1

Dva su temeljna dijela ŢS-a: CNS ili CŢŠ i PNS ili PŢS
• CNS se dalje dijeli na:
a) mozak (unutar lubanjskih kostiju)
b) leĎnu/kraljeţničku moţdinu (unutar šupljina kraljeţnice),
• PNS: čine ţivci – izvan šupljina kraljeţnice i lubanjskih kostiju

2
PNS čine ţivci koji prenose informacije u dva smjera:
1. Aferentni živci: iz periferije (iz očiju, ušiju, mišića, zglobova i dr. perifernih
organa) – informacije prenosi do mozga.
2. Eferentni živci: obrnuti: informacije iz mozga u periferne organe (mišiće i
zglobove – kako i kada da se kontrahiraju).

Mozak prima valjane informacije iz dvaju izvora/lokacija: iz okoline i iz

samoga organizma.

Periferni živčani sustav –dijeli se na:

1. Somatski – interakcija s vanjskom okolinom
2. Autonomni (vegetativni ili visceralni)– regulacija procesa unutar
organizma; odvija se nesvjesno

3
AUTONOMNI SUSTAV
• Dalje se dijeli na: simpatikus i parasimpatikus.
• Simpatikus: energija se stimulira, organizira, mobilizira – prijeteće situacije.
• Parasimpatikus: vraća organizam u normalno stanje: konzerviranje
energije

4
• Simpatički dio PNS-a čine ţivci koji izlaze iz lumbalnog (slabinskog) i
torakalnog (grudnog) dijela kraljeţničke moţdine; prekapčanje je relativno
daleko od ciljanih organa
• Parasimpatički dio PNS-a: ţivci koji izlaze iz mozga (u sastavu kranijalnih
ţivaca) i sakralnih (krsnih) dijelova k. moţdine; prekapčanje relativno blizu
ciljanih organa.

PARASIMPATIKUS:
• Suţenje zjenica
• Stimulira lučenje sline
• Usporava rad srca
• Suţava bronhiole
• Stimulira rad ţeluca i crijeva: probavu
• Stimulira izlučivanje ţuči
• Kontrahira mjehur
• Opušta rektum
+
Širi krvne ţile
Stimulira lučenje suza

5
SIMPATIKUS
• Širi zjenice
• Inhibira lučenje sline
• Ubrzava rad srca
• Širi bronhiole
• Usporava probavu / nema učinka
• Stimulira izlučivanje glukoze
• Stimulira izlučivanje adrenalina (epinefrin) i noradrenalina
• Opušta mjehur
• Kontrahira rektum
+
Suţava krvne ţile
Podiţe dlačice: najeţenost
Stimulira znojenje

5
Većina ţivaca (31 par) izlazi iz leĎne moţdine: spinalni ili moţdinski ţivci.
No 12 pari izlazi iz mozga: a to su: olfaktorni, optički, okulomotorni, trohlearni,
trigeminalni, abducentni, facialni, vestibulokohlearni, glosofarnigalni, vagus,
akcesorni i hipoglosus
Prvi ih je imenovao grčki fiziolog Galen u 2. st. n. Kr.; Rimsko carstvo.
Neki od njih su motorički (inerviraju odreĎene mišiće, organe), drugi senzorički
(provode impulse iz perifernih organa do mozga), a treći su i jedno i drugo.
Ţivci 4–12 sudjeluju u proizvodnji govora.

6
7
8
Moždane ovojnice ili meninge
• Osnovna funkcija: štite mozak

• 3 ovojnice /meninge (grč. = prekrivati)

Vanjska je – čvrsta membrana: lat. dura mater
Arahnoidea – paučinasta ovojnica
Lat. Pia mater
IzmeĎu arahnoidee i pia mater je subarahnoidalni prostor ispunjen likvorom i
krvnim ţilama.
Likvor – takoĎer u funkciji zaštite mozga: djeluje poput amortizera.
Likvor nastaje u koroidnim pleksusima – ţilice koje strše iz Pia mater u
komore.
Višak likvora odstranjuje se kroz – duralne sinuse – prolaze kroz dura mater
u vratne vene.

9
• Komore – šupljine u mozgu, 4: 2 lateralne, 3. i 4. komora.
• One su dio ventrikularnog sustava – ispunjen likvrom;
• U V.S. spada i cerebralni akvedukt (centralni kanal) – povezuje 3. i 4. K,
centralni kanal – proteţe se i središnjim dijelom k. moţdine.

10
11
Krvne ţile u mozgu imaju gusto zbijene stijenke te, za razliku od drugih ţila u
tijelu, ne propuštaju štetne molekule da uĎu u okolno moţdano tkivo.
Neke se velike molekule propuštaju (glukoza, hormoni u odreĎenim dijelovima
mozga).

12
Ţivčane stanice – specijalizirane za primanje i prijenos elektrokemijskih
signala.

13
Vanjski izgled živčane stanice
Stanično tijelo (soma) – centar metaboličke aktivnosti neurona.
Stanična membrana – polupropusna, obavija ţivčanu stanicu.
Dendriti – kratki izdanci na tijelu ţivčane stanice, primaju većinu sinaptičkih
kontakata s drugih neurona
Aksonski brežuljak – mjesto na kojemu akson izlazi iz staničnog tijela
Akson – dugački, uski izdanak koji izlazi iz staničnog tijela
Mijelinska ovojnica – izolacija, graĎena od masti, kod mnogih aksona
Ranvierovi prstenovi – razmaci izmeĎu dijelova mijelinske ovojnice
Završni čvorići – završeci aksonskog grananja iz kojih se kemijske tvari
otpuštaju u sinapsu
Sinapsa – mjesto gdje su dva neurona u kontaktu

14
Dvije vrste struktura u živčanom sustavu – s obzirom na dio neurona koji
strukturu izgraĎuje:
• graĎene prvenstveno od tijela
• graĎene uglavnom od aksona

Nakupine tijela ţivčanih stanica:

a) jezgre (nuclei)– u SŢS-u
b) gangliji – u PŢS-u

Snopovi aksona:
a) putovi – u CNS-u
b) ţivci – u PŢS-u

22
Potporne stanice CNS-a
• ne stvaraju akcijske potencijale: ne sudjeluju u prijenosu informacija
• fizička i funkcionalna potpora

• GLIJA (glia = ljepilo) stanice  potporne stanice CNS-a; vrste

• Astroglija (astrociti) – zvjezdaste; „rukama“ /izdancima se veţu se
za krvne ţile
• Formiranje neuralnih krugova – drţe neurone na okupu;
potporna matrica
• Prijenos kemijskih tvari iz krvi u ţivčane stanice
• Apsorpcija otpada

• Oligodendroglija (oligodendrociti)
• mijelinizacija aksona ţ.s.: svojim izdancima bogatima
mijelinom (masna izolirajuća tvar) obavijaju se oko aksona –
povećava brzinu i efikasnost širenja impulsa

• SATELITSKE STANICE  potporne stanice PNS-a

23
 • Schwanove stanice – takoĎer uloga mijelinizacije akosna, ali u PNS-
u

Razlika izmeĎu Oligodendrocita i Schwanove st. :

Schwanove st. – tvore jedan mijelinski segment;
oligodnerociti – više m. segmenata
Schwanove st. – dovode do regenracije aksona nakon
oštećenja; u CNS- regeneracije nema

23
Smjerovi u živčanom sustavu
• Opisani su u odnosu na poloţaj kraljeţničke moţdine
• Tri osovine:
• anterior (rostralno) – posterior (kaudalno)
• dorsalno – ventralno
• medijalno – lateralno

• anterior (rostralno) = prema naprijed

• posterior = prema straţnjem dijelu kraljeţnjaka / straţnjoj strani glave
• dorsalno (za glavu: superior) = prema površini leĎa kraljeţnjaka / prema
vrhu glave
• ventralno (za glavu: inferior) = prema pov. trbuha kraljeţnjaka / donjem
dijelu glave
• medijalno = prema središnjoj liniji tijela
• lateralno = od središnje linije prema stranama tijela

29
Mozak moţemo presjeći na različite načine. Kao što i slika prikazuje,
razlikujemo:
1. Frontalni ili koronalni presjek – presjek paralelan s ravninom lica
2. Horizontalni presjek – presjek u ravnini koja je paralelna s vrhom mozga
3. Medijalni ili sagitalni presjek – ravnina presjeka paralelna s hemisferama
4. Poprečni presjek – presjek bilo koje dugačke i uske strukture (npr.
kraljeţničke moţdine ili ţivca) pod pravim kutom.

U različitim presjecima, različite se strukture mozga drukčije vide (u nekima se

ne vide).

30
(Judaš i Kostović)
• Smještena je u vertebralnom kanalu.
• Prostire se od lubanjskog otvora do 2. slabinskog kralješka.
• Nejednake debljine.

31
K. moţdina sastoji se od 2 različita dijela:
1. Središnji dio (oblik H) – siva tvar: stanična tijela i nemijelizirani interneuroni
• dva straţnja dijela sive tvari: straţnji (dorslani) rogovi
• dva prednja dijela sive tvari: prednji (ventralni) rogovi

2. Okolna područja – bijela tvar: čine je mijelizirani aksoni

• Parovi spinalnih ili moţdinskih ţivaca – pričvršćeni na kraljeţničku moţdinu:

jedan s L, drugi s D strane na 31 razini (ukupno 62 ţivca).
• Ti ţivci dijele se u blizini k. moţdine i spajaju se s njom (tako podijeljeni)
preko dvaju korijena:
a) straţnjeg (dorsalnog) – jedan krak podjele
b) prednjeg (ventralnog) – 2. krak podjele.
• Stanična tijela aksona (somatskih i autonomnih stanica) straţnjeg korijena
grupiraju se neposredno uz kraljeţničku moţdinu čineći spinalni ganglij.
Mnogi aksoni tih neurona završavaju u straţnjim rogovima sive tvari
kraljeţničke moţdine.
Ventralni korijen čine aksoni motoričkih (eferentnih) neurona čija su tijela u
prednjim rogovima kraljeţničke moţdine.

32
Aksoni somatskog ŢS-a inerviraju skeletne mišiće.
Aksoni autonomnog ŢS-a – vode do ganglija, gdje predaju uzbuĎenje na nove
neurone koji zatim inerviraju unutrašnje organe (srce, ţeludac, jetru).

32
U embrionalnom razvoju, tkivo iz kojeg će se razviti SŢS izgleda kao cijev
ispunjena tekućinom.
Prve naznake mozga: 3 zadebljanja (mjehurića) na prednjem dijelu te cijevi →
iz njih će se razviti prednji, srednji i straţnji mozak (krajem 4. tjedna gestacije).
Iz njih će se razviti ukupno 5 dijelova (krajem 5. tjedna): još 2 iz prednjeg i 2 iz
straţnjeg zadebljanja:

Prednji mozak:
• telencephalon – krajnji mozak (moţdane hemisfere), najviše raste
tijekom razvoja
• diencephalon – meĎumozak

Straţnji mozak:
• Metencephalon
• myelencephalon

33
Strukture u razvijenome mozgu:
• Telencephalon ili krajnji mozak: m. kora (hemisfere)
• Diencephalon ili meĎumozak: talamus i hipotalamus

Moţdno deblo (truncus cerebri): mesencephalon, metencephalon i

myelencephalon

• Mesencephalon ili srednji mozak

• Metencephalon – mali mozak i most
• Myelencephalon – medulla oblongata (produţena moţdina)

35
Moţdano deblo čini:
• Produţena moţdina
• Mali mozak (negdje se izdvaja kao zasebna struktura)
• Most
• Srednji mozak

Njime prolaze aferentni i eferentni putovi – povezuje veliki i mali mozak s

kraljeţničkom moţdinom.

36
No ima i vlastite funkcije.
U njemu su smještena središta, tj. jezgre, odgovorne za:
• regulaciju topline, rad srca, disanje, gutanje, rad krvnih ţila
• prehranu, rad probavnih organa
• pobuĎenost, svijest, djelomično kontrola spavanja i budnosti
• kontrola odgovora na vidne i slušne podraţaje
• kontrola pokreta

Oštećenja moţdanog debla:

• Paraliza
• gubitak osjeta i/ili kontrole odgovarajućih funkcija i svijesti
• koma
• smrt

37
Sastoji se uglavnom od putova koji provode impulse izmeĎu mozga i ostatka
tijela.
Retikularna formacija ( retikularni aktivacijski sustav)
• sloţena mreţa od oko 100 sitnih jezgara
• proteţe se središnjim dijelom moţdanog debla: od straţnje granice
produljene moţdine do prednje granice srednjeg mozga
• neki njezini dijelovi utječu na pobuĎenost
• različite jezgre: regulacija spavanja, paţnje, pokreta, tonus mišića; srčani,
cirkulatorni i dišni refleksi
Povezana je s drugim jezgrama moţdanog debla, i malim mozgom,
meĎumozgom i velikim mozgom.

38
Mildner (2003):
Mali mozak (cerbellum)
• U straţnjoj lubanjskoj jami
• Evolucijski jedan od najstarijih dijelova mozga
• 10% ukupnog volumena mozga. Ipak, sadrţi više od 50 % svih moţdanih
neurona
• Površina – naboranija nego v. mozga
• U kori – takoĎer postoje mape kojima su predstavljeni dijelovi tijela; no nema
asocijativnih vlakana – svaki dio djeluje kao zasebna funkcionalna jedinica
• 2 polutke i medijalno područje (čvor ili vermis)
• Sadrţi mnogo već broj aferentnih vlakana nego eferentnih (40:1) – upućuje
na njegovu vaţnost u obradi ulaznih informacija prije odašiljanja izlaznog
signala u druga moţdana područja
• Citoarhitektonska organizacija m. mozga – ista u svih sisavaca: od miša do
čovjeka

39
Mildner (2003):

Glavne funkcije:
a) Započinjanje voljnog pokreta
• najprije se vidi ţivčana aktivnost u m. mozgu i b. ganglijima, tek
potom u motoričkoj kori (detaljno izvoĎenje finih pokreta, ne i
započinjanje)
b) Regulira opseg, silu i smjer pokreta
• finoća pokreta; koordinira i izglaĎuje mišićnu aktivnost
c) Planiranje i vremenska organizacija aktivnosti
• informacije prima iz većine modaliteta: vestibularnog i slušnog
organa, mišića, zglobova, koţe i očiju - *usklaĎuje te informacije
• zajedno sa sustavom za ravnoteţu koordinira pokrete glave i
poloţaj tijela sa svim drugim aktivnostima
• središnje mjesto za proprioceptivne informacije, motoričko
planiranje, osjet ravnoteţe

d) Nadzor pokreta
• uz motoričku koru

40
e) Učenje i pamćenje
• vještih pokreta
• Ali sudjeluje i u nemotoričkome učenju (u kognitivnim aspektima)

Ozljede m. mozga:
• nespretnost pokreta – posebice svrhovitih; nemogućnost precizne kontrole
pokreta; *pokret nije jasno definiran, nema izraţajnost, nije usmjeren
• poremećaj ravnoteţe
• smanjeni tonus mišića
• nerazgovijetan govor – vaţan u artikulaciji (posebice voĎenim pokretima)
• Nemogućnost prilagodbe promjenjivim uvjetima – koartikulacija

40
Mesencephalon: SREDNJI MOZAK
Tectum (krov) – dorsalni dio; čini ga 2 para izbočina (colliculi = breţuljci)
• colliculi inferiores (donji kraj) – pripada slušnom sustavu
• colliculi superiores (gornji kraj) – vidnom sustavu

Tegmentum – ventralno od tectuma

• dio retikularne formacije, uzlazni i silazni putovi
• Periakveduktalna siva tvar – oko cerebralnog akvedukta (povezuje 3.
i 4. komoru); vaţna u posredovanju analgetskih (smanjuju bol)
učinaka opijata
Substantia nigra (crna tvar)
Nucleus ruber (crvena jezgra)

41
Diencephalon: MEĐUMOZAK
• IzmeĎu moţdanog debla i polutki velikog mozga
• Dijelovi:
• talamus
• hipotalamus

Talamus
• Velika parna struktura (L i D talamus) na vrhu moţdanog debla, sa svake
strane 3. m. komore
• L i D talamus – spojeni strukturom massa intermedia
• Čine ga brojne jezgre

42
Pinel:
Talamus
• Sadrţi brojne parove različitih jezgara (većina u vezi s korteksom), neke od
njih su senzorne relejne jezgre → primaju impulse iz receptora, obraĎuju ih
te prenose u odreĎena osjetna područja velikog mozga:
• Lateralno koljenasto tijelo (corpus geniculatum laterale) – relejna
stanica vidnog sustava
• Medijalno koljenasto tijelo (corpus geniculatum mediale) – slušnog
sustava
• Ventroposterolateralna jezgra – somatosenzornog sustava
• Pulvinar – uključen u vizualnu paţnju i potiskivanje irelevantnih
podraţaja

Mildner:

Talamus je povezan s:
a) malim mozgom
b) bazalnim ganglijima
c) limbičkim sustavom – čiji su bitni dijelovi hipotalamus i

43
epitalamus
Uloga:
• obrada svih osjetnih informacija, osim njuha prije nego ih pošalje u druge
dijelove mozga → primarna m. i s. područja primaju izravne projekcije iz
talamičkih jezgara.
• sudjeluje u procesu pamćenja
• privlači paţnju i usmjerava je na verbalne informacije; priziv i sl.: ističe
informaciju na koju je trenutno usmjerena paţnja

Ozljede talamusa:
• problem s imenovanjem, pronalaţenjem riječi, računanjem, verbalnim
kratkoročnim pamćenjem i fluentnost
• gubitak osjeta, motorički poremećaji i problem svijesti
• najčešće prolazni

43
Mildner:
Uloga:
• obrada svih osjetnih informacija, osim njuha prije nego ih pošalje u druge
dijelove mozga → primarna m. i s. područja primaju izravne projekcije iz
talamičkih jezgara.
• sudjeluje u procesu pamćenja
• privlači paţnju i usmjerava je na verbalne informacije; priziv i sl.: ističe
informaciju na koju je trenutno usmjerena paţnja

Ozljede talamusa:
• problem s imenovanjem, pronalaţenjem riječi, računanjem, verbalnim
kratkoročnim pamćenjem i fluentnost
• gubitak osjeta, motorički poremećaji i problem svijesti
• najčešće prolazni

44
Hipotalamus
• ispod prednjeg dijela talamusa
• regulacija raznih potreba; regulacija hipofize (pituitarne=šmrkave ţlijezde) –
hipofiza usklaĎuje rad drugih ţlijezda s unutrašnjim lučenjem
• Njegov dio su i mamilarna tijela.

Optička hijazma → mjesto na kojemu se sastaju vidni ţivci iz lijevoga i

desnoga oka (oblik X): neki od aksona se u njoj kriţaju (dekusacija = prijelaz
na suprotnu stranu mozga)

Mildner:

Hipotalamus
• Zaduţen za čuvstva, osnovne tjelesne funkcije, tjelesna temperatura, rad
hipofize, otpuštanje hormona, kontrola unošenja hrane i tekućine, spolno
ponašanje, cirkadijurni ritmovi

45
Telencephalon: KRAJNJI MOZAK
• najveći dio, upravlja najsloţenijim funkcijama
• započinje voljne pokrete, tumači osjetne podatke, posreduje sloţene
kognitivne procese (učenje, govor, rješavanje problema)

• Dvije su velike strukture:

1. Korteks ili kora
2. Limbički sustav i bazalni gangliji – supkortikalni dio telencephalona

46
Limbički sustav
• krug središnjih struktura koje okruţuju talamus
• uključen u regulaciju ponašanja vaţnih za opstanak: bijeg, borba, hranjenje i
seksualno ponašanje

Njegove su strukture:
• Mamilarna tijela
• Hipokampus – uloga u pamćenju
• Amygdala – regulacija emocija
• Cingularna vijuga (Gyrus cinguli: D i L) → iznad corpusa callosuma
• Fornixs (svod)→ glavni put limbičkog sustava; polazi od hipokampusa
i ide prema naprijed u obliku svoda, uz gornju površinu 3. moţdane
komore, završavajući u septumu i mamilarnim tijelima
• Septum – središnja jezgra, smještena na prednjem vrhu cingularne
vijuge

47
Bazalni gangliji
• Amigdala (dio i bazalnih ganglija i limbičkog sustava)
• STRIATUM (pruga); čine ga:
• Nucleus caudatus (caudatus = repat, kaudalna jezgra) – izlazi iz
svake amigdale, prvo prema natrag, a zatim prema naprijed; tvori
gotovo potpuni krug
• Putamen – u središtu toga kruga, povezan s nucleusom caudatusom
nizom vlakana
• Globus pallidus – izmeĎu putamena i talamusa

Bazalni gangliji → vaţna uloga u izvoĎenju voljne motorike

• posebno vaţan put od supstancije nigre (srednji mozak) do striatuma →
Parkinsonova bolest povezuje s upravo s propašću toga puta

Mildner:
Motoričke funkcije – voljne, ali i nevoljne pokrete – i govorne
Veza s asocijativnim područjem – uloga u afektivnim, jezičnim i drugim
kognitivnim procesima

48
Uloga u govoru i jeziku:
Planiranje govora
Priziv riječi
Kratkoročno verbalno pamćenje
Oštećenje:
Slabi i nekoordinirani pokreti
Neke vrste nevoljnih pokreta: trzaji, podrhtavanje, bacakanje
Kognitivni poremećaji
Parkinsonova bolest – povezana s b. ganglijima
Apraksija pisma i govora u bilingvala
Poremećaj:
artikulacije
fluentnosti
ponavljanja čujnih podraţaja
tumačenja sloţenih semantičkih odnosa
oblikovanje definicija
kratkoročno verbalno pamćenje

Planiranje, započinjanje i izvedba pokreta – i m. mozak i b. gangliji – no uloge

nisu jednake
Mali mozak – stvara pokret učenjem kroz pokušaje i pogreške
B. gangliji – oslobaĎaju pokret od toničkog ograničenja, dopuštaju
nesuparničkim pokretima da se razviju i sprečavaju suparničku aktivnost

48