Bitcoin tehnologija je fascinantna!

Novi razred aktive / nova investicijska klasa (new asset

class). Proći će još dekada dok shvatimo što je Bitcoin i koje su mogućnosti kripto-svijeta i
kriptovaluta. Nemoguće je s današnjim analitičkim alatima potpuno shvatiti kretanje cijene
Bitcoin kriptovalute. Ponaša se kao kombinacija novca, robe i aktive. Bitcoinove posebne
karakteristike daju mu prednost pred fiat valutama (kuna, euro, dolar) i zlatom. Bitcoin je
ograničen i bit će fiksan iznos u konačnici (21 milijun BTCa). Znamo (valjda) da je zlato
ograničeno ali točne brojke ne znamo. Ako ste vlasnik zlata postoji rizik da vam ga netko
ukrade, dok je bitcoin ‘digitalno zlato‘ i reduciran na podatak na internetu. Bitcoin privatni
ključ možete imate u glavi! Kako će vam netko to ukrasti? Isto tako na Bitcoin mreži možete
pospremiti sto milijuna eura vrijednosti bez bilo kakve naknade. Koliko će vas koštati ako isti
iznos čuvate u zlatu u sefu? Sigurno skupo. Plus, danas imamo puno manipulacija s zlatom.
Ako progooglate naići ćete na hrpu članaka sa prevarama: isto zlato prodano na više vlasnika,
krivotvorene zlatne poluge i sl. Pokriće zlata osim u priči koja drži vodu već 10 000 godina je
zanimljiv kemijski sastav tj. pokriće zlata je kemija. Ali zlato za uporabu je ograničeno (nakit,
vodiči,…). Dok je kod Bitcoina pokriće matematika i kriptografika. Prvi je to apstraktni
oblik novca, odnosno digitalni novac, koji i funkcionira. Riješen je double spending problem.
Bitcoin i kriptovalute su proširljivi (extendable) i po prvi put u povijesti monetarnih sustava
imamo programabilni novac i nove oblike aplikacija: pametni ugovori, tokeni,
decentralizirane aplikacije bez cenzure itd.

Bilo je pokušaja kreiranja digitalnog novca: e-gold, hashcash, b-cash, Bitgold…itd. Svaki put
su velike financijske institucije uspjele ugasiti ‘konkurenciju‘. Bitcoin je rezistentan,
otporan na cenzuru, otvoren i globalan. Nema tzv. ‘single point of failure‘, tako da je
nemoguće ugasiti Bitcoin mrežu osim ako ugasimo internet i izbrišemo Bitcoin Blockchain
sa svih uređaja. A to je barem zasada nemoguća misija. Isto tako bilo tko može skinuti na
svoje računalo kopiju Bitcoin Blockchaina i biti čvorište i pridonijeti prihvaćanju Bitcoina.
Napisat ćemo jednu objavu o tome kako postati Bitcoin čvorište. Naša preporuka dobro
proučiti i educirati se jer kriptovalute, kripto-ekonomija i token ekonomija kucaju na vrata.
Ostalo je dovoljno vremena da budete pionir na ovom području ako sada krenete!

Znamo da zvuči apstraktno da je novi oblik novca samo podatak na računalu i da nema
fizičkog oblika. Nacionalne valute isto tako većinom su u digitalnom obliku i manji dio u
gotovini. Pokriće fait valuta poput naše kune je državno tj. političko. Pojedinci odlučuju
koliko će se printati novi novac – da li je printanje novog novca kako bi više trošili uopće
pametno? Sami odlučite. Ponavljamo, kod Bitcoina pokriće je matematika. Znamo svi što je
brojka 1 ili brojka 5. Prihvatili smo brojke i sasvim je normalno koristiti brojke, slažete li se?
Isto tako je 1 Bitcoin apstrakt/jedinica s kojim predstavljamo vrijednost u digitalno doba i
doba globalno umreženog svijeta. Bitcoin je predvidljiv i inflacija u Bitcoin ekonomiji je
predvidljiva. Točno znamo koliko ima Bitcoina i koliko će ih biti za 2, 4 i 40 godina. Nama iz
Bitcoin zajednice se ova ideja sviđa i pobornici smo da imamo kontrolu nad svojim novcima.
Još uvijek nas je malo, cca. 10 milijuna ljudi u Bitcoinu i ukupno u kriptovalutama oko 15
milijuna. Ima još mjesta za nove ‘adoptere’!

Trace Mayer je Bitcoin guru i ulagač u Bitcoin tvrtke. On ima objašnjenje za kontinuirani
uspjeh Bitcoina. Tvrdi da Bitcoin ima 7 mrežnih učinaka:

1. Špekuliranje – visoka volatilnost i prostor za zaradom.

2. Usvajanje trgovaca – nuđenje Bitcoina kao opcije za plaćanje, kako bi povećali
maržu.
3. Usvajanje korisnika – npr. 20% popust ako trošite bitcoin preko Purse.io.
 4. Sigurnost – prva tri mrežna učinka vode tome da se pojavljuje sve više Bitcoin rudara
koji će profitirati i biti nagrađeni za povećanje sigurnosti Bitcoin mreže.
5. Developer Mindshare – Bitcoin je ‘glupa’, predvidljiva mreža sa jednostavnim
pravilima. Na temelju ove jednostavne mreže nastati će inovacije: komplicirani
algoritmi, machine-to-machine payment protokoli, smart contracts, i drugi alati.
6. Financijalizacija – Bitcoin će progresivno napredovati i uzeti veći dio kolača na
tržištu u područjima doznaka, mikropaymentsa, peer-to-peer pozajmljivanja, razmjene
dionica i vrijednosnih papira.
7. Usvajanje kao svjetska rezervna valuta – Moguće da sve transakcije budu
provedene na blockchainu, uključujući vlasništvo kuća, kupnje dionica, vlasništvo
automobila i drugih monetarnih instrumenata i valuta.

Zbog ‘network effecta’ i poželjnih karakteristika pobornici Bitcoina ovu tehnologiju gledaju
kao Safe Haven!

Blockchain tehnologija će disruptati financije, ostale industrije ali i samu regulaciju. Trebat
će nam novi zakonski okviri za kripto-svijet. Do toga će doći ali proći će niz godina. Uzet
ćemo jedan banalni primjer gdje kriptografija i Blockchain (lanac zapisa) u budućnosti može
pomoći uspostaviti povjerenje u osobe preko interneta. Svi koji koristite LinkedIn znate da
možete navesti fakultet koji ste završili. Često ljudi varaju i stavljaju prestižne fakultete poput
Harvarda ili Stanforda. Pomoću Blockchaina, na LinkedInu Harvard/Stanford može sa svojim
privatnim ključem potvrditi da je osoba pohađala i završila taj fakultet i da govori istinu. Mi s
Blockchainom programiramo istinu. Ako to nije moćno, ne znam što je.

Zaključak: trenutno se vode debate što je novac. Prije nikada nismo previše razmišljali što je
novac, kako nastaje i zašto se printa. Danas se formiraju novi monetarni sustavi i moguće da
će Bitcoin odigrati veliku ulogu u svemu tome. Vrijedi se educirati i proučavati kriptovalute,
kripto i token ekonomiju.

Što vi mislite o Bitcoinu, novcu, zlatu, kripotvalutama, otvorenim internet protokolima i

tehnologiji koja je nezaustavljiva? Napišite komentare u nastavku!
Kako je osmišljen Hashcash

1. u vezi s načelima algoritma SHA-256, kada pokušava

promijeniti ulazne podatke za samo 1 bit, algoritam
pokreće niz kaskadnih mehanizama, koji One dovode do
nepredvidivog zaključka. Kao rezultat toga, ako
promijenite ulaz na 1 bit, nećete dobiti pin koji je samo 1
bit različit. Ovo je potpuno nepredvidiv zaključak.
Na primjer, ako nađete bilo koji SHA-256 kalkulator u Yandexu ili Googleu, možete
jednostavno izračunati hash za izraz Hello! (s velikim velikim slovom) - ovaj izraz ima svoj
specifičan "otisak prsta" SHA-256. Ako pokušate napisati istu riječ uklanjanjem ili
dodavanjem uskličnika ili ako je pišete malim slovom, dobit ćete potpuno nepredvidljivu lulu
koja će biti jedinstvena za ovu varijaciju.

Ali bez obzira koliko dugo traje, ako dajete iste znakove kao unos, onda će se hash prikazati
točno jednako.

Zahvaljujući toj jednostavnoj tehnologiji u 1997. godini, Adam Back je stvorio anti-spam
sustav nazvan HashCash.

Motiv je bio taj da su previše spameri već razvedeni u to vrijeme, a on je mislio "što ako
koristim ovu funkciju kako bi svako računalo napravilo određeni posao?".

Cilj je bio postavljanje, na primjer, poruka na forumu, računalo bi trebalo riješiti određeni
zadatak, primajući 256 bita na izlaz, koji su prethodno bili određeni.

Jasno je - da "pohranjujete" sve podatke na SHA-256 algoritam je jednostavan zadatak. Stoga

nije problem provjeriti jeste li radili na odabiru relevantnih zaključaka.

Adam je pronašao način da predvidi koliko vremena je potrebno računalu s procesorom brzine
sata s određenom računalnom brzinom. To je bilo neophodno kako bi, na primjer, dala
računalu zadatak obavljanja operacije u vremenskoj složenosti od 1 sekunde prije slanja jedne
poruke.

Ako ste zaista korisnici foruma koji trebaju napisati e-poštu na internetu ili poslati drugu e-
poštu, onda za vaše računalo 1 sekunda rada nije takav luksuz.Ali ako - sadrži neželjeni i
trebate poslati 1 milijuna poruka, a to je značajna prepreka, jer morate potrošiti milijun
sekundi CPU vremena. I iznenada, na tim je računima cijela ekonomija.

Ovaj mehanizam, kojeg koristi Adam Beck u Hashcashu, ima drugačije, bolje poznato ime -
Dokaz o radu.

Što je Adam Beck učinio za Bitcoin?

2. Utjelovljenje HashCash u Bitcoinu nije točna kopija
onoga što je Adam stvorio. U Bitcoinu je iz SHA1
algoritma izvršena prijelaz na SHA256 s manjim
promjenama kodova. Ipak, ne računajući ove sitnice -
ideja Dokaz o radu je 99% preuzeta iz svog primjene
model u HashCash.
Uzimajući u obzir stavove Adamovog predanosti kao model distribuiranih sustava, u zajednici
Kriptografi da je prvi Poštansku od Bitcoin je brzo uzeo svoju poziciju među vodećih
developera, iako on nije napisao jednu liniju koda za Bitcoin. Bio je jedan od onih glasova
koje su svi slušali, uključujući i Satoshi.

Izum Adam Beck postao je temelj za nastanak rudarskog ekosustava. Kada ASIC čipovi
varaju veliki broj haseva - oni proizvode iste izračune koji su napravljeni u Hashcashu.

U prvim mjesecima Bitkoyneovog postojanja, primarni problem bio je da čak 1000 ljudi nije
znalo o njemu. Bez mehanizma rudarstva, te s obzirom da je Bitcoin nije veliki proračun za
oglašavanje, nije bilo moguće izvući prvi programera, bez kojih sustav će se zaustaviti u svom
razvoju na samom početku.

Tvorac Bitcoin raspodjele plaćanje logika izgrađena je davne 2008. godine, kada je počeo
raditi na pisanju gotovog softverskog proizvoda - prvi klijent Bitcoin.Ako pogledate ovaj
problem s filozofskog i praktične točke gledišta - da algoritam Dokaz-of-djelo Adam Beck
smiju učiniti nemoguće: izgraditi potpuno transparentan mehanizam nagrade, ali nepovratan
za one koji žele krivotvoriti podatke.

Satoshi Nakamoto je zaslužio korištenje ovog mehanizma kako bi naučio računala da

pregovaraju u globalnoj distribuiranoj mreži. Riječ je o konsenzusu rudara koji se temelji na
izračunu haseva, koji su podložni Bitcoinu.

Algoritmi raspršivanja, uključujući SHA-256, postojali su dugi niz godina. Hashcash sustav
postoji od 1997. godine. No, Satoshi kombinirati ove tehnologije s P2P mreže, koje rade kao
BitTorrent, kao i mnogih drugih aplikacija temeljenih na P2P, stvoriti novi sustav digitalnog
novca, koje mi danas nazivamo cryptocurrency.
Posljednjih godina povećanjem dostupnosti brzog Interneta, među korisnicima raste zanimanje za dohvaćanje
raznovrsnog multimedijalnog sadržaja.
Kako dohvaćanje multimedijalnog sadržaja uglavnom troši velike količine poslužiteljskih sredstava, bilo je
potrebno rasteretiti poslužitelje te što veći dio posla preusmjeriti na same klijente. U originalnoj ideji, kod P2P
mreže nije postojao glavni server. Sva računala umrežena u tu mrežu bila su hijerarhijski jednaka. To je u praksi
teško izvedivo, pa postoji više izvedbi P2P mreža. Ovakve mreže koristimo npr. kod chat aplikacija, ili kod
razmjene podataka za što nam sluze torrenti jedna od peer to peer aplikacija. U tom slučaju često je upitna
legalnost sadržaja.

Što su to P2P mreže?

Peer-to-peer (P2P) je računalna mreža u kojoj nema servera i klijent-server modela. Svi su čvorovi (eng. peer)
u P2P modelu hijerarhijski jednaki,
istodobno su i klijenti i serveri te dijele podatke između sebe. Ne postoji netko tko će kontrolirati koji podaci se
dijele u mreži, jer ne postoji server niti neko glavno računalo koje nadgleda sve ostale. P2P mreže imaju
svojevrsne servere, ali oni ne sadrže datoteke za razmjenu već služe za spajanje ponude i potražnje dvaju P2P
klijenta na mreži. Sama razmjena datoteka odvija se izravno između dva čvora („klijenta“).

Generacijski razvoj P2P mreža

Razlikujemo tri generacije P2P mreža:
Prva generacija P2P mreža bila je potpuno centralizirana. Klijenti nisu međusobno komunicirali, već se
prijenos datoteka odvijao preko servera.
Primjer mreže prve generacije je Napster- korišten za razmjenu glazbe kodirane u MP3 formatu. Sve informacije
potrebne za funkcioniranje i pretraživanje mreže nalazile su se na jednom serveru. Kada ste jednom na serveru
pronašli ono što tražite, server vas je uputio do onoga tko ima tu datoteku, i tada ste vi zapravo skinuli podatak,
ne sa servera nego sa onog računala koje u tom trenu dijeli tu datoteku.
Američki sudovi proglasili su osobe koje kontroliraju ovim informacijama odgovornima za moguće kršenje
autorskih prava ili druge ilegalne radnje na ovim mrežama. Uslijed toga, dolazi do razvoja druge generacije P2P
mreža.

Druga generacija P2P mreža je donijela potpunu decentralizaciju. Svi klijenti su postali međusobno
ravnopravni i izravno pretraživali i dijelili datoteke, bez posredovanja servera. Razmjenjuju datoteke bez
prolaska kroz centralno računalo. Svaki peer ili računalo istovremeno i prima i šalje podatke, za razliku od
mnogih veza tipa server-klijent u kojima jedno računalo ( server) šalje podatke mnogim računalima koja ne
mogu međusobno razmjenjivati podatke. Primjer mreže druge generacije bila je prva verzija Gnutelle.

Treća generacija P2P mreža je uvela anonimnost i kriptiranje podataka. Primjer mreže treće generacije je
BitTorrent protokol kojeg je razvio Bram Cohen. Protokol je napravljen da olakša distribuciju velikih
dokumenata, a da pritom ne opterećuje internet servere već se sav promet odvija između izvora dokumenta
(seed) i onoga koji preuzima taj dokument (leecher).

Arhitektura P2P mreža

Mreže prema strukturi dijelimo na centralizirane i decentralizirane.
U nastavku je dan pregled osnovnih svojstava svake od mreža te njihovi najpoznatiji predstavnici.

1.Centralizirane P2P mreže

Primjeri ovakve mreže su Napster, prva verzija Gnutelle i Freenet.

2. Decentralizirane mreže dalje možemo podijeliti na strukturirane i nestrukturirane.

Kod nestrukturiranih P2P mreža nije bitna struktura mreže, članovi su međusobno spojeni na proizvoljan način.
Primjer ovakve mreže je Gnutella.
Nestrukturirane mreže ne bi trebale imati nikakav centralizirani sustav, no u praksi postoji nekoliko vrsta
nestrukturiranih mreža s različitim stupnjevima centralizacije. Stoga nestrukturirane mreže dalje možemo
podijeliti na čiste i hibridne. Čiste P2P mreže sastoje se od ravnopravnih čvorova koji objedinjuju ulogu klijenta
i servera. Ne postoji centralni server koji upravlja mrežom niti neki preferirani čvor s posebnom ulogom. Primjer
ovakve mreže su Gnutella i Freenet.

Hibridne P2P mreže možemo promatrati kao mješavinu klijent-server i čiste P2P arhitekture. Hibridni pristup
dopušta postojanje preferiranih čvorova tzv. superčvorova koji su nadređeni ostalima te na razne načine mogu
utjecati na mrežu. Klijent-server arhitekutura se odnosi na pretraživanje datoteka, a čisti P2P na njihov prijenos.
Primjeri ovakve mreže su Gnutella2 (moderna implementacija Gnutelle) i Kazaa.
3. Trgovanje kriptovalutama bit će slično regulirano kao i trgovanje dionicama.

Potaknuto globalnim ulagačkim "ludilom" za bitcoinom, američko zakonodavno tijelo

razmatra novi regulatorni okvir koji će uvesti stroži nadzor na saveznoj razini, nekoliko je
zastupnika kazalo Reutersu.

Obje stranke u Senatu i Zastupničkom domu, republikanci i demokrati, slažu se kako bi

regulativa trebala razriješiti probleme i rizike koje virtualne valute predstavljaju za ulagače i
financijski sustav.

"Neupitna je činjenica da postoji potreba za regulatornim okvirom", izjavio je republikanski

senator Mike Rounds, član Odbora za banke.

Kriptovalute su trenutno u regulatornoj "sivoj zoni" između dva financijska regulatora,

ministarstva financija, središnje banke i saveznih država. Glavnina zabrinutosti zakonodavaca
fokusirana je na špekulativno trgovanje i investiranje u kriptovalute.

Prema mišljenju dijela kongresnika, trgovina kriptovalutama bi stoga trebala biti regulirana
kao trgovina dionicama. Regulatori diljem svijeta upozoravaju da se kriptovalute mogu
koristiti za pranje novca i financiranje terorizma te narušavanje povjerenja u financijski
sustav.

Njemačka i Francuska žele da se rasprava o kriptovalutama nađe na dnevnom redu

nadolazećeg sastanka skupine G20.
4. Banke u Britaniji i SAD-u zabranile kartično zaduživanje za kupnju
kriptovaluta.

Banke u Velikoj Britaniji i SAD-u zabranile su korištenje kreditnih kartica za kupnju bitcoina
i ostalih kriptovaluta zbog bojazni da u slučaju naglog pada vrijednosti klijenti neće moći
vraćati dugove.

Najveći britanski zajmodavac Lloyds Banking Group objavio je da će klijentima s kreditnim

karticama zabraniti kupnju kriptovaluta, slijedeći primjer američkih JP Morgan Chase i
Citigroupa.

Zabrana bi trebala zaštititi klijente od gomilanja dugova kupnjom virtualnih valuta na kredit
ako im vrijednost naglo padne, pojasnila je glasnogovornica Lloydsa. Kartičari su se uzbunili
nakon što su shvatili da klijenti sve češće koriste kartice za financiranje računa putem kojih
potom kupuju digitalne valute.

Mastercard je prošlog tjedna objavio da je zbog klijenata koji su kreditnim karticama kupovali
kriptovalute obujam inozemnih transakcija u četvrtom tromjesečju povećan jedan postotni
bod. U to je vrijeme vrijednost bitcoina iznimno rasla, dosegnuvši 16. prosinca rekordnih
19.187 dolara na internetskoj platformi Bitstamp sa sjedištem u Luksemburgu.

U međuvremenu se bitcoinu vrijednost više nego prepolovila na 7700 dolara. Iz banke JP

Morgan kažu da ne obrađuju kupnju kriptovaluta zbog velikih oscilacija njihovih vrijednosti.
Zabrana se odnosi samo na kupnju kreditnim kartciama dok korisnici debitnih još mogu
kupovati kriptovalute.

Nekoliko ruskih znanstvenika iz postojenja za izradu nuklearnih bojnih glava uhićeno

je jer su navodno pokušali "rudariti" kriptovalute.

Osumnjičenici su pokušali koristiti jedno od najmoćnijih ruskih superkompjutera kako bi se

obogatili "rudareći" Bitcoine u Federalnom nuklearnom centru Sarov na zapadu Rusije,
piše BBC.

"Nije predviđeno da je superkompjuter spojen na internet, zbog sprječavanja mogućih upada, i

kada su znanstvenici to pokušali, obaviješten je Odjel za sigurnost", stoji u objavi Centra te se
dodaje da su osumnjičenici predani ruskoj sigurnosnoj službi FSB. Protiv njih je pokrenut
kazneni postupak.

Kriptovalute poput Bitcoina se ne oslanjaju na centralizirane servere pa onda ljudi koji

ustupaju procesorsku snagu za "rad" sistema, odnosno da se transakcije mogu obvavljati,
nagrađuje se Bitcoinima.

Važno je napomenuti kako ovom odlukom neće biti zahvaćen samo Facebook, već će se ista
odluka primjenjivati i na Instagramu.

Novo pravilo "zabranjuje financijske proizvode i usluge koji se često povezuju s varljivim ili
obmanjujućim promotivnim praksama, kao što su binarne opcije, inicijalne ponude novca i
kriptovalute".
Iako je bitcoin s drugim kriptovalutama krenuo spremno osvajati tržište, prostor poslovanja
još uvijek je prepun prevara, obmana i drugih svojevrsnih rizika.

Bitcoin i druge kriptovalute danas su iznimno aktualne, ali također ih prate prevare i drugi
rizici.

Glasnogovornik Facebooka izjavio je za Business Insider da novo pravilo zabranjuje sve

oglase koji se odnose na kriptovalute, a ne samo one koji izravno pokušavaju prodavati
kriptovalute ili kriptografske oznake. Tako su, primjerice, zabranjeni i oglasi za Bitcoinove
novčanike.

U postu na blogu koji je objavio vijest, direktor Facebooka za proizvodnu upravu Rob
Leathern predložio je da Facebook u nekom trenutku preispita ovu politiku kako bi se
ponovno bilo omogućeno oglašavanje legitimne tvrtke vezane uz kripto.

"Želimo da ljudi nastave otkrivati i saznavati o novim proizvodima i uslugama putem

Facebookovih oglasa bez straha od prijevare ili prijevare", izjavio je direktor Facebooka za
proizvodnu upravu Rob Leathern.

5. Trgovanje kriptovalutama posebno je popularno među mladima a zbog

potražnje vrijednost pojedinih transakcija viša je i 30 posto nego u drugim zemljama.

Južna Koreja zabranila je upotrebu anonimnih bankovnih računa za transakcije

kriptovalutama, prenose u utorak britanski mediji.

Zabrana stupa na snagu 30. siječnja a trebala bi spriječiti korištenje virtualnih valuta u
kaznenim djelima poput pranja novca i približiti južnokorejsku regulativu financijskim
propisima u drugim zemljama, objašnjava BBC.

Prema nekim je izvorima Južna Koreja treće tržište u svijetu za transakcije bitcoinima i
drugim kriptovalutama. Prvo mjesto pripada Sjedinjenim Državama a drugo Japanu.

Zbog važne uloge Južne Koreje u svijetu digitalnih valuta odluke Seula mogu prouzročiti
nagle oscilacije u njihovoj vrijednosti.

Vlasnici anonimnih 'novčanika' s digitalnim kriptovalutama u Južnoj Koreji morat će ih

ubuduće vezati za bankovne račune pod svojim imenom i osigurati potvrdu identiteta. Slični
su propisi na snazi i u SAD-u, napominje BBC.

Odvojeno će maloljetnim ulagačima i strancima biti zabranjeno otvaranje računa za

kriptovalute.

Naknadno bi mogle biti uvedene još strože mjere, dodaje BBC, posjećajući da su
južnokorejski dužnosnici početkom mjeseca kazali da se razmatra i mogućnost zabrane
trgovanja kriptovalutama.
U ponedjeljak je novinska agencija Yonhap izvijestila da će vlasti odrezati povelike poreze
platformama za trgovanje kriptovalutama kako bi i tim putem zauzdale bujanje aktivnosti u
tom sektoru.

Trgovanje kriptovalutama posebno je popularno među mladima a zbog potražnje vrijednost

pojedinih transakcija viša je i 30 posto nego u drugim zemljama, primjećuje BBC.

 Ako izuzmemo trošak kupnje računalne opreme i električne energije, upravo tako, no
isto vrijedi i za fiducijarni novac (npr. kuna ili dolar), jer se sredinom 20. st. prekida
veza između izdavanja novca i posjedovanja zlatnih rezervi.