Professional Documents
Culture Documents
Transportne Osobine Robe Teorija I Zadaci
Transportne Osobine Robe Teorija I Zadaci
Transportne Osobine Robe Teorija I Zadaci
Ciljevi:
Tipizacija (sređivanje po vrstama, klasama)
Unifikacija (ujednačavanje)
Opšta ekonomičnost
Bezbjednost, zdravlje i zaštita životne sredine
Zaštita interesa potrošača i interesa društva
Odstranjivanje prepreka za trgovinu
Uvođenje jedinstvene terminologije
Tolerancije i dr.
Nivoi standardizacije:
1. nivo – međunarodni (ISO, IEC)
2. nivo – regionalni (Evropa: CEN, CENEL; Pan-Američki: COPANT)
3. nivo – nacionalni (BAS, JUS, DIN, USA)
4. nivo – interni
Međunarodna: Domaća:
Zakoni Zakoni
Sporazumi Uredbe
Direktive Pravilnici
Drumski ADR
Vazdušni ICAO-TI IATA
Željeznički RID
Pomorski IMO
Riječni ADN ADNR
Problemi pakovanja:
1
Sve vrste ambalaže nije moguće reciklovati
Sve vrste ambalaže nije moguće skupiti
Sve vrste ambalaže nije moguće uništiti
Samo mali dio ambalaže je moguće pojesti sa proizvodom ili biorazgraditi
Zadaci ambalaže:
Da štiti upakovan proizvod od spoljašnjih uticaja
Da svojim likovnim i estetskim izgledom pomaže prodaju proizvoda
Da pomaže kupcu pri izboru i upotrebi proizvoda
Da svojim praktičnim rješenjem izaziva interes kupca
Da nosi upustvo za upotrebu proizvoda
Da nosi oznake za zaštitu životne sredine ili reciklažu
Klasifikacija ambalaže:
1. Po namjeni:
Komercijalnu (pojedinačno pakovanje)
Zbirnu (pakovanje flaša u kutiji)
Transportnu
2. Po načinu upotrebe:
Povratna (tekstilne vreće, sanduci, baloni)
Nepovratnu (ambalaža od papira, kartona, plastičnih masa, stakla, konzervi)
3. Prema materijalu:
Keramička
Kožna
Tekstilna
Drvena
Staklena
Papirna
Kartonska
Metalna
Plastična
Kombinovana
4. Prema obliku:
Ambalaža pravougaonog presjeka
Ambalaža okruglog-ovalnog presjeka
5. Prema osnovnoj funkciji:
Zaštitna
Skladištno transportna
Prodajna
Upotrebna
6. Prema trajnosti:
Povratna
Nepovratna
7. Prema vrsti proizvoda:
2
Za prehrambene proizvode
Za hemijsku industriju
Za kozmetičku industriju
Za farmaceutsku industriju
Za industriju prerade metala
Za industriju prerade nemetala
Za tekstilnu industriju
Za kožnu industriju
8. Prema zaštitnoj funkciji:
Zaštita od dinamičkog naprezanja
Držanje i učvršćivanje predmeta
Zaštita predmeta od trenja
Popunjavanje praznog prostora u ambalaži
Povećavaje uglova i ivica
Povećanje otpora na pritisak u ambalaži
9. Prema recikličnosti:
Ambalaža koja se može reciklovati
Ambalaža koja se recikluje mehaničkim putem
Ambalaža koja se recikluje hemijskim putem
Ambalaža koja se ne može reciklovati
10. Prema uništivosti:
Ambalaža koja se može uništiti fizičkim ili hemijskim putem
Ambalaža koje se ne može uništiti bez specijalnih postrojenja
Ispitivanje materijala:
1. Vlaga, odnosno upijanje vode
2. Propustljivost na tečnost i gasove
3. Uticaj temperature
4. Indikativnost (da unutrašnja površina ambalaže ne reaguje sa upakovanom
robom)
5. Otpornost prema koroziji, hemikalijama, rastvaračima, mastima i drugim
agensima
3
Podjela skladišta:
1. Prema izvedbi:
Nadzemna
Poluukopana
Podzemna
2. Prema vrsti namjene:
Javna
Priručna
Regalna
Visokoregalna
Silosi
Hladnjače
3. Prema materijalu od koga su izrađene:
Od tvrdog materijala
Od lakih elemenata punjenih poliur. penom,
Nasteršnice
4. Prema lokaciji:
Skladišta u posebno izrađenom objektu
Skladišta u prostoru koji se nalaze u objektu druge namjene
5. Prema veličini:
Mala (do 1000 m2)
Srednja (od 1000 do 3000 m2)
Velika (više od 3000 m2)
6. Pema vrsti materijala koji se skladište
PALETIZACIJA ROBE
Po obliku palete djelimo na:
Ravne
Sandučaste – boks
Stubne palete
KONTEJNERI
Prema nosivosti i unutrašnjoj zapremini kontejneri se djele na:
Male nosivosti 0.75 do 1.25[Mgt]1; V= 1 do 3 m3
1
[Mgt] – Mega tona
4
Srednje nosivosti 2.50 do 5 [Mgt]; V= 5 do 10 m3
Teške ili velike nosivosti 5 do 10 [Mgt]; V= 10 do 25 m3
Vrlo teške (odnosno transkontejnere) 10 do 20 [Mgt], V= 25 do 30 m3
U opšte transportne osobine koje nepovoljno utiču na podobnost transporta rasutih tereta
treba uvrstiti:
Rasprašljivost
Raskvašljivost
Ljepljivost
Drobljivost
Krtost
Zbijenost usled dugog odležavanja
Otrovnost
Korozivnost
Zapaljivost
Eksplozivnost
Sklonost ka smrzavanju itd.
Od opštih transportnih osobina rasutih tereta koje imaju poseban značaj treba proučiti:
Granulometrijski sastav
Zapreminsku masu
Unutrašnje i spoljno trenje
Abrazivnost ili habajuće dejstvo
5
Granulacija se obilježava sa a ' i podrazumjeva :
( a a min )
a ' max [mm]
2
Kod sortiranih rasutih tereta je a max : a min 2.5 , a kod nesortiranih a max : a min 2.5
v '
Stepen stisnosti ; gdje je v -sveži nasuti materijal, a v ' -masa stisnutog tereta
v
Unutrašnje trenje
u tg - u stanju kretanja
u 0 tg 0 - u stanju mirovanja
Spoljno trenje
0 tg 0 - u stanju mirovanja
tg - u stanju kretanja
6
Komadni tereti zavisno do težine mogu biti:
Laki (do 30 kg)
Srednji (od 30 do 1000 kg)
Vrlo teški (preko 1000 kg)
Jedinica rukovanja:
100 kg
100 do 250 kg
250 do 500 kg
500 kg pa nadalje
Jedinica tereta:
Jedinica tereta od više slobodnih komada
Jedinica tereta nastala korištenjem paleta
Jedinica tereta nastala korištenjem kontejnera
Jedinica transporta:
Kamioni, vagoni, brodovi, teretni avioni
Jedinica skladištenja:
Podrazumjeva optimalno korištenje skladišnih prostora
Vrsta prevoza
Prema prometnoj klasifikaciji teretna vozila su podeljena na:
Vozila izuzetno male korisne nosivosti (do 0.5 tona)
Vozila male korisne nosivosti (0.5 do 3 tona)
Vozila srednje korisne nosivosti (3 do 7 tona)
Vozila visoke korisne nosivosti (7 do 12 tona)
Vozila izuzetno visoke korisne nosivosti (preko 12 tona)
7
Teški kiperi
8
Specifična zapreminska nosivost:
q v q / l b h [t/m3] { q-korisna nosivost vozila; l-unutrašnja(korisna) dužina tovarnog
prostora; b-unutrašnja (korisna) širina tovarnog prostora; h-visina stranica tovarnog
prostora}
1. ZADATAK:
Dimenzije tovarnog prostora:
Dužina 5880 [mm]
Širina 2430 [mm]
Visina 800 [mm]
Upotrebna korisna nosivost: 10720 [kg]
Površina tovarnog prostora: P=2.43*5.88=14.2884 [m2]
Zapremina tovarnog sanduka: V=2.43*5.88*0.8=11.4307 [m3]
Korisna zapremina (za rasuto stanje): Vk=2.43*5.88*0.72=10.2876 [m3]
Specifična površinska nosivost = 10720/14.2884=750.26 [kg/m2]
Specifična zapreminska nosivost = 10720/11.4307=937.82 [kg/m3]
9
q=10720 [kg]
v V v / q =1.5674
10
Identifikacija stepena i vrste
opasnosti
Identifikacija materije
Gasovi obuhvataju:
Tečne gasove
Gasove pod pritiskom
Smješe više gasova
Čisti gasovi (dobijeni u procesu proizvodnje)
11
Prema ADR-u i RID-u, opasna roba klase II je podjeljena u 7 kategorija:
Sabijeni ili komprimovani gasovi
Utečnjeni gasovi
Rashlađeni gasovi
Gasovi rastvoreni pod pritiskom
Uređaji za raspršavanje aerosoli i male posude sa gasom
Ostale predmete koji sadrže gas pod pritiskom
Nekomprimovani gasovi
Način pakovanja gasova prema stanju u kome se šalje u transportu može se podeliti u 4
osnovne grupe:
Sabijeni ili komprimovani gasovi
Gasovi prevedeni u tečnost na normalnoj temperaturi
Gasovi prevedeni u tečnost na niskoj temperaturi
Pakovanje gasova upijanjem u posrednu tečnost
12
Drumska vozila koja se koriste za transport gasova su:
Cisterne
Baterijska vozila
Vozila sandučari
Prema stepenu opasnosti robe klase III su svrstane u tri grupe pakovanja, odnosno
ambalažne grupe:
Ambalažna grupa I – velike opasnosti
Ambalažna grupa II – srednja opasnosti
Ambalažna grupa III – male opasnosti
Ambalaža koja se koristi za pakovanje i prevoz opasnih roba klase III prema obliku je
podeljena na:
Burad
Boce
Balone
Sudove velikih zapremina (cisterne, tankovi…)
13
Supor
Crveni fosfor
Celuloid
Nitroceluloza
Prema ADR-u i RID-u, zapaljive čvrste materije klase 4.1 se klasifikuju na:
F – Zapaljive čvrste materije, bez dodatnih opasnosti:
F1 – Organska, čvrsta materija
F2 – Organska, čvrsta materija, topljiva
F3 – Neorganska, čvrsta materija
FO – Zapaljive čvrste materije, oksidirajuće
D – Čvrsti desintetizovani eksplozivi, bez dodatnog rizika
DT- Čvrsti desintetizovani eksplozivi, otrovni
SR – Samoreagujuće supstance:
SR1 – Zahtevaju kontrolu temperature
SR2 – Ne zahtevaju kontrolu temperature
14
ST4 – Neorganske, otrovne, čvrste
SC – Supstance sklone samozapaljenju, korozivne:
SC1 – Organske, korozivne, tečne
SC2 – Organske, korozivne, čvrste
SC3 – Neorganske, korozivne, tečne
SC4 – Neorganske, korozivne, čvrste
Prema ADR-u i RID-u, materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove se
klasifikuju na:
W – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, bez dodatne
opasnosti:
W1 – Tečne
W2 – Čvrste
W3 – Artikli
WF1 – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, tečne, zapaljive
WF2 – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, čvrste, zapaljive
WS – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, čvrste,
samozagrevajuće
WO – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, oksidirajuće,
čvrste
WT – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, otrovne:
WT1 – Tečne
WT2 – Čvrste
WC – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, korozivne:
WC1 – Tečne
WC2 – Čvrste
WFC – Materije koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive gasove, zapaljive,
korozivne
Oksidirajuće materije (klasa 5.1) prema svojim opasnim osobinama su klasifikovane na:
O – Oksidirajuće supstance, bez dodatnog rizika:
O1 – Tečne
O2 – Čvrste
O3 – Artikli
OF – Oksidirajuće supstance, čvrste, zapaljive
OS – Oksidirajuće supstance, čvrste, samozagrevajuće
15
OW – Oksidirajuće supstance, čvrste, koje u dodiru sa vodom oslobađaju zapaljive
gasove
OT – Oksidirajuće supstance, otrovne:
OT1 – Tečne
OT2 – Čvrste
OC – Oksidirajuće supstance, korozivne
OC1 – Tečne
OC2 – Čvrste
OTC – Oksidirajuće supstance, otrovne, korozivne
16
TO1 – Tečne
TO2 – Čvrste
TC – Otrovne materije, korozivne:
TC1 – Organske, tečne
TC2 – Organske, čvrste
TC3 – Neorganske, tečne
TC4 – Neorganske, čvrste
TFC – Otrovne materije, zapaljive, korozivne
LD50 predstavlja količinu otrova u [kg] po jednom [kg] mase tjela životinje, a dovoljna da
usmrti 50% ispitanih životinja.
17
CS – Korozivne materije, samozagrevajuće:
CS1 – Tečne
CS2 – Čvrste
CW – Korozivne materije, koje u dodiru sa vodom emituju zapaljive gasove:
CW1 – Tečne
CW2 – Čvrste
CO – Korozivne materije, oksidirajuće:
CO1 – Tečne
CO2 – Čvrste
CT – Korozivne materije, otrovne:
CT1 – Tečne
CT2 – Čvrste
CFT – Korozivne materije, zapaljive, otrovne, tečne
COT – Korozivne materije, oksidirajuće, otrovne
18
k – koeficijent prodiranja spoljne toplote kroz površinu razmjene kod vagona-hladnjače
je 0.32 [kcal/m2*h* oC]
Tf – toplota disanja robe – toplotni faktor:
- za temperaturu veću od +4 oC 200 [kcal/t*24h]
- za temperaturu veću od +15oC 2500[kcal/t*24h]
o
- za temperaturu veću od +30 C 6000[kcal/t*24h]
Učinak hlađenja:
1 [kg] vodenog leda na 0 [oC] je 80 [kcal/kg]
1 [kg] suvog leda na 0 [oC] je 150 [kcal/kg]
1 [kg] tečnog azota na 0 [oC] je 96.5 [kcal/kg]
19
ZADATAK II (Prevoženje iz hladnjače do tržišta):
Iz Doboja za Cirih treba prevesti 9000 [kg] svežeg povrća da na tržište stigne sa 15 [oC].
Prije utovaranja povrće je hlađeno na +4 [oC]. Spoljna temperatura je 25 [oC] (tr=10 [oC]),
a za robu (tr=11 [oC]). Prevoz traje 86 sati.
Suvi led
-Za hlađenje vozila: Q1=860*tr=17200, tj. 17200/150=114.66 [kg] USVAJAMO: 115 [kg]
-Za hlađenje robe (već ohlađena i Q2 se ne računa jer se prevozi iz hladnjače u hladnjaču)
-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*20*24=17664, tj. 17664/150 ili
118 [kg]
(G * Tf * h) (15000 * 200 * 24)
-Za uticaj disanja robe: Q4= = = 3000, tj. 3000/150 ili 20
1000 * 24 1000 * 24
[kg]
-Količina rashladnog sredstva: L=115+118+20=253 [kg]
Zbog sigurnosti uvećava se za 6%
Lu=253*0.06=16 [kg]
L=253+16= 269 [kg]
Pošto prevoz traje 24 sata dovoljno je oko 270 [kg] suvog leda, za održavanje
temperature na +4 [oC].
ZADATAK VI:
Iz Brčkog za Banja Luku treba prevesti 1200 [kg] smrznutog svežeg mesa utoravljenog
na -15 [oC]. Spoljna tempreatura je +25 [oC] (tr = 40 [oC]). Prevoz traje 24 sata.
20
-Za uticaj spoljne temperature: Q3=F*k*tr*h=115*0.32*40*24=35328, tj. 35328/150 ili
236 [kg]
-Za uticaj disanja robe (ne treba računati zato što roba u smrznutom stanju „ne diše“)
-Količina rashladnog sredstva: L=230+236=466 [kg]
Zbog sigurnosti uvećava se za 6%
Lu=466*0.06=28 [kg]
L=466+28= 494 [kg] USVAJAMO: 500 [kg]
21