljujuci svojoj snazi, jedin-
stvu, duhovnom i stvarnom preporodu u ne-
pune tri godine, otkad smo zapoceli borbu
· Hrvatsku nitko nije mogao zbrisati. Mi
smo tu navek. I ostajemo zanavek!
BOZE SIMLESA
kada ne zastarijeva u svom originalnom
zvukovnom tzr icaju, dokazuje i ova ploca.
donoseci svjezinu i poletnost onoga vrerne-
na, zasebnost interpretacije, vokalne i in-
strumentalne. Usporedo S formiranjem veli-
kih simfonijskih orkestara tijekom 19. sto-
ljeca, odreduju se i cvrsce osnove za
stvaranje vojnih orkestralnih postroibi, koje
su i danas uglavnom u puno] funkciji. Tada-
snji sastavi austro-ugarskih vojnih orkesta-:
ra uglavnom su se _pridrzavali modela pru-
skih vojnih glazbenih postrojbi, sto se odno-
si na glazbeni sastav 53. zagrebacke pjesac-
ke pukovnije, te 70. pjesacke pukovnije sa
kapelnikom Josipom Cermakom, J{ao diri-
gentorn. Vojne glazbe spornenutih dviju pu-
kovnija bile su jedine, koje su prije prvog
svjetskog rata snimale gramofonske ploce, i
koje su uzivale veliku popularriost. Posebno
istaknimo nakladnika, Operativnu grupu za
Sisak i Baniju, te Hrvatsku nakladu zvuka i
slike -Croetie records», voditelja projekta
gosp. Veljka Lipovscaka, te gosp, Velimira
Krakera, koji je ucinio izbor glazbe i tonsku
obradu, Na ploci uz vojnu glazbu 70. i 53. car-
ske i kraljevske pjesacke pukovnije, sudjelu-
ju i pjevaju Duro Prejac (skladao je -Pehar-
eek moi- i -Vu plavem trnacu-, te tadasnji
poznati tenor operete i opere Zvonimir Str-
mac, clan dresdenske opere, Treba ovu plo-
cu poslusati. I pamtiti!
NEVEN VALENT - HRIBAR

/
I I
Hiperideologizirani sustav koji smo zauvijek
napustili neobjektivno je vrednoveo noviju
hrvatsku povijest
N
ajvredniji pred-
meti Ratnog mu-
zeja i arhiva
osnovanog 1941.
godine nalazili su
se izlozeni u dvije prostorije na
Jezuitskom trgu broj 4, na dru-
gom katu. U pocetku djelovanja
fundus je bio podijeljen u neko.
liko zbirki: starog oruzja f335
kornada],' zastava (20 komada),
odlikovanja, znakova i plakata
(727 komada), ratnih albuma i
snimaka s ratista (570 komada
itd. (14). , naslutiti gdje i kako su srnieste-
Zbirke su se popunjavale za-
robljenim predmetima u borba-
ma s Crvenom armijom i parti-
zanskirn jedinicama NOVJ-a.Ti
predmeti su bili izlozeni u po-
sebnim ormarima. Tako j.e npr.
bilo izlozeno najsuvremenije
oruzje sovjetskog podrijetla, za-
stave okicene znakovima i odli-
kovanjima sovjetskih vojnika,
medu kojima se nalazio znak
• Vorosilova strijelca- i soviet.
sko ratno odlikovanje -Krasna.
ja zvijezda-. Legionari su te
predmete na dopisnicama s
obiasnienjima slali kao poklon
u Ratni muzej i arhiv. Foto slu.
zba slala je fotografske izvje-
staje s ratista vec u toku 1941.
godfoe.
U okviru Muzeja djelovala je i
knjiznica s bogatim knjiznim
fondom, od knjiga pisanih ru-
kom i na pergamentu do najno-
vijih vojnopolitickih, gospodar-
stvenih, Iilozofskih i strucnih
rasprava i kataloga srodnih
ustanova u Niemackoi, Cesko],
Italiji, kao i propagandnih Izda.
nja koja velicaju uspjehe Treceg
Reicha. Sacuvane, su knjige,
brosure, leci, novine, plakati,
bakrorezi i druga tiskana gra-
da razne provenijencije. Tu se
izmedu ostalog nalaze izdanja
njernackog, talijanskog, parti-
zanskog, cetnickog, slovackog,
sovjetskog i madarskog porije- ·
kla.
militaria
~
............._
..,_
· t.
Nakon zavrsetka rata i uspo-
stave nove vlasti, Ratni muzej i
arhiv dozivio [e sudbinu rnno-
gih ustanova koje su osnovane i
djelovale u vrijeme postojanja
NDH. Premda ne postoji (iii pa-
rem do sada nije pronaden do- ·
kument o ukidanju) Muzej je
stvarno prestao postojati vec
negdje u drugo]" polovici 1945.
godine.
Iz pronadene dokumentacije
o sudbini fundusa Muzeja u po-
slijeratnim godinama, moze se
ne vrijedne zbirke i arhivski
materijal. Naiveci dio grade
predan je novoosnovanom Mu-
zeju narodnog oslobodenja
[danasnjem Hrvatskom povije-
snom muzeju). Prema pronade-
nim zapisnicima i popisima
predani su dijelovi zbirke oru-
zja, odlikovanja [iskljucivo nje-
rnacka i sovietska], novine, bro-
sure, leci, plakati, zigovi,likovna
djela, zastave, oznake, amblemi, Povijest hrvatskog etnickoq prostora obiljezena je
uniforme, fotografije i fotogra- ratovirna-detalj zbirke starog oruzja
fski albumi i arhivska grada
partizanskog, ustaskog, cetnic-
kog, njernackog, talijanskog, nom muzeju i arhivu NDH, pro- NDH, gledan s danasnjeg stup-
slovackog porijekla. Zbirka sta- izasao iz drugacije idelogije, nja razvoja i shvacania muzeja
rog oruzja predana je Povije- uzrokovao je potpuno zanema- ustanove, nije dostigao potpuni
snom muzeju Hrvatske. · rivanje njegove osnovne muzej, organizacijski i funkcionalni
Pedesetih godina gotovo sav ske i arhivske djelatnosti. stupanj ratnog (vojnog) muzeja.
arhivski materijal predan je Bio je to, zapravo, solidan za-
Arhivu za historiju radnickog Nepostojanje specijaliziranog ' cetak jednog specijaliziranog
pokreta Hrvatske, a dio rnateri- vojnog (ratnog) muzeja i pesto- hrvatskog vojnog muzeja koji
jala, koji se tice vojske i vojnih janje muzejskog i arhivskog nije postojao prije toga, nema
operacija i tajnih dokumenata, materijala na podruciu NDH za ga ni danas, a ciji je inicijativni
Vojno-istoriiskom institutu JA sakupljanje i osnivanje fundu. ideoloski -grijeh- bio dovoljan i
u Beogradu. sa, bili SU opravdani strucni za ukidanje i pokusaje zatira-
lako je Muzej postojao samo razlozi za osnivanje. Ti razlozi nja njegova postojanja.
cetiri godine i bio gotovo presu- su, sa strucno-znanstvenog U danasniim ratnim vrerne-
cen u naso] muzeoloskoj praksi aspekta, relevantniji od bilo ka- nima postoji potreba za saku-
i znanosti, njegov sakupljacki kve ideologije i politike. pljanjem i ocuvanjem dokume-
rad i dio djelatnosti ostali su sa- Ratne prilike koje su odrede. nata o hrvatskoj ratnoj proslo-
cuvani (barem vecina] dijelom u no vrijeme prekidale rad Muze- sti i sadasnjostt, S tim u svezi,
nekoliko muzeja i arhiva. Poli- ja i arhiva, nedostatak prostora vazno bi bilo vratiti vrijednu
tlcki kontekst i ideologija koja za izlaganje i cuvanje materija- arhivsku gradu koja se, bez va-
ga je stvorila bili su glavni raz- la, bili su glavni razlozi, praktic- ljanih razloga, nalazi u be-
lozi njegovog zanemarivanja u no, polujavnog rada ove ustano. ogradskim arhivima.
naso] strucno] i znanstvenoj ve. Zbog svih ovih razloga moze RHEA IVANUS
javnosti. Takav stav prema Rat- se reci da Ratni muzej i arhiv ANDRO PRUTIC
HRVATSKJ VOJNIK
54 broj 21. 25. rujna 1992.

HRYATSKI RATNIK
I.Z - DESETOG STOUECA
Koplje, noz, luk i strijela, razni mlatovi i topuzi, te mac osobno su oruije
starohrvatskog ratnika
P
rema izviescima nekih po-
vijesnih izvora, ~rije sve-
ga prema podacima koje
nam pruzaju spisi bizan-
tskog cara Konstantina
Porfirogeneta, Hrvatska je u 10. stol]e-
cu iznimno snazna drzava, Premda je
pitanje teritorijalnog opsega tadanje
Hrvatske jos uvijek krajnje dvojbeno,
nesporno je kako se drzava uspjela
oduprijeti naletima Madara koji su
unistili sve ondasnje slavenske drzav-
ne tvorevine u -Podunavlju. Pobjeda
nad Madarima veze se uz ime hrvat-
skog vladara Tomislava, pa to, kao i
raspolozivi arheoloski artefakti, ide u
prilog tvrdnji o vojnoj snazi tadasn]e
hrvatske drzave.
Zahvaljujuci obicaju polaganja grob-
nih priloga koji je u 10 stoljecu jos uvi-
jek pr ilicno rasprostranjen
·imamo prilicno jasne predodzbe o
opremi i naoruzanju pripadnika rat-
nicke elite onovremene Hrvatske.
danas
lzgled hrvatskog ratnika nije se bitnije
razlikovao od izgleda ratnika drugih
zemalja koje su gravitirale Zapadnom
carstvu pa nedostaiuce elemente opre-
me i naoruzanja mozerno nadomjestiti
analogijama. · znog oblika ko.ja nalikuje izvrnutoj sa.
Na podrucju Hrvatske, s izuzetkom
nekoliko segmenata lamelarnog i pan-
cirnog oklopa nadenih u rijecnim ko-
ritima, a koja nije moguce poblize da-
tirati, nisu pronadeni arheoloski tra-
govi zastitnog oruzja iz 10 stoljeca,
nema dvojbe kako su i ona ovdje bila u
upotrebi. Mozemo pouzdano pretpo-
staviti da je pancirni oklop raspro-
stranjen medu elitnim ratnickim slo.
jem, a to sto njegovi tragovi nisu nade-
ni u brojnim ratnickim grobovima
samo ukazuje na obica] prema kojem
zastitno oruzje nije polagano uz poko]-
nika. Slicno je, primjerjce, i u Madar-
skoj. . na svega tri primjerka tog tipa. Okol- pokraj crkve sv. Marte u Bihacima kod
Isti zakljucak vrijedi i za stitove, od-
nosno kacige, koje takoder nisu prona-
dene na podrucju ondasnje Hrvatske.
Nalazi kaciga iz 10 stolieca izuzetno su
rijetki, a nama najbliza analogija je
:poznata kaciga sv. Vjenceslava koja se
cu1:a u katedrali ·u Pragu, a datira u
pocetak 10. stoljeca, Radi se o kacigi
1~k~':anoj iz jednog komada s karakte-
nsticnim stitnikom za nas poznatoj
. pod nazivom naselhelm. Taj tip kacige
I re u Europi naslijedio starije kacige na
~ 21. 25. rujna 1992.
• •
pov1~sn1ce·
provjesla koje poticu jos iz antickih
vremena. U ono vrijeme one su pred-
stavljale vrhunac tehnoloskog umijeca
i bile su zasigurno vrijedne i rijetke.
N arocito su karaktertsticne za 11. sto-
ljece, iz tog vremena potice i jedini ta-
kav primjerak sacuvan kod nas. Nala-
zi se u Muzeju grada Koprivnice i pro-.
naden je u starom koritu Drave.
Od navalnog oruzja ratnik je mogao
imati koplje, noz, _luk i strijele, razne
vrste mlatova i topuza, te dakako mac. Drska maca
Mac je bez dvojbe najcjenjenije oruzje starohrvats-
i u velikoj mjeri statusni simbol pa su kog ratnika
ga mogli imati samo ugledniji ratnici, (obloga je
u pravilu konjanici. bila izradena
ipicni europski onovre-
T meni mac bio je takozvani od organske
· tip X. Naziv za ovu vrstu
maceva u literaturu je
uveo J. Peterson 1919. go-
dine prilikom izrade svoje glasovite
sinteze o · -vikinskim« mecevime; ali
postoje i drugi nazivi. Radi se o mace-
materije)
vima s kracim, dvosjeklim, sirokim sje-
civom koje ima jedan sir'i zlijeb, ravnu
iii blago nadolje savinutu kriznicu i,
kao najizrazitije tipolosko obiljezje,
glavicu drske jednostavnog polukru-
lici za ca], po cemu je u engleskoj lite-
raturi i dobila naziv. Macevi X tipa, za
razliku od citavog niza topova rano-
srednjovjekovnih maceva 8. i 9. stolje-
ca, a iz
vani pakbjih SU razvijeni, nlsu ukrasa-
predstavljaju obicne -radne- ._ •••.•.•••...••..•-....: ••••.••.•_._..._....,.__ ,....__ ..,.....
komade. Dugo su se zadrzali u upotre- kropoli iz 9. stoljeca u Brodskom Dre-
bi, a najraniji primjerci se datiraju u novcu blizu Slavonskog Broda ima.
kraj 9. stoljeca, a kasni u 11. stoljece pa prelomljeno sjecivo,
cak i u pocetak 12. stoljeca, Medutim Ko.rice ovih maceva bile su drvene i
izvjesno je kako su ih naicesce upotre- oblozene kozorn dok su na donjem
bljavali upravo u 10. stoljecu. kraju imale polukruzni metalni okov
Za razliku od Madarske gdje je to - ortbend: Jedan takav okov izraden
daleko najbrojniji tip ranosredniovie- od broncanog lima s ukrasom trolisne
kovnog maca, u Hrvatskoj su pronade- palmete naden je u ostecenom grobu
nost je to koja donekle iznenaduje kad Trogira gdje je mace bilo jedno od pre-
se zna kako je kod nas pronaden veliki bivalista hrvatskih vladara.
broj ranosrednjovjekovnih maceva, Je- Ratnik na nasoj ilustraciji nosi kriz
dan odlicno uscuvan prirnjerak potice kakav je, primjerice, naden u djecjem
iz razorenog ratnickog groba u Kolja- grobu br, 324 u nekropoli Zdrijac kraj
nima kraj Vrlike. Njega je svojedobno Nina. Krscanski religijski identitet je
Josip Broz poklonio etiopskom caru bez sumnje igrao znacajnu ulogu ra-
Hajle Selasiju da bi mu se poslije poli- nosrednjovjekovnoj Hrvatskoj drzavi,
tickih nereda u toj zemlji izgubio svaki tim prije sto je zemlja bila u sukobu s
trag (sic!).Vrlo je lijep i primjerak na- nizom okolnih. paganskih drzavnih
den u Dabru kraj Otocca, dok onaj tvorevina. ·
pronaden u ranosrednjovjekovnoj ne- TOMISLAV ARALICA
HRVATSKI VOJNIK
55
 glazba
•

KULTNI MORRISEY
Lider Smithsa nije se proslavio svojim novim autorskim
projektom, no ipak su njegovi krediti iz proslosti veliki. ..

A
ko u engleskoj popularnoj jetnickirn sukobom s inace sjajnim gi-
glazbi osamdesetih i deve- . taristom Johnnyem Marrom, Morri-
desetih postoji kult.gla. ssey je u svojoj samostalnoj karijeri
zbenik, onda je to svakako nastavio otprilike istim putovima.
Stephen Morrisey. Naime,
ova] je autor i izvanredni pjevac uspio Sklon raznim vrstama ekstravaganci-
pocetkorn osamdesetih promovirati je, a napose promjenama svjetonazora
svoju skupinu » The Smiths- kao najbo- . (npr. zalaganje za vegetarijanstvo, sve-
Jji i najuvjerljiviji nastavak punk-re- opci celibat sklonost razlicitirn politic-
volucije. Morriseyu je poslo za rukom kim opcijama ... ), na tri je svoja albuma
spojiti sverazarajucu, anarhisticku uspio zadrzati dovoljne kolicine erno-
punk - poetiku s posve oprecnirn, nje- cionalnoga naboja, pi.mkerske zestine V
znirn i krhkim intonacijama, raspolo- i odredenih doza politickoga anga-
zenjima i temama. A sve je to bilo upa. zrnana i pokazao da nedvojbeno -
kirano u vise nego prepoznatljivu, ti- moze sam. No, nedavno objavljeni al-
picnu englesku arnbalazu, koju - i da bum »Your Arsetiel« naznacuje prve
YRELIS
ste zeljeli - niste mogli pornijesati s znakove umora. Nakon desetak godina
nevjerojatno plodne i kvalitativno
uiednacene produkcije, ocito je doslo Festival kajkavske popevke u
vrijeme da muze uskrate poslusnost,
Krapini tek u suverenoj i
Naime, » Your Arsenel-, u produkciji
Micka Ronsona, nekadasnjeg gitarista slobodnoj Hrvatskoj rnoze
Davida Bowiea i Jana Huntera, znatno . slobodno iskazati svoju
je cvrsci, rokerskiji, -rifferskiji- album
od prethodnih, ali, cirri se, i znatno bes- hrvatsku dusu
krvniji. Takvu dojmu nije pripomoglo

amertckirn i npr. australijskirn hit-
uvozom. Morrisey i -The Smiths- sni.
mali su za neovisnu etiketu Rough
Trade, ali su svakim svojim novim pro-
jektom zaposjeli vrhove engleskih top
lista, nerijetko istiskujuci s njih i veli- pravo Morr isseyevo umjetnicko posr-
cine poput Michaela Jacksona iii pak
Madonne. Publika je prihvatila -Smit.
hse- ponajprije zato jer su oni u svojim
pjesmama zadrzavali iskonske iskre
rock-erosa, neposrednost, iednostav.
nost, buntovnost, suspregnutu agrestv.
nost, ne podlegnuvsi kompjutorskom,
sintesajzerskom i inom modernom
produkcijskom inzenjermgu koji je ste. Od Morrisseya, najjednostavnije
nametao prevelike kolicine artificijel-
nosti i -sintetike-. Nakon raspacta sku.
pine, izazvanog Morriesseyevim um-
ni vjesto citiranje nekih glazbenih rje.
senja iz Bowievih zlatnih vremena, kao
ni mlada, bez daljnjega kompetentna
glazbenicka ekipa. Morrisseyu ipak ne
leze tako tvrdi aranzmani kada se
uzrne u obzir cjelokupno emocionalno
ustrojstvo njegovih pjesama, sto ce re-
ci da je na album »Your Arsenal» bje-
lodan pokusaj promjene, ali je promje-
na izvedena u krivom smjeru. Naime,
takvim aranzmanima dolazi do pore-
mecaia ravnoteze izmedu senzibilnih i
odresitih dijelova Morrisseyevih pje-
sama, a upravo je ta ravnoteza Morri-
sseya cinila Morrisseyem. Zbog toga je
• Your Arsenal» u kontekstu opusa od
cetir! solo-ploce svakako na posljed-
njem mjestu. Posve je sigurno da prvo
tanje nece dovesti u pitanje njegovu
nedvojbenu kult-poziciju u engleskoj
glazbi, bas kao sto je i sigurno da mu je
potreban duzi odmor. Jer pjesmice po-
put » We Hate It vVhen Our Friends Be-
come Successtul« iii • You're The One
For Me, Fatty- tek su prosjecni [lako-
zaboravljivi) engleski hitovi za top-Ii-
receno, nismo nauceni na prosjek.
NEVEN KEPESKI
F
estival kajkavske popevke,od svog
osnivanja 1966. godine, prolazio je
kroz razlicite faze djelovanja i
vrednovanja, od pocetnog odusev-
Jjenja pojavljivanjemdesetaka pje-
sama sto su iz godine u godinu ulazileu gla.
zbenu i nacionalnu svijest mnogih Hrvata,
ne samo kajkavaca, do optuzivanja poradi
nacionalizmai -pretjeranog- isticanja naci-
onalnih znacajki, Bilo je godina, posebice
oko 1971. godine, prema rijecima maestra
Stjepana Mihaljinca,-kada smo mi koji smo
djelovali na stvaranju Festivala i vodili taj
cijeli program imali neugodnosti,jer je bila
podmuklazelja tadasnjih politickihkrugova
da taj Festivalugase,ali se ipak nisu usudili
ciniti izravni pritisak. .. Kazuje dalje ma-
estro Mihaljinec:-Mi smo se tome odupirali,
najboljimpjesmama,najboljimvokalnimso-
listima i uspjeli smo prebroditi sve teskoce,-
Iz tog razdoblja je i jedna zgodna prica. bu-
duci da su pjevacina Festivaluuvijekpjevali
u narodnirn nosniarna,a to su nase hrvatske
nosnje,one su normalno na sebi imale tro-
bojnicu.medutim,to nije -pasalo- tadasnjim
komunistickirnmocnicima,te je nakon pr-
vog festivalskogkoncerta, po noci, izvrsena
premetacina garderobe gdje su bile pohra-
njene nosnie,razvaljenesu kutije sa nosnja-
ma trazeci nekakve simbole koji su se na-
vodnote veceri vidjelina pozornici,i tada je

HRVAJSKI VOJNIK
broj 21. 25. rvjna 1992,
56

I
bila potrebna ekspertiza i dokazivanjeda je
trobojnicadio nase hrvatske nosnje,Festival
kajkavske popevke bio je [edina.manifesta-
cija te vrste u nas, na kojoj se otvoreno,tije-
kom svih ovih godina u bivsoj Jugoslaviji,
sporninjalai pjevala hrvatska rijec,govorilo
o Hrvatskom zagorju, o crkvenim zvonima
koja zvone,o ljubaviprema hrvatskom kra-
ju. S vremenom su se pocele oko Festivalai
njegove tri koncertne veceri razvijati po-
pratne priredbe, koje su zadnjih deset godi-
na prerasle u Tjedan kajkavske kulture, ta-
ko da Festival u ovom trenutku biva samo
najsvecanijirni zavrsnirn dijelom tih dana.
Ove godine to su bili dani zagorskih opcina,
a uz sve ostalo treba naglasiti da se uz gla-
zbeneveceri,odrzavajuposljednjihpetnaest
godina dani recitala kajkavskih pjesama,
kojesu se ove godine_sjedinileu program sa
izvedbamapopevki.Zitelji Zagorja i Krapi-
ne, kao i svi ljudi koji vode Festivali djeluju
na njemu i uz njega, iznimno su ponosni sto
[e prosle i ove godine predsjednik hrvatske
Republike,dr. Franjo Tudman bio pokrovi-
tel] Tjedna kajkavske kulture.
Prosli su festivalskom pozornicom ka]-
kavske popevke velikani hrvatske · operne
scene: Vladimir Buzdak, Marijana Radev,
BuzaPospis - Baldani,KrunoslavCigoj,ve-
likani hrvatske zabavne popevke Ivo Robie,
VisnjaKorbar, Vice Vukov,Elvira Voca,Ivi-
ca Serfezi,Ladarice:nikada nitko nije dobio
nikakav honorar, ni za pjevanje,ni za tekst,
ni za glazbu,jednostavnoje svima znanim i
nez.nanimizvodacimabilo vazno njegovanie
· zagorske popevke,hrvatske popevke.Takav
odnos treba ostati, i dalje. Nigdje kao na
Krapini ne zvuce tako stihovi:
-Vrnul se bum nazaj... 1.
N. V. H.
broj 21. 25. rujna 1992.
film I
I
:I
CULKINOVA 1
I
CURA
Z
a [edanaestogodisnju Vadu
(Anna Chlumskyjroditeljski
dom nije neko narocito ve-
selo i idihcno mjesto. Njezin
otac {Dan Aykroyd} je po-
grebnik i njihova je kuca vjecno puna
lijesova, pogrebnog cvijeca i balzami-
ranih mrtvaca, poput dvorca obitelji
Addams. Vadina majka je umrla pri
porodu, a baka vec dugo nije sasvim
pri sebi. Vadu progoni osjeca] krivice i
straha od mrtvih, zato neprestano
Izmislja da je smrtno bolesna. Jer, ako
ih ne mozes pobijediti, pridruzi im se.
Ipak, jednog neobicnog ljeta njezini ce
se problemi r ijesiti. Druzeci se s tati-
nom novom djevojkom [Jamie Lee
Curtis}i svojim prijateljem Thomasom
[Macaulay Culkin) Vada ce puno toga
nauciti o- zivotu, smrtnosti, prijatelj-
stvu i ljubavi, a Thomasova nesreca
prisilit ce je da se hrabro i jednom za-
uvijek suoci sa svojim traumama i
odraste. Veliki ovogodisnji kino-hit
-Moja djevojka-: koji se u svijetu vec
preselio na video-trziste .i trenutno je
na vrhu top-lista, zanimljiva je mjesa-
vina nekoliko aktualnih hollywoodskih
trendova, komedije o djecjim zgodama
jom glumackorn zvijezdom, pa su reda-
i nezgodama (»Sam kod kuce-, -Kovr- telji spremni otrpjeti i njegovu nepod-
ceve Suzy«], nostalgicnih melodrama o
nosljivu razrnazenost kako bi ga imali '
odrastanju i emocionalnim problemi- na filmu, jer njegovo lice na ekranu
ma, koji se rjesavaju u poeticnoj atrno-
znaci i pune kino-blagajne, A ni ma-
sferi ljetnog raspusta (»Ostani uz me- lorn Culkinu ne ide tako lose - · u dva-
ne«, -Beisko ljeto«] i trenda da se kao
naestoj je godini postao milijunasem,
naslov i glavnu glazbenu temu odabe- buduci da je za nastup u -Mojoj djevo]-
re neka {davno) popularna. pjesma
ci- dobio ravno milijun dolara! Ako je
(»Stand by me-, -Pretty women-]. U imao milijun razloga da nastupi u i
ovom slucaju odabran je prastari ali
-Mojoj djevojci-, imat ce cak pet mili-
izvrsni hit skupine -The Temptations- juna razloga da nastupi u drugom na- ,
iz 1965. godine, sto se za obje strane po-
stavku komedije -Sarn kod kuce- I
kazalo vise nego isplativim. U komedi- Kako su to primijetili neki krtticarr .
ji -Moja djevojka«, koja je za vrijeme
-Moja djevojka- je vise crno.humorna
snimanja imala posve drukciji, cak po- komedija, nego sentimentalna prica o , ,1
malo bizaran naslov -Born Jaundiced- djetinjstvu. Stovise, neke pojedinosti i I
(u prijevodu -Rodena zuticava-], dvoie (pogrebni zavod u kuci, bakino ludilo, .•
talentiranih klinaca potpuno je zas]e-
nilo svoje starije glumacke kolege. Dan
Thomasova nesreca] daju svemu notu · I
morbidnosti koja se mnogima nece :
Aykroyd i Jamie Lee Curtis morali su
se zadovoljiti sporednim ulogama, jer
svidjeti, Ipak, scenaristica Laurice Ele- 1 I
hwany i redatelj Howard Zieff uspjeli !
odrasli su ionako samo statisti u ma- su pricu o lucidnoj i neukrotivoj dje- ' \
stovitorn i nepredvidljivom djecjem vojcici ispricati bez patroniziranja, ta-
svijetu. Dosad nepoznata Anna
ko znakovitog za odrasle kada govore I
Chlumsky izvanredno je, s puno nepa- o djeci. Nenametljiva rezija i. odlicna , I
tvorene djetinje energije odglumila gluma ucinile su djevojcicu Vadu izu- ,
emocionalnu djevojcicu Vadu, ali je
zetno zivim i stvarnim likom. No, iako · ·
ipak veci publicitet dobio njezin znat- je -Moja djevojka- film o djeci, nedvoj-
no poznatiji vrsnjak Macaulay Culkin.
beno je da ce i odrasli biti njegovom
Nakon uspjeha komedije -Sam kod brojnom publikorn.
kuce- i pojavljivanja u spotu Michaela
Jacksona postao je naitrazeniiom djec- M. D.
HRVATSKI VOJNIK
57

SERVI.$.· 1sTINE
Sta se dagada u nssem teniskom sportu ?! Nesporezumi ad
0/impijade traju i deljeu Umequ, Zeqrebu, Splitu... Sta nes
. ceke sutra!?
a ne stima sve kako treba izrne-
D
du teniske reprezentacije Hr-
vatske i ponekih clanova Hrvat.
skog olimpijskog odbora bilo je
poznato jos i prije Barcelone i
Olimpijade. Ako se bura
(ne)primjetno stisavala na toj najvecoj spor-
tskoj priredbi da se ne bismo bespotrebno
brukali pred svijetom. jos se donekle i moglo
razumjeti. Ali da se i nakon Barcelone netko
(iii neki) moze poigravati sa sportskirn i ne
samo sportskirn ugledom i dostojanstvom
zemlje i sjajem medalja koje je Hrvatska
osvojila, tesko se rnoze razumjeti, nikako
opravdatil Pred javhost treba izici - s isti-
nom, jer daljnje nesportsko poigravanje na
sramotu i,e teniskog sporta i njegovih glav.
nih sudionika, a bez definitivnog rascisca.
vanja i pune istine - na sramotu je i HOO i
zemlji u cjelini. Dokle tako?' .
Sjecarno se, gotovo je izbio skandal kad je
Goran Prpic odbio nastupiti u svecanorn de-
fileu Otvaranja O!impijskih igara u Barce.
loni - jer nije bilo mjesta u defileu za njego.
' vog trenera i kapetana tenisaca Hrvatske
Bruna Oresara,
V
sport
Nedavno obiljezavanje obljetnice HOO
umjesto da sye rascisti do kraja i stavi na
svoje mjesto prireduje jos jedno [neloceki.
vano iznenadenje. Izmedu ostaloga - po-
hvaljuje se kompletno vodstvo kosarkaske
reprezentacije (Novosel, Petrovic, Tvrdic], a
presucuje ime trenera tenisaca Brune Ore-
sara, odmah kazimo da nema nitko u ovoj
zemlji tko bi bio protiv priznanja i pohvala
kosarkaskoj rnomcadi i svakome tko je
ugradio djelic sebe u taj velicanstveni pod-
vig prireden u Barceloni. Svi smo bili na no-
gama i prozivjeli nezaboravnu finalnu utak.
micu i slavi!i nase srebro zlatnoga sjaja ka.
ko to i dolikuje.. . Ali isto tako dvije
olimpijske medalje koje su nam donijeli Go-1
ran Ivanisevic i Goran Prpic ne mogu niti se
smiju ni u jednoj prigodi, svjesno iii nesvie.
sno, bilo cirne imalo zasjeniti, jer pothvat te-,
nisaca Hrvatske zapisan je zlatnim slovirna
kao ono najvrijedntje i nasvetije sto je Hr-
vatska postigla na prvoj Olimpijadi pod svo-
jom zastavom. Tenisaci su casno i dostoian.
stveno krcili put do rnedalja na ovom svjet- I
skom skupu ponajboljih reketa! S njima, od I
pocetka do kraja, dok su se borili, priprerna. 1
Ii i slavili uz podizanje hrvatske trobojnice
dusom, tijelom i djelom - bofio se i - Bru:.
no Oresar, To nitko ne smije zanijekati. Niti:
mozel
Sve ovo sto se dogadalo i dogada u medu.,
vremenu, nepotrebno baca sjenu na veliki
sjaj i nevjerojatan podvig--Jwji je Hrvatska:
postigla u ovoj godini. Nijedan poiedinac, n],
ti grupa, pa ma kako se zvala i prezivali, ne
mogu svoje osobne korake i poglede stavlja.-.
ti ispred sporta i zemlje koju su predstavljalj '
i svega onoga velicanstvenoga sto smo po- ,
stigli u posljednjoj godini. Zato smo da se ;
'dokraja rasvijetli (ne)sudjelovanje u sveca, '
nom defileu na O!impijadi i sva nesportska '
ponasanja od Barcelone, Umaga, Zagreba,
Pariza, bilo kojeg manjeg iii veceg mjesta ;
gdje se nastupa pod zastavom svoje zemlje i
pod zastavom sporta i dostojanstva uopce, ·
Najnovija izjava prvog reketa hrvatskog te- ,
nisa Gorana Ivanisevica trazi konkretne od. ;
govore i konkretne poteze. -Medalja koju
sam osvojio bila je prva kolajna u vlasnistvu
hrvatske selekcije, odlicje koje se dijelilo u
konkurenciji parova bilo je prvo ikada u po-
vijesti samostalne Hrvatske, njena je zasta. '
va prvi put zavijorila na jarbolu O!impijskih
igara! A nigdje nikoga osim Bruna Oresa.
ral? Svi su se ispricavali, pronalazili neki bi-
tan razlog. nisu znali, nisu mogli, i sL To ka-
ko se rukovodstvo olimpijske selekcije od.
nosilo spram tenisaca '- sramota jel«
Nesporazumi i zestoki zvizduci slijede na
1
ATP turniru u Umagu, nema najboljih na
prvom teniskom prvenstvu Hrvatske u Za-
grebu ... Austrijanac Thomas Musters svo-
J
jim sportskirn i ljudskom gestom dobio je
ogroman pljesak na otvorenoj sceni u Uma-
gu. Mi [os uvijek ocekujerno - hrvatski ser-
vis istine!
 periskop

UUDINA OD DUHA
-1
Slikar i pjesnlk na sebi svojstven necin
fI qovoti. poduceve, pise i rise ....

D
vih lijepih i tuznih dana, istodob- I u te goleme gradove
no uznositih i bolnih, djelatan je ! ulazi i izlazi cesta.
kao nikad, djelatan i djelotvoranl stotinu osamdeset iii mozda dvjesta?
Pohrvacuie posrbljenu lstru. Koju .
II I su posljednjihdesetljeca zaposjeli
u tihom ratu, bez puno pucnjave.
Ah zato ..
za na1~anp gra ,
d
.
I Oni koji nam nikad nisu bili braca narnet- na svijetu.. Hu~ u_ Istri . .
I I nuse bratstvo-jedinstvol- brojke su 1 racum potpuno bistri.
I Vee se cetvrtu godinu hrva s nehrvatima. Zn~mo!I-ma bas sve,s~e_do u ~_n~inu:
, OkoBozica 1989. godine Gospodhjebio se ia- kohko je metara u vismu 1 smnu
vio doktoru Tudmanu rekavsi da zeli porno- Citav niz filmova (od~8:h~etiri) Tomi_slav
ci. Buduci Predsjednik ova.ko otpovrnu Pejakic smma I> Pokrivki 1 njegovojIstri, no
- Idite u Istru, ima mnogo posla! ne biva Matija samo tamo podno Cicarije,
Odonda je ondje,kaze, citavo vrijeme.Go- bilo ga je i gdje fijucu'meci. Kao clan umiet-
I vori, poducava,rise i pise, Svim srcem, svom nicke c_ete n_a boj_is~ima s onu _stranu Kup_e ·1 - lstra je kao vinovi vijenac na Bakhovoj I
snagom. Kad se neku vecer mrtav umoran portretirao je vojnike, potom izlagao u S1- opijenoj glavi. Razigrano mu srce ovijeno u ; .1
I, bacio u krevet, zena .kao zena zabrinuto re- sku, pod granatama... I grozdu i lozi. U zrcalu zrelih grozdanih bobi-
ce. _Sla~o.nski,dakle: stok~vski_je Zagrepca. ca kao u ozarenim zjenicama djevojackih ; ,
I - Je Ji ti to potrebno?! nm, 1!~ ca~.Zagrepcanec,Jer m H~atsko mu ociju upisano je stotine mjesta i velikih po- : I
A Matija kao Matija: zagorje mje strano, ne dao Bog, 1 onuda Je vijesnih rtjeci. Oslikane, otvorena, opisana , ·
- Potrebno je, zeno, raditi moramo, sad svrljao (perom po papiru) ter zavolio taj lepeza ljepote,puna cvijeca,lstra je mir, od- !
svi moramo raditi, sada iii nikada. kraj. I _t_ai kaj. Yi~kovnii y_ekovecni. Em' nikaj rnor i osviezenjeu industrijsko] tmastoj Eu- ':
Sto bi rekli stari Grci, raditi se mora, ziv- ru slajse, ne cuje se raise. ropi.
jeti se ne rnora, . Tko jos ne zna, sad ce saznati koliko ljudi Pri dnu stiva o istarskom grozdu s tisucu
~yih bij~lih dana objelodanjuje knjigu j vole. Pokrivki~e slike. Jednom Zagorcu iz slasnog zrnovlja grozdica, Matija strasno i
svojihcrteza proznog stiva 1 pjesarna o cu- okohce Rabuzmovog Novog Marofa toliko slasno: .
desnom istarskom gradicu Humu pod na- su se svidjeleslike da je slikaru podario ku-
slovom-Najman]i grad na svijetu-.Odlomi- ce. Ne jednu nego dvije. Oba drvena kucer-
mo ulomak Matijine pjesme. ka, Obadva!Takve obozavatelienije imal ni
- Iz grozda slador snagu lije u iunacke
krvne zile, pokrece ljubavni zanos te pre- ·:
krasne nam bogate pokrajine mile.
II
U Tokiju i Sangaju Stancle, ni Bukovac,ni Leonardo da Vinci. Takav je Matija Pokrivka.Ucen i uman, a '
prevelike stanovnicke brojke I Leonardo, daj vicil vatren, a opet uljudan i uljuden.Lijepogovo-
zasigurno varaju. Cukor na kraju. Evo najljepsih Pokrivki- ri, milina ga slusati, [os bolje pise i rise. Lju-
Tkozna koliko · nih misli o lstri, brzo smo joj se vratili. dina od duha i sluha! VLADO BURIC
·it·::;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:::::::::::::::::;;;:;;;::::::::::::::::::::::;:;:;:::::::::::::::;:;:;:;:;:::;::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::'.::;:;:;:;:::;:::::::::::::::::::::::::::::::::;:;:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;=:::::::::::::::::::::::::::::::::::11:

,Jl!l _ HRVATSKI KIPARl,ZA lll:l

:mm1 -· ;l!i' HRVATSKE RANJENIKE !
.zlozba pod nazivom -Suvrernent hr- hrvatske rnladezi- i Sveuctlisne knjiznice { : I

l
vatski kiparl- odrzana u Muzeju za u Zagrebu. Svi kipari odazvali-su se na ;::: i
umjetnost i obrt primjer je dobre vo- njegovpoziv,i sto je posebnozanimljivo,70 :;:: !
lje i pozrtvovnosti entuzijasta i rad- posto djela nastalo je iskljucivo za ovu ;::: '
nih organizacija koja je usmjerena izlozbu.Skulpture su sacinjene u dva ko- :;:: ;
hrabrim invalidima domovinskog rnada, svrha prve izlozbeje postignuta i 4 ;::: 1
rata. , tijeku je pronalazenje adekvatnog galertj- ::::
skog prostora u inozemstvuza odrzavanje :::: i
su nacinilt najpoznatiji hrvatski kipari, I
Trideset i pet izlozenth skulptura, koje
druge izlozbe od koje se ocekuje jos veci ;:;: .
prodano je u dobrotvorne svrhe, i na taj prihod i nova potvrda humanosti. U ovu :::: '
nacin je prikupljeno 65.000 njemackih ma- akciju ukljucilo se i Ministarstvo obrane ;:;:
raka koje su uplacene u fond -Zrinski i Republike Hrvatske koje je financiralo ::::
Frankopan-. Sredstva su vec podijeljena izradbu kataloga, kao i brojne organizaci. :;::
stotinu sezdesetorici ranjenih pripadnika [e. Tempo, G. I. Konzalt,SDK, Dalekovod, ;:;:
Hrvatske vojske. Exportdrvo,Inzinjeringprojekt, Izvrsnovi- :i::
Organizator ovoga projekta je gospodin I [ece grnda Zagr_ebai _mnoge _dr:uge koje _su ::::
Damir Ujevic, ljevac umjetnina i cizeler, se _kupn_1om brojnth ?Jela ukljucileu akciju ::::
koji deset godina vodi vlastitu ljevaonicu. I prikupljanja pomoci za invalide domovin- :;:: '
Ova izlozba treca mu je donacija,a; pretho- I skog rata. . ;:;:
i\: 'I fifi.!14lJllfif/F,Jf/f//l/j dile su joj one u korist -Svjetskogsabora I TOMISLAV LACKOVIC ;:;:
I;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;·;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:;:::§:

HRVATSKI VOJNIK
~ 21. 25. rujna 1992.
59

YOJNIK DUHOYNE OBNOYE
Matija Antun Reljkovic
M
nogi Su hrvatski knjizevni-
ci bili vojnici, a jedan od
najpoznatijih i najzanirn-
ljivijih bio je Slavonac Ma-
tija Antun Beljkovlc, ro-
den 6. sijecnia 1732. godine
u Svinjaru (Davoru) kraj Nove Gradiske, koji
je umro 22. sijecnja 1798. u Vinkovcima. au-
tor cuvenog pjesmotvora Satir iliti divji co-
vik (1762).
Poznat je postao ne samo po tom djelu, ko-
ji su u 200 godina kritizirala samo dvojica (').
nego i po neobicnorne vojnickorn zivotu, a
1 ravnicom, srdacnirn ljudirna, granicarskom
1
zanimljiv po tome sto je Slavoncima, voleci
I ih svom dusorn i srcem, kao rijetko tko od
I pamtivijeka do danas. uputio najotvorenije,
I
ostre zamjerke zbog neuredna i necudored.
na zivota,
t Zivot, kako ga je shvacao Reljkovic, sasto-
I jao se od obradene zemlje, berbe usjeva,
11 "red"' k"'" I okuCrure.odgoja mladeZi,Oko-
feljton
lovanja, ispunjavanja vjerskih duznosti i do-
moljublja, odnosno od rada, reda i blagosta-
nja.
Tudim, nakaradnim, nepristojnim i nepri-
hvatljivirn smatrao je divane, kola, prela,
mobe. psovke, asikovanja, carania, vjesticlu-
ke i ostale -neznabozacke obicaje- sto su ih,
kako je govorio, u slavonsku ravnicu donije-
li Turci. U tim obicajirna vidio je i ogovara-
nje, zaglupljivanje, neslogu, nerad, piiance-
vanje i ostale opacine.
Bio je doslovno opijen tom nasorn lijepom
disciplinom i svime sto je bilo hrvatsko, pa
je i danas dirljivo citati kako je opjevao lje-
potu Slavonije i njenu srecu prije dolaska
Turaka (osvojili su je 1524), Slavoniju poslije
izgona Turaka (1691), zablude i pouke, te ko.
liko se ponosio time sto su Slavonci -svi pi-
vaci-, ali i bio tuzan sto su neuki i rastrosni,
a ravnica obrasla u korov i dracu,
HRVATSKI ,VOJNIK
60
.
STROGO·OKRUZJE
Da bi se shvatilo Reljkovica i njegovo do-
ba, treba reci da su tada u Europi karakteri-
sticni - dvorski apsolutizam i proturefor-
macija (barok i klasicizamJ..
Pod prvim [aspolutizmorn] podrazurmie-,
vaju se - kraljevska iii carska neprikosno-
venost. osionost, bespogovornost. dvorska
raskos, reprezentativni balovi, bogate zenid-
be i udaje, kicenja (ornamenti), koketirarija,
spletke, ucenje jezika i umietnickih umijeca,
ali i sedrnogodisnji rat i borbe za konacno
oslobodenje Europe od Turaka. u sto su se
ukljucili i Hrvati, pa i Matija Antun Reljko-
vie ..
O drugom (protureformaciji) rnoze se reel:
umjetnost je bila ispunjena nemirom oblika
izrazavanja, jakim efektima svjetla i sjene,
kicenoscu fornamentikom) i bogatstvom bo-
broj 21. 25. rujna 19
 feljton ·

ja, a knjige su uglavnom bile napirlitane,

bombasticne, manirtsticke, narnjestene,
udvornicke (parfimirane), pune neobicnosti,
nastranosti i cuda [barok]. .
Onda je sve to silovito i neumitno pocelo
uzmicati pred naletom stroge klasike (u for-
mi i sadrzaju], pred onim sto je smatrano
provorazrednim, vrhunskim, izvrsnim, uzo-
ritim [anticki jezik i kultura), pred redom i
pravilima (klasicizam).
Svi ti, nazovimo ih, strasni, sudbonosni
»prijelomi« presli su preko slavonskeravni-
ce i obitelji Reljkovic,

RATOVI ZA SLAVONIJU
Ravnica je tada, dakako, bila drukcija. ri-
jetko naseljena, s neuglednim kucercirna,
prosarana turskim iii granicarsktrn utvrda-
ma, neobradena, razorena, poharana, opu-
stosena, s golemim hrastovim sumama, ·
Dornaci svijet zivio je pod turskim zulu-
mom, obavezan na placanje haraca i ostala
davanja, a Europa kao da za to nije marila.
Cirn je. poljski kralj Ivan Sobjeski 1683. go-
dine potukao Kara Mustafu, koji je tri rnje-
seca podsjedao Bee, a becki dvor odlucio
osloboditi krscanske narode od .turskog zu-
luma, medu prvima su tu odluku pozdravili
Hrvati s banom Erdbdyem, slavonski hajdu-
ci i slavonske cete predvodene junacima
Franjom Ilicem. Lukom Slucevicern, bracorn
Markorn i Matom Lapsanovicem, kasnije
ocem Eukom .Imbrtsimovicem, Divicem i I·'
drugima (koje je proslavila i narodna pje- I
sma). Prtdruzili su se vojsci generala D-
unewalda, te drugim zapovjednicima.
Tri godine nakon toga dobivena je bitka
za Budim (1686), a pet godina kasnije (1691)
princ Ludovik Bademski istjerao je Turke iz
Slankamana i iz Slavonije, ali je jos bilo ra-
lt
tova, i Slavonija je tek karlovackim mirom i
(1699) potpala pod becku vlast. Ne sva, jer je
velik dio Srijema. te neki gradovi uza Savu,
ostao u turskim rukama. Tek kad je Eugen
Savojski porazio Turke kod Petrovaradina
,(1716) i Beograda (1717), au Pozarevcu sklo,

pljen mir (1718), jugoistocni Srijem vracen je
Habsburgovcima. cime je Slavonija opet bila
jedinstvena. Posavski generalat imao je sje-
diste u Osijeku i jednog generala u Petrova-
radinu.
GRANICARSKI CARDACI
. Kronicart su, a medu njima i David Bog-
· 1 danovic (1909), o novoj situaciji u Slavoniji
zapisali:
-Od Gradiske pocevsi pa sve do Morave
uzduz Save prvi je zapovjednik Schlichting
-I posagradio nebrojene cardake, sve od po do
po sata jedan od drugoga udaljen, i u sva-
kom po 30 momaka, sest cardaka cinilo je
jednu kumpaniju. I ostali je narod bio razdi-
jeljen u vojnicke odjele i bio duzan sluziti do
starosti. Godine 1745: pridruzise SJavoniju
Hrvatskoj i uredise 'vojnu krajinu'. Citavu
vojnu krajinu razdijelise u tri pjesacke pu-
kovnije [gr'adisku, brodsku i petrovaradin-
skuj i dvijfl husarske (slavonsku i srijern.
sku ... Casnici su zivjeli od prihoda sa zern-
ljista, koje im je bilo podijeljeno, zatim od
?noga sto im je morao davati svaki kraji-
snik, i od neke potpore u gotovu novcu za
odijelo... Krajisnik je slobodno mogao upo-
trebljavati surnu, sjeci meso, tociti vino i ra-
kiju, Svakomu je bio odreden prostran dio
zemljista, kojega je bilo, radi rnaloga broja
naroda, izobilno. Cijela je uprava zemlje bila
u vojnickim rukama ... a vojnicka uprava bi-
la Je za narod stetna, To osobito vrijedi za
pocetak. Vojnicki su zapovjednici otimali i
,t . ~·
,I·::
,.,.·
;, t,'~ .
Original cuvenoq Reljkovlcevoq djela »Satir iliti divji covik«
grabili gore nego Turci, oni su, po volji, na-
rodu otimali zito, stoku, kucno orude, poljske
sprave, zlato i srebro. To je bio uzrok da se
narod poceo seliti preko Save u Bosnu, da.
kle opet pod Turke! Mnogi su otisli u hajdu-
ke ... •
Nakon potpunog izginuca mnogih hrvat-
skih obitelji u tursko doba, vrata Slavonije,
eto, bila su otvorena sinovima drugoga tu-
deg naroda.
ODLAZAK U SAMOSTAN
Krcnicari su takoder zapisali da se tada
od Lonje do Zemuna tek tu i tamo prostirala
obradena zemlja (ostalo je bilo obraslo dra-
com i sikarjem], da je u cijeloj dakovackosri-
jemskoj biskupiji (nakon izgona Turaka) bi-
lo sedam starih, napola srusenih crkava, u
kojima se tek za nuzdu mogla citati sluzba
Bozja i da je narod ne samo zanemarivao
sluzbu Bozju nego i psovao, ubijao (u svadi)
za svaku tricu, krao i grabio, opijao se raki-
jom i cinio ostala · necudoredna djela .
Tek poslije sedmogodisnjega rata {1756-
1763), kad je carica i kraljica Marija Terezija
(1740-1780) nastojala dusevno i materijalno
podici svoje narode, znatno su se popravile i
prilike u Slavoniji: otvarane su skole, osni-
vane pcelarske zadruge, razvio se uzgoj svi-
lene bube, a polovinom 18. st. pojavile su se i
prve slavonske knjige, kojima su ucvrsciva-
ni vjera i' krscanski moral.
Obitelji Reljkovic i BrIic (ali se ne zna ka-
da) doselile su se u takvu Slavoniju iz Herce,
govine. U Svinjaru (Davoru) roden je i Mati.
ja Antun Reljkovic, Otac mu se, navodno,
zvao Stipe i bio je kapetan (junak), a rnajka
Marija Despacevrc, kucanica. Kad je 1741.
godine otac morao poci u ltaliju, predao je
devetogodisnjega sina Matiju predstojniku
cerriickog samostana o. Mihovilu Pavunovi-
cu. koji ga je privatno poucavao, Cim se otac
vratio, Matija Antun nastavio je skolovanje
negdje u Madarskoj, vjerojatno u Budimu, i
gdje mu se kasnije skolovao i sin lvo.
JOSIP GRBEWA

. HRVATSKI VOJNIK
~ 21. 25. rujna 1992. 61
 kriialjka

AUTOR:
M~2.s
VASTA
LUkA
DRAGI
:~o1~
I DOTUilTI K~R-
DOSADITI ~Az~i
I I ZENA
~prosi
I BILO
KADA
I PTICA
PJEVICA

KOJI SE
DKORAV,
VLASTI

POSLJED-
NJA
VOLJA

MARLJIV,
VRIJEDAN

IOMEROV
EP

LISICA
OD MILA

ZENSKO
s~m- IME I I I I ITALIJA
GLASNIK J
UZMORE
-l----+--

K O VIN A,"
METAL
I I MAMIN I
TATIN...
NATRIJ

TR_J6€[9
1'REOAJA
NEPRIJA-
TELJU

LOKOT

SUPROT-
NI VEZNIK
UPt$t:9l_l
KEMIJSKI
ELEMENT
I I COMPA-1 LJUBA-
NY VNA
POEllJA
I I SUPROT-, UNOOE· IPOTKROV-,DUGORE-, VASTA
NO.OD
MAKS!
NJE LJA PA
PAPIGA
ZACINA
I POKE!E-
TAC!

VEZNIK I I I POSTAVI-
RUBOVI
Tl ROK
L _L' - -··
I NIJEMA
DAMIR
SKANSI

TRECI I
.
I ORIJEN·
TALAN
REOOVAN
REON! '
GS~~~jK I KdJ~'ciK RASTAV-:-
RUZUJE NI VEZNIK

UTEMELJ·
MALI ENI
TOROVI SPANJOL-
SKA

t !
=
DA NE
. CtM
SILJATIM
-=ANJE '
·1sl'ANCA~
NE
ISAIAH
-RAZBOR
,
I
! i
' BOJATI
I IVAN
RAOS VOLT ~
GLUl,11CA
~usrn;r
I ZENSKO
IME
PRIPADN-
ICI CANE
RASE
GOVORE
J~~V-
NIK'
'~~~
JA CESTl-
---+----+----t----+-----;----+=CA TVARI

VE~t
o:yKO~I
PREMAZ
RIJECNI
I I ~
Musu..
UJAK 00-
MILA
ODVOD MANKE INOIJA

AZIJCt I I I ~~;

ovA I I I I I v;~~- ~o

~.1 I I 1 1 1 I I J '!:
______ HRVATSKI VOJNIK
62 broj 21. 25. n,jna

•
 •

~~l'JD
dl, <Do <Do

NOVI PISTOLJI - ODMAH!

CZ SSA CZ 7,65 CZ 357 MAGNUM
CZ MODEL 75 TOKAREV BERSA
BERETTA (RAZNI MODELI)

PASAGGE CIBONA tel. 425-333/240, 510-034

ZAGREB, Savska cesta 28 telefax 51 31 17