Professional Documents
Culture Documents
Osnove SL KNJ Skripta
Osnove SL KNJ Skripta
ROMANTIZAM (1830-1848/9)- glavna osobnost France Prešenr koji je kao vodeći pjesnik
svog vremena , zajedno s Matijom Čopom, predvodio najvažnij struju ovo razdoblja – elitnu
struju koja je zastupala ideju. Književnost kao _____________ estetiku vrijednosti.
Kranjska Čbelica- glasnik .Jovan Koseski, Stanko Vraz
2
REALIZAM(1848-1899)stilski sinkretizam, realisičke tendencuha dominantne.
Neobičnost u žarnovskom strukturiranju razdoblja; proza ipak dominantna- razdoblje u
kojem se formira estetski relevantna proza( pitanje na ispitu)
Fran Levsnik; Josip Jurčič-1866-prvi slovenski roman-Deseti brat
Janez Trdina-skuplja sl.narode knj. ;Ivan Tavčar. Simon Jenko....
MODERNA 1899-1918.
Uz romantizam i F.P. najznačajnije razdoblje sl.knjiž.
1) europeizacija sl.
2)sva 3roda jednako zastupljena
4velika modernista:
Dragotin Kette, Ivan Cankar-unošenje tada aktualnih stilskih tendencija (impresionizam,
simbolizam..) u slo.knj. inovativni model kratke proze. Josip Murn, Oton Žuančič
MEĐURATNA KNJIŽEVNOST (1918-1945)
2podzadzoblja(gr.go1 1930); ekspresionizam, soc.realizam
2plemenske zajednice
1.Karantanija-pleme Karantanaca (polietničko pleme). Pretpostavalja se da je Karantanija
najstarija ranosr.plem. tvorevina na prostoru Istočnih Alpi. Karatanci nisu Slovenci tj. ne
smije ih se izjednačavati; večina tog plemena- Slaveni, romanski starosjedioci(kraj6.st. pa do
sredine 8.st-iznad dušnje Slovenije) i Hrvati.
Druga metoda zove se BAVARSKI MISIJON. Slovenci su bili izloženi nasilnim metodama
pokrštavanja te kolonizacijskom,ekonomskom i političkom pritisku. Domaća se tradicija ne
poštuje-politička sila želi postiči i tzv.gemrmanizaciju. Veći dio Slovenije odnosno slovenskog
teritorija došao je pod nadležnost biskupije u Salzburgu. U to doba nastao je priručnik za rad
s podrobnim upuama za preobraćanje iz prgnstva u kršćanstvo.
Treća metoda dolazila je iz Ogleja, ali je bila praktično slabo organizirana; slovenski je teritrij
bio njome manje zahvaćen i nije ostavila neki znatniji trag.
Sve tri metode bile su ograničene na područja koja je obuhvaćala Karantanija.
STIŠKI rukopisi (ime po samostanu Stično- rukopis nađen u zborniku lat., obuhvaća 2 dijela:
1.dio 2 molitve, 2.dio obrazac opće ispovjesti. Najvažniji dio tog zapisa je 1.kitica crkvena
božićna pjesma; to je prvi zapis slo.poezije-1428.-1440. 1.kitica-zapisana crkvena božićna
pjesma prvi zapis slo.poezije)
Prepisivalačka djelatnost u samo stanum bogate zbirke, prepisivani crkveni tekstovi, prije
vega životopisi svetaca ; pijepisi djela filozofa i mističara, tumačenje biblije, svanđelja,
prijepisi gramatičkih priručnika, graša i za puk-pjesmarice (zbirke pjesama),______
Nastajale kronike i na lat i u vrem.svih održalo se do 16.st. tj do reformacije
REFORMACIJA
*****************************************************************************
REFORMACIJA U SLOVENIJI
OPĆESVJETSKI UZROCI / ŠIRA EUROPA :
REFORMACIJA je vjerski i društveni pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. Stoljeća . Bio je to
pokušaj unošenja duhovnih i strukturalnih promjena u Crkvu što je dovelo do uspostave Reformiranog
kršćanstva .Ona se sučelila s etabliranim eklezijalnim ustrojem Crkve te stavila pod upitnik primat
Pape , zahtijevala smanjenje sekularnog i materijalnog utjecaja Rimske kurije te povratak na ono što
joj je i bila svrha - naviještanje Kristovog nauka, kojega je zapustila zbog svjetovnih briga.Kako mnoge
promjene dolaze valjanim povodom , tako je vjerska reforma započela buntom jednog svećenika, koji
je bio toliko predan instituciji kojoj je pripadao da je smatrao da ju treba promijeniti na bolje. Tako
je Martin Luther 31. listopada 1517. godine odlučio započeti raspravu na tada uobičajen način i
iznio svojih 95 teza na vrata župne zgrade u Wittenbergu.. Manjina je bila bogata, oni su bili
plemići i institucionalna Crkva, a ni kleru nije bilo loše. Većina, uglavnom kmetovi, bili su siromašni a
prehranjivali su prvoimenovane skupine. Europa je bila ujedinjena oko religije i kontrolom rimskog
biskupa, od milja zvanog Papa. Bila je ujedinjena oko jezika i pisma – latinskog, te obrazovnog sustav
koji je razvila Crkva. ovo doba počelo donositi i propagirati egocentrizam kao ideal, te je tako čovjek
postao mjerilo i centar svega, a njegov um predmet obožavanja.Na žalost ili na sreću, ovisi kako se
gleda, ove ideje su pomogle i Reformaciji, naime sada kada je čovjek postajao centar, Kurija to
prestaje bitiTIJEK
2)tijek informacije u Europi 31.10.1517. Martin Luther pribija 95teza na vrata crkve.
Prijevod Biblije Juraja Dalmatina koristio se do katoličkog prijevoda do 18/19st. (Jurij Japel
autor kat.prijevoda Biblije).
Prva znanstvena gramatika slo.jezika-Kopitar, 1809., oslanjala se na rubarove Stavove
Velik utjecaj crkve-lat; nadmetnula crkvenu moć, širila se i na politiku, lat je bio službeni jezik
Europe tada.
Cilje reformatora-prijevod biblije na narodni jezik
16.st-slo,danski,češki
1603.B.Kašić kod nas na štokavskoj ikavici –cjelovit prijevod
Trubar-prvi put formulirao integracijski čimbenik tj činbenik koji povezuje određeni kolektiv.
Jezik povezuje narod kao narod. Dolazi svijest o jeziku kao__________ nac.identiteta.
Juraj Dalmatin-prvi cjelovit prijevod biblije; ima i predgovor u kojem je objašnjena razlika
između katoličke i protestantske vjere + višejezični riječnik, niže riječi iz koruškog, kranjskog,
ilirskog,slavonskog, dalmatinskog... 1584.
Stjepan Konzul Isranin, rodom iz Buzeta, na slo i na hrv prijeveo dijelove N.zavjeta
BAROK |1672.-1768.|
17.-18.stoljeće
(staleži) staro plemstvo, svećenstvo i novo(admistritativno) plemstvo
Pojavljuje se poseban stalež-radnici,po svojim pravima i posebnom sudstvu su posebna
skupinama. Oni su bez privilegija skupa s sa seljacima(kmetovima) i građanima.
3tipa literature
1.barokno-crkvena književnost-namjenjena svećenicima
-autori su svećenici, opati... pripadnici crkvenih redova
-namjenjeni ugl. usavršavanju pripadnika crkvenih redova
2.vjerska književnost za narod- namjenjena širem čitateljskom krugu
-jednostavniji su
3.narodna književnost-stav da narodna književnst nije vrijedna, ne nosi nikakvu
vrijednost
-centar ? narodne bila je dominantna duhovna lirika (ne crkvena lirika),
nastupa ljubavna tema, (ukazivanje na slobodu duha)
DRAMSKO STVARALAŠTVO
-bogato dramsko stvaralaštvo.
Realizira se u 5,6 vrsta kazališta (ne u smisli današnjega):
jezoitsko kazalište- najčešće dramatizira iz života svetaca (antički motivi)
franjevačka vjerska igra-razvijena z srednjovjekovnih procesija. Motivi-vjerski.
njemački putujući koreografi-koji su nastupali s improviziranim repertoarom-od igre i
komedija. Pouka .forma:slobodniji tip od 1.i2.tipa. improvizirano –comedila del arte-
protipski likovi, imali početne lajnove, kasnije su sami izmislili
talijanska opera(kao viša kultura)- u kojoj su se često realizirali baleti i pantomine
(najomiljeniji tip)puška farsa-najpopularnija, oslanja se na comediu del arte. Najčešće pasje.
Tipe teme: biblijskog i katoličkog karaktera. Ton:alegoričnost dramskih tekstova i snažna
moralizatorska ideja. Područje djelovvanja: tal. i njem. putujuće družine.
DUHOVNA LIRIKA
Lirika ima veliku važnost u baroku;ima visoku poziciju.
Maksimilijan Redeskini- liričar i prozaist
PROSVJETITELJSTVO
Društveno-politička, kulturna i književna zbivanja
->pocinje te godine jer tada izlazi Kranjska gramatika, a zavrsava jer umiru Zois i Vodnik
->javlja se svjetovna knjizevnost oslobodjena crkvene funkcije
->razdoblje M.Terezije i sina Josipa (šk. reforme)
->vrijeme ilirskih provincija gdje je Ljubljana srediste
->>kruzoci- mjesta okupljanja tadasnjih intelektualaca
SVJETOVNA KNJIŽEVNOST
*u slov. književnosti prisutan crkveni repertoar, a posebnu pažnju zaslužuje jansenistički
prijevod Biblije i izdanje Priča iz Svetog pisma za mlade
*ističu se djela posvećena školi (katekizam, čitanke, računice), na koja se nadovezuju
izdanja stručno-obrazovnog karaktera (kulinarstvo, voćarstvo, veterina..)
*u sklopu toga Pohlin razmišlja o slovenizaciji srednjeg školstva i upotrebi materinskog jezika
kao znanstvenog
*prosvjetiteljski individualizam postavio je čovjeka za mjerilo svih stvari. Osobitosti takvog
trebale bi biti hrabrost, praktičnost, proračunljivost, u skladu s čime je bilo i čovjekovo
okretanje prema vanjskom svijetu
KNJIŽEVNI STVARAOCI
*MARKO POHLIN:
- započinje slovensku prosvjetiteljsku djelatnost
- živio je u Beču i Ljubljani, a za književni razvoj najvažniji je njegov boravak u
kranjskoj metropoli (1763. – 1775. i 1781. – 1784.)
- njegov opus obuhvaća 60ak bibliografskih jedinica, a pisao je na slovenskom,
latinskom i njemačkom jeziku (veći dio opusa su radovi namjenjeni općeobrazovnim
procesima; želio je u pojedincu razviti znanje)
- želio upotrebu materinskog jezika u javnom životu
- 1768. izdaje prvo izdanje, a 1782. izdaje drugo izdanje Krajnske gramatike
-želi jedanko zastupljeno seljaštvo, građanstvo i inteligenciju
- pripada mu funkcija pobudnika i idejnog programatora slovenskog preporoda
*ŽIGA ZOIS:
- na čelu najznačajnijeg kružoka
- prije svega bio je mecena i mentor
- utemeljio je veliku biblioteku kojom su se koristili članovi njegova drušva
- bio je pristaša katolicističke škole ali je kod Vodnika razvijao smisao za folklornu
tradiciju
*VALENTIN VODNIK
- ''prvi slovenski pjesnik'' – pjesničkom se pozivu predao ozbiljno
- svećenik i profesor, bavio se uredničkom, školskom i stručno-popularnom
djelatnošću
- u Pisanicama objavljuje svoje prve tekstove
- u druženju sa Zoisom u njemu se sve više javljaju poticaji koji ga usmjeravaju u
predromantizam
*JERNEJ KOPITAR---?
9
- po važnosti u svijetu najveći član Zoisova kružoka
- 1809. objavljuje slovensku gramatiku
- s nekim je idejno-estetskim stajalištima pobudio otpore
- slavistiku je uključio u europsku i svjetsku znanost zbog čega pripada utemeljiteljima
tog znanstvenog područja
KRUŽOCI
2 kulturne institucije tog vremena, okupljalište intelektualaca, poticali jedni druge.
Pohlinpokretač PISANICA, osnivač kružoka, kranjska gramatika-________utjecah u
sl.kulturi (pisana na njem.) 1.kao osnovicu uzeo ljubljanski govor kojio je bio pun
gezmanizamaproblem 2)nepotrebne inovacije pravopisa-ne poštuje tradiciju prepiivanja
(izmišlja toplu vodu)
[završni dio te gramatike-poetika,tj.priručnik za buduće slo.pjesnike. određuje najpoželjnije
metode pisanja(rima,stih..)
-Sakupljanje narodne književnosti
-visoka i niska književnost: visoka za intelektualne, za obrazovane,poseban jezik
:niska je namjenjena široj publici, jednosavniji jezik
Zoisov kružok
Zois-najveća osobnost tog razdoblja .
-mecena (sponzor) i mentor najvažniji m tadašnjih autorima
-bogataš s bogatom knjižnicom
-pisao pjesme na slo. U duhu klasicizma-nisu najključniji za sl.književnost
10
-V.Vodnik-Zoisov suradnik
-pjesnik,gramatičar,pisao šk.udžbenike
-1.sl.pjesnik-objavio zbirku svjetovnih pjesama „ Pjesmi za pokušino“ (=pokušaj)-
1800.
-najpoznatija pjesma „Ilirska oživljena“
-slavio Napoleona i slavio Ilire
„Moj spomenik“-
ROMANTIZAM
-poč.19.st.
-europeizacija
-idejazanimljivost
-podređenost nacionalnom preporodu
-emocionalnost pjesnikova veza sa svijetom
-slobodna kompozicija
-individualnost
-subjektivnost u prozi
-obilježja klasiciza u poeziji
(ovo su bilješke iz onog kratkog izlaganja na početku)
4 tematska kruga
1.pejzaž-izražavanje unutarnjih osjećaja s prirodom
2.interes za povijest- nac.-pov.gramatika (nastanak pov.romana)
3.teme intimskih prokupacija pjesnika, doživljaj svijeta oko sebe, jaz između pjesnika i svijeta
4.interes za egzotiku, mistiku ( udaljeni krajevi i vremena) (prebacivanje lokacije u Indiju)
-poema; zbog ljubavi prema poeziji javlja se roman u stihovima, dnevnik... lirika im je najdraži
žarn
Makedonska književnost
- 2.pol.19.st.
- 1.velska 2. ohridska
- Naglašen interes za jezik i za stvaranje književnog jezika
- Lirika s temom porobljenog naroda
- Pjesnici- braća Kostadinov (valjda)
- Prikupljanje narodnog blaga
-„tuga za jugom“
Srpska književnost
- 2.pol 19.st
Bugarska književnost
-nac.prokupacij, neki časopis (ne znam koji), buđenje kroz književnost,Karavelo (isto ne
znam jel se lik tak zove)
3glavne struje:
1.(Presernovska ili elitna struja) romantičarska - predstavnik F.Prešern, Matijaž Čop
-zbog nje je romantizam romantizam
2.Poucno-folklorna - knjig. poučnog tipa popularne knj.vrste- potpuna suprotnost
romatičarskoj struji. Oslanjala se na prosvjetiteljstvo, moralno-pobožog karaktera.
Predstavnik - Anton Martin Slomšek. POPLARNO POUČNI ROMANTIZAM
3.Ilirizam - Stanko Vraz-predstavnik. Romantizam koji je nastao __________nacionalno
angažirani romantizam
1828.u Grazu osnovan „Ilirski klub“ koje je 1832. preuzeo S.Vraz—uvedena ideja ilirizma
ABECEDNI RAT koji se ticao tada gorućih pitanja i jeziku tj jezičnik purizma (da jezik bude
čist od tuđica) Kopitar vs.Čop i Prešern
- Kopitar smatrao da se slo. Jezik mora odrazavati u jeziku seljaka, a ova dvojica da
treba biti jezik intelektualaca
Preserenova poezija je dokaz da su njih dvojica pobijedila
1.Dekleton - prolaznost čovjeka i svega što nas okružuje, nemilosrdno proticanje vremena. U
središtu sam pjesnik i „pjesničko ja“ s unutarnjim prokupacijama
„oproštaj od mladosti“-ključni tekst iz njegova književnog razdoblja
-ova tema (ˆˆˆ)vrlo česta u romantizmu općenito. Mladost kao sretno doba, ideala i onog što
je usljedilo nakon razočarenja. „soneti nEsreče“-7 soneta, u rukopisu, 6 u objavi jer mu se
jedan nije činio dostojnim dabude objaljvljen
„Soneti ljubavi“-kraći ciklus od 5 soneta-tal.soneti (i soneti ljubavi i nesreče).
„Gazele“-ciklus od 7 pjesama (orijentalni oblik pjesme od 6-30stihova)
„Krst pri Savici“ (krštenje na savici)
[valvuzer i linhont]
8
7 9
6 10
5 11
4 12
2,3 13,14
1 15
(temtski krugovi)
1,15.-prikazuje kako je pjesma sačinjena, kako je on stvara
2,3,13,14-soneti poezije-o smislu poeziju
4,5,6,10,11,12-ljubav prema dragoj
7,8,9-vrhunac-tema domovine
-ovi su motivi dominantni u tim strofama
Knjizevne vrste:
-lirika(najomiljenija)
-poema
-roman u stihovima
-dnevnik
REALIZAM
Društveno politička osnova realizma
13
-koncept slo. politike-zahtjev za ravnopravnošću naroda, uvođenje slo. jezika u urede i škole
i težnja za jačanjem Austro-Ugarske Monarhije
-prva čitaonica 1861. g u Trstu, krajem 60tih ima ih već 57
-čitaonica - oblik društveno političke djelatnosti koja obuhvaća intelektualce, gradsku i seosku
gospodu, ali ne i seljački stalež
- 3 djelatnosti: -predavanja
- kazališne predstave
- pjevanje
-potreba za masovnijim oblikom djelovanja koji je bio jedinstven i učinkovit bili su tabori
-ideja tabora je protiv staroslavenske politike, dok je smisao tabora politička informiranost o
stvarnim potrebama društva
Književnici realizma
Fran Levstik (1831-1887)
-literarni kulturno politički ideolog
-"Greške slovenskog pisanja", "Put od litije do Čateža", "Martin Krpan"
- intimna poezija "Tonine" i "Franjine pjesme"
Mertin krpan->
Martin krpan je jedna od ljepših slovenskih umjernički pripovjetki koju je napisao Fran Levstik
1858.godine.
Pripovjetka je vjerojatno nastala na podlozi lokalnog folklora na Pivškem, jer je pisac i tu stanovao, kad
je pisao tu pripovjetku (drugi kandidat za lokalizaciju krpanovog vrha bile su Bloke).
Sama radnja temelji se na liku Martin Krpana, izričito močnoga(snažnog) krijumčara, koji krijumčari
englesku sol, na kraju priče čak cijeli beč riješi i s tim i cijelu Austriju od Brdavsa.
Ne samo da je Martin krpan omiljen ljudski juna, nego je i početak prave pripovjedne umjetnosti u
slovenskoj (slovstvo valjda znači književnost) književnosti. Taj čovjek danas još uvijek oličenje
hrabrosti, moći , još-nečega-što-nema-u-riječniku, te zahvalnosti.
Janez Trdina
-pisao je bajke
-znacajevke: Prški učitelj, Tilka
Josip Stritar
-prvo djelo esej o F. Prešerenu
-pokrenuo časopis Zvon
-epistularni roman: Zorin,
Simon Gregorčić
-bio je svecenik, pisao je o ljubavi
-Soči, Človeka nikar,
Josip Jurčič
Spomini na deda, Deseti brat(1866.)-1. slo. roman, Božidar Tirtelj, Cvet in sad, Sosedov sin,
Lepa Vida, Domen, Rokovnjači
Ivan Tavčar
-fabulist
-Med gorami, Mrtva srca, V Zali, Cvjetje v jeseni, Visoška kronika
Janko Kersnik
-najbolji predstavnik slo. realizma
-Kmetske slike, Ciklamen, Agitator, Jara gospoda
Anton Aškerc
14
-autor realističke varijante poezije
-Balade in romance(epsko-lirske),
REALIZAM
2.polovica 19.stoljeća- 1848./1858.-1899*
*dvije zbirke Ivana Cankara
(1858.): 3 važna teksta F.Levstika:
1.Greške slovenskog pisanja
2.Putovanje od Litije do Čateža
3.Martin Krpan
Župančič: Čaša opojnosti
Specifičnosti:
1.NAZIV- razdoblje od romantizma prema realizmi
Realizam se miješa sa svime što mu je prethodilo.
2.Ne postoji ključna osobnost već 10ak autora.
3.Žarnovska slika razdoblja
*roman
*srednje duga proza-DOMINANTNA (značajevka, seoska pripovjest-kmečka povest-
zgodovinska povest).
*realostična poezija
4. Stilske sinkretizam
ESTETSKI RELEVANTNA PROZA (ne znam što je za to rekla :D)
Svađa Levstik – Stritar
Levstik: popularna struja
STRITAR: struja Čopa i Prešerena
3faze:
*rana- Levtik- M.Krpan
*zreli realizam- J.Kersnik(najpotpunije zastupao realizam-„Kmetske slike“
*DEZINTEGRACIJA REALIZMA-Tavčar-„Visoška kronika“
*Jurčič- „Deseti brat “- prvi slovenski roman 1866.
Teme:
*ljubavna tematika
*povijesna proza
*krimi-ljubavni roman
MODERNA
SLOVENSKA MODERNA se pojavljuje između 1899-1918.
Slovenski pisci ovog razdoblja zahtijevaju da književno djelo bude individualno,te da estetska
mjerila budu važnija od društvenih. Prilaze društveno-političkim pojavama na poseban način,i
u tome se najviše razlikuje od europske moderne. Predstavnici slovenske moderne ostvaruju
poetiku impresionizma i simbolizma.
To je prvo razdoblje u kojem se, u Sloveniji, pojavljuje epsko,lirsko i dramsko stvaralaštvo.
Lirika svoj vrhunac postiže u djelima Dragotina Kettea, Josipa Murna i Otona Župančiča.
Obilježavaju je kratke refleksivne, ljubavne pjesme, pisane najčešče u sonetima.
U epici Ivan Cankar piše romane, pripovijetke, crtice, te je on za taj tip stvaralaštva i
najznačajniji. Uz njega još djeluju Finžgar, Kveder i Kraigher. Najveći dio epike bavi se
pitanjem slovenskog nacionalnog opstanka. Nov sloj jest pisaca jest onaj kojeg zanima
„unutarnji svijet“.
Najpoznatiji dramski stvaralac je Ivan Cankar, uz njega Finžgar i Kraigher. Javljaju se različiti
oblici drame: socijalno kritička, farsa, komedija, pučki igrokazi..
Postoje 4 najznačajnija predstavnika slovenske moderne: Dragotin KETTE, Josip MURN,
Ivan CANKAR, Oton ŽUPANČIČ.
Također postoje i suvremenici slovenske moderne, što znači da u tu grupu ubrajamo one
kniževnike koji su rođeni u razdoblju koje počinje potkraj 60-ih i traje do početka 80-ih godina
15
20-og st.,odnosno,čija su djela nastajala u vrijeme moderne i bila pod njeziim utjecajem,ali su
ipak pripadali književnim pravcima prije moderne,posebno realizmu i naturalizmu. Oni su:
Fran Saleški Finžgar,Vladimir Levstik,Fran Milčinski,Alojz Kraigher te Izidor Cankar.
Dragotin Kette pisao je pjesme, pripovijetke i basne za djecu. Pisao je i balade i romance.
Privrženost klasičnosti označila je Ketteovo pjesništvo unutrašnjom čvrstočom i
dorečenošću. Značajne pjesme: „Na trgu“ , „Zatvoreni su njezini prozori“ , „Na očevu grobu“..
Josip Murn je bio pjesnik naglašene osječajnosti,impresionist,bolećiva i neodlučna osoba.
S obzirom da je kao i Kette umro vrlo mlad,prati ga samo jedna pjesnička zbirka:“Pjesme i
romance“. Pisao je pod pseudonimom „Aleksandrov“.
Ivan Cankar . književni mu je rad vrlo raznolik,opsežan i slojevit. Imao je subjektivan pristup
stvarnim pojavama. Pisao je poeziju,dramu,prozu,političke,polemičke i kritičke spise.
Književni opus mu je podijeljen na 3 razdoblja.
Prvo od 1891.-1900. - početničko traženje. U tom razdoblju, zbirkom „Erotika“,Cankar se
pozdravlja s poezijom.
1900.-1909. – obilježavaju ga dulji prozni tekstovi, pripovijetke, dulje novele i romani. U svim
djelima prevladava socijalna misao.
1909.-1918. – u svom posljednjem razdoblju,vraća se proznim tekstovima u
impresionističkom i simbolističkom obliku. „Moj život“ , „Slike iz snova“
Valja istaknuti i Cankarove kritike,polemike,predavanja iostale spise koji su izašli u njegovim
„Izabranim spisima I-XXI i postali važan izvor za suvremeno, kulturno, političko, slovensko
razmišljanje.
Važnost moderne:
1)počinju se razvijati sva 3 književna roda, jednako estetski relevantni i zastupljeni
2)slo.književnost po prvi puta konkretno europeizirana (impresionizam, ekspresionizam,
simbolizam)
MEĐURATNO RAZDOBLJE(1918.-1945/52.)
1.ekspresionizam
} 1930. granična godina
2.soc.realizam
Potpuno oprečna
1.njemačka knjiž.
2.ruska knjiž.
Zbirke:
1.Čaša opojnosti
2.Preko ravni (1904.)
3.Monolozi (1908.)
4. U zore vinodolske (1920.)
5.Zimzelen pod snijegom (1945.)
6.Poezije za djecu (1915.)
Drame
„faza kolektivnih“-zadnja faza
(partizanstvo-Znaš li ,pjesniče, svoj dug? 1941.)
S.Kosovel
1904.-1926.
Poezija objavljena nakon smrti
3 faze
1.impresionizam
2.ekspresionizam
3.konstruktivizam
A. Granik
Opire se knj.-organizacijskim oznakama
Nije određen
3sloja poezije:
1.nastavlja se na modernusubjektivizam, ____________odnos prema svijetu
„Padajuće zvijezde“ zbirka, 1916.
Pjesma „Život“
2.ekspresionizam
Više naglasak na vanjskom
18
Ljubavni motivi; ljubav i smrt povezani
3.tradicionalizam
Tradicionalni stil, bez ekspreimentiranja
Tradicionalne teme, privrženost sonetu
Vjeran renesansnoj poeziji
B.Vodušek
Poslije Kettea najvažniji slovenski sonetist
Vrhunac-30ih godina 20.stoljeća
Razumsko pjesništvo, racionalizira pjesnički izraz
2.socrealizam
Bježi od ekspremineta,traga za stalim tematskim rješenjima, otvoren prema najširem krugu
publike. Autori željeli obnoviti, ______,opisivanje života (soc.?). čovjek promatran kao
pripadnik druge klase. Tema:mali čovjek.
Predstavnici: Prežihov Varanc, Miško Kranjec, Anton Ingolič, Ciril Kosmoč. Svaki pripada
svojoj regiji.
!!ispit!!
S.Grum – „Događaj u mjestu Gogi “, 1930, drama.
Ekspresionistička drama u slovneskoj književnosti. Studirao u Beču, upoznao Freudovu
analizu. Tekst nema dramsku strukturu. Svako mala varira rečenica „Sve stoji, sve prede i
ništa se ne događa“ LAJTMOTIV
!!!ispit!! roman-esej
Napušta se selo kao gl.mjesto događanja; urbanistička tematika. Pomak od skupnog prem
individualnom. Umjetnost se bavi sama sobom.
Autori:
I.Cankar- „S puta“ 1919., knjiga
V.Bartol- „AL Arof“
J.Kozak- „Maske“
E.Kocbeck
-početak suvremene slo.proze. Zbirka novela Strah i Hrabrost. 4.novele. Prekid sa soc
realizmom u likovima partizana, Kocbek ne postavlja na moralnu razinu, već sve ostaje na
vanjskom sukobu.
Godinama je uređivao i pisao za časopis "Dejanje". Zbirka ratnih novela "Strah in pogum" je
njegovo najznačajnije prozno djelo. novelama: Tamna strana mjeseca(Temna strana
meseca), Blaženi grijeh(Blažena krivda), Oganj(Ogenj) i Crna orhideja(Črna orhideja). Nakon
objavljivanja ove zbirke novela autor je optužen za lažno prikazivanje partizana
Predmet Kocbekove poezije u zbirci Zemlja jesu stvarne pojave, seljački posao, zemlja i
domaće životinje iza kojih se krije metafizička sila i jedinstvo prapočela i čovjeka, na čemu
počivaju osnovni idejni motivi ove zbirke: zemlja, Bog i smrt.
19
Od putopisne i memoarske proze važno je spomenuti partizanske ˝dnevnike˝ odnosno
Tovarišiju iz. i Listinu. ->Drugovanju popraćeno poetskim motivima, a u Listini polemičkim
motivima.
U članku Razmišljanja o Španjolskoj pozvao je intelektualce u borbu protiv fašizma. Pošto
ga je napao ljubljanski nadbiskup Rožman, Kocbek je osnovao časopis Dejanje i tu
objavljivao polemičke članke.
Lirska poezija je najznačajnijiji dio njegovog stvaranja. Izdao je tri zbirke Zemlja (1934.),
Groza(1963.) i Poruka(1969.).
U Zemlji dominiraju tri glavna motiva: zemlja, Bog i smrt. Izvor ˝stravične groze˝je njegov
sveti protivnik, dakle Bog. Borba sa Bogom se tek završava u smrti.
Kocbek je predstavnik idealističke nove stvarnosti koja je idealistički i radikalni tip poezije.
Tamna strana mejseca
Nastanak i karakteristike
Tamna strana mjeseca je na prvom mjestu u knjizi,premda ju je na EK napisao kao treću novelu za
svoju knjigu. Napisao ju je u ožujku 1950, i dao joj je naslov Bunker u srcu. Ali/ipak je u zbirci izašla
pod promjenjenim naslovom, čak i sa silnim poporavcima, što je svakako bila posljedica cenzure. Za
nju(valjda) je prava posebno značila nestvarnost, nadrealizam, simoboliku i alegoričnost.
Tamna strana mjeseca je autobiografsko pisana priča ilegalca koji živi u bunkeru te se na kraju spasi s
odličnim činom, da napadne i vjerojatno ubije talijanskog stražara. S tim pristupom između granice i
strana(tako nekak ide ova rečenica). Tu Kocbek tretira zanimljiv psihološki problem, kakvoga je
vjerojatno doživljavao –riječ-koje-nema-u-riječniku- partizan na svojem ognjenom krštenju. Uz novelu
ne ide –riječ- vanjska priča. U bunker dolaze ilegalci koji po opisu podsjećaju na partziane. Njihovi
razgovori su filozofski, ali s temom postupaju s problematikom(tako nekak ide), koja je uznemirila
prvensteno samog autora.
Sve je to snažno srodno eksistencijalnoj(slobodan prijevod ;D ) filozofiji, međutim s izrazito
optimističkom novelom.
ALOJZ GRADNIK
->u djelima se osjeća utjecaj moderne i ekspresionizma. Gradnik je bio pjesnik ideje, a manje
estetskih slika i oblika.
->dva razdoblja stvaralastva:
1. radoblje: zbirke «Padajoče zvezde»(Zvijezde koje padaju, 1916); «Put bolesti»(Put bola,
1920); «De profundis, 1926».
Ta je poezija neposredna, konkretna i ima ispovjedački ton, dok njezina formalna strana
pokazuje Gradnika kao neoromantičarskog imresionista.
2. razdoblje: misaonost, meditativnost i otvorenost prema religioznim idejama i klasničnim
oblicima..zbirke: «Večni studneci»(Vječni studenci;1938); «Zlate lestve»(Zlatne
ljestve;1940); «Bog in umetnik»(Bog i umjetnik, 1943); «Pesmi o Maji»(Pjesme o Maji,1944);
«Pojoča kri»(Krv koja pjeva, 1944).
->vratio temeljnu i potresnu liriku u slo. knjizevnost
-> dominiraju dva stalna stiha kojima je pisao:
-jampski jedanaesterac i trohejski desetareac
->upotrebljavao semantičku rimu kojom je postizao snažan ritmički dojam.
->upotrebljavao je sonete, ali i slobodne pjesnicke oblike u kojima je mogao docarati svoju
osjecajnost
Neke pjesme iz njegove prve zbirke «Padajoče zvezde» jasnije govore o ljubavnoj tragici.
-> ženu je postavio na višu razinu, dopustio je ženi mogućnost osjećaja tragike, htio joj se
dati i nakon smrti(«Rožin grm»).
-> napravio razliku između muške i ženske ljubavi. Mušku je ljubav odredio kao traženje, kao
nešto aktivno, dok je ženinu ljubav prikazivao kao iščekivanje i privrženost.
Taj princip iščekivanja vidljiv je u pjesmi «Oblaku»
Ljubav i smrt(kao motivi njegovih pjesama) sve su se više ispreplitali; u svoju poeziju počeo
je uvoditi mračne, naturalističko-ekpresivne motive kao što su –mrtvaci i truljenja.
->smatrao kako je ljubav samo muka u kojoj se sukobljavaju dvije energije, te mu zato nebi
bilo žao ni umrijeti, pa čak i da se objesi od užeta napravljenog od kose žene koju je možda
nekoć prije i volio, ili ju voli još uvijek.
Iz ciklusa «Pisma» možemo vidjeti kakav je bio Gradnikov pogled na svijet: smrt ukida zanos
i tragediju, tugu te tada nastupa samo ništavilo;- «Ako drugoga života nema / zašto onda od
mene bježiš?», no, ipak u toj se pjesmi nazire neka vrsta nade, jer on ipak ne ostaje sam.
20
-> svoju ljubavnu tragiku nazvao «put iz mraka u mrak», no to nije ostalo njegovo jedino
pjesničko nadahnuće.
->imao potrebu zalagati se za slovenski jezik kroz svoje pjesme «Istarske elegije» i «Riva
degli Schiavoni»; što su mu neki zamjerali govoreći da ima presnažne nacionalne osjećaje.